EDTL Bobonaro garante eletrisidade lakan 24 oras iha loron eleisaun https://tatoli.tl/2022/03/17/edtl-bobonaro-garante-eletrisidade-lakan-24-oras-iha-loron-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2022-03-17 BOBONARO, 17 Marsu 2022 – Supervizór Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Publika (EDTL,E.P) Munisípiu Bobonaro, Mário de Jesus, garante eletrisidade sei lakan 24 oras durante prosesu eleisaun prezidensiál. “Ha’u-nia ekipa sei mantein 24 oras, ami sei halo turnu tama kalan no loron, atu halo kontrola nune’e ahi labele mate iha loron eleisaun, maibé buat ida natureza mak ita la espera tanba ita-nia klima mós ladún di’ak, udan hela de’it. Ami só ta’uk de’it mak anin boot, sé ida-ne’e la akontese ami garante ahi lakan normal,” Supervizór EDTL Munisípiu Bobonaro ne’e informa ba Agência Tatoli, iha Maliana, kinta ne’e Maibé Diretor ne’e dehan, importante liu mak bainhira akontese eletrisidade avaria no poste ruma hetan estragu informa kedas ba EDTL nune’e tékniku sira bele tún ba terrenu halo intervensaun lalais hodi normaliza hikas. “Ami-nia tékniku distribuisaun iha Maliana hamutuk nai’in-10 no iha postu administrativu neen ita koloka ema na’in-rua. Ha’u hanoin katak ida-ne’e sufisiente atu atende kuandu mosu avaria ruma. Importante liu mak fó hatene tanba ita uza sistema manuál, atu buka-tuir fali hosi poste ida ba poste seluk, ne’ebé kleur oituan,” nia katak. Sentru votasaun hirak-ne’ebe identifikadu la asesu eletrisídade kompostu hosi postu administritivu Cailaco iha suku Goulolo, Raiheu, Atudara foho no Genulai. Hosi parte postu administrativu Maliana mak suku Saburai, suku Tapo-Memo, aldeia Pipgalak II, suku Ritabou, aldeia Maganutu, suku Raifun iha aldeia Raifun Hono ho Nunutanan. Iha postu administrativu Bobonaro iha suku Ilat-laun, Leber, Lour. Iha postu administrativu Lolotoe iha suku Guda, Gildapil, aldeia Arus. Nune’e mós postu administrativu Balibo mak suku Cowa no Leo-lima, aldeia Doaderok no iha postu administrativu Atabae, suku Rairobu iha aldeia Lolocolo. Nune’e Diretor STAE Munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amaral, Informa sentru votasaun no estasaun ne’ebe la asesu eletrsisidade, sei aluga jeradór nune’e bele fasilita brigadA sira halo kontajen votu iha tempu kalan. Munisípiu Bobonaro iha sentru votasaun 130 no estasaun votu 150. Hosi númeru ne’e kompostu hosi postu administrativu Atabae iha sentru votasaun 13 no estasaun votu 15, Balibo iha sentru votasaun 20 no estasaun votu 24. Iha postu administrativu Bobonaro iha sentru votasaun 40 ho estasaun votu 44, Cailaco sentru votasaun 15 no estasaun votu 16. Iha parte postu administrativu Lolotoe iha sentru votasaun 15 no estasaun votu 15 no iha postu administrativu Maliana iha sentru votasaun 28 no estasaun votu 36. Eleisaun prezidensiál hela de’it loron tolu, PNTL Oé-Cusse iha de’it karreta ida https://tatoli.tl/2022/03/17/eleisaun-prezidensial-hela-deit-loron-tolu-pntl-oe-cusse-iha-deit-karreta-ida/ tatoli.tl Notísia 2022-03-17 OÉ-CUSSE, 17 marsu 2022 – Eleisaun prezidensiál períodu 2022-2027 hela de’it loron tolu, maibé Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé atu asegura materiál sensitivu no la’ós-sensitivu iha de’it karreta ida iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Komandante PNTL RAEOA, Superintendente Xefe, Mateus Assunção Mendes, informa, fasilidade transporte sai difikuldade ba komandu atu halo monitorizasaun iha elesaun prezidensiál iha rejiaun ne’e. “Foin dadaun ne’e ami ba Dili, ha’u lori karreta rua, maibé labele transporta mai Oé-Cusse tanba kondisaun odamatan ró Berlin Ramelau ladi’ak, entaun ida-ne’e sai difikuldade ba PNTL, tán ne’e ha’u esperu, CNE ho STAE bele fasilita transporte hodi transporta membru efetivu-sira atu asegura materiál sensitivu no la’ós-sensitivu to’o sentru votasaun, to’o fila mai apuramentu distritál ho susesu,” Mateus Assunção Mendes, ko’alia iha salaun Alfándega, Palaban, Oé-Cusse, kinta ne’e. Nia dehan, atualmente komandu distritál iha de’it karreta ida, ho patrulla, ne’ebé sei la garante atu kobre sub-rejiaun haat iha Oé-Cusse, maske nune’e PNTL esforsu husu ona apoia UPF ba karreta maibé kondisaun ladún di’ak, la posivel sa’e ba foho, nomoos submete ona pedidu apoia iha autoridade RAEOA maibé laiha resposta. “Klaru, problema ne’e ha’u hato’o primeiru ba autoridade, maibé resposta dehan karreta laiha, depois ha’u enkamiña ba nasionál apoia karreta tolu, maibé foin daudaun ba Dili tula materiál mai Oé-Cusse, rua labele mai tanba transporte marítima, entaun só ida de’it mak ami sei uza ba monitorizasun iha loron eleisaun, ha’u-nia komandu jerál mós hatene ona ami-nia problema ne’e, maibé ami sei esforsa tuir kbiit ne’ebé iha,” Mateus Mendes hateten. Diretora STAE RAEOA, Luiza da Costa, informa katak, prosesu transfere materiál sensitivu no la’ós-sensitivu ba sentru votasaun ho ekipa ida atu asegura sasán-sita to’o fatin ho susesu. “Viatura parte STAE prepara ona 36, 10 ita aluga no 26 apoia hosi Governu, entaun prosesu atu tula materiál ba iha sentru votasaun ho ekipa ida de’it, hosi STAE, CNE no PNTL atu asegura sasán-sira ne’e to’o fatin, depois remata apuramentu votasaun nafatin akompaña mai to’o apuramentu distritál, ne’ebé ekipa ne’e sei aranka ba sentru iha loron sesta 18 marsu ne’e,” nia katak. Entretantu, totál eleitór ne’ebé sei partisipa iha eleisaun prezidensiál 19 marsu 2022, iha RAEOA hamutuk 51.495 komposta hosi mane 26.232 no feto 25.263, ho totál sentru votasaun 60 no estasaun votasaun 88, ne’ebé sei envolve brigadista na’in-60 no ofisiál eleitorál na’in-880. Milena Pires: atu sai PR desizaun kabe ba eleitór sira https://tatoli.tl/2022/03/19/milena-pires-atu-sai-pr-desizaun-kabe-ba-eleitor-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 DILI, 19 marsu 2022 - Kandidatu Prezidente Repúblika, Maria Helena Pires ho numeru sorte 7, hateten desizaun atu sai Prezidente Republika iha Timor-Leste kabe ba eleitór sira. Milena pires hato’o lia hirak nee baihira ezerse direitu de votu iha sentru votasaun EBC numeru 05 Komoro, postu administrativu Don Aleixo munisipiu Dili. Prizioneiru 400 resin ezerse direitu votu iha prizaun Bekora https://tatoli.tl/2022/03/19/prizioneiru-atus-hat-resin-ezerse-direitu-votu-iha-prizaun-becora/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 DILI, 19 marsu 2022 - Prizioneiru iha komarka Bekora hamutuk 474 ezerse direitu votu iha estabeleseimentu prizionál Bekora Dili. Prizioneiru hirak ne’ebé elejivel atu tuir votasaun hamutuk 474 maibé seidauk identifika loloos, tanba prizioneru hirak ne’ebé moras mentál karik bainhira sira kondisaun normál bele tuir no moras ne’ebé grave sei la posivel atu tuir votasaun. Diretór estabelesimentu prizional, João Domingos, afirma sira sei la obriga prizioneiru hirak ne’ebé moras mentál. Lere sei desidi nia apoiu ba kandidatu ida hafoin anúnsiu rezultadu ofisiál https://tatoli.tl/2022/03/22/lere-sei-desidi-nia-apoiu-ba-kandidatu-ida-hafoin-anunsiu-rezultadu-ofisial/ tatoli.tl Notísia 2022-03-22 Eis Kandidatu prezidente periodu 2022-2027, Lere Anan Timur ho ekipa suse hala'o komferensia imprensa, hodi husu ba militante sira atu vota tuir konsensia iha elisaun prezidensia segunda volta nian. Iha sede nasionál Lere Anan Timur pantai kelapa Dili, sabadu (16/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 22 marsu 2022 - Ekipa susesu kandidatu jenerál reformadu, Lere Anan Timur, liuhusi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha sede praia dos Coqueiros, Dili, deklara jenerál Lere sedauk desidi apoiu kandidatu sira ne’ebé iha posibilidade sei avansa ba segundu ronde maibé sei akompaña proklamasaun ofisiál husi Tribunál Rekursu. Saúde RAEOA halo advokasia iha Nítibe molok realiza vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/03/22/saude-raeoa-halo-advokasia-iha-nitibe-molok-realiza-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-03-22 OÉ-CUSSE, 22 marsu 2022 (TATOLI) – Servisu Saúde Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lidera hosi Adjuntu Diretór Servisu Saúde Rejionál, Fugundo Lafo, tersa ne’e halo advokasia ba entidade tomak iha sub-rejiaun Nítibe kona-ba implementasaun kampaña vasina Pfizer ba labarik tinan 12 to’o 18. Iha advokasia ne’e, Adjuntu Diretór Servisu Saúde Rejionál, Fugundo Lafu, esplika, kampaña vasinasain Pfizer, autoridade komunitáriu iha suku, profesór, Ofisiál Polísia Suku (OPS), jestór inklui inan-aman sira presiza iha koñesimentu, tan ne’e nu’udar responsabilidade kompleksu iha kampaña vasinasaun. “Ona-sira la’ós mesak responsabiliza atu simu vasina, maibé ita hotu nia responsabilidade, tán ne’e ita hotu nia esforsu atu aprosima no iha koñesimentu molok ita implementa, tán ne’e serbisu saúde rejionál hahú advokasia ba líder lokál, dirijente eskola no inan-aman sira, hanesan responsabilidade, atu habelar informasaun ba komunidade iha koñesimentu, nune’e prosesu ne’e la’o ho susesu, tanba ne’e mak ita hahú halo advokasia nivél sub-rejionál,” Fugundo Lafu, ko’alia iha enkontru advokasia iha sentru saúde Nítibe. Dirijente ne’e esplika ba entidade sira katak, programa ne’e kontinuasaun hosi vasina AtraZeneca no Sinovax, maibé tetu ba labarik-sira maka Pfizer tarjetu ba tinan 12 to’o 18, entaun presiza hatene nune’e kontribui fahe informasaun ba inan-man no oan-sira iha baze atu labele ta’uk partisipa. Tanba iha marsu 2021, Governu ho Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hasai despaixa aprovasaun ba Ministériu Saúde (MS) atu kampaña vasinaasaun Pfizer ba labarik Timor-Leste tinan 12 to’o 18 hodi prevene hosi moras COVID-19. “Implementasaun la’ós iha Oé-Cusse de’it maibé kobre Timor-Leste tomak, tanba molok ita implementa, kna’ar inan-aman presiza kontribui ba oan sira-nia saúde, tán ne’e parte saúde sei prepara dokumentu legál ida, formuláriu konsentimentu ba inan-aman sira, atu asina hafoin mak oan-sira simu vasina,” nia katak. Diretór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Baoknana, Antonio de Araújo, agradese, tanba molok implementa  presiza sensibilizasaun antes, nune’e bele habelar ba inan-aman atu kontribui. “Ha’u agradese ba servisu saúde ohin mai, fahe informasaun, tanba inan-aman inklui ami profesór mak kada loron hamutuk ho oan-sira, tán ne’e ba ona sira-nia saúde, ami orgullu atu esplika no enkoraja inan-aman kona-ba kampaña vasinasaun ne’e,” nia katak. Xefe sentru saúde Nítibe, Sérgio Manuel Ciqueira Soares, kompromete, sei organiza profisionál saúde iha sub-rejiaun Nítibe kontinua halo advokasai ba komunidade eskola inklui fatin públiku-sira nune’e bele enkoraja parte hotu atu partisipa. Tuir dadus ne’ebé servisu saúde RAEOA daudaun ne’e simu ona hosi sub-rejiaun Nítibe hamutuk labarik 1.250, no dadus jerál inklui sub-rejiaun Oésilo, Pássabe, Pante Makasar hamutuk labarik 11.600-resin maka sei partisipa iha kampaña vasinasaun Pfizer. Purtantu, iha sub-rejiaun Nítibe akumula suku lima, suku Ban-Afi, Lela-Ufe, Usitaco, Bene-Ufe no Suni-Ufe. FDCH apoiu 'bolsa hakbi’it' ba estudante 350 hala'o estudu iha UNTL https://tatoli.tl/2022/03/23/fdch-apoiu-bolsa-hakbiit-ba-estudante-350-halao-estudu-iha-untl/ tatoli.tl Notísia 2022-03-23 DILI, 23 marsu 2022 - Ministériu ensinu superiór siénsia no kultura (MESK) liuhusi Sekretáriadu fundu dezenvolvimentu kapitál umanu (FDCH,), programa bolsa hakbi’it atribui ona estudante bolseiru 350 ne’ebe hetan oportunidade hodi frekuenta estudu iha ensinu superiór públiku sira hanesan Universidade nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no Institutu politéknika Betanu (IPB). Seremónia asinatura kontratu entre bolseiru sira ho FDCH hala’o iha kuarta ne’e iha UNTL Hera no entrega direita bolseiru hirak ne’e ba estabelesimentu ensinu sira hodi kontinua sira-nia estudu. ILO oferese ekipamentu informátika 17 ba MOP-DNEPCC https://tatoli.tl/2022/03/23/ilo-oferese-ekipamentu-informatika-17-ba-mop-dnepcc/ tatoli.tl Notísia 2022-03-23 LIQUIÇÁ, 23 marsu 2023 — Governu Austrália liuhosi International Labour Organization (ILO), kuarta ne’e, entrega ekipamentu informátika hamutuk 17 ba Ministériu Obra Públika (MOP) liuhosi Diresaun Nasionál Estrada Ponte Kontrolu no Kontrolu Seias (DNEPCC, sigla portugés). Inisiativa ne’e tanba ILO liuhosi Roads for Development Support Programme (R4D-SP) Bridiging Phase , fó asisténsia téknika ba projetu estrada rurál ba dezenvolvimentu iha MOP, ne’ebé finansia hosi Governu Austrália liuhosi ILO. “Ohin ita entrega laptop hamutuk 17 ba unidade grupu Jeogrífiku Informasaun Sistema (GIS, sigla inglés) nasionál no Diretór Obra Públika munisípiu haat inklui nia supervisór, ne’ebé ho objetivu atubele utiliza laptop hirak ne’e ba programa ka sistema ida naran Integrated Roads Managament Information System (IMRIS), ne’ebé hanesan plataforma ida ba jestaun infraestrutura nian,” Diretór Nasionál R4D-SP, Nívio Magalhães, hateten iha salaun Administrasaun munsípiu Liquiçá. Ekipamentu ne’e bele apoiu MOP atu sira kontrola no bele iha informasaun kompletu kona-ba patrimóniu estrada iha territóriu tomak. “Diretór hetan ida no supervisór hetan rua, enkuante parte munisípiu sira na’in-tolu mak responsabiliza ba sistema ne’ebé iha munisípiu,” nia akresenta. Nune’e, ILO iha esperansa funsionáriu sira ne’ebé simu laptop bele utiliza opera sistema hanaran ‘Estrada ho responsabilidade, nune’e sistema bele funsiona ho di’ak. “Parte R4D-SP hakarak reafirma prontu atu kontinua apoiu fó asisténsia téknika,” nia tenik. Iha biban hanesan, Xefe Departamentu Jestaun Patrimómiu MOP, João da Silva de Jesus, agradese ba parseiru. “Ha’u hakarak agradese ba Governu Austrália liuhosi ILO ne’ebé mak hakarak fó ona doasaun ekipamentu informátika ba MOP. Espera katak ekipamentu sira bele ajuda ita, husu mós ba maluk sira ne’ebé simu ekipamentu sira bele utiliza sistema ne’ebé liga ba ita-boot sira-nia serbisu rasik ho di’ak,” akresenta. Diretór Obra Públika munsípiu haat ne’ebé ohin simu ekipamentu informátika hosi ILO mak hanesan, Dili, Liquiçá, Aileu no Ermera. Governu Austrália apoia ona orsamentu millaun AU$65 liuhosi ILO, atu fó asisténsia téknika iha área formasaun, planeamentu dezeñu no jestaun projetu ba MOP. Durante ne’e, ILO fó ona asisténsia téknika ba MOP liuhosi DNEPCC, atu hala’o atividade planeamentu, kapasita empreza kompete konkursu públiku, kapasita jestór kompañia sira atu garante kualidade investimentu estrada rurál. Governu Timor-Leste tuir akordu tenke tau millaun $20 liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE), hanesan investimentu kapitál hosi asisténsia téknika, enkuantu ILO hodi halo reabilitasaun períodika no rutina ba estrada rurál. Governu Austrália nia apoiu ba planemantu, liuliu kriasaun planu mestre estrada rurál no fó formasaun ba tékniku sira iha DNEPCC hamutuk 500 resin inklui fó formasaun ba jestór kompañia sira kuaze 650 resin. Liuhosi Programa ne’e konsege harii ona laboratóriu iha munisípiu Baucau, Liquiçá, Covalima, Bobonaro no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) atu halo teste ba materiál prosesu konstrusaun hodi garante kualidade ba investimentu ne’e. Hahú tinan 2012, programa R4D konsege fó asisténsia ba reabilitasaun no halo manutensaun estrada rurál hamutuk kilómetru 552, ne’ebé reprezenta 27% estrada rurál iha Timor-Leste. Saúde RAEOA husu inan-aman enkoraja oan ho idade 12-18 simu vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/03/23/saude-raeoa-husu-inan-aman-enkoraja-oan-ho-idade-12-18-simu-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-03-23 OÉ-CUSSE, 23 marsu 2022 – Ministériu Saúde (MS) liuhosi Servisu Saúde Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse (RAEOA), apela ba inan-aman, autoridade komunitáriu no profesór, atu aprosima larabrik ho idade 12 to’’o 18 atu partisipa simu vasina iha kampaña vasinasaun Pfizer atu hasa’e imunidade hosi prevene-an hosi moras surtu COVID-19. Adjuntu Diretór Servisu Saúde Rejionál, Fugundo Lafo, hatete, kampaña vasinasaun ne’e trajetu ba eskola prioridade ba tinan 12 to’o 18, katak loron ne’e labele menus tinan moris 12, no loron ne’e labele liu tinan 18. “Tán ne’e ami konvida dirijente eskola, autoridade komunitáriu, liuliu inan-aman atu apoia servisu saúde ba programa ne’e, hodi aprosima oan-sira atu partisipa, nune’e ita bele hamutuk prevene-an hosi COVID-19,” Fugundo Lafo, ko’alia bainhira halo advokasia ba entidade tomak iha sub-rejiaun Pássabe, Oé-Cusse, kuarta ne’e. Nia fó-sai katak, kna’ar inan-aman presiza asegura informasaun ne’ebé hetan kona-ba risku no benefísiu hosi vasina ba labarik-sira hosi fonte kredivél hanesan Ministériu Saúde (MS), pesoál saúde no autoridade komunitária. “Bainhira oan sira simu ona vasina, inan-aman presiza kontrola labarik-sira, hemu bee natoon no deskansa di’ak, asegura labarik-sira konsumu hahan ho vitamina, ai-fuan no modo, observa ita-nia oan. Karik sente isin manas no moras, isin kolen ka moras iha kabaas sona fatin, parte saúde sei fasilita ai-moruk parasetamol, tuir instrusaun hosi pesoál saúde, tanba reasaun hirak-ne’e sei lakon iha loron rua nia laran,” nia katak. Adjuntu Diretór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés), Sub Rejiaun Pássabe, Elias Abi, hatete, parte eskola prepara ona antes, liuliu ba estudante terseiru siklu, atu rekolla dadus hodi submete ba parte saúde. Tuir kaléndariu hosi servisu saúde rejionál daudaun ne’e fahe ekipa haat, hodi halo advokasia iha sub-rejiaun Pante Makasar, Nítibe, Oésilo no Pássabe, tanba kampaña vasinasaun sei realiza iha fulan-abríl tinan ne’e. Tuir dadus provizóriu ne’ebé servisu saúde rejionál rejista iha 2021, hamutuk 11.600 mai hosi sub-rejiaun haat. Partisipa iha advokasia ne’e, mai hosi autoridade komunitáriu sub-rejiaun Pássabe, suku Malelat no Abani, profisionál sentru saúde no postu saúde, dirijente eskola, Padre Parókia Pássabe no komunidade. UCT hala’o abertura prosesu aprendizajen tinan akadémiku 2022 https://tatoli.tl/2022/03/23/uct-halao-abertura-prosesu-aprendizajen-tinan-akademiku-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-03-23 DILI, 23 marsu 2022 - Estabelesimentu ensinu privadu, Universidade katólika Timorense (UCT), João Paulo II, hala’o abertura prosesu aprendizajen tinan akadémiku 2022, iha Salaun Nobel da Paz, UCT, Balide-Dili, kinta ne’e. Hafoin loke prosesu inskrisaun iha loron 10 janeiru to’o 11 fevereiru kandidatu besik rihun ida resin mak konkorre. Tuirmai, liuhusi prosesu teste, kandidatu estudante na’in 491 mak admitidu hodi tuir atividade ensinu no aprendizajen iha UCT iha tinan létivu 2022 ne’e. Maibé, molok prosesu aprendizajen normál, estudante admitidu sira sei tuir uluk ho tinan propeudétiku ka pra-semester durante fulan neen hafoin kontinua ba primeiru semestre. Arsebispu Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo, iha diskursu, agradese parte hotu envolvida nia esforsu hodi instala ona Universidade katólika Timorense ne’e. Universidade katólika ne’e, tuir Dom Virgílio, sei aposta ba iha kualidade tanba ne’e maske kandidatu estudante ho kuantidade boot mak konkorre atu tama iha UCT ne’e maibé uitoan de’it mak admitidu. Konsellu Diretivu Tatoli, I P hala’o enkontru ho PAM Viqueque Baucau https://tatoli.tl/2022/03/24/konsellu-diretivu-tatoli-i-p-halao-enkontru-ho-pam-viqueque-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-03-24 VIQUEQUE, 24 maiu 2022 - Prezidente autoridade munisipál (PAM) Viqueque, kuarta ne’e, hala’o enkontru ho Konsellu diretivu Tatoli, I.P kompostu hosi prezidente Tatoli, I.P Manuel Pinto, no Vise prezidente asuntu media no jornalístika Xisto Freitas, hodi ko’alia kona-ba kooperasaun entre Tatoli, I.P no PAM, no mós espasu ba divulgasaun informasaun ofisiál Estadu nian iha munisípiu rua ne’e. Subvensaun ba kandidatu PR, $4 kada votu https://tatoli.tl/2022/03/24/subvensaun-ba-kandidatu-pr-4-kada-votu/ tatoli.tl Notísia 2022-03-24 DILI, 24 marsu 2022 - Tuir Dekretu-lei númeru 6/2018, 14 marsu, kona-ba fixa valór subvensaun hosi Estadu ba kandidatu Prezidénsia Repúblika ba kampaña eleitorál, iha artigu 2 kona-ba ‘valór subvensaun’, iha pontu 1, kada kandidatu prezensiál iha direitu atu simu subvensaun Estadu, ba kampaña eleitorál ho valór $4 ba kada votu ne’ebé hetan. Iha pontu 2, kálkulu valór totál subvensaun ne’ebé Estadu fó ba kada kandidatu prezensiál, bazeia ba númeru totál votu ne’ebé hetan, sei realiza ho baze ba akordaun judisiál válida ba votasaun dahuluk no proklama rezultadu eleitorál iha termu nú. 1 artigu 48 Lei nú. 7/2006, 28 dezembru, bazeia ba redasaun Lei nú.4/2017, 23 fevereiru. EPIZODIU 5 : Entrevista eskluziva - AMRT PREZERVA MEMÓRIA NO PATRIMÓNIU ISTÓRIKU TL https://tatoli.tl/2022/04/01/epizodiu-5-entrevista-eskluziva-amrt-prezerva-memoria-no-patrimoniu-istoriku-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-04-01 Diretór Ezekutivu no Prezidente Arquivu Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT), Hamar Antóninho Baptista Alves, foto hamutuk ho Veteranu inklui lia-nain sira iha Suku Ossoala, hala’o seremonia komprimisu Centru Bisau Kablaki A, Sábadu (16/10). Imajen TATOLI/Natalino Belo Introdusaun: Timor-Leste nia independénsia hola kotu ho sakrifísiu. Timor-Leste nia ukun rasik aan homan ho ruin no raan. Timor-Leste nia liberdade manan ho terus no susar. No/Timor-Leste nia “vitória” nu’udar rezultadu luta koletivu no abnegasaun totál Timoroan sira nian hasoru sistema no tirania ukun no bandu estranjeiru nian. Husi prosesu ne’ebé krusiál no komplikadu Ikusmai Timoroan hotu bele goza nia liberdade liberdade iha hanoin liberdade iha asaun ho responsabilidade nu’udar sidadaun nasaun ida nu’udar povu Estadu ida nian. Nune’e ho liberdade ne’e Asembleia konstituante hamosu Konstituisaun Repúblika demokrátika Timor-Leste (RDTL). Iha konstituisaun ne’e liuhusi artigu 11 define no konsagra atu fó valór ba rezisténsia. Tanba ne’e atu istória memória no valór luta labele lakon iha loron 7 dezembru 2005 Governu kria Arkivu no muzeu rezisténsia Timorense (AMRT) nu’udar entidade ne’ebé mak halo prezervasaun memória no patrimóniu istóriku povu Timor-Leste nian liuliu iha kámada joven sira. Tanba ne’e AMRT asume hanesan mós protagoniza kulturál ne’ebé mak propoin atu realiza promove no patrosíniu asaun sira ho natureza kulturál sientífika no edukativa iha domíniu prezervasaun no divulgasaun memória luta rezisténsia povu Timor-Leste rekoñesimentu no valorizasaun sosiál veteranu sira nian konsolidasaun identidade nasionál istória kontamporanea Timor-Leste no promosaun pás no respeitu ba direitu umanu. Janeiru-marsu, traballadór timor-oan 316 serbisu iha Austrália https://tatoli.tl/2022/04/04/janeiru-marsu-traballador-timor-oan-316-serbisu-iha-australia/ tatoli.tl Notísia 2022-04-04 DILI, 04 abril 2022 — Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) liuhosi Diresaun Nasionál Empregu  Exteriór (DNEE), hahú hosi janeiru to’o marsu 2022 haruka ona traballadór timor-oan hamutuk 316 serbisu iha Austrália. “Traballadór sira kompostu hosi feto 85 no mane 231 ba programa rua Seasonal Worker Programme (SWP) no Pacific Labour Facility (PLF),” Diretór Nasionál Empregu Exteriór, Filomeno Soares, hateten ba Agência TATOLI iha salaun DNEE, Becora, segunda ne’e. Traballadór timor-oan ne’ebé daudaun serbisu iha Austrália hamutuk 1.420, ne’ebé na’in-300 resin mak ses ona hosi sistema. “Ba tinan ne’e, traballadór timor-oan ne’ebé serbisu iha Austrália no fila ona hamutuk 60 no sira ne’ebé tuir Pre Departure Briefing (PDB) hein atu bá Austrália hamutuk 451, kompostu hosi mane 297 no feto 154,” nia akresenta. Iha loron 06 to’o 11 abril SEFOPE sei haruka tan traballadór hamutuk 22 bá serbisu iha Austrália liuhosi SWP. “Ita-nia traballadór 22 ne’e ba serbisu iha kompañia Top of the Crop na’in-tolu mane hotu, ne’ebé sei aranka iha loron 06 abril, ema na’in-sia maka sei ba serbisu iha kompañia Connect Group/AAA Eggs kompostu hosi mane lima no feto haat, sei aranka iha loron 08 abril 2022, no na’in-10 mane hotu maka sei ba serbisu iha kompaña Ceres Farms, sei aranka iha loron 11 abril 2022,” nia informa. SEFOPE fó formasaun ba kandidatu traballadór feto na’in-25 https://tatoli.tl/2022/04/04/sefope-fo-formasaun-ba-kandidatu-traballador-feto-nain-25/ tatoli.tl Notísia 2022-04-04 DILI, 04 abril 2022 — Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) liuhosi Diresaun Nasionál Empregu  Exteriór (DNEE), segunda ne’e,  fó formasaun kona-ba interview skills for women ba kandidatu traballadór feto na’in-25. Diresaun Nasionál Empregu  Exteriór, Filomeno Soares, hateten formasaun ne’e hala’o hamutuk ho parseriu Australia Pacific Training Coalition (APTC), Pacific Australia Labour Mobility (PALM) no Pacific Labour Facility (PLF), ho objetivu atu intensifika envolvimentu feto ba serbisu iha Austrália. “Formasaun ohin ita realiza atu envolve kandidatu traballadór feto sira ne’ebé naran iha ona sistema work ready pool SEFOPE atu ba serbisu iha Austrália, tanba haree ba dadus númeru feto serbisu iha Austrália liuhosi Seasonal Worker Programme (SWP) menus tebes,” Diretór Filomeno Soares, informa ba Agência TATOLI, iha salaun East Bazeia ba dadus, hahú tinan 2012 to’o agora mobilidade laborál haruka traballadór feto serbisu iha Austrália liuhosi programa SWP menus. “Ita identifika katak iha munisípiu haat mak envolve feto barak hanesan munisípiu Dili, Baucau Ermera no Lautém,” nia akresenta. Nia dehan, ho problema sira ne’ebé akontese, SEFOPE liuhosi DNEE hakarak haree bareira saida maka halo munisípiu seluk la envolve feto barak iha programa ne’e. “Entaun parte diresaun hamutuk ho parseiru sira hasa’e kapasidade kandidatu traballadór feto ho di’ak liután, nune’e bele envolve ba programa ne’e. Informasaun ne’ebé ita prepara atu fó ba sira mak oinsá bele dezenvolve Kurikulum Vitae (CV) ho di’ak no tenke iha koñesimentu lian di’ak bainhira hala’o entrevista direta hasoru empregadór sira,” nia tenik. Programa ne’e ba dahuluk, hala’o iha sentru formasaun ETDA  no tuir planu sei realiza iha munisípiu sira seluk hodi kapasita kandidatu feto sira ne’ebé iha ona sistema work ready pool. Eleitu sai PR, Horta prioritiza área ekonomia no infraestutura bázika iha TL https://tatoli.tl/2022/04/05/eleitu-sai-pr-horta-prioritiza-area-ekonomia-no-infraestutura-bazika-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/António Daciparu MANATUTU, 05 abríl 2022 - Eleitu sai Xefe Estadu, José Manuel Ramos Horta, prioritiza área ekonomia no infraestutura bázika iha Timor-Leste. Koordenadór CNRT munisípiu Manatutu husu ba Horta, se eleitu sai PR tenki la’o ba munisípiu hotu hodi bele hatene situasaun povu nian. Horta promete lori Timor-Leste adere lalais ba ASEAN https://tatoli.tl/2022/04/06/horta-promete-lori-timor-leste-adere-lalais-ba-asean/ tatoli.tl Notísia 2022-04-06 Kandidatu Prezidente Repúblika hosi Partidu CNRT períodu 2022-2027, José Ramos Horta, halo mini-kampaña prezidensiál segunda volta, iha Antigu Koléjiu ba mane iha Soibada, munisípiu Manatuto, kinta (07/04). Imaje TATOLI/Jogerjo Guterres MANATUTO, 07 abríl 2022 (TATOLI) –Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) hosi Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 01, José Ramos Horta, promete bainhira hetan fiar hosi povu, sei buka meiu hotu hodi Timor-Leste adere lalais ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés). Apoiante sira partisipa mini-kampaña prezidensiál segunda volta hosi Kandidatu Prezidente Repúblika hosi Partidu CNRT períodu 2022-2027, José Ramos Horta, iha Antigu Koléjiu ba mane iha Soibada, munisípiu Manatuto, kinta (07/04). Imaje TATOLI/Jogerjo Guterres “Ita iha oportunidade atu rai ne’e nia ekonomia haksoit ba-oin bainhira tama ASEAN, besik atu tama ona tanba desizaun konsensu iha kleur ona. Ba Governu ne’ebé kaer ita-nia adezaun ba asosiasaun ne’e iha responsabilidade tanba ita tama organizasaun internasionál ne’ebé la’ós ba tuir de’it maibé iha simeira kada tinan no reuniaun atus ba atus loron-loron no lian ofisiál mak ingles,” Horta hato’o kompromisu polítiku durante kampaña prezidensiál segunda volta ho tipu mini-kampaña, iha Antigu Koléjiu ba mane iha Soibada, munisípiu Manatuto, kinta ne’e. Nune’e, bainhira eleitu sai PR, Horta sei koordena ho parseiru dezenvolvimentu sira hodi lori investidór sira hodi mai investe iha Timor-Leste. “Agora situasaun oin seluk tanba violasaun Konstituisaun no problema iha Parlamentu. Ita-nia ekonomia monu, polítika internasionál muda a’at loos no konfrontasaun Xina ho Amérika, buat sira ne’e ejize koñesimentu Prezidente Repúblika iha nível internasionál no koñese situasaun polítika ekonomia no seluk tan,” eis Diplomata ne’e akresenta. Iha biban hanesan, Prezidente Partidu Timor Forte (PATIFOR), Gregório Saldanha, husu ba Soibada-oan sira atu iha loron 19 abril hakbesik-an ba sentru votasaun sira hodi vota ba kandidatu númeru 01, Ramos Horta, hodi nune’e bele dezenvolve di’ak liután Timór, liuliu postu administrativu Soibada ne’ebé antes ne’e sai nu’udar fatin ba ema matenek sira. “Manatuto tomak tenke senti orgullu, ksolok no onradu, katak Manatuto iha líder barak tebes, importante liu mak Saudozu Nicolau Lobato, Xanana Gusmão no Ramos Horta. Tanba ne’e, tenki fó apoia liuhosi votu idaidak, nune’e karik manán bele dezenvolve liután fatin istóriku sira iha Soibada rasik tanba realidade maski Soibada sai sentru ba líder boot sira hodi estuda ba, maibé fatin sira ne’e abandonadu de’it,” Prezidente PATIFOR dehan liuhosi diskursu. Atuál Prezidente Komité 12 Novembru ne’e konsidera, Ramos Horta la’ós de’it líder ba Timor-Leste, maibé líder mundiál, tanba ne’e iha koñesimentu kle’an hodi dezenvolve Timór di’ak liután durante mandatu. “Kandidatu Ramos Horta la’ós de’it kaliber nasionál maibé mós internasionál, ho nune’e nia iha ligasaun internasionál, tanba ne’e maka bainhira eleitu bele iha ligasaun di’ak ho rai-li’ur, nune’e iha fali relasaun di’ak ho Timor-Leste,” nia dehan. Kampaña iha Maliana, Lú Olo kompromete promove diálogu, buka solusaun https://tatoli.tl/2022/04/06/kampan%CC%83a-iha-maliana-lu-olo-kompromete-promove-dialogu-buka-solusaun/ tatoli.tl Notísia 2022-04-06 BOBONARO, 06 abril 2022 – Iha kampaña ho tipu dialógu iha jináziu munisipál, Munisípiu Bobonaro, kandidatu Prezidente Repúblika ho sorteiu númeru rua, Francisco Guterres Lú Olo, hato’o nia kompromísiu polítika katak bainhira re-eleitu, hala’o knaar tuir de’it lei ne’ebé hatuur hodi serbi povu no nasaun. Tanba ne’e, husu ba eleitór sira iha munisípiu Bobonaro atu kontinua depozita konfiansa ba nia, nune’e kontinua serbisu ho órgaun Ezekutivu no mós Lejislativa hodi defende no kria lei ba aspetu hotu. MOP orienta EDTL, E.P normaliza iluminasaun iha kapitál Dili https://tatoli.tl/2022/04/06/mop-orienta-edtl-e-p-normaliza-iluminasaun-iha-kapital-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-04-06 DILI, 06 abril 2022 — Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, kuarta ne’e orienta ona Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P, Paulo Silva, hodi normaliza iluminasaun iha jardin no dalan públiku sira iha kapitál Dili. “Agora ha’u kontaktu Prezidente EDTL atu ekipa sira tun halo peskiza hodi haree ida-ne’ebé mak avaria sira hadi’a kedas. Tanba, ami iha ne’e atu servi, bainhira ami hatene informasaun ami halo asaun kedas,” Abel Pires hateten ba Agência Tatoli, hafoin partisipa meet press, iha Palásiu Governu, Dili, kuarta ne’e. Iha biban ne’e, Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, kontaktu kedas ho Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P Paulo Silva, hodi informa kona-bá iluminasaun ne’ebé daudaun ne’e avaria hela. “Ha’u informa ona ba Prezidente EDTL, ne’ebé tékniku sira tun agora maibé importante mak ne’e MOP presiza de’it apoia karik iha buat ruma bele informa,” nia dehan. Antes ne’e, Komisáriu Ezekutivu Servisu Tékniku EDTL, Latino Jerónimo, informa iha 2020 no 2021 EDTL normaliza ona iluminasaun públika iha estrada protokolu, ne’ebé iluminasaun iha estrada públiku hanoin laiha keixa, maibé dala ruma iha lampu ida-rua mak avaria tanba estrada protokolu hosi avenida Nicolau Lobato, Cristo Rei tesik mai Hudi Laran no Kulu Hun sira-ne’e iha hotu ona. “Hanesan iha Dili laran, prinsipál rua avenida sira-ne’e iha hotu ona maibé ba dalan kiik sira ita planu hela, tanba ita lansa ona konkursu públiku iha fulan rua liubá no kompañia Vinot Patel mak manán. Maibé to’o agora nia seidauk hatama sasán, tanba sei iha difikuldade ba movimentu transporte ró ba-mai mak sei araska. Ne’ebé, ida-ne’e sei iha prosesu nia laran, nune’e bainhira liu fulan rua sira la fornese, entaun ami fó ona notifikasaun atu sira kumpre lalais ba kontratu ne’e tanba sira asina ona kontratu hodi hatama ekipamentu sira-ne’e,” nia dehan. Entretantu, Kompañia Vitol Patel asina kontratu iha 21 dezembru 2021 ho totál orsamentu $580, 054 ho nia durasaun fulan tolu, hodi halo akizisaun ba ekipamentu iluminasaun públiku mai Dili atu EDTL, E.P monta. Lú Olo sei hametin relasaun institusionál ho órgaun soberania seluk https://tatoli.tl/2022/04/07/lu-olo-sei-hametin-relasaun-institusional-ho-orgaun-soberania-seluk/ tatoli.tl Notísia 2022-04-07 Kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022 too 2027, ho númeru sorteiu 2, Francisco Guterres Lú Olo.imajen/Argentina Cardoso BAUCAU, 07 abril 2022 (TATOLI) —Kandidatu Prezidente repúblika periódu 2022-2027 ho númeru sorteiu rua (2), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, kinta ne’e, hala’o atividade kampaña ba loron da-neen ho tipu diálogu, ho militante no apoiante sira iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB), postu administrativu Baucau Vila, Munisípiu Baucau. Kandidatu ne’e hato’o kompromisu polítiku katak, bainhira re-eleitu sai Xefe Estadu ba mandatu daruak mak sei hametin liután relasaun instituisionál ho órgaun soberania sira seluk hodi servi Estadu, tanba PR sei garante pás no estabilidade no funsionamentu instituisaun Estadu. Xefe Estadu 07mós iha relasaun instituisional hodi ko’alia ho ezekutivu atu implementa programa importante ba nesesidade povu, no relasaun Prezidente Repúblika importante ho Governu ne’ebé iha influénsia majistratura hodi haree iha área ne’ebé afeta ba povu nia moris hanesan edukasaun, saúde no área importante seluktan. Presu kombústivel sa’e, fó impaktu ba rendimentu https://tatoli.tl/2022/04/07/presu-kombustivel-sae-fo-impaktu-ba-rendimentu/ tatoli.tl Notísia 2022-04-07 DILI, 07 abril 2022 - Presu kombústivel hanesan gazoel no gazolina sa’e maka’as, kauza rendimentu menus no fó impaktu ba rendimentu kampaña sira ne’ebé fa’an mina iha postu kombústivel iha Dili laran. Presu kombústivel gazolina no gazoel ba loron 07 fulan abril 2022, iha postu kombústivel Mãe de graça, gazoel $1,35 gazolina $1,32, tuir jerente kompana Mãe de graça ba ekipa Tatoli, kinta ne’e katak, presu mina ne’ebé sa’e maka’as impaktu husi presu globál. Xanana husu ba populasaun hotu atu hili Horta, atu kria unidade nasionál hodi hadia povu nia moris https://tatoli.tl/2022/04/08/xanana-husu-ba-populasaun-hotu-atu-hili-horta-atu-kria-unidade-nasional-hodi-hadia-povu-nia-moris/ tatoli.tl Notísia 2022-04-08 Prezidente partidu CNRT, Xanana Gusmão. Imajen TATOLI/António Daciparu ERMERA, 8 abríl 2022 - Xanana Gusmão husu ba populasaun hotu atu hili Horta, atu kria unidade nasionál hodi hadia povu nia moris. Abitante Ermera husu atu hadia infraestrutura bázika no ekonomia povu nian. Falur apela militár tenke sai patriota https://tatoli.tl/2022/04/11/falur-apela-militar-tenke-sai-patriota/ tatoli.tl Notísia 2022-04-11 Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Falur Rate Laek,. Imajen Tatoli /Egas Cristovão BAUCAU, 11 abríl 2022 (TATOLI) – Xefe Estadu Maiór Jenerál (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’, apela ba militár sira iha Forsa Armada iha nasionalismu forte nune’e sai patriota ba Timor-Leste. “Ha’u apela ba militár tomak atu tau no konta nafatin neutralidade, disiplina, responsabilidade, korajen no solidariedade, só nune’e ita sai patriota ne’ebé di’ak no nasionalista ne’ebé di’akliu, biar forsa ki’ik no mukit maibé barani no aswa’in,” Falur hateten iha ámbitu toma pose ba komandante terrestre foun iha komponente terrestre, Lanud, Baucau, segunda ne’e. Atu atinje objetivu refere, Tentene Jenerál konsidera presiza kapasitasaun membru sira iha, liuliu komponente terrestre tuir orgánika pesóal no materiál ne’ebé mak prodús ona iha gabinete forsa 2020. Nune’e mós presiza moderniza forsa armada tuir padraun internasionál hodi garante estabilidade no moris hakmatek ba povu atu nune’e fó oportunidade ba governu hodi implemente programa no dezenvolvimentu nasionál. “Importante tebes atu tau matan ba moris di’ak militár sira tanba bele garante forsa komponente sira-nia motivasaun no profisinalismu, disiplinár no lealidade,” Tenente Jenerál argumenta. “Forsa armada tenke iha kapasidade natoon atu nune’e kumpri nia misaun ho di’ak, liuliu asegura seguransa terrestre no marítima hasoru ameasa la’ós konvensionál sira hanesan krime tráfiku droga, transzaksaun umanu ilegál, peskas ilegál iha ita-nia água territoriál,” Falur hateten. KFP ho INAP halo abertura ba formasaun kona-ba indusaun jerál tinan fiskál 2022 https://tatoli.tl/2022/04/25/kfp-ho-inap-halo-abertura-ba-formasaun-kona-ba-indusaun-jeral-tinan-fiskal-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-04-25 DILI, 25 abril 2022 - Komisaun funsaun públika serbisu hamutuk ho INAP (Institutu nasionál administrasaun públika) halo abertura ba formasaun kona-ba indusaun jerál ba funsionáriu públiku foun tinan fiskál 2022. Governu aprova proposta kona-ba Tribunál Penál Internasionál no Direitu Tasi https://tatoli.tl/2022/04/27/governu-aprova-proposta-kona-ba-tribunal-penal-internasional-no-direitu-tasi/ tatoli.tl Notísia 2022-04-27 Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, prezide reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (27/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 27 abril 2022 (TATOLI) –Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, kuarta ne’e, aprezenta Proposta Rezolusaun haat iha reuniaun Konsellu Ministru hodi hetan aprovasaun. “Projetu Proposta Rezolusaun haat ne’e ba Parlamentu Nasionál, kona-ba Tribunál Penál Internasionál no ba Tribunál Direitu Tasi nian,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Projetu Proposta Rezolusaun ba Parlamentu Nasionál ho objetivu atu ratifika adezaun ba alterasaun ba artigu 124 Estatutu Roma hosi Tribunál Penál Internasionál, ne’ebé adota iha Haia, Olanda iha loron 26 novembru 2015. Aleinde ne’e, ratifika adezaun ba alterasaun ba artigu 8 no alterasaun sira seluk ba estatutu Roma hosi Tribunál Penál Internasionál relasiona ho krime agresaun, ne’ebé adota ona iha Konferénsia Revizaun nian iha Kampala, iha loron 31 maiu to’o 11 juñu 2010. Nune’e mós, ratifika adezaun ba akordu kona-ba priviléjiu no imunidade hosi Tribunál Penál Internasionál, ne’ebé halo iha Nova Iorke, iha loron 09 setembru 2002 no ratifika adezaun ba akordu kona-ba priviléjiu no imunidade hosi Tribunál Direitu Tasi, ne’ebé adota iha loron 23 maiu 1997. IGE, I.P inaugura estrada iha Dotik Manufahi https://tatoli.tl/2022/05/06/ige-i-p-inaugura-estrada-iha-dotik-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2022-05-06 MANUFAHI, 06 maiu 2022 - Estrada rurál ho distánsia km 7.4 iha Knua Ailok-laran, Suku Dotik, Postu administrativu Alas, Munisípiu Manufahi, sesta ne’e, inaugura ona husi Prezidente Institutu jestaun ekipamentu I.P, Eng. Hermenegilda da Costa Laurentina. Estrada ne’e hanesan estrada foun ne’ebé loke husi IGE. Prosesu loke estrada foun ne’e la’o durante fulan lima nia laran hodi fasilita movimentu diária populasaun Suku Dotik nian. PM inaugura eletrisidade liña BT 11,1 Km iha Waibobo https://tatoli.tl/2022/05/13/pm-inaugura-eletrisidade-lin%CC%83a-bt-111-km-iha-waibobo/ tatoli.tl Notísia 2022-05-13 WAIBOBO-VIQUEQUE, 13 maiu 2022 - Governu Konstitusionál da-ualu lideradu husi Primeiru-ministru, Taur Matan Ruak, inaugura eletrisidade lina baixa tensaun iha Suku Waibobo no Suku Samarogo, Postu administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque iha sesta liu ba ho distánsia 11,1 Km. Hafoin inaugura, Xefe governu, Taur Matan Ruak, husu ba komunidade suku rua ne’e, atu kuidadu no kontribui, no iha sentimentu pertense ba projetu ne’e nune’e tenki servisu hamutuk ho EDTL. Halo TC iha Qatar, kapitaun selesaun U-23 agradese FFTL-QFA https://tatoli.tl/2022/05/22/halo-tc-iha-qatar-kapitaun-selesaun-u-23-agradese-fftl-qfa/ tatoli.tl Notísia 2022-05-22 QATAR, 22 maiu 2022 - Selesaun nasionál U-23 Timor-Leste kontinua hala’o treinamentu kampu ka ‘Training camp’ (TC) iha Qatar hodi aumenta koñesimentu no kapasidade jogadór sira nian. UE komemora tinan ho feira, PR : Atividade ne’e pozitivu https://tatoli.tl/2022/05/27/ue-komemora-tinan-ho-feira-pr-atividade-nee-pozitivu/ tatoli.tl Notísia 2022-05-27 DILI, 27 maiu 2022 - Uniaun Europeia iha Timor-Leste komemora loron Europa, ho feira nasionál ba produtu ne’ebé hetan apoiu husi Uniaun Europeia (UE) hanesan produtu ai-han lokál, aprezentasaun livru, broxura, rezultadu konstrusaun, resiklajen no seluktan, durante loron rua, hahú 27 no ramata 28 maiu, iha Timor Plaza, Dili. Komemorasaun loron Uniaun Europeia ne’e partisipa mós husi Prezidente repúblika Timor-Leste, José Ramos Horta. Prezidente repúblika iha entrevista ba jornalista katak, atividade ne’ebé hala’o daudaun ne’e pozitivu tanba bele fó sai ba públiku kona-ba atividade Uniaun Europeia nian iha Timor-Leste. 4 setembru, DGE -MF hahú sensus populasaun no uma kain tinan 2022 https://tatoli.tl/2022/06/07/4-setembru-dge-mf-hahu-sensus-populasaun-no-uma-kain-tinan-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-06-07 DILI, 07 junu 2022 — Governu liuhosi Diresaun Jerál Estatístika, tersa ne’e, hala’o enkontru ho grupu komisaun tékniku liña ministeriál hodi implementasaun sensus populasaun no uma-kain tinan 2022 nian, ne’ebe realiza iha salaun estatístika kaikoli Dili. PR Horta hakslok selebra loron mahein Santu António ho Manatuto-oan https://tatoli.tl/2022/06/13/pr-horta-hakslok-selebra-loron-mahein-santu-antonio-ho-manatuto-oan/ tatoli.tl Notísia 2022-06-13 MANATUTO, 13 juñu 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sente hakslok selebra loron mahein parokia Santu António Manatuto ho Manatuto-oan sira liuhosi selebrasaun misa. “Ha’u laiha liafuan barak atu ko’alia maibé ha’u mai, klaru, ohin mai hamutuk ho ita hotu iha ne’e selebra loron Santu António Koronel iha Manatuto, ne’eduni ha’u laran haksolok,” Xefe Estadu ne’e hateten ba jornalista sira hafoin ramata selebrasun misa ba mahein Santu António ba Igreja Manatuto Vila, segunda ne’e. Tanba ne’e, hanesan Manatuto oan hakarak fó parabéns ba sarani Manatuto-oan hotu ne’ebé organiza selebrasaun ne’e organiza la’o di’ak tebes. “Parabéns, festa ne’e organiza di’ak loos. Ha’u haree imi organiza di’ak,” nia dehan. Padre Diozesanu, Nelson da Costa Freitas, agradese ba Xefe Estadu ne’ebé hanesan Manatuto-oan bele marka ona prezensa hodi responde ba konvite hosi parókia nian. Selebrasaun loron Santu António sai ona kultura ba sarani Manatuto tomak ninia vida hahú hosi tempu bei-ala sira to’o mai ohin loron, ne’ebé prenxe ho atividade relijioza no mós serimónia kulturál sira. “Santo António leno naroman, leno dalan lalehan ba imi. Ne’eduni, festa ne’e lá’os foin maibé kle’ur ona hosi bei-ala sira to’o ohin loron kontinua nafatin atu labele lakon, no aspetu kulturál ne’ebé povu ka sarani Manatuto konserva,” nia hateten. Nune’e, Manatuto-oan liu-liu joven sira labele haluha aspeitu kulturál tanba ne’e jerasaun ba jerasaun públika nafatin ho ida-ne’e mantein atu konserva. Amu Administradór Parókia Manatuto ne’e, agradese ba sarani sira no parte hotu ninia kontribuisaun no kolaborasaun hodi hamutuk organiza serimónia selebrasaun refere la’o ho di’ak. PR-Horta: Vensimentu ba traballadór doméstika tenke korresponde ba kualifikasaun https://tatoli.tl/2022/06/14/pr-horta-vensimentu-ba-traballador-domestika-tenke-korresponde-ba-kualifikasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-06-14 DILI, 14 juñu 2022 - Empregadór sira ne’ebé fó serbisu ba traballadór doméstika, liuliu vensimentu ne’ebé fó husi empregadór sira tenki korresponde ho kualifikasaun no mós produtividade traballadór idak-idak nian. Kestaun ne’e hato’o husi prezidente Repúblika, José Ramos Horta, bainhira partisipa iha abertura semináriu komemorasaun loron mundiál Traballadór doméstika ho tema: Valoriza no fó protesaun Legál ba traballadór doméstika iha Timor-Leste, tersa ohin iha salaun Luz Clarita ne’ebé organiza husi organizasaun FONGTIL Timor-Leste. Governu lansa distribuisaun cesta bázika faze daruak https://tatoli.tl/2022/06/17/governu-lansa-distribuisaun-cesta-bazika-faze-da-ruak/ tatoli.tl Notísia 2022-06-17 DILI, 17 juñu 2022 (TATOLI)- Governu konstitusionál da-ualu, ofisialmente, lansa distribuisaun programa Cesta bázika ba faze daruak nian, iha Aldeia Baia leste, Suku Comoro, munisípiu Dili, sesta, ohin. Vise-ministru Estatál, Lino Torrezão relata, dadus ne’ebé fornese ba ministériu relevante maihusi entidade relevante no entrega ba ministériu ne’ebé toma konta atu fahe cesta bázika ho objetivu injeta orsamentu governu nian direta ba komunidade. Prosisaun ‘Corpo de Deus’ hametin fé ema ho Maromak https://tatoli.tl/2022/06/17/prosisaun-corpo-de-deus-hametin-fe-ema-ho-maromak/ tatoli.tl Notísia 2022-06-17 DILI, 17 juñu 2022 - Sarani Dioseze Dili hamutuk ho Arse-bispu Arkedioseze Metropolitana Dili ne’ebé nomeadu ona husi Papa Francisco hodi sai Kardeál, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB, padre, madre no autoridade relijioza sira, hala’o prosisaun ‘Corpo de sangue de Cristo’ koñesidu ho ‘Corpo de Deus’ ho la’o-ain husi igreja Balide ba to’o iha jardin Na’in-feto Fátima, Lecidere-Dili, kinta semana ne’e. Iha prosisaun ne’e, sarani sira ho entuazismu kanta, reza, hatudu devosaun no fé ba Na’i Maromak, la’o to’o Lecidere hodi kontinua selebra misa Eukaristia ne’ebé prezidi husi Arse-bispu, Dom Virgílio do Carmo da Silva, Primeiru kardeál Timor-Leste. Governu aprova kriasaun Lei Finansa Munisipál https://tatoli.tl/2022/06/22/governu-aprova-kriasaun-lei-finansa-munisipal/ tatoli.tl Notísia 2022-06-22 Vise Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, lidera reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (22/06). Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 22 juñu 2022 (TATOLI) –Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu proposta lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ba kriasaun Lei Finansa Munisipál nian. “Lei ida-ne’e estabelese rejime enkuadramentu orsamentál, finanseiru no kontabilidade públika ba munisípiu sira,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin ramata reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Aprovasaun ne’e hodi konsidera autonomia finanseira munisípiu, ne’ebé estabelese hosi lei númeru 23/2021, loron 11 novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, hodi regula orsamentu munisipál sira. Antes ne’e, iha loron 21 setembru 2021, Parlamentu Nasionál aprova projetu-lei Eleitorál Munisipál, Poder Lokál, no desentralizasaun Administrativa. Projetu-lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa ne’e konstitui ho pesoa koletiva iha territóriu nasionál ba órgaun reprezentativu sira-ne’ebé define organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun define iha lei. Lejizlasaun ne’e atu hakbesik servisu públiku sira hosi Estadu ba kraik ka atribui kompeténsia tomak ba munisípiu sira halo planu, programa no orsamentu rasik. Projetu-lei Desentralizasaun Administrativa ne’e previstu atu Governu Sentrál halo transferénsia kompeténsia ka fó podér ba munisípiu sira no atribui kompeténsia balun ne’ebé durante ne’e seidauk fó ba Governu munisipál. KHK apoia materiá ba grupu Luro Boro hodi hakbi'it ortikultura https://tatoli.tl/2022/06/22/khk-apoia-materia-ba-grupu-luro-boro-hodi-hakbiit-ortikultura/ tatoli.tl Notísia 2022-06-22 VIQUEQUE, 22 juñu 2022 — Organizasaun Naun Governamentál K’nua Haberan Komunidade (KHK) munisípiu Viqueque, kuarta ne’e, apoia ortikultura ba grupu Luru-Boro hosi aldeia Luru-Boro, suku Macadique, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque hodi hasa’e produtividade. Diretór Ezekutivu KHK, Agosto Pinto, haktuir apoiu materiál sira-ne’e fundasaun KHK hetan hosi parseiru internasional ZIT Alemaña hodi fó ba grupu Luru-Boru uza ba atividade ortikultura no apoia orsamentu ho totál $500 hodi haforsa grupu. AHDMTL selebra tinan, Gaspar: Labele diskrimina ema ho defisiénsia https://tatoli.tl/2022/07/01/ahdmtl-selebra-tinan-gaspar-labele-diskrimina-ema-ho-defisiensia/ tatoli.tl Notísia 2022-07-01 DILI, 01 jullu 2022 – AHDMTL (Asosiasaun halibur defisiénsia matan Timor-Leste) – asosiasaun ne’ebé sai mahon ba ema ho defisiénsia matan), ohin, selebra tinan ba dala-11, iha Manleuana-Dili. Diretór AHDMTL, Gaspar Afonso, husu atu komunidade labele diskrimina ema ho defisiénsia no akresenta katak tempu to’o ona, atu fó mós oportunidade hanesan ba ema ho kondisaun defisiénsia. Ramos Horta halo vizita ofisiál ba QG ho MD https://tatoli.tl/2022/07/04/ramos-horta-halo-vizita-ofisial-ba-qg-ho-md/ tatoli.tl Notísia 2022-07-04 DILI, 04 jullu 2022 - Prezidente repúblika José Ramos Horta ho kualidade hanesan komandante supremu Forsa Armada nian, segunda ne’e, halo vizita ofisiál bá kuartel Jenerál Falintil-Forsa defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Ministériu Defeza, iha Fatuhada-Dili. Hafoin vizita, komandante supremu kontente ho progresu iha Ministériu defeza nia laran maske seidauk kompletu maibé espera sei bele kompleta iha tinan lima to’o sanulu mai oin. OJE 2022: CNC ezekuta ona 33% iha trimestre daruak https://tatoli.tl/2022/07/07/oje-2022-cnc-ezekuta-ona-33-iha-trimestre-daruak/ tatoli.tl Notísia 2022-07-07 DILI, 07 jullu 2022 — Diretór Divizaun Finansas no Operasionál Centro Nacional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), Metodio Caetano Moniz, informa iha trimestre daruak (marsu-juñu) tinan ne’e CNC ezekuta verba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 atinje ona 33%, nebeé ekivalensia ho osan hamutuk $2,537,331.00. “Iha trimestre daruak ne’e, Centro Nacional Chega, Institutu Públiku ezekuta ona 33% iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022, ne’ebé ekivalente ho osan hamutuk $2,537,331.00,” Metodio Caetano Moniz informa ba Agência Tatoli, iha nia knar fatin, Antigu Komarka Balide, Dili, kinta ne’e. Hosi montante orsamentu $2,537,331.00 ne’e ezekuta ba kategória haat (4) ne’ebé kompostu hosi saláriu no vensimentu ho nia ezekusaun 41% ho nia saldo $782,943.00, bens servisu 29% ho nia saldo $745,128.00, kapitál dezenvolvimentu 10% ho nia saldo $561,710.00, transferénsia publikas 54% ho nia saldo $447,550.00. Maske nune’e, nia dehan, ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu 2022 to’o trimestre daruak ne’e CNC ezekuta la to’o tarjetu ne’ebé Governu determina katak pelumenus kada instituisaun públiku ka Ministériu sira atinje 50%. Maibé, realidade Centro nacional Chega to’o trimestre daruak foin atinje 33%. Tuir nia, ezekusaun ne’e iha difikuldade tanba maiória orsamentu Centro Nacional Chega nian ne’e hodi hala’o programa, aloka iha bens servisu. Bens servisu ne’e maiória liu pagamentu adiantamentu, entaun regra ida kona-ba adiantamentu kuandu osan ruma sai uluk seidauk halo nia relatóriu, entaun mai adiantamentu seluk lada’uk bele hasai. “Mekanismu atendimentu ne’e mós difikulta CNC iha ezekusaun osan tuir ami-nia planu ne’ebé iha. Aleinde ne’e, buats eluk mak kiik liu iha ami-nia ezekusaun mak kapitál dezenvolvimentu, tanba to’o trimestre daruak tuir dadus ne’ebé iha foin atinji 10%. Ami iha orsamentu ba kapitál dezenvolvimentu $561,710.00 iha tinan ne’e, atu prepara dezeñu no halo konstrusaun ba sentru arkivu maibé infelizmente to’o agora ami foin prosesa iha dezeñu ne’e. Ami foin prepara dezeñu, konstrusaun ami seida’uk halo, entaun orsamentu ne’e mós seida’uk ezekuta,” nia afirma. Entaun hosi ne’e, ba oin ezekusaun bele aumenta tanba tuir planu tarjetu Centro Nacional Chega ba ezekusaun orsamentu to’o 31 dezembru tinan ne’e hamutuk 90%. “Ami espera kooperasaun di’ak ho Ministériu Finansas, ita bele atinje rezultadu ne’e,” nia esplika. Entretantu, iha portál tranferénsia Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ba Centro Nacional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), nia orsamentu 2022 hamutuk $2,547,331.00, ne’ebé ezekuta ona 32.8%. PM Taur husu komunidade Ermera kolabora ho Governu aselera dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2022/07/09/pm-taur-husu-komunidade-ermera-kolabora-ho-governu-aselera-dezenvolvimentu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-09 Kondisaun estrada iha Eraulu, Letefoho, munisípiu Ermera iha tempu udan, kuarta (04/05/2022). Imajen Tatoli/António Daciparu ERMERA, 09 jullu 2022 (TATOLI)— Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, husu ba komunidade Ermera hodi kolabora di’ak ho Governu, nune’e bele aselera dezenvolvimentu iha munisípiu Ermera. “Ministériu Obra Públika (MOP) deside ona kompañia atu halo reabilitasaun estrada suku Fatubesi, postu aministrativu Hatulia, maibé komunidade maka ladún koopera, tanba ne’e to’o agora estrada Fatubesi kontinua a’at. Ha’u orienta ona MOP hodi ko’alia ho komunidade hodi koopera ho Governu tanba hakarak hadi’a estrada ne’e, se lakohi kompañia sei la hadi’a, husik hanesan ne’e, ita bá fali suku ne’ebé maka presiza dezenvolvimentu,” PM Taur hateten durante diálogu komunitáriu, iha Gleno, Ermera, sábadu ne’e. Nia dehan, estrada hosi Gleno bá Letefoho no hosi Letefoho bá Fatubelico, munisípiu Ainaro no  hosi Fatubelico ba Aitutu, munisípiu Same seidauk hadi’a tanba iha problema ho komunidade. “Komunidade la fó ema tesi sira-nia kafé. Ita loloos atu hadi’a estrada ne’e, maibé tanba problema barak, maka ita seidauk bele halo, maibé ha’u espera tempu badak ita sei rezolve iha área ne’ebá,” Xefe Governu akresenta. PM refere ba estrada hosi Maliana bá suku Altolebos  no bá postu administrativu Fatululik, munsípiu Covalima, hosi Fatululik bá Fohorem, no Fatumea bá Tiliomar to’o tempu ida sei hadi’a. “Ha’u hanoin tinan-haat  ka lima ita-boot sira kuandu hatene filafali ba kotuk dala ruma ita-nia estrada di’ak ona,” nia fó hanoin. Estrada Batugade to’o Lospalos no estrada hosi Baucau bá Viqueque, tinan ida tan Governu finaliza ona  obra, ne’ebé sei hanesan estrada Dili bá Baucau no Dili bá Batugade. Enkuantu, estrada Manatuto bá Natarbora finaliza ona no daudaun Govenu halo hela  estudu atu hadi’a dalan hosi Lospalos ba postu administrativu Iliomar, no estrada hosi Iliomar bá postu administrativu Uatucarbau no Uatuliari. “Hosi postu administrativu Uatulari bá munisípiu Viqueque no Viqueque bá Luca, neneik sei rezove tanba daudaun ne’e Governu halo ona estudu ba ida-ne’e. Estrada Dili bá Ainaro falta de’it pedasuk, kuandu hadi’a ona, Governu sei avansa fali hodi hadi’a estrada ida hosi  Manleuana bá Aileu,” nia akresenta. Kona-ba  eletrisidade, Xefe Governu orienta ona MOP atu finaliza ona prosesu intalasaun liña eletrisidade ba suku 452. “Aldeia sira ne’ebé seidauk asesu no difisil eletrisidade atu tama, Governu sei fahe painél solár ba komunidade,” nia salienta. Iha sorin seluk, ba área edukasaun, Governu prevee millaun $25 iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) hodi implementa projetu komunitáriu, ne’ebé programa ne’e atu hadi’a ekola sira ne’ebé ho kondisaun a’at no hosi programa ne’e eskola balun hetan ona rebilitasaun, balun atinje ona 30%, balun to’o ona 40% no eskola seluk sei iha prosesu administrasaun. “Ha’u hanoin liuhosi projeitu komunitáriu ida-ne’e, bele fó mós oportunidade emprega ba ita-nia joven sira iha suku,” nia tenik. Manufahi: Maksakur husu ba Estadu kontinua rekolla restu mortál seluk ne'ebé seidauk foti https://tatoli.tl/2022/08/04/manufahi-maksakur-husu-ba-estadu-kontinua-rekolla-restu-mortal-seluk-neebe-seidauk-foti/ tatoli.tl Notísia 2022-08-04 DILI, 04 agostu 2022 – Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Manufahi, Tobias Amaral Magno ‘Maksakur’, husu Estadu atu kontinua halo planu hodi rekolla restu mortál seluk ne’ebé mak seidauk foti. “Ita-nia hanoin restu mortál ne’e la’ós 34 ne’e de’it maibé sei barak ita seidauk rekolla hotu tanba ne’e ita husu ba Estadu liuhosi Governu atu fó atensaun no tenke diginifka no mós valoriza sira nafatin”, Maksakur dehan ba Ajensia Tatoli liuhosi telefone, ohin. Maske nune´e, Prezidende Repúblika, José Ramos Horta ho membru Governu sira hamutuk ho povu Manufahi haloot ona ema 34. “Ohin ita halo prosesu funebre ba ita-nia saudozu sira hamutk 34 ne’ebé durante ne’ebá partisipa iha luta independénsia Timor-Leste nian maibé hosi númeru ne’e na’in rua mak ita konsidera deskoñesidu tanba laiha família ida mak koñese mate ruin rua ne’e”, nia dehan. Tanba tuir nia katak bainhira ema rekolla tiha mate ruin na’in rua nian mai iha osuáriu no komisaun hosi Manufahi mós avizu maibé laiha família mak koñese. “Entaun ita konsidera hanesan deskoñesidu maibé bainhira família buka tuir no rekonese nia emar ita sei entrega nia sasan no dokumentu sira”, revela. Hosi ema 34 ne’e, Prezidente esplika katak na’in haat hosi Postu Adminsitrativu Same nian no seluk mesak Postu Alas nian no Postu Turiscai ho Fatuberliu laiha. Prezidente Konsellu Manufahi haktuir na’in lima mak seidauk hetan subsídiu ba pensaun no subvensaun hosi Estadu tanba na’in hira seluk deskoñesidu no na’in tolu seluk família seidauk prosesa. Restu mortál sira-ne’e haloot iha Postu Administrativu Same, Suku Daisua Aldeia Dotik nian. Antes ne’e, Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN), Júlio da Costa “Meta Mali”, hateten bainhra hakoi tiha mate-ruin 34 sei kontinua ba Aileu, depois ba Munisípiu Baucau, Postu Administrativu Quelicai nian no kontinua tan bai ha Metinaro. “Tanba ne’e, hafoin ida-ne’e ami sei tetu filafali iha loron 20 agostu tenke hakoi tan fali iha Aileu, kontinua ba Postu Administrativu Quelecai no Laga, Munisipiu Baucau, kuandu posível sei hakoi tan sira iha munisipiu seluk, Prezidente Republika sei dekreta uluk, tanba ne’e maka tempu badak Xefe Estadu sei dekreta”, nia akresenta. Restu mortál iha territóriu nasionál hamutuk 9.000 resin, dadaun iha ona osuáriu. Nune’e, iha Quelecai 300 resin, Laga kuaze 400, Ermera kuaze 5.000, Ainaro 3000 resin. “Restu mortál to’o agora mós kee lapara, maibé restu mortál sira ne’e la’os Natabora-oan maibé ema hosi Maubisse, Aileu, Hatubuilico, Ainaro, ne’ebé halai ba mak mate iha ne’ebá. Agradese tebes tanba Natarbora-oan sira badinas tebes hodi kee ruin ne’ebé la’ós sira-nia inan ka aman, maibé sira hadomi de’it ho fuan katak mate ba rai ida-ne’e hodi hetan independénsia hodi ita hotu goja, na’in la mai kee mós ami kee. Ida-ne’e mak ema sira halo, tanba ne’e maka mate-ruin sira iha ne’ebá ne’e barak liu, tanba baze apoiu kuandu rahun, mate ikus liu ne’e mate iha ne’ebá la’ós mate tanba kilat musan maibá tanba hamlaha”, konklui. PR Horta: Timor-Leste pozitivu tama ASEAN iha 2023 https://tatoli.tl/2022/08/08/pr-horta-timor-leste-pozitivu-tama-asean-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-08-08 DILI, 08 agostu 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten Timor-Leste pozitivu bele adere ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, siglá inglés) iha 2023. “Ita prepara an daudaun, informasaun ne’ebé pozitivu hateten mai hosi reuniaun ministeriál iha Kamboja liuhosi liafuan ne’ebé Ministru Negósiu Estranjeiru Kambodia rasik hateten bele iha tinan 2023 ka antes, tan Timor-Leste tama nu’udar désimu primeiru nu’udar membru ASEAN,” PR Horta hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda ne’e. Xefe Estadu ne’e hateten, importante ba Timor-Leste tanba TL hola parte ba iha organizasaun rejional, no iha mundu ne’e iha rai hotu-hotu aleinde organizasaun boot hanesan organizasaun Nasaun Unida Timor-Leste hola parte membru desde setembru 2002. Iha rai hotu-hotu iha organizasaun rejional hanesan Amérika latina nian iha organizasaun Estadu Amerikanu, iha Afika mak Uniaun Afrikana, Europa mak Uniaun Europeia no ASEAN mak laiha organizasaun ida bolu uniaun asiátika no iha mak organizasaun sub-rejionál ida mak ASEAN ne’ebé importante tebes. “Tan ne’e ASEAN importante tebes. Ne’eduni Timor-Leste halo parte ASEAN signifika integrasaun diplomatika, ekonomika iha organizasaun rejionál, sub rejionál ida importante tebes ho 700 millaun abitante ekonomia $4 trilliaun liu tan,” nia dehan. Tanba ne’e, dezde uluk kedas iha nia  primeiru mandatu no 2011 mak  halo aplikasaun ba momentu ne’eba Prezidénsia Indonézia no iha tinan 2023 mai Indonézia mak prezidénsia fali. “Simbóliku tebes se Timor-Leste tama bainhira Indonézia dala ida tan kaer prezidénsia ASEAN nian,” nia hateten. Hahú tinan 2011, Timor-Leste hato’o pedidu adezaun ba ASEAN maibé to’o ohin loron seidauk konsege adere ba asosiasaun refere. Ministéiru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) kontinua hakle’an kona-ba polítika no kuadru regulamentár, ne’ebé sei aprezenta ba Konsellu Ministru (KM) hodi halo aprovasaun, no aleind ene’e halo mós elaborasaun dokumentu Rejime Komérsiu Externu no enkuadramentu legál sira. ASEAN kompostu hosi nasaun 10 hanesan Cambodia, Indonézia, Laos, Vietname, Brunei Darusalam, Singapura, Myanmar, Filipina no Thailándia. Maske Timor-Leste dadaun ne’e seidauk adere ba ASEAN, maibé partisipa ona eventu balun ho nasaun membru sira. Iha biban ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kongratula ba selebrasaun loron ASEAN ba dala-55. “Loron ohin espesiál ba ASEAN nian ne’ebé iha Dili ofisialmente sira sei selebra semana ne’e mai ho ha’u-nia prezensa tanba hetan konvite hosi embaixada ASEAN sira,” Xefe Estadu ne’e informa. ASEAN eziste hanesan organizasaun ida iha loron 08 agostu 1967 iha Bangkok, Tailándia.  Iha ne’ebé inísia no funda hosi nasaun lima (5) mak hanesan Tailándia, Indonézia, Malázia, Filipina no Singapura. Enkuantu Brunei Darussalam tama ba membru ASEAN iha 07 janeiru 1984, Vietname iha 28 jullu 1995, Laos no Myanmar iha 30 abríl 1999. Governu inagura uma veteranu Agusto ‘Tara Ablai Anan’ iha Mauchiga https://tatoli.tl/2022/08/13/governu-inagura-uma-veteranu-agusto-tara-ablai-anan-iha-mauchiga/ tatoli.tl Notísia 2022-08-13 MAUCHIGA, 13 agostu 2022 – Governu liuhusi Sekretáriu Estadu asuntu veteranu, Julio da Conceição ‘Loro mesak’, hamutuk ho Prezidente konsellu kombatente libertasaun nasionál (KKLN, sigla portugés), Vidal de Jesus ‘Riak Leman’ no autoridade munisípiu Ainaro, sábadu liubá, inaugura Uma ba veteranu ho dedikasaun luta ba ukun rasik aan, tinan 24, Agusto Araújo ‘Tara Ablai Anan’, iha suku Mauchiga, postu administrativu Hatubuilico, munisípiu Ainaro. Orsamentu ba kontrusaun finansia husi Oitavu governu konstitusionál liuhusi Ministériu asuntu kombatente libertasaun nasionál (MACLN, sigla portugés) ho montante dolár amerikanu rihun haat nolu. Konstrusaun Portu Tibar la’o hela no sei inaugura iha 30 setembru https://tatoli.tl/2022/08/16/konstrusaun-portu-tibar-lao-hela-no-sei-inaugura-iha-30-setembru/ tatoli.tl Notísia 2022-08-16 LIQUIÇÁ, 16 agostu 2022 — Diretór Ezekutivu Timor Port SA, Laurent Palayer, informa ba Agência Tatoli, iha Portu Tibar, tersa ne’e katak konstrusaun Portu Tibar la’o hela no tuir planu sei inaugura iha setembru tinan ne’e. SEJD husu membru PSHT foun iha Bobonaro hatudu imajen di'ak ba sosiedade https://tatoli.tl/2022/08/21/sejd-husu-membru-psht-foun-iha-bobonaro-hatudu-imajen-diak-ba-sosiedade/ tatoli.tl Notísia 2022-08-21 BOBONARO, 21 agostu 2022 - Delegasaun Dewan Pengesahan Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) hosi Madium, Repúblika Indonézia, domingu ne’e fó graduasaun sintu ba membru foun hamutuk na’in-974 iha munisípiu Bobonaro tinan 2022. Membru foun  na’in 974 ne’ebé partisipa iha juramentu sagradu hodi sai membru permantente ba organizasaun ne’e kompostu hosi mane na’in-541 no feto na’in-433, mai hosi postu administrativu Atabae na’in-81, Balibo na’in-152, Cailaco na’in-78, Maliana na’in-476 , Bobonaro na’in-108 no postu administrativu Lolotoe na’in-79. Diretór Nasional ba Desportu nian, João Rodrigues, reprezenta Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha ‘Nokosiku’, lori VII Governu konstituisionál nia naran kongratula lideransa  no treinador PSHT Timor-Leste espeisiálmente iha munisípiu Bobonaro ne’ebé mak durante ne’e halo esforus másimu kumpre lei no enkuadramentu legál sira-ne’ebé fó-sai ona to’o bele realiza atividade graduasaun ne’e. “Serimónia graduasaun ida-ne’e lori ita mai hamutuk iha Maliana iha parte ida ba prosesu kontribuisaun ba iha ita-nia rai, ita hotu hein katak serimónia ida-ne’e bele haboot no hametin liután dezenvolvimentu iha ita-nia rai, atu kontinua habelar valór di’ak PSHT nian no valór Repúblika Timor-Leste nia no hatudu imajen di’ak no loloos ba sosiedade,” nia hato’o intervensaun ne’e iha Jináziu Maliana. Sorin seluk, Prezidente Autoridade munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, enkoraja graduadu atu koopera ho organizasaun arte-marsiál sira seluk nune’e bele hamosu maturidade ne’ebé sólidu hodi hatudu ezemplu di’ak ba komunidade no ba públiku. “Ita-boot sira tenke jaga naran di’ak, liuliu iha públiku, ita atu halo asaun ruma primeiru ita tenke haree uluk ninia vantajen no dezvantajen labale naran arbiru de’it, tanba imi mak futuru rai ida-ne’e,” nia apela. Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro, Superintendente Polísia, Antoninho Mauluta, konsidera serimonia graduasaun ne’e hanesan pasu importante ida ba futuru bele reduz ona movimentasaun atividade ilegál iha fronteira entre Timor-leste no Indonezia. “Kalan ida-ne’e hanesan kalan importante tebes ba ita munisípiu Bobonaro no mos ba iha Timor-Leste tanba iha tempu naruk tebes ita hotu-hotu hein, liuliu hau nia alin sira ho situasaun ne’ebé akontese dalabarak ho alin sira-nia preokupasaun tenta tun sa’e bele hakat tama to’o sorin,” nia katak. Konseleiru PSHT Munisípiu Bobonaro, Arlindo de Oliveira, lori komisaun organizadora nia naran agradese ba VIII Governu Konstituisionál no Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) tanba durante ne’e iha inisiativa di’ak hodi fó oportunidade atu realiza atividade graduasaun primeiru iha munisípiu Bobonaro. “Tinan 2022 hanesan tinan osan-mean ida ba organizasaun PSHT iha mundu no iha Timor-Leste, tanba ne’e ha’u sujere ba maluk sira katak tama iha organizasaun ida-ne’e la’os arbiru de’it, maibé ita atu kria unidade, domin no dame ba malu,” nia fo hanoin. Nia promote sei serbisu hamutuk ho organizasaun arte-marsiál sira seluk hanesan, IKS, KORK no arte-ritual sira seluk hanesan 77, Kolimau 2000, Santo Antonio atu ajuda autoridade seguransa hodi garante situasaun hakmatek iha munisípiu Bobonaro. ONG HAK husu entidade relevante tau-atensaun ba arkivu CNC https://tatoli.tl/2022/08/24/ong-hak-husu-entidade-relevante-tau-atensaun-ba-arkivu-cnc/ tatoli.tl Notísia 2022-08-24 DILI, 25 agostu 2022 — Organizasaun Naun Governamentál Yayasan HAK husu ba entidade relevante atu tau-atensaun ba atividade Centro Nacional Chega (CNC) kona-ba halo arkivamentu ba akontesimentu hotu ne’ebé ligadu ho prosesu Timor-Leste nia ukun rasik-an. “Agora depende ba Parlamentu Nasionál tenke prioritiza fó apoiu fundu ne’ebé sufisiente ba CNC, ho objetivu fó apoiu ba vítima sira atu nune’e la husik família vítima sira iha kondisaun mizerávél (terus) nia-laran,” Sisto dos Santos, hateten ba Agência Tatoli iha ninia knaar fatin, Farol, kinta ne’e. ONG ne’e husu ba família no autoridade lokál sira tenke koopera ho CNC hodi foti dadus komunidade ne’ebé sai vítima iha tempu okupasaun Indonézia mai Timor-Leste. “Kestaun rekollamentu dadus vítima sira la’os kompeténsia CNC de’it, maibé ita tenke esforsu hotu. Família hotu oinsá atu fó dadus ne’ebé ita-nia vítima no inan-feton sira ne’ebé sei iha trauma nia-laran tanba hetan violasaun sexuál ho violasaun oin-oin,” nia akresenta. Estabelesimentu CNC ne’e rasik hetan ajuda hosi kumunidade hodi permite ba vítima sira hodi relata sofrimentu ne’ebé sira hasoru iha tinan barak. “Ami agradese tebes hosi esforsu ne’ebé maka CNC halo ho ninia parseiru sira komesa dignifika ona vítima balun, maski seidauk hotu tanba vítima balun ne’ebé sei iha kondisaun mizarável nia-laran no hein katak programa ida-ne’e labele para, tenke kontinua maski hasoru difikuldade,” nia tenik. Nune’e, HAK apresia tebes ba Eis Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo ne’ebé konkretiza ona rekomendasaun hodi estabelese CNC. “Ami hakarak apresia ba Doutór Rui Maria de Araujo ne’ebé mak konkretiza ona rekomendasaun hodi estabelese Centro Nasionál Chega hodi ajuda komunidade Timor relata sofrimentu ne’ebé sira hasoru,” nia dehan. PR Horta husu MP arkiva kazu hasoru jornalista https://tatoli.tl/2022/08/25/pr-horta-husu-mp-arkiva-kazu-hasoru-jornalista/ tatoli.tl Notísia 2022-08-25 DILI, 25 agostu 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu ba Ministériu Públiku atu arkiva tiha kazu hasoru jornalista timoroan na’in-rua ne’ebé daudaun ne’e hasoru hela prosesu legál. “Ne’e hau hanoin arkiva tiha kazu. Buat bara-barak, Prokuradoria Jerá Repúblika, ha’u hanoin laiha segredu liu dalaruma prokuradór rasik mak ko’alia, ne’eduni hau hatete lalika. Ha’u husu ba prokuradoria arkiva tiha,” PR Horta hateten ba jornalista sira iha edifísiu CNE, Caicoli, kinta ne’e. Aleinde ne’e, Xefe Estadu mós husu mós ba governante balun atu dada fila-fali keixa seluk ne’ebé hasoru jornalista timoroan ida. “Depois ho kazu ida ho Ministru Komunikasaun Sosiál atu arkiva ka kansela tiha keixa ne’e, ha’u husu favór alin ministru ne’e kansela tiha keixa ne’e,” nia husu. Horta dehan, ministru iha razaun duni atu hato’o keixa maibé jornalista nu’udár umanu ne’ebé la sees hosi sala. Eminénsia Don Virgílio Cardeal husu grupu arte-marsiál promove dame https://tatoli.tl/2022/09/06/eminensia-don-virgilio-cardeal-husu-grupu-arte-marsial-promove-dame-2/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru – Liuhusi misa agradesimntu ba primeiru Kardeál Igreja Katólika Timor-Leste ne’ebé realiza iha Tasi-Tolu Dili, tersa ne’e, Eminénsia Don Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, husu ba grupu arte- marsiál sira atu promove kultura dame iha sosiedade. Dom Virgílio Kardeál konvida sarani moris tuir Maromak nia santuáriu https://tatoli.tl/2022/09/06/eminensia-don-virgilio-cardeal-konvida-sarani-moris-tuir-maromak-nia-santuariu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 - Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, konvida sarani hotu atu moris tuir Maromak nia santuáriu. “Buka besik liután ba Maromak no buka atu esperiénsia Maromak iha ita-nia moris nu’udar sarani. Ita mós presiza aprende atu sa’e  tuir nai iha foho maibé iha salmu 24 dehan, sé mak  bele sae ba nai nia foho no sé mak bele  hamriik iha nai nia santuáriu no salmu ne’e kontinua dehan ema bee liman moos,’’ Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, hato’o bainhira prezide misa iha Uma Adat João Paulo II, Tasi-Toli, tersa ne’e. Nune’e habadak karik ho liafuan nai Maromak halo konvite ida ba ema hotu, katak dalabarak fila kotuk ba nai Maromak, tán ne’e Maromak bolu ema  idak-idak, liuliu hirak-ne’ebé hatudu nia vontade di’ak hakarak atu kolabora ho Maromak ninia planu. Evanjellu hahú ho fraze ida ‘Jesus sa’e ba foho’ atu harohan no molok atu fihir ema ne’ebé sei sai nai nia kolaboradór ka apóstolu. Eminénsia esplika, dalaruma ida koko momentu rua ne’e simultaneamente  hanesan iha rai laiha, rai ida-ne’ebé tetuk de’it nune’e mós iha moris iha ninia aas nune’e mós iha ninia tetuk. “Foho iha sagrada kriatura hanorin ita liasaun ruma kona-ba moris no ba Maromak ninia di’ak no grasa sa’e foho ezije preparasaun no forsa atubele la’o to’o rohan iha sagrada kriatura iha istória barak kona-ba foho hanesan Abrão Maromak koko nia fidelidade atu sakrifika nia oan mane mesak Isaac, Abraõ la revolta maibé nia hatene obedese halo tuir haruka nia atu lori de’it buat-ne’ebé presiza hodi halo sakrifísiu iha foho leten ne’ebé  ho fidelidade ba Maromak hodi haraik bensaun no salva nia oan,’’ nia haklaken. Nune’e Maromak mak Maromak ne’ebé loos harohan hodi husu ahi hosi lalehan  hodi hamaran bee ne’ebé sira fakar ba ahi, ema hosi rai ohin loron kontinua konsidera foho Karmelu foho santu iha ne’ebé ema ba atu harohan no husu grasa. “Ne’e hotu hatudu mai ita oinsá Maromak halo buat kmanek oinoin iha fatin ne’ebé aas no bele hetan konfirmasaun to’o  buat-ne’ebé hakerek karta ba Ebreu, ne’ebé dehan to’o ba foho sira no Maromak nia sidade Jerujalem lalehan iha ne’ebé anju rihun ba rihun halibur-aan tiha ba festa sa’e ba  signifika buka besik liután ba Maromak,” Eminénsia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva salienta. “Maibé, ita la’os mai atu pasa vida ka turizmu maibé ita mai atu  harohan  tanba ne’e ida mai ho espíritu sakrifísiu nian no ita hakarak esperiénsia Maromak nian iha fatin ida-ne’e.” Ekipa Darwin aprezenta Jestaun Lixu no Resiklajen ba AMD https://tatoli.tl/2022/09/08/ekipa-darwin-aprezenta-jestaun-lixu-no-resiklajen-ba-amd/ tatoli.tl Notísia 2022-09-08 DILI, 08 setembru 2022 — Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Guilhermina Filomena Saldanha informa, kinta ne’e, Ekipa Darwin halo aprezentasaun kona-ba jestaun lixu no resiklajen ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD) tanba sei iha problema kona-ba jestaun lixu. Nia hatutan, atividade ne’e atu kompleta de’it tanba durante ne’e Autoridade Munisípiu Dili asina akordu ida iha 2003, iha tempu matebian Ruben Carvalho nia lideransa kona-ba Darwin ho Dili sai hanesan Sister City ka Sidade Irmãn, entaun ho sira-nia vizita haree katak depois iha tinan rua TL enfrenta pandemia COVID-19 kuaze kooperasaun paradu, entaun hanoin fali atu hamosu kooperasaun hodi bele la’o ba oin. Hosi vizita Governadór hosi Norte Territóriu Darwin sira mai ho ekipa boot, liu-liu kona-ba Komérsiu sira mós husu, entaun aproveita oportunidade ne’e atu sira-nia ekipa mai halo aprezentasaun. “Altura ne’ebé ami husu atu sira halo aprezentasaun kona-ba oinsá Darwin halo jestaun ba lixu, tanba Dili mós problema ida kona-ba jestaun ba lixu. Tanba ne’e, ohin sira mai fahe sira-nia matenek kona-na oinsá sira halo jestaun lixu no sidade bele moos,” Guilhermina Filomena Saldanha, hateten ba jornalista sira, iha Timor Plaza, Díli, kinta ne’e. Kona-ba aprezentasaun jestaun lixu no resiklajen saida mak Autoridade Munisípiu Dili sei halo, nia dehan, antes ne’e nia parte sai hanesan Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Governu asina ona kontratu ba kompanñia ida kona-ba oinsá atu kolleta no prosesa lixu, maibé ohin aprezentasaun hosi Ekipa Darwin la’os sira koleta de’it lixu maibé halo mós resiklajen, depois faan ba komunidade. “Iha Dili daudaun ne’e eziste hela ba kompañia privada, ne’ebé nia rekolla lixu plástiku depois halo resiklajen hodi sai fali buat balun ne’ebé ita uja. Ha’u hanoin ida-ne’e mak importante. Agora, ita hakarak atu aban bainrua nia atu sai komersiál, entaun komunidade tenke selu. Maibé, ita iha Timor buat hotu bele dehan gratuitu, inklui bee-moos, agora lixu ema ba rekolla Estadu mak hasai hela osan, maibé komunidade rasik seidauk selu, ida ne’e mós gratuitu. Ho ne’e, ita presiza haree oinsá atu uma kain selu ka oinsá, maibé la’oó Prezidente Autoridade mak atu deside tenke selu, entaun tenke halo konsulta ho komunidade saida mak ita bele halo, tanba hosi resiklajen bele mosu buat barak ne’ebé bele lori fali retornu,” nia dehan. Tanba, nia dehan, Governu Timor-Leste gasta osan mai hosi fundu ida mak Minarai maibé iha aprezentasaun ne’e hosi sira-nia taxa mak halo ezekusaun, hodi selu ema halo buat hotu. “Ha’u hanoin ita tenke la’o neneik hodi bele hamriik forte, kuandu ita la’o lalais bele monu, maibé kapaas atu bele ajuda, liu-liu oinsá ita halo jestaun ba lixu,” nia dehan. Entretantu, Ekipa Darwin ne’ebé halo aprezentasaun kona-ba jestaun lixu no resiklajen mai hosi delegasaun oioin ne’ebé mai hosi Agrikultura, Komérsiu no Indústria. Enkuantu, Governu, liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD), iha loron 18 setembru 2003 asina ona akordu ida ho Darwin, Territóriu Norte Australia, hanesan Cidade Irmã (Darwin-Dili Sister City), hodi hametin lasu amizade, liuhosi kooperasaun iha area oioin. Lú Olo: kongresu FRETILIN dalimak hametin prinsípiu lori naroman ba povu https://tatoli.tl/2022/09/08/lu-olo-kongresu-dalimak-fretilin-hametin-prinsipiu-lori-naroman-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-08 DILI, 08 setembru 2022 — Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), kinta ne’e, realiza kongresu nasionál dalimak ne’ebé hala’o durante loron tolu hahú iha 08-10 setembru 2022 ne’ebé ho tema ‘Lori Naroman ba Povu’, hodi hametin Fretilin nia prinsípiu no valór lori naroman ba povu. “Ho tema kongresu nasionál ‘Lori Naroman ba Povu’ atu haklean sai obra koletivu hosi delegadu no delegada no hodi tema ne’ebé iha lori naroman ba povu sei hala’o kna’ar ba oin atu hamutuk Fretilin nian, tuir nia prinsípiu no valór hodi hametin liután,’’ Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres “Lú Olo”, ,hateten iha deskursu iha kongresu nasionál ba dalimak ne’ebé realiza iha Sentru Konvensaun Dili (CDD, sigla portugés). Ne’eduni atu hametin no hadi’a liután Fretilin hodi hakat ba oin no kongresu sei haree mekanizmu di’akliu ho karáter frientista atu hakuak ema hotu iha luta hametin Estadu direitu demokratiku ho liberta povu hosi di’ak no mukit, no Fretilin iha nia pasadu istória ne’ebé nakonu ho sakrifísiu boot tebes, ho nia kna’ar istória maibé kontinua hamrik metin iha luta libertasaun no agora luta nafatin segunda faze ba moris di’ak povu nian. Tan ne’e, Lú Olo hateten ho espirtiu demokrátiku hodi diskute liután mateira sira iha kongresu ho vizaun projeta ba oin no fó liman ba malu hodi hakat hasoru eventu sira tuir mai no Fretilin unidu hasoru Estadu direitu demokrátika. “Delegadu no delegada, ho laran hakslok haree fila-fali eventu signifikante ne’ebé mai hosi territóriu ida-idak mai iha ne’e ho mehi no hakarak diferensa sei hariku koletivu no naran sagardu mak Fretilin,” nia hateten. Prezidente Partidu Fretilin, sente ho onra iha tinan ne’e Fretilin hala’o nia kongresu nasionál dalimak ne’ebé marka prezensa iha loron ohin hosi partidu belun rua, PLP no KHUNTO hodi konserta ideia hodi viabiliza VIII Governu Konstitusionál to’o ohin loron. “Mai ita haksolok, ohin, iha abertura kongresu nasionál Fretilin marka mós prezensa korpu diplomátiku, organizaun internasionál, hanesan iha periódu hametin Estadu no luta hasoru ki’ak hamutuk iha abertura kongresu nasionál dalimak partidu nian,” nia dehan. Nune’e ohin loron mai hamutuk iha ne’e delegadu, kuadru sira haree ba oinsá alkansa lalais erói no martir atu liberta povu maubere hosi ki’ak, mak tenke hadi’a Fretilin sai instrumentu no parseiru hodi hetan polítika atu aselera dezenvolvimentu ekonomiku no sosiál, ne’ebé mak daudaun Fretilin hala’o ho partidu PLP no KHUNTO. Lú Olo hateten, kongresu ne’e delegadu sei eleze Prezidente no Sekretáriu Jerál pakote ba mandatu 2022-2027 iha liberdade ka hili pakote ida hosik hela, aleinde hili mós membru importante hodi hamoris, ne’ebé iha ema hotu nia fuan no determinasaun. Tuir ajenda ba kongresu ne’e iha loron dahuluk iha sesaun I abertura kongresu nasionál dalimak, sesaun II leitura rejimentu V kongresu nasionál, sesaun III eleisaun meza kongresu no komisaun verifikasaun podér, sesaun IV eleisaun prezidente no sekretáriu jerál partidu no sesaun V enseramentu kongresu loron primeiru kongresu. Entertantu, delegadu hosi territóriu hamutuk 992 mak partisipa iha kongresu me’e, observadór 197 no konvidadu 50. Partisipa mós hosi Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO, José dos Santos Naimori Bukar, Prezidente Partidu Demokrátiku, Mariano Assanami Sabino, no konvidadu sira seluk. Enkuantu, hafoin abertura kongresu hosi Prezidente Partidu tuir mai sei iha mós aprezentasaun relatóriu Komite Sentrál Fretilin (CCF) no intervensaun Sekretáriu Jerál Fretilin, Mari Alkatiri. Enkuantu, objetivu hosi kongresu nasionál ne’e mak órgaun aas liu partidu nian, ne’ebé iha kna’ar atu hili membru órgaun sentrál, hanesan hili Prezidente no Sekretáriu Jerál, hili membru CCF, hili membru KNJ, apresia no aprova relatóriu CCF nian, apresia no define liña jerál polítika interna no internasionál Fretilin nian no apresia no aprova alterasaun sira ba deklarasaun prinsípiu ba manuál no programa polítika no estatutu. Entertantu, kongresu nasionál ne’e loké abertura direta hosi Prezidente Partidu Fretilin no akompaña hosi Primeiru Ministru (PM) no Atuál Prezidente Partidu PLP,Taur Matan Ruak, Konselleiru Másimu partidu KHUNTO, Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur. PAM Dili la autoriza negosiante faan karreta-motor iha espasu públiku https://tatoli.tl/2022/09/13/pam-dili-la-autoriza-negosiante-faan-karreta-motor-iha-espasu-publiku/ tatoli.tl Notísia 2022-09-13 Negosiante timoroan balun halo atividade negósiu hodi faan karreta iha espasu públiku iha tasi-ibun besik Kaza Europeia. Imajen Tatoli/Nelia Fernandes. DILI, 13 setembru 2022 (TATOLI)— Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Dili, Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro “Margi”, hateteh PAM Dili la autoriza negosiante ne’ebé durante ne’e faan karreta no motor iha espasu públiku kapitál Dili. “Verbálmente ami hato’o ona no husu ba sira katak se ema-ne’ebé faan ikan, modo-tahan, nuu, labele faan ona sasán iha trotoar leten, kuantu mais negosiante balun faan karreta iha Estrada públiku. Tanba, karreta nia fatin la’ós iha trotoar leten ka Estrada públiku, maibé sira bele faan sasán liuhosi online, tanba to’o oras ne’e ita katene katak dealer sira mak faan kaereta. Maibé, agora sira hakarak faan karreta bele liuhosi sira-nia media eletrónika, sira labele lori fali sira-nia karreta hanesan ema faan modo para namkari hela iha dalan públiku. PAM la autoriza negosiante faan karreta no motor iha Estrada públiku,” Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro “Margi” hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Díli, tersa ne’e. Negosiante sira-ne’ebé durante ne’e faan karreta no motor para iha trotoar Estrada públiku atu labele faan iha fatin públiku hirak ne’e, tanba negosiante hirak ne’e viola komunidade nia direitu halo movimentu ba-mai. Negosiante timoroan balun ne’ebé halo atividade negósiu hodi faan karreta faan iha espasu públiku parajen iha jardin Largo de Lecidere. Imajen Tatoli/Nelia Fernandes. “Paseiu ne’e kuandu sira tau karreta iha ne’ebá, sira mós viola rasik ona komunidade nia direitu inklui sira-nia direitu atu la’o. Depois karreta faan para iha ne’ebá komunidade sira atu la’o iha ne’ebé no ita sira hakarak la’o karik la’o iha ne’ebé. Se ita la’o iha estrada ninin karreta mai soke oinsá, tanba ne’e aproveita oportunidade husu ba sira, favór sé mak faan karreta tau hela iha trotoar leten, trotoar la’os fatin atu faan karreta no motor. Se hakarak faan karreta halo dealer ida hodi faan karreta labele ba okupa fali espasu públiku,” nia dehan. Nune’e, nia husu ba negosiante sira-ne’ebé hakarak faan karreta no motor atu organiza malu oinsa buka fatin mamuk halo atividade negósiu, la’ós naran faan lemo-lemo iha estrad públiku. “Sira ne’ebé hakarak faan karreta no motor, organiza malu atu haree fatin ida hodi faan karreta. La’os ida-idak lori karreta ba faan lemo-lemo, tanba ita la’ós faan fali modo-tahan. Tanba ne’e, ami sei servisu hamutuk ho Polísia atu haree depois halo asaun, maibé di’akliu hatene an. Entaun, husu sira-nia sensibilidade no husu sira-nia responsabilidade, espasu públiku la’ós atu tau karretano motor iha ne’ebá atu faan. Hakarak faan karreta, organiza didi’ak no loke kompañia ida ba faan karreta, la’ós faan karreta hanesan negosiante kiik faan modo-tahan iha dalan ninin sira-ne’e,” nia dehan. Tuir nia, Autoridade Munisípiu Dili halo ona asaun liuhosi fó hatene direta ba negosiante sira-ne’e kala to’o dala sanulu resin ona maibé sira seidauk tau iha sira-nia konxiensia loloos. “Bainhira sira la tau konxiénsia ka tau konsiderasaun ma kami ami hamutuk ho polísia tenke liuhosi asaun seluk fali. Maibé, husu ba sira atu bele tau konsiderasaun tanba ami halo ona sensibilizasau ba sira no sira mós tenke iha responsabilidade ba sira-nia hahalok,” PAM Díli ne’e apela. Entretantu, tuir observasaun jornalista Agência Tatoli iha terrenu nota katak, negosiante timoroan sira-ne’ebé halo atividade negósiu karreta ne’e iha fatin estrada públiku besik Kaza Europeia tasi-ibun, balun faan iha estrada públiku besik Timor-Plaza no balun faan iha estrada públiku fatin parajen karreta iha jardin Largo Lecidere. Horta: Ró kruzeiru Le Lapérouse vizita TL hanesan promosaun ida https://tatoli.tl/2022/09/15/horta-ro-kruzeiru-le-laperouse-vizita-tl-hanesan-promosaun-ida/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 DILI, 15 setembru 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten vizita ró kruzeiru Le Lapérouse hosi Austrália lori turista vizita Timor-Leste hanesan promosaun ida ba turizmu Timor-Leste nian. “Ne’e di’ak tebe-tebes hanesan promosaun boot ba Timor-Leste ema hosi nasionalidade lubuk ida barak liu Austrália, França, balun España sira hotu-hotu kontente loos no sira hateten ba ha’u katak sira ba iha li’ur ko’alia ho populasaun no joven sira simpatiku, sira kontente loos,” PR Horta hateten ba jornalista sira hafoin hala’o vizita ba ró kruzeiru Le Lapérouse iha Portu Dili, kinta ne’e. Xefe Estadu hateten, hafoin ne’e turista sira sei fila no nia parte sei ko’alia ho sira atu mai nafatin. “Tanba ho esperiénsia pozitivu, nune’e sira hateten sei mai fali no ida-ne’e di’ak ba ita-nia turizmu tanba ne’e hanesan promosaun ida. Sira mai iha ne’e haree buat hotu, populasaun no joven di’ak loos no labarik sira la’o iha luron avontade laiha problema no seguru, ne’ebé sira admira loos,” Horta haktuir. Durante vizita iha ró kruzeiru PR partila mós turista sira kona-ba situasaun Timor-Leste nian. “Ohin, iha ró laran ha’u ko’alia ho sira lubuk ida liu-liu esplika ba sira realidade Timor nian laiha violénsia polítika, laiha violénsia etniku, laiha deskrimasaun kontra relijiaun maske Timor kuaze 98% katóliku, esplika mós ba sira kona-ba ita-nia fundu soberanu, ekonómia, no COVID-19 kuaze impaktu ba Timor,” nia dehan. Ramos Horta hateten, turista sira-ne’ebé mai vizita Timor-Leste ne’e sira mesak simpatia ba populasaun Timor-Leste no hakarak tebes Timor-Leste nia kafé. “Ha’u hateten mós ba sira sosa kafé no hemu kafé Timor, ne’ebé sira hotu-hotu simpatia,” nia hateten. Outubru, MS hala’o kampaña nasionál ba vasina sarmpu no rubéola https://tatoli.tl/2022/09/16/outubru-ms-halao-kampana-nasional-ba-vasina-sarmpu-no-rubeola/ tatoli.tl Notísia 2022-09-16 DILI, 16 setembru 2022 — Ministériu Saúde (MS) kontinua hametin koordenasaun ho liña ministerial parseiru internasionál sira hala’o kampaña nasionál ba programa vasinasaun sarampu, rubéolla, vasina COVID-19, polío orál, vasina konjugadu pneumokósika, distribuisaun vitamina A no distribui ai-moruk lumbriga albendazole iha territóriu Timor-Leste. “Hakarak agradese tanba ita bele hamutuk tau lisuk ideia atu oinsá bele hala’o koordenasaun efetivu no efisiente ba kampaña Nasionál ba implementasaun progarama vasinasaun,” dehan Vise  Ministru Saúde, Bonifacio Maucoli dos Reis iha salaun MS Caicoli, kuarta ne’e. Tuir planu, Ministériu Saúde hamutuk ho OMS no UNICEF deside ona hodi realiza Kampaña Nasionál iha tempu badak nia laran, tentativamente hahú ona Kampaña iha fulan-outubru 2022 iha territóriu nasionál. Vise Ministru mós agradese ba komisaun no sub-komisaun ba vasina kontra COVID-19 no parte interesadu ka entidade sira hotu WHO,UNICEF, USAID, DFAT, no sira seluk tanba ho esforsu tomak no kontribuisaun hosi parte relevante sira hotu liuhusi apoiu rekursu umanu, finanseira, lojisítika hodibele hala’o implementasaun ba vasinasaun COVID-19 iha Timor-Leste. Maske, TL enfrenta enfrenta dezafiu barak liu durante implementasaun vasinasaun, Maibé ita bele ultrapassa situasaun sira-ne’e hotu hodi hasa’e kobertura ba primeira doze, segunda doze no doze booster ba sidadaun sira. Timor Leste nu’udar nasaun ida entre nasaun 11 hosi Rejiaun Sudeste Aziátiku, ne’ebé sertifika ona nu’udar nasaun ida-ne’ebé elemina no kontrola ona rubeola, iha fulan-agostu 2018. Sertifikasaun ida-ne’e nu’udar rezultadu hosi servisu no esforsu inkansavel ema hotu nia, liuhusi kampaña nasional ne’ebé hala’o iha tinan 2018 ho atinjimentu nasionál 95%. “Maibé infelizmente, ita hotu hatene katak dezde tinan rua liubá, ita enfrenta Pandemia COVID-19, ne’ebé fó impaktu ba implementasaun Programa Imunizasaun Rutina iha Timor-Leste. Ida-ne’e bele konkretiza hosi dadus kobertura imunizasaun rutina iha tinan tolu ikus ne’ebé la atinje alvu 95%,” nia afirma. Situasaun ida-ne’e lori labarik ki’ik sira idade menus husi tinan lima mai kraik, iha risku boot ba moras sira-ne’ebé loloos bele prevene liuhusi vasina hanesan sarampu, rubéola, pólio, difteria, tetanus, epatitis, tuberkuloze ne’ebé bele kauza mortalidade, morbilidade no defisiénsia ba labarik sira nia vida iha futuru. Iha fatin hanesan, Vise Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Lino Torexão, hateten Prezidente Autoridade  Munisípiu  sira no lideransa komuniatriu sira nia papél importante ati koopera ho ekipa atu programa ne’e la’o hos susesu. “Ha’u husu imi tenke organiza komunidade sira, daruak halo mobilizasaun no datoluk mak sensibilizasaun informsaun ba komunidade relasiona ho vasina, atu nune’e Ministériu saúde liuhosi profisionál saúde sira hala’o nia serbisu vasinasaun sira para bele prevene moras sira hotu, iha ita nia rai,” katak Governante ne’e. Nune’e mós, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Ainhoa  Jaureguibeitia, dehan UNICEF nafatin iha komprimisiu atu apoiu  kampaña vasinasaun ida ne’e ho nia rekursu tékniku, lojístiku no finanseiru  hodi atenji alvu 95%. “Abordajen integradu ba vasinasaun nu’udar inovasaun ida atu utilizasaun forsa servisu saúde ne’ebé eziste hodi hadi’a kualidade kobertura ba imunizasaun  no servisu saúde esensiál sira seluk.Tanba ne’e UNICEF fasilita transportasaun  pakote vasina Pfizer hamutuk 60.480 hodi asegura kontinuidade  vasinasaun COVID-19  ba alvu individuál sira ne’ebé elijivél iha área  sira ne’ebé mak dook tebes,” nia kompromete. Brunei kontaktu ona SEFOPE halo rekrutamentu ba traballadór timor-oan 700 https://tatoli.tl/2022/09/21/brunei-kontaktu-ona-sefope-halo-rekrutamentu-ba-traballador-timor-oan-700-resin/ tatoli.tl Notísia 2022-09-21 Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves. Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 21 setembru 2022 (TATOLI)— Diretór Jerál Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Paulo Alves, hateten, sira-nia parte hetan ona kontaktu hosi Timorense Manpower Agency (TMA) hodi halo rekrutamentu ba traballadór timor-oan hodi bá serbisu iha Brunei Darusalam iha área tolu hanesan ospitalidade, agrikultura no konstrusaun. “Embaixadór Brunei Darusalam kontaktu ona SEFOPE nune’e sira-nia parte liuhosi Diresaun Nasionál Empregu no Exteriór (DNEE) atu halo prosesu mobilizasaun ba timor-oan,” Diretór Jerál informa iha edifísiu SEFOPE, Caicoli, kuarta ne’e. Aleinde ne’e, fulan kotuk parte SEFOPE asina ona akordu ho Sentru Formasaun sira ne’ebé tutela iha SEFOPE hodi halo mobilizasaun ba timor-oan sira bá serbisu iha área tolu. Iha sorin seluk, TMA iha ona planu rekrutamentu ba traballadór 700 resin maibé data loloos atu fó sai ba públiku mak seidauk hatene. Antes ne’e, iha fulan-agostu liubá Embaixadór Timor-Leste iha Brunei Darusalam, Abel Guterres, lori jerente ajénsia TMA hodi hasoru Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hodi ko’alia kona-ba kampu traballu. BTL sei promove melloramentu bee-moos iha kapitál postu administrativu https://tatoli.tl/2022/09/23/btl-sei-promove-melloramentu-bee-moos-iha-kapital-postu-administrativu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-23 BOBONARO, 23 setembru 2022 — Prezidente Konsellu Administrasaun Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), Carlos Peloi dos Reis, sei orienta tékniku sira esforsa halo serbisu másimu nune’e bele promove hotu projetu melloramentu sistema bee-moos kapitál postu administratvu iha fulan-dezembru tinan 2022 kobre territóriu nasionál. Nia aprezenta dadus ne’e iha ámbitu diálogu nasionál entre organizasaun sosiedade sivíl ho governu, ne’ebé realiza iha foho Loe-Lacu, área Poerema, aldeia Liabote, suku Meligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, kinta ne’e. Nia haktuir, tuir dadus ne’ebé iha 74% komunidade iha territóriu nasionál asesu ona bee-moos, maibé relidade iha aréa ruál urbana, liuliu kapitál Dili sei halerik hela ba bee moos, maske kada tinan Governu investe ba setor bee no saneamentu $1 to’o $1,09 hosi orsamentu jerál estadu. Nune’e mós iha tinan 2019 to’o 2022 akumulativu Governu tau osan direita millaun $75 ba instituisaun ne’ebé resoonsabliza ba bee no saneamentu, nune’e BTL hanesan empreza públika sei halo esforus mellora sistema bee-moos, urbana, kapitál postu no área rurál sira hotu. “Kpitál postu sira ho orsamentu ne’ebé ke ita-nia governu investe direita ba Bee Timor-Leste, ami halo esforsu, atu tinan ida-ne’e antes dezembru remata promove hotu projetu melloramentu sistema bee-moos iha kapitál postu sira,” nia hateten iha intervensaun. Nia fó ezemplu, iha munisípiu Bobonaro, liuliu iha kapitál postu administrativu Cailaco nian mak oras ne’e iha ona faze konkursu públiku ne’ebé tempu badak sei konklui prosesu aprovizionamentu hodi ta maba iha faze implementasaun projetu. Enkuantu ba kapitál postu administrativu Balibo, Atabae no Lolotoe ekipa tékniku sira foin mak halo levantamentu dadus tékniku atubele submete ona ba iha prosesu aprovizionamentu, maibé kona-bá postu administrativu Bobonaro nian mak molok fulan-dezembru téniku sira foin halo levantamentu dadus atubele promove hotu. “Tinan oin ne’e semestre primeiru ita foti ba konstrusaun, tuir mai ita bele halo operasaun no manutensaun atubele asegura bee to’o ita-nia komunidade sira ho regulár 24 oras, ne’e ita-nia tarjetu liubá kapitál postu administrativu sira,” nia dehan. Nia fó-sai katak, hafoin Governu reforma instuisaun bee Timor-Leste ba empreza públika konsege mobiliza rekursu millaun $501 atu investe melora sistema bee no saneamentu, liuliu iha área urbana sira iha kapitál munisípiu. Uma-kain ualu iha arredór Eskola EBC Bidau Akadiru-hun prontu hamumuk fatin https://tatoli.tl/2022/09/23/uma-kain-ualu-iha-arredor-eskola-ebc-bidau-akadiru-hun-prontu-hamumuk-fatin/ tatoli.tl Notísia 2022-09-23 DILI, 23 setembru 2022 — Abitante uma-kain ualu ne’ebé okupa arredór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Bidau Akadiru-hun ne’ebé hela durante tinan-23 nia laran prontu hamamuk fatin. Maski nune’e, okupante sira husu Governu liuhosi Sekretaria Estadu Terra no Propriedade (SETP) atu fó tempu ba sira-nia oan tuir ezame hotu maka sira sai hosi arredór eskola. “Ami agora preokupa loos oinsá oan sira bele tuir ezame pasajen klase no ezame nasionál. Ha’u-nia uma iha Dili laiha, tenke bá Lospalos. Bainhira ami sai hosi eskola ne’e, ami tenke bá ona Lospalos. Oinsá ha’u-nia oan sira bele tuir ezame pasajen klase ne’ebé hela de’it semana rua atu hahú. Ha’u hanoin mestre no eskola sira iha Lospalos mós labele simu ona ha’u-nia oan sira, ida-ne’e maka sai preokupasaun ida ba ha’u,” Ajente Administrasaun Eskola no Profesór, Manuel Freitas, hateten iha Eskola EBC Bidau Akadiru-hun, sesta ne’e. Biban ne’e, nia husu Governu fó apoiu atu transporta bá fatin ne’ebé sira atu bá, nune’e sira-nia viajen bele la’o ho di’ak no dignu. “Ho tempu limitadu hanesan ne’e halo ami labele hanoin prepara kondisaun di’ak ba família sira. Husu ba Governu liuhosi SETP bele halo kolaborasaun di’ak ba malu hodi nune’e bele fó tempu ba ami rezolve oan sira-nia ezame pasajen klase no ezame nasionál  hotu maka sai ho didi’ak hodi labele prejudika oan nia futuru,” nia akresenta. Iha sorin seluk, okupante, Arsénia dos Santos, ladún kontente ho desizaun SETP ne’ebé hasai despaixu hodi haruka okupante sira sai. “Bainhira ami sai hosi fatin ne’e, bele realiza uluk sorumutuk ida hodi ami hato’o ami-nia difikuldade, nune’e Governu bele kria kondisaun molok ami sai,” nia tenik. Nu’udar feto faluk ne’ebé moris ho oan na’in-rua, nia sente todan bainhira laiha uma atu hela. Ekonomia família nian tula hotu ba ninia kabas, bainhira nia kaben, Agostinho A. Hau Fernandes (mate restu 12 novembru) husik hela nia. Tanba ne’e, nia husu Governu atu kria uluk kondisaun molok hasai hosi fatin ida. Abitante uma-kain ualu ne’ebé okupa fasilidade eskola ne’e kompostu hosi uma-kain tolu hanesan profesór, uma-kain ida hanesan guarda eskola no uma-kain haat seluk hanesan komunidade bain-bain, ho nune’e totál abitante 162. SETP notifika ona uma-kain ualu ba datoluk ona, ba dahuluk notifika iha tinan 2015, daruak iha tinan 2019 no ikus iha tinan 2022 foin lalais, ne’ebé notifikasaun rua antes ne’e laiha determinasaun tempu maibé notifikasaun ba datoluk ne’e, fó tempu to’o loron-10, hahú 20 to’o 30 setembru 2022. DNTT pinta estrada iha kapitál Dili atinje ona 90% https://tatoli.tl/2022/09/27/dntt-pinta-estrada-iha-kapital-dili-atinje-ona-90/ tatoli.tl Notísia 2022-09-27 DILI, 27 setembru 2022 — Diretór Dirasaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT), António da Costa, informa prosesu pinta estrada iha kapitál Dili daudaun ne’e atinji ona 90%. “Kona-ba marka estrada, konforme kompañia informa mai ha’u liuhosi verbál iha ona 90%,” António da Costa hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Dili, tersa ne’e. Tuir nia, dala barak públiku kestiona kona-ba kualidade ba tinta hodi pinta ba estrada iha kapitál Dili, ida-ne’e kompeténsia parte Ajénsia bá Dezenvolvimentu Nasionál (ADN). “Problema kualidade tinta (pinta estrada) ne’e kompeténsia ADN nian, tanba atu halo pagamentu ADN tenke verifika iha ka laiha, orsida ADN mak deside la’ós DNTT. Tanba, DNTT hanesan projetu na’in haruka kompañia servisu tuir saida mak iha,” nia esplika. Tanba ne’e, kompañia pinta ona estrada iha Dili laran no daudaunne’e atu finaliza kompañia pinta hahú hosi igreja Hera tesik mai. Populasaun TL partisipa iha sensu populasaun 2022 atinje ona 93% https://tatoli.tl/2022/09/28/populasaun-tl-partisipa-iha-sensu-populasaun-2022-atinje-ona-93/ tatoli.tl Notísia 2022-09-28 DILI, 28 setembru 2022 — Diretor Jerál Estatístika, Elias dos Santos Ferreira,  Governu liuhosi Dirasaun Jerál Estaíistika (DGE, sigla portugés) Ministériu Finansa (MF), rejista ona populasaun iha iha territóriu nasionál ne’ebé partisipa ona sensu populasaun 2022 ne’e atinje ona 93% ho total populasaun 1,192,238 ho uma kain hamuruk 2017,203. “Ohin, lorokraik Dirasaun Estatistika Ekipa Sensu mai halo entrevista ba Kardeál iha nia rezidénsia. Hosi ne’e ha’u hakarak informa katak aban ita sei ba entrevista Primeiru-Ministru iha tuku 14h00 lorokraik. Entaun, ha’u hakarak informa ba ita hotu katak to’o agora kuaze iha Timor-Leste laran tomak, ita atinje ona 93% ho totál populasaun ne’ebé ita entrevista no halo sensu ona hamutuk 1,192,238 populasaun ho uma-kain 217, 203,” Diretor Jerál Estatístika ne’e informa ba jornalista sira hafoin ho ekipa finaliza entrevista ho Dom Virgilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, iha rezidénsia ArqueEpiskopál Lecidere, Díli, kuarta ne’e. Tuir nia, dadus ein jerál 93% populasaun mak halo sensu ona ba munisípiu hotu, maibé iha munisípiu tolu (3) mak persentajen sei kiik liu-liu iha Dili foin 80%-resin, Baucau 85% no Bobonaro 85%. “Ita hotu hatene katak iha munisípiu tolu (3) ne’e iha populasaun barak no ami mós hetan obstakulu hanesan Amo Kardeál hateten, liu-liu iha Dili. Tanba ema iha Dili loro-loron hala’o nia atividade ekonomia, entaun dala barak ita-nia entrevistadór sira ba odamatan taka, entaun tenke ba fali kalan no kalan ba dehan fali sábadu no domingu. Tanba ne’e, ha’u hanoin iha Dili populasaun ne’ebé barak liu hela iha Dili no to’o agora ita rejista ona kuaze rihun 250-resin populasaun iha ne’e. Maibé, ein jerál ita espera katak to’o data ne’ebé termina bele ramata ona ita-nia sensu ida-ne’e,” nia dehan. Prosesu entrevista populasaun seidauk finaliza tanba daudaun ne’e Dirasaun Estatistika daudaun ne’e halo hela evaluasaun, no hosi ne’e ekipa entrevistadór sira tun hotu ba munisípiu liu-liu iha área Dili hodi halo entrevista ba populasaun sira kona-ba sensu populasaun 2022. “Tanba, sensu ne’e sei to’o 05 outubru, maibé iha Dili ha’u hakarak informa ita hahú tarde iha 07 setembru, tanba ita hotu hatene katak iha 05 setembru ita simu ita-nia kardeál no 06 setembru ita halo misa boot, tanba ne’e iha Dili ita sei finaliza iha 07 outubru no ha’u espera sei ramata,” nia dehan. PM Taur no família partisipa ona sensu populasaun no uma-kain 2022 https://tatoli.tl/2022/09/30/pm-taur-no-familia-partisipa-ona-sensu-populasaun-no-uma-kain-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-09-30 DILI, 30 setembru 2022 (TATOLI) –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, akompanãdu hosi espoza Isabel da Costa Ferreira no oan nai’n-tolu, kinta ne’e, iha Rezidénsia Metiaut partisipa sensu populasaun no uma-kain Timor-Leste tinan 2022, ne’ebé antes ne’e lansa ona ho tema ‘ita-nia sensu, ita-nia futuru: hola parte ba!.’ Biban ne’e, Xefe Governu konvida populasaun hotu atu kontribui ba dadus ne’ebé loloos hodi tulun Governu halo dezenvolvimentu ba aban bainrua. “Agradese ba ekipa Diretór Jerál no ekipa tomak sensu nian, parabeniza ba ita-boot sira-nia serbisu, ha’u-nia família halo ona sensu, obrigadu barak. Ha’u apela ba komunidade tomak no inan-aman sira tomak, favór ida kontribui halo sensu, rejista uma-kain hodi fó sai imi-nia dadus, nune’e aban bainrua ita-nia nasaun uza para depois haree programa planu ba oin, ba dezenvolvimentu ita-nia nasaun, tanba ne’e favór ida hotu-hotu iha Timor laran tomak fó ita-boot sira-nia kontribuisaun,” PM Taur hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Xefe ezekutivu konsidera sensu ne’e hanesan materiál ida atu ajuda Governu hatene lokál atuál populasaun sira no situasaun sosiu ekonómiku atu haree oinsá uza rekursu sira hodi benefisia moris. Sensu populasaun hahú iha loron 04 setembru to’o 05 outubru, ne’ebé Governu aloka ona orsamentu millaun $3,1 iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hodi implementa programa ne’e no besik millaun $1 hosi parseiru dezenvolvimentu sira hanesan UNFPA kontribui $777.300, UNICEF $56.000, UNDP $25.000, UN Women $24.000 no WFP $20.000. Antes ne’e, sensu uma-kain tinan 2015 rejista populasaun Timor-Leste hamutuk 1.167.242 kompostu hosi mane 588.561 no feto iha 578.681, enkuantu bazeia ba sensu tinan 2010 rejista populasaun territóriu tomak hamutuk 1.066.409 kompostu hosi mane 544.198 no feto 522.242, ne’ebé hatudu katak durante tinan-lima nian laran populasaun aumenta 100.833. Governu ezekuta ona OJE Retifikativu 2022 biliaun $1,1 https://tatoli.tl/2022/10/04/governu-ezekuta-ona-oje-retifikativu-2022-biliaun-11/ tatoli.tl Notísia 2022-10-04 DILI, 04 outubru 2022 (TATOLI)— VIII Governu Konstitusionál liuhosi Administrasaun Sentrál ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) Retifikativu 2022 ho montante reál biliaun $1,1 ka 34%, to’o sesta (30/09). “Governu Sentrál nia taxa ezekusaun reál OJE Retifikativu 2022 bainhira esklui Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, ho montante biliaun $1 atinje 57%,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Enkuantu, taxa ezekusaun reál Governu Sentrál (ein termu persentajen) a’as liu mak Autoridade Munisípiu, ne’ebé ezekuta ona millaun $39,2 ka 62% hosi orsamentu alokadu millaun $63,6. Tuir kedan ho Fundu Dezenvolvimentu Kaputál Umanu (FDCH, sigla portugés), ne’ebé ezekuta ona millaun $6,8 hosi orsamentu alokadu millaun $12,4, ajénsia autónoma sira ezekuta ona millaun $108,4 ka 46% hosi orsamentu alokadu millaun $234,6, liña ministeriál ezekuta ona milliaun $827,2 ka 34% hosi orsamentu alokadu biliaun $2,4. Nune’e mós, Fundu COVID-19 ezekuta ona millaun $15,7 hosi orsamentu finál millaun $56,4 (montante orsamentu finál ne’e inklui ona saldo tranzitadu hosi tinan 2021 ho montante millaun $18,7), enkuantu Fundu Infraestrutura foin mak ezekuta millaun $58,6 ka 18% hosi orsamentu alokadu millaun $332,4. Taxa ezekusaun reál tuir klasifikasaun ekonómiku ba Governu tomak inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) a’as liu mak iha kategoria saláriu no vensimentu atinje ona millaun $180,9 ka 67% hosi orsamentu alokadu millaun $269,9, tuir kedan ho bens no servisu ne’ebé ezekuta ona millaun $199,7 ka 38% hosi orsamentu alokadu millaun $524,9, transférensia públika ezekuta ona millaun $617,6 ka 32% hosi orsamentu alokadu biliaun $1,9, kapitál dezenvolvimentu ezekuta ona millaun $75,5 ka 17% hosi orsamentu alokadu millaun $446,9 no kapitál menór foin mak ezekuta millaun $7,1 ka 13% hosi orsamentu alokadu millaun $53,4. Ezekusaun OJE 2022 RAEOA atinje millaun $26,4 ka 29%, hosi totál orsamentu alokadu millaun $89,6. Governu aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu https://tatoli.tl/2022/10/10/governu-aprova-ona-rejime-juridiku-ba-planu-ordenamentu-territoriu/ tatoli.tl Notísia 2022-10-10 DILI, 10 outubru 2022 - Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, informa Governu, liuhosi enkontru Konsellu Ministru (KM) aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu iha nível nasionál no munisipál. Aprovasaun ne’e nu’udar rezultadu hosi dekretu-Lei n.º 35/2021, loron 29 fulan dezembru. “Ho ida ne’e, ita iha ona kuadru jurídiku ne’ebé permiti ita atu elabora planu munisipál sira kona-bá ordenamentu territóriu ba munisípiu sira hotu no elaborasaun planu sira ne’e, sempre hakarak simu partisipasaun hosi populasaun, liuhosi sira-nia matenek no esperiénsia. Entaun, planu hirak ne’e estabelese regra hirak ne’ebé atu hanorin no fó orientasaun mai ita, kona-ba oinsa uza, okupa no transforma rai,” Miguel Pereira de Carvalho, hateten liuhosi ninia diskursu iha ámbitu komemorasaun ‘Dili Day’ ba dala-253, iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, segunda ne’e. Tuir nia, planu munisipál sira kona-ba ordenamentu territóriu iha Bononaro, Ermera, Baucau, Lautém no Viqueque elabora tiha ona. “Ohin, tanba ita komemora aniversáriu sidade Díli, maka ha’u hakarak fokus liu ba sidade Díli. Kona-ba saida maka ita halo ona iha projetu hirak eziste no atu hala’o iha Díli, hodi Dili bele sai sidade kapitál ida ne’ebé hetan prestíjiu internasionál no ita oras ne’e revé hela Planu Urbanizasaun Sidade Díli nian, ne’ebé iha kazu ida ne’e, la’os de’it área Munisipiu Díli nian, maibé mós tama ona área seluk hanesan postu administrativu Bazartete, liu-liu suku Tibar no Ulmera, nune’e mós sira-nia zona tasi ninin no anin-leten nian, bainhira hala’o planu ne’e,” nia dehan. Maske nune’e, Governante ne’e akresenta, planu urbanizasaun sidade Dili nia objetivu maka atu estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Díli no modelu organizasaun ba ninia territóriu hodi hatuur ninia limite urbanu no sei estabelese rejime kona-ba atu uza, okupa no transforma rai. “Hosi buat hirak ne’e sei defini lokalidade, dezenvolvimentu no forma hirak konkretu ba implementa rede infraestrutura no ekipamentu koletivu sira. Entaun, buat hirak ne’e ninia objetivu maka atu permiti kreximentu ekonómiku no sosiál iha Dili ho forma ida sustentável, hodi aumenta bein-estar ema hotu nian, ne’ebé horik iha sidade ne’e,” Governante ne’e katak. Maibé, planu urbanizasaun sidade díli, iha tinan hirak liubá elabora no atualiza tiha ona, maibé seida’uk hetan aprovasaun. “Hodi haree ba ordenamentu atuál sidade Díli nian, maka ninia atualizasaun implika servisu ida ne’ebé multisektorál, atu hala’o hamutuk ho entidade hirak relevante, hodi bele ultrapassa dezafiu oioin ne’ebé eziste, hanesan populasaun aumenta ba bebeik, okupa espasu urbanu, infraestrutura no ekipamentu urbanu hirak ne’ebé hetok sai lahuk no liu ona prazu”. “Maski ohin hanesan loron sidade Díli nian, maibé ita hakarak no tenta atu hala’o dezenvolvimentu ne’e iha kada Munisípiu. Tanba, ema barak liu ne’ebé ohin loron horik iha Dili, sira halo nune’e tanba sira la hetan kondisaun hirak ne’ebé, sira buka atu hetan iha sira-nia Munisípiu. Entaun, ita iha obrigasaun atu dezenvolve munisípiu hotuhotu no kada munisípiu hodi bele hamenus númeru movimentu ema nian, hosi área rurál mai kapitál no maneira únika, maka tenke kria kondisaun sira iha kada munisípiu hodi bele hetan nível moris ida di’ak,” nia dehan. Ezekutivu ne’e aumenta, sidade kapitál hirak ne’ebé, Díli sai hanesan ezemplu ba sira, sidade hirak ne’e hetan iha sira-nia kondisaun polítiku-administrativu. “Papel ida importante iha mundu, ne’ebé ita hotu horik ba no mundu ida ne’ebé hetok sai urbanizadu no globál, hodi simu tan responsabilidade ne’ebé tuir kazu Timor nian hanesan país joven ida, sira hafutar-an mós ho valór no referénsia istórika hirak determinante,” nia katak. Entaun, iha ámbitu kooperasaun desentralizada nian, Díli hari tiha ona protokolu no akordu kooperasaun oioin ho instituisaun no autárkia portugés oinoin, liuhosi esforsu ida atu hakbesik-an atu halo interkámbiu no projetu sira ne’ebé munisípiu Lisboa no munisípiu Funchál sai ezemplu. “Bainhira bele halo parseria ho instituisun hirak ne’e, maka ida ne’e bele halo ita konsolida prosesu desentralizasaun administrativa no poder lokál, liuliu iha área hirak kona-ba kapasitasaun rekursu umanu, apoiu ba hamosu kondisaun hirak ba bein-estar no harii infraestrutura sira. Sai relevante mós no ita bele gava katak partisipasaun Díli nian iha organizmu internasionál sira kona-ba kooperasaun no interkámbiu, hanesan ho uniaun sidade kapitál Afro-Latino-Amerikana sira (UCCLA), ne’ebé nia mós sai membru desde tinan 2001, nune’e mós ho rede mundiál sidade histórika no rede sidade magalhães nian sira,” Ministru MAE ne’e afirma. Nia reforsa, hakarak dudu Dili ba oin, hodi sai sidade ida iha mundu no ba ida ne’e Díli tenke hetan ninia espasu referénsia ida, hodi kaer-metin nafatin, ninia vínkulu istóriku no ninia proximidade, ne’ebé permiti nia atu konsolida ninia identidade no afirmasaun, tuir kontextu rejionál, liuhosi diálogu, interkámbiu, kooperasaun no solidariedade ne’ebé bele fó benefisiu ba malu. “Ho ida ne’e, ha’u-nia parabéns hodi hato’o mós dejezu susesu-boot ba eselentíssima señora Prezidente Autoridade Munisipal Díli no ba ninia ekipa tomak ba servisu hirak ne’ebé sira hala’o ona,” nia agradese. Avelino Coelho: Joven hahú foti konsiénsia hola parte luta ba moris di'ak - TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/10/11/avelino-coelho-joven-hahu-foti-konsiensia-hola-parte-luta-ba-moris-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-10-11 Oradór Juventude Rezisténsia, Avelino Coelho. Imajen Tatoli/Francisco Sony. DILI, 11 outubru 2022 (TATOLI)— Oradór Juventude Rezisténsia, Avelino Maria Coelho da Silva konsidera iha kontestu Estadu direitu demokrátiku, juventude hahú foti konsiénsia atu hola parte iha luta ba moris di’ak no ba futuru ne’ebé di’akliu. Nia hatutan, iha semináriu ne’e nia aborda tópiku rua mak ko’alia kona-ba urbana tanba Frente Urbana ne’e la’os atu halo fali klandestina maibé Frente Urbana ne’e mosu atu simboliza, furstrasaun povu ida no joven ida, deskontentamentu, tristeza ema ida-nian atu hahú ko’alia liuhosi demonstrasaun ba rezisténsia foun atu liberta povu. “Uluk ita halo klándestina ita dehan liberta pátria no liberta rai maibé agora la’e. Tanba, ita-nia polítika agora ba oin saida mak ita atu halo iha kontestu Estadu direitu demokrátiku, mak juventude hahú foti nia konsiénsia atu hola parte iha luta ba moris di’akliu no ba futuru ne’ebé di’akliu,” Avelino Maria Coelho da Silva hateten liahirak ne’e bainhira sai oradór iha semináriu nasionál, ho tema hamutuk ho “Frente Urbana” ita konstrui nasaun nakonu ho esperansa ba future, ne’ebé hala’o iha salaun Laine-Lariguto, Komisan Nasaun Eleisaun (CNE), Dili, tersa ne’e. Tuir nia, joven barak mak ba rai-li’ur, balun ba tanba Aventura tanba hakarak sai, balun ba tanba obsaun laiha no balun bat anba hakarak buka servisu hodi sustenta família no haree ba sira-nia future rasik. “Balun tuir hakarak pasear, hakarak buka esperiénsia ba servisu iha rai seluk maibé konsikuénsia tempu naruk, ita-nia mão de obra joven sai hotu ba li’ur no ema li’ur tama mai ita-nia rain. Ida-ne’e fenomenu ida alin sira. Imi haree se Timor laiha osan, halo nusa ema li’ur mai iha ne’e, tanba sá. Uluk kuandu ita luta ema li’ur la mai barak tanba mai bele ho risku. Agora depois ita ukun an, ema li’ur mai barak servisu iha ita-nia rain, ita sai fali ba ema-nia rain. Se tinan 20 no 30 saida mak akontese. Kuandu ita-nia indústria dezenvolvida, ita-nia mão de obra laiha, ema liur mak tama hotu okupa ita-nia mão de obra. Ida-ne’e polítika, saida mak ita hanoin atu ba oin, ne’e alin sira ida-idak halo reflesaun ba,” nia dehan. Tanba, tuir nia, Estadu direitu demokrátiku ko’alia ohin ne’e, sem demokrásia, sem kumprimentu ba lei sira no dala ruma mós bele araska. “Konstituisaun mak baze ba dezenvolvimentu, baze ba respeitu direitu sidadaun iha artigu 06 segunda Konstituisaun ko’alia kona-ba ‘objetivu Estadu nian’, saida mak Estadu tenke halo ba nia povu tanba povu mak Estadu no Estadu mak povu,” nia dehan. Iha Konstituisaun RDTL artigu 6 kona-ba “Objetivu Estadu nian” ne’e haktuir Estadu ninia objetivu fundamental sira mak hanesan tuir mai ne’e: a) Defende no garante nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira; d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi haki’ak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no bali nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál. h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho Estadu hotu-hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane. Avelino Coelho.   juventude hahú foti konsiénsia   hola parte iha luta ba moris di'ak. AMD hili Motael sai suku ne'ebé moos hosi lixu no ALFA https://tatoli.tl/2022/10/12/amd-hili-motael-sai-suku-neebe-moos-hosi-lixu-no-alfa/ tatoli.tl Notísia 2022-10-12 DILI, 12 outubru 2022 — Ekipa tékniku hosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD), liuhosi avaliasaun kona-ba suku ne’ebé moos hosi lixu no ALFA (Área Livre soe Foer Arbiru), AMD identifika no hili suku Motael iha postu administrativu Vera Crúz, munisípiu Dili mak sai vensedór. “Suku Motael sai vensedór iha suku ne’ebé moos hosi lixu no alfa, tanba ita haree katak, suku Motael em jerál suku ida organizadu mai kedas ho ninia organizasaun ne’e kapaas, tanba ninia uma estruturadu no organiza mai kedas iha tempu portugés to’o Indonézia mós sira la sofre barak, só iha parte oin mak sofre uitoan. Maibé hosi avaliasaun ida-ne’ebé ita-nia seksaun sira ba haree katak suku ne’e tama duni kritéria hakarak ka lakohi, ita-nia matan haree de’it iha ne’ebá bele dehan moos. Aleinde ne’e mós, tanba xefe suku ne’e mós joven, entaun nia sempre haree limpeza no suku ne’e suku kiik tanba iha aldeia rua ka tolu, ne’ebé bele dehan di’ak no kapaas,” Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Guilhermina Filomena Saldanha, hateten ba Agéncia Tatoli, iha resintu Autoridade Munusípiu Dili (AMD), tersa ne’e. Tuir nia, suku Motael populasaun sira barak liu Verry Important Person (VIP) mak hela iha ne’eba no dala ruma hosi ne’e, ema hirak ne’e mós kontribui barak ba iha aspeitu limpeza no bele livre hosi ALFA ka Área Livre soe Foer Arbiru. Tanba ne’e, nia parte apela ba suku seluk ne’ebé la sai vensedór atu bele kompete tanba iha tinan oin Autoridade Munisípiu Dili sei kontinua fó prémiu ba suku ne’ebé moos hosi lixu no ALFA (Área Livre soe Foer Arbiru). “Suku seluk ne’ebé seida’uk tama hanesan manán-na’in haree kompete ba. Ita halo ona iha tinan ne’e no tinan oin sei kontinua, enkuantu ha’u sei Prezidente sei kontinua. Oportunidade ne’e loke nafatin, bele mós tinan oin ita bele dehan suku sira bele organiza di’akliu to’o kapaas, tanba Governu kria fasilidade liuhosi PMOPA, nusa mak labele sai mós suku ne’ebé di’akliu,” nia dehan. Xefe suku Motael, postu administrativu Vera Crúz, munisípiu Dili, Luis António Viegas, hateten ko’alia kona-ba suku moos, suku Motael nia preparasaun hahú iha tinan kotuk kedas. “Ha’u haree buat ne’ebé falla, ezemplu ida oinsa ha’u-nia pembuangan bee iha haris fatin laiha. Ami iha orsamentu PNDS, ami halo kedas baleta atu oinsá liuhosi ami-nia kasa de banho sede suku nian, ne’e dahuluk. Daruak, ami halo atividade hanesan ita-nia programa Governu rasik hateten iha kada sesta limpeza, ne’ebé ami halo limpeza iha kada sesta no ami-nia aldeia balun, liu-liu hanesan Faról no Palapasu. Aldeia rua hanesan aldeia li’ur no halibur sira maiória mesak funsionáriu, tanba sesta laiha tempu entaun ami halo atividade limpeza jerál iha sábadu,” nia esplika. Aliende ne’e, foin daudaun hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) rasik iha PMOPA ho totál ema na’in-20, kada aldeia hodi halo limpeza jerál. “Entaun, ho ida-ne’e ha’u orienta ha’u-nia membru sira no hateten katak ita tenke halo mós ita-nia suku, tanba ita sei iha kompetisaun suku limpu, tanba ne’e ami halo ami-nia atividade. Nune’e mós iha oin, mosu duvida barak tanbasá suku Motael bele hetan suku limpu, balun deskonfia katak suku Motael suku elit, maibé ida-ne’e la’ós, tanba suku Motael suku ne’ebé moos,” xefe suku ne’e afirma. Hosi ne’e, sede suku Motael mós iha fatin asesu ba ema ho defisiensia sira, hodi asesu dalan bainhira atu trata dokumentu ruma iha sede suku refere. “Hosi ida-ne’e, ami manán sira kompara ho suku 20 ne’ebé kompete ho ami, tanba ami iha asesu dalan ba ema ho defisiente, ida-ne’e mak point boot ida mai ami,” nia dehan. Kona-ba iha suku Motael haree ba jardin iha igreza Motael foer barak, ho ida-ne’e nia parte rekuinese fatin iha jardin ne’ebá foer tanba komunidade seidauk iha konxiénsia hodi soe lixu iha nia fatin. “Ami servisu hamutuk ho Saneamentu Munisípiu Dili, tanba sira koloka sira-nia membru iha ne’ebá no iha postu mós ami iha pesoál limpeza jardin hodi limpeza iha ne’ebá. Maibé realidade komunidade mak seidauk iha konxiénsia atu soe foer iha lixeira,” nia dehan. Entretantu, tuir ekipa hosi Autoridade Munisípiu Dili halo identifikasaun ba suku ne’ebé moos hosi lixu no ALFA ne’ebé hetan katak suku Motael mak sai vensedór iha suku ne’ebé moos hosi lixu no ALFA. Enkuantu, segundu lugar monu ba suku rua (2) hanesan suku Santa Crúz no suku Madohi, terseiru lugar monu monu ba suku Kuluhun no kuatru lugar monu ba suku Sabuli. Ho ida-ne’e iha segunda ne’e Autoridade Munisípiu Dili entrega prémiu hanesan ekipamentu limpeza ba suku hirak ne’e, nune’e kontinua halo limpeza jerál iha suku laran. SEA bolu atensaun negosiante hapara atividade fa’an plástiku kresek https://tatoli.tl/2022/10/28/sea-bolu-atensaun-negosiante-hapara-atividade-faan-plastiku-kresek/ tatoli.tl Notísia 2022-10-28 DILI, 28 outubru 2022 — Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, bolu atensaun ba negosiante sira ne’ebé kontinua fa’an plástiku kresek, atu hapara fa’an iha novembru ne’e nia rohan. “Ha’u husu ba maluk sira ne’ebé kontinua uza plástiku kresek, liuliu maluk sira ne’ebé ho bisikleta kontinua fa’an plástiku kresek, ita-boot sira-nia tempu fa’an to’o de’it fulan-novembru nia rohan, liu ida-ne’e bainhira ita-boot sira fa’an, ami sei koopera hamutuk ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu foti plástiku sira ne’e ba sunu hotu,” Sekretáriu Estadu Demétrio do Amaral, hateten ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Bebora, sesta ne’e. Nia dehan, mundu agora muda ema-nia hanoin la uza plástiku ne’e susar maibé Governu nafatin esforsu fahe informasaun, nune’e komunidade bele komprende labele uza plástiku kresek tanba bele fó impaktu ba biodiversidade. “Ita nafatin fó informasaun tanba atu muda ema ne’ebé toman uza plástiku iha períodu tinan-30 nia-laran ne’e presiza serbisu barak liután, maibé liuhosi ita hotu nia kontribuisaun mak bele kombate,” nia akresenta. Tuir governante ne’e, maneira atu enkoraja komunidade atu kombate uza plástiku kresek ne’e mak daudaun kontinua halo diseminasaun kona-ba prosedimentu jurídiku lei ambientál ba autoridade komunitáriu hodi proteje biodiversidade no bandu atu lebele importa tan plástiku. Aleinde ne’e, Prezidente Repúblika promulga ona lei ambientál henesan dekretu-lei, númeru 26/2011 kona-ba lei báziku ambientál, ne’ebé hosi lei-ne’e mak bele dezenvolve tan dekretu-lei lisensiamentu ambientál númeru 39/2022, ho alterasaun ba dekretu-lei númeru 5/2011 nian. Dekretu-lei plástiku númeru 26/2020, bandu labele importa tan plástiku kresek sira inklui bebida sira ho milílitru 0,5 mai kraik tanba ne’e sei  hamihis kamada ozonu no plástiku sira ne’e sei fó impaktu ba biodiversidade tasi liuliu animál sira. Governu hakarak aumenta partisipasaun iha Timor Telecom https://tatoli.tl/2022/11/04/governu-hakarak-aumenta-partisipasaun-iha-timor-telecom/ tatoli.tl Notísia 2022-11-04 DILI, 04 novembru 2022 (TATOLI) –Governu prevee ona orsamentu hamutuk millaun $14,5 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 hodi sosa asaun operadór telekomunikasaun Timor Telecom. “Governu atu sosa asaun Timor Telecom 21%, ho razaun ida katak Governu tenke iha partisipasaun másimu iha operadór telekomunikasaun ne’e tanba antes ne’e nu’udar asionista ona,” Diretór Jerál Planeamentu no Orsamentu, Ministériu Finansa, José Alexandre de Carvalho, hateten liuhosi programa entrevista eskluziva Agência Tatoli, iha Farol, sesta ne’e. Nia dehan, Governu inisia ona dada fibra ótika hosi Darwin mai Timór atu nune’e bele aselera velosidade internet, enkuantu empreza sira ne’ebé fornese servisu internet maioria estranjeiru. “Timor-Leste hola parte iha Timor Telecom maibé ho asaun kiik, tanba ne’e maka Governu hakarak sosa tan asaun iha ne’ebá hodi hasa’e tan ninia partisipasaun, nune’e bele iha influénsia foti desizaun iha Timor Telecom. Razaun ida mak atubele garantia ninia soberania rasik, se lae empreza estranjeiru sira mak monopoliza hotu telekomunikasaun,” nia akresenta. Aleinde ne’e, intensaun Governu atu sosa asaun maka atu gaña kontrolu iha operadór telekomunikasaun ne’e. Timor Telecom maioria kontrola hosi Telekomunikasaun Públika Timor (TPT) SA, ne’ebé Oi Brazil ho kapitál 76%, partisipasaun SGPS 3,05%, Fundasaun Harii-Sosiedade ba Dezenvolvimentu Timor-Leste (Dioseze Baucau) 18% no Fundasaun Oriente 6%. Daudaun partisipasaun iha Timor Telecom kompostu hosi TPT SA (54,01%), Estadu Timor-Leste (20,59%), VDT Holding Limited (17,86%), Júlio Alfaro (4,49%) no PT Participações SGPS SA   (3,05%). Timor Telecom eziste desde 17 outubru 2002, nu’udar sosiedade anónima dahuluk ne’ebé harii iha rai-laran, ne’ebé operadór telekomunikasaun ne’e fó ona serbisu ba timor-oan lubuk no fó apoiu ba atividade Governu no sosiál sira. Iha loron 01 marsu 2003, Timor Telecom hahú hala’o operasaun iha Dili, Lospalos, Baucau no Oé-cusse. Daudaun ne’e Timor Telecom harii ona torre hamutuk 266 ba 3G no 102 ba 4G iha territóriu nasionál, no tuir planu sei harii tan torre balun iha área rurál hodi fasilita povu Timor-Leste uza meiu komunikasaun ho di’ak. Operadór telekomunikasaun ne’e daudaun rejista nia kliente hamutuk 700.000 resin no sira-ne’ebé uza simcard ativu iha 45.000. Timor Telecom iha funsionáriu permanente hamutuk na’in-397, kompostu hosi mane 60% resin no feto 33%. Governu inisia harii Institutu Públiku MCA-TL https://tatoli.tl/2022/11/04/governu-inisia-harii-institutu-publiku-mca-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-11-04 Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães.Imajen Tatoli/António Daciparu DILI, 04 novembru 2022 (TATOLI) —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordinária, sesta ne’e, asiste aprezentasaun Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, kona-ba inisiativa atu harii Institutu Públiku ba Millennium Challenge Account -Timor-Leste (MCA-TL). “Ha’u rasik aprezenta opsaun polítika-lejizlativa sira ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa atu harii Institutu Públiku Millennium Challenge Account -Timor-Leste,” Ministru Fidelis, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Institutu Públiku ne’e sei funsiona hanesan instrumentu implementasaun finansiamentu ne’ebé sei fó hosi ajénsia governamentál Millennium Challenge Corporation (MCC ) , tuir akordu kompaktu ne’ebé asina ona iha loron 19 jullu liubá no sai hanesan responsável ba jestaun finansiamentu no ba koordenasaun hosi implementasaun ne’ebé atu promove liuhosi entidade nasionál sira. “Implementasaun projetu ne’e sei sai hanesan responsabilidade Governu liuhosi entidade nasionál sira tuir ida-idak ninia kompeténsia,” nia akresenta. Konsellu Administrasaun MCC iha dezembru 2017, hili ona Timor-Leste, nu’udár nasaun ne’ebé kumpre rekizitu hodi implementa programa kompaktu ba promosaun kreximentu ekonómiku, ne’ebé aliña ho prioridade dezenvolvimentu nasionál. Ministru Fidelis no Vise-Prezidente Adjuntu MCC nian, Jonathan Brooks, asina ona akordu finansiamentu inisiál ida iha loron 21 jullu 2018, ho valór $750.000 hodi kria ekipa ne’ebé integra iha programa MCC, ho misaun atu identifika setór ekonómiku sira ne’ebé sei dezenvolve durante implementasaun programa ne’e. Ekipa Dezenvolvimentu Kompaktu ba Dezenvolvimentu Governu Timor-Leste (CDT-TL) ida-ne’e ofisiálmente kria ona iha loron 25 marsu 2019 no lidera hosi Embaixadór, Constâncio Pinto. Hosi loron 11 to’o 17 abril 2022, Ministru Fidelis lidera delegasaun altu nível, ne’ebé kompostu hosi reprezentante 14 hosi entidade governamentál oioin hodi halo viajen ba Estadu Unidu Amérika (EUA) hodi halo negosiasaun akordu kompaktu ho MCC. Antes ne’e, tuir konkordánsia MCC disponibiliza millaun $420 no Governu Timor-Leste kontribui ho millaun $64, nune’e valór ne’ebé disponibiliza hosi Timor-Leste sei aloka de’it ba projetu tratamentu bee, ezgotu no drenajen no hosi osan millaun $34 sei uza hodi halo ligasaun ba uma sira no hodi dezativa fosa ne’ebé iha, restante millaun $30 sei utiliza hodi apoia instalasaun sistema konvensionál no ba instalasaun bomba bee nian. Iha loron 03 outubru 2022, Parlamentu Nasionál ratifika akordu kompaktu MCC. Delegasaun RAEOA vizita sentru produsaun manu-tolun no veterinária karau iha TTU https://tatoli.tl/2022/11/11/delegasaun-raeoa-vizita-sentru-produsaun-manu-tolun-no-veterinaria-karau-iha-ttu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-11 KEFAMENANU, 11 novembru 2022 (TATOLI) – Xefe suku hamutuk ho jestor sub-rejionál sira hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Adjuntu Prezidente Autoridade ba Asuntu Sosiál Maximiano Neno, kinta ne’e hala’o vizita ba sentru produsaun manu-tolun no sentru veterinária karau nian iha suku Maubise, sub-rejiaun Insana Súl, distritu Timur Tengah Utara (TTU) provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Sentru produsaun manu-tolun ne’e nu’udar setór privadu susesu iha TTU, ho naran empreza CV. Sane Faun ho distánsia kilómetru neen hosi vila TTU, ho totál área ektare sia no totál traballadór hamutuk ema na’in-27, no daudaun ne’e hetan ona sertifikadu internasionál hodi autoriza halo atividade esportasaun ba estranjeiru. Alende ne’e, sentru veterinária haki’ak karau no daudaun ne’e hetan ona susesu iha merkadu, tanba fasilidade no tékniku jere hosi autoridade TTU rasik. Nune’e xefe suku Taiboko, Joaquim Tafin, agradese ba kooperasaun entre RAEOA ho TTU tanba konsege fasilita autoridade komunitáriu sira hodi hasa’e koñesimentu ba setór agrikultura, liuliu ba área veterinária no pekuária nian. “Ha’u lori autoridade komunitáriu agradese ba Governu rua nia kooperasaun ida-ne’e, ohin ami konsege mai to’o fatin importante sira iha TTU, ida-ne’e importante mai ami tanba daudaun ne’e, ami xefe suku tenke iha kapasidade no abilidade di’ak ba jestaun ba planu estratéjiku suku nian, liuliu atu fó susesu ba Programa Suku Amasat ne’ebé implementa daudaun ona iha suku 18 iha territóriu Oé-Cusse,” Joaquim Tafin, ko’alia iha ámbitu vizita ofisiál ne’e. Jestór sub-rejiaun Pássabe, Anton Ulan, agradese ba Autoridade TTU tanba simu delegasaun ne’e ho di’ak, nune’e bele hala’o estudu komparativu kona-bá oinsá prosesu prodús manu-tolun kada loron no oinsá bele hadook-aan hosi pesti ka virus moras manu nian. “Ami+nia prezensa iha ne’e primeiru atu hetan referénsia ruma hosi maluk sira iha rai viziñu, la’ós ita seidauk halo, ita iha Oé-Cusse mós halo ona, maibé sei tradisionál, entaun oportunidade ne’e ita bele fahe esperiénsia ba malu, liuliu kona-bá tékniku no prosesu lala’ok, tanba ita haree kada loron sentru ne’e bele prodús manu-tolun to’o rihun, no mós karau partu liuhosi fasilidade téknolojia nian, ida-ne’e orguulu boot mai mai hanesan lideransa lokál iha baze,” nia orgullu. Diretór Veterinária TTU,  Trimeldus Tonbesi, informa, autoridade TTU forma ekipa responsabél ba área veterinária hamutuk ema na’in-hitu, antes ne’e hasai kursu espesiál kona-bá oinsá atende karau bele hahoris no hosi ema-na’in-hitu ne’e konsege fó asinténsia másimu ba komunidade sira-nia karau iha ba suku 128 ne’ebé eziste iha distritu TTU. “Maibé ho prezensa autoridade komunitáriu ita bele promove deskusaun, nune’e ita bele kompleta ba malu, parte ida ami bele dezenvolve ona maibé seluk sei prosesu hela, ho inisiativa ne’e maka ita bele promove beibeik diskusaun fahe ideia ba malu, ho objetivu atu dezenvolve ita-nia rai espesiál ba komunidade iha liña fronteira,” nia katak. Diretór empreza CV. Sane Faun, Efensius Wenpy Sombay, relata, hahú inisiativa ne’e dezde 2015 ho manu inan rihun rua, kada loron bele prodús manu-tolun to’o rihun neen. Nune’e inisiátiva ne’e hahú hatudu progresu di’ak, maka iha 2018 to’o 2022 aumenta manu inan hamutuk rihun 60 no kada loron bele manu-tolun hamutuk rihun 18 to’o rihun 20. “Agora ami-nia merkadu iha laran kuaze provínsia hotu-hotu iha ona to’o Jakarta, inklui mós esporta ona ba estranjeiru,” nia informa. Entretantu tuir observasaun jornalista Agência Tatoli iha terrenu haree katak, durante iha sorumutu ne’e parte rua konsege halo diskusaun no diálogu aberta kuaze oras rua, hodi deskuti kona-bá lala’ok implementasaun tantu materiál no tékniku to’o nia finalidade ho susesu. SEJD sensibiliza programa estimulu empreendedorizmu sosiál juventude suku ba AMD https://tatoli.tl/2022/11/11/sejd-sensibiliza-programa-estimulu-empreendedorizmu-sosial-juventude-suku-ba-amd/ tatoli.tl Notísia 2022-11-11 DILI, 11 novembru 2022 — Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) iha sexta ne’e sensibiliza programa estimulu empreendedorismu sosiál juventude suku, desportu komunitáriu no konstrusaun kampu komunitáriu ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD). “Programa agora ita soensibiliza ne’e, implementasaun hosi kontratu akordu intergoganiku ne’ebé asina entre Sekretáriu Estadu Juventude Desportu no Ministériu Administrasaun Estatál. Iha kontratu nia laran temi programa iha área juventude no desportu ne’ebé atu desentraliza ba. Tanba ne’e, agora 2022, iha programa tolu (3) ne’ebé atu desentraliza ba munisípiu, hanesan estimulu empreendedorismu sosiál juventude suku, desportu komunitáriu no kampu komunitáriu,” Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), David Tomas de Deus, informa ba jornalista sira bainhira halo sensibilizasaun programa estimulu empreendedorismu sosiál juventude suku, desportu komunitáriu no konstrusaun kampu komunitáriu ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD), iha Caicoli, Díli, sesta ne’e. Nia esplika, iha programa ne’e SEJD servisu hamutuk ona ho Ministériu Administrasaun Estatál no Ministériu Finansas atu transfere orsamentu ne’e ba iha konta banku munisípiu nian, nune’e munisípiu sei kontinua transfere orsamentu ne’e ba iha konta banku postu administrativu nian. “Entaun, orsamentu apoiu ba programa ida ne’e por volta $375,000.00 ($375 mill) sei aloka ba territóriu Timor laran tomak atu apoiu grupu joven sira, tuir atividade elejivél ne’ebé determina ona iha matadalan ne’ebé sosializa ona ba administradór postu sira hotu, prezidente autoridade no administradór munisípiu sira tomak,” nia hateten. Aliende ne’e, ba programa desportu komunitária SEJD mós aloka ona orsamentu hodi apoiu ba postu hotu iha Timor laran maibé la inklui munisípiu Dili. “Tanba, Munisípiu Dili ita fó ona apoiu ba halo iha 20 maiu tinan ida-ne’e. Entaun, ita apoiu ba postu sira seluk atu realiza atividade jogu komunitária iha ámbitu komemorasaun 28 novembru, ida ne’e ita aloka ona,” nia dehan. Hosi ne’e, iha fundu seluk ne’ebé SEJD aloka ba desportu komunitária hodi komemora 28 novembru nasionál maibé realiza iha Manatuto. “Ita apoiu orsamentu ketak ida hamutuk $25.000.00 ($25 mill) ba munisípiu Manatuto liuhosi suku komisaun desportu iha Manatuto hodi organiza atividade desportu. Aleinde ne’e, iha horbainrua sira halo ona abertura ba atividade desportu komunitáriu ne’e iha Manatuto,” nia hateten. Maibé ba kampu komunitária, SEJD sei la ba halo iha munisípiu hotu tanba iha orsamentu $150 millaun ($150 mill) de’it. “Entaun, ita servisu hamutuk ho PNDS agora daudaun sira halo hela asesmentu ba munisípiu neen (6), nune’e hein katak iha semana ida ne’e sira halo aprezentasaun, nune’e parte SEJD sei deside katak munisípiu neen (6) ida ne’ebé mak hetan no postu no mós suku ne’ebé hetan atu impelementa kampu desportu komunitária, tanba ne’e mak SEJD servisu hamutuk ho PNDS, hodi halo servisu ida-ne’e,” nia dehan. Ba munisípiu Dili orsamentu ne’ebé aloka ba estimula empreendedorizmu sosiál juventude suku hamutuk $31.000.00. ($31 mill), hodi apoiu ba desportu komunitáriu iha munisípiu Atauro hamutuk, $1.650.000.00, ($1.650 dolar). Kona-ba orsamentu ne’ebé SEJD koloka ona ba postu administrativu no suku sira bainhira mak programa ne’e hala’o, Diretór Jerál ne’e hatán, atividade ne’e Sekretáriadu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) fó kompeténsia ba iha postu administrativu sira mak sei deside bainhira mak realiza. “Maibé, ita-nia orientasaun mak halo iha novembru nia laran hodi komemora loron 28 novembru, entaun signifika sira halo antes 28 novembru hodi halo animasaun ba ita-nia komunidade no kria amizade entre joven sira,” nia hateten. Iha programa sensibilizasaun ne’e, partisipa hosi Adjuntu Prezidente Munisípiu Dili, António Moniz Clau, Administradór Crsito Rei, Administradór Nain Feto no sira seluk. Entretantu, tuir dadus hosi Diretór Jerál, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), David Tomas de Deus, katak iha programa estimulu empreendedorizmu sosiál juventude suku, SEJD aloka orsamentu hamutuk $375,000.00 ba munisípiu iha territóriu laran tomak. Enkuantu, ba desportu komunitáriu SEJD apoiu orsamentu hamutuk $106,505.65 ba munisípiu 12, la inklui munisípiu Dili, tanba SEJD apoiu ona munisípiu Dili iha 20 maiu tinan ida-ne’e. Jerasaun foun prontu sai funu na’in ba dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2022/11/12/jerasaun-foun-prontu-sai-funu-nain-ba-dezenvolvimentu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-12 DILI, 12 novembru 2022 (TATOLI)– Reprezentante lian universitáriu hosi Universidade Orientál Timor-Lorosa’e (UNITAL), Isac Soares de Araújo, konsidera, nasaun ida atu la’o ba oin hodi hetan prosperidade, depende ba jerasaun foun nia liman, tanba ne’e tenke sai funu na’in ba dezenvolvimentu. “Ha’u hamriik iha-ne’e atu hamutuk ho joven sira seluk hodi luta kontra injustisa sosiál ne’ebé ohin loron akontese iha rai doben. Nu’udar joven jerasaun foun, ha’u husu ba imi labele dukur, nasaun atu ba oin hodi hetan prosperidade hahú hosi ita jerasaun foun sira. Tanba ne’e ita mós tenke sai funu na’in ba dezenvolvimentu hanesan ita-nia eroi sira iha tempu ne’ebá,” Isac Araújo hato’o mensajen ba jerasaun foun sira iha kalan reflesaun, sesta (11/11), iha rate Santa Crúz. Hanesan juventude jerasaun foun ne’ebé reprezenta lian universitáriu sira, hamutuk ho kolega seluk mai hamutuk ho mate restu sira ho entidade oin-oin iha kalan reflesaun, atu kontinua nafatin valoriza luta ne’ebé juventude rezisténsia sira halo ona iha tinan 31 liubá iha Santa Crúz. Nia mós rekoñese, hanesan jerasaun foun tenke prepara-an hahú agora atu sai autór ba dezenvolvimentu hodi kontinua hatutan istória sira ne’ebé jerasaun rezisténsia sira halo ona iha Masakre Santa Crúz iha loron 12 novembru 1999 liubá. “Atu sai jerasaun foun ne’ebé iha futuru no sai sidadaun ho kualidade, maka tenke prepara-an hahú agora tanba futuru nasaun sei la mai nune’e de’it. Ita-nia kilat ne’ebé atu uza hodi tiru maka ita-nia kakutak, kartús ne’ebé ita atu uza hodi tiru maka ita-nia matenek, ita tenke estuda maka’as tanba futuru nasaun iha juventude nia liman,” joven ne’e enkoraja. Tuir nia, futuru rai ne’e sei la pertense ba joven hotu, maibé pertense de’it ba joven ne’ebé badinas estuda hodi buka aprende nafatin iha área oin-oin. Tanba ne’e, joven ida-idak iha papél importante iha ninia etapa rasik. Nune’e, nia husu joven sira atu buka halibur malu hodi prepara-an iha futuru ida di’ak tanba Timor-Leste sai ona nasaun independente no Estadu direitu demokrátiku. Luta naruk ne’ebé eroi sira halo ona ba rai ida-ne’e, ohin bele hetan konsagrasaun ida ho lema prinsipál rasik. “Ohin kalan ita hotu prezente iha fatin ida-ne’e, ne’ebé iha tinan 31 liubá juventude rezisténsia lubuk ida fó sira-nia vida tomak hodi liberta rai ida-ne’e. Tanba ne’e ha’u hakarak husu loos duni ka lae ita unidade duni ona tuir lema prinsipál ‘unidade, asaun no progresu’ ona ka lae? Ha’u hanoin seidauk karik. Karik seidauk, ema hotu tenke halo atu unidade nasionál bele eziste hodi hamosu saida maka eroi sira husik, inklui Estadu no nasaun adopta ona katak mehi atu haforsa fraternidade umana iha nasaun ne’e bele garante Timor-Leste ne’ebé bele sai nasaun ida ho rendimentu médiu altu tuir planu estratéjiku tinan 2011-2030,” nia tenik. Tanba ne’e, liuhosi kriasaun polítika esterna hodi minimiza violénsia iha rai-laran, maka tenke hakribi violénsia atu hateten zero inimigu no amigu 100%, maibé to’o ohin loron Estadu no nasaun seidauk tau prioridade ba unidade nasionál. Hanesan entidade universitáriu, joven ne’e hamriik hanesan reprezentante lian universidade hotu hodi hateten katak nasaun ne’e harii iha tinan 2002 liubá maibé to’o ohin loron ida-idak sei defende interese polítika de’it. Partidu sira ne’ebé ohin loron eziste iha nasaun ne’e mai ho sira-nia lema polítika oin-oin. “Balun hateten ‘ fiar an la’o ba oin’ maibé fiar sala mós sei la bele la’o ba oin, seluk dehan ‘ hamutuk ita bele’ dala barak liu maka sira hamutuk de’it ho família maibé haluha tiha ema seluk. Partidu balun ho lema ‘ tane o rai tane o lisan no tane o ema,’ maibé lisan mós sira viola hotu. Soe fo’er arbiru de’it oinsá maka o bele tane o-nia rai ida-ne’e. seluk fali dehan ‘harii nasaun hosi baze,’ maibé realidade nasaun ne’e la harii iha baze, dala barak liu maka harii de’it iha sidade. No ida seluk nia fali dehan nune’e ‘uluk hamutuk ho imi fakar ran ba ukun-an, filafali ho imi hisik kosar ba moris di’ak.’ ita la hisik kosar to’o agora. Ita tur de’it iha AC laran sa’e hela karreta luxu no moris feliz hela,” nia nota. Ho nune’e, nia dehan, hanesan jerasaun foun tenke buka hamriik iha ain rasik no labele sai joven ne’ebé namlele tun sa’e atu ema seluk bele aproveita ba buat ladi’ak. Joven tenke forte hodi hateke ba oin no tenke hateke mós ba kotuk, atu nune’e bele hamriik iha istória pasadu nu’udar aliserse ida atu hateke ba oin. PR Horta: “ita kontinua harii nasaun livre no demokrátiku https://tatoli.tl/2022/11/12/pr-horta-ita-kontinua-harii-nasaun-livre-no-demokratiku/ tatoli.tl Notísia 2022-11-12 DILI, 12 novembru 2022 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, enkoraja entidade tomak atu nafatin esforsu kontribui hodi dezenvolve nasaun, tanba ne’e hanesan tusan ida ba eroi sira ne’ebé antes ne’e luta ona ba independénsia. “Ita deve vítima Santa Crúz no eroi hotu, tanba ne’e tenke kontinua harii nasaun ida livre no demokrátiku, bazeia ba direitu, justisa, inklui ekonómiku no sosiál’,” Xefe Estadu hato’o diskursu iha ámbitu  selebrasaun loron nasionál juventude ba da-17 no selebrasaun Masakre Santa Crúz ba da-31, iha semitériu Santa Crúz, sábadu ne’e. Nune’e, PR Horta konvida entidade tomak atu nafatin fó onra ba juventude loriku asu’wain, eroi hotu, jornalista internasionál Max Stahl inklui sira seluk. “Kontinua harii nasaun no moris iha dame nia laran, pasífiku, tenke harii nasaun ida moris iha demokrasia iha multi partidarizmu, iha liberdade imprensa, liberdade relijioza, laiha diskriminasaun ba grupu étniu, relijiozu, kontinua simu malu, no kolabora hanesan Timor-Leste daudaun ne’e,” nia tenik. Aleinde ne’e, nia konsidera, Governu, Parlamentu Nasionál no Prezidente Repúblika tenke tau-matan ba líder polítiku sira hodi hala’o knaar tuir Konstituisaun. “Atu halo desizaun nasionál la’os de’it Governu, Deputadu, no Prezidente Repúblika, buat hotu-hotu liu Tribunál Rekursu, kuandu iha dúvida ruma hodi haree lei  ne’e tuir duni letra espirítu Konstituisaun no ekuidade labele iha grupu ida hetan benefísiu liu. Prosesu ne’e povu hotu tenke partisipa liuhosi sosiedade sivil, mídia, no estudante sira,” nia tenik. Iha sorin seluk, Prezidente Komité 12 Novembru, Grigório Saldanha, hateten, selebrasaun ne’e hodi hanoin hikas juventude loriku asu’wain sira ne’ebé ho determinasaun ba prosesu luta libertasaun. “Ita ne’ebé agora moris atu banati tuir espíritu ne’e liuhosi saida mak halo iha prosesu dezenvolvimentu, nune’e serbisu ho sakrifísiu ho disiplina,” nia dehan. Tema ba selebrasaun loron nasionál juventude ba da-17 no komemorasaun Masakre Santa Crúz ba da-31 ba tinan ne’e mak ‘ka’er metin valór juventude rezisténsia nian, hamutuk ita konstrui nasaun ho esperansa ba futuru’. Atividade ne’e partisipa hosi Prezidente Repúblika, inklui órgaun soberania seluk, membru VIII Governu, korpu diplomátiku, mate restu 12 novembru inklui família sobrevivente ne’ebé kari ai-funan iha rate. ADTL hato’o solidaridade ba ema ho defisiénsia 10 kapturadu iha asaun pasífika https://tatoli.tl/2022/11/14/adtl-hatoo-solidaridade-ba-ema-ho-defisiensia-10-kapturadu-iha-asaun-pasifika/ tatoli.tl Notísia 2022-11-14 Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva. Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 14 novembru 2022 (TATOLI)— Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva, hato’o solidaridade ba ema ho defisiénsia 10, ne’ebé Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hosi Unidade Batallaun Orden Públiku no Forsa Polísia Rezerva, detein durante hala’o asaun pasífika. “ Polísia kaptura hotu ita-nia kolega 10 ne’ebé ohin hola parte mós iha asaun pasífika ne’e, agora sira iha hela sela detensaun Caicoli hodi hein prosesu tuir mai. Ha’u fó nafatin solidariedade ba kolega sira tanba sira hakarak partisipa iha asaun ne’e nu’udar sidadaun ida,” Diretór Ezekutivu ADTL informa ba Agência Tatoli, via telefónika, segunda ne’e. PNTL kaptura ona estudante no sosiedade sivil na’in-37 (inklui na’in-10), kompostu hosi mane 34 no feto tolu ne’ebé hamutuk ho Aliansa Maubere Nasionál (AMN) halo asaun pasífika iha kampus sentrál Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), hasoru Parlamentu Nasionál (PN) atu halakon desizaun sosa karreta ba deputadu foun sira ho períodikamente. Ho nune’e, ADTL halo ona aprosimasaun ho parte seguransa liuhosi Komandu Polísia Caicoli, maibé nafatin hein tempu hodi membru sira presta deklarasaun ruma, hafoin bele hetan desizaun ruma. “Tanba ne’e hanesan responsável másimu iha asosiasaun ne’e, nafatin fó korajen ba membru sira. Ita-nia solidariedade ba kolega sira mak hanesan ne’e, ita tenta akompaña nafatin sira-nia prosesu no situasaun durante iha detensaun nia laran,” nia tenik. Membru ADTL na’in-10 ne’ebé detein iha sela Caicoli, balun nu’udar estudante universitáriu no balun hosi sosiedade sivil. “Sira-nia partisipasaun iha asaun ne’e nu’udar sidadaun ne’ebé iha direitu atu ezerse sira-nia lian ne’ebé la kontente ba buat ne’ebé sira haree la loos,” nia klarifika. Tribunál liberta manifestante na’in-26 hosi sela detensaun https://tatoli.tl/2022/11/16/tribunal-liberta-manifestante-nain-26-hosi-sela-detensaun/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 DILI, 16 novembru 2022 — Manifestante na’in-26 hosi Aliansa Maubere Nasionál (AMN), kuarta (15/11), hetan libertasaun hosi Tribunál Distritál Dili (TDD), hafoin kumpre detensaun oras 72 iha sela Komandu Polísia Munisípiu Dili. Iha prosesu sumáriu ne’ebé prezide hosi Juiza Ana Paula Fonseca, hatuun despaisu liberta manifestante nain-26 hosi sela dentensaun hodi fila ba uma hein desizaun tribunál nian, segunda (21/11). Razaun Tribunál ordena manifestante sira sai hosi detensaun tanba kompleta ona detensaun oras 72. AMN kontinua halo manifestasaun kontra desizaun Parlamentu Nasionál, iha kampus sentrál UNTL oin, kuarta (16/11). Imajen Tatoli/António Daciparu Manifestante nain-26 ne’e, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) detein tanba viola lei iha númeru 5/2006 kona-ba lei manifestasaun nian ne’ebé tenke dook ho metro 100 hosi edifísiu públku no harahun vidru janela no odamatan Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL). Ministériu Públiku (MP) nu’udar asaun penál akuza arguidu na’in-26 ho krime dezobidensia ne’ebé previstu artigu 193 hosi kódigu penál Timor-Leste, ne’ebé iha númeru 1 hateten ema ne’ebé la tuir orden lejítima atu sai hosi ajuntamentu ka reuniaun públika, ne’ebé autoridade lejítima fó, ho avizu katak, nia la tuir karik, nia halo krime ida, sei hetan pena prizaun to’o tinan 2 ka multa. Nune’e, iha alegasaun ba prosesu sumáriu ne’e Ministériu Públiku kosidera katak arguidu nain-26 komete dezobidénsia duni ba iha regra distansiamentu manifestasaun nian metru 100 ho, nune’e MP la husu kastigu espesifíku, maibé husu tribunál atu tetu no aplika. Hafoin rona tiha parte hotu, Tribunál Distritál Dili liuhosi Juiza Ana Paula Fonseca deside desizaun ba arguidu nain-26 ba loron 21 novembru 2022, tuku 17:00, lokoraik. Prosesu sumáriu ne’e prezide hosi Juiza Ana Paula Fonseca, Ministériu Públiku reprezenta hosi Prokuradór Hipolito no arguidu sira hetan asiténsia legál hosi Advogadu Privadu nain-haat. Xefe Estadu sei kondekora veteranu estranjeiru na'in-lima iha 28 novembru https://tatoli.tl/2022/11/17/xefe-estadu-sei-kondekora-veteranu-estrajeiru-nain-lima-iha-28-novembru/ tatoli.tl Notísia 2022-11-17 Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/Egas Crsitóvão. DILI, 17 novembru 2022 (TATOLI)— Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, informa iha komemorasaun loron proklamasaun independénsia ba dala-47 (28 novembru 1975-28 novembru 2022) ne’e, Xefe Estadu, José Ramos Horta, sei kondekora veteranu estranjeiru na’in-lima (5) hosi veteranu na’in-79 seluk iha munisípiu Manatuto. Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho. Imajen Tatoli/António Daciparu “Iha 28 novembru ne’e, Prezidente Repúblika sei kondekora veteranu 79 no na’in-74 ne’e iha rai-laran no na’in-lima (5) hosi rai-li’ur,” Miguel Pereira de Carvalho, hateten ba jornalista sira, hafoin hala’o enkontru ho Xefe Estadu kona-ba preparasaun loron proklamasaun independénsia, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e. Governante ne’e informa, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, disponibilidade sei partisipa no prezide isar bandeira ba komemorasaun loron proklamasaun independénsia 28 novembru ne’ebé sei komemora iha Manatuto. Nia dehan, sei iha atividade feira ne’ebé Ministériu Turismu Komérsiu no Indústria (MTCI) mak realiza hahú iha loron 22 novembru to’o 28 novembru 2022. Atividade seluk maki ha iha loron 26 novembru 2022, iha tuku 15h00 lorokraik, sei iha misa agradesimentu iha igreja Santo António Manatuto. Tema ba komemorasaun loron proklamasaun independénsia ba dala-47 ne’e mak “Mai ita hamutuk kontinua luta ba povu nia moris di’ak”, no ba komemorasaun ida-ne’e Governu prevee osan ba komemorasaun ne’e hamutuk $500.000. Governu despede traballadór timor-oan 100 bá serbisu iha Koreia Súl https://tatoli.tl/2022/11/18/governu-despede-traballador-timor-oan-100-ba-serbisu-iha-koreia-sul/ tatoli.tl Notísia 2022-11-18 DILI, 18 novembru 2022 — Governu Timor-Leste, iha kinta (17/11), realiza serimónia despedida ho traballadór timor-oan 100, liuhosi asina deklarasaun konkordánsia entre Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), família no traballadór ne’ebé sei arranka bá serbisu iha Koreia Súl. Serimónia ne’e partisipa hosi Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomiku (MKAE), Joaquim Amaral, hamutuk ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosário, inklui reprezentante Embaixadór Koreia Súl iha Timor-Leste, Jooyun Yang, no Diretór Diresaun Nasionál Empregu Exteriór, Filomeno Soares. Biban ne’e, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, apela ba traballadór sira ne’ebé sei bá serbisu iha área peska, hodi hatudu komportamentu serbisu di’ak, respeita ema-nia lei, kultura no labele halai ses hosi sistema, nune’e bele hetan nafatin konfiansa hosi empregadór sira. “Polítika Governu liuhosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu hodi haruka joven timor-oan bá serbisu iha ema-nia rain la’ós de’it atu buka osan, maibé buka apreende tan esperiénsia foun hosi ema-nia ra’in, nune’e fila mai dezenvolve ita-nia nasaun Timor-Leste sai hanesan país sira seluk ne’ebé dezenvolvidu iha mundu,” Ministru Koordenadór hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Governante ne’e agradese ba Governu Koreia Súl ne’ebé nafatin iha komprimisu hodi rekruta joven timor-oan hodi hetan empregu iha Koreia Súl hodi bele hadi’a ekonomia família no nasaun, inklui hato’o mós parabéns ba esforsu ne’ebé SEFOPE liuhosi Diresaun Nasionál Empregu Exteriór halo hodi tinan ne’e haruka traballadór bá serbisu iha Koreia Súl ho númeru boot. Biban hanesan, Diretór Diresaun Nasionál Empregu Exteriór, Filomeno Soares, hateten, serimónia asina deklarasaun ne’e hanesan konkordánsia ne’ebé família traballadór halo, katak aseita kaben ka oan atu ba serbisu, la’ós Governu maka obriga, nune’e bainhira mosu problema ruma, parte rua iha responsabilidade hodi rezolve. “Tanba ne’e, asina deklarasaun konkordánsia ne’e importante,” nia afirma. Konferénsia ONU estabelese fundu globál rekuperasaun estragu hosi dezastre naturál https://tatoli.tl/2022/11/21/konferensia-onu-estabelese-fundu-global-rekuperasaun-estragu-hosi-dezastre-natural/ tatoli.tl Notísia 2022-11-21 Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão DILI, 21 novembru 2022 (TATOLI)– Enviadu estraordináriu Prezidente Repúblika no Reprezentante Primeiru-Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, segunda ne’e, fila hikas mai Timor-Leste, hafoin partisipa iha konferénsia Organizasaun Nasaun Unida (ONU) dala-27 (COP27, sigla inglés), ne’ebé realiza iha loron 06 to’o 18 novembru 2022, iha sidade Sharm El Sheikh, Egiptu. Atuál Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, relata konferénsia ne’e planeiadu de’it to’o loron 18 novembru, maibé tanba laiha konsensu hosi país membru sira maka extende tan loron-rua. Asuntu ne’ebé halo dezintendimentu entre partisipante sira kona-ba kriasaun fundu internasionál hodi fó apoiu ba nasaun sira ne’ebé lakon no estragu tanba mudansa klimátika. “Ikus mai COP27 konkorda ho desizaun ida, katak sei kria fundu rekuperasaun sira ba lakon no estragu sira ne’ebé sofre kauza hosi mudansa klimátika. Entaun ida-ne’e ho konkretu ba Timor-Leste ninia signifikadu, tanba nu’udar nasaun vulnerável ba dezastre kauza hosi mudansa klimátika, karik iha futuru mai mosu lakon no estragu sira hanesan iha loron 04 abril 2021, maka ita bele rekorre ba fundu apoiu internasionál,” Ministru Fidelis hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro. Governante ne’e konsidera, desizaun hirak ne’e hanesan mudansa boot no istóriku tanba iha dezentendimentu no diskordánsia entre país dezenvolvidu sira ne’ebé hanesan polidór boot liu iha mudansa klimátika ho nasaun sira hanesan Timor-Leste ne’ebé ninia emisaun kiik mak sai vítima tanba dezastre naturál. “Kriasaun fundu globál ne’e hanesan atinjimentu istóriku ida tanba durante iha ne’ebá reprezentante Estadu Timor-Leste halo intervensaun hato’o pozisaun iha plenária jerál no plenária espesializadu ho país membru indezenvolvimentu. Iha mós debate hasoru malu ho país dezenvolvidu sira. Ha’u reprezenta Estadu, felizmente relata katak Timor-Leste iha papél ativu iha kontestu g7 no papél savi iha grupu sira ba país sub dezenvolvimentu (LDC, sigla inglés). Ne’e país sira ne’ebé ho kontestu ekonómiku hanesan ho Timor,” nia akresenta. Tanba ne’e, iha debate sira hamutuk ho nasaun sira hanesan Pakistaun, Senegal no Banglades, inklui nasaun sira iha g7 nia kontestu, maibé iha LDC hamutuk ho Banglades no Senegal, Timor-Leste reprezenta lian LDC iha kontestu ida-ne’e, tanba país sira menus dezenvolvidu sira sai vítima liu ba iha mudansa klimátika ida ne’e. Timor-Leste hola parte iha sub-tema tolu hanesan mitigasaun, adaptasaun sofre no estragu, maibé partisipasaun Timor-Leste pro-ativu liu mak iha sofre no estragu atubele dudu kriasaun fonte finansiamentu global, nune’e iha futuru karik iha estagu bele asesu ba fundu ne’ebé kontribui hosi nasaun dezenvolvidu ba rekuperasaun ekonómika no infraestrutura sira ne’ebé hetan estragu. “Ita sai vítima ba país dezenvolvidu sira ninia hakarak atubele dezenvolve sira-nia an hodi kontribui ba polusaun ne’ebé maka ikus mai iha impaktu ne’ebé destruitivu ba mundu tomak, liuliu ba nasaun sira ne’ebé maka hanesan Timor-Leste, ne’ebé iha hela prosesu dezenvolvimentu nia laran no kontribui kiik ba polusaun ne’ebé disproporsionalmente sai vítima ba dezastre natural,” nia salienta. Tanba ne’e, faze dahuluk iha konferénsia ne’ebé partisipa hosi ulun boot Estadu sira no fasilita hosi Sekretariu Jerál ONU tenki halo mediasaun oioin, nune’e ikus mai iha konkordánsia hodi kria fundu globál ida. Depois ida-ne’e, ekipa tranzitória ida sei elabora mekanizmu fundu, ne’ebé sei iha mandatu klaru to’o COP tinan oin prodús ona proposta finál kriasaun fundu no ninia kompozisaun sira. Kazu Constâncio Pinto, MP sei arrola tán deklarasaun balun hosi arguidu https://tatoli.tl/2022/11/23/kazu-constancio-pinto-mp-sei-arrola-tan-deklarasaun-balun-hosi-arguidu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 DILI, 23 novembru 2022 (TATOLI)— Tribunál Distritál Dili (TDD) kuarta ne’e, halo julgamentu kontinuasaun ba kazu partisipasaun ekonómia iha negosiu ne’ebé envolve hosi arguidu Eis Ministru Komersiu Industria no Ambiente (MCIA) Constâncio Pinto, arguidu Eis Diretór Jerál Ministru MCIA, António da Costa  no José Deolino  Ximenes nudar nain ba kompañia Star Product Unipessoal Lda. Iha sala julgamentu Prokuradora  Lidia Soares husu ba Tribunál koletivu atu fó tempu ba Ministeriu Públiku hodi prepara pergunta balun, atu nune’e julgamentu tuir mai  MP bele konfirma tan buat balun ba arguidu Constáncio Pinto hodi arrola tán arguidu nia deklarasaun. Razaun MP husu Tribunál atu arrola tán aguidu nia deklarasaun, tanba atu konfirma kestaun balun tan hosi arguidu Constáncio Pinto. Tanba iha julgamentu antes ne’e arguidu deklara buat balun ne’ebé MP konsidera pertinente, tanba ne’e presiza arolla tán arguidu nia deklarasaun. Ho nune’e,  iha julgamentu Prokuradora Lidia Soares, husu Tribunál atu fó tempu ba Ministeriu Públiku atu prepra no elabora perguntas sira, nune’e bele aprezenta iha prosesu julgamentu tuir mai. Audensia julgamentu ne’e preside hosi Juiz kolletivu Alvaro Maria, José Guterres, Argentino Nunes,  MP reprezenta hosi Prokuradora Lidia Soares no arguidu sira hetan asistensia legál hosi Defensór Públiku no Advogadu Privadu. PA RAEOA konsidera sertifikadu títulu rai bele tulun rezolve problema implementasaun projetu https://tatoli.tl/2022/11/27/pa-raeoa-konsidera-sertifikadu-titulu-rai-bele-tulun-rezolve-problema-implementasaun-projetu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-27 OÉ-CUSSE, 27 novembru 2022 – Prezidente Autoridade (PA) Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, louva no agradese ho inisiativa Governu, hodi atribui sertifikadu títulu na’in ba rai no konsidera bele fó solusaun ba problema rai sira ba implementasaun mega projetu. “Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ita-boot nia Governu iha mandatu VIII Governu Konstitusionál halo istória boot ba povu Timor-Leste, hafoin tinan-400 liu tama to’o faze ukun an, labele fó títulu rai ba ema Timor, ohin VIII Governu hahú lansa. Ha’u agradese tanba ho ida-ne’e maka sei fó tulun RAEOA atubele rezolve ona problema rai afetadu sira iha mega projetu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM),” PA RAEOA hateten iha ámbitu lansamentu atribuisaun sertifikadu títulu na’in ba rai, iha otél Ambeno, domingu ne’e. Biban ne’e, nia sujere ba Xefe Governu no Ministériu Justisa (MJ) atu konsidera loron 27 novembru saia nu’udar loron nasionál ba asuntu rai iha Timor-Leste, tanba iha loron ne’e, Governu sentrál hili Oé-cusse atu halo lansamentu ba atribuisaun dahuluk sertifikadu títulu na’in ba rai. “Iha ami-nia serbisu iha RAEOA, ita hotu bele haree estrada barak ne’ebé mak liukomunidade nia rai privadu. Iha tinan-ualu nia laran, komunidade sempre husu beibeik ba ami katak bainhira mak ita-boot sira selu kompensasaun ba ami-nia rai ne’ebé afetatadu projetu ZEESM,” nia akresenta. Autoridade RAEOA to’o agora rezolve ona kompensasaun uma hamutuk 30 resin, ai-oan rihun, maibé hela de’it kompesasaun ba rai. “Bainhira ami halo vizita iha suku no aldeia, sira sempre husu beibeik bainhira mak selu ami-nia rai. RAEOA ho orsamentu millaun $1 resin iha tinan 2021 no tinan ne’e ita prepara tan millaun $1 resin atu selu kompensasaun ba rai,” nia katak. PA RAEOA fó sai katak, iha fulan hirak liubá Autoridade ho tékniku servisu Terra Propriedade realiza enkontru ofisiál ho MJ iha munisipíu Dili hodi husu kona-ba baze legál bainhira halo pagamentu kompensasaun ba rai. “Ami ba lori asuntu rua, primeiru hato’o preokupasaun komunidade kona-ba bainhira mak selu sira-nia rai, maibé bainhira ita atu selu tenki iha baze legál, títulu ne’e tenki iha, depois selu rai rai ne’e kada metru kuadradu selu oinsá, ne’e para fó dalan ba Autoridade RAEOA, tanba agora ami hahú ona projetu estrada nasionál hosi Pante Makasar Nítibe no Oésilo, ita iha ona baze tanba ohin iha hahú lansa ona títulu na’in ba rai,” nia tenik. Nune’e, nia konsidera ohin loron importante tebes, tanba liuhosi atribuisaun sertifikadu na’in ba rai bele ajuda fasilita dezenvolvimentu iha Oé-cusse. “Tanba ne’e, títulu ne’e sei fó ba ema ida-idak, ema ne’ebé iha rai bele uza sertifikadu ne’e halo dezenvolvimentu, empréstimu no halo atividade ekonómika, satán Governu sentrál iha hanoin ida atu dudu Oé-cusse sai referénsia ba infraestrutura iha Timor-Leste no dudu Oé-cusse ba zona komersiál livre iha liña fronteira. Ne’e sei fó tulun tebes servisu ordenamentu territóriu iha RAEOA atu define parsela no atubele deklara zona ne’ebé labele tá ai inklui zona ne’ebé mak sai área protejida no zona ne’ebé maka komunidade bele uza banesesidade moris,” nia katak. Hanesan Prezidente Autoridade, Arsénio lori komunidade Oé-cusse senti kontente no hato’o parabens ba VIII Governu nia esforsu no polítika di’ak ba sidadaun hotu. Gerda Verburg hasoru PM hodi ko’alia kombate má nutrisaun iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/11/29/gerda-verburg-hasoru-pm-hodi-koalia-kombate-ma-nutrisaun-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-11-29 DILI, 29 novembru 2022 — Koordenadora Adjunta hosi Sekretáriu Jerál Nasaun Unida Scaling Up Nutrition (SUN), Gerda Verburg, tersa ne’e, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hodi ko’alia kona-ba kombate má nutrisaun iha Timor-Leste. “Iha movimentu ida ne’e, Governu Timor-Leste komprometidu tebes atu tau-matan no hakotu má nutrisaun no hamlaha. Ha’u-nia enkontru ho Primeiru-Ministru  hakarak fó valoriza ba nia lideransa ne’ebé tau prioridade atu kombate má nutrisaun iha Timor-Leste,” Gerda Verburg, hateten iha Palásiu Governu hafoin hasoru malu ho PM. Daudaun ne’e, Timor-Leste hola parte hanesan membru SUN hamutuk ho nasaun 65 seluk. Nia dehan, atu hakotu má nutrisaun, Timor-Leste tenke investe iha kapitál umanu tanba ho investimentu ne’e mak bele hadi’a liután dezenvolvimentu fíziku no kakutak. “Hafoin tinan 20, Timor-Leste goja ninia demokrasia no pás, tanba ne’e tempu ona atu investe ninia ema tanba ema mak pasu tuir mai atu halo dezenvolvimentu ekonomia no sosiál, liuliu investe hahú hosi labarik iha inan nia isin to’o bebé moris mai,” nia tenik. Koordenadora konsidera PM Taur hanesan ema ne’ebé lidera tebes prosesu atu kombate má nutrisaun, tanba ne’e dezenvolvimentu hahú hosi hadi’a planu di’ak atu dezenvolve komunidade no oinsá aumenta liután etapa tuir mai. “Planu di’ak, ezemplu merenda eskolár, oinsá reforsa liután sentru saúde sira no programa sira seluk. Primeiru-Ministru mós nu’udar ema ne’ebé rekoñesidu ho apresiasaun no rekoñesimentu ba joven sira-nia ideia no inavativu hotu, ne’e fó apresiasaun di’ak liután ba komunidade ne’ebé serbisu maka’as atu hadi’a seguransa nutrisaun. Ida-ne’e hatudu katak Primeiru-Ministru hanesan ema ne’ebe fó atensaun ba rezultadu, nune’e ita bele dehan nia iha asaun forte bele hadi’a seguransa nutrisaun iha Timor-Leste,” nia dehan. UNFPA apoiu MS sei lansa Sentru KEmON-B iha munisípiu lima https://tatoli.tl/2022/12/02/unfpa-apoiu-ms-sei-lansa-sentru-kemon-b-iha-munisipiu-lima/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 MANUFAHI, 02 dezembru 2022 — Fundu Populasaun Nasaun Unida (UNFPA) sei apoiu Ministériu Saúde (MS) atu lansa Uma Maternidade ka Sentru Kuidadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatál-Báziku (KEmON-B) iha munisipiu Lautém, Manatuto, Aileu, Ainaro no Ermera. Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifin-Cabo, informa aantes ne’e UNFPA liuhosi apoiu Governu Austrália hamutuk ho MS lansa ona sentru KEmON-Báziku iha munisipiu Liquiça, Viqueque no Manufahi. “UNFPA iha komprimisiu atu lansa tan sentru KEmON-Báziku iha fatin lima (5) ne’ebé seidauk mak Lospalos, Manatuto, Aileu, Ainaro no Ermera,” Reprezentante UNFPA ne’e hateten iha Sentru KEmON-Báziku Monaco Same, sesta ne’e. Nia esplika, kada uma maternidade ne’ebé eskolla ona sei hetan apoiu orsamentu $50.000 no sei utiliza ba renovasaun, kompleta fasilidade no ekipamentu inklui formasaun KEmON ba Pesoál Saúde sira. UNFPA sei kontinua servisu hamutuk ho MS atu eleva tan nivel uma maternidade sira sai sentru KEmON-Báziku nune’e bele implementa sinál funsaun hitu (7) hodi salva inan isin-rua no inan tuur-ahi inklui bebé sira. Sinál funsaun hitu (7) ne’e mak hanesan (1) Oksitosina parenteral faze terseiru & Jestaun ba Emorrajia iha gravidé, (2) Fo antibiótiku parenteral, (3) Jere ‘Pre eklampsia severu’ no ‘Eklampsia’, (4) Kuidadu Pós-abortu – halo Remosaun produtu konsepsaun uza ‘aspiradór vakum manuál’, (5) Remosaun manuál plasenta, (6) Partu asistidu-Partu pélviku no estrasaun ventoza no (7) Resusitasaun ba neonatu. “Kada tinan iha inan 6.000-resin mak iha risku, UNFPA hakarak halo esforsu estabelese sentru hanesan ne’e hodi salva inan sira-nia vida. UNFPA mos sei apoiu servisu seluk hanesna planeamentu famili’ar, kuidadu saúde maternaa no reprodutiva,” nia dehan. Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, mós rekoñese iha Timor laran tomak iha ona sentru KEmON-Báziku haat (4) no sei presiza tan eleva nivel uma maternidade 25 iha munisipiu hotu, hodi garante servisu di’ak ba inan ho oan sira. “Servisu rutina konatinua la’o no agora oinsá para ita-nia servisu hamutuk atu bele asegura no enkoraja inan isin-rua sira atu bele ba iha fasildiade saúde. Ami ko’alia ho parseiru sira, ami identifika ita presiza tan iha fatin 25,” nia hateten. PNTL Bobonaro sei kontrola joven hemu lanu iha prezépiu oin https://tatoli.tl/2022/12/06/pntl-bobonaro-sei-kontrola-joven-hemu-lanu-iha-prezepiu-oin/ tatoli.tl Notísia 2022-12-06 BOBONARO, 06 dezembru 2022 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro, lideradu Superintendente Antoninho Mauluta, sei kontrola joven sira-ne’ebé hemu tua lanu halo barullu iha prezépiu oin iha ámbitu selebrasaun festá Natál no tinan foun 2023. “Ita haree katak prezépiu ne’e barak mak halo tiha ona, la’ós tau estátua, maibé ema lanu mak toba fali iha laran, ne’e mak ba oin ami sei kontrola, karik ami hetan toba iha laran, prezépiu ne’e ami sobu kedas, ema ne’ebé lanu ita sei lori ba iha komandu prosesa, depois nia normál tiha mak haruka fila-fali (ba uma),” Mauluta informa ba jornalista sira iha Maliana. Superintendente Mauluta, fó-sai katak, Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hatún ona despaxu ida katak komunidade sira bele harii prezépiu iha bairru-bairru, maibé parte komandu sei koordena ho Igreja atu fó autorizasaun ka lae. “Sé autoriza karik iha fatin ne’ebé maka bele, labele hotu-hotu, ha’u kompara iha Timor só iha Suai ne’ebá ne’e Fohorem to’o agora la akontese prezépiu ne’e la halo iha dalan, hakarak halo mai halo hotu iha igereja,” nia katak. Hametin amizade, Atleta Taekwondo 800-resin partisipa eventu KAJATI iha Kupang https://tatoli.tl/2022/12/08/hametin-amizade-atleta-taekwondo-800-resin-partisipa-eventu-kajati-iha-kupang/ tatoli.tl Notísia 2022-12-08 KUPANG, 08 dezembru 2022 – Atleta Taekwondo na’in 800-resin hosi Timor-Leste no Kupang, sei harame eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI), durante loron tolu, hahú hosi sesta (09/12)  to’o domingo (12/12)iha Gedun Desportu (GOR) distritu Kupang, Propinsia Nusa Tenggara Timur (NTT) Indonézia. Atleta Taekwondo hirak ne’ebe, hosi Timor-Leste mai hosi munisipíu lima (5) hanesan, Díli, Liquica, Bobonaro, Lospalos no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), no mós hosi Repúblika Indonézia mai hosi distritu sira hotu iha terrtóriu propinsia Nusa Tenggara Timur (NTT). Iha loron kinta ne’e, Prezidente Komisaun Organizadora, Jaja Raharja, hamutuk ho árbitru sira no treinadór sira, realiza teknikál meeting hodi deskuti regulamentu sira molok eventu ne’e komesa. Iha enkontru téknikál meeting ne’e, Prezidente Komisaun Organizadora, Jaja Raharja, hato’o agradesimentu no apresia ba partipasaun tomak mai hosi atleta sira iha Timor-Leste no Indonézia. Ho esperansa ho planu atividade eventu internasionál ba tinan ne’e, bele nakonu ho amizade hodi hametin unidade organizasaun Taekwondo. “Ohin,  ita hamutuk iha ne’e atu deskuti kona-bá regulamentu sira, tanba tinan ne’e atleta barak kuaze 900 maka sei kompete, no aban sesta hahú abertura hosi Governadór NTT, entaun ita espera treinadór sira hamutuk ho atleta sei partisipa iha seremónia abertura ne’e, tanba hafoin kontinuasaun ba eventu ne’e hahú”, Jaja Raharja, ko’alia iha ámbitu enkontru téknikál meeting, iha otél Sasando Kupaun, kinta ne’e. Nune’e,  Prezidente Komisaun Organizadóra, apela ba treinadór sira hotu atu enkoraza atleta sira, katak hotu-hotu persiza kumpre regulamentu sira-ne’ebé ohin deskuti ona, nune’e eventu ne’e bele la’o ho susesu to’o nia rohan. Tuir ajenda eventu ne’e fahe ba ekipa rua, ba senior idade 17 ba leten no junior idade hosi 17 mai kraik, ho nia tempu kompetisaun iha ronde tolu (3), kada ronde ida minutu rua (2), no deskansa minutu ida (1). Iha biban ne’e, Responsavél másimu ba eventu KAJATI, Riawan Angsar, espera katak durante eventu ne’e akontese, sei la’o ho di’ak, nakonu ho domin entre atleta sira hosi Timor-Leste no Indonézia. “Ha’u hanoin eventu ne’e la’os ema seluk nian, maibé ita hotu nian, ita hotu nia esperánsa katak eventu ne’e sei la’o di’ak, tanba objetivu hosi eventu KAJATI ne’e, atu hametin liután ita relasaun unidade entre atleta taekwondo iha illa Timor, tanba dezde tinan 20 Timor-Leste ukun-an, ita hotu fahe malu ida-idak iha nia fatin, entaun liuhosi eventu ne’e hanesan lasu amizade hodi hametin ita-nia relasaun amizade, importante liu maka kompleta ba malu kona-bá téknika liuliu organizasaun taekwondo nian”,  nia husu. Abertura eventu KAJATI, Governadór NTT husu atleta 845 hatudu esportiva no amizade https://tatoli.tl/2022/12/09/abertura-eventu-kajati-governador-ntt-husu-atleta-845-hatudu-esportiva-no-amizade/ tatoli.tl Notísia 2022-12-09 KUPAUN, 09 dezembru 2022 – Governadór Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Vitor Bungtilu Laiskodat, sesta ne’e ofisialmente abertura open turnamen ba eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI) ba atleta Taekwondo na’in-845 hodi kompete kona-bá materia Kyoirugi no Poomsae par-kadet no kadet, juniór no seniór iha Gedung Desportu (GOR), distritu Kupaun, Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Eventu ne’e sei realiza durante loron tolu, hahú sesta (9/12) to’o domingu (11/12), ho nia tema maka, ‘Raih Prestasi dan Junjung Sportivitas’. Iha diskursu, Governadór Provínsia NTT, Vitor Bungtilu Laiskodat, husu ba atleta sira atu kompete hatudu esportiva no amizade nu’udar maun alin iha organizasaun Taekwondo entre Timor-Leste ho Indonézia. “Ha’u kontente tanba iha dadeersan kmanek ida-ne’e, joven sira mai partisipa iha eventu internasionál ida-ne’e, atu hatudu sira-nia prestasaun desportu Taekwondo nian, ha’u husu ba imi, prontu atu fair play, prontu kompete, maibé lakon labele halo problema maibé hadomi malu tanba imi mesak Taekwondo hotu, tanba desportu ne’e tenke hatudu esportiva, ema desportiva internasionál koñesidu iha mundu, kompete hanesan atleta esportiva, laiha polítika no interese iha kualkér eventu sira,” Vitor Bungtilu Laiskodat ko’alia iha ámbitu abertura. Nune’e Gobernadór ne’e, agradese ba Ministériu Justisa Indonézia, liuliu iha distritu Kupaun tanba tinan ne’e ho inisiativa loke desportu ba joven sira atu promove sira-nia talentu iha organizasaun Taekwondo. Tan ne’e, Governadór NTT, apela ba treinadór, árbitru no komisaun organizadora hatudu profisionalidade iha eventu ne’e, nune’e taekwondo NTT no taekwondo hosi Timor-Leste, promove sira-nia talentu hodi habelar desportu ne’e ba jerasaun sira tuir mai. “Ha’u husu, tanba iha 2024 Kupang NTT sai uma na’in ba eventu internasionál PON, entaun atleta sira presiza prepara treina didi’ak, nune’e Taekwondo iha territóriu NTT bele oferese medalla emas iha komemorasaun PON 2024,” nia fó hanoin. Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun Organizadora open turnamentu KAJATI, Jaja Raharja, informa, atleta Taekwondo hosi Timor-Leste iha Munisipíu lima, Díli, Liquiçá, Bobonaro, Lospalos, no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), maka envolve iha open turnamen ne’e KAJATI. “Ami sente kontente no agradese tebes, tanba iha atleta bainaka espesiál sira mai hosi nasaun viziñu Timor-Leste, ho totál atleta hamutuk na’in-166 hosi munisipíu lima, maihosi klubu 10 maka integra iha open turnamen KAJATI 2022 ne’e,” Jaja Raharja, ko’alia iha abertura open turnamen KAJATI, iha GOR Kupang, sesta ne’e Nia informa, restante hosi ne’e maioria mai hosi Repúblika Indonézia partisipa másimu mai hosi distritu sira iha territóriu NTT nian no open turnamentu KAJATI realiza durante loron tolu, hahú sesta ne’e (9/12) to’o domingu (11/12) ne’ebé realiza iha Gedun Desportu (GOR) Kupang. Nune’e mós objetivu hosi eventu KAJATI, peimeiru atu promove atleta sira nia talentu desportiva hodi hasa’e sira-nia prestasaun desportu hanesan jerasaun ba futuru nasaun. Daruak, hasa’e atleta sira-nia koñesimentu desportiva liuhosi kompetisaun ba altela sira mai hosi pra-kadet, kadet, juniór dan seniór. “Liuhosi venetu ida-ne’e, ita bele hatene no hetan atleta sira-ne’ebé iha prestasaun di’ak, nune’e bele reprezenta ita-nia provínsia NTT hodi kompete iha nível internasionál sira iha mundu, tán ne’e ita konvida atleta sira mai hosi nasaun viziñu atu kompete mós iha eventu ne’e,” Prezidente Komisaun Organizadora hateten. Enetretanrtu, partisipante iha eventu open turnamen KAJATI ba tinan ne’e hamutuk dozen ka klubu 32 ho totál atleta na’in 845. PNTL halo apreensaun ba motór adeptu Argentina 20 no karreta ida https://tatoli.tl/2022/12/15/pntl-halo-apreensaun-ba-motor-adeptu-argentina-20-no-karreta-ida/ tatoli.tl Notísia 2022-12-15 DILI, 15 dezembru 2022 — Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste, munisípiu Dili, liuhosi Unidade Tránzitu, iha kuarta (14/12), halo apreensaun ba motór 20 no karreta ida hosi adeptu Argentina tanba la kumpre lei kódigu estrada. Adeptu futeból hirak ne’e viola lei kódigu estrada, bainhira hala’o karavana hodi festeza vitória ekipa selesaun nasionál Argentina, hafoin halakon ekipa Croasia ho eskore 3-0. Komandante Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Dili Interinu Superintendente Polisia João Sancho Pires, hateten, durante jogu entre Argentina kontra Crosia, Polisia  halo apreensaun ba motorizada 20 inklui karrta ida tanba viola lei kódigu estrada. “Ita nia Polisia Tránzitu Dili hamutuk ho Unidade Espesiál Polísia (UEP) no Unidade Polísia Maritima (UPM) ho Eskuadra sira hotu hala’o pasa revista ba adeptu sira ne’ebé halo karavana iha kapitál Dili no konsege halo apreensaun ba motorizada hamutuk20 inklui karreta ida”, Komandante Interinu Munisipiu Dili, Superintendente Polisia João Sancho Pires ba jornalista iha iha  kna’ar fatin Komandu PNTL Caicoli, kinta ne’e. Nia dehan, PNTL la bandu adeptu futeból sira halo karavana hodi festeja vitória sira nia-ekipa favoritu, maibé tenke kumpre lei kódigu estrada númeru 6/2003. “Maske, ita husu atu hala’o karavana tenke kumpre lei, maibé la kumpre, nune’e ita halo apreensaun no infratór sir aba selu koima iha banku mak mai foti fali sira nia transporte,” nia afirma. PNTL hala’o apreensaun tanba motorizada balun laiha espellu, la uza kapasete, laiha xapa mátrikula no uza kanu-resin iha 10 no karreta ida ne’e halai kontra sinál tránzitu. Enkuantu ba infratór sira ne’ebé maka viola lei kodigu estrada iha obrigasaun tenke selu koema hanesan motorizada ne’ebé monta kanu resin selu multa $ 120, laiha xapa mátrikula $60, la uza kapasete $30 no laiha espellu $45 no transporte sira ne’ebé mak seidauk rejistu ka konsidera ilegál ne’e selu $300 to’o $600. SEII enkoraja mídia nasionál halo kobertura ba asuntu sensível jéneru https://tatoli.tl/2022/12/19/seii-enkoraja-midia-nasional-halo-kobertura-ba-asuntu-sensivel-jeneru/ tatoli.tl Notísia 2022-12-19 DILI, 19 dezembru 2022 — Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Maria do Rosário Fátima Correia, kontinua enkoraja no motiva mídia nasionál sira iha Timor-Leste atu halo kobertura ba asuntu sensível jéneru no inkluzaun sosiál. “Enkoraja nafatin mídia sira atu halo kobertura no reportajen sira sensível ba jéneru, maluk portadora defisiénsia, komunidade LGBTI (Lesbian, Bisexual, Gay, Transjender,no Inter-Sexual) no komponente vulneravél sira,” Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun ne’e hateten ba jornalista sira, hafoin halo sorumutu ho jornalista no xefe redasaun sira, iha salaun Maria Gorrete, Dili, segunda ne’e. Liuhosi sorumutu ne’e, SEII hakarak hametin komunikasaun ho mídia nasionál sira iha Timor-Leste liuhosi kobertura sensível jéneru no inkluzaun ho objetivu mak atu hametin koordenasaun serbisu entre SEII ho mídia sira hodi nafatin halo kobertura no publikasaun ba atividade serbisu SEII nian. Iha enkontru ne’e partisipa hosi jornalista no xefe redasaun mídia nasionál sira hanesan Agência Tatoli, Impreza Públiku (TATOLI, I.P), Rádio Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL, E.P), Timor Post, Independente, Neonmetin, Tempu Timor, Suara Timor Lorosa’e (STL), no SapoNews. Surumutu ne’e partisipa hosi Diretór Jerál SEII, Armando da Costa no Diretora Nasionál Jestaun Planu no Estratéjia (DNGPE), Celeste Ramos Martins Gonçalves. Natál nu'udar festa esperansa https://tatoli.tl/2022/12/24/natal-nuudar-festa-esperansa/ tatoli.tl Notísia 2022-12-24 DILI, 24 dezembru 2022 — Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, fó-sai katak Natál nu’udar festa esperansa ba sarani katólika iha mundu tomak. “Natál mak festa esperansa nian tanba Natál mak ita rona liafuan hosi anju sira-ne’ebé haklaken iha ita-nia leet, ho Maromak ita ida de’it,” Cardeal do Carmo da Silva esplika liuhosi prezide selebrasaun misa Natál iha Igereja Katedrál, Dili, sábadu ne’e. Bispu Virgílio akresenta, moris iha esperansa iha nível saida de’it no importante tebes iha moris ne’e. Bainhira lakon esperansa mak hamosu risku sira, hanesan falta sensibilidade entre sarani sira no falta esperansa bele konsidera komunidade ne’e mate,  tanba moris laiha tán ona. Cardeal Virgílio haktuir, baihira Maria tuur ahi ho oan mane ida hatoba iha balada haan fatin, tanba labarik ne’e moris hanesan ho kosok-oan bainbain. Maibé Maromak oan ne’e moris ho loloos, iha animál nia haan fatin hanesan loos profeta Isaías dehan, karau sira hatene ninia na’in no kuda buru mós hatene nia naoin ne’ebé tau matan ba nia. “Tanba ne’e kalan ida ita sarani bele halibur hamutuk, halibur nu’udar  komunidae sarani no halibur nu’udar ema sarani  atu selebra festa Natál ,” Don Virgílio haklaken. “Mai ha’u, Natál sai hanesan momentu ida, ema ko’alia kona-ba pás, ko’alia kona-bá família, apelu ba família halo apelu ba pás nian,” Bispu Virgílio fó hanoin ba sarani sira. Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili ne’e hateten, bainhira família halibur hamutuk hodi haan iha uma ida la signifika selebrasaun Natál hotu ona. Maibé hosi situasaun sira hanesan ne’e hanoin didi’ak hodi deskobre hatene loloos natureza festa Natál nian mak ida oinsá loos, tanba ne’e ho Natál ne’e hamutuk hodi lori pás no dame ba malu iha nain jesus nia moris ida-ne’e. Tékniku EDTL Oé-Cusse buka ona solusaun ba eletrisidade lakan-mate https://tatoli.tl/2022/12/29/tekniku-edtl-oe-cusse-buka-ona-solusaun-ba-eletrisidade-lakan-mate/ tatoli.tl Notísia 2022-12-29 OÉ-CUSSE, 29 dezembru 2022 – Diretór Diresaun Rejionál Infraestrutura, liuhosi Departementu Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) RAEOA, Kandidu dos Reis Amaral, husu ba konsumidór sira atu pasiensia relasiona ho liña eletrisidade ne’ebé mate, tanba tékniku sira buka hela solusaun. Eletrisidade ne’ebé mate kauza hosi dezastre naturál, nia dehan tékniku sira presiza identifika ninian estragus, tenki kuidadu vida rasik, tanba bainhira tun terrenu persiza komunikasaun di’ak ho sentrál EDTL hodi kontrola ahi mate lakan, nune’e bele hadi’a ho situasaun seguru. Diretór Diresaun Rejionál Infraestrutura, Kandidu Dos Reis Amaral. Imajen/Tatoli Abílio Elo Nini “Hanesan diretór husu ita hotu nia komprensaun ba interrupsaun ne’ebé mosu iha semana ne’e nia laran, tanba ita hotu persiza servisu hamutuk ho tékniku sira karik akontese dezastre ruma ne’ebé afeita ba liña eletrisidade”, katak nia iha Oé-cusse, kinta ne’e. Daudaun ne’e ekipa tékniku sira hosi EDTL Oé-Cusse kontinua halo manutensaun iha terrenu, liu-liu iha fatin sira-ne’ebé akontese dezastre. Nia mos husu ba konsumidór sira iha Oé-Cusse atu servisu hamutuk ho tékniku sira bainhira akontese dezastre naturál iha fatin ruma, bele koopera no servisu hamutuk hodi evita dezastre seluk. “Ahi mate lakan ne’e ha’u hanoin ita hotu-hotu preokupa, ita-bo’ot sira iha razaun maibé ita tenki onestu, katak agora ita tama ona semana ida, udan bo’ot hamosu risku dezastre naturais oi-oin, afeita ahi mate lakan”, tenik Kandidu Dos Reis Amaral. Tuir nia, dezde segunda to’o kinta semana ne’e ahi mate kuaze oras haat to’o lima, no loron tomak ida bele la lakan, tanba tékniku EDTL sira hala’o hela limpeja ba fatin sira-ne’ebé hetan estragus hosi dezastre hanesan anin bo’ot ai-monu kona fiu, nune’e persiza hamos lalais. “Entaun hanesan diretór ha’u alerta nafatin ba tékniku sira atu servisu ho onestu, mezmu iha ferias hela, maibé ne’e ita-nia kna’ar no responsabilidade, ha’u rasik fó ona instrusaun atu alerta no toma atensaun maka’as karik mosu entragus iha fatin ruma, sira bele dezloka lalais atu rezolve situasaun ne’e”, nia afirma. SEFOPE despede traballadór 52 bá serbisu iha Austrália https://tatoli.tl/2023/01/04/sefope-despede-traballador-52-ba-serbisu-iha-australia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 DILI, 04 janeiru 2023 — Governu liuhosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), kinta (05/02) sei haruka traballadór timor-oan 52 bá serbisu iha Tasmania, Austrália. “Iha tinan foun 2023 ida-ne’e ita kontinua mobiliza ita-nia traballadór, nune’e ohin ita hahú asina deklarasaun entre família no traballadór hamutuk 52 ne’ebé sei arranka bá Austrália, aban,” Diretór Nasionál Empregu Exteriór SEFOPE, Filomeno Soares, hateten, iha ninia knaar fatin, Becora, kuarta ne’e. Asina deklarasaun ne’e hanesan maneira aseitasaun ida ba traballadór sira atu bá serbisu iha rai-li’ur, nune’e bainhira akontese buat ruma parte hotu tenke iha responsabilidade. Governu nia alvu iha tinan 2022 atu haruka traballadór 2.500 bá serbisu iha Austrália, maibé konsege liu kuota haruka traballadór 3.080. “Ida-ne’e hatudu iha progresu di’ak, tanba ita manán konfiansa hosi empregadór sira, entaun ita nafatin haruka traballadór bá Austrália inklui Koreia Súl,” nia akresenta. Iha fatin hanesan, traballadór, Armando Hornai da Costa, kontente tanba bele hetan oportunidade bá serbisu iha rai-li’ur. “Ha’u kontente tebes bele hetan oportunidade bá serbisu iha Austrália tanba ita-nia nasaun kampu traballu menus, ho oportunidade ida-ne’e ha’u bele aproveita hetan osan hodi ajuda família,”  nia dehan. Armando hetan oportunidade serbisu ho durasaun fulan-sia, nune’e nia komprometidu sei aproveita ho di’ak hodi hetan nafatin konfiansa hosi empregadór. Mouzinho de Lima selebra kontratu ho klube Kamboja Visakha FC https://tatoli.tl/2023/01/07/mouzinho-de-lima-selebra-kontratu-ho-klube-kamboja-visakha-fc/ tatoli.tl Notísia 2023-01-07 DILI, 07 janeiro 2022 – Klube primeira divizaun hosi nasaun Kamboja atribui ona kontratu ba jogadór selesaun nasionál senior, Mouzinho Barreto de Lima, hodi reforsa klube ne’e durante liga époka rua. “Ha’u agora iha ona Kamboja, kontratu ho Visakha ha’u konkorda no asina ona, sira fó ba ha’u kontratu tinan rua 2023-2025”, dehan Mouzinho, ba Agência TATOLI, via whatsapp. Nia dehan sente kontente bainhira joga fali iha klube foun no promete sei hatudu performe ne’ebé brillante atu nune’e labele hamate nia kareira hanesan futebolista. Iha 2022, avansadu selesaun nasionál ho númeru kamijola 10 selebra kontartu ho Ankor Tiger FC hanesan mós klube primeira divizaun Kamboja nian Mouzinho hamutuk ho klube ne’e durante époka ida no konklui nia kontratu iha tinan kotuk. Durante hamutuk ho klube zigante Mouzinho konsege hatama golu haat iha jogu lubuk ida durante liga époka 2022 Kamboja nian. Ho performe ne’ebé laiha dúvida Visakha FC laran monu kedan ba jogadór ran Timor ne’e hodi fó kontratu durante tinan-rua no sei iha posibilidade aumenta bainhira performe di’ak. Kona-ba saláriu kada fulan nia, la fó sai tanba konfidensiál maibé ba nia ho família mak bele hatene no la presiza fó sai ba públiku. Durante ho Angor Tiger FC jogadór ne’e utiliza númeru kamijola 77 maibé iha Visakha nia uza fali númeru 21 ho pozisaun hanesan avansadu. Esperiésnsia Mouzinho iha mundu futeból Mouzinho de Lima hahú kareira hanesan futebólista iha tinan 2010 ho idade ualu, hosi treinadór ne’ebé koñesidu ho naran Mister Kim no konsege hamutuk ho ekipa U-12, maske iha tempu ne’ebá Mouzinho labele liu iha selesaun hodi ba joga iha Koreia Súl tanba tinan seidauk to´o. Maske nune’e Mouzinho la lakon esperansa maibé nafatin iha vontade tuir treinu iha kampu Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL). Iha tinan 2012, Mouzinho kompleta ona tinan 12 ho vontade jogu ne’ebé iha fó ona konfiansa ba treinadór Kim, hili nia tama iha selesaun nasionál U-12 hodi reprezenta Timor-Leste ba joga iha Koreia Súl, Mouzinho hamutuk ho nia amigo sira partisipa iha kompetisaun rua hanesan kopa MBC no kopa Jion-ji, maibé iha jogu rua ne’e só MBC de’it mak Mouzinho ho nia kolega sira tama to´o finál maibé iha tiru penalidade ekipa derrota no sai segundu lugar de’it. Iha 2013, Mouzinho nafatin hetan konfiansa hosi treinadór Kim hanesan jogadór U-14 hamutuk ho nia kolega sira nafatin reprezenta Timor-Leste ba tuir kompetisaun Jion-ji to´o ikus sai hanesan primeiru lugar. Iha momentu ne’e, Timor-Leste konsege tama finál kontra Portugál ho rezultadu eskore 1-0 hodi sai primeiru lugar. Bainhira fila tia hosi kopa Jion-ji iha 2013 nia klaran, Mouzinho nafatin hetan konfiansa hamutuk ho nia kolega sira fila hikas ba Koreia hodi tuir festivál futeból nian ne’ebé partisipa hosi nasaun barak no Timor-Leste konsege sai hanesan segundu lugar tanba la konsege manán Vietname ho jogu bolu “seven site” ka joga na’in hitu-hitu. Nune’e, iha 2014, nia dala ida tan hamutuk ho selesaun fila hikas ba Koreia tuir kompetisaun Jion-ji la konsege manán tanba lakon ho Barcelona iha oitavu finál. Ho prestasaun ne’e, iha 2015 jogadór ne’e hetan kedan konfiansa sai ba jogadór iha selesaun nasionál U-16 hamutuk ho nia amigo sira reprezenta Timor- Leste ba joga iha Brunei Darusalam iha festival Asian Football Confederation (AFC) nian ne’ebé konsege sai segundu lugar. Iha 2016, Mouzinho nafatin hamutuk ho nia kolega sira reprezenta Timor-Leste iha festival CPLP nian ne’ebé hala’o iha Cabo-Verde, ne’ebé Timor-Leste la konsege hetan vitória iha eventu mundiál ne’e. Maske idade seidauk to´o 19, maibé ho prestasaun ne’ebé extra-ordináriu ka brillante tebes, nune’e iha 2018 hetan ona konfiansa hosi treinadór Kim hodi partisipa iha jogu Asian Football Association (AFF) iha Surabaya-Indonézia maibé lakon de’it iha faze grupu tanba iha jogu primeiru ho Myanmar empata, segundu ho Malázia mós empata, no konsege manán Brunei, maibé jogu ikus kontra Cambodia lakon ne’ebé la konsege hakat ba semi-finál. Bainhira fila hosi AFF liu de’it loron ida kontinua kedan arranka ba São Tome e Prinsípe partisipa festival CPLP nian ho nune’e jogadór ne’e nafatin iha vontade la sente kole tanba iha nia kakutak futeból mak nia futuru. Iha 2018, Mouzinho hetan nafatin fiar hosi treinadór Eduardo Pereira, maske sei idade 16 hamutuk ho selesaun U-21 reprezenta Timor-Leste ba joga iha kompetisaun Hasanal Bolkiah no Timor Leste konsege hetan primeiru lugar. Haree ba prestasaun ne’ebé di’ak tebes, iha 2019, Mozinho hetan ona konfiansa hosi treinadór selesaun nasionál U-23, Norio Sukitete. Ho konfiansa hirak ne’e iha treinadór, Fabio Maciel da Silva nia tempu 2021 bolu nafatin Mozinho hamutuk ho nia kolega ekipa U-23 partisipa iha jogu AFF nian iha Cambodia to´o ikus Timor-Leste sai terseiru lugar ba dala uluk. lha 2021 to´o 2022, Mouzinho nia performe di’ak tebes iha AFC, no Sea kompetisaun AFF Games Vietname halo klube Tiger laran monu hodi kontrata atu reforsa klube ne’e. Enkuantu esperensia klube sira bainhira Futebol Amadora hamrik iha 2015 no jogu la’o másimu iha 2016, jogadór Mozinho hamutuk kedan ho SLB Laulara ne’ebé Prezidente Klube mak líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão. Hamutuk ho SLB Mouzinho konsege lori sorte ba SLB tanba sai kedan primeiru lugar ba liga Timor-Leste. Mouzinho hamutuk ho SLB hahú iha 2016 to´o 2021, nune’e, iha 2021 nia klaran nia hetan kontratu hosi Boavista Timor atu reforsa klube ne’e, maibé jogu la la’o tanba Covid-19, nune’e nia deside fila hikas ba SLB. Jogadór Mouzinho, moris iha Maliana, 26 juñu 2002. Oan hosi Mario de Lima no Adelina Barreto. Nia hanesan oan ikun hosi maun alin na’in-neen, kompostu hosi feto tolu no mane tolu. Mouzinho hahú nia estudu Pre-Primária iha 2004 to´o 2005. tama iha Ensinu Primaria iha tinan 2006 to´o 2011 no iha tinan 2013, tama Ensinu Pre-Sekundáriu Santa Madalena de Canossa Haslaran Dili, iha klase primeira de’it, Madre sira deside hasai nia tanba la tuir ezame. Nune’e, jogadór ne’e deside ba kontinua fali nia Eskola Pre-Sekundáriu iha Cristal Dili, hafoin ramatkontinua kedan ba Eskola Ensinu Ensinu Sekundáriu FINANTIL-Dili no daudaun nia eskola hela iha Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL). Tama iha mudu futeból la’ós ema ida mak obriga, maibé ho vontade rasik tanba nia aman mós hanesan futebólista, maibé ladun másimu tanba dalabarak liu mete iha Boxe. “Uma laran ha’u mesak de’it mak tama iha futeból seluk laiha hotu, ha’u nia papa jogadór bola hotu, maibé ladun tanba nia mete barak liu iha Boxe,” nia informa. SASCAS aloka millaun $10-resin ba atividade sosiedade sivíl iha 2022 https://tatoli.tl/2023/01/11/sascas-aloka-millaun-10-resin-ba-atividade-sosiedade-sivil-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 Diretór Ezekutivu SASCAS, Duarte Soares Noronha SASCAS-PM asina kontratu ho organizasaun sosiadade sivil sira iha palacio governu, kinta 14 juilu 2022. Imajen Tatoli/Antonio Daciparu. DILI, 11 janeiru 2022 (TATOLI)— Diretór Ezekutivu Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditória Sosiál (SASCAS), Edwin Duarte Noronha, hateten iha tinan 2022 ne’e SASCAS fornese ona osan $10.151,000 ba atividade sosiedade sivíl no relijiozu sira-nian iha Timor-Leste. “SASCAS hala’o papél importante atu fó apoiu finanseiru ba organizasaun sosiedade sívil, grupu juventude, relijiaun katólika, no atividade relijiaun la’ós núnsiu apostóliku ne’ebé mak atu apoia Governu,” Diretór Ezekutivu SASCAS ne’e hateten ba Agência Tatoli iha Palásiu Governu, kuarta ne’e Apoiu finanseiru ne’e, nia esplika, katak $10.151.000 fahe ba atividade programa oioin ne’ebé kompostu hosi atividade finanseira ba organizasaun rezisténsia ho montante millaun $1 ne’ebé ezekuta ona 60% no iha 40% sei iha implementasaun projetu ne’ebé la’o hela. Apoiu ba organizasaun Nasionál Libertasaun Nasionál (CCLN) ho montante $500.000 ba atividade finanseira ba organizasaun katólika ho montante osan $450.000, no osan atu harii didin Igreja Ave Maria iha Suai ho montante $80,000. SASCAS apoiu finanseiru ba organizasaun la’ós Núnsiu Apostóliku ho montante $5,000,00 no osan ba atividade Audit ho montante $150,000,00 hodi harii Igreja Protestante sira iha aldeia Biloi no Biukeli iha Ataúro ho totál orsamentu millaun $2-resin. SASCAS mós fornese apoiu finanseiru ba estabelesimentu Asosiasaun Turizmu Relijiozu iha Timor-Leste (ATRTL), ajuda grupu komunidade ho estabelesimentu sanitáriu privadu no públiku, instalasaun bee-moos no mós apoiu grupu 21 ba ortikultura nia atividade sira no seluk tan. SASCAS mós kontinua apoiu konstrusaun Igreja lima (5) iha Ermera, Aileu, Viqueque no seluk tan. To’o oras ne’e SASCAS halo ona projetu 100-resin ba totál orsamentu tinan 2022 nian hamutuk millaun $10 151.000. Iha 2023, SASCAS aloka ona millaun $8,687.247 ba kontinuasaun apoiu sosiedade sivíl no atividade relijiozu, liu-liu ba konstrusaun Igreja Katólika foun iha Timor-Leste. Komandu PNTL Baucau promove membru 17 ba ajente prinsipál https://tatoli.tl/2023/01/13/komandu-pntl-baucau-promove-membru-17-ba-ajente-prinsipal/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 BAUCAU, 13 janeiru 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste munisípiu Baucau sesta ne’e, promove diviza ba membru hamutuk na’in-17 hosi nível ajente ba ajente prinsipál. Komandante PNTL Baucau, Superintendente António de Sá, esplika, ho promosaun refere hanesan hakat pasu ida ba oin iha PNTL Baucau tuir estatutu pesoál PNTL artigu 93 kona-ba modalidade ba promosaun ne’ebé loloos hala’o ona iha 2022, maibé membru hirak-ne’e kategoriza iha modalidade atividade tanba serbí durante tinan neen ona. “Tuir loloos ita promove iha tinan 2022 maibé razaun tékniku hanesan preparasaun diviza no hasoru loron boot natál no tinan foun,” nia hateten iha Baucau. Membru na’in-17 komposta hosi mane na’in-16 no feto na’in-ida ne’ebé iha PNTL nafatin tane igualdade jéneru, la haree ba sexu mane ka feto nune’e membru hotu iha direitu hetan promosaun tuir sira-nia dedikasaun. “Sira-ne’e hotu laiha kazu ruma hanesan disiplinár no kriminál,” António de Sá argumenta. Superintendente António de Sá apela ba membru na’in-17 ne’e no komandante eskuadra neen inklui seksaun hotu atu kontinua hatudu komportamentu, dedikasaun no disiplina ne’ebé importante ba institusaun. Membru hotu tenke hala’o kna’ar bazea ba misaun tuir Konstitusaun Repúblika Demkorátika Timor-Leste, artigu 147, lei orgánika artugu 2 kona-ba natureza PNTL katak, tenke defende liberdade demokrátiku, garante sidadaun nia seguransa interna no la inklina iha organizasaun poítiku ruma. Ajente prinsipál Elizabet Belo Ribeiro, ne’ebé hetan promosaun diviza, sente kontente no urgullu ho promosaun diviza ne’ebé hetan no ba oin sei kontinua serbí nasaun liuhosi institusaun PNTL. Jornalista Agência Tatoli tenta konfirma kona-ba identidade hosi membru na’in-17 ne’ebé hetan promosaun ne’e, maibé komandu PNTL Baucau la autoriza. PNTL sertifika organizasaun arte-marsiál iha Baucau https://tatoli.tl/2023/01/13/pntl-sertifika-organizasaun-arte-marsial-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 BAUCAU, 13 janeiru 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste munisípiu Baucau, sesta ne’e atribui sertifikadu apresiasaun ba organizasaun arte-marsiál inklui autoridade lokál munisípiu Baucau. Komandante PNTL munisipiu Baucau, Superintendente António de Sá, esplika, objetivu atribui sertifikadu refere hanesan parte hosi apresiasaun hosi PNTL ba organizasaun arte-marsiál no autoridade lokál hotu tanba kria situasaun hakmatek iha Baucau durante tinan 2022. “Sentidu atribuisaun sertifikadu hakarak agradese, apresia ba sira hotu nia kolaborasaun no kontribuisaun tanba ambiente seguransa iha tinan-2022 la’o ho hakmatek,” Komandante PNTL Baucau hateten iha Vila Nova. PNTLBaucau rekoñese liuhosi kolaborasaun ho autoridade komunitária no organizasaun arte- marsiál sira konsege hakat iha pás no hakmatek tanba durante tinan-2022 tanba liu eventu hanesan eleisaun prezidensiál, selebrasaun loron restaurasaun independénsia, loron veteranu to’o natál no tinan-foun. Superintendente António de Sá louva ho mudansa atetude hosi membru organizasaun arte- marsiál hotu tanba hafoin governu reativa, iha munisípiu Baucau iha eventu graduasaun ba membru PSHT, realiza marsa ba dame laiha konflitu. “Hanesan parseiru, ita hotu diferente institusaun maibé objetivu ida de’it ba povu no nasaun doben ida-ne’e,” Superintendente António de Sá akresenta. António de Sá kontinua husu lideransa organizasaun arte-marsiál no lideransa komunitária hotu atu kontinua kolabora ho Komandu PNTL, liuliu komandante eskuadra, Ofisiál Polísia Suku (OPS) nune’e mantein situasaun hanesan iha tinan 2023. PNTL Baucau sertifika ba líder komunitária xefe suku hamutuk na’in-59 no lideransa organizasaun arte-marsiál hotu ne’ebé eziste iha munisípiu Baucau hamutuk na’in-neen kompostu IKS-PTL, PSHT, Kork, Padjajaran, Perisai Diri, THS-THM no Seruling Dewata. Populasaun 20%  sei afeta inseguransa ai-han ba fulan neen oin mai https://tatoli.tl/2023/01/13/populasaun-20-sei-afeta-inseguransa-ai-han-ba-fulan-neen-oin-mai/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janieru 2023 – Ministériu Agrikultura no Pescas (MAP) hamutuk ho parseiru internasionál diskute kona-ba análize situasaun no rezultadu prelimináriu faze klasifikasaun integradu seguransa Ai-han aguda iha Timor-Leste katak  20% populasaun sei afeta inseguransa aihan ba fulan neen oin mai. “Objetivu husi atividade ohin ita halo ne’e ba servisu ne’ebé mak hala´o ona ho tékniku sira iha liña minsiteriál sira husi KONSSANTIL nian no ita nia parseiru  dezenvolvimentu sira hanesan Progarma Ai-han Mundiál  (WFP) no Organizasaun Alimentasaun no Agrikultura (FAO) kona -ba analize situasaun seguransa ai-han iha Timor-Leste iha fulan neen oin mai”, Ministru Agrikultura no Pescas (MAP), Pedro dos Reis, dehan iha City8 Maneluana, ohin. Nia dehan daudaun ne’e iha ona analiza katak ekipa sira hala´o hela servisu tanba dadus hatudu porvolta 20% husi populasuan sei afeta inseguransa ai-han ba fulan neen oin mai. Entaun bele propoin ba Governu atu halo intervensaun ba ida ne’e. Tanba ne’e, MAP kontinua hala´o nia knaar oinsá produsaun iha rai-laran ne’e la´o, maibé ho diskusaun ida ne’e pelumenus fó ona informasaun klaru ba Governu atu prepara ai-han ne’ebé sufisiente fulan neen ba oin. “Ha’u hanoin Governu liuhosi MAP sempre garantidu mezmu desafiu barak hanesan ita hotu hatene katak iha polítika no situasaun Cvid-19, entaun ita ko’alia kona ba produsaun haree ami nia presenza iha 80 mil toneladas, agora daudaun sae ona ba 96 mil signifka atensaun másimu no sasan hotuhotu la´o di´ak”,relata. MAP orienta ona diretór seguransa ai-han sira atu foti produtu hotuhotu, hahú husi fehuk, aifarina, batar no seluk tan, atu halo ona komparasaun katak ema ida konsumu ne’e oinsá, depois halo kalkulasaun totál populasaun 1.3 millaun fulan neen ba oin  ne’e konsumu hira, atu bele haree sasan sira ne’e. Reprezentante Programa Ai-han Mundiál (WFP) iha Timor-Leste, Alba Ceciia Garzon Olivares, dehan hanesan WFP durante  ne’e apoiu tomak ba Governu liuliu ba ai-han ninian hanesan seguransa alimentár no m´ss má-nutrsaun tanba ne’e mak WFP hala´o esforsu tomak iha ne’e mantein hodi  fó asisténsia. “Ami fó kapasitasaun ba área sira ne’ebé iha no ami mós prontu banhira akonetse iha inundasaun ruma ba neseisdade primaria ami bele apoiu tomak”, konklui. Aldeia tolu iha Ritabou kada família kontribui $100 dada rasik liña elétrika https://tatoli.tl/2023/01/17/aldeia-tolu-iha-ritabou-kada-familia-kontribui-100-dada-rasik-lina-eletrika/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 BOBONARO, 17 janeiru 2023 – Abitante aldeia tolu kompostu hosi Daitete, Riti-Udu no Ma-Hui ne’ebé pertense ba suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro hola inisiativa kada família kontribui osan $100 hodi dada rasik liña elétrika hahú hosi tinan 2020 to’o 2022. Xefe suku Ritabou, Maximano dos Santos Araújo, haktuir abitante sira hola inisiativa ne’e tanba dezde tempu okupasaun Indonézia mai to’o agora seidauk asesu liña elétrika hosi programa governu. “Agora ema hotu haree parte koléjiu ne’e lakan hotu ona, maibé koléjiu ahi lakan tanba ita-nia komunidade sira mak halo sira-nia kontribuisaun dada rasik, tuir informasaun mai hosi ita-nia komunidade katak, sira kada família kontribui $100, depois sira bele sosa fiu, depois teknikamente sira ko’alia ho parte EDTL mai monta meteran sira-ne’e,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, tersa ne’e. Nia subliña, totál abitante ne’ebé iha aldeia Daitete na’in-666 ho xefe família 135, Riti-Udu na’in-428 ho xefe família 78 no Ma-Hui na’in-624 no totál xefe fámilia 110. “Sira-ne’e balu hela iha vila, Daitete nia uma-kain 100-resin mak hela iha ne’ebá, Riti-Udu mós kuaze 50 hanesan no Ma-Hui mós 50 de’it, maibé ba sira-ne’e na’in dada ahi ita seidauk identifika loloos,” nia esklarese. Xefe suku Maximano mós hatutan, aldeia Maganutu ho totál abitante 542 no uma-kain 120 mós to’o agora seidauk asesu liña eletrisidade maski Timor-Leste restaura independénsia durante tinan 21 ona. Nia haktuir, abitante sira iha aldeia Maganutu mós iha inisiativa hanesan ho aldeia sira-ne’ebé halibur osan atu dada rasik eletrisidade maibé tanba problema lokalidade aldeia refere dook hosi liña distribuisaun eletrisidade. “Ita-nia governu halo promesa, promete ba promete iha 2023 ne’e povu hotu-hotu tenke asesu ona eletrisidade, maibé até a data governu seidauk realiza nia promesa, sá tán ita besik ona eleisaun hanesan, dalaruma atu tún fali mai ona mak ne’e, dehan imi hili ami karik sei halo nune’e,” xefe suku ne’e preokupa. Tuir dadus monografia suku Ritabou iha aldeia 12 ho totál populasaun 7.881 hosi totál xefe família 1.600-resin. Hosi númeru aldeia ualu mak asesu ona enérjia elétrika hosi governu. TDD deside liberta totál  Eis-ministru Longuinhos Monteiro https://tatoli.tl/2023/01/18/tdd-deside-liberta-total-eis-ministru-longuinhos-monteiro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 Defensór Públiku ba Eis-ministru, Longuinhos Monteiro, Fernando Lopes de Carvalho. Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 18 janeiru 2023 (TATOLI)- Tribunál Distritál Dili (TDD), kuarta ne’e, hatuun despaxu hodi liberta totál  Eis-Ministru Longuinhos Monteiro hosi krimi arma ilegál ne’ebé Ministériu Públiku imputa ba nia. Libertasaun totál ne’ebé Tribunál halo ba Eis-ministru Interiór Longuinhos Monteiro ne’e hafoin analiza prosedimentu legál ne’ebe Ministeriu Públiku aprezenta ba Tribunál liu liu kona-ba apreensaun no buska sira ne’ebé autoridade seguransa halo hasoru Eis-Ministru Interiór, Longuinhos Monteiro, nia rezidénsia, foin lalais ne’e. “Hafoin Ministériu Públiku halo tiha promosaun mai Tribunál kona-ba ha’u-nia kliente depois Tribunál estuda tiha ba apreensaun no buska iha domisiliáriu  ne’ebé ita nian autoridade polísia halo ba ami-nia kliente tribunál hatuun despaxu no konsidera apreensaun no buska ne’ebé halo hasoru ami-nia kliente ne’e la tuir lei no ilegál, Tribunál deside absolve no liberta imediatu ami-nia kliente hosi krimi ne’ebé Ministériu Públiku imputa nian,” Defeza Longuinhos Monteiro, Defensór Públiku Fernando de Carvalho ba jornalista  iha TDD, ohin. Nia dehan, tuir despaixu ne’ebé maka Tribunál hasai konsidera prosesu apreensaun no buska iha domisiliáriu ne’ebé autoridade seguransa halo hasoru kliente ne’e la tuir prosedimentu legál, tanba momentu halo apreensaun no buska la ho mandadu judisiáriu. Nia esplika, tuir normál prosesuál apreensaun no Buska Domisiliariu ne’e sempre ho baze legál signifika tenke ho mandadu judisiáriu. Apreensaun no buska iha Domisiliáriu ne’e tenke ho mandadu judisiáriu hosi Tribunál no oras apreensaun no buska ne’e hosi 6:00 dadeer to’o 6:00 lorokraik. “Maibé Apreensaun no Buska iha Domisiliáriu ne’ebé parte autoridade polísiál halo ne’e la tuir organizmu lei no prosedimetu prosesuál nian ne’ebé previstu iha Kódigu Prosesu Penál, tanba  sira halo fali  buska no apreensaun iha kalan bo’ot ,” Defensór Públiku Fernando de Carvalho afirma. Tanba ne’e maka Tribunál hasai despaixu ida hodi liberta imediatu ba Longuinhos Monteiro. Seidauk bele komentáriu Enkuantu kona-ba objetu sira ne’ebé maka antes ne’e parte ekipa konjunta halo apreensaun iha Longuinhos Monteiro nia rezidénsia, Defeza Fernando de Carvalho, hateten, hanesan Defeza nia seidauk bele komentáriu tanba nia rasik seidauk lee despaixu kompletu hosi Tribunál. “Sasán sira ne’ebé antes ne’e parte seguransa halo apreensaun no buska iha ha’u-nia kliente nia rezidénsia ne’e atu fó fila ka oinsá ha’u seidauk lee kompletu despaixu kompletu hosi Tribunál,” nia dehan. Entretantu, tuir Lei Kódigu Prosu Penál: Apreensaun nia efetivasaun 1 – Salvu dispozisaun seluk, tenke iha autorizasaun judisiál atu halo apreensaun ba objetu ne’ebé iha relasaun ho krime ka bele uza hanesan meiu-deprova. 2 – Kuandu iha urjénsia ka kuandu demora bele hamosu perigu ruma, polísia nia ajente bele halo apreensaun maske la iha autorizasaun judisiál; maibé, tenke fo-hatene kedas ba juíz kompetente, atu hetan validasaun ba apreensaun ne’e. 3 – Objetu apreendidu tenke hatama iha prosesu, ka, presiza karik, entrega ba fiél depozitáriu, nomeadamente ba seksaun nia eskrivaun. 4 – Kuandu apreensaun monu ba objetu perigozu, peresível ka deteriorável, halo hotu tiha autu kona-bá ezame no avaliasaun, juíz tenke hola medida nesesária atu konserva ka mantém, destrui, fan ka entrega objetu ne’e ba fim sosialmente util. 5 – Artigu 87º no 88º nia dispozisaun aplika mos iha-ne’e; iha apreensaun tenke halo autu no vizadu tenke asina autu ne’e. 1 –Kuandu irregularidade bele afeta aktu prosesuál irregulár nia valór atu deskobre verdade no respeita prazu ne’ebé artigu 105º estabelese atu halo arguisaun maka autoridade judisiária bele deklara aktu irregulár ne’e inválidu. 2 – Kuandu iha koñesimentu kona-bá irregularidade ruma autoridade judisiária bele, ofisiozamente, haruka hadia aktu irregulár ne’e, sarak rekizitu sira previstu iha númeru anteriór hamrik. Nulidade ho irregularidade nia deklarasaun 1 – Juíz ka Ministériu Públiku maka bele deklara aktu prosesuál nia nulidade ka irregularidade, tuir faze prosesuál ka kompeténsia atu halo aktu ne’e. 2 – Nulidade ka irregularidade lori invalidade ba aktu visiadu no ba mos prosesu nia termu subsekuente ne’ebé nulidade ka irregularidade ne’e afeta. 3 – Desizaun ne’ebé deklara nulidade ka irregularidade hatudu aktu ne’ebé maka tenke konsidera inválidu no haruka repete fali aktu ne’e, kuandu presiza no bele; ema ne’ebé hamosu vísiu ne’e ho kulpa maka selu despeza kona-bá repetisaun ne’e. Autoridade RAEOA sei instala bee-matan Oelupun fasilita uma-kain 112 https://tatoli.tl/2023/01/20/autoridade-sei-instala-bee-matan-oelupun-fasilita-uma-kain-112/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 OÉ-CUSSE, 20 janeiru 2023 – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) sei halo instalasaun ba bee-matan Oélupun hodi benefísia uma-kain 112 no postu saúde inklui Eskola Bázika Fiíliál (EBF) Bimanu iha bairru Bimanu, aldeia Ulas, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar. Nune’e atu implementa planu instalasaun ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, sesta ne’e, vizita direita bee-matan Oélupun, no promete ba komunidade sira, katak bainhira udan para sei dezloka tékniku sira atu halo levantamentu dadus. Tanba bee-matan ne’e rasik, Autoridade RAEOA serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Assosiasaun Futuru Foinsa’e ba Sustantabilidade (A-FFOS) liuhosi programa United Nations Development Programa (UNDP,) konsege konstrui ona debu kaptasaun unidade rua ne’e. “Kuandu bee-matan ne’e la maran, aban bainrua  ita bele dada ba bairru Bimanu, dada ba klínika no eskola ne’ebé bee laiha ne’e, komunidade 400-resin durante ne’e ladún asesu bee-moos. Ida-ne’e autoridade promete atu halo, levantamentu sei halo, ita sei hahú uluk ho kaptasaun, tanba kaptasaun ita halo ona tanba bee konserva daudaun ona, depois tau tanki rezerva rai bee,” Arsénio Bano hato’o promesa ne’e bainhira selebra loron reflorestasaun kuda ai-oan iha iha aldeia Ulas Oé-Cusse. Nia hatutan, bainhira rezultadu levantamentu la’o, bee-matan ne’e la maran, faze tuir mai instala liña eletrisidade tún mai. Iha biban ne’e, Diretór A-FFOS, Francisco Kato informa, iha área ne’e debu rua, ho medida hanesan naruk metro 15 no luan metru lima no kle’an metru rua. “Projetu ne’e foin mak dezenvolve maibé nia rezultadu debu ne’e udan para semana rua, maibé bee nafatin no sustenta bee-matan iha okos aumenta tán débitu bee-matan nian,” nia katak. Nune’e atu garante projetu ne’e nafatin haki’ak bee, A-FFOS serbisu hamutuk ho komunidade suku Taiboko, halo serbisu voluntariamente hahú kuda ona ai-oan heleu kuaze rihun tolu. Entretantu, konstrusaun debu rua ne’e implementa hosi ONG lokál A-FFOS hetan apoiu hosi Autoridade RAEOA liuhosi programa UNDP no área konservasaun ne’e identifika liuhosi servisu Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura. Autoridade sei instala bee-matan Oelupun fasilita uma-kain 112   Autoridade RAEOA sei instala bee-matan Oelupun fasilita uma-kain 112 Governu inaugura edifísiu PNDS iha Aileu https://tatoli.tl/2023/01/20/governu-inaugura-edifisiu-pnds-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 DILI, 20 janieru 2023 – Govenru liuhosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, kinta (19/01) ne’e, inaugura edifísiu Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) iha munisípiu Aileu. Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, hasai retratu hamutuk ho líder lokál sira hafoin inaugura edifísiu Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) iha munisípiu Aileu, kinta (19/01) ne’e. Imajen/Mídia MAE. “Ohin, ha’u mai inagura edifísiu PNDS iha munisipiu Aileu nian ba dahuluk iha teritóriu Timor nian. Iha munisípiu barak mak sei utiliza sentru administrasaun munisipál no autoridade munisipál ninia fatin,” Governante ne’e hateten liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu.sesta ne’e. Nune’e, nia hateten, funsionáriu PNDS sira bele hala’o sira-nia servisu no mós bele utiliza ekipamentu sira, hodi nune’e bele implementa programa PNDS iha munisípiu Aileu ho di’ak. MAE presiza haforsa instituisaun refere tanba liuhosi edifísiu públiku ida-ne’e mak PNDS tanba programa ida-ne’ebé mak nia ámbitu servisu ne’e luan, ne’ebé kobre to’o iha aldeia suku no mós ba postu administrativu hotu-hotu iha teritóriu Timor-Leste. “Objetivu atu hakbesik administrasaun públika ba to’o iha komunidade iha nivel suku liuhosi osan sira-ne’ebé alokadu iha programa ne’e fó ba sira, hodi nune’e bele halo infraestrutura públiku sira hanesan reabilitasaun eskola, sede suku, saúde ba uma doutór sira,” nia dehan. Programa Ministériu Administrasaun Estatál nian ne’e atu bele reforsa instituisaun hodi hala’o prestasaun servisu nian ida-ne’ebé di’ak liu ba ninia populasaun sira. Tanba ne’e, MAE nia programa ida iha tinan kotuk mak atu hadi’ak no reabilita edifisiu públiku sira iha munisipiu nomós iha postu administrativu to’o iha suku sira, hodi bele fasilita servisu atendimentu ba komunidade. “Ha’u-nia mensajen ba funsionáriu PNDS sira atu utiliza edifísiu ida-ne’e ho didi’ak, nune’e sira bele hala’o sira nia servisu hodi ajuda dezenvolve suku no mós aldeia sira. Tuir mai, ha’u-nia mensajen ba líder komunitária sira atu bele hakbesik mai iha sede PNDS, hodi halo konsultasaun kona-ba prioridade sira ba ita-nia komunidade sira, hodi nune’e bele akumula hamutuk,” nia hateten. Edifísiu PNDS ba munisípiu Aileu ho nia medida 24×13, ne’ebé reabilita ho montante orsamentu hamutuk rihun $30 hosi Orsamentu Jeral Estadu (OJE). Membru PNTL na'in-10 iha Baucau sei reforma https://tatoli.tl/2023/01/20/membru-pntl-nain-10-iha-baucau-sei-reforma/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 BAUCAU, 20 janeiru 2023 – Membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha munisípiu Baucau sei reforma tinan 2023 ne’e. Komandante PNTL munisípiu Baucau, Superintendente António de Sá, esplika, bazea dekretu-lei númeru 69/2022, loron 28 setembru kona-ba estatutu profisionál pesoál funsaun polisiál iha PNTL ne’ebé sita sira-ne’ebé idade 60 ba leten iha faze reformasaun. “Sira-ne’e idade avansadu no moras permanente nune’e presiza haree ba lei hodi deside sira-nia estatutu pesoál,” Komandante PNTL munisípiu Baucau hateten iha Vila Nova, sesta ne’e. Membru hirak-ne’e komposta hosi idade avansadu tinan-60 ba leten no balun kondisaun moras permanente nune’e maioria deskansa no la halo serbisu ho efetivamente. Superintendente António de Sá, rekoñese menus rekursu umanu hodi atende situasaun liga ho krime organizadu, tráfiku umanu no krime sira seluk iha Baucau. Tanba ne’e presiza iha aumenta rekursu umanu tuir lei orgánika PNTL hodi halo rekrutamentu nune’e fó fatin halo rekrutamentu ba membru foun sira atu kontinua hala’o kna’ar, misaun lei no orden hodi serbí komunidade. “Ha’u fiar ita-nia Primeiru Ministru atuál Ministériu Interiór lakleur tan sei tau ba konsiderasun hodi foti medida kona-ba buat hirak-ne’e,” António de Sá akresenta. António de Sá deside lakohi fó sai tótal membru PNTL iha munisípiu Baucau tanba relasiona ho seguransa operasionál maibe efetivu liu kada eskuadra ida iha postu admistrativu tenke membru na’in-40 liuliu iha Baucau. Tribunál Distritál Baucau presiza aumenta juis https://tatoli.tl/2023/01/25/tribunal-distrital-baucau-presiza-aumenta-juis/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 DILI, 25 janeiru 2023 (TATOLI)— Relatóriu fiskalizasaun hosi komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisional iha Parlamentu Nasionál (PN), ba iha Tribunál Distritál Baucau (TBD), iha 21 setembru 2022, haktuir presiza aumenta númeru juis no ofisiál justisa iha Tribunál Distritál Baucau. Relatóriu fiskalizasaun ne’ebé  asina hosi Prezidente Komisaun A, Deputadu Joaquim dos Santos, aprezenta ona iha plenária PN iha loron tersa (24/01/2023) ne’e, hodi husu parte ezekutivu atu tau atensaun. “Aumenta rekursu umanu juis no ofisiál justisa iha tribunal Baucau, kontinua funsionamentu tribunál movél iha munisípiu seluk hodi evita prosesu pendente,” refere relatóriu komisaun A ne’ebé Ajénsia TATOLI asesu, kuarta ne’e. Iha relatóriu ne’e rekomenda mós atu mellora jestaun finanseiru liu hosi desentralizasaun jestaun fundu meineiru liuhosi dezburokratizasaun desbolkeamentu valór sira. Atensaun pagamentu perdiem, pagamentu iha sempre atrazu fulan haat ka lima hafoin julgamentu tribunál móvel notifika ba audénsia no julgamentu interveniente iha munisípiu. Rekomenda atu distruisaun objetivu aprendidu, instalasaun meiu gravasaun iha sala audiénsia no julgamentu. Mellora kondisaun, fasilidade, ekipamentu no matéria iha edifísiu tribunál primeiru instánsia ne’e. Instalasaun komputadór ho impresora iha sala audénsia no julgamentu hodi fasilita serbisu elaborasaun akta julgamentu hosi ofisiál justisa, kontinua formasaun ba juis no ofisiál justisa. Tuir relatóriu komisaun A nian katak, Tribunál Distritál Baucau (TDB) daudaun iha juis na’in-neen (6) hodi na’in-rua (2) koloka ba prosesu kazu sivíl no haat ba prosesu krime, ofisiál justisa 17 ba sesaun sentrál, sesaun krime no sesaun sivíl, funsionáriu neen (6) hanesan motorista, limpeza no seguransa. Laiha juis no ofisiál justisa estajiáriu. Estatsítika kazu prosesu pendente atualmente iha TBD rejista prosesu sivíl (inklui providénsia kautelar, adosaun no seluk tan) hamutuk 207, krime 576. Tuir orientasaun Prezidente Tribunál Rekursu nian laiha julgamentu tribunál iha munisípiu movél desde fulan-juñu 2022. Orsamentu no jestaun finanseiru, problema fundu maneiru insufisiente ho valór $120 ba fulan neen (6) utiliza sosa bee no nesesidade mensál. Falta transporte, hanesan daudaun iha TDB iha viatura neen ba juis na’in-neen (6) no rua ba operasionál motorizada tolu hodi utiliza ofisiál sira hala’o notifikasaun no ida ba lojístika, ba funsionamentu di’ak iha TDB presiza motorizada no seguransa pesoál ba juis. Verba ba kombustivél insufisiénsia, problema pagamentu perdiem, normalmente pagamentu perdiem atraza fulan haat ka lima hafoin julgamentu tribunál movel ka notifikasaun ba audiénsia no julgamentu interveniente iha munisípiu. Injustisa valór perdiem bainhira kompara ho órgaun soberania sira seluk, valór perdiem ba juis $60 no ofisiál justisa $40. Kondisaun edifísiu no infraestrutura, edifísiu Tribunál Distritál Baucau iha kondisaun di’ak, maibé presiza aumenta sala ba audiénsia julgamentu atualmente iha sala rua, sala ida ba gravasaun no sala ida seidauk instala sistema, sala ba koloka objetu aprendidu momentu ne’e nakonu hela, tanba TDB nunka prosede distruisaun objetu sira-ne’e presiza mós sala rua ba prokuradór no defensór. Funsionamentu edifísiu falta bee fó impaktu funsionamentu atividade tribunál, abastamentu no enérjia elétrika mós iha problema. Rezidénsia ofisiál, falta rezidénsia ofisiál ba juís, ofisiál justisa no funsionáriu, ne’ebé ba iha munisípiu aluga de’it uma populasaun iha duni rezidénsia ofisiál rua ba juís, maibé entrega ona ba Prokudór Distritál Baucau. Nunka hela iha rezidénsia ofisiál tanba falta kondisaun. Ekipamentu no materiál, daudaun iha komputadór fixos 21, komputadór poratáteis 10, mákina fotokópia rua (ida avária). Falta impresora ba juís no ofisiál justisa ba utiliza imprime dokumentu ho ida-ne’e juís na’in-rua (2) ka tolu utiliza hamutuk ida. Atu fasilita servisu ofisiál justisa iha elaborasaun akta julgamentu no evita prosesu pendente, presiza instala komputadór no impresora iha sala audiénsia julgamentu, internet funsiona. Kareira no formasaun kontinua ba juís no ofisiál justisa, tuir informsaun komisaun rekolla katak iha fulan neen formasaun komplementár ba juís iha Portugál hala’o durante tinan ida, formasaun komplementár iha sentru formasaun jurídika dala rua kada tinan entre  fulan agostu no setembru no dezembru. Laiha formasaun komplementár no laiha promosaun ba kareira ofisiál justisa, inspetór internasionál halo avaliasaun labele halo deskriminasaun iha avaliasaun feita ba juís Tribunál Supremu Justisa no tribunál primeiru instánsia. Atu kontratu inspetór tribunál ida presiza teste hodi hatene nia kapasidade no esperiensia antes hala’o nia mandatu, no halo mós auditoria relasiona ho imparsialidade no laiha diskriminasaun avalia hosi juis. Iha avaliasaun juís ida ka inspetór ida presiza konsidera mós volume serbisu, iha kazu prosesu dixiplinár ba juís ida, Prezidente Tribunál Rekursu presiza halo abreviguasaun antes konsellu superiór majistratura judisiál aplika sansaun dixiplinár hodi evita injustisa. Iha resposta preokupasaun juís no ofisiál justisa, deputadu komisaun A promete toma nota no atentu iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023. Tinan ne’e, MPO sei konklui Planu Urbanizasaun Dili https://tatoli.tl/2023/01/26/tinan-nee-mpo-sei-konklui-planu-urbanizasaun-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 — Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hateten, iha tinan 2023 ne’e, MPO sei konklui Planu Urbanizasaun Dili (PUD). Nia dehan, MPO sei konklui PUD iha tinan 2023 nia-laran. Ida ne’e, importante tebes atu rekolla opiniaun hosi entidade hotuhotu ne’ebé mak iha intervensaun relevante ba utilizasaun espasu sidade Dili nian. “Planu ida ne’e sei hatur iha vizaun ida ba ita nia Kapital sei sai sidade ida ne’ebé vibrante no reziliente. Atu atinje mehi ida ne’e PUD sei estabelese estratejia intervensaun ida hodi haluan sidade Dili to’o Tibar no Metinaro, no estabele zona haat, mak Metinaro, Hera, Dili, no Tibar,” José Maria dos Reis, hateten iha Sentru Konvensaun Dili, (CCD, sigla portugés), kinta ne’e. Nia dehan, zona Metinaro rasik sei halo dezenvolvimentu hanesan, konsentra infraestrutura sira hotu ba orgaun soberánia Estadu Timor-Leste nian projetu ida ne’e hanaran “Nova Cidade Administrativa” no sei promove kresimentu urbanu ka ekonómiku no sosiál iha área Metinaro, nune’e mós hamamuk tesidu urbanu istóriku Dili nian no haburas atividade seluk iha área ne’ebá. “Atu implementa ho lais projetu ida ne’e, Governu estabelese ona Komisaun Interministerial atu hahú ho estudu ba nova sidade administrativa,” nia dehan. Nune’e ba Zona Tibar ne’ebé dadaun sai ona sentru industriál, ho Portu Tibar, ne’ebé hahú ona nia atividade, Governu iha planu atu dezenvolve tan infraestrutura estatéjika seluk iha área Tibar, hanesan Parke Industriál, no sei promove kresimentu industriál iha expektativa atu loke kampu traballu. “Ba Zona Dili nu’udar sentru. Ita sei investe iha konservasaun patrimóniu istóriku, hodi haburas turizmu, abitasaun no servisu sira seluk relasiona ho komérsiu,” membru Governu ne’e dehan. Nia dehan tan, ba Zona Hera, sei kria sentru ba teknolójia no inovasaun, karik bele, konjuga tan ho produsaun agrikóla, haktuir ba aptidaun agrikóla iha Hera. “Hanesan ha’u temi ona, Planu Urbanasaun Dili sei estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Dili nian, no nia modelu organizasaun. Tanba ne’e mak rezultadu finál projetu PUD nian sei dezenvolve planu zonamentu ne’ebé la reprezenta rejime ba uzu, okupasaun no transformasaun solo ka rai nian,” nia dehan. Nune’e, planta kondisionate ne’ebé sei impoin limite utilizasaun solo ka rai nian, hanesan iha área risku bo’ot atu hasoru dezastre, no regulamentu ne’ebé sei estabelese norma ka regra atu implementa kritériu sira ne’ebé estabelese iha planta zonamentu no planta kondisionate. “Hosi planu sira ne’e, ita sei kontempla pontu importante rua mak karakterizasaun ba kondisaun ezistente sidade Dili nian, ne’ebé temi ona nomós proposta ba estratéjia planeamentu hodi halo intervensaun atu hadi’a problema sira ne’ebé identifika ona,” nia hateten. Iha biban ne’e, Membru Governu ne’e, mós la haluha hato’o agradese ba JICA, ne’ebe to’o ohin loron kolabora ho Governu Timor-Leste iha prosesu dezenvolvimentu Planu Urbanizasaun Dili nian, nune’e mós agradese ba konsultora PT, LAPI ITB, ne’ebé hamutuk ho Diresaun Nasional Planeamentu Urbanu, ne’ebe halo esforsu tomak hodi konklui komprímisiu atu dezenvolve instrumentu planeamentu territoriál, no materializa Governu nia polítika. PNTL Covalima husu estudante kria pás-estabilidade iha eskola https://tatoli.tl/2023/01/30/pntl-covalima-husu-estudante-kria-pas-estabilidade-iha-eskola/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 COVALIMA, 30 janeiru 2023 (TATOLI) –Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus, husu ba estudante sira atu kria pás no estabilidade iha eskola. “Estudante nia dever no obrigasaun, ita-boot sira tenke fó kontribuisaun no ba iha Estadu ida-ne’e, dahuluk  kria pás no estabilidade iha eskola, hadomi no respeita profesór sira hadomi ambiénte asegura patrimóniu Estadu estabelese eskola no mós iha li’ur,” Superintendente Polísia Basilio de Jesus hateten liuhosi nia diskursu iha resintu ESGP suai, segunda ne’e. Nia hateten, patrimóniu Estadu iha eskola mak hanesan sala-de-aula, kareeta ho motorizada ne’ebé Estadu oferese no tenke respeita profesór sira hanesan mós patrimóniu Estadu nian. “Patrimóniu Estadu ita-nia fatin eskola hanesan sala-de-aula sira-ne’e, karreta ne’ebé Estadu oferese mai iha ne’e, iha obrigasaun morál hanesan estudante tenke asegura patrimóniu, Estadu profesór sira mós sai patrimóniu Estadu hadomi ambiente eskola,” nia dehan. Alende respeita patrimóniu iha eskola, nia dehan, estudante tenke respeita mós patrimóniu Estadu iha fatin públiku sira hanesan sinál tránzitu ne’ebé regulariza transporte bainhira lori transproste motorizada tenke iha dokumentu, karta kondusaun no mós tenke uza kapasete. Papél estudante importante ba iha dezenvolimentu nasionál propriu, iha munisípiu Covalima maibé dezenvolvimentu atu la’o fatór determinante iha setór seguransa. Liga ho dezenvolvimentu nasionál estudante sira-nia prezensa hanesan estudante ne’ebé sai esperansa ba família ba eskola no ba povu tomak. Dadus estudante iha ESGP Suai 2600 hosi númeru ne’e estudante tuan na’in-1676, estudante foun 924 ne’ebé fahe ba eskola paralelu Sanfuk 225, eskola paralelu Salele 249 no iha eskola sentrál 450. Uma-kain hitu iha Becuse-Kraik hetan eviksaun, Xanana solidariza https://tatoli.tl/2023/01/30/tdd-deside-halo-ezekusaun-ba-uma-kain-hitu-iha-becuse-kraik/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 DILI, 30 janeiru 2023 – Uma-kain hitu iha Becuse-Kraik, Suku Becora, Postu Administrativu Cristo Rei, Dili, hetan eviksaun tanba desizaun husi Tribunál Distritál Dili (TDD), razaun rai ne’e manan husi sidadaun ida. Rai iha área Becuse-Kraik ne’e, família uma-kain hitu ne’e hela dezde tinan 1976 no daudaun ne’e kompleta ona tinan 47. Rai ne’e rasik, uluk fó hosi António Vidigal. No, hetan fali reklamasaun husi Vicente Vidigal nia oan iha 2014. Tanba ne’e, iha 2014, sidadaun refere rekorre ba Tribunál hodi husu família hitu ne’ebé hela iha rai ne’e atu hamamuk rai refere. Iha tinan hanesan, Tribunál Distritál Dili (TDD) hatún desizaun ba prosesu sívil ne’ebé maka manan hosi sidadaun ne’ebé rekorre ba Tribunál no momentu ne’ebá hafoin sidadaun ne’e manan katak rai ne’e ninian, nia rasik fó indemnizasaun ba família hitu ne’e antes husik fatin ne’e. Valór indemnizasaun, kada uma-kain hitu hetan $2000,00. Maibé, família uma-kain hitu ne’e rejeita la foti osan refere no daudaun ne’e osan ne’e iha hela TDD no sira kontinua okupa rai no uma iha área Becuse nian. Maibé iha segunda (30/1) ne’e, Ofisiál Justisa hosi TDD lori mandatáriu Tribunál nian liuliu desizaun TDD hodi hatudu ba okupante no husu sira atu hamamuk tiha rai ne’ebé daudaun  sira okupa hela. Tanba rai-na’in ne’e nia manan ona iha tribunal, ne’ebé nia prosesu rekere iha tinan ualu liubá. Tanba ne’e, hanesan ofisiál justisa lori de’it mandatáriu hosi Tribunál hodi haruka família sira hamamuk de’it fatin liliu uma hirak ne’ebé sira hela ba. Rosalina Alves, membru família ida husi uma-kain hitu ne’e, haktuir, sira hela iha rai ne’ebé lokaliza iha área Becuse-Kraik ne’e dezde iha 1976. Rai ne’e entrega hosi Vicente Vidigal. “Momentu ne’e nia haruka ami atu husik fatin ne’e maibé mantein nafatin no nia lori ba tribunál no tribunál afavór ba nia no manan tiha no ema atu fó ami indemnizasaun ami rejeita”, nia konta tuir. “Ami rejeita lakohi simu osan ne’e, tanba ami konsidera tribunál nia desizaun laloos, tanba ne’e ami husu atu tribunál esplika klean desizaun ne’e sera ké ami laiha direitu ba rai pedasuk ida ne’e, tanba ne’e ami nia asaun husu atu tribunál hatúr justisa ne’e loloos liuliu justisa ba ami povu ki’ik”, Rosalina Alves reforsa tan. Iha fatin hanesan, Advogadu Privadu Manuel Tilman, hateten, Defeza sei halo rekursu kontra desizaun Tribunál ba rai ne’ebé maka daudaun ne’e nia kliente sira okupa. “Hanesan parte Defeza ha’u ho Dr. Fernando (Faria) ami halo ona rekursu no ohin dadeer ami hatama ona ba Tribunál Rekursu relasiona ho desizaun ne’ebé maka Tribunál Primeiru Instánsia hatún liga ho rai ne’ebe ami-nia kliente sira  okupa hela ne’e”, Advogadu Privadu Manuel Tilman, dehan ba jornalista sira iha Bedois, segunda ne’e. Nia dehan, defeza iha koñesementu hosi Tribunál kona-ba ezekusaun ne’ebé maka TDD atribui ba rai ne’ebé maka nia kliente sira okupa. “Ha’u hetan koñesimentu hosi Tribunál katak sira atu mai hasai ha’u-nia kliente sira iha sira-nia uma iha domingu ne’e maibé tanba loron serbisu entaun Tribunál halo fali ohin”, advogadu Manuel Tilman informa. “Maibé ami-nia rekerimentu ba ona Tribuál Reukursu ho nune’e ami husu atu Tribunal trava ezekusaun ba nia kliente sira ho razaun direitu umanitáriu, maibé Tribunál kontinua ho nia desizaun hodi halo ezekusaun ba ami nia kliente no ami la simu ida ne’e ami halo embargu hasoru desizan Tribunál nian”, nia esplika. Advogadu ne’e dehan, asaun embargo ida ne’e, Defeza hamutuk ho nia kliente halo hodi kontinua hela iha sira-nia uma to’o Tribunál hatún desizaun ba rekursu ne’ebé parte Defeza hatama. “Hein ami-nia kliente sira hetan fali fatin foun, tanba ne’e hanesan defeza ami kontinua fó asisténsia legál ba ami-nia  kliente sira to’o hetan desizaun”, Advogadu Privadu Manuel Tilman afirma. Tuir lei Kódigu Sivil, ema ne’ebé maka okupa rai to’o tinan 20 ne’e iha direitu sai ona na’in ba rai. Xanana fó apoiu solidariedade Nune’e mós, Eis Primeiru Ministru Xanana Gusmão hato’o nia prontidaun hodi fó apoiu solidaridade ba família uma-kain hitu ne’ebé maka sofre ba desizaun Tribunál nian ne’e. “Ha’u komprende prosesu sira ne’ebé iha Tribunál liuliu ba mandatáriu sira ne’ebé Tribunál hatún hodi hasai ita-nia komunidade sira ne’e. Desizaun Tribunál ita respeita, maibé labele uza mandatáriu. Tenke uza mós sentimentu umanitáriu bele hasai sidadaun sira. Maibé, tenke kria mós kondisaun ba sira molok hasai sira”, nia hateten. “Ha’u iha ne’e atu defende ida ne’e. Se kuandu tribunál laiha sentimentu umanidade maka hasai ema hanesan ne’e, ha’u sei la permite. Kuandu sira tribunál mai atu hasai komunidade sira ne’e ho maneira hanesan, ha’u sei halo embargo hodi la permite tribunál tama sira-nia uma hodi hamamuk sira-nia sasán husi uma-laran, tanba lei mós autoriza ema bele halo direitu emabargu kuandu la konkorda desizaun ruma hosi Tribunál”, nia hateten. Xanana komprometidu katak sei hamutuk sidadaun sira ne’ebé mak afetadu husi desizaun TDD hodi defende sira-nia direitu. “Ha’u iha ne’e atu defende povu ki’ik no kbi’it laek nia direitu, ita labele trata sidadaun hanesan ne’e molok kria kondisaun ba sira”, nia fó hanoin. Membru efetivu PNTL Bobonaro la sufisiente koloka ba sentru votasaun 147 https://tatoli.tl/2023/01/31/membru-efetivu-pntl-bobonaro-la-sufisiente-koloka-ba-sentru-votasaun-147/ tatoli.tl Notísia 2023-01-31 BOBONARO, 31 janeiru 2023 - Membru efetivu iha komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro la sufisiente atu koloka ba sentru votasaun 147 hodi asegura eleisaun parlamentár tinan 2023. Komandante PNTL munisípiu Bobonaro, Superintendente Antoninho Mauluta, hateten daudaun ne’e totál membru hosi ajente inklui nia rasik hamutuk na’in 147. “Ita eleisaun parlamentár tinan ne’e aumenta sentru votasaun 17 no estasaun votu 17, ita kompara ho rekursu umanu agora daudaun komandu iha hahú hosi ajente to’o ha’u. Ami iha 147, ida-ne’e iha kompaña ita-nia rekursu umanu la sufisiente,” Mauluta informa ba jornalista sira iha kna’ar-fatin, Mákina, tersa ne’e hafoin halo enkontru preparasaun ba elsaun parlamentár ho komandante eskuadra sira. Maibé Superintendente ne’e dehan, ba oin komandu sei ajusta preokupasaun ne’e iha planu operasaun enkaisa mós ho pedidu hodi aprezenta ba komandu jerál nune’e bele apoia tán membru hosi nasionál mai reforsa tán ekipa sira iha munisípiu Bobonaro. “Ha’u hanoin ho apoiu hosi komandu jerál mai ita garante katak eleisaun parlamentár sei la’o ho di’ak tanba membru sira sei destaka ba iha sentru votasaun, tuir planu ita sei koloka membru na’in rua, agora depende ba rekursu umanu atu apoiu hosi komandu jerál, se apoiu ladún sufisiente mós iha balun ita koloka na’in ida de’it, maibé ita sempre ko’alia ba hotu-hotu atu apoiu lisuk ba iha tempu ne’ebá atu ita-nia eleisaun bele la’o ho di’ak,” Mauluta katak. Enkuantu iha enkontru refere Mauluta mós orienta ona komandante eskuadra postu administrativu neen iha munisípiu Bobonaro no hatutan ba Ofisiál Polísia Suku (OPS) 50 atu identifika problema no kondisaun iha idak-idak nia área serbisu. Nune’e aprezenta fali ba komandu munisípiu nune’e bele enkamiña ba komandu jerál hodi halo preparasaun ba atividade kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár. Superintendente Mauluta mós orienta membru OPS sira atu kontrola nafatin situasaun iha terrenu tanba daudaun ne’e partidu polítiku sira hahú ona halo atividade konsolidasaun no re-estruturasaun iha baze. Tanba ne’e iha tempu badak komandu sei konvoka enkontru ida ho lideransa grupu arte-marsiál no arte-rituál. “Oinsa sira atu akompaña no fó apoiu tomak ba ita-nia kampaña eleisaun parlamentár, nune’e asegura situasaun iha ita-nia munisípiu Bobonaro ne’e sei la’o ho di’ak, tanba atu garante situasaun ida ne’e, hotu-hotu tenke partisipa, liuliu joven sira apoiu ba PNTL,” nia hateten. Proposta-lei finansa munisipál regula munisípiu hodi jere reseita hosi OJE https://tatoli.tl/2023/02/02/proposta-lei-finansa-munisipal-regula-munisipiu-hodi-jere-reseita-hosi-oje/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten proposta lei finansa munisipál mak sei regula no jere Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian iha munisípiu sira hotu. “Ita halo ida-ne’e tanba oinsá mak bele define hodi munisípiu halo prosesu orsamentasaun no halo planeamentu no relatóriu ida. Segundu mak define kona-ba prinsípiu orientasaun planu orsamentu poder lokál. Terseiru proposta-lei ne’e mós regulamenta ida oinsá regula munisípiu jere sira-nia reseita ne’ebé maihosi reseita propria ne’ebé hosi Orsamentu Jerál Estadu,” Governante ne’e hateten ba Agência Tatoli hafoin inaugural Uma Naroman ba Povu (UNP) iha Covalima, kinta ne’e. Proposta-lei ne’e mós sei elabora kona-ba oinsá munisípiu sira bele empresta sujeitu ba aprovasaun hosi Govenru sentrál no define mós kona-ba orsamentu saida mak sei fó ba munisípiu ba poder lokal bainhira aprova OJE ne’e. Bainhira proposta-lei munisipál ne’e aprova no promulga, entaun kompleta ona kuadru legál sira hotu-hotu ba estabelesimentu poder lokál, no ho aprovasaun ne’e sei kompleta tan ba lei tolu seluk ne’ebé mak mandatu VIII Governu Konstitusionál aprova hanesan lei divizaun administrativa territoriál, lei poder lokál no desentralizasaun administrativa no mós lei eleisaun munisipál. “Agora atu hakat ba eleisaun konforme grande proposta do ministériu nian, eleisaun halo fazeadamente iha tinan 2024, 2025 no 2026. Maibé ida-ne’e kabe ba Governu foun sei mai ne’e nian mak deside,” nia dehan. Tanba ne’e mak Governu ho Komisaun C Parlamentu Nasionál halo audiénsia hodi halo diskusaun kona-ba proposta refere. “Ha’u reúne ho komisaun C Parlamentu Nasionál kona-ba lei finansa lokál, audiénsia ne’e komisaun C halo ne’e pozitivu tebes tanba deputadu sira bele hatene di’ak liután konteudu hosi lei refere,” nia esplika. Komisaun C agora iha hela faze konkluzaun ba relatóriu paresé ne’ebé sei aprezenta iha Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun nune’e baixa iha ba PN atu hali debate espesialidade EDTL, E.P selebra kontratu servisu ba funsionáriu foun hamutuk 74 https://tatoli.tl/2023/02/04/edtl-e-p-selebra-kontratu-servisu-ba-funsionariu-foun-hamutuk-74/ tatoli.tl Notísia 2023-02-04 DILI, 04 fevereiru 2023 — Eletrisidade de Timor-Leste Empreza Públika (EDTL, E.P) liuhosi Divizaun Rekursu Umanu, semana ne’e, asina kontratu servisu ho funsionáriu foun hamutuk 74. Bazea ba nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu sábadu ne’e, funsionáriu na’in-74 ne’ebé hetan kontratu ho EDTL, E.P ne’e selesionadu iha prosesu rekrutamentu ba pozisaun asistente tékniku liña distribuisaun ho númeru referénsia PTC/048EDTL, E.P/2022. Komisáriu Ezekutivu Servisu Tékniku EDTL, E.P, Latino Jerónimo husu ba tékniku selesionadu sira atu servisu ho profisionál, servisu ho seguru no responsabilidade nune’e bele hadi’ak liutan kualidade fornesimentu enerjia elétrika ba kliente sira. “Parabéns ba ita-boot sira-ne’ebé selesionadu iha prosesu ida-ne’e, husu ba imi hotu servisu ne’ebé imi sei halo ne’e servisu tékniku no risku tanba ne’e aplika imi-nia profesionalizmu, uza ekipamentu protesaun individuál (PPI) no importante liu mak tenke servisu ho ekipa,” Latino Jerónimo hateten. Komisáriu Ezekutivu ne’e husu ba funsionáriu sira tenke servisu ho dixiplina no ekipa tanba EDTL, E.P proibi makaas no la tolera funsionáriu sira-ne’ebé aplika diferensia grupu sira, hanesan arte marsiál no rituál partidária no seluk tan, liu-liu komete aktu krime sira hanesan halo violasaun diretu umanu, asédiu seksuál no krime sira seluk. “Bainhira ida-ne’e akontese mak EDTL, E.P sei hakotu imi-nia kontratu servisu no prosesa tuir lei Timor-Leste nian,” nia dehan. Tékniku 74 ne’ebé hetan kontratu hosi EDTL, E.P ne’e sei destaka iha postu administrativu sira hanesan postu administrativu Laclo, Laclubar, Natarbora no Soibada munisípiu Manatuto nian, ba munisípiu Dili mak Metinaro. Nune’e postu administrativu Bobonaro, Lolotoe, Cailaco, Balibo no Atsabe hosi munisipíu Bobonaro, munisípiu Baucau nian nian mak Laga, Baguia, Quelicai, Vemasse no Venilale, ba munisípiu Aileu nian mak Remexio, Laulara no Lequidoe. Ba munisípiu Covalima mak postu administrativu Maucatar, Fatululik, Zumalai, Tilomar, Fohoren no Fatumea, ba munisípiu Lautém mak Tutuala, Iliomar, Lautém, Lore no Luro Ba munisípiu Liquiça nian mak postu administrativu Bazartete, Maubara, no Loes, Ermera nian mak Hatulia A, Hatulia B, Atsabe, no ba munisípiu Manufahi mak Alas, Fatuberliu no Turiscai, Viqueque nian mak Ossu, Uatulari, Uatucarbau no Lacluta. Ba munisípiu Ainaro mak Hatu Udo, Maubisse no Hatubuiliku, inklui asistente tékniku liña distribuisaun no produsaun ba munisípiu Ataúro. Funsionáriu 74 ne’ebé hetan kontratu hosi EDTL, E.P ne’e kontratu servisu ba tékniku selesionadu hirak ne’e ho tipu termu-sertu no EDTL, E.P sei halo renovasaun bazea ba avaliasaun dezempeñu idak-idak. Programa Reziliénsia Komunitária benefisia ona suku 390 iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/02/06/programa-reziliensia-komunitaria-benefisia-ona-suku-390-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-02-06 DILI, 06 fevereiru 2023 – Ministru Finansa, Rui Gomes, informa Programa Reziliénsia Komunitáriu Faze I no II ne’ebé estabelese liuhusi kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Austrália hodi finansia konstrusaun projetu infraestrutura eskala ki’ik benefisia ona suku 390 husi totál 452 iha Timor-Leste. “Investimentu signifikante ne’e benefisia ona suku 88% ho totál projetu eskala ki’ik hamutuk 419 ne’ebé kompostu husi projetu bee-moos no saneamentu hamutuk 230, estrada no ponte hamutuk 106 no seluk tan,” Ministru Rui Gomes hateten iha nia Diskursu iha Serimónia Asinatura Apoiu Osamentu Direta husi Governu Austrália ba Programa ‘Resiliénsia Komunitária no Rekuperasaun Ekonómika ba Timor-Leste durante pandemia covid-19 faze datoluk iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa. Governante ne’e hatutan, dezde juñu 2022, benefisiáriu 13.354 husi munisípiu Ainaro, Bobonaro no RAEOA mós simu ona pagamentu Bolsa da Mãe Jerasaun Foun (BdMJF) hafoin Governu lansa programa ne’e. “Apoiu ne’e importante tebes hodi lori mudansa pozitivu ba inan isin-rua sira no labarik deznutrisaun ne’ebé antes ne’e la inklui iha planu hanesan ne’e”, Rui Gomes afirma. Ho baze ba susesu husi pakote finansiamentu anteriór rua ho totál dolár australianu millaun $27 (2020 millaun AU$7 no 2021 millaun AU$20), Governu Austrália deside hodi oferese tan adisionál millaun AU$20 ba tinan 2023, nune’e montante totál hamutuk millaun AU$47. Husi millaun AU$20 (kuaze millaun US$14) ba tinan 2023, millaun $4,7 sei kontinua hodi finansia programa PNDS no sei distribui ba suku 452 iha territóriu tomak. Enkuantu, orsamentu millaun $7,05 sei aloka ba Bolsa da Mãe Jerasaun Foun no rihun $870 sei aloka ba Programa Mobilidade Laborál hodi haruka timoroan sira bá serbisu iha Austrália inklui apoiu kontínuu ba traballadór timoroan sira ne’ebé mak fila husi Austrália mai Timor-Leste atu reintegra iha atividade ekonómika. “Orsamentu ne’e sei transfere diretamente ba iha Konta Tezouru Estadu Timor-Leste nian ne’ebé jere husi Ministériu Finansa. Ida ne’e hatudu sinál konfiansa ne’ebé Governu Austrália fó mai iha sistema Tezouru Timor-Leste no kumpre prinsípiu Polítika Ajuda Esterna Governu Timor-Leste”, Rui Gomes hatutan. Orsamentu ne’e hamutuk ho alokasaun OJE 2023 ba programa PNDS no BdMJF, bele ajuda Governu Timor-Leste alkansa nia kompromisu globál relasiona ho empregu inklui alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel númeru 8 (Traballu Dignu no Kresimentu Ekonómiku) no númeru 5 (Igualdade Jéneru) husi Ajenda Dezenvolvimentu Sustentavel 2030. SEJD apoia Karate-do ho orsamentu rihun $134 maibé KRAM seidauk transfere https://tatoli.tl/2023/02/07/sejd-apoia-karate-do-ho-orsamentu-rihun-134-maibe-kram-seidauk-transfere/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 DILI, 07 fevereiru 2023 – Sekretáriu Jeral Federasaun Karate-do Timor-Leste (FKTL) Antonio Carlos de Araujo, dehan Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) apoia fundu dezenvolvimentu ba arte marsiál no Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) Karate-do hamutuk rihun $134. “Orsamentu ne’e ami mós sei hetan, daudaun ne’e KRAM seidauk transfere ami nian tanba sei iha faze diskusaun ho arte marsiál hotu, maibé iha tempu besik sira sei transfere mai ami, totál orsamentu ba ami hamutuk $134.000”, Sekretariu Jerál hatenten ba Agência TATOLI iha Zinájiu, ohin. Nia esplika, orsamentu ne’ebé FKTL hetan atu halo resensiamentu ba membru sira, konstrusaun sede, formasaun ba treinadór no realizasaun ba kampionatu nasionál. Totál orsamentu ne’ebé iha Karate-do sei halo rekrutamentu ba funsionáriu hamutuk na’in haat atu bele servisu permanente iha sede federasaun nian. “Orsamentu ne’ebé ami hetan ladún sufisiente tanba ho montante ne’ebé iha ba tinan haat kedan, karik ba tinan rua ne’e ami sente sufisiente, maibé laiha buat ida ami tenke halo ezersísiu makas”, nia dehan. Totál orsamentu ba federasaun no arte marsiál sira hotu hamutuk milaun $2.5. Fundu ne’e apoia ba Organizasaun GAM hamutuk 17 neebé atu asesu ba fundu ne’e mak, hanesan federasaun sira hamahan aan iha Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla Portugés) kompostu hosi Taekwondo Wushu Boxe Aikido Karate-do, Kempo no seluktan, Federasaun Silat Timor-Leste (FSTL) kompostu hosi Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT). Ikatan Kera Sakti (IKS-PTD). Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), Seruling Dewata, Persya Diri no Padjajaran. UPF kontinua kontrola atividade ilegál iha fronteira Bobonaro https://tatoli.tl/2023/02/07/upf-kontinua-kontrola-atividade-ilegal-iha-fronteira-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 Komandante UPF, João Belo dos Reis, Komandante UPF Kompañia Alfa Bobonaro, Inspetór Paulo Assis Belo ho membru-sira tun direita halo operasaun iha liña fronteira Nunura no Tunubibi, área Balibo no Batugade ni’an. Imajen/Eugénio Pereira BOBONARO, 07 fevereiru 2023 (TATOLI)- Segundu Komandante Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Superintendente Asistente Carlos Moniz Maia, hateten ekipa servisu sekreta UPF sei kontinua intensifika patrullamentu hodi kontrola atividade ilegál iha liña fronteira munisípiu Bobonaro ho Atambua kabupaten Belu, provínsia Nusa Tenggara Timur, Repúblika Indonézia. “Komunidade sira-ne’ebé kontinua halo atividade ilegál ka kontra bandu, klaru ke UPF sei kontinua halo patrullamentu no sei kaptura bainhira ita hasoru, tanba ne’e husu ba ita-nia komunidade sira atu kumpre lei, sá tán ema sidadaun estranjeiru sira, labele halo negósiu ho dalan ilegál,” nia informa liuhosi telefónika ba Agência TATOLI, tersa ne’e. Segundu komandante Carlos hato’o apelu ne’e tamlnba tuir relatóriu hatudu iha loron (01/02) por volta tuku 11.00 kalan ne’e UPF liuhosi servisu sekreta  konsege halo apreensaun ba sigarru ilegál karton 24 ho slop 33 iha tasi ibun área Palaka nian. Sasán kontra bandu ne’e servisu sekreta sira halo apreensaun liuhosi atividade monitorizasaun ba bero ilegál ida halo movimentu ba mai iha área tasi Atapupu, Indonézia nian to’o tama mai atraka iha área Timor-Leste nian. “Sira hatún sasán ne’e iha plástiku maka soe tún ba iha rai-henek tarutu, entaun ita-nia servisu sekreta sira hakbesik-aan, hapara ema ne’ebé maka tula sigarru ho sira-ne’ebé momentu ne’ebá hein hela iha tasi ibun halai hotu, entaun ita halo apreensaun ba sigarru,” nia katak. Adjuntu komandante UPF ne’e akresenta, objetu hirak-ne’e daudaun ne’e asegura hela iha kuartu UPF Nuu-Badak, Batugade, postu administrativu Balibo no tuir planu kinta semana ne’e sei entrega ba iha prokuradór distritál Bobonaro atu prosesa tuir lei. Nia hatutan, iha loron (05/02) purvolta tuku 05:00 lokraik, autoridade seguransa fronteira moos halo apreensaun ba karreta ida tula sigarru hamutuk karton rua ho slop 37 hosi diresaun Tunubibi, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana. “Sigarru ne’e nia na’in iha, agora daudaun ita halo ona identifikasaun, agora daudaun entrega ona iha eskuadra Batugade atu nune’e kontinua halo nia prosesu,” nia informa. Nune’e mós ekipa servisu sekreta halo apreensaun ba manu 24 ne’ebé sidadaun timor-oan sira sosa hosi Indonézia no daudaun ne’e entrega ona parte kuarentena halo destroisaun. Ekipa servisu sekreta mós halo apreensaun ba gazoél masa litru 35 hamutuk 17 no gazolina masa tolu inklui pupuk saka hitu  iha área kompañia Alfa Nunura, suku Tapo-Memo. “Sasán sira-ne’e kuaze nia na’in laiha, halai hotu, maibé hanesan bainbain ita halo relatóriu depois ita entrega ba prokuradór distritál munisipiu Bobonaro nian,” Adjuntu komandante UPF ne’e subliña. Jorge Trindade asume tan kargu nu’udar Embaixadór TL ba nasaun haat https://tatoli.tl/2023/02/08/jorge-trindade-asume-tan-kargu-nuudar-embaxador-tl-ba-nasaun-haat/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 — Atuál Embaixadór Timor-Leste (TL) ba Béljika, Jorge Trindade Camões, kuarta ne’e, asina termu pose ba Embaixadór no simu karta kredensiál hosi Prezidente Repúblika asume tan kargu nu’udar Embaxadór Timor-Leste ba nasaun haat. Embaixadór Béljika Jorge Trindade Neves de Camões. Imajen Tatoli/Egas Cristovão. “Ohin, mai hasoru malu ho Xefe Estadu atualiza serbisu iha rai-li’ur liu-liu Béljika Uniaun Europeia (UE). Nune’e mós simu tan responsabilidade foun atu reprezenta Timor-Leste iha Beljia, maibé akredita mós ba Fransa, Alemaña, Polónia no Luxemburg,” Embaixadór  Jorge Trindade Camões hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Embaixadór ne’e la hela iha nasaun lima refere maibé iha momentu balun mak ba vizita tanba nasaun sira-ne’e jeografikamente hela besik malu. Diplomata timoroan ne’e sei buka hametin relasaun ho nasaun sira-ne’e no esplora área promosaun investimentu lori investór mai rai-laran, ho kapasitasaun rekursu umanu óinsa hetan eskola ka hetan formasaun ruma iha ne’eba. Embaxadór Jorge Trindade Camões aproveita tempu badak iha Timor-Leste, sei ko’alia ho liña ministeriál relevante atu haree saida mak presiza atu halo depende nesésidade bele aumenta ka diminui. Durante enkontru, Xefe Estadu husu Embaixadór Jorge Trindade Camões kontinua hala’o serbisu ho di’ak no koordena ho Governu  sentrál atu haree área saida mak esplora, nune’e halo hamutuk ho nasaun sira-ne’ebé akredita ba. FFTL-LFTL harii ona komisaun organizadora ba liga époka https://tatoli.tl/2023/02/09/fftl-lftl-harii-ona-komisaun-organizador-ba-liga-epoka/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 DILI, 09 fevereiru 2023 – Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) Francisco Jerónimo, hateten FFTL no Liga Futeból Timor-Leste forma ona komisaun organizadora ba liga époka 2022-2023. “Loron hira ba kotuk ami hala’o ona enkontru, harii komisaun organizadora ba liga nian, komisaun ne’e realiza hosi Octavio da Conseição ne’ebé antes ne’e hanesan prezidente interinu LFTL no iha tempu besik halo technical meating ho klube sira hodi realiza jogu iha 17 fevereiru”, Prezidente dehan ba Agência TATOLI iha Palasiu Governu, ohin. Nia rekorda, antes ne’e seidauk bele halo transferénsia orsamentu tanba atu transfere tenke ba atividade. Komisaun forma ona sei transfere osan iha tempu besik tanba 17 fevereiru halo ona abertura ba liga époka ne’e iha Estádiu Dili. Totál orsamentu ne’ebé apoia ba liga hamutuk rihun $440 hosi orsamentu ne’e, rihun $240 apoiu hosi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no rihun $200 hosi FFTL. Klube ne’ebé sei partisipa iha liga ne’e mak hanesan primeira divizaun hamutuk sia, AD SLB Laulara. AS Ponta Leste, Karketu Dili FC, Assalam FC, Emanuel FC, Atana FC, Atletico Ultramar, Academica FC no Porto Taibessi FC. Segunda divizaun hamutuk sia mak hanesan, Kablaki FC, Nagardjo FC, DIT FC, Lica-Lica FC, Lemorai FC, AS Marca, FIEL FC, Zebra FC no Boavista FC Timor. Vise MAE lansa distribuisaun zinku UNP + B iha Maliana https://tatoli.tl/2023/02/10/vise-mae-lansa-distribuisaun-zinku-unp-b-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-02-10 BOBONARO, 10 fevereiru 2023 (TATOLI)- Governu Liuhosi Vise Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torrezão, sesta ne’e lansa distribuisaun zinku Uma Naroman ba Povu (UNP) + B ba benefisiáriu família 37 iha suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Lansamentu ne’e simbolikamente de’it, maibé sei implementa mós iha suku hitu ne’ebé pertense ba postu administrativu Maliana ho totál benifisiáriu 259. Vise Ministru MAE, Lino de Jesus Torrezão, hateten zinku hirak-ne’e governu sosa ho Orsamentu Jerál Estadu atu fó ba benifisiáriu sira-nia uma ne’ebé ho estrutura meia parede, ne’ebé nia kalen iha kakuluk hahú ferujen. “Kalen ne’e hosi Austrália, ne’e tinan 20 mós la ferujen, la’ós hanesan ida agora ne’e, ne’ebé ida-ne’e mak programa governu nian hatún mai atu benifísia ba imi, tanba ohin hatete ona ema mak sai sentru ba dezenvolvimentu,” nia hateten iha sede suku Lahomea. Sekretáriu Ezekutiva Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku, Claudina Soares Pinto, subliña programa UNP+B governu implementa benifísia liu komunidade ne’ebé ho rendimentu médiu. “Depois ita-boot sira bele kontribui buat balu. Ita hatene katak troka uma kakuluk ne’e presiza perigu,parfuzu, ne’e ita-boot sira mak kontribui, depois kalen ne’e simu tenke ser troka duni kalen foun ne’ebé mak governu oferese, labele ba halo fali fahi luhan tuir imi nia ezijénsia,” nia fó hanoin. Xefe suku Lahomea, Cirilio Mau-Leto Lopes, lori benifisiáriu sira-nia naran agradese ba governu tanba liuhosi programa sira-ne’e komunidade bele sente duni rezultadu hosi ukun-aan. “Governu ida-ne’e ninia interese ba iha ninia povu ne’ebé maka sei hakdasak hela iha rai. Ida-ne’e mehi ne’ebé maka ita nia maun-boot sira hatuur hela mak ohin jerasaun foun sira hatutan no hakle’an hodi liberta povu hosi kiak no mukit,” nia akresenta. Autoridade lokál ne’e mós promete sei serbisu makas ho ekipa PNDS no EJS sira atu halo supervizaun ba programa ne’e nune’e bele realiza tuir madalan ne’ebé iha. “Ha’u apela ba imi, labele halo moe suku ida-ne, suku ida-ne’e nia regra iha, se mak hatún suku nia dignidade,” nia katak. Enkuantu IUNP + B ne’é sei implementa mós iha postu administrativu Bobonaro ho totál benefisiáriuriu 676, ne’ebé hosi suku 18 no kada suku na’in-37 mak sei hetan simu zinku. Konstrusaun EBF Ualaque Sana atinje 75% https://tatoli.tl/2023/02/13/konstrusaun-ebf-ualaque-sana-atinje-75/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 VIQUEQUE, 13 fevereiru 2023 — Prezidente Reabilitasaun no Konstrusaun ba Projetu Komunitáriu atuál Xefe Suku Uaitame, postu adiministrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, José do Rosário, informa daudaun ne’e progresu konstrusaun fíziku ba eskola Ensinu Báziku Filiál (EBF), Ualaque Sana atinje ona 75%. “Konstrusaun projetu komunitáriu ba eskola EBF Ualaque, daudaun atinje ona 75%, tanba badaen sira taka ona kalen no kontinua halo reboka”,  José do Rosário ba Agência Tatoli, iha sede suku Uaitame, domingu ne’e. Autoridade suku Uatame ne’e hatutan, maske konstrusaun fíziku atinje ona 75%, maibé pagamentu faze datoluk nian seidauk halo. “Iha prosesu konstrusaun EBF Ualaque kondisaun dalan maka sai difikulta ba distribuisaun materiál, liuliu iha tempu udan karreta labele to’o iha fatin konstrusaun. Nune’e foin lalais ne’e udan para, ne’ebé ha’u orienta kedas badaen sira distribui materiál, agora sira kontinua serbisu hela,” nia katak. Konstrusaun EBF Uailaka konstrui tuir dezeñu Bill of Quantity  (BoQ) hosi enjeñeiru.  Konstrusaun EBF Ualaque Sana ho medida 7×16 ho sala tolu ho kustu orsamentu $106.475,42. Kampaña imunizasaun integradu Iha Bobonaro liu ona alvu https://tatoli.tl/2023/02/15/kampana-imunizasaun-integradu-iha-bobonaro-liu-ona-alvu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 BOBONARO, 15 fevereiru 2023 - Dadus atualizadu kona-ba programa kampaña nasionál imunizasaun integradu iha munisípiu Bobonaro ne’ebé lansa loron 12 janeiru to’o tersa loron 14 fulan-fevereiru ne’e atinje ona 100% tanba labarik na’in 11,418 mak partisipa ona nune’e hatudu katak liu ona alvu hosi totál labarik tinan lima mai kraik na’in-10,199 ne’ebé enumera. “To’o horisehik progresu hosi produtu lima ne’e ita hetan ninia rezultadu ne’ebé di’ak ita iha 100% liu, entaun munisipiu Bobonaro sai hanesan primeiru Lugar iha kampaña nasionál vasina integradu,” Xefe Departamentu Programatiku Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, Paulina de Assunção Deneire, informa ba jornalista sira iha Maliana, kuarta ne’e. Nia subliña, progresu hosi rezultadu ne’e korresponde ba produtu lima mak hanesan vasina póliu (OPV) 112%, vasina Pnemococcal Conjugate Vaccine   (PCV) 111,6%, sarampu Rúbela (MR)  109,7%, Vitámina (A) 109,1% no Albendazól 109,9%. Maske rezultadu hatudu munisípiu Bobonaro okupa númeru dahuluk iha nível nasionál, Paulina dehan, pesoál saúde sira sei kontinua fó atendimentu ba labarik sira-ne’ebé seidauk konsege partisipa iha programa ne’e. “Posiblidade ba labarik sira-ne’ebé eskola hanesan pre-eskolár, sira-ne’ebé mak la konsege vasina iha komunidade, entaun pesoál saúde sira halo advokasia ba inan-aman no profesór sira iha eskola hotu-hotu, depois direitamente fó asisténsia vasina no ai-moruk lumbriga vitamina (A) ba labarik sira-ne’ebé la simu iha uma, sira sei hetan iha eskola fali,” nia katak. Paulina haktuir, durante implementasaun programa refere entidade hotu-hotu iha munisípiu Bobonaro apoia másimu tanba inan-aman sira lori labarik sira partisipa masimu iha postu vasinasaun. Kampaña eleitorál ba Eleisaun Parlamentár sei hahú iha 19 abríl https://tatoli.tl/2023/02/16/kampana-eleitoral-ba-eleisaun-parlamentar-sei-hahu-iha-19-abril/ tatoli.tl Notísia 2023-02-16 DILI, 16 fevereiru 2023 – Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitóral (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten iha kinta kinta (25 fevereiru) ohin, STAE públika ona loron kampañia eleitorál ba eleisaun parlamentár 2023 sei hahú iha 19 abríl 2023. “Kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár 2023, ita publika ona iha Jornál Repúblika ohin, ne’ebé sei monu iha loron 19 abríl maibé termina loron rua antes tama ba loron eleisaun 21 maiu. Loron silénsiu mak iha loron 19 no 20 maiu,” Acilino Manuel Branco hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika. Sekretáriadu tékniku Administrasaun eleitorál STAE bazea ba artigu 18 husi lei eleitorál ba Parlamentu Nasionál, Númeru 6/2006, 28 dezembru, iha versaun dahaat no ikus hosi alterasaun lei Númeru 9/2017, 5 maiu, no konsidera dekretu prezidensiál Númeru 9/2023, 13 fevereiru, ne’ebé define iha loron 21 maiu 2023 hanesan loron eleisaun ba Parlamentu Nasionál, agora públika kalendáriu operasaun ba eleisaun parlamentár Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Nune’e periódu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentar tinan 2023 sei hahú iha loron 19 abríl 2023, ne’ebé sei la’o durante loron 30 nia laran no loron rua antes eleisaun. Partidu polítika hirak ne’ebé sei konkorre no hala’o kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár iha 19 abríl ne’e mak hanesan; Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA). Partidu Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO). Partidu ba Dezenvolvimentu Popul ár (PDP). Partidu do Unidade Dezenvolvimentu Demokratiku (PUDD). Partidu Dezenvolvimentu Sosiál (PDS). Governu aprova medida ba kriasaun sidade administrativa foun iha Metinaru https://tatoli.tl/2023/02/20/governu-aprova-medida-ba-kriasaun-sidade-administrasaun-foun-iha-metinaru/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 DILI, 20 fevereiru 2023 – Konsellu Ministru aprova projetu rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, kona-ba medida kautelár sira ba sidade administrativa foun. “Nune’e, Governu determina katak to’o tama iha vigór Planu Urbanu Dili, ho limite másimu tinan rua, prorogavel ba tinan rua tan, no to’o deklarasaun utilidade públika husi terenu ne’ebé integra iha zona ne’ebé rezerva atu harii sidade administrativa foun, iha Metinaru, nune’e mós liuhusi preparasaun husi espesialista nasionál sira ba iha área ida-ne’e”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelís Magalhães, relata iha Palásiu Governu. Ho medida ne’e, bandu asaun hirak iha área refere, hodi haree ba ninia objetivu, operasaun loteamentu no obra urbanizasaun, konstrusaun, ampliasaun, alterasaun no rekonstrusaun, ho esesaun ne’ebé isenta husi kontrolu administrativu préviu; serbisu remodelasaun iha terenu; obra domolisaun edifikasaun ne’ebé eziste, exetu ne’ebé isenta husi kontrolu administrativu préviu no tesi ai-hun no destruisaun ba rai moris no taka vegetál. “Medida sira ne’e prevee tanba Governu planeia atu avansa ho kriasaun sidade administrativa foun, derrepente buat hotu na’in iha ona. Atu evita ida ne’e maka Ezekutivu avansa ho rezolusaun ida no rezolusaun ne’e la fó biban ba iha manipulasaun sira karik balun atu halo hodi aproveita benefísiu no fó impedimentu ba inisiativa Governu nian”, nia konklui. Ajénsia PLF partilla esperiénsia ba xefia sentru formasaun sira kona-ba benefísiu mobilidade laborál https://tatoli.tl/2023/02/21/ajensia-plf-partilla-esperiensia-ba-xefia-sentru-formasaun-sira-kona-ba-benefisiu-mobilidade-laboral/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 DILI, 21 fevereiru 2023 – Ajénsia internasionál Pacific Labour Facility (PLF) no Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) organiza semináriu durante loron tolu hodi fahe esperiénsia ba xefia sentru formasaun sira no ministériu relavante sobre benefísiu husi mobilidade laborál. Topíku importante tolu ne’ebé sei partilla iha semináriu ne’e mak partisipasaun feto iha programa mobilidade laborál tanba hakarak hasa’e sira-nian taxa partisipasaun, benefísiu ekonómiku ba Timor-Leste hafoin timoroan bá serbisu hodi kontribui ba ekonomia família no reintegrasaun. “Semináriu ne’e importante tebtebes tanba ami haree katak sira hosi PLF ne’e iha esperiénsia barak no ami husu sira atu loron tolu ne’e partilla esperiénsia ba partisipante sira”, Diretór-Jerál SEFOPE, Paul Alves, hateten iha Timor Plaza. Nia salienta katak reintegrasaun ne’e importante tebtebes tanba dezde programa ne’e hahú SEFOPE informa nanis ona ba traballadór-sira katak hetan osan hosi serbisu filafali mai atu halo negósiu. Bainhira laiha koñesimentu kona-ba jestaun negósiu maka SEFOPE ajuda liuhosi knua ne’ebé estabelese no serbisu hamutuk ho parte relevante sira hodi fó formasaun. “Bainhira iha ona koñesimentu no kapasidade natoon, bele harii rasik ona negósiu hodi kontribui empregu ba timoroan sira seluk, nune’e bele redús taxa dezempregu iha nasaun”, dehan. Bainhira hahú programa PLS iha 2012, agora bolu Pacific Seasonal Scheme , taxa partisipasaun feto timoroan di’ak tebtebes mak 45%. Depois muda tiha programa ne’e ba iha Pacific Labour Scheme (PLS) no Programa Mobilidade Laborál Pasífiku Austrália (PALM Schema, sigla inglés), taxa partisipasaun feto 29%, ekivalente ba ema 1.042, hosi totál traballadór iha Austrália iha tinan 2022 hamutuk 3.514. Biban hanesan, Adjunta Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Suzy Wilson-Uilelea, rekoñese katak elementu importante hosi mobilidade laborál maka kontratu entre traballadór ho empreza sira iha Austrália, maibé hatene katak impaktu hosi benefísiu ida ne’e ba indíviduu nomós ba empreza. Governu Austrália konsidera mobilidade laborál importante ba empreza australiana nian no ida ne’ebé halo kontribuisaun direta ba ekonomia nasaun refere no ninia sosiedade bainhira sira iha rekursu ne’ebé adekuadu, ezemplu hanesan traballadór hosi Timor-Leste. “Nesesidade hodi diversifika ekonomia iha Timor-Leste hatudu importánsia mobilidade laborál ba país. Kada tinan, timoroan rihun 30 tama ba idade serbisu, maibé barak mak lahetan. Mobilidade laborál bele responde ba joven dezempregu ne’ebé iha Timór no benefísiu mobilidade laborál hanesan remesa hosi traballadór sira. Remesa sai hanesan rendimentu daruak Estadu nian no hosi remesa ne’e rasik balun uza loke negósiu, fó eskola ba família no seluk-tan”, dehan. Ba diplomata ne’e, haruka traballadór ba rai-li’ur la’ós solusaun di’ak maibé bele responde ba problema sosiál ne’ebé maka hasoru daudaun. Tanba esforsu SEFOPE iha ona programa ne’ebé inkluzivu tebes tanba inklui mós joven sira iha área rurál. Ho formasaun sira ne’e hodi responde ba futuru oportunidade ne’ebé maka mai hosi merkadu traballu Austrália nian hanesan ospitalidade no turizmu. IFES kapasita funsionáriu CNE fornese informasaun kredivél kona-ba Eleisaun Parlamentár 2023 https://tatoli.tl/2023/02/23/ifes-kapasita-funsionariu-cne-fornese-informasaun-kredivel-kona-ba-eleisaun-parlamentar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 — Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) hamutuk ho Estadu Unidu ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla inglés) liuhosi organizasaun The International Foundation for Electoral Systems ( IFES) fó kapasitasaun ba funsionáriu CNE 20-resin iha territóriu nasionál. Prezidente CNE, José Agostinho da Costa Belo, hateten formasaun ho tema “Komunikasaun Estratéjika” ne’e ho objetivu atu hasa’e liutan funsionáriu CNE nia koñesimentu kona-ba fornese informasaun kredivel ba eleisaun parlamentár tinan 2023. Prezidente CNE, José Agostinho da Costa Belo. Imajen Tatoli/Francisco Sony. “Ha’u fiar liuhosi programa ida-ne’e, CNE sei kontrola publikasaun rezultadu eleisaun sira tuir mai iha mídia sosiál, ne’ebé tenke klaru no transparan iha prosesu eleisaun parlamentár ne’e,” Prezidente CNE, José Agostinho Belo, ba jornalista sira, iha workshop CNE ho tema ‘Komunikasaun Estratéjika’ iha salaun sentru mídia CNE, Colmera, kinta ne’e. Iha formasaun ne’e sei foka ba matéria neen (6) hanesan fó edukasaun sívika ba votante sira, estratéjia ba komunikasaun krize, estratéjia trata mídia, estratéjia komunikasaun ba mídia, métodu efetivu hodi kontra dezinformasaun no dezeña mensajen edukasaun sívika no votante ne’ebé efetivu. Diretora Misaun Interina USAID, Rebecca Robinson, hateten USAID iha kompromisu atu apoiu  Timor-Leste hodi fornese informasaun kredivél ba públiku kona-ba eleisaun parlamentár 2023 ne’e. “Nune’e, USAID suporta kapasitasaun ne’e atu ajuda CNE hodi fornese informasaun ba públiku durante períodu eleisaun,” nia dehan. Tanba, nia dehan, Timor-Leste promove demokrásia, nune’e atividade ne’e hanesan parte ida hosi estratéjia hodi fornese informasaun kredivél kona-ba eleisaun parlamentár ne’ebé sei mai. “Ida-ne’e hanesan parte ida hosi USAID nia apoiu ba CNE no Sekretariadu Tékniku Administrsaun Eleitorál (STAE) nia pesoál sira hodi kompreende estratéjia no mekanizmu informasaun kredivél ba públiku,” nia esplika. Formasaun ne’e fornese hosi USAID liuhosi International Foundation for Election System (IFES) no formasaun ne’e sei hala’o durante loron rua hahú hosi kinta (23 fevereiru) to’o sesta (24 favereiru) ho fundu millaun $1. EBC Boboloa iha Oé-Cusse menus sala aula difikulta prosesu aprendizajen https://tatoli.tl/2023/02/27/ebc-boboloa-iha-oe-cusse-menus-sala-aula-difikulta-prosesu-aprendizajen/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 OÉ-CUSSE 27 fevereiru 2023 (TATOLI) – Adjuntu Diretór EBC Boboloa, Firmino Nuno Ulan, fó-sai katak, iha Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Boboloa enfrenta menus sala aula hodi difikulta atividade aprendizajen. Adjuntu diretór ne’e, fundamenta, atu solusiona problema ne’e, profesór sira tenke serbisu iha oras ualu kada loron, bazea desizaun hosi estrutura eskola buka maneira ba estudante primeiru no segundu siklu tama dadeer no terseiru siklu tama iha parte loraik. “Problema ne’ebé mak durante ami enfrenta, primeiru edifísiu tanba dezde 2012 iha mumentu terseiru siklu harii to’o ohin loron, tanba edifísiu ne’ebé mak ami uza iha edifísiu rua de’it, ho sala aprendizajen ualu (8) de’it, ne’ebé difikulta tebes ami iha EBC Boboloa tanba estudante barak,” Firmino Nuno Ulan, informa ba jornalista sira iha EBC Boboloa, suku Bobokase, sub-rejiaun Pante Makasar, segunda ne’e. Tuir nia, iha eskola EBC Boboloa nu’udar eskola sentrál akumula estudante hosi primeiru-anu to’o nonu-anu, iha primeiru no segundu siklu uza sala neen (6), terseiru siklu iha sétimu-anu uza sala rua (2), ba oitu-anu uza sala rua (2) no nonu-anu uza sala rua (2). “Entaun maneira ne’ebé ami halo, primeiru no segundu siklu tama dadeer terseiru siklu tama lokraik, ida-ne’e maka difikulta tebes ami, tán ne’e ami hanesan estrutura profesór servisu komesa hosi tuku 08:00 dadersan to’o tuku 17:00 lorokraik, iha eskola balu servisu oras haat de’it tuku 08:00 to’o tuku 12:00 meodia, maibé iha EBC Boboloa ami tenke iha dader to’o lokraik,” nia afirma. “Tan ne’e mak liuhosi oportunidade ne’e ami husu ba Governu, liuliu parte edukasaun sei bele konsidera ami-nia preokupasaun ne’e, atu aumenta sala, ami presiza sala-neen de’it bele sufisiente ona hodi nune’e ami bele tama dadeersan hotu hanesan eskola sira seluk,” nia espera. Responde ba preokupasaun ne’e, Diretór Edukasaun Oé-Cusse, Daniel Mauno, informa, bazea planu asaun anuál hosi edukasuan rejionál ba tinan 2023, sei konstrui projetu hamutuk unidade 25 no reabilitasaun hamutuk unidade neen (6). “Problema ba edifísiu no sala aula iha fatin hotu-hotu kuaze menus, la’ós EBC Boboloa de’it maibé fatin seluk mós enfrenta problema hanesan, maibé Governu nafatin esforsu, iha edukasaun ita tau ona iha ita-nia planu tinan ne’e, ita mós tau nafatin konstrusaun no reabilitasaun hamutuk edifísiu neen no konstrusaun foun hamuttuk projetu 25 atu halo iha tinan ne’e,” nia afirma. Tuir nia, planu ne’e fó prioridade liu ba sala aula, karik iha eskola ruma nesesita duni, depois iha desizaun ikus, tanba iha tinan ne’e edukasaun Oé-Cusse fó liu ba prioridade eskola ba sala aula, nune’e fasilita estudante no profesór sira-bele hala’o prosesu ensinu aprendizajen iha fatin ne’ebé dignu no di’ak. Dadus estudante iha EBC Boboloa iha anu letivu 2023, iha primeiru no segundu siklu hamutuk 250, ho totál profesór na’in-ualu (8) terseiru siklu hamutuk 245 ho totál profesor na’in-18 ne’ebé totál jerál estudante iha EBC Boboloa hamutuk 595. FBATL aprezenta estrutura foun ba SEJD https://tatoli.tl/2023/02/27/fbatl-aprezenta-estrutura-foun-ba-sejd/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 DILI, 27 fevereiru 2023 (TATOLI) – Federasaun Boxe Amadora Timor-Leste (FBATL) aprezenta estrutura foun ne’ebé eleitu iha kongresu fulan kotuk ba Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) Abrão Saldanha. “Antes ne’e, estrutura foun Boxe nian hakarak hasoru malu ho ha’u, maibé ha’u mak husu atu hasoru sira iha sira nia fatin, tanba ne’e ha’u mai hasoru-sira hodi haree sira nia estrutura foun no fó mensajen ruma ba sira atu hala’o servisu ho másimu liután ba oin”, Abrão dehan ba Agência TATOLI iha Benfica Colmera, ohin. Nia dehan, iha oportunidade ne’e koalia mós finansiamentu ne’ebé apoiu hosi Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) hamutuk rihun $100-resin ba boxe ba oin atu utiliza ba bnesesidade sira. “Ami koalia mós apoiu finansiamentu hosi KRAM ba Boxe tanba sira mós hetan, osan sira ne’e sei investe ba treinadór tanba sira rasik identifika katak treinadór ho juri ba sira mak sei menus atu koloka iha klube sira, entaun orsamentu ne’e balu tau ba iha ne’e, hala’o mós resensiamentu ba sira nia klube hira mak iha teritóriu nasionál kompostu hosi atleta sira no sede permanente ba sira atu halao servisu ida ne’e mak ami diskute”, nia esplika. Iha biban ne’e, Prezidente FBATL Januario Brito, relata reuniaun ho SEJD ne’e atu aprezenta estrutura foun no diskute klean kona-ba orsamentu ne’ebé sei simu hosi KRAM iha tempu besik. “Ohin reuniaun ho SEJD ami koalia lubuk ida kona-ba apoiu orsamentu ne’ebé atu fó ba ami ne’e, ami husu tau ba prioridade sira hanesan, kria kompetisaun hahú hosi juvenil mak sae, halo resensiamentu no mellora liután iha rekursu umanu tanba ami nia rekursu hanesan treinadór sei menus hela”, prezidente afirma. Nia sente kontente tanba ho orsamentu ne’ebé iha sufisiente ba sira atu hala’o atividade ne’ebé mak mensiona ona ba tinan haat. ONG HIM hasa’e koñesimentu Grupu Suporta Inan redús má-nutrisaun iha RAEOA https://tatoli.tl/2023/02/27/ong-him-hasae-konesimentu-grupu-suporta-inan-redus-ma-nutrisaun-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 OÉ-CUSSE 27 fevereiru 2023 (TATOLI) – Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Haburas Ita Moris (HIM) fasilita formasaun hodi hasa’e koñesimentu ba Grupu Suporta Inan kona-bá redusaun kazu má-nutrisaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Koordenadora ONG HIM, Pasquela Jasmi Handayani, informa, programa ne’e realiza liuhosi kooperasaun ho Ministériu Saúde (MS), hodi fasilita formasaun integradu no akonsellamentu oinsá fó-haan ba bebé no labarik ki’ik ba membru Grupu Suporta Inan atu transmite informasaun, promosaun no prátika ba komunidade iha suku 18 hodi kontribui redús kazu má-nutrisaun hahú hosi nível suku. Responsável ONG ne’e fundamenta, programa ne’e realiza hetan apoia fundu hosi UNICEF Timor-Leste serbisu hamutuk ho Ministériu Saúde hodi harii grupu suporta inan hamutuk grupu 300 iha Oé-Cusse, hodi implementa ba komunidade sira iha suku 18 ho objetivu atu hasa’e sira-nia koñesimentu kona-bá nutrisaun ba inan isin rua no labarik. “Alvu hosi Grupu Suporta Inan fasilita treinamentu (formasaun) kona-bá nutrisaun ba inan isin rua sira, oinsá fó susu ba labarik no mós labarik hosi idade 0 to’o to’o 59, tanba HIM hetan apoiu hosi UNICEF Timor-Leste, entaun planu ne’ebé grupu sira depois hetan formasaun, ne’e atu hala’o atividade ba komunidade sira, primeiru kona-bá matadalan investimentu ba labarik no inan nia saúde kona-bá nutrisaun iha nível suku,” Pasquela Jasmi Handayani, informa ba jornalista sira iha suku Bobokase, Oé-Cusse, segunda ne’e. Tuir nia, kada suku realiza formasaun ne’e durante loron haat ho matéria prinsipál ba grupu suporta inan maka, maneira oinsá oferese susu ba labarik, atu kontribui hetan nutrisaun ne’e oinsá. Nia esplika, materia prinsipál durante formasaun iha suku 18 kuaze hanesan tanba antes ne’e, fasilitadór hosi profisionál saúde na’in-30 hetan ona formasaun hosi Ministériu Saúde no Institutu Nasionál Saúde, nune’e koloka ba suku 18 kada suku ida destaka fasilitadór na’in-rua to’o na’in-tolu. Iha biban ne’e, xefe suku Bobokase, Sebastião Cob, agradese no konsidera formasaun ne’e importante tebes hodi hodi hakbesik informasaun saúde nian ba komunidade iha suku kona-bá problema má-nutrisaun. “Tanba durante ne’e ita haree komunidade iha baze sei menus koñesimentu kona-bá labarik sira-nia saúde, entaun ho programa ne’e bele fasilita inan sira oinsá atu hamenus má-nutrisaun ninian iha Oé-Cusse, presiza esplika ba komunidade sira atu sira mós iha koñesimentu atu kontribui,” nia katak. Programa formasaun ne’e ONG HIM realiza iha iha suku 16, pertense ba sub-rejiaun Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar, hela de’it suku Lifau no Nipani mak sei realiza iha tempu badak. Tuir dadús ne’ebé Agência Tatoli asesu liuhosi Ministériu Saúde ba Departamentu Nutrisaun tuir peskiza iha 2020 labarik tinan lima mai kraik, hamutuk 47% sofre má-nutrisaun krónika no raes badak iha Timor-Leste, nune’e mós revizaun ba peskiza ai-haan nutrisaun ne’ebé rejista má-nutrisaun aas iha Timor-Leste, iha munisipíu tolu, hanesan Ainaro 60,3%, Ermera 63,4% no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) 57,1% Peskadór sira iha Lifau Oé-Cusse husu tulun Governu apoia fasilidade https://tatoli.tl/2023/02/28/peskador-sira-iha-lifau-oe-cusse-husu-tulun-governu-apoia-fasilidade/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 OÉ-CUSSE, 28 fevereiru 2023 (TATOLI) – Peskadór sira-ne’ebé hala’o atividade peska iha área Lifau, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, hanesan, Rogério Landus, Jorge Manuel da Cruz no Rojiño Cunha da Rosa, husu tulun ba Governu atu apoia sira kona-bá fasilidade peskadór nian liuliu fasilidade salva bainhira hasoru laloran no anin boot iha tasi laran. Peskadór hato’o sira-nia sentimentu triste ne’e, tanba durante semana rua ona sira-labele hala’o atividade peska iha tasi tanba akontese anin boot, udan no laloran tasi sa’e maka’as, nune’e afeta tebes ba sira-nia rendimentu loron-loron nian. Nune’e sira husu tulun ba Governu tanba nu’udar peskadór presiza ekipamentu garantidu ba sira hodi salva aan,  durante atividade peska iha tasi laran. “Durante tinan barak ona Governu seidauk oferese apoiu ruma ba ami, liuliu iha tempu laloran hanesan agora ne’e, presiza ekipamentu atu salva, ami husu ba Governu para tau matan mai ami ne’ebé moris ho peska, agora semana rua ona ami labele tama tanba anin boot, udan no laloran, ami la obriga maibé Governu mós hanoin ami, durante ne’e nunka tau matan ami hanesan peskadór.” Rogério Landus, hato’o nia sentimentu ne’e iha Lifau Oé-Cusse, tersa ne’e. Iha sorin seluk, Jorge Manuel da Cruz,  senti triste  tanba durante semana rua la tama ba tasi tanba anin no laloran boot, só ema ne’ebé uza mákina bele tama maibé hanesan hean de’it labele. “Tán ne’e ami husu ba Governu sei bele ajuda ami, atu hakmaan ami-nia terus ne’e, tanba semana rua ami la hetan rendimentu , ami balu asesu kréditu ne’ebé ami obriga-aan tenke mai maske hetan uitoan ka barak la problema,” nia katak. Nia hatutan, antes ne’e kada loron bele hetan $30 to’o $40, maibé hafoin akontese dezastre naturál, anin boot no laloran, nu’udar peskadór tenke deskansa tanba durante ne’e halo operasaun ho manuál de’it. Nia afima, durante peskadór sira seidauk hetan apoiu ruma hosi parte Governu, maske hetan beibeik ona vizita no simu promesa, maibé to’o ikus laiha rezultadu. “Tinan barak ona, ami husu, parte Governu mai vizita haree direta ami-nia kondisaun, promete atu fó apoiu maibé nunka realiza, ami la husu barak, husu de’it redi, mákina, sei bele halo netik trompon ida iha Oé-Cusse ne’e,” nia katak. Iha fatin hanesan, Rojiño Cunha da Rosa, uluk hosi Governu mai dala barak ona halo lista ami-nia naran dehan katak, atu fó apoiu redi, mákina, no bero maibé realidade laiha. Nia relembra, iha tinan hirak liu ba, akontese dezastre anin boot konsege lori lakon peskador ida naran, António Meli, lakon to’o agora, ida-ne’e kauza tanba laiha ekipamentu ida atu apoia iha dezastre ne’e, tanba peskadór hotu-hotu uza manual de’it. Nia hatutan, iha tempu akontese laloran boot, ne’e tenke deskansa, maske servisu ne’e hanesan natar no to’os, balu mai dehan labele tama. “Ami-nia natar no to’os mak ida-ne’e, maibé Governu nunka tau matan mai ami, peskadór iha Lifau maioria suku Costa, iha suku Lifau barak hosi bairru Oémolo, hotu-hotu hanesan seidauk simu apoiu ruma, maske ita ukun an tinan 20-resin ona maibé seidauk simu apoiu ruma hosi Governu,” nia husu. Responde, deklarasaun hirak-ne’e, Xefe Departamentu Seksaun Peska iha Diresaun Rejionál Agrikultura, Fernando Fina, ajenda ona iha planu asaun anuál oinsá hamaus ikan liuhosi rompon, nune’e planu ba 2024 sei estabelese rompon unidade 15 ba sentru atividade peskadór sira hahú hosi fronteira Sakato, sub-rejiaun Pante Makasar inklui Lifau to’o Citrana, sub-rejiaun Nítibe. Nia hatutan, kona-bá apoia fasilidade ba peskadór, Diresaun Rejionál Agrikultura prevee ona osan ba fornesimentu ekipamentu ba peskadór sira iha territóriu Oé-Cusse, maibé depois anúnsia iha konkursu públiku laiha empreza ida atu konkore. “Ami iha planu tanba durante ne’e ami-nia polítika ida liuhosi seksaun peska, oinsá atu lori peskadór fasil bele hetan rendimentu maibé polítika ne’e só mákina ketintin ho rompon de’it, maibé kona-bá apoiu redi ne’e ami seidauk bele tau iha planu tanba ne’e presiza orsamentu,” nia katak. Komandu Jerál PNTL reune ho KSP diskute mandatu komandante jerál https://tatoli.tl/2023/03/01/komandu-jeral-pntl-reune-ho-ksp-diskute-mandatu-komandante-jeral/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 DILI, 01 marsu 2023 (TATOLI) – Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo reuniaun estraordinária ho Konsellu Superiór Polísia (KSP) hodi deskute kona-ba mandatu komandante jerál no segundu komandante jerál ne’ebé sei remata iha tempu besik. Enkontru ne’e akontese tanba hetan orientasaun hosi vise ministru interiór ho númeru ofísiu 0200/IV de MI de 16 febreiru 2023 ba Komandante Jerál da PNTL orienta atu halo reuniaun Konsellu Superiór. Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa hanesan Prezidente Konsellu Superiór Polísia, hateten aleinde diskusaun asuntu ne’ebé mensiona iha leten, deskute mós lei- orgánika PNTL Nu 55/2022 artigu 35.5 no artigu 95.2 de 28 setembru kona-ba estatutu profisionál no pesoál ho funsaun polisiál. “Iha reuniaun ne’e, membru konsellu sira fó sira-nia hanoin atu halo pareser tuir saida maka vise ministru interiór nia karta refere, iha enkontru hamosu opsaun tolu maka mantein nafatin atuál komandante jerál no segundu komandante jerál no sira husu mós atu halo justifikasaun”, Sekretáriu Konsellu Superiór Superintendente Xefe Polísia, Carlos Jerónimo, liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Kandidatu ba komandate jerál foun ba períodu 2023- 2026 mak atuál Segundu Komandante Jerál Mateus Fernandes ho Superintendente Xefe nain-rua, hanesan Superintendente Xefe Polísia Pedro Belo no Superintendente Xefe Polísia, Henrique da Costa. Opsaun seluk mak membru Konsellu Superiór Polísia husu atu Konsellu Superiór Polísia aprezenta hotu Superintendente Xefe nain-hitu ne’ebé priénse ona kondisaun tuir lei. “Hafoin enkontru, opiniaun hotu ne’ebé maka ohin hamosu iha reuniaun Konsellu Superiór, husi sekretariadu sei prepara pareser ida ho opsaun tolu hodi hasae ba membru Governu ne’ebé responsável ba area seguransa”, nia relata. Liuhosi reuniaun KSP, membru konsellu sira halo mós aprovasaun rejime Kosellu Superiór Polísia  nian. Iha reuniaun ne’e, partisipa hosi ema hamutuk na’in-31 no na’in-rua maka la partisipa, hanesan Komadante PNTL Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), Superintendente Xefe Polísia, Mateus Asunção no Komandu Administrasaun Komandu Jerál PNTL Superintendente Xefe Polísia, José Neto Mok tanba sei iha estranjeiru. Autoridade Bobokase-Cunha husu PNDS aselera projetu perfurasaun bee-moos https://tatoli.tl/2023/03/02/autoridade-bobokase-cunha-husu-pnds-aselera-projetu-perfurasaun-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 OÉ-CUSSE 02 marsu 2023 – Autoridade komunitáriu sira hosi suku Bobokase no Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) husu ekipa Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atu finaliza projetu perfurasaun sistema bee-moos unidade rua ne’e konstrui iha suku nune’e komunidade bele uza ba nesesidade moris. “Projetu PNDS tama iha suku Bobokase iha kedas 2021- 2022, maibé to’o agora seidauk finaliza, tanba mesin kee bee ne’e monta ona iha fatin, maibé husik tiha, iha tempu badak ha’u sei konvida ekipa PNDS suku no rejiaun nian atu halo enkontru evaluasaun, tanba saida mak projetu ne’e la’o tarde,” Xefe suku Bobokase, Sebastião Cob, hetete iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Tuir nia, projetu ne’e kleur ona to’o agora mós seidauk iha koordenasaun ho suku, kona- bá sira-nia difikuldade saida maka projetu la’o tarde. “Iha semana ne’e ami sei konvida sira, atu hato’o klarifikasaun tanba ne’e konstrui iha suku Bobokase nia área, mákina monta tiha maibé atu dada bee ne’e maka lahatene tanba laiha ona kontinuasaun to’o agora, mákina mós husik de’it iha fatin,” nia afirma. Xefe suku Cunha, Domingos Seko Kaunan, informa, iha 2022 PNDS konsege konstrui projetu gravitasaun unidade ida iha aldeia Noeninen, no daudaun ne’e komunidade uza ona, maibé servisu balu iha bee-matan sira finaliza. “iha Noeninen nian ne’e, komunidade uza ona, maibé kanalizasaun presiza aumenta tanba distánsia iha bairru laran dook malu, depois servisu k’ik balu PNDS seidauk finaliza, liuliu iha konstrusaun bee-matan nian,” nia katak. Hatán ba preokupasaun ne’e, diretór PNDS Oé-Cusse, Tomas Boquifai, informa, projetu bee-moos iha suku Bobokase, kestaun primeiru tanba iha fallansu hosi fornesedór, bomba ho nia kontrola panél, tanba projetu ne’e nia kontratu katak, sei pakote dala ida ho fabrikadu atu fornese, maibé to’o ikus fornesedór maka tarde iha mobilizasaun materiál. “Tanba ita iha Oé-Cusse materiál sira-ne’e presiza hosi rai-li’ur, nune’e bele kompleta konstrusaun ne’e, ami koordena ona arubele aselera, maibé difikuldade ida mós tanba daudaun ne’e tempu udan, susar tebes atu asesu estrada to’o fatin ho di’ak,” nia katak. Diretór PNDS ne’e la esplika detallu kona-bá gastu orsamentu ba projetu unidade rua ne’e, maibé nia parte promete sei koordena ho fornesedór sira atu kontinua obra ne’e ba faze finalizasaun nian. Autoridade Viqueque prioritiza konstrusaun estrada, irigasaun no mellora sitema bee-moos https://tatoli.tl/2023/03/02/autoridade-viqueque-prioritiza-konstrusaun-estrada-irigasaun-no-mellora-sitema-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 VIQUEQUE, 02 marsu 2022 (TATOLI)-  Administradór Postu Viqueque-Villa, Munisípiu Viqueque,  Duarte Soares Branão, hateten suku sanulu iha postu Viqueque-Villa Viqueque, enfrenta kondisaun estrada ne’ebé grave, no la asesu bee moos no la asesu rede telekomunikasauntore, nune’e presiza investe no fó perioridade ba asuntu hirak ne’e hodi komunidade bele asesu ho di’ak. “Husi ha’u-nia postu Viqueque-Villa ninia problema perioridade tau ba iha konsultasaun ne’e maka Estrada tanba Estrada liga ba suku kuaze kondisaun aat hotu. Alende Estrada presiza kria mós fatin turizmu rezisténsia iha suku Uaimori no kria  irrgasaun hodi populasaun Viqueque villa sira bele halo natar sira-ne’ebé abandona kuaze tinan barak ona”, Duarte Soares Branão, hateten asuntu ne’e iha aprezentasaun konsulta Leo, iha salau adiministrasaun, kinta ne’e. Autoridade lokál ne’e afirma kestaun ne’e iha konsultasaun sidadania iha nivél munisípiu Viqueque kona-ba Lei Enkuadramentu Orsamentu (LEO) ho númeru 2/2022, 10 Fevereiru. Autoridade ne’e hatutan, problema seluk ne’ebé iha postu Viqueque-villa maka suku Maluru sei planu LNG Beaço. Enkuantu postu haat hanesan Lacluta, Uatulari, Uatucarbau no Ossu, tau perioridade ba Estrada, bee-moos, presiza hadia eskola sira-ne’ebé kondisaun aat, postu saúde no koloka médiku ba postu saúde sira ne’ebé estabelese ona kada suku sira. Alende programa sira-ne’e xefe suku na’in-36  mós propoin planu ida kria sede aldeia ba suku 36 iha munisípiu Viqueque tanba duran ne’e laiha sede suku hodi difikulta ba sorumutu ruma iha aldeia laran. Responde kestaun ne’e, Xefe Departamentu ba Kapasitasaun Instituisionál iha Ministériu Finansa, Fernando Manuel Ribeiro, afirma hosi programa periorídade sira husi suku no postu administrativu ekipa sei nota maka hanesan problema estrada, bee-moos, setór agrikultura maka fila rai, kria fatin turizmu, eletrisidade, kampu futeból no loke fatin formasaun. “Difikuldade sira ne’e ami rekolla hotu ona, ami finansa ninia servisu maka kria planu, nune’e husi problema sira-ne’e ami sei koordena liña ministeriál sira hodi tau sira nian planu perioridade. Iha tinan oin mai planu sira ne’ebé autoridade sira aprezenta ne’e maka liña ministerial sira sei hatama tanba planu tenke refleta ba povu nian,” nia afirma. Munisípiu Viqueque  iha postu administrativu 5, kompostu husi Lacluta, Ossu, Uatucarbau, Uatulari no Viqueque Villa ho totál suku 36. Demográfikamente Viqueque iha totál populasaun hamutuk 78,599 (tuir projesaun 2019). SEJD hasoru malu ho Embaxadora foun Cuba iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/02/sejd-hasoru-malu-ho-embaxadora-foun-cuba-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 DILI, 02 marsu 2023 – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) Abrão Nokosiku Saldanha, audiénsia ho Embaixadora foun Cuba nian iha Timor-Leste, Grisel Alina Aldama Inniss. “Embaixadora foun ne’e troka nia susesór ne’ebé antes ne’e asume hela husi enkaregadu negósiu estranjeiru Cuba iha Timor-Leste, Ernesto Dias Pérez ne’ebé remata ona nia misaun iha Timor-Leste, agora nia mai ona, nia mak embaxadora Cuba nian iha ne’e”, Nokosiku dehan liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Tuir nia, iha enkontru ne’e part rua koalia kona-ba hametin liután kooperasaun entre nasaun rua iha área desportu no seluk tan. “Hasoru malu ne’e ko’alia asuntu kooperasaun entre Timor-Leste ho Cuba iha área desportu no seluk tan”, nia dehan. Iha okaziaun ne’e, Embaixadora Grisel Alina Aldama Inniss, hateten Cuba komprometidu hodi apoiu másimu ba área desportu no edukasaun fizika ne’ebé durante ne’e la’o ho di’ak tebes ho Timor-Leste. “Ami iha komitmentu nafatin atu apoiu Timor-Leste iha área desportu no edukasaun fízika, Cuba ho Timor-Leste hanesan nasaun amiga kooperativa tenke metin nafatin hanesan ne’e”, nia konklui. Xineza gosta kafé Timor-Leste tanba kualidade no la kontaminadu https://tatoli.tl/2023/03/02/xineza-gosta-kafe-timor-leste-tanba-kualidade-no-la-kontaminadu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 DILI, 02 marsu 2023 (TATOLI)— Minister Counselor Embaxada Xina iha Timor-Leste, Xu Danyang, hateten xineza gosta kafé Timor-Leste iha merkadu tanba iha kualidade tanba iha 2021 Timor-Leste exporta ona kafe hamutuk tonelada 349 ba Xina. Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, enkontru ho Charge d’affaires, Xu Dayang. iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pité, kinta (02/03). Imajen Tatoli/Egas Cristovão Nia hateten, ohin nia parte hasoru malu hala’o enkontru dahuluk ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hodi debate kona-ba hametin kooperassun bilateral entre rai rua, no Xina sei kontribui ba Timor-Leste hodi introdús produtu kafé ba iha Xina. “Merkadu Xina boot tebes no di’ak ba Timor-Leste atu bele haruka kafé, tanba xineza gosta tanba nia kualidade di’ak laiha kontamina ho kímiku,” nia hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Iha enkontru ne;e, nia parte hato’o ba Prezidente Repúblika katak Embaixada Xina fó doasaun apoiu indústria kafé iha rai-laran no sira-nia parte sei kontinua introdús kafé Timor-Leste ba merkadu Xina. Durante sorumutu ne’e, Prezidente Repúblika hateten Timor-Leste hakarak hametin kooperasaun bilaterál entre nasaun rua, Timor-Leste no Xina, no PR hakarak lori investidór hosi rai-li’ur mai investe iha Timor-Leste. Nia dehan, iha ona kompañia Xina balun iha ona, nune’e Prezidente Repúblika hakarak investe liután hodi kria kampu serbisu ba timoroan sira no nia parte konkorda ho pedidu refere. Primeiru-Ministru hakarak empreza konstrutora estrada Laga-Baguia no Quelicai-Ossú garante kualidade obra https://tatoli.tl/2023/03/03/primeiru-ministru-hakarak-empreza-konstrutora-estrada-laga-baguia-no-quelicai-ossu-garante-kualidade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-03 BAUCAU, 03 marsu 2023 - Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, no tékniku sira obrserva direta projetu konstrusaun estrada Laga-Baguia no Quelicai-Ossú. Iha ámbitu observasaun ba obra ne’e, Matan Ruak husu ba empreza implementadora sira atu aselera projetu no garante nia kualidade, nomós husu ba autoridade lokál no populasaun atu apoia empreza sira durante konstrusaun obra ne’e. “Ha’u hakarak mai haree direta andamentu projetu rua ne’e iha Baucau, hanesan estrada diresaun Uaiaka bá postu Quelicai no Nahareka (Ossú). No projetu seluk mak hosi Laga bá Baguia. Serbisu la’o ho di’ak no sei iha faze mobilizasaun ekipamentu, prepara fatin hodi hela no rekrutamentu ba traballadór, nune’e prosesu ne’e la’o neineik uitoan”, Matan Ruak hatete hafoin observa direta obra iha terrenu, iha postu Laga, munisípiu Baucau. Xefe Governu ne’e haree katak hosi parte Laga nian kuaze haluan ona estrada kilometru neen, enkuantu Quelicai nian sei iha difikuldade balun. Tuir relatóriu ne’ebé mak Xefe Ezekutivu simu katak indemnizasaun ba komunidade afetada sira iha (Laga, Baguia no Quelicai) finaliza ona no daudaun hein empreza hala’o de’it sira-nia serbisu. Objetivu Matan Ruak observa direta projetu ne’e tanba obra sira ne’e iha ligasaun no asume knaar nu’udar Primeiru-Ministru.  Iha projetu estratéjiku lubuk ida mak tenke hala’o, hanesan Portu Tibar no lakleur tan sei halo lansamentu dahuluk ba konstrusaun Aeroportu Internasionál Comoronno projetu boot seluk tan. “Projetu ba estrada rua ne’e importante tebes tanba iha tinan barak ema koñese ami hanesan tangan di atas, entaun iha ha’u-nia tempu hanesan Primeiru-Ministru hakarak tangan di bawah”, nia afirma. Prezensa Xefe Governu nian hamutuk ho Ministru Obra Públika ne’e hakarak mós manifesta apoia Governu nian ba autoridade lokál no empreza katak sira lamesak, más Ezekutivu ajudasira bainhira iha difikuldade hodi rezolve, nune’e sira-nia atividade bele la’o ho di’ak. Primeiru-Ministru kompromete katak, kada fulan hakarak tun direta observa no akompaña implementasaun projetu, nune’e motiva empreza sira serbisu di’ak no tuir tempu ne’ebé kontratu determina. Projetu reabilitasaun estrada Uaiaka-Ossú nian konstrui husi empreza Chongqing International Construction Corporation (CICO) ho orsamentu hamutuk millaun $16,5 ho durasaun tinan ida fulan neen no Laga-Baguia ezekuta husi empreza Norinco International Coorporation ho orsamentu millaun $21,7 ho durasaun tinan rua. Peskadór ida hala’o peska iha Bee Ahin Viqueque lakon https://tatoli.tl/2023/03/04/peskador-ida-halao-peska-iha-bee-ahin-viqueque-lakon/ tatoli.tl Notísia 2023-03-04 VIQUEQUE, 04 marsu 2023 — Peskadór ida hosi aldeia Bauain, suku Uma Uain Leten, postu administrativu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque tau rede iha bee ahin, ba peska mak lakon hodi kalan no daudaun ne’e ekipa Bombeiru Viqueque hamutuk ho komunidade kontinua buka vítima. “Ami simu informasaun hosi komunidade suku Uma Uain Leten nian hodi kalan (sesta 03 marsu 2023) ba tau rede iha Bee Ahin maka lakon. Nune’e agora ami ekipa kompostu hosi Bombeiru no seguransa sivil ba fatin akontesimentu hodi buka peskadór, maibé to’o agora ami seidauk hetan peskadór ida-ne’ebé lakon ne’e,” Adjunto Protesaun Sivil, Cirilio Soares Gomes, hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, sábadu ne’e. Cirilio hatutan, ekipa Protesaun Sivil hamutuk ho komunidade kontinua buka peskadór iha área vitima hala’oo peska ikan iha Bee Ahin Lugasa, besik tasi ibun nian. “Ami agora kontinua buka ho bero ki’ik maibé tasi moos boot ne’ebé difikulta ba ekipa sira buka peskadór ne’ebé lakon ne’e. Hodi kalan peskadór ba peska mesak tau rede iha bee laran. Ekipa no família sira hetan ona ninia roupa no rede, maibe ema buka seidauk hetan. Deskomfia Lafaek mak tata tanba iha ne’e Lafaek nian fatin barak,: nia dehan. Iha fatin seluk xefe suku Uma Uain Leten, postu Viqueque Villa, Martinho Soares Gusmão, hatutan abitante hosi suku Uma Uain Leten hanesan peskadór hodi kalan ba peska mak lakon duni agora família sira hamutuk Protesaun Sivil kontinua buka. “Loos! Ha’u-nia populasaun ne’e, hanesan ema peskadór hodi kalan nia ba tau rede iha Bee Ahin mak lakon, nune’e ohin família sira hamutuk ho protesaun sivil tun hotu buka, maibe seidauk hetan,” nia hateten. Enkuantu Autoridade Protesaun Sivil (APC) Viqueque hamutuk ho komunidade hosi Suku Uma Uain Leten kontinua buka tuir vitima Francisco Mendes ho idade 32 hosi aldeia Bahauai, Suku Uma Uain Leten. Koreia sujere ba Timor-Leste hadi’ak liután área informasaun no téknolojia molok adere ba ASEAN https://tatoli.tl/2023/03/06/koreia-sujere-ba-timor-leste-hadiak-liutan-area-informasaun-no-teknolojia-molok-adere-ba-asean/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 DILI, 06 marsu 2023 – Embaixadór súl-koreanu iha Timor-Leste, Shin Man Taek, sujere ba Governu Timor-Leste atu hadi’ak liután iha área informasaun no teknolojia (IT) molok adere ba Organizasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés). “Apoia ida mak presiza kapasitasaun ba rekursu umanu, liuliu iha setór públiku no tenke iha koñesimentu oinsá organiza eventu internasionál sira tanba reuniaun ASEAN nian sei hala’o barak iha Timór, entaun presiza iha plataforma eletrónika ida di’ak. Tanba ne’e presiza tau-atensaun ba iha área informasaun no téknolojia para bele iklina-aan iha ASEAN”, Shin Man Taek hatete hafoin reuniaun ho Xefe Governu, iha Palásiu Governu, segunda ne’e. Embaixadór ne’e akresenta katak Governu koreanu prontu apoia Timor-Leste hodi adere ba ASEAN. “Hamutuk ho Primeiru-Ministru diskute maka oinsá Koreia ninia prontidaun hodi ajuda Timor-Leste nia preparasaun ba adezaun ba ASEAN. Apoia sira hanesan kapasitasaun rekursu umanu ne’ebé Koreia hein hela bainhira Governu Timor-Leste hato’o pedidu”, nia dehan. Ezekutivu Koreia garante katak bainhira Timor-Leste adere ona ba ASEAN dezenvolvimentu sei sai di’ak liután. Lembra katak Sekretariadu ASEAN hosi Jakarta, Indonézia, foin lalais kapasita ofisiál sira hosi liña ministeriál iha pilár ekonómiku. Hosi formasaun sira ne’e realiza atu Timor-Leste prepara aan di’ak liután hanesan membru plenu ba iha organizasaun refere. Empreza hahú teste fui alkatraun ba estrada Uatulari https://tatoli.tl/2023/03/09/empreza-hahu-teste-fui-alkatraun-ba-estrada-uatulari/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 VIQUEQUE, 09 marsu 2023 — Empreza responsavél Mula Unip, LDA no Greo Unip, Lda, kinta ne’e, hahú koko fui alkatraun ba estrada iha postu Uatulari, munisípiu Viqueque, hafoin hetan sertifikasaun hosi Diresaun Nasionál Laboratóriu hosi Ministériu Obra Públika (MOP). “Empreza resposavél hahú koko tau ka fui alkatraun been ba estrada Uatulari ne’e, atubele kontinua fui ona alkatraun ba estrada nasional refere,” hateten Mario do Rego, ba Agência Tatoli, iha postu Viqueque villa, kinta ne’e. Hafoin fui alkatraun been, nia dehan empreza nia ekipamentu ka mákina alkatraun bee nian sei falla hela ne’ebé presiza tan tékniku empreza nia halo manutesaun fali, hafoin kontinua fali serbisu. “Iha prosesu fui alkatraun been ne’e ekipa tékniku husi Ministériu Obra Públiku (MOP) maka akompaña hodi haree atu sertifika ba empreza responsavél sira, maibé sira ekipamentu maka sei falla. Ha’u ha’u hanoin tau aspál ba estrada kilomentru 10 iha Uatulari serbisu la to’o fulan ida bele finaliza ona serbisu”, nia hato’o. Estrada Nasionál iha postu Uatulari ho naruk kilometru 10 ho kustu millaun $8, ne’ebé asina kontratu iha tinan 2017. Nune’e empreza responsavél  mak  empreza Hela Mula unip, Lda mak toma-konta estrada kilometru 5 no Greo unip, Lda responsabiliza mós kilómetru 5. Ofisiál supervizaun CNE na’in-115 hahú hala’o serbisu iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/03/09/ofisial-supervizaun-cne-nain-115-hahu-halao-serbisu-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 OÉ-CUSSE 09 marsu 2023 (TATOLI) – Ofisiál supervizaun na’in-115 ne’ebé Governu rekruta atu hala’o monitorizasaun iha kampaña no eleisaun parlamentár hahú hala’o ona serbisu iha edifísiu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). “Preparasaun ba eleisaun parlamentár ba tinan ne’e, agora ita-nia ofisiál sira na’in-115 ativu ona iha edifisíu CNE Oé-Cusse hodi hala’o kna’ar, tanba sira kumpri ona rekizitu liuhosi submete dokumentu teste orál no eskrita, entaun sira-nia kontratu sei hahú hosi marsu ne’e, ” Direitór CNE Oé-Cusse, Tomás Oqui Meta informa ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Koba-bá formasaun no kapasitasaun ba ofisiál sira-ne’e, parte CNE sei hein orientasaun hosi nasionál, tanba ofisiál na’in-115 ne’e sei koloka sira ba iha sentru votasaun no estasaun votasaun sira iha territóriu Oé-Cusse, no mós halo supervizaun iha atividade eleitorál kampaña nian. “Antes koloka sira ba iha baze, sira presiza formasaun ruma, no formasaun ne’e mós sei fasílita hosi nasionál, entaun agora ita hein de’it desizaun hosi nasionál bainhira simu ona formasaun ita bele koloka sira iha sub-rejiaun sira atu halo monitozasaun ba atividade eleitorál,” nia katak. Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) rejista sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese iha territóriu Oé-Cusse, ho totál eleitór provizória hamutuk 53.153, komposta hosi mane 27.407 no feto 26.106. Purtantu, Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta, dekreta ona loron eleisaun parlamentár ne’e sei akontese iha 21 maiu tinan ne’e. Atu konkorre iha eleisaun parlamentár 2023, daudaun ne’e CNE anúnsia ona partidu polítiku hamutuk 24 mak sei konkorre iha eleisaun parlamentár, nune’e mós STAE deklara ona katak períodu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár ne’e hahú iha 19 abríl 2023. PR husu MP hametin independénsia antes adere ba ASEAN https://tatoli.tl/2023/03/13/pr-husu-mp-hametin-independensia-antes-adere-ba-asean/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 DILI, 13 marsu 2023 (TATOLI)— Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, segunda ne’e, simu audénsia Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopes hodi diskute kona-ba Timor-Leste adere ba ASEAN no PR husu Ministériu Públiku (MP) atu hametin independénsia sistema justisa. “Ita atu tama iha ASEAN, entaun ita-nia sistema justisa tenke hametin liu-liu independénsia, Ministéiru Públiku (MP) autonómia nunka monu ba intervensaun polítika, ne’e mak mensajen Xefe Estadu nian,” Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopes, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho PR iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Nia hatutan, Ministériu Públiku (MP) firmeza nafatin iha Sistema justisa ne’ebé independente hodi bele lori Timor-Leste adere ba ASEAN. Durante sorumutu, PJR mós atualiza movimentu prosesuál kazu ne’ebé MP liuhosi prokuradór sira esforsu hodi halo investigasaun. “Movimentu prosesuál iha fevereiru ne’e hahú inísiu, kazu mai hosi fulan-janeiru 1.895, kazu tama 494, Prokuradór sira esforsu halo investigasaun to’o termina. Totál ikus iha nível nasionál 454, tranzitadu fulan oin 1.930, iha aumentu númeru prosesu pendénsia 35,” nia dehan. Nia mós hateten, PJR hetan apoiu fundu hosi Uniaun Europeia (UE) liuhusi PFMO, Institutu  Camões organiza majistradu na’in-neen dezloka ba Portugál hodi tuir formasaun. Setembru-dezembru, sentru tratór Sanfuk fila-rai ektare 335,69 atu halai natar https://tatoli.tl/2023/03/13/setembru-dezembru-sentru-trator-sanfuk-fila-rai-ektare-33569-atu-halai-natar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 COVALIMA, 13 marsu 2023 (TATOLI) –Xefe brigada sentru tratór munisípiu Covalima, Tomas Amarál relata, hahú fulan-setembru to’o dezembru tinan 2022 ne’e, sentru tratór Sanfuk fila-rai natar ektare 335, 69 hosi agrikultór 585 atu halai natar. “Hahú setembru-dezembru tinan 2022, sentru tratór sanfuk fila ona rai ektare 335,69 ho totál agrikultór hamutuk nain-585 iha Covalima ne’ebé mai hosi postu administrativu Suai hamutuk 471 no Maucatar 114,” Tomas Amarál,  hato’o dadus ne’e ba agência tatoli, iha sentru tratór sanfuk, segunda ne’e. Kritéria atu fila agrikultór nia-rai, sira tenke halo rejistu no lori sira-nia dokumentu karatun eleitorál, hafoin sentru tratór bele halo jestaun hodi koloka tratór atu fila sira-nia rai hodi bele hasa’e produsaun iha rai-laran. Mina ne’ebé enxe ba tratór hirak ne’e, nia dehan, iha tinan 2022 ne’e kompañia Mãe da Graça mak fornese mina litru-5000 hodi halo jestaun koloka ba postu administrativu Suai, Tilomar, Zumalai no postu administrativu Maucatar. Ho nune’e, oras ne’e daudaun sentru tratór Sanfuk prióridade halo atendementu mina gratuita ba agrikultór fila-sira nia-rai atu halai natar. “Kada-tinan kompaña Mãe da Graça distribui mina litru 5000 ne’e, ita-uza no distribui ba postu administrativu sira, ida-ne’e la sufisiente no uza la to’o fulan ida. Ita jere di’ak semana rua hotu ona,” nia hateten. Aleinde informa dadus tinan 2022, nia mós informa dadus tinan 2023 agora daudaun ba époka segundu, sentru tratór Sanfuk atende ona agrikultór nain-20 atu fila sira-nia rai hodi halai natar. Totál tratór iha sentru Sanfuk Covalima hamutuk unidade-30 no hosi númeru ne’e unidade lima (5) halo ona lelaun, unidade rua kondisaun aat todan, tratór unidade lima (5) aat kmaan, nune’e tratór unidade 18 mak halo atendimentu atu fila-rai iha Covalima. Agrikultura RAEOA identifika Rusa-Kakatua kontinua eziste iha área protejida Ek-Oni no Citrana https://tatoli.tl/2023/03/15/agrikultura-raeoa-identifika-rusa-kakatua-kontinua-eziste-iha-area-protejida-ek-oni-no-citrana/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 OÉ-CUSSE 15 marsu 2023 – Diresaun Rejionál Agrikultura liuhosi Departamentu Floresta no Konservasaun, daudaun ne’e identifika bibi-rusa no manu-kaktua eziste iha área protejida Ek-Oni no área protejida Manggal, Citrana iha suku Bene-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, José Eta, informa, iha 2020 diresaun koloka guarda floresta komunitária sira na’in-20 asegura área protejida sira fatin ne’en iha Oé-Cusse ho medida área hamutuk ektare rihun 35, atu asegura rikusoin hotu-hotu iha área protejida sira-ne’e. “Hahú iha 2022 to’o agora, estragu ba animál fuik sira komesa menus kompara ho tempu anteriór, tanba prezensa guarda floreste sira, konsege identifika animál sira mós hahú hakbesik ona ba fatin ne’ebé komunidade sira hela,” nia katak. “Iha Ek-Oni, Manggal Citrana, Maon-Leu, Usmetan bibi-rusa sei eziste, no hatudu númeru aumenta, tanba tékniku guarda floresta sira, konsege hasai foto no sempre asegura, tanba laiha ona sidadaun ruma atu kasa no mós halo atividade agrikultór, agora ita identifika fatin rua, Ek-Oni iha manu-kakatua antes ne’e laiha maibé rusa sei eziste, no Manggal Citrana númeru rusa aumenta, fatin seluk seidauk maibé fatin rua ne’e identifikadu ona dadus maka seidauk kompletu,” José Eta, hatete, iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. Tuir nia, área protejida Ek-Oni, rusa sira komesa maus hosi foho tún ona hodi la’o hamutuk ho karau sira-ne’ebé besik komunidade sira, nune’e iha área protejida ne’e rasik, guarda floresta sira mós rejista ona manu-kakatua hamutuk 10 sei eziste kompara ho antes númeru kiik tebes. “Maibé la konsege hasai nia imajen hanesan evidénsia ida mai ita atu presiza tau atensaun no asegura atu labele hetan estragu hosi ema hotu,” nia afirma. Atu konstrola ba animál hirak-ne’e, daudaun ne’e Diresaun Rejionál Agrikultura, koodena ho unidade téknika iha Gabinete Prezidente Autoridade atu fasilita formasaun ba guarda floresta komunitáriu sira, kona-bá oinsá atu halo levantamentu biodiversidade iha área protejida sira. “Intensaun hosi formasaun ne’e hanesan inventarizasaun ba rekursu nian, ne’ebé iha loron 30 marsu ne’e sei konvida guarda floresta sira mai hotu atu hetan formasaun no prátika, oinsá atu identifika no halo levantamentu dadus ba flora no fauna ne’ebé rejista iha área protejida sira, nune’e iha futuru ita iha ona dadus adekuadu, agora daudaun dadus provizória iha maibé seidauk kompletu,” nia katak. Nia hatutan, alende ne’e iha área protejida Kutete mós bibi-rusa sei iha inklui área projetida seluk hanesan manu-fuik, rusa no seluk tán sei eziste, maibé atu hatene nia dadus adekuadu, presiza fasilita formasaun ba guarda floresta sira kona-bá levantamentu. “Entaun bainhira ita fasilita formasaun ita sei hatene rikusoin saida mak eziste ho montante iha área protejida sira-ne’e,” nia katak. Antes ne’e Diresaun Agrikultura halo ona sensibilizasaun ba komunidade oinsá atu kuida espésie sira-ne’ebé eziste iha área protejida atu labele estraga, tanba lei bandu, bazea Dekretu-Lei Nú. 5/2016, 16 marsu, kona-bá Sistema Nasional Área Protejida, iha RAEOA área protejida ne’ebé identifikadu hamutuk fatin neen (6) ho totál área protejida hamutuk ektare 35,000 mai hosi Monte Kutete, Usmetan, Oebatan, área Mangal Citrana, Monte Manu Leu no Ek-Oni. Entretantu, totál guarda floresta komunitáriu ne’ebé diresauan agrikultura koloka sira iha área protejida fatin neen ne’e, hamutuk na’in-30. Diretór HAK lakon vida tanba sofre kankru raan https://tatoli.tl/2023/03/17/diretor-hak-lakon-vida-tanba-sofre-kankru-raan/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 (TATOLI) – Diretór Ezekutivu HAK, Xisto do Santos fila hikas ona ba aman maromak nia kadunan santo tanba sofre moras kankru raan. Diretór Klíniku iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Marcelino Correia, informa Xisto dos Santos tama iha HNGV iha loron 14 fulan marsu, depois médiku sira halo diagnosa katak nia moras trombisit ho severe anemia, entaun nia moras kankru raan, ho ida ne’e mak afeta ba nia saúde. ”Durante ne’e matebian la kontrola nia moras no la halo tratamentu, ikus mai afeta ba hemorasia sae kakukat no kauza halo nia lakon vida”, Marcelino Correia, dehan ba jornalista iha nia kna’ar fatin HNGV, ohin. Marcelino informa, matebian sofre kankru raan, entaun ikusmai labele salva nia vida tanba mai ho grave ona. ”Matebian sofre moras hanesan ne’e, nia la halo tratamentu inísiu, agora ho situasaun grave mak mai difísil atu kura tanba pasiente sira ho sofre moras hanesan ne’e, ita haruka ba Singapura hodi halo tratamentu kontinuasaun ne’eba”, nia esplika. Diretór klíniku esplika, matebian durante ne’e la halo tratamentu depois sofre ona moras mak mai iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV). Aleinde ne’e, matebian Xisto dos Santos, nu’udar Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, ne’ebé luta kontra injustisa sosiál, violasaun direitus humanus. Liuhosi meiu komunikasaun sosiál, matebian Xisto koalia bebeik, atu governante sira tau prioridade ba povu nia moris, hatur lia loos no prioritiza mós ba dezenvolvimentu nasionál, nu’udar nasaun demokrátiku. Matebian nia partisipasaun hodi kontra injustisa sosiál, la’os iha rai laran de’it, maibé mós iha rai liur, hanesan defende nasaun sira ne’ebé hetan intimidasaun, hetan okupasaun hosi rai bo’ot sira. Deputada Olinda husu Governu kontrola mina sona Symphoni https://tatoli.tl/2023/03/20/deputada-olinda-husu-governu-kontrola-mina-sona-symphoni/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 - Deputada Olinda Guterres, hosi Bankada KHUNTO iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), husu ba Governu atu kontrola sirkulasaun mina sona ho naran Symphoni iha merkadu iha territóriu nasionál. “Mina Shymponi agora virál mina lanu, hau-nia ema sira hola kle’ur ona, horse’ik no horibainrua rona dehan lanu fali, hanoin husu Governu presiza kontrola,”  Deputada Olinda, hato’o preokupasaun ne’e liu hosi reuniaun plenária PN, segunda ne’e. Nia dehan, mina sona ne’e deskonfia lanu ema tanba daudaun ne’e virál loos iha media sosiál tanba ne’e, Governu liu hosi Autoridade Inspeksaun no Fiskalizasaun Ekonómia no Sanitária (AIFAESA) presiza halo inspesaun rutina liután iha merkadu. Antes ne’e, Diretór Nasionál Saúde Públika iha Ministéiru Saúde, Frederico Bosco, fó sai katak sidadaun na’in tolu daudaun rekupera ona liuhosi tratamentu iha sentru saúde Formoza hafoin deskonfia konsúmu mina sona ho marka Symphoni. Entertantu, Inspetór Jerál, Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár, Institutu Públiku (AIFAESA,I.P), Ernesto Monteiro, husu loja na’in sira provizóriu labele faan mina han ho naran Symphoni tanba deskonfia mina refere la di’ak ba ema-nia saúde. “Ha’u husu ba públiku liuliu loja na’in sira provizóriu hapara faan mina han ne’ebé ho naran symphoni, tanba deskonfia mina refere la di’ak ba ema-nia saúde,” Ernesto Monteiro dehan ba Agência Tatoli, iha Embaixada Repúblika Indonezia (KBRI). Nia afirma, tuir informasaun ne’ebé nia rona mina Symphoni ne’e rasik, importa hosi Indonézia, maibé empreza ne’ebé mak hatama AIFAESA,I.P la hatene tanba daudaun ne’e, merkadu livre ema hotu bele halo karta lisensa hatama sasán hodi faan. FRETILIN preokupa sistema burokrásia trata kartaun eleitorál https://tatoli.tl/2023/03/20/fretilin-preokupa-sistema-burokrasia-trata-kartaun-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 - Deputada Gabriela Alves husi Bankada FRETILIN preokupa ho sistema atendimentu husi Servisu Tékniku Administrasaun Estatál (STAE) ba sidadaun sira bainhira atu halo kartaun eleitorál tanba dala barak mosu burokrásia. “Polítika Estadu nian mak  hasae taxa partisipasaun eleitór iha eleisaun parlamentár, atu prienxe ida ne’e presiza dokumentu kartaun eleitorál komunidade ka’er hodi ba vota iha loron eleisaun, maibé preokupa sistema atendimentu burokrásia  ba komunidade sira ne’ebé mosu durante ne’e,” Nia levanta levanta iha reuniaun plenária PN, segunda ne’e. Nia hateten, kazu balun ne’ebé akontese durante ne’e maka bainhira sidadaun ida atu ba hasai kartaun eleitorál foun ka troka, ou idozu sira atu bá halo kartaun eleitorál persiza sertidaun RDTL nune’e difikulta sidadaun sira atu hasai kartaun eleitorál. “Entaun lori sistema eletrónika besik ba komunidade, tanba to’o bá iha postu administrativu sira komuidade balun hosi suku la’o distánsia dook kilometru dook, entaun ho burokrásia sira ne’e todan halo komunidade tenke fila,” nia preokupa. PN fó ona votu konfirmasaun ba alterasaun lei eleitorál hodi haruka fila-fali ba PR https://tatoli.tl/2023/03/20/pn-fo-ona-votu-konfirmasaun-ba-alterasuan-lei-eleitoral-hodi-haruka-fila-fali-ba-pr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 - Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi reuniaun plenária, segunda ne’e, fó ona votu konfirmasaun ba  dekretu númeru 78/V PN-alterasaun dalima lei númeru 6/2006, 28 dezembru lei eleitorál ba PN, hodi haruka fila-fali ba Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta atu hetan promulgasaun. “Votu konfirmasaun nova apresiasaun diploma ka dekretu 78/V PN-alterasaun dalima lei númeru 6/2006, 28 dezembru Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál ho rezultadu votasaun a-favór 37, kontra 22, abstensaun rua, ho ida ne’e dekretu númeru ne’e  haree tuir artigu 88 númeru 3,  vezes superiór maiória absoluta  dos deputados em efetivu funsaun para confirmação diploma, tuir artigu ne’e meza deklara dekretu ne’e konfirmadu, nune’e meza sei envia hikas dekretu ne’e  ba Prezidente Repúblika,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Gutrres Lopes, fó sai iha sala plenária. Notísia Relevante : Desizaun veto, MAE: hein votu konfirmasaun husi PN Aniceto Guterres fó sai katak iha votu konfirmasaun ka apresiasaun foun ba alterasaun lei eleitorál ne’e laiha proposta ruma ne’ebé maka deputadu sira  aprezenta tanba ne’e, ho votu konfirmasaun ne’e maka meza Parlamentu Nasionál sei haruka fila-fali dekretu lei ne’e ba Xefe Estadu iha tempu badak. Entertantu, antes ne’e,  Prezidente Repúblika veto dekretu PN  ne’e  ho razaun estabelesimentu sentru votasaun paralela, no Ataúro daudaun sai  ona munisípiu entaun tenke vota tuir sistema munisípiu seluk ne’ebé estabelese ona,  inklui sujestaun kona-ba votu postál  no mós  braille, nune’e  husu ba PN atu reformula. Ministru Administrasaun Estatál (MAE),  Miguel Ferreira do Carvalho, hateten alterasaun lei eleitorál ne’e importante maka atu aumenta taxa partisipasaun eleitór sira iha rai-laran no diáspora. “Governu mantein alterasaun lei eleitorál. Ho ida ne’e husu Parlamentu Nasionál atu fó votu konfirmasaun  hodi envia fila-fali ba Xefe Estadu halo promulgasaun,”Nia hateten. Vise Bankada PLP,  Francisco de Vasconselos, hateten bankada PLP nia pozisaun desde inísiu  akompaña diskusaun lei eleisaun prezidensiál liga ho artigu ne’ebé Xefe Estadu preokupa kona-ba sentru paralelu  ne’e,  ita uza ona desde iha eleisaun prezidensiál tinan kotuk. Tanba tuir Bankada Governu ne’e katak sentru votasaun paralelu ne’e atu fasilita sidadaun sira ne’ebé maihosi Munisípiu ne’ebé daudaun ne’e servisu iha kapitál Dili, moras iha ospitál, estudante ne’ebé eskola iha Dili la konsege fila bá sira-nia suku hodi partisipa iha eleisaun. Kona-ba votu postál ho matrix braille ne’e, nia dehan ho objetivu maka hakarak hasa’e taxa partisipasaun ita-nia eleitór sira durante eleisaun parlamentár iha tinan ne’e. “Tanba ne’e PR veto polítika, no veto polítika kontra fali tékniku nian laiha kabementu liu, tan ne’e pozisaun bankada PLP halo konfirmasaun haruka ba PR,” Nia hateten. Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, hateten  hosi bankda KHUNTO konsidera desizaun PR ne’e veto polítika, tanba ne’e,  bankada KHUNTO sempre fó apoiu  ba proposta Governu ho objetivu atu hasa’e taxa partisipasaun iha eleisaun. “Tanba ne’e ida ne’e  ba ami bankada KHUNTO halo konfirmasaun votu de’it  haruka fali ba Prezidente Repúblika hodi halo promulgasaun, se ida ne’e mak ita veto la’o tuir nafatin anteriór nian, entaun taxa partisipasaun bele tuun barak sei la bá vota,” nia hateten. Vise Bankada CNRT, Patrocínio Fernandes, hateten dahuluk, PR halo veto  polítiku  ne’e hodi aprezenta ninia dúvida no preokupasaun kona-ba medida foun sira ne’ebé maka Governu introdús iha alterasaun lei ne’e hodi bolu atensaun ba Governu atu óinsa aprezenta alterasaun lei ida,  buka no tetu ho situasaun hotu, atu labele halo iha momentu ida ne’ebé mak PR uza ona lei atuál hodi dekreta kalendáriu eleisaun nian no bazea ba dekretu ne’e  no prosesu lubun ida lao tiha ona to’o klaran. Daruak, loloos inisitava ne’e importante atu introdús maibé loloos iha fulan-setembru tinan 2022 liubá Governu bele aprezenta  ona proposta alterasaun ne’e mai iha PN hodi diskute atu nune’e bele fó tempu ba tékniku sira hodi kria kondisaun ba medida foun hirak ne’e. Maibé tansá maka foin aprenzenta?. No datoluk, koa’lia kona-ba taxa partisipasaun la sai sasukat atu aumenta taxa partisipasaun sidadaun sira-nia iha eleisaun, tanba iha eleisaun prezidensiál 2022 justifika katak taxa partisipasaun la atinji to’o pursentu 100% sidadaun hotu-hotu partisipa iha eleisaun. Nia dehan, atu hasa’e partisipasaun sidadaun sira nian, Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) nia papél mak importante atu fó edukasaun sívika ba sidadaun hotu-hotu iha territóriu nasionál atu partisipa iha prosesu demokrátiku ne’e. Kona-ba oras loke no taka sentru votasaun, tuir nia kalendariu ne’ebé prezidente dekreta atu realiza eleisaun prezidensiál ne’e monu iha dominggu, entaun sarani barak sei bá misa depois  iha oras dadeer depois maka ba votu tanba ne’e sentru votasaun labele taka sedu. “Buat ne’e PR veto polítiku hanesan preokupasaun hosi bankada CNRT preokupa tanba ita haree  tempu ne’ebé sufisiente iha alterasaun ba lei  eleisaun prezidensiál ninian estabelese sentru votasaun ne’e rasik la fó biban atu tékniku sira iha STAE  atu prepara didi’ak kria konfuzaun iha sentru, kuantu mais ho prosesu ne’ebé lao tiha ona  to’o klaran mak ita obriga tau sentru votasaun paralelu bele akontese rejistu ladun organizadu,” nia kestiona. Nia hatutan medida braille atu fasilita sidadaun ho defisiénsia hodi partisipa iha eleisaun, tuir CNRT nia observasaun bulletin votu la persiza introdúz letra braille tanba iha lei eleisaun prevista ona katak sidadaun hotu iha direitu atu ba vota no votu sira ba portadór defiséinsia la uza bulletin kotuk ida  ne’ebé falta instrumentu sekundária atu fasilita sira óinsa mak vota, nune’e bele hamosu hosi dekretu Governu regula prosesu eleisaun. Nune’e mós votu postal,  CNRT  preokupa tanba tempu badak ona,  Parlamentu  aprova alterasaun ne’e presiza haree kestaun tékniku. “Tanba ne’e Bankada CNRT nia hanoin iha ona lei existente ne’ebé PR mós ka’er hodi dekreta kalendáriu eleisaun ninian, di’ak liu ita ka’er ba lei tuan, no eleisaun liu tiha bele fó tempu no medida foun ne’e rezerva introdús ba eleisaun sira  tuir mai,” Nia afirma. Vise Bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, hateten  PR iha direitu no devér atu dekreta de’it maibé se mak atu hala’o eleisaun ne’e Governu ho Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE). “Tuir loloos rona paresér tékniku hosi Governu se sira dehan bele, tanba sa PR labele, ida ne’e mak ita tenke hatene katak ezekutivu ne’ebé atu hala’o ne’e bele,  agora regra mak ne’e se ita dehan ema atu ezerse sira-nia direitu ita proíbe ne’e hanesan violasaun ba ema nia direitu,” Nia hateten. Nia argumenta lei ne’e uja hodi proteze ema-nia direitu aspirativu tanba lei anteirór difikulta sidadaun atu ezerse sira-nia diretu atu partisipa iha eleisaun, ne’ebé lei ne’e la kontra konstituisaun. Tanba ne’e, Parlamentu Nasionál ezerse ninia diretu no dever hodi fó fila-fali votu konfirmasaun hodi haruka ba Prezidente Repúblika dentru loron ualu atu hetan promulgasaun. Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku, Adriano do Nacimento, hateten hafoin rona mensajen PR nian PD konklui katak PR halo veto polítika hodi hato’o nia preokupasaun téknika no polítika ba implementasaun lei ida ne’e. “Tanba veto polítika, mak PD  sei nafatin fó nia konsistensia nia votu a-favór  lei ne’e, tanba justifikasaun téknika hosi Ministru MAE, maske nune’e PD husu Governu atu tau atensaun másimu preokupasuan teknika no polítika bele tatoli hela mesanjen nune’e lei ne’e  bele akomoda sidadaun hotu. Razaun ne’e ami deklara PD aseita PN lori hikas lei ne’e ba PR hodi PR promulga tuir konstituisaun,”Nia afirma UEP prepara fó seguransa iha kampaña no eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/20/uep-prepara-fo-seguransa-iha-kampana-no-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Komandante Unidade Espesiál Superintendente Xefe Orlando Gomes, hateten Unidade Espesiál Polísia (UEP) preparadu hodi fó seguransa durante períodu kampaña eleitorál to’o eleisaun parlamentár. “Unidade Espesiál Polísia (UEP) prontu fó seguransa ba kampaña no eleisaun parlamentár no prontu atu atua kualker konflitu ne’ebé mak mosu. Tanba UEP ne’e treinadu hodi atende  saida de’it mak mosu”, Orlando Gomes hateten ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan, membru UEP sira sei atua konflitu ka konfrontu ruma ne’ebé mak mosu perante kampaña no eleisaun UEP. Nia haktuir, agora daudaun Komandu UEP fó ona treinamentu fiziku no tátiku ba membru Batalão Orden Públiku (BOP), Corpo Seguransa Pesoal (CSP) no Comando Operação Especial (COE) hodi prepra aan atu fó seguransa ba kampaña no eleisaun. “Fulan ne’e ita hahú fo treinamentu ba membru sira hotu hosi BOP, CSF no COE atu sira mós prepara aan atu fó seguransa ba entidade sira tantu ba fó seguransa ba orden públiku liuliu ba fatin sira ne’ebé mak atu halo kampaña”, Orlando adianta. Komandante ne’e hatutan, membru UEP sufisiente hodi fó apiu seguransa ba kampaña no eleisaun hosi nasionál to’o munisípiu sira. “Klaru ita sei apoiu seguransa ba fatin votasaun, ha’u  hanoin membru UEP sufisiente atu fó apiu ba seguransa ba eventu festa demokrasia”, nia dehan. ADTL prepara EhD na’in rua ba programa Advokasia no Psiko-sosiál https://tatoli.tl/2023/03/22/adtl-prepara-ehd-nain-rua-ba-programa-advokasia-no-psiko-sosial/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) prepara Ema ho Defisiénsia (Ehd) na’in rua ba iha programa advokasia no psiko-sosiál. Ehd na’in rua ne’e , na’in ida envolve aan ona iha promotór advokasia ba projetu OXFAM nian hodi halo monitorizasaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan. Nia envolve an iha grupu promotór advokasia ne’e hanesan mós formasaun ida. Depois ida seluk fali daudaun ne’e aprende hela iha ADTL atu nune’e ba futuru kuandu iha ona kapasidade adekuada no preparadu aan di’ak ona bele forma fali grupu ida atu tau-matan ba psiko-sosiál ninian. “Ita fó tempu ba sira na’in rua atu mellora di’ak liutan sira-nia kapasidade intelektuál, prepara sira nia aan ba futuru ida di’ak liutan,” Jerente Programa ADTL, Verónika Besi Tilman, informa ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, Mascarenhas, Dili, tersa ne’e. Jerente ne’e haktuir, ADTL hatuur planu no programa sira ne’e tanba hakarak kumpre ezijénsia mundiál ohin loron nian no aselera kompromisu Estadu Timor-Leste nian atu la tau ema ida iha kotuk, tanba Konstituisaun RDTL rasik garante ema hotu iha direitu hanesan atu asesu ba dezenvolvimentu iha país ida ne’e. Tanba ne’e ADTL uza kategoria atu haree kapasidade ema ho defisiénsia nian kabe ba Psiko-sosiál, inklui down sindrome atu nune’e bele sukat kapasidade intelektuál defisiénsia ida nian hodi prepara sira ninia aparénsia iha futuru. Enkuantu, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) artigu 21 ko’alia kona-ba Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia. Iha artigu ne’e, alinea 1) Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia. No, alinea 20 Estadu, uainhira bele, promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei haruka. Iha parte seluk,Timor-Leste mós nu’udar promotor ativu ida ba ba Ajenda 2030 kona-ba implementasaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 17. Iha pontu 17, númeru ualu (8) ko’alia kona-ba Traballu Dignu no Kreximentu Ekonómiku. Meta husi ODS númeru ualu ne’e mak propoen atu alkansa empregu, produtivu no serbisu ba feto no mae inklui mós joven no ema ho defisiénsia, ho remunerasaun ne’ebé mak ho valór hanesan mós. Entretantu, defisiénsia na’in rua ne’e rasik akaba sira-nia estudu iha programa ensinu rekorrente hahú hosi 2022 hamutuk ho maluk defisiénsia na’in 72 – feto 42 mane 30. Hosi total númeru ne’e iha estudante na’in ida maka tama iha kategoria psíko-sosiál ba intelektuál. Depois iha fali 2023, estudante finalista hamutuk 38 – feto 22 mane 13 maibé iha estudante ida maka tama kategoria estudante intelektuál. Sira na’in rua ne’e, feto ida no mane ida. ADTL iha atividade esensiál tolu, hanesan edukasaun no mós advokasia ba inkluzaun sosiál inklui kapasitasaun ba membru sira. Movimentu sira ne’e hala’o iha nivel nasionál de’it. Atividade edukasaun ne’ebé ADTL halo ne’e haree liubá membru sira ne’ebé maka abandona eskola atu prepara sira hodi kontinua fali sira-nia eskola. Estudante sira ne’e tuir programa ensinu rekorrente nível ensinu báziku terseiru siklu depois akaba hosi ne’ebá mak sira kontinua tama ba eskola ensinu sekundáriu formál. Governu-WFP entrega untensilus dapur 13 ba EBC iha Maliana https://tatoli.tl/2023/03/22/governu-wfp-entrega-untensilus-dapur-13-ba-ebc-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 BOBONARO, 22 marsu 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) no Ministériu Administrasaun Esatatál (MAE) liuhosi Nasaun Unida Programa Ai-han Mundiál (WFP) ho apoia hosi Ajénsia Kooperasaun Internasional Koreia (KOICA), kinta ne’e entrega Untensilus dapur hamutuk item 13 ba eskola Ensinu Bazíku Centrál (EBC) sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro hodi suporta ba programa merenda eskolar. Serimonia enterga Untesilus dapur hamutuk  item 13 ne’e simbolikamente ba de’it eskola lima iha postu administrativu Maliana, hafoin ida ne’e sei ditribui ba eskola hamutuk 28 iha postu administrativu neen  no sei kontinua ba eskola sira hotu iha munisipiu Bobonaro laran tomak. Diretór Nasionál Asaun Sosiál Eskolar, Juaquim Martins, hateten implementasaun programa merenda eskolar la’os foin hala’o, maibé hahú iha 2005 ne’ebé inisia hosi WFP rasik depois mai to’o 2011 governu haree katak programa ne’e benefisia tebes ba estudante sira, maibé sei konsentra de’it iha nasionál nune’e labele kobre atividade hotu. Maibé foin lalais ne’e  konsege abranje to’o munisípiu hotu-hotu bazea liuhosi dekretu lei númeru 3/2016 ne’ebé atribui kompetensia ba Autoridade Munisípiu sira hodi implementa programa merenda eskolar ho nia orsamentu sentavu 0,25 ba estudante kada loron. Nune’e foin lalais iha dekretu lei ida ne’ebé aprova hosi Prezidente Repúblika hodi aumenta tan orsamentu hosi sentavu 0,25 centavus ba sentavu 42, ho obejtivu atubele mellora di’ak liutan imlementasaun programa ne’e  iha Timor-Leste tanba bazea ba monitorizasaun iha terrenu nota katak númeru ma-nutrisaun kontinua aumenta. “Ohin eventu ida importantes tebes ho objetivu atu distribui Utensilus dapur, hodi mellora di’ak liután implementasaun programa merenda eskolar, tanba idane’e mak programa ida ne’e importante tebes atubele apoiu ba ita nia Governu,” nia hateten iha eskolar EBC númeru I, Maliana Vila. Reprezentante WFP iha Timor-leste, Cecilia Gerzon, hateten Utensilidus dapur ne’e entrega ba eskola sira hodi Mellora ambiente te’in no promove ai-haan nutritivu ne’ebé seguru iha eskola liuhosi projetu. “Ita haree katak, ita la’os fó haan ba labarik de’it, ita hakarak labarik timoroan sira bele sai aprende liután atubele tama iha nivel ida ne’ebé dezenvolve-an iha prosesu aprendizajen, tanba ita hatene katak Timor mai hosi faze ida ne’ebé hahú hosi okupasaun no faze hirak ida ne’ebé ita liu, ita presiza jerasaun ida ne’ebé atubele eleva naran Timor nia ba mundu,” nia hateten. Reprezentante KOICA iha Timor-leste, Enju Cha, lori governu koreia nia naran sente kontente no apresia tebes tanba bele partisipa iha eventu signifikativu ne’e. Governu korea serbisu hamutuk ho governu Timor-Leste ba dezenvolvimentu sosio-ekonomiku dezde independensia iha 2001 liuhosi KOICA halo ona projetu sira ne’ebé foka saúde públika, edukasaun, agrikultura no dezenvolvimentu juventude hanesan setór ne’ebe importante liu. “Objetivu mak atu hadi’a saúde no nutisaun ba labarik sira idade eskola iha Timor-Leste, hanesan ita hotu hatene saúde iha ligasaun besik ho edukasaun no moris saudavel iha sosiedade, labarik sira ne’ebé hetan nutrisaun di’ak iha posiblidade atu duni eskola verde, halo sira nia dezempenu akademiku ho di’ak, no iha dezenvolvimentu sosiál no emosionál ne’ebé di’akliu,” nia katak. Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Joao de Fátima do Carmo, agradese no apresia ba parseiru sira hanesan KOICA no WFP ne’ebé nafatin iha komitemetu hodi apoia no suporta programa sira ne’ebé foka ba edukasaun no nutrisaun labarik sira nia. “Ho ekipamentu sira ne’e bele tulun ami nia profesor sira, liuliu ba ekipa Jestaun Programa Merenda eskolar, atu nune’e prepara ai-haan ne’ebe saudavel ba oan sira, programa ne’e tulun tebes ba ita-nia oan sira atu nune’e luta hasoru problema konabá Raes badak no krekas,” Autoridade ne’e dehan. Entretantu iha tinan letivu 2023 autoridade Munisípiu Bobonaro aloka orsamentu ba programa merenda eskolar hamutuk $1,658.459.88, hosi montante ne’e fahe ba nivel pre-eskolar 40 ho valor $138,482,82 no ensinu báziku 136 ho valor orsamentu $1,519,977,06 ba loron efetivu 47. Enkuantu totál estudante ne’ebé sai benefisiariu hodi asesu programa ne’e hamutuk na’in 26,862 komposta hosi nivel pre-eskolar 2,234 no ensinu baziku 24,619. Dom Vírgilio husu SASCAS no ADN fiskaliza progresu konstrusaun Igreja Aimutin https://tatoli.tl/2023/03/23/dom-virgilio-husu-sascas-no-adn-fiskaliza-progresu-konstrusaun-igreja-aimutin/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés), Dom Vírgilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, husu ba Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl, agora transforma ona ba Servisu Apiou ba Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál (SASCAS), no Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) atu halo fiskalizasaun ba progresu konstrusaun Igreja Aimutin ne’ebé daudaun paradu hela. “Konstrusaun igreja ne’e ho millaun $3, agora sei falta millaun $1-resin atu termina, más osan millaun $1 ne’e atu foti tan hosi ne’ebé mai, ha’u mós seidauk brani atu loke ibun”, Pró-Prezidente CET hateten, iha Ministériu Finansa, kinta ne’e. Kardeál salienta katak molok igreja lokál atu halo intervensaun ruma ba ida ne’e “ami hakarak Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl no ADN tenke fiskaliza uluk katak osan millaun $3 ne’e gasta oinsá ona no osan ne’e gasta tuir duni dalan, entaun bele buka fali osan husi fatin seluk maka foin bele kontinua”, Arsebispu Díli afirma. Saserdote ne’e enkoraja nafatin padre Pároku no kompañia responsável atu kontaktu nafatin SASCAS no ADN para fiskaliza didi’ak ba ezekusaun orsamentu refere. “Konstrusaun Igreja Aimutin ne’e ona antes ha’u tama mai nu’udar bispu. Ha’u tama mai iha Dili iha fulan-marsu 2016. Iha 2015, sira asina tiha ona akordu sira ne’e hotu no hala’o tiha ona. Dioseze Dili labele intenvein diretamente tanba hakarak haree uluk lai. Prosesu osan ne’e mai la liuhosi subvensaun ida agora ne’e, maibé diretamente hosi Gabinete Apoia Sosiedade Sivíl, tanba ne’e maka sira tenke halo kontrolu ba progresu konstrusaun igreja ne’e”, nia salienta. Konstrusaun Igreja Aimutin ne’e rasik antes ne’e hetan apoiu hosi SASCAS ho millaun $3. Apoiu fundu ikus ne’ebé fó iha tinan 2021 ho montante rihun $4 hodi kompleta orsamentu ne’ebé Governu disponinbiliza ba igreja. EDTL,E.P realiza pre-bid meeting ho kompañia-sira ba konkursu projetu Solar PV https://tatoli.tl/2023/03/23/edtle-p-realiza-pre-bid-meeting-ho-kompania-sira-ba-konkursu-projetu-solar-pv/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 — Eletrisidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P) kinta ne’e, halo pre-bid meeting ( reunião pré-oferta, sigla portugues) ho kompañia sira ne’ebé sosa ona dokumentu konkursu internasionál kona-ba projetu Solar Photovoltaics (PV) ne’ebé halo ona ninia lansamentu iha 27 fevereiru 2023 iha postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto. “Ohin ita halo pre-bid meeting ba kompañia sira ne’ebé sosa ona dokumentu kona-ba projetu solar PV.  Ita esplika kona-ba prosesu dokumentu konkursu internasionál nian no rekezitu sira hanesan, tékniku finansa nian ba sira tanba horiseik kompañia 40 resin ba vizita ona projetu plantaSolar PV iha Manatuto,” Prezidente Konsellu Administrasaun Eletrisidade Timor-Leste (EDTL E.P.), Paulo da Silva hateten ba jornalista iha salaun, EDTL,E.P Caicoli, Dili. Nia dehan, kompañia ne’ebé daudaun sosa ona dokumentu konkursu internasionál ba projetu Solar PV, ne’e hamutuk 70 resin. Hosi kompañia sira ne’e hahú hosi internasional no nasional no horiseik sira rasik ba vizita ona fatin ba projetu ne’e iha Manatuto. “Objetivu horiseik ita ba vizita sítiu projetu planta Solar  PV ne’e atu haree no observa direta área konstrusaun sub-stasaun no instalasaun Solar PV. Nune’e kompaña hirak ne’e iha idea kona-ba konstrusaun sivil,” nia dehan. Nia afirma, pre-bid meeting ne’ebé ohin EDTL,E.P halo ho kompaña sira ne’e hodi diskute hamutuk preokupasaun no dúvida balu liga ho servisu tékniku nian. Nune’e kompaña hirak ne’e prepara dokumentu hodi halo submisaun durante loron 40 nia-laran. Tuir planu EDTL, E.P sei finaliza prosesu tomak no iha inísiu fulan setembru tinan ne’e, sei anúnsiu manan-nain ba projetu konstrusaun sub-stasaun no instalasaun Solar PV. Nune’e EDTL, E.P sei selebra kontratu ho kompaña manan-nain, hafoin ne’e submete ba tribunál hodi fiskaliza kontratu no akordu refere hodi hetan vistu ba implementasaun projetu. “Kona-ba orsamentu Estadu no EDTL,E.P la tau osan, ida ne’e ita bolu modalidade Independent Power Producer (IPP). Signifika setór privadu sira mak sei investe sira-nia osan, halo konstrusaun no manutensaun mak faan mai EDTL,E.P sosa,” Paulo hateten. Nia dehan, objetivu Governu hakarak investe projetu Solar PV  ne’e tanba opsaun hosi solar PV ne’e sei ajuda Timor-Leste halo poupansa ba despeza sosa gazoel ba jeradór sira iha Hera no Betano. “Ita hotu hatene kada tinan Estadu hasai osan sosa gazoel ense ba jeradór sira ne’e mínimu liu milliaun $126. Entaun ita hahú ona halo tranzisaun  hosi fossil fuel ba iha enerjia renovável,” nia hateten. Kompañia internasionál ne’ebé daudaun sosa ona dokumentu konkursu internasional mai hosi, Fransa, Xina, Indonézia, Austrália no seluk tan. Progresu perfurasaun posu Lafaek to’o ona metru 2,900 https://tatoli.tl/2023/03/25/progresu-perfurasaun-posu-lafaek-too-ona-metru-2900/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 COVALIMA 25 marsu 2023 – Perfurasaun posu Lafaek, lokalizadu iha Suku Labarai, Postu  Administrativu  Suai, Munisípiu  Covalima, ne’ebé hala’o husi Kompaña Internasionál Timor Resources husi Austrália, nia progresu, dadaun to’o ona metru 2,900. “Agora dadaun sira hasoru difikuldade uit-oan maibé rezolve ona no perfurasaun to’o ona metru 2900 seidauk tama to’o 3100. Se to’o ona 3,100 depresaun  maka’as uit-oan  nune’e tenke kuidadu. Ida-ne’e mak ita-nia espetasaun no esperansa ba rai ida-ne’e “, Supervizór Driling Ferry AARTS hato’o ba jornalista-sira bainhira hala’o vizita iha posu Lafaek, sesta ne’e. Durante halo perfurasaun kompañia hasoru difikuldade, maibé rezolve ona no perfurasaun kontinua la’o hela, ne’ebé nia progresu perfurasaun to’o ona metru 2,900 seidauk to’o alvu 3, 100. Difikudade ne’ebé sira hasoru  haree  liu-liu kona-ba  lojístika sosa tahu , bani-been husi nasaun seluk lori mai,  pipa no   weel test   lori mai husi Austrália, no prosesu atu lori sasan tama mai lori tempu entaun ida ne’e mós hanesan difikuldade ba empreza atu halo perfurasaun. Entertantu, iha loron 27 outubru 2021, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, ofesialmente lansa perfurasaun dahuluk ba kontratu fahe produsaun iha posu feto kmaus  munisípiu Covalima ne’ebé hanesan perfurasaun dahuluk iha rai-maran hafoin tinan 50 Timor-Leste hetan nia independénsia iha tinan 2002. CNE sei realiza konferénsia nasionál kona-ba hametin pás iha eleisaun https://tatoli.tl/2023/03/27/cne-sei-realiza-konferensia-nasional-kona-ba-hametin-pas-iha-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 - Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, siglá portugés), José Agostinho da Costa Belo, informa CNE sei organiza konferénsia nasionál ida iha loron 12 fulan-abríl hodi konvida partidu polítiku no entidade hotu hodi ko’alia kona-ba oinsá hametin liután pás no estabilidade iha eleisaun parlamentár 2023. “Hato’o ba Prezidente Repúblika kampaña fulan-oin sei komesa, ita atu garante eleisaun no kampaña ida la’o ho di’ak, tanba ne’e CNE daudaun prepara hela sei iha konferénsia nasionál ida, konvida ita-nia partidu polítiku, sosiedade sira hotu, intelektuál ho parte sira ne’ebé importante iha rai ne’e,” Nia hateten ba jornalista sira hafoin halo enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pite, segunda ne’e. Konferénsia nasionál ne’e ho objetivu maka óinsa atu konvida ema sira ne’ebé iha kapasidade atu ko’alia kona-ba pás no estabilidade ligadu ho fraternidade umana. “Ne’ebé Prezidente Repúblika antuzismu tebes no sei partisipa konferénsia ne’ebé sei hala’o iha 12 abríl hodi hotu-hotu ko’alia kona-ba futuru nasaun ninian ita bolu malu hanesan família no maun alin tenke konkretiza iha eleisaun mai,”Nia hateten. Iha konferénsia ne’e mós sei fasilita partidu sira atu oinsá bele hato’o sira-nia programa no vizaun ba públiku ka eleitór sira nune’e bele informadu kona-ba sira-nia programa atu povu bele hili iha eleisaun parlamentár iha fulan-maiu 2023. Atu suporta eleisaun la’o ho di’ak, antes ne’e,  CNE halo ona vizita ba Eminénsia Kardeál hodi  husu apoiu no kontribuisaun uma-kreda liliu atu hametin pás no estabilidade hodi fó susesu ba festa demokrásia ne’e. Nune’e mós antes ne’e hasoru malu ho reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste, komunidade Musulmana no protestante sira atu oinsá fó hanoin no kontribuisaun ba garante pás no estabilidade iha eleisaun. Durante hasoru Xefe Estadu, Prezidente CNE relata mós kona-ba servisu komisáriu sira-nian liga ho supervizaun no prosesu resensiamentu no atualizasaun baze dadus ba Timoroan sira iha rai-liúr. Aleinde ne’e, inform aba PR kona-ba planu prezensa husi observadór internasionál liliu órgaun eleitorál hosi CPLP ninian ne’ebé konfirmadu hamutuk ema na’in tolu. No mós observadór hosi nasaun ASEAN hanesan Indonézia, Tailándia, Mianmár ne’ebé hato’o ona ninia pedidu hakarak sai observadór iha eleisaun. “Supervizaun lei fó kompeténsia ba CNE loron 30 CNE sei regula kalendáriu sira ne’ebé sira aprezenta no ita hato’o mós ba sira kampaña foku ba programa no respeita tuir fraternidade umana,” Nia hateten. Nune’e Xefe Estadu, José Ramos Horta husu nafatin  ba órgaun eleitorál sira atu halo serbisu di’ak liután hodi realiza eleisaun ho susesu. TR admite provizóriu partidu 17 konkore eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/27/tr-admite-provizoriu-partidu-17-konkore-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 –  Tribunál Rekursu (TR) hasai akordaun iha sábadu semana kotuk, admite provizóriu lista kanditura ne’ebé aprezenta hosi partidu polítiku hamutuk 17 hodi bele konkore iha eleisaun lejislativa tinan ne’e. “Momentu ne’e Tribunál Rekursu simu lista kandidatura 19 inklui lista kandatura hosi koligasaun partidaria pré-eleitorál, ida mak Aliansa Demókratiku (AD) no Frente Mudansa maib´se sira sei iha prosesu reklamasaun. Hafoin Tribunál Rekursu verifika iha loron 10-nia laran tuir prazu ne’ebé lei fó, liuhosi plenária Tribunál deside iha lista kandidatura 17 mak admite atu konkore iha iha eleisaun 21 maiu tanba sira priénse ona rekezitu tuir lei eleisaun parlamentár no regulamentu hosi Tribunál Rekursu”, Deolindo dos Santos hateten ba jornalista sira bainhira partisipa serimónia aniversáriu ezisténsia PNTL ba dala-23 tinan ne’e iha edifísiu Unidade Espesiál Polísia (UEP) Caicoli, segunda ohin. Enkuantu iha lista kandidatura hanesan partidu Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa), aprezenta ba Tribunál Rekursu, perante verifikasaun plenária Tribunál Rekursu, la admite lista kandidatura tanba tuir lei eleisaun parlamentár hateten partidu polítiku ida labele iha lista kandidatu rua ka tolu ida ne’e mak razaun fundametál. Nia hateten, liuhosi verifikasaun Tribunál Rekursu durante loron 10-nia laran, plenária Tribunál Rekursu ne’ebé halao kna’ar Supremu Tribunál Justisa la admite mós lista kandidatura koligasaun partidaria AD, tanba partidu ida iha koligasaun pre-eleitorál ne’e-nia estatutu mate. Tanba ne’e, partidu 17 ne’ebé lihosi akordaun Tribunál Rekursu admitidu hodi konkore eleisaun lejislativa tinan ne’e. maibé sei hein mós reklamasaun hosi partidu sira ne’ebé Tribunál Rekursu la admite sira nia lista kandidatura. “Kuandu laiha ona reklamasaun hosi partidu sira iha oras 24 nia-laran mak Supremu Tribunál Justisa sei hasai lista definitiva no sei fó sai ba públiku katak partidu sira admitidu hodi konkore iha eleisaun parlamentár tinan ne’e mak iha partidu 17”, nia dehan. Tuir nia, hafoin iha ona lista definitivu, Tribunál Rekursu sei dada númeru sorteiu atu bele submete ba orgaun eleitorál Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) no  Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) hodi prodúz bulletin votus. “Ha’u espera iha loron hira tán, ita dada númeru sorteiu atu submete ba orgaun eleitorál CNE no  STAE hodi prodúz bulletin votu”, Deolindo informa. Entratantu lista kandidatura partidu ne’ebé Tribunál Rekursu Admite ona iha sabadu (25/3) mak hanesan;  CNRT, CASDT, , FRETILIN, KHUNTO, MPLM,  PD, PDC, PDN. PLP, PLPA, PR PST, PUDD, PVT, UDT, UDERTIM no APMT. EUA entrega Estudu Viabilidade projetu redezenvolvimentu Portu Dili ba Governu https://tatoli.tl/2023/03/28/eua-entrega-estudu-viabilidade-projetu-redezenvolvimentu-portu-dili-ba-governu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI , 28 marsu 2023 (TATOLI) – Governu Estadu Unidu Amérika (EUA) reprezenta hosi Enkarregadu Negósiu Embaixada iha Timor-Leste, Tom Daley, entrega ona dokumentu “Estudu Viabilidade” Projetu Redezenvolvimentu Portu Dili ba Governu Timor-Leste ne’ebé reprezenta hosi Ministru Finansa (MF), Rui Gomes, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral no Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva. Estudu Viabilidade ba Projetu Redezenvolvimentu Portu Dili opta modalidade Parseria Públiku-Privada (PPP, sigla Inglés) ne’ebé hala’o hosi USAID’s Tourism For All Project. Ministru Rui Gomes hateten, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 sai nu’udar baze ba Programa VIII Governu Konstitusionál hodi identifika infraestrutura, estratéjiku sira inklui portu. PED mós define modalidade ida ba investimentu estratéjiku mak PPP. “Timor-Leste hahú hili modalidade PPP dezde tinan 2014 liuhusi Ministériu Finansa ne’ebé estabelese ona Unidade PPP, prepara Lejislasaun sira no rekruta funsionáriu kualifikadu ba Unidade PPP refere. Esforsu hirak ne’e hotu atu garante katak projetu PPP hotu tenke halo ho kualidade ne’ebé aas hodi bele fó retornu ekonómiku, finanseiru no sosiál ne’ebé di’ak ba Timor-Leste,” Ministru Finansas Rui Gomes hateten, iha Dili, tersa ne’e. Governante ne’e lembra Portu Tibar ne’ebé inaugura iha novembru tinan kotuk nu’udar ezemplu ida hosi projetu ho modalidade PPP ne’ebé durante fulan haat Portu Tibar hahú nia operasaun, simu ona ró kontentór hamutuk 60 no reseitas ne’ebé tama ona mai kofre Estadu hamutuk rihun $470. Projetu Redezenvolvimentu Portu Díli sei hala’o ho kombinasaun entre komponente transporte no komponente negósiu turístiku. Parte transporte sei fornese fasilidade ba ró kruzeiru, iate (yacht) privadu no roo pasajeirus ba illa Atauro hodi hala’o atividade snorkel, observa baleia, golfiñu inklui halo atividade peskas. Enkuantu parte negósiu turístiku sei fornese fasilidade ba otél, restorante no kafé, loja artezenatu, sala konferénsia/eventu komunitáriu, fasilidade ba expo/ kultura no muzika, operadór turistíku, negósiu ki’ik iha área turizmu. Finansiamentu ba projetu ne’e ho kustu estimativa milaun $150 ho nia modalidade PPP dezeña, Finansia, harii, opera no ikus transfere mai Governu Timor-Leste. Ho nune’e lori VIII Governu Konstitusionál nia naran, hato’o apresiasaun ba parte hotu nia esforsu ne’ebé envolve iha estudu viabilidade ne’e partikularmente ba USAID’s Tourism For All Project ne’ebé fornese ona mapeamentu pre-viabilidade, inísia viabilidade no aprovizionamentu, estudu ambientál no sosiál. Governante ne’e mós hato’o agradesimentu ba esforsu tomak hosi parte entidade Estadu ne’ebé envolve iha projetu PPP ida-ne’e, no hein katak apoiu hirak ne’e kontinua nafatin to’o projetu dezenvolvimentu Portu Díli inagura, tama ba operasaun, no jestaun. Relembra hikas fali, iha setembru 2021, Konsellu Ministrus aprova hodi Projetu Redezenvolvimentu Portu Díli hodi opta modalidade PPP atu dezenvolve tuir kuadru legál no regulamentu sira ne’ebé mak vigora hela. Planu dezenvolvimentu ba reestruturasaun no modernizasaun Portu Dili preve katak hafoin transferénsia funsaun husi portu karga ba portu foun Tibar, sei halo ninia konversaun ba turizmu mariña no portu kruzeiru sira. Projetu ne’e nu’udar projetu estratéjiku ida tambá haree ba ninia lokalizasaun iha área sentrál iha sidade Dili, nia funsaun ligasaun marítima ba populasaun sira hosi Oe-Cusse Ambenu no hosi Ataúru, no nia potensiá atu sai polu dinamizadór turizmu mariña iha Timor-Leste. Projetu Redezenvolvimentu no Komersializasaun Portu Dili sei administra hosi Autoridade Portuária Timor-Leste (APORTIL) ne’ebé tutela iha Ministériu Transporte no Komunikasaun. Projetu ne’e ho modalidade Parseria Públiku-Privada ho kustu estimativa millaun $150 atu transforma Portu Dili sai hanesan polu Turizmu ne’ebé sei inklui fasilidade kulturál, rekreativu no rezidensiál no sei kria empregu no fornese oportunidade komersiál ba rezidente sira iha Díli, halo kapitál Timor-Leste sai furak liután hodi bele atrai turista doméstiku no turista internasionál iha futuru. DNER sei rekruta konsultan-asesór elabora manuál ekivalénsia nivel ensinu sekundária https://tatoli.tl/2023/03/29/dner-sei-rekruta-konsultan-asesor-elabora-manual-ekivalensia-nivel-ensinu-sekundaria/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Diretór Nasionál Ensinu Rekorrente, Quintão da Costa Massa, hateten DNER iha tinan ne’e sei rekruta konslutan na’in-rua hosi tékniku pedagojia kurríkulu no jurídiku kurríkulu, inklui asesór ida atu elabora manuál ekivalénsia ba nivel ensinu sekundária. “DNER planeia ona 2023-2024 ne’e sei kria programa nasionál ekivalénsia nivel sekundária nian ne’ebé sei hamutuk ho xefe departamentu tolu hanesan xefe departamentu administrasaun no jestaun, xefe departamentu programa no xefe departamentu asesu kualidade hamutuk ho ekipa tékniku ida, DNER prepara hela kondisaun balun atu halo rekrutamentu ba konsultan tékniku pedagojia no kurríkulu ida konsultan jurídiku kurríkulu ida inklui asesór ida,” nia hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar, Vila Verde, kuarta ne’e. Prosesu rekrutamentu ba konsultan no asesór ne’e atu realiza atividade kona-ba prosesu rezumu ba matéria giaun ba profesór no manuál ba estudante sira. Servisu sira-ne’e sei prepara hosi tékniku kurríkulu sira hosi Munisípiu 13, depois mak kada munisípiu sei delega ema ida no ekipa tékniku ida atu hamutuk ho konsulta no asesór sira hodi elabora manuál ida ba ekivalénsia ensinu sekundária. Tuir nia, kria programa nasionál ekivalénsia nivel sekundária ne’e ho intensaun atu tau atensaun ba estudante sira-ne’ebé mak la konsege akaba sira-nia estudu iha nivel ensinu sekundária ka drop out (DO). Tanba, nia dehan, asuntu drop out ne’e sai problema ida importante tebes ba dirasaun, kada tinan kuaze joven barak mak husik sira-nia eskola tanba problema kaben sedu, ekonomia la sufisiente inklui involve iha grupu arte marsiál, nune’e halo sira labele kontinua sira-nia estudu to’o balu sai idade avansadu labele fila-fali ba edukasaun formál. Dirasaun Nasional Ensinu Rekorrente hakarak aselera prosesu kona-ba elaborasaun manuál ba nivel ensinu sekundária nian atu fó biban ba estudante sira ho idade avansadu sira bele asesu ba edukasaun nau formal nivel ensinu sekundáriu, nune’e sira bele hetan diploma ruma hodi tama iha kampu de traballu sira. “Tinan ida-ne’e ita fó tau atensaun makaas ba asuntu drop out nivel ensinu sekundária ne’ebé kada tinan númeru sempre aumenta. Ita hakarak antesipa estudante drop out nivel sekundáriu sira ne’e, atu bele asesu ba merkadu traballu,” nia dehan. Bainhira estudante sira-ne’e asesu ona ba edukasaun non formál nivel ensinu sekundária, dirasaun mós sei atribui ba sira dokumentu ruma liu-hosi diploma sekundária no mós iha área edukasaun non formál ba formasaun profisionál atu atribui mós sertifikadu ruma relevante ho skill ne’ebé sira iha tuir programa ne’ebé sira hili hosi abilidade da vida. Entretantu, elaborasaun manuál ba ensinu sekundária ne’e atu halo adaptasaun inklui halo mós redusaun ba kargu oráriu sira, katak prosesu ensinu aprendizajen ba edukasaun non formál sei diferensa ho edukasaun formál. Tanba, tuir nia, ema sira-ne’ebé atu tama iha eskola ekivalénsia nivel sekundária ne’e balun sai ona aman ka inan, entaun sira-nia prosesu ensinu aprendizajen la hanesan ona ho eskola formál sira. Entretantu, orsamentu DNER nian iha tinan ne’e hamutuk $400-resin maibé to’o agora dirasaun seidauk define atu tau hira ba prosesu tomak kona-ba planu no programa elaborasaun manuál ensinu rekorrente nian. Iha tinan kotuk, DNER konsege prevee ona $455.714 atu prepara elaborasaun kurríkulu nivel sekundáriu iha programa ekivalénsia nian tanba mosu kalamidade sira la konsege realiza. Governu deside prorrogasaun estraordináriu ba prazu validade pasaporte eletróniku Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/29/governu-deside-prorrogasaun-estraordinariu-ba-prazu-validade-pasaporte-eletroniku-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Konsellu Ministru aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Justisa (MJ), Tiago Amaral Sarmento, ne’ebé ho hakarak atu halo aprorrogasaun estraordináriu ba prazu validade pasaporte eletróniku Timor-Leste nian. “Maske esforsu atu hetan kadernu nesesáriu sira atu emite pasaporte eletróniku Timor-Leste nian, fatór barak mak impede susesu ba ninia realizasaun”, Ministru Koordenadór Assuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, informa iha Palásiu Governu. Portavós interinu Governu ne’e dehan hosi motivu ida-ne’e, Konsellu Ministru deside atu prorroga validade pasaporte eletróniku ne’ebé kaduka durante períodu ne’ebé dekretu-lei ne’e tama iha vigór. To’o loron 06 fulan-maiu tinan 2024, husi kedas bainhira iha pájina ne’ebé disponivel. APA Maliana husu komunidade partisipa másimu iha eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/30/apa-maliana-husu-komunidade-partisipa-masimu-iha-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 MALIANA, 30 marsu 2023 – Administradór postu administrativu (APA) Maliana, munisípiu Bobonaro, Tomás Laco-Loe, husu ba komunidade sira atu partisipa másimu iha eleisaun parlamentár nune’e hasa’e taxa partisipasaun. “Ha’u atu hatete de’it katak ita-boot sira mak hanesan jerasaun foun rai ida-ne’e, ne’ebé hanesan sidadaun rai ida-ne’e nia oan tenke partisipa másimu iha eleisaun atu hili ita nia na’i-ulun sira, eleisaun ne’e tinan lima dala-ida, ne’ebé mai ita hotu-hotu ba partisipa,” nia koa’lia iha Maliana, kinta ne’e. Tomás dehan, Timor-Leste adota sistema demokrasia tanba sidadaun sira iha direitu atu hili partidu tuir nia konsiénsia no hakarak. “Ita sente katak partidu ida-ne’e mak di’ak, ha’u hili ida ne’e, maibé kuandu ita obriga ema ida vota tuir partidu ida, ne’e krime eleitorál,” administradór ne’e hatene Enkuantu partidu polítiku ne’ebé sei konkore iha eleisaun parlamentár tinan ne’e mak hanesan: Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN) Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) Partidu Libertasaun Popular (PLP) Partidu Demokrátiku (PD) Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) Uniaun Demokrátika Timorense (UDT) Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD) Unidade Nasional Demokrátika Rezisténsia Timorense (UNDERTIM) Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) Kongressu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) Sentru Asaun Sosiál Demokrata Timorense (CASDT) Movimentu Popular Libertasaun Maubere (MPLM) Partidu Sosialista Timor (PST) Partidu Demokrata Kristaun (PDC) Asosiasaun Popular Monarkia Timorense (APMT) Enkuantu eleisaun parlamentár tinan ne’e munisipiu Bobonaro iha sentru votasaun 150 no estasaun votu 170 kobre suku 50 no postu administrativu neen. Kompañia Santos sei apoiu ókulu 11.000 hodi haree fenómenu eklipse solar https://tatoli.tl/2023/03/30/kompania-santos-sei-apoiu-oklu-11-000-hodi-haree-fenomenu-eklipse-solar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 (TATOLI)— Diretór Jerál Turizmu, iha Ministériu Turzimu Komérsiu no Indústria (MTKI), Jelino Soares, hateten Kompañia Santos ho sientista ida hosi Austrália sei apoiu ókulu hamutuk 11.000 ba estudante sira hodi proteje matan bainhira atu haree akontesementu fenómenu eklipse solar iha loron 20 abril ne’e. “Ita hetan kontaktu hosi sientista ida hosi Austrália sei koopera hamutuk ho kompañia Santos apoiu ókulu proteje matan hamutuk 11.000 mai Timor-Leste bainhira atu haree  fenómenu eklipse solar ne’ebe sei akontese iha loron 20 abril ne’e,” Jelino Soares dehan ba Tatoli iha nia knaar-fatin Farol, Dili, kinta ne’e. Nia dehan, tuir informasaun ókulu ne’ebé sientísta no kompañia Santos sei apoiu ne’e, fó ba de’it estudante sira. “Informasaun hosi sientísta ne’e sira mak prepara ókulu maibé ba de’it estudante sira ne’ebé partisipa iha eventu ne’e. Tanba fenómenu ne’e, siénsia ida, entaun sira fó prioridade ba estudante sira,” Jelino hateten. Nia afirma, parte Governu rasik sei la sosa ókulu tanba orsamentu ba eventu ne’e la prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023. “Agora atividade fenómenu ne’e rasik, ita laiha orsamentu entaun daudaun ne’e, sei fó hela ba diresaun finansa Ministériu nian  mak sei haree ba asuntu ne’e,” nia hateten. STAE-CNE halo teste konfirmasaun tinta indelevél eleisaun parlamentár 2023 https://tatoli.tl/2023/03/30/stae-cne-halo-teste-konfirmasaun-tinta-indelevel-eleisaun-parlamentar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 (TATOLI) –Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), kinta ne’e, halo teste konfirmasaun tinta indelevél ba Eleisaun Parlamentár (ElPar) tinan 2023 iha salaun Laline, Larigutu Dili. “Tinta ne’e sei garante nia kualidade ba iha eleisaun ne’e no labele hamosu fraude ruma,” Diretor Jerál STAE, Acilino Manuel Branco, hateten ba jornalista sira hafoin halo teste komfirmasaun tinta iha CNE Colmera, Dili, kinta ne’e. Tanba ne’e, Governu tau osan no UNDP administra nia konteúdu oinsá mak bele sosa, nune’e ohin konprova ona no liuhosi teste oioin katak fase ho bee-manas, fase ho sabaun, fase ho gazolina, fase ho bayklin maibé tinta nafatin iha liman fuan. “Ida-ne’e hatudu no komprova katak tinta ne’e iha kualidade no ema sei la halo fraude,” nia dehan. Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), José Agostinho Belo, hateten CNE hamutuk ho STAE inklui partidu polítiku sira no mós UNDP halo teste konfirmasaun ba tinta indelevél. “Ohin ne’e hanesan momentu ida importante hodi halo teste ikus ba rezultadu tinta ida-ne’e, antes halo eleisaun,” nia dehan. Reprezentante Rezidente Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unida (UNDP-sigla inglés) Munkhtuya Altangerel, hateten ohin supervizaun ba tinta indelevél hosi STAE ho CNE no partidu polítiku sira ho apoiu hosi UNDP, ne’ebé aloka orsamentu $360,000 hodi sosa tinta eleitorál ho garafa 10,000. Maibé iha 01 fulan-marsu liubá, STAE ho CNE konkorda amostra tinta ne’ebé hili ona ba eleisaun parlamentár 2023. “Nune’e, ohin halo konfirmasaun segundu tinta nian ne’ebé hala’o ohin inklui demonstrasaun ida kona-ba teste liman-fuan ne’ebé STAE, CNE, UNDP no partidu polítiku sira mak superviziona hodi asegura kualidade, akontabilidade no transparénsia tinta eleitoral nian. PNUD teste ona tinta eleitorál tuir protokolu sira-ne’ebé estabelese ona molok entrega ba Órgaun Jestaun Eleitorál Timor-Leste nian,” nia hateten. Teste dahuluk konfirma 25% hosi Nitrat osan-mutin ne’ebé presiza iha tinta, tanba tinta iha liman fuan ne’ebé hetan teste durante oras 72 nia laran mak bele hodi hasai ho bee, sabaun, tua, liquida mutin no hamoos tinta liman kukun nian. Nia dehan, noda tinta iha liman ne’e bele haree momoos iha liman-fuan, tuir padraun internasionál no projetu UNDP CORE-TL asegura eleisaun informadu no inkluzivu liuhosi apoiu ba prosesu eleitorál. Diretór Ezekutivu Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan ( KHUNTO ), Mario Viana, hateten kona-ba tinta partidu KHUNTO apoiu sein rezerva tanba kualidade tuir teste laboratóriu ne’ebé hatudu katak di’ak duni. Hafoin halo konfirmasaun tinta indelevél ne’e, reprezentante partidu polítika hanesan CNRT, PD, PST no KHUNTO no mós STAE, CNE no UNDP halo teste ba liman no hatudu tinta kualidade no kór la sai. MPO realiza diskusaun públika kona-bá Planu Nasionál Ordenamentu Territoriál iha rejiaun sentru https://tatoli.tl/2023/03/31/mpo-realiza-diskusaun-publika-kona-ba-planu-nasional-ordenamentu-territorial-iha-rejiaun-sentru/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 LIQUIÇÁ, 31 marsu 2023 – Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, sesta ne’e realiza diskusaun públika kona-bá Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste (PNOT-TL) ba autoridade sira iha rejiaun sentru, molok lori ba Konsellu Ministru atu hetan aprovasaun. Rejiaun sentru ne’e komposta hosi Atauro, Bobonaro, Ermera, Dili, Liquiçá  no Rejiaun Administrasaun Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, hala’o aprezentasaun liuhosi diskusaun públika ne’e atu rona uluk opiniaun no rekomendasaun hosi autoridade munisípiu sira. Delegasaun hosi RAEOA foto hamutuk ho Ministru Planu Ordenamentu Territoriál, José Maria dos Reis, iha salaun Tokodede Liquiçá, sesta (31/3/2023). Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. “Ksolok tebes ita hotu bele hamutuk iha ne’e hodi simu aprezentasaun no esplikasaun kona-bá Planu Nasionál Ordenamentu Territóriu nu’udar instrumentu dahuluk atu hala’o dezenvolvimentu iha territóriu nasionál,” Vise Primeiru Ministru ne’e hateten. Nia dehan, parte fundamentál hosi prosesu ida-ne’e, molok ba Konsellu Ministru, rona uluk reprezentante populasaun nian, tanba nu’udar  autór fundamentál ba dezenvolvimentu territoriál. “Ida-ne’e parte hosi susesu implementasaun Planu Nasionál Ordenamentu Territoriál, maka aprezenta ita-nia proposta ba planeamentu territoriál ho eskala nasionál no rona ita-boot sira-nia hanoin, atubele haburas sentimentu pertense no sentidu responsabilidade ba futuru dezenvolvimentu nasaun nian,” José Reis afirma. Governante ne’e fundamenta, planu ordenamentu ne’e nu’udar instrumentu planeamentu territoriál ne’ebé sei define kuadru estratéjiku ba organizasaun no utilizasaun territóriu nasionál liuhosi Modelu Nasionál Ordenamentu Territóriál (MNOT). Ho nune’e PNOT-TL, mak instrumentu sentrál ba orientasaun no integrasaun intervensaun setór públiku no setór privadu iha territóriu nasionál, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu ida sustentável, integradu, ekilibradu no justu. Planu Nasionál Ordenamentu nu’udar planu ida ho relatóriu hamutuk lima (5), primeiru, introdusaun karaterizasaun fízika no sósiu-ekonómika, hanesan kapítulu inisiál ba enkuadramentu territoriál no makro-ekonómiku Timor-Leste nian, iha espasu rejionál no mundu tomak. Ho nune’e iha relatóriu ida-ne’e, halo karaterizasaun fízika no sósiu-ekonómika territóriu Timor-Leste nian haktuir ba domíniu estruturamente, ambiéntál, ba rede urbana no rurál, produtivu, infraestrutura no ekipamentu koletivu institusionál ho organizativu, nune’e mós tuir tema transversál sira ba domíniu oinoin. Daruak, diagnóstiku estratéjiku territóriál no dezafiu, ne’ebé aprezenta dezafiu sira haktuir ba rezultadu hosi karaterizasaun fízika no sósiu-ekonómika. Datoluk, modelu nasionál ordenamentu territóriál, nu’udar instrumentu fundamentál PNOT-TL nian, define kuadru estratéjiku ba organizasaun no utilizasaun territóriu nasionál, haktuir karaterizasaun jeografika ekolójika, no ambientál territóriu nian. Nune’e mós haktuir ba dinámika demográfika, sosiál no ekonómika sira no mós ba vokasaun funsionál no produtivu tuir postu administrativu. Dahaat, proposta ordenamentu medida planeamentu ho norma orientadora, hanesan nia dezignasaun rasik determina, sei sai nu’udar instrumentu ba operasionalizasaun espesífiku ba baze no komponente hosi modelu nasionál ordenamentu territóriál. Ikus liu programa asaun mak sei sai hanesan matadalan ba operasionalizasaun PNOT-TL, sei transforma medida planeamentu ba asaun sira-ne’ebé esensiál ba implementasaun MNOT-TL. “Ha’u agradese dala ida ba rejiaun sentru, diskusaun públika ne’e, ohin konklui nia sesaun sira hamutuk ho ita-boot sira, maibé diskusaun públika sei kontinua nafatin liuhosi meiu seluk, to’o loron 05 abríl tuir mai, tanba iha abríl ita sei submete ona ba Governu, atu haburas dezenvolvimentu nasionál ho konsiénsia katak ita tenke proteje ita-nia rai, ita-nia riku-soin,” Governante ne’e fó hanoin. Diskusaun públika ne’e abertura hosi Administradór Munisipíu Liquiçá, Pedro Paulo, hala’o iha salaun Tokodede, munisipíu Liquiçá, ne’ebé partisipa másimu hosi autoridade munisipíu neen komposta hosi servidór Estadu, lia-na’in, partidu polítiku no autoridade komunitária. “Ne’e nu’udar istória ida atu ko’alia kona-bá konstrusaun Estadu ba futuru Timor-Leste nia di’ak, ha’u hanoin konsulta públika ne’e atu hatete mai ita, katak buat hotu durante la’o, maibé ladún tau atensaun atu hatene dezenvolvimentu ida-ne’ebé bein-estar ba ligasaun públiku,” Pedro Paulo hateten. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun hosi RAEOA, Martinho Abani Elo, reprezenta Autoridade RAEOA, agradese ba Governu tanba iha futuru sei laiha difikuldade ba implementasaun dezenvolvimentu nasionál. “Ne’e importante atu loke pasu ida iha territóriu Timor-Leste inklui RAEOA, atu iha futuru ba implementasaun dezenvolvimentu ita bele hatene ona. Ne’e bele akumula ona opiniaun hosi kada munisipiu idak-idak atu aprezenta iha Konsellu Ministru sai lei ida hodi guia ba implementasaun dezenvolvimentu,” nia orgullu. Problema sosiál sai preokupasaun komunidade Macadique https://tatoli.tl/2023/03/31/problema-sosial-sai-preokupasaun-komunidade-macadique/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 MACADIQUE, 30 marsu 2023 (TATOLI)- Problema sosiál sira  hanesan estrada, bee-moos, eletrisidade, saúde, edukasaun, agrikultura no mós kriasaun empregu ba juventude no problema sosiál seluktan, sai preokupasaun komunidade Suku Macadique, Postu Administrativu Uatu-Lari, Munisípiu Viqueque. Abitante lokál, Eduardo Amaral preokupa ho estrada ligasaun ba Uatu-Lari nia kondisaun la dun di’ak, difikulta komunidade lori produtu ba munisípiu no mós nasionál. Nune’e mós, nia preokupa ho juventude sira ikus-ikus ne’e sai ba rai-li’ur tanba ne’e nia husu governu atu uza osan Estadu ne’ebe iha hodi halo investimentu nune’e kria empregu ba joven sira. “Governu mak halo programa sira hodi dezenvolve suku sira no tau-matan ba ema ne’ebe kbiit laek tanba ne’e ami husu atu governu haree didi’ak programa sira ne’ebé hala’o, hakarak husu hadi’a ami-nia estrada, ami atu halo natar, irigasaun tinan rua ona la diak”. “Ami mós preokupa dala barak dehan Timór osan barak maibé tanba saida mak la uza osan ba loke investimentu nune’e joven sira bele servisu duke tinan ba tinan Governu haruka hotu joven sira ba rai liur” abitante lokál iha ámbitu dialógu komunitáriu iha suku Macadique. Abitante sira mós preokupa kona-ba programa husi Ministériu Justisa liuhusi Diresaun Nasionál Rejistu no Notariadu (DNRN) ne’ebé iha fulan outobru tinan 2022 kotuk halo iha Uatu-Lari hodi produz Billete Identidade maibé la konsege kobre tanba semana ida deit iha Uatu-lari nune’e komunidade la konsege trata hotu sira-nia dokumentu. Tanba ne’e, komunidade husu atu kontinua nafatin programa refere ba postu Administrativu Uatu-Lari. Preokupasaun seluk, joven sira husu MAPKOMS atu estabelese mós sentru informasaun suku hodi fasilita informasaun ba komunidade sira. Hatan ba preokupasaun hirak ne’e Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Jerónimo, hateten, Governu anota preokupasaun hirak ne’e no sei kontinua informa asuntu komunidade sira relata liuhusi Konsellu Ministru  ba ministériu relevante nune’e bele toma atensaun. “Ha’u kontente tebtebes tanba dialógu ho komunidade Macadique ativa los  espresa sira-nia hanoin no hakarak sira husu atu governu rezolve problema ne’ebé mak sira sente lorloron liu-liu relasiona ho estrada, bee-moos, eskola, saúde, eletrisidade, irigasaun. Ita rona ona no toma nota no sei hato’o ba ministériu responsável hotu oinsá buka solusaun ba solusiona problema sosiál hirak ne’e,” governante ne’e garante. Entretantu, partisipa iha dialógu komunitáriu ne’e mai husi Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál, Diretór jerál Ministériu Saúde, reprezentante administradór Munisipiu, Autoridade Lokál no  komunidade husi Aldeia 21 iha suku Macadique nune’e mós komunidade balun mai husi suku hirak ne’ebé pertense ba postu Administrativu Uatu-Lari nian. AMMO promete serbisu maka'as lori vitória ba FRETILIN iha ElPar https://tatoli.tl/2023/04/01/ammo-promete-serbisu-makaas-lori-vitoria-ba-fretilin-iha-elpar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-01 DILI, 01 abríl 2023 - Prezidente Asosiasaun Movimentu Maubere Oan (AMMO), Virgilio Faculto Ximenes “Wai-Dera”, komprometidu sei serbisu makas hodi lori vitória ba partidu FFRETILIN iha eleisaun parlamentár 2023 hodi ba ukun. “Hanesan organizasaun filiada ida iha partidu FRETILIN, ami komprometivu atu serbisu hamutuk ho koordenadór munisípiu,postu, suku to’o aldeia lori Fretilin ba ukun”, Prezidente AMMO ne’e afirma liu hosi nia intervensaun iha diálogu ne’ebé organiza hosi AMMO iha Exelsior Resort Ótel, Praia dos Coqueiros, Dili, sábadu ne’e. Tanba ne’e, liu hosi diálogu ne’e sei halo diskusaun ho membru komite sentrál Fretilin liga ba liña orientasaun programa partidu nian hasoru eleisaun mai. “Sempre kontribui hanoin hodi ita lao hamutuk lori FRETILIN ba iha vitória, inísiu ami hakarak konsolida ami nia membru sira hotu iha fatin ida ne’e, atu halo diálogu ida ne’e signifika ita sei halo diskusaun ida ho ita-nia membru komite sentrál sira liga ba programa liña ne’ebé mak prepara hodi ba hasoru eleisaun 2023”, nia hateten. Nia hatutan, “programa hirak ne’ebé FRETILIN iha hodi naroman ba ita-nia partidu no hodi namoran mós ba ita-nia povu. Nune’e AMMO tun ba iha baze hodi habelar liu tan programa ba povu”. AMMO eziste iha 22 outubru 2017 ho membru lubun, mezmu iha dezáfiu sira nafatin apoiu partidu istóriku ne’e tanba Fretilin lori naroman ba ita-nia povu , tanba nia luta hahú iha tinan 1974 to’o mai iha 1999 mantein nia prinsípiu lori namoran ba povu. Iha fatin hanesan, Adjuntu Sekretáriu Jerál partidu Fretilin, Flávio da Silva, apresia ho diresaun sentrál AMMO nian bele bolu hodi ko’alia no fahe informasaun ba malu serbisu di’ak liutan hodi fo vitoria ba FRETILIN. “FRETILIN ne’e partidu ida sempre rekoñese multi partidarizmu, maibé ka’er metin ba umanizmu, sempre haka’as-an atu buka justisa sosiál, progresu, dezenvolvimentu partisipativu no sustentável ba povu nia moris di’ak, povu nia oan eskola di’ak, povu nia saúde  no ekonómia”, nia kompromete. Frederico Bosco: rezultadu teste Mina Shimponi seidauk konklui https://tatoli.tl/2023/04/03/frederico-bosco-rezultadu-teste-mina-shimponi-seidauk-konklui/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abril 2023 – Diretór Saúde Públika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco, informa Mina Shimponi ne’ebé teste ona iha Laboratóriu Nasionál seidauk hatudu rezultadu ikus tanba presiza teste tan iha laborátoriu ne’ebé akredeitadu. “Ita-nia Laboratóriu Nasionál Saúde teste ona mina iha mikro biolojia no rezultadu provizóriu iha ona maibé ita seidauk hato’o tanba presiza lori amostra ba laboratóriu akreditadu ruma atu bele halo teste”, Frederico Bosco iha nia kna’ar fatin, ohin. “Amostra ne’ebé mak ita fó ba Laboratóriu Nasionál, hanesan ita boot sira hatene, ita-nia laboratóriu nasionál informa mai Diresaun Saúde Públika katak sira iha kapasidade atu halo teste ba mikro biolojia no mós iha parte fíziku nian, maibé ita la konsege halo teste ba aspetu kímiku tanba ita-nia laboratóriu seidauk iha kapasidade di’ak”, nia hateten. Tanba ne’e, Ministériu Saúde enkontru ona ho parte autoriedade sira atu bele kontinua tan prosesu ida ne’e ba oin no labele para teste ida ne’e, maibé tenke refere ba laboratóriu akreditadu ruma iha rejiaun hafoin bele kompleta tan teste ne’ebé mak la konsege kompleta iha laboratóriu nasionál. “Ami halo enkontru ona ho autoriedade sira atu kontinua tan prosesu ida ne’e ba oin signifika kontinua teste nafatin ba laboratóriu akreditadu iha rejiaun sira hodi hatene loloos aspetu kímiku sira ne’ebé mak iha”, nia esplika. Nia salienta, Ministériu Saúde bolu fila fali Aifaesa, MTCI, Tane Konsumidór, Laboratóriu Nasionál, Diresaun Nasionál Saúde Publika, hamutuk hodi partilla informasaun liuliu ba rezultadu provizóriu ba teste no mós atu kontinua teste tan aspetu kímiku nian. Komandu PNTL koordena ho MSSI prosesa lista membru ho idade reforma https://tatoli.tl/2023/04/03/komandu-pntl-koordena-ho-mssi-prosesa-lista-membru-pntl-ho-idade-reforma/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 03 abríl 2023 – Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Jerál Henrique da Costa, hateten komandu PNTL servisu hamutuk ho Ministériu Solidaridade Sosiál no Inklusaun (MSSI) hodi prosesa lista membru PNTL ne’ebé tama ona ba idade reforma. “Reforma ba membru PNTL ne’e tenke bazea ba lei orgánika katak sira ne’ebé tama ona idade 60. Komandu PNTL fó ona orientasaun ba sira para atu hamutuk ho parte pesoál PNTL no mós koordena ho Ministériu Solidaridade Sosiál no Inklusaun (MSSI) atu prosesa no bele aselera prosesu reforma nian”, Komisáriu Jerál Henrique da Costa hateten ba jornalista sira iha Kuartél Jerál PNTL, Caicoli, segunda ohin. Nia dehan, kestaun reforma ne’e mós sai prioridade no kompromisu Komandante Jerál  PNTL no nia Segundu Komandante Jerál PNTL durante lidera PNTL iha tinan tolu nia-laran. “Maibé atu to’o ba iha prioridade sira ne’e, mak presiza servisu hamutuk ho ministériu relavante sira atu aselera prosesu ida ne’e”, nia informa. “Ida ne’e kestaun espesífiku liu depois mak ita bo’ot sira hatene tanba ida ne’e mós hanesan prioridade ba ami atu implementa durante ami nain rua-nia mandatu tanba ne’e ita labele fó sai”, Henrique da Costa konklui. Trimestre dahuluk KBP rejista moras TB hamutuk 142 https://tatoli.tl/2023/04/04/trimestre-dahuluk-kbp-rejista-moras-tb-hamutuk-142/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abril 2023 – Diretór Klínika Bairo Pite, Inacio do Santos, informa husi janeiru to’o marsu mak Klínika Bairo Pite rejista moras tuberkoloze hamutuk 142. “Iha trimestre dahuluk ita deteta kazu TB hamutuk 142, husi númeru ne’e 81 mak pozitivu konfirmadu ne’ebé ita izola sira iha Tibar”, Inacio do Santos dehan iha nia kna’ar fatin, ohin. Nia hateten, husi pasiente sira ne’ebé deteta tuberkoloze maioria ho idade 20 to’o 40, sira halo diagnóstiku klíniku hanesan hasai X-ray depois haruka fila ba uma hafoin mai halo tratamentu lorloron, entaun husi ne’e médiku sira fó aimoruk preventivu hodi konsumu durante fulan tolu hodi prevene atu labele hadaet ba sira nia família uma-laran. “Sira ne’ebé ita deteta TB, maibé la’os pozitivu, ne’e ita halo diagnóstiku klíniku ba sira depois ita haruka fila ba uma mak sira mai halo tratamentu lorloron no ita-nia médiku sira fó aimoruk preventivu hodi sira konsumu to’o fulan tolu nia-laran”, nia afirma. Nia deklara, kazu tuberkoloze maioria husi Munisípiu Dili, Ermera no Bobonaro. Nia hateten, profisionál saúde sira sei haree TB ativu sei halo tratamentu fulan neen nia-laran no tratamentu preventivu iha fulan tolu depois mak pasiente sira hemu aimoruk kada semana. “Bainhira pasiente sira ho TB ativu sei halo tratamentu fulan neen nia-laran no sira ne’ebé tratamentu preventivu fulan tolu nia-laran ho objetivu atu prevene ba futuru”, nia esklarese. Nia konta, husi tinan kotuk kazu pozitivu TB hamutuk 305, pasiente ne’ebé halo tratamentu husi ne’e profisionál saúde halo kontatu resin ba membru família uma-laran 1.080-resin. “Atu halakon TB iha ita nia rain, laos servisu husi saúde de’it, maibé servisu ema hotu nian, husi individu ida-idak mak bele fó kontribuisaun, tanba ne’e  tuir planu Governu katak sei deklara elemina moras TB iha 2025 tanba TB sai problema ba saúde publika iha Timor Leste”, nia konklui. CNE: líder polítika tenke iha étika konjuga hanoin kontribui ba pás https://tatoli.tl/2023/04/12/cne-lider-politika-tenke-iha-etika-konjuga-hanoin-kontribui-ba-pas/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 — Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), José Agostinho Belo, hateten iha periódu kampañia eleitorál ne’e líder polítika bele halo polítik maibé tenke iha étika no fiar, nune’e bele konjuga hanoin hodi kontribui ba pás no estabilidade iha rai-laran. “Objetivu ida-ne’e mak ita hakarak introdús, ita la halo kultura ne’ebé ita sente sakrifísiu mós animál ka sasán no la hatudu katak ita halo buat sira-ne’e. Maibé, ita hakarak dehan ita bele halo  eleisaun, bele halo polítika maibé ho étika no fiar. Tanba ne’e mak ita konjuga ho hanoin sira-ne’e. Ohin loron, kovida ita-nian sua eminénsia sira mai iha fatin ida-ne’e atu rona,” Prezidente CNE hateten ba jornalista sira, hafoin partisipa iha konferénsia nasionál ho tema “A Fraternidade Humano Como Factor Essencial para a Consolidação da Páz e da Estabilidade Democrativa”, iha salaun Laline Larigutu, Colmera, kuarta ne’e. Tanba ne’e, nia dehan, hahú ho diskusaun komesa ho liafuan sira-ne’ebé murak, hanoin ida-ne’e sei alastra mós ba líder sira, kuandu sae iha palku ko’alia oinsá para respeita malu no foka ba programa. “Nune’e, oinsá para lori lalais ita-nia susar, mukit ba moris di’ak nian iha futuru. Ida-ne’e mak sai objetivu importante no CNE nia espektativa mak hamutuk ho seguransa sira hotu no hotu-hotu oinsá para lori partidu 17, ida mak sei sai vensedór maibé nia vense ba timoroan hotu. Lakon mós ba timoroan hotu. Simu malu, ida-ne’e mak importante,” nia dehan. Objetivu importante hosi konferénsia nasionál ida-ne’e mak kona-ba elisaun ne’ebé sei akontese iha 21 maiu 2023, eleisaun sai sasukat ida no parte hosi demokrasia, tanba ne’e mak CNE liuhosi institusaun ne’ebé iha hamriik halo vizita ida ba reprezentante igreja hotu hanesan kardeál, musulmanu no protestante. “Ami hakarak dehan ida-ne’e la’ós buat foun hodi halo preparasaun ba iha eleisaun tuir mai. Uluk liu, ita halo eleisaun prezidensiál nian, ita halo paktu unidade nasionál maibé introdús ba iha ita-nia kultura. Maibé ho fraternidade umana ne’ebé ita timoroan tomak sai ona parte hosi faternidade umana, ita sente dehan ida-ne’e sei realidade. Ita introdús ida-ne’e ba ita-nia eleisaun ida-ne’ebé mai, eleisaun tenke la’o di’ak ho pás,estabilidade no respeita malu,” nia dehan. Tanba ne’e, nia dehan, CNE nia garante mak iha kampaña ne’e tenke ho dignu no di’ak no susesu. “Ita hakarak kampañia ne’ebé mai iha loron 18 to’o iha rohan tenke liafuan sira-ne’ebé dignu, di’ak no liafuan ne’ebé halo ita-nia povu la trauma. Maibé, simu realidade ida-ne’e, oinsa para partisipa iha eleisaun ne’e ho másimu,” nia hateten. Iha konferénsia nasionál ne’e partisipa hosi Prezidente Republika, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, Reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste, Monseñór Marco Sprizzi, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, reprezentante partidu politiku sira no  akademista. Partidu polítika sira-ne’ebé admetidu atu kompete iha eleisaun parlamentár 2023 hamutuk 17. Lori labarik partisipa kampaña eleitorál ho intensaun di’ak ne’e bele https://tatoli.tl/2023/04/13/lori-labarik-partisipa-kampana-eleitoral-ho-intensaun-diak-nee-bele/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abríl 2023 (TATOLI)– Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), José Agostinho da Costa Belo, hateten bainhira iha ámbitu kampaña mak ema ruma lori labarik maibé ho intensaun di’ak ne’e bele. “Ita labele konsiente uza ka lori labarik ba tuir kampañia maibé laiha ema ida mak hein uma no laiha fasilidade uma ne’ebé sufisiente hodi tau sira-nia oan, entaun dalan mak sira tenke lori labarik ba partisipa kampaña eleitorál. No ita hatene katak situasuan agora ema na’ok labarik, enatun buat sira-ne’e hotu sai problema, basta ita hatene ninia intensaun mai lori labarik ne’e di’ak,” nia dehan ba Agência Tatoli, hafoin partsisipa iha konferénsia nasionál ho tema ‘ A Fraternidade Humano Como Factor Essencial para a Consolidação da Páz e da Estabilidade Democrativa” , iha salaun Laline Larigutu, Colmera, kuarta ne’e. Kestaun sira-ne’e, nia dehan, CNE ho nia ekipa sei haree no monitoriza tanba dala ruma ema lori labarik ho tensaun ne’ebé loos no di’ak. “Buat sira-ne’e, ami mós haree no halo análiza tanba ita haree realiade situasaun mosu iha ita-nia rain ema na’ok labarik no sei labele husik mesak uma. Ne’ebé dalan mak lori labarik tuir inan-aman ba partisipa kamapaña eleitorál,” nia dehan. OJE 2023 : MAP ezekuta ona 10% iha trimestre dahuluk https://tatoli.tl/2023/04/13/oje-2023-map-ezekuta-ona-10-iha-trimetre-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abril 2023 — Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) iha trimestre dahuluk hahú hosi janeiru to’o marsu ne’e ezekuta ona $2.822,541,19 (10%). “Tinan ne’e, orsamentu ne’ebé aloka mai MAP hamutuk $28.230,582 no ita konsege ezekuta ona $2.822,541,19 (10%) iha trimestre dahuluk,” Diretora Jerál Servisu Korperativu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Ervina Soares Pinto dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, MAP Comoro, Dili, kinta ne’e. Nia dehan, hosi $2.822,541,19 (10%) iha trimestre dahuluk ne’e, ba nia obligasaun $1.123,554,75 (4%), komitmentu $4.488,591,88 (16%) no balansu $19.795,849,18 (70,12%). “Hosi OJE ne’e, ezekusaun atual foin 10%, maibé ita konta hotu ninia komitmentu, no obligasaun sa’e ona 30%. Tanba, ita nia planu atu sosa tratór unidade 35, iha ona prosesu konkursu públiku,” nia dehan. Nia dehan, dezafiu sira ne’ebé MAP hasoru mak haree ba sistema mudansa oituan iha estrutura orsamentu. Ho ida ne’e mak halo atrazu, maibé difikuldade ne’ebé iha MAP sempre servisu hamutuk ho Ministériu Finansa (MF) hodi buka solusaun. Prezidénsia Repúblika-Mary Mackillop promove literásia hatoman an lee https://tatoli.tl/2023/04/13/prezidensia-republika-mary-mackillop-promove-literasia-hatoman-an-lee/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abríl 2023 - Prezidénsia Repúblika ho Ajénsia Mary Mackillop, kinta ne’e, asina nota entendimentu hodi halo parseira promove literásia liuhosi hatoman an atu lee. “Nota entendimentu ne’e atu haforsa ita-nia kooperasaun ka parseira ho gabinete Prezidensiál ne’ebé ita hahu ona iha fulan novembru tinan 2022, hahú feira iha Ataúro. Programa ne’ebé ita apoiu ba atividade inisiativa hosi Palásiu Prezidensiál kona-ba kampaña edukasaun hatoman an lee,” Diretór Mary Mackillop, Alipio Baltazar, hateten iha nia intervensaun iha edifísiu  Palásiu Prezidénsia Nicolau Lobato, Bairru Pite. Nia hateten, atividade ne’e relevante tebes ho Mary Mackillop iha área edukasaun nian, hanesan ita hatene Mary Mackillop nia projetu iha edukasaun liu-liu kona-ba pre-eskolár no ensinu báziku durante ne’e apoiu Ministéiru Edukasaun (ME) liuhosi nota entendimentu hahú 2009. Nune’e, nia-parte hato’o agradesimentu dala ita tan tanba asina tan nota entendimentu ho Palásiu Prezidente hodi bele halo kampaña promove literásia liuhosi hatoman an atu lee. Dezáfiu ne’ebé hasoru durante iha implementasaun projetu edukasaun iha baze mak dalabarak labarik sira la toman atu lee no rekursu laiha, no iha nota entendimentu ne’ebé asina iha mós objetivu ida atu ema hatoman an atu lee no motiva hakerek-na’in sira. Mary Mackillop iha rekursu barak uluk iha 2014 halo nota entendimentu ho Ministéiru Edukasaun aprova Mary Mackillop nia livru hamutuk 72 ne’ebé bele adopta iha kurríkulu nasionál apoiu hanorin ba sesaun hanorin iha aula laran no livru sira-ne’e durante dezenvolve iha Austrália no iha 2020 Mary Mackillop nia funsionáriu timoroan hakerek ona livru haat hodi apoiu pre-eskolár no ensinu báziku. “Daudaun ita halo hela prosesu dezenvolvimentu livru tolu tan iha rua ba meiu ambiente bazea ba kurríkulu nasionál kona-ba siénsia naturál no ida saúde báziku, ne’ebé agora ita iha prosesu konsultasaun ho ministéiru relevante,” nia dehan. Nune’e, nota entendimentu ida-ne’e motiva no fó mós biban ba Mary Mackillop atu apoiu inisiativa Prezidénsia Repúblika no Minsittériu Edukasaun Juventude no DEsportu (MEJD). “Ami orgullu tebes momentu ne’e hodi apoiu inisiativa Prezidente nian ne’ebé mak hakarak habelar informasaun lee nian ba to’o iha área rural,” nia hateten. Nia hatutan, sira-nia parte alvu ba projetu sira-ne’e maiória iha área rurál, hanesan foin lalais iha feira iha Baucau no Same, kuaze labarik barak partisipa iha feira livru no sira barak hakarak no gosta lee, maibé dalabrak rekursu laiha. Ho ida-ne’e, espera ho akordu ne’e bele mellora di’ak liután kooperasaun ho labarik, manorin na’in ho komunidade nia konxiénsia tau importansia hodi lee. Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Bendito Freitas, hateten Prezidénsia Repúblika nu’udar  órgaun Estadu no númeru ida iha nasaun ne’e, iha nia polítika hakuak hamutuk ho parseira estratéjika atu bele dezenvolve didi’ak nasaun Timor-Leste liu-liu ihha área dezenvolvimentu rekursu umanu. “Ohin, ita hamutuk iha ne’e reforsa ita-nia parseira serbisu hamutuk ho Mary Mackillop ho Prezidénsia Repúblika, sente kontente,” nia hateten. Jerasaun patriota submete proposta 48 ba Konsellu Veteranu Manatuto https://tatoli.tl/2023/04/20/jerasaun-patriota-submete-proposta-48-ba-konsellu-veteranu-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 DILI, 20 abríl 2023 (TATOLI)– Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Manatuto, Boaventura Soares ‘Tocha’, hateten tinan ne’e jerasaun patriota no veteranu nia oan sira hatama proposta hamutuk 48 husu apoiu fundu atu halo atividade ekonomia. “Agora ita-nia jerasaun patriota no mós veteranu ne’ebé ho grau 0-3 no 4-7 nia hodi buka moris liuhosi atividade ekonomia. Buat ne’ebé iha proposta mak liga agrikultura hanesan haki’ak karau, bibi, no iha mós agrikula, halo fila liman, no seluk tan. Ida-ne’e mak sira husu ba Konsellu nasionál hamutuk ho SASCAS tanba SASCAS ho CCLN selebra ona akordu atu apoiu grupu veteran 0-3 no 4-7,” Boaventura Soares ‘Tocha’ hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, kinta ne’e. Prezidente veteranu subemte ona proposta sira-ne’e ba Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN) maibé CCLN haruka fila tanba montante ne’ebé husu boot liu. “Ita sei haree fila-fali tanba iha proposta balun ne’ebé osan boot liu, nune’e CCLN haruka fila mai ita. Ida-ne’e la signifika atu la ajuda lae, maibé hein de’it bainhira CCLN ho SASCAS orienta,” nia hateten. Tanba, tuir nia, Servisu Apoiu Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál (SASCAS, sigla portugés) apoiu ne’e rihun $50 de’it no proposta ne’ebé simu ne’e, nia pedidu ba montante orsamentu boot liu. Antes ne’e, SASCAS no CCLN fó apoiu ba grupu veteranu grau 0-3 no 4-7, iha territóriu nasionál ho orsamentu provolta rihun $ 500, ho objetivu atu apoiu ba membru sira hodi hadi’a moris. MLPM hakarak investe fábrika latarias iha Manatuto https://tatoli.tl/2023/04/24/mlpm-hakarak-investe-fabrika-latarias-iha-manauto/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 MANATUTO, 24 abríl 2023 (TATOLI)— Prezidente Partidu Movimentu Libertasaun Povu Maubere (MLPM), Reis Kadalak, hateten MPLPM sei investe iha fábrika latarias tanba iha Manatuto ne’e poténsia ho animál haki’ak hanesan karau, bibi, manu no fahi. Nia hateten, iha loron ohin partidu MLPM kansela hala’o sira-nia atividade kampaña eleitorál ne’ebé tuir kalendáriu hala’o iha Manatuto maibé kansela tanba sei hala’o de’it konferénsia imprensa iga sede nasional MLPM nian iha Bairru Pité, Dili. “Ba Manatuto poténsia animal, nune’e ami MLPM hakarak investe no prodús latarias, nune’e bele hasa’e kresimentu ekonómia no halo esportasaun ba rai-li’ur. Ida-ne’e mak ami-nia prioridade,” Reis Kadalak hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e. Reis Kadalak hatutan, aleinde ne’e iha programa seluk mak MLPM sei investe iha agrikultura tanba iha Manatuto no Natarbora bele prodús haree ba foos. “Atu prodús foos ne’e ami sei hadi’a irrigasaun no barajen, nune’e bele hasa’e produtu agrikultura nian iha natar sira. Nune’e, bele halo esportasaun ba rai-li’ur no sustenta iha rai-laran hodi hasa’e kresimentu ekonómia família nian,” nia hateten. Nia dehan, sei prepara rekursu nune’e investe mós ba mármore, osan-mean no seluk tan, tanba programa prioridade ba Manatuto mak MLPM hakarak investe makaas iha indústria latarias, osan-mean, mina no gás no indústria mármore. Prezidente MLPM husu tanba failansu tékniku, nune’e ohin labele realiza kampaña iha Manatuto, nune’e MLPM halo de’it konferénsia imprensa iha sede nasionál Bairru Pite, Dili. Partidu UDT kansela atividade kampaña eleitorál iha Covalima https://tatoli.tl/2023/04/24/partidu-udt-kansela-atividade-kampana-eleitoral-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 COVALIMA, 24 abríl 2023 – Diretór Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE-sigla portugés) Covaulma, Hermenegildo de Sena, hateten Partidu União Democrátiku Timorense (UDT) kansela atividade kampaña eleitorál iha postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima. “Bazeia ba kalendáriu Nasionál Partidu Democrata Cristão (PDC) ho partidu UDT mak hala’o kampañia eleitorál iha munisípiu Covalima maibé hori kalan ha’u simu telephone hosi partidu União Democrátiku Timorense (UDT) kansela atividade kampaña eleitorál iha Covalima,”  Diretór Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE-sigla portugés), Hermenegildo de Sena, hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Kampung Baru, segunda ne’e. Partidu UDT kansela atividade kampaña eleitorál iha munisípiu Covalima ne’e, tanba diretór simu kontaktu verbal hosi CNE nasionál katak UDT kansela nia atividade kampaña eleitorál iha postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima. CNE Covalima simu informasaun liuhosi verbal parese partidu UDT ohin mak foin haruka karta ba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), nune’e hodi bele hatene nia razaun kansela atividade kampaña eleitorál iha munisípiu Covalima. Tuir kalendáriu kampañia eleitorál iha loron 24 fulan abríl tinan 2023, Partidu Democrata Cristão (PDC) hala’o kampaña jo tipu door-to-door iha munisípiu Covalima ne’ebé hahú iha tuku 08h00 to’o 18h30 no partidu UDT hala’o kampaña ho tipu diólogu hahú tuku 11h00 to’o 18h00, iha postu administrativu Tilomar, suku Maudemo, munisípiu Covalima maibé kansela. STAE rejista eleitór elejível 890.145 https://tatoli.tl/2023/04/24/stae-rejista-eleitor-elejivel-890-145/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 DILI, 24 abríl 2023 (TATOLI) –Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) rejista eleitór hamutuk 890.145, kompostu hosi rai-laran 878.345 no rai-li’ur 11.800. “Eleitór elijível hamutuk 890.145, hosi númeru ne’e mane 462.316 no feto 427.829,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Eleitór hosi munisípiu Aileu hamutuk 34.962, Ainaro 47.912, Ataúro 7.598, Baucau 99.158, Bobonaro 72.537, Covalima 49.299, Dili 187.462, Ermera 85.358, Lautém 49.435, Liquiçá 53.084, Manatuto 36.547, Manufahi 42.136, Viqueque 58.566 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse-Ambeno (RAEOA) 54.291. Enkuantu, eleitór iha rai-li’ur 11.800 kompostu hosi Austrália hamutuk 2.242, Koreia Súl 1.597, Irlanda 2.415, Portugal 1.836 no Inglatera 3.710. Aleinde ne’e, STAE rejista ona sentru votasaun iha nasionál no rai-li’ur hamutuk 1.472 no sentru estasaun votu 1.850. Antes ne’e, iha Eleisaun Prezidensiál 2022 STAE rejista eleitór hamutuk 864.754 ka 2,9% menus hosi eleitór iha Eleisaun Parlamentár 2023. MEJD sei aselera pagamentu ba benefisiáriu bolsa méritu ne'ebé iha ona konta bankária https://tatoli.tl/2023/04/26/mejd-sei-aselera-pagamentu-ba-benefisiariu-bolsa-meritu-neebe-iha-ona-konta-bankaria/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 (TATOLI) –  Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, orienta ona dirijente sira atu aselera pagamentu ba estudante benefisiáriu bolsa méritu sira ne’ebé maka iha ona konta bankária. “Ha’u husu ona tékniku sira atu hala’o serbisu ho responsabilidade atubele rezolve asuntu ne’e ho lalais, nune’e iha tempu badak bele halo pagamentu ba estudante sira ne’ebé maka iha ona konta bankária”, ministru Armindo Maia hatete ba Tatoli, iha Palásiu do Governu, kuarta ne’e. Ba estudante benefisiáriu sira ne’ebé iha ona konta bankária, ministru garante katak sira-nia lista laiha ona problema, nune’e tenke hahú ona prosesu transferénsia osan ba konta bankária. “Tanba pagamentu ba benefisiáriu bolsa méritu ne’e kle’ur liu ona, espera katak molok mandatu Governu ne’e termina, sira ne’e bele hetan ona sira-nia direitu”, nia realsa. Governante ne’e mós haktuir katak ba estudante benefisiáriu sira ne’ebé seidauk iha konta bankária, Ministru Edukasaun sei fó nafatin oportunidade ba sira hamutuk ho família atu kontinua rezolve sira-nian prosesu administrasaun ho Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) to’o bele hetan hotu sira-nian konta bankária. Daudaun ne’e, faze reklamasaun ba bolsa méritu nian finaliza ona no sei halo publikasaun naran iha Jornál Repúblika. “Ha’u husu ba ekipa sira atu nafatin fó atensaun ba reklamasaun hosi benefisiáriu sira no tenke konfirma didi’ak ho manuál bolsa méritu nian bainhira deside buat ruma labele soke malu ho manuál ne’ebé iha”, nia husu. Membru Governu ne’e mós relata katak maske nia orienta ona atu aselera prosesu pagamentu ba estudante benefisiáriu sira, maibé seiduak hatene loloos númeru alunu hira mak iha ona konta bankária tanba sei iha hela prosesu verifikasaun. Tuir dadus Ministériu Edukasaun, benefisiáriu ba bolsa refere iha territóriu hamutuk 13.517 ne’ebé sei selu tuir nivel eskolaridade no sei tuir mós ninia kritériu sira ne’ebé maka konsagra ona iha manuál pagamentu bolsa méritu nian. KHUNTO sei foku ba programa sosiál hodi fó asisténsia ba komunidade Ataúru https://tatoli.tl/2023/04/30/khunto-sei-foku-ba-programa-sosial-hodi-fo-asistensia-ba-komunidade-atauru/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 ATAÚRU, 30 abril 2023 (TATOLI) – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) iha nia kampaña, ohin, promote sei kontinua foka ba implementasaun programa sosiál hodi reforsa asisténsia ba komunidade Ataúru. Kompromisu partidu KHUNTO ne’e hato’o husi Vise Prezidente, Celia Hornai ba militante no simpatizante Partidu KHUNTO iha suku Beloi, Munisípiu Ataúru. “KHUNTO sei kontinua  implementa programa bolsa da māe jerasaun foun no mós hasa’e osan ba idozu sira hosi $20 to’o $50,” Vise Presidente, Celia Hornai  hateten. Alende foka ba programa sosiál, KHUNTO mós sei foka ba programa prioridade ne’ebé sei implementa iha Ataúru maka hanesan Estrada, Bee moos, Peska no Turizmu. Nune’e mós, Adjuntu sekretáriu jerál partidu KHUNTO, Zeto Patrício hateten,  Partidu KHUNTO iha kompromisu boot sei hadi’a liutan programa importante tolu iha munisípiu Ataúru. “Bainhira partidu KHUNTO hetan fiar husi povu Ataúru, mak KHUNTO sei tau prioridade durante tinan lima oin mai hodi hadi’a dezenvolvimentu infraestrutura hanesan estrada, bee mós, eletrisidade, hadi’a portu Ataúru sai bo’ot liu tán. Ita presiza estabelese setór peska sai sentru ida iha Ataúru hodi akomoda produtu perska, no mós dezenvolvimentu área potensiál sítiu turistíku Ataúru nian ne’ebé sei abandona hela atu bele hetan rendimentu sustentável,” nia hateten. Adjuntu, Sekjen Patrício, informa, Partidu iha programa prinsipál atu dezenvolve liutan área turizmu hodi fó moris di’ak ba Ataúru-oan sira. Konselleiru partidu Khunto, António Verdial de Sousa hateten, KHUNTO agradese ba Oitavu GOVERNU konstitusionál hodi estabelese illa Ataúru sai munisípiu ida. Partidu KHUNTO ho númeru sorteiu 5 komprometidu sei vota afavór ba orsamentu iha Parlamentu Nasionál ba dezenvolvimentu munisiu Ataúru nian. Tuir relatóriu, relata husi Koordenadór KHUNTO munisípiu Ataúru, David Martins, katak iha totál liu 300 militante no simpatizante mak partisipa iha kampaña iha kampu tebe bola, suku Beloi mak hanesan suku, Beloi, Makili, Mau-Mea villa, Makadadi Bikeli. Iha atividade kampaña no tipu Komísiu ne’e observa direita husi Membru CNE, Autoridade lokál, xefe suku no hetan apoiu seguransa másimu husi membru PNTL munisípiu Ataúru. PVT prioritiza dezenvolvimentu kuidadu saúde Sekundária-Tersiaria https://tatoli.tl/2023/04/30/pvt-prioritiza-dezenvolvimentu-kuidadu-saude-sekundaria-tersiaria/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 MALIANA, 30 abríl 2023 - Bainhira povu depozita konfiansa iha Eleisaun Parlamentár 21 maiu 2023 mak sei tau prioridade ba dezenbolvimentu kuidadu saúde Sekundária no Tersiaria hodi fó atendimentu di’ak liután ba komunidade sira. Sekretáriu Jerál Partidu Os Verdes de Timor (PVT), Santana Martins, hato’o kompromisiu Polítiku ne’e iha atvidade kampaña eleitorál ho tipu komísiu ne’ebé realiza iha kampu Futeból Maliana vila, munisípiu Bobonaro, domingu ne’e. Nia rekoñese dezenbolvimentu setór saúde iha Timor-leste durante ne’e iha área balun la’o hela hanesan prestasaun kuidadu saúde Primaria, maibé mós iha área balun la la’o ho didiak. Ne’e duni, bainhira PVT ukun sei fóku ba kuidadu saúde Sekundária no Tersiaria tanba durante ne’e povu sei halerik ba medikamentu no fasilidade sira seluk. “Bainhira ita moras ita hotu-hotu iha espetativa katak tenke iha tratamentu ne’ebé mak dignu hanesan ba ema hotu. Ita-bo’ot sira (militante no simpatizante) sente katak povu sempre hakilar bebeik ba ita-nia atendimentu sira disponiblidade ba medikamentu sira dalaruma falta teb-tebes, tanba Governu seidauk tau prioridade ba orsamentu kompra medikamentu” nia dehan. Alende ne’e, Sekretáriu jerál PVT, Santa Martins, dehan, PVT mos iha kompromisu atu tau atensaun ba profesionál saúde sira, tanba durante ne’e governu investe orsamentu ba iha fundu dezenvolvimentu kapitál umanu hodi haruka Bolseiru sira sai ba estuda iha li’ur, maibé depois fila mai la uza fali sira-nia matenek. Tanbá ne’e, Verdes iha prinsípiu katak bainhira ukun sei koloka profesionál saúde sira ba fatin ne’ebé populasaun iha entre 2000 hodi atinje meta sira ne’ebé hatur ona iha Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasionál iha setór saúde. “Iha postu saúde, ita-boot sira hakilar laiha médíku, laiha enfermeiru, bainhira ema farmasista sira atu bele trata ai-moruk sira, ita-boot sira atu mai konsulta karik bele iha oportunidade, maibé ita dezempregu hela iha setór saúde. Ita investe tiha orsamentu lubuk ida ba haruka ema eskola, mai ita la rekruta para ba servisu iha fasilidade saúde,” nia konsidera. Sekretáriu jerál Partidu Verdes ne’e  hatutan, bainhira partidu foun ne’e hetan konfiansa ba ukun,  sei tau prioridade mós atu luta kombate má nutrisaun ne’ebé mak sai hanesan dezafiu boot ida ba dezenvolvimentu nasional liuliu iha setór saude. “Dadus indika ba ita 47,1% kazu má nutrisaun liuliu ba problema ra’es-badak, agora asuntu ida ne’e ministériu saúde labele foti desizaun no fó solusaun mesak, maibé setór agrikultura, setór ekonomia ne’ebé mak kontribui ba reduz má nutrisaun ita haree katak oras ne’e daudauk seidauk forte” nia relata. Líder PVT ne’e dehan, estratejia ne’ebé Verdes uza atu komabate kazu má nutrisaun maka sei dezenvolve mós setór saúde liuhosi tau-atensaun ba irigasaun nune’e agrikultór iha vontade hasa’e produsaun agrikola hodi bele hetan osan para hola ai-han nutritivu ba labarik sira. Tanba ne’e, Sekretáriu jerál ne’e husu ba kuadru partidu Os Verdes iha territóriu laran tomak atu serbisu maka’as konvense militante sira atu vota hodi fó vitória ba partidu ne’e, nune’e bele implementa planu no programa refere atu povu hotu bele moris ho kondisaun saúde ne’ebé di’ak. Reformula Mentalidade Nu'udar Opsaun Moris La'ós Destinu Iha Moris https://tatoli.tl/2019/02/27/reformula-mentalidade-nuudar-opsaun-moris-laos-destinu-iha-moris/ tatoli.tl Notísia 2019-02-27 Quintiliano Belo, Adjuntu Sekretáriu Sensus Agrikultura, MAP Potensialidade agrikultura iha Timor-Leste sufisienti no bele sai hanesan kampu serbisu ba foinsa’e sira ne’ebé laiha kualifikasaun espesiál. Maibé, realmente iha Timor-Leste númeru partisipasaun foinsa’e sira nian nu’udar agrikultór menus tebtebes hanesan rezultadu Sensu Populasaun no Uma-kain 2015 hatudu, foinsa’e ho idade sei produtivu menus husi porsentu 25 mak envolve-an nu’udar agrikultór. Ironika liután foinsa’e sira moe atu sai Agrikultór tanba, tuir sira-nia hanoin Agrikultór identiku ho moris marjinalizadu, moris ki’ak, moris laiha futuru, moris la iha klase no presiza tempu ne’ebé naruk atu hetan benefísiu ekonomia. Ne’e akontese tanba maioria foinsa’e iha Timor-Leste dominadu ho paradizmu mentalidade ka fé antigu nian ne’ebé hakarak de’it tuur iha kantor hodi sai nu’udar funsionáriu no lakohi sai agrikultór. Ilustrusaun tuir mai pelumenus bele justifika oinsa ita nu’udar humana ezisti moris depende liu ba opsaun no la’ós destinu. Hanesan ita hotu hatene, moris iha mundu hahú ho letra B ka (birth) no termina ho letra D ka (death). Entre letra B no letra D nia klaran iha mós letra C ou iha inglés dehan choice. Choice ne’e rasik lori nia maluk naran chance no challenges. Letra sira ne’e hatudu mai ita sentidu moris nu’udar humana. Dezafiu no oportunidade hale’u ita iha realidade moris lorloron nian antes taka matan no iis atu kotu. Signifika, hakarak ka lakohi moris nu’udar humana letra sira ne’e nu’udar matadalan no realmente sei akontese konforme nia tempu ne’ebé determina antes ona. Hanesan Sr. Antasari Azhar (Eis ketua KPK) hateten, molok atu moris iha mundu iha faze tolu mak kada individu tenki atravesa durante fulan 9 nia laran (mama nia kabun laran). Faze primeiru maka faze negosiasaun. Faze ne’ebé hahú entre l loron ida too fulan 3. Faze ne’e hahú ho negosiasaun ho ita-nia-an rasik hodi posta lista sira ne’ebé sei orienta atitude sira bainhira moris iha mundu. Faze segundu maka entre fulan 3 too fulan 6. Faze ida ne’e tama ona ba faze konsensu no prontidaun atu la’o tuir lista sira bainhira moris iha mundu. Faze terseiru maka faze desizaun entre fulan 6 to’o fulan 9 no kle’ur liu fulan 9 loron 10. Faze ne’e nu’udar faze ikus liu no faze ida ne’ebé krusiál tebes. Dezisaun ne’ebé ita halo ho fé no konsekuénsia tomak atu hala’o moris iha mundu. Karik ita deside, ita sei eskolla opsaun sira ne’ebé ita konkorda, kuandu la deside risku mak ita hasoru destinu, nufim destinu la’o lakon no hela de’it mak opsaun Interpretasaun privadu Sr AA nian ne’e, ha’u koko korela ho realidade moris lorloron nian, liliu relasaun ho mentalidade ka fé ema idaidak nian. Dala barak ita la konsienti no sai inosente loos, bainhira ita la hala’o vida, moris tuir opsaun ne’ebé ita rasik mak konkorda. Ita fó sala ba destinu até la hatene dezafiu no oportunidade mak hadau malun hodi satea ita hodi ita lakon hanoin no lakon konsiénsia iha eskolla opsaun sira ne’ebé ita rasik mak aseita. Se ita hatene no konsienti hodi eskolla opsaun atu enfrenta realidade moris lorloron nian mai husi orientasaun hanoin iha kakutak. Naturalmente ita hirak ne’ebé la’o tuir fé nia hanoin sempre hetan susesu maske moris ho simples. Será que ida ne’e mak destinu? Ba ha’u lae! tanba ita-nia fé fó forsa ba ita-nia hanoin hodi orienta no influénsia ita-nia kakutak atu eskolla opsaun tuir lista aprezentadu iha momentu ne’ebá. Hanesan livru ho titlu The Secret of Mindset hateten, mentalidade nu’udar lala’ok fé ne’ebé influénsia hanoin hodi orienta atitude kada individu nian atu eskolla opsaun sira iha realidade moris lorloron. Definisaun ne’e hateten, ita ema nia kakutak hetan orientasaun husi ita-nia hanoin rasik. Hanoin di’ak, sei eskolla opsaun di’ak. Hanoin aat, sei hetan konsekuénsia aat. Tanba ne’e, atu muda vida moris ne’ebé baibain ba moris ne’ebé la’ós baibain, presiza metin iha fé hodi dudu ita-nia hanoin maske dezafius sei mosu. Kuandu ita iha kapasidade natoon atu hanoin ho fé ne’ebé forti prosesu reformulasaun mentalidade hahú no komesa. Fiar ka la fiar relasaun mutua entre mentalidade no opsaun iha konetividade forti ho fé, basá komitmentu fé ne’ebé metin sei halo orientasaun ho koretu hodi enfrenta dezafiu sira ho fasil. Afinál mudansa ba mentalidade la’ós imposibel hanesan livru Mindset The New Psychology of Success hateten, kada individu mai ho mentalidade permanenti no mentalidade bele dezenvolve-an. Mentalidade permanenti signifika kapasidade mentalidade permanese husi kada individu hahú kedas ki’ik ne’ebé la signifika imposibel atu muda. Exp. Durante sei ki’ik, sempre hetan presaun husi inan no aman sira atu labele sai nu’udar Agrikultór, basá sai nu’udar Agrikultór moris sei mukit, Agrikultór serbisu fo’er no serbisu laiha futuru. Iha eskola mós hanesan, profesór sira sempre lori no kria hela mehi ba nia alunu sira ho imajinasaun la realistiku hanesan sai doutór, sai pilotu nst hodi nune’e haluha tiha opsaun sira seluk. Maibe, bainhira ita nu’udar humana ne’ebé iha kapasidade halo interasaun sosiál regulár entre individu seluk no hatene arpoveita esperiénsia moris ema seluk nian tuir siénsia no pratika iha sosiedade ida nia laran, naturalmente ita-nia hanoin iha kakutak orienta dadaun atitude sira ba opsaun moris ne’ebé di’ak liu. Ezemplu mak, haree no rona direita Agrikultór seluk sosa motor no sosa kareta, mentalidade individu seluk ne’ebé rona no haree komesa dezenvolve-an no husu ba-an rasik ho pergunta simples sira hanesan tanbasá individu ne’e bele, maibé ha’u labele? Pergunta refere mak sai nu’udar fé hodi fó forsa ba hanoin atu orienta atitude halo buat ne’ebé hanesan ema seluk halo. Ne’e hatudu, pelumenus fé dudu mentalidade atu dezenvolve-an ba faze inísiu atu halo mudansa ba ita-nia-an rasik iha moris. Husi esplikasaun ne’e bele justifika ba ita, dalan atu muda mentalidade antigu ba mentalidade foun fasil tebes, sarak brani atu hahú no sarak fé mak influénsia hanoin hodi orienta atitude sira iha moris. Nune’e hahú agora ba oin tenki hanoin katak, sai Agrikultór la’ós identiku ho mukit maibé sai Agrikultór mak dalan ba moris susesu, sai Agrikultór dalan ba moris riku hodi kontribui mudansa sosiál no ekonomia atu transforma sosiedade prezente ba sosiedade futuru ida ne’ebé Riku, Forti no Seguru. Artigu ne’e responsabilidade pesoál la’os redasaun. APC: uma-kain 17 hetan estragu hosi dezastre naturál https://tatoli.tl/2023/04/24/apc-uma-kain-17-hetan-estragu-hosi-dezastre-natural/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 Autoridade Protesaun Sivíl (APC, sigla portugés) liuhosi Sentru Nasionál Operasaun Protesaun Sivíl (CNOPC, sigla portugés) relata relatóriu kona-ba dezastre naturál iha territóriu laran durante semana ida, ne’ebé hatudu uma-kain 17 afetadu. Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun iha APC, Anacleto Caetano, hateten, dadus dadus hirak ne’e rekolla hosi loron 17 to’o 24 abríl 2023. “Dezastre naturál ne’ebé akontese durante semana ida ho tipu rua hanesan anin sobu uma iha 14 no ahi-han uma iha tolu, nune’e uma-kain 17 mak afetadu,” Anacleto Caetano hateten, iha Caicoli, segunda ne’e. Notísia relevante : APC alerta ba sidadaun sira atu kuidadu bainhira viajen iha tempu udan Uma-kain 17 afetadu dezastre naturál ne’e mai hosi munisípiu lima hanesan Aileu uma-kain ida, Ainaro ida, Bobonaro hitu, Dili ida, no Liquiçá neen no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) ida. Nia dehan, hosi uma-kain afetadu, munisípiu haat no RAEOA mak hetan ona apoiu emerjénsia, enkuantu munisípiu Aileu seidauk hetan apoiu emerjénsia tanba ekipa sei halo hela levantementu dadus iha terrenu. “Apoiu emerjénsia ba vítima sira iha oin rua hanesan apoiu ai-han no la’ós ai-han. Vítima sira ne’e hetan ona apoiu no afetadu sira ne’ebé daudaun hela iha vizinu sira-nia uma ita fó apoiu oin rua,” Anacleto Caitano informa. Nune’e, APC nafatin husu ba populasaun iha territóriu laran tomak hodi nafatin matan moris neon nain tanba dezastre naturál ne’ebé mosu maioria anin sobu uma. “Ita husu ba komunidade ne’ebé hela iha parte foho leten hodi nafatin atensaun tanba tempu udan no anin boot ne’e impaktu boot tebes, nune’e mós ba komunidade ne’ebé hela iha tasi-ibun no halo atividade iha tasi-laran,” nia apela. Timor-Leste sei simu prémiu pás no rekonsiliasaun iha España https://tatoli.tl/2023/04/24/timor-leste-sei-simu-premiu-pas-no-rekonsiliasaun-iha-espana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 Timor-Leste liuhosi Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P, sigla portugés) sei hetan prémiu pás no rekonsiliasaun hosi Kámara Munisipál  Gernika-Lumo iha Español. Diretór Ezekutivu, CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, esplika, institutu ne’e sei simu prémiu tanba bazeia ba relatóriu Simu Malu Lia Loos no Rekonsiliasaun (CAVR, sigal portugés) ne’ebé mak hahú knaar iha 2001 to’o 2005 hodi prodús relatóriu Chega!. “Komité prémiu pás no rekonsiliasaun Gernika 2023 ne’ebé haknar an iha Alemaña sei oferese prémiu ba  CNC,I.P nu’udar meiu rekoñesimentu ba CAVR nian iha promosaun dame, rekonsiliasaun no prezervasaun memória ba konflitu pasadu liuhosi edukasaun ba jerasaun foun no sosiedade tomak inklui solidariedade ba sobrevivente ne’ebé vulnerável sira,” Diretór  hateten liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha CNC, Balide, segunda ne’e. Serimónia atribuisaun prémiu sei hala’o iha loron 26 abríl 2023 oras tuku 12:00 meudia, iha Sentru Teatru Liceu, Bilbao España, ne’ebé loron atribuisaun ne’e koinside ho loron komemorasaun tinan 86 bombardeamentu sidade Gernika-Lumo, no prémiu rasik sei simu hosi Membru Konsellu Administrativu Centro Chega no Eis Komisáriu CAVR, Padre Juvito Rego de Jesus Araújo ne’ebé daudaun ne’e iha ona España. Kámara Munisipál Gernika-Lumo no Gemika Gagorotuz fó prémiu pás no rekonsiliasaun ba Timor-Leste liuhosi CNC, I.P tanba halo ona estudu ba idea estabelese prémiu pás iha tinan 1992 ho objetivu atu promove esforsu dezenvolve valór kultura, pás no rekonsiliasaun iha sidade Gernika-Lumo. Hahú kedas hosi tempu ne’ebá, serbisu promosaun hosi sidade ne’e fó ona rezultadu, inklui estabelesimentu ba instituisaun rua hanesan Sentru Peskiza Pás Gemika Gogoratuz (1987) no estabelesimentu Muzeu Paz Gernika (1998). “Ami kompreende katak iha esforsu ba pás no rekonsiliasaun iha sidade ida-ne’e, fó lejitimasaun atu propoin prémiu pás no rekonsiliasaun hahú hosi tinan 2005 no ba oin hodi kontinua promove valór no kultura pás nian. Ho objetivu fó rekoñesimentu publikamente ba individu ka grupu koletiva, instituisaun ka grupu komunidade ne’ebé fó ona kontribuisaun harii pás no promove ona rekonsiliasaun,” Diretór akresenta. Nune’e, Kamara Munisipál Gernika-Lumo no Pforzheim, Fundasaun Gernika Gogoratuz ho sinál kompromísiu ba pás no bem estar ema nian, Sentru Kultura Gemika no Orgaun Autónomu Muzeu Pás nian organiza ona prémiu anuál rua hanesan Gernika ba pás no rekonsiliasaun. Prémiu ne’e ho intensaun nu’udar rekoñesimentu ba servisu anónimu hosi individu sira ne’ebé servisu ba pás, nune’e mós ba líder sira ka instituisaun sira ne’ebé ativamente fasilita transformasaun konflitu no hatuur baze ba prosesu rekonsiliasaun iha futuru. “Prémiu ne’ebé ita hetan ne’e la’os osan maibé taxa no serfikadu,” Hugo Maria orgullu. Iha fatin hanesan, Eis Komisáriu CAVR, Jacinto Alves, dehan, kritéria ne’ebé Kámara Munsipál Gernika-Lumo fó ba CNC,I.P ne’e tanba dahuluk iha konsisténsia hosi Estadu, unidade públiku ka privadu ne’ebé desde inísiu harii pás no rekonsiliasaun ho konsisténsia kontinua harii instituisaun sira tuir rekomendasaun sira. Centro Nacional Chega!,  nu’udar Institutu Públiku ida ne’ebé estabelese ho dekretu lei númeru 48/2016 no tutela diretamente ba Primeiru-Ministru. Centro Chega! nia vizaun mak hanesan sosiedade inkluzivu, la repete istória pasadu hodi promove direitu no valór umanu. Centro Chega! nia misaun mak harii sentru pos-konflitu ne’ebé prezerva memória pasadu hodi promove direitu no valór umanu no harii parseria nasionál no internasionál hodi reforsa rede servisu sira atu implementa rekomendasaun sira hosi Relatóriu Final CAVR-Chega no Komisaun Verdade no Amizade (CVA, sigla portugés) inklui Per Memoriam Ad Spem (PMAS) sira ne’ebé relevante. Haree ba servisu CAVR nian hafoin estabelese iha outubru 2001 ho Regulamentu UNTAET 10/2001 no hala’o nia servisu hosi períodu janeiru 2001 outubru 2005, ho programa prinsipál sira mak hanesan buka lia loos liuhosi deklarasaun ema nian, halo peskiza tuir temátiku, sondajen no analiza estatístika, simu submisaun sira, halo mós audiénsia públika no halo dokumentasaun. Aleinde ne’e, CAVR mos hala’o prosesu rekonsilisaun komunitária, resepsaun, apoiu vítima no hakerek relatóriu finál ne’ebé kompleta ho rekomendasaun 204, inklui prezerva nafatin dokumentu sira kona-ba violasaun direitu umanu ne’ebé akontese durante períodu 1974 to’o 1999. Rekomedasaun sira ne’ebé iha CAVR mak dahuluk haree kona-ba reforma instituisionál, edukasaun ba aparatur Estadu nian, haree vítima sira ne’ebé sofre ba violasaun direitu umanu liuliu sira ne’ebé vulnerável no seluk tan. “Ho rekomedasaun sira ne’e mak ita hetan prémiu pás no rekonsiliasaun ne’e,” Diretór CNC, I.P tenik. Nune’e tinan ida ne’e nu’udar mós tinan orgullu ida ba timor-oan sira, espesifikamente ba povu no nia líder tomak ne’ebé hafoin referendum iha tinan 1999, halo ona esforsu tomak hodi harii CAVR no kontinua apoiu iha nia mandatu servisu sira. “Orgullu ida-ne’e sei la monu ba rai tanba Estadu Timor-Leste kontinua fó apoiu másimu ba Centro Chega! nu’udar instituisaun ne’ebé sei kontinua hala’o servisu ho entidade hotu hodi asegura katak rekomendasaun hosi relatoriu Chega!, implementa duni no benefisia povu Timor-Leste. Nune’e mehi ba harii sosiedade ne’ebé moris iha pás no rekonsiliasaun sai realidade. Bonus pulsa eletrisidade sei hetan iha kompra dahuluk kada fulan https://tatoli.tl/2023/05/02/bonus-pulsa-eletrisidade-sei-hetan-iha-kompra-dahuluk-kada-fulan/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 Administrasaun Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) husu ba kliente hirak ne’ebé pulsa elétrika sei iha, la presiza hadau malu sosa pulsa atu hetan bonus iha loron 01 kada fulan tanba kondisaun ne’e sei halo sistema lentu. EDTL, E.P fó sai informasaun ne’e relasiona ho kliente barak mak sosa pulsa eletrisidade iha loron dahuluk kada fulan. “Hakarak informa ba kliente sira ne’ebé pulsa eletrisidade sei iha la presiza hotu-hotu hola pulsa iha loron 01 kada fulan, tanba bonus ne’ebé  EDTL, E.P oferese sei la lakon, sei hetan iha primeiru kompra iha kada fulan. Atu sosa fali iha loron 03, 10, 15, 25 ka loron seluk ita sei nafatin hetan bonus, nune’e husik sira ne’ebé sosa, ba hirak ne’ebé pulsa hotu duni atu ajuda labele hatodan sistema,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Nota hosi EDTL, E.P esplika, daudaun ne’e sistema venda enerjia liu ona tinan 10 no sentru venda estabelese ona iha fatin 400 resin, tanba ne’e halo sistema todan. Aleinde ne’e, razaun sistema sosa pulsa eletrisidade todan hafoin EDTL, E.P halo esrforsu servisu hamutuk Ajénsia Teknolójia Informasaun no Komunikasaun, Institutu Públiku (TIC Timor, I.P) deteta katak iha ema tenta tama iha sistema ka hack hodi  halo sistema opera la normál. “Solusaun ne’ebé EDTL, E.P halo mak hetan apoiu tékniku hosi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB, sigla inglés) no itron hanesan sistema na’in hodi halo manutensaun. Espera sei ajuda bele normaliza fali,” EDTL, E.P fó sai. Empreza estatál ne’e deside uza Virtual Private Network (VPN) hodi taka ba públiku  no labele ataka hosi hacker sira. Tanba ne’e limita sentru venda hodi asegura nafatin fa’an pulsa. Parte seluk Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) konklui ona prosesu konkursu no hetan ona manan na’in hodi atualiza sistema ne’e rasik, enkuantu ekipa sei halo post kualifikasaun no sei asina kontratu hafoin atualiza. KM aprova PMOT ba munisípiu Ermera no Bobonaro https://tatoli.tl/2023/05/03/km-aprova-pmot-ba-munisipiu-ermera-no-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 Governu liuhosi reuniuan Konsellu Ministru (KM) ordinária, kuarta ne’e, aprova proposta dekretu Governu kona-ba Planu Munisipál Ordenamentu Territóriu (PMOT) ba munisípiu Ermera no Bobonaro, ne’ebé aprezenta hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, José Reis. “Planu Munisipál Ordenamentu Territóriu Bobonaro no Ermera ho ninia objetivu atu estabelese estratejia dezenvolvimentu territoriál no polítika munisipál ordenamentu territóriu no urbanizmu nian,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten iha Palásiu Governu hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. MPOT aprovadu define regra kona-ba okupasaun, uzu no transformasaun rai inklui kritériu sira ne’ebé atu utiliza iha ezekusaun planu sira hodi garante jestaun ne’ebé tau ona iha programa territóriu munisipál hosi entidade administrativa lokál sira, tuir lejizlasaun ne’ebé vigora hela, ho uzu no kostume lokál sira. Planu hirak ne’e sai hanesan objetu hosi pareser ne’ebé favorese ba Komisaun Konsultiva sira, ne’ebé atu akompaña elabora planu sira. Atu kumpre mós formalidade hotu ne’ebé ezije hosi dekretu lei 35/2021, loron 29 dezembru, ne’ebé aprova instrumentu sira kona-ba planeamentu territoriál. Ba ida-ne’e esforsu lubuk ida mak MPO ho nia ekipa halo agora iha ona definsaun ida ba planu dezenvolvimentu munisípiu nian. Nia dehan, daudaun hein hela promulgasaun ordenamentu territóriu nasionál hosi Prezidente Repúblika. Liberdade informasaun sai xave ba nasaun ida https://tatoli.tl/2023/05/03/liberdade-informasaun-sai-xave-ba-nasaun-ida/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, konsidera liberdade informasaun sai xave ba nasaun ida. “Dahuluk hato’o parabéns ba sosiedade Timor-Leste tomak tanba hafoin ukun rasik-an, liberdade imprensa sai hanesan objetivu ida sosiedade. Liberdade informasaun sai xave ba nasaun ida, liu-liu ba ita-nia rai, maibé iha liberdade informasaun iha mós komponente ida liberdade imprensa. Ho ida-ne’e mak ohin ita selebra ita-nia liberdade liu-liu loron mundiál liberdade imprensa,” Ministru hateten iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Governante ne’e dehan, ko’alia kona-ba liberdade imprensa relembra filafali tinan 2000 loubá atuál Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hato’o nia vizaun no iha altura ne’ebá hateten katak vizaun ba futuru Estadu Timor-Leste mak Estadu ne’ebé iha espasu liberdade ba sidadaun sira hotu no Estadu atu garante liberdade imprensa iha nia-laran. Tinan hirak liubá Timor-Leste kontinua rejista progresu di’ak iha protesaun no promosaun ba liberdade imprensa. “Imprensa kontinua halo nia papél importante hodi divulga informasaun ba sidadaun sira no hanesan aliserse ida importante iha demokrasia. Timor-Leste kontinua rejista melloramentu, ita agora iha pozisaun di’ak no koñesidu ba liberdade imprensa ho pozisaun 17 iha nível globál no númeru ida iha Sudeste Aziátiku. Fiar katak bainhira ida-ne’e sei kontinua ba oin, Timor-Leste sei sai nafatin hanesan Estadu direitu demokrátiku ida, aleinde ne’e husu jormalista sira kontinua hadi’a liután kualidade servisu ne’ebé mak imi presta,” Ministru tenik. Nune’e, nia husu entidade mídia sira hodi matein nafatin kredibilidade bainhira fó sai informasaun ba públiku atu hotu-hotu bele hit a’as servisu imprensa no profisaun jornalista sira. “Husu mós ba imprensa na’in sira atu halo esforsu hotu atu tau-matan ba jornalista sira hadi’a kondisaun tantu treinamentu, edukasaun no mós garante kondisaun di’ak ba moris jornalista. Aleinde ne’e, governante ne’e husu mídia na’in atu fó atensaun liután ba traballadór sira, liu-liu jornalista sira, enkuantu Governu kompremetidu kontinua nafatin servisu hamutuk ho imprensa sira liuhosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun  Sosiál (MAPKOMS) no Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) atu kapasita jornalista sira. Tanba saida TL fahe Reseita 30% ho Austrália iha Kampu Gas Greater Sunrise https://tatoli.tl/2023/05/03/tanba-saida-tl-fahe-reseita-30-ho-australia-iha-kampu-gas-greater-sunrise/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 Pergunta ne’e pertinente. Polemika no disputa Fronteira Tasi Timor hahú dezde Portugés ninian tempu antes 1975, Portugal ho Austrália la konsege rezolve. Iha tempu okupasaun Indonézia, Indonézia ho Austrália konsege asina tratadu sira ninian Fronteira iha 1971 ko’alia kona-ba Seabed Boundary iha Tasi Arafura, no Tratadu Segundu asina iha 1972 iha Tasi Timor Fronteira Indonézia nian. Tratadu ida ne’e mak husik TL nian Tasi iha hela GAP ida ne’ebé koñesidu ho naran TIMOR GAP. Governu Portugés la konsege asegura Fronteira nune’e kontribui mós ba Austrália atu negosia ho governu ida ne’ebé bele negosiavel. Invazaun Indonézia iha Timor ne’ebé susesu ikusmai kontribui mós ba negosiasaun Tratadu TIMOR GAP ne’ebé asinadu husi Indonézia ho Austrália reprezenta husi Ali Alatas no Gareth Evans iha aviaun leten hodi desidi ZOC (Zone of Cooperation) fahe ba tolu, ZOC A, ZOC B no ZOC C. ZOC A (agora JPDA) ne’e mak ninian reseita fahe entre Indonézia ho Austrália 50:50 depois kompania rekupera ninian kustu. Tratadu ne’e ratifika iha 09 fevereiru 1991. ZOC B no C, nasaun idak-idak mak regula depois nasaun rua fahe 10% husi Taxa ne’ebé mak hetan. Tratadu ne’e mak no fim ita renegosia fali depois ukun an no Primeiru Governu konsege Atinji partilla lukru ba 90% e 10% iha Tratado Mar de Timor, nune’e TL konsege atinji husi 50% tratadu anteriór sa’e ba 90%. Rejime kontratu ne’ebé aplika iha kampu minarai Bayu Undan (BU) no Greater Sunrise (GS) kontinua de’it nia rejime uluk iha tempu Indonézia no Austrália, uainhira 2002 TL restaura independensia. TL mak na’in ba rekursu substitui Indonézia. Nune’e kontratu sira uluk konverte husi TIMOR GAP mai iha JPDA depois tratadu tasi Timor 2002 asina. Tanba ne’e rajaun partilla 30% reseita ho Austrália mak: Tuir tratadu anteriór ou IUA (international unitization agreement) ne’ebé governu rua TL ho Austrália konkorda katak bazea ba IUA ita unitija ona kampu GS ne’ebé kompostu husi SUNRISE ho TROUBADOUR. Kampu GS kuaze 79.9% tama tasi-laran Austrália nian no 20.1% mak tama mai iha ZOC A, nune’e Austrália mós iha direitu hodi hetan reseita bainhira hahu halo explorasaun ba kampu GS. Rezervatoriu mina no gas ne’ebé iha tasi okos (seabed) tuir estudu hatudu katak poténsia mina no gas ne’ebé iha kampu GS laos de’it tama iha TL nia area maibe okupa, tama ou pertense mós iha zona Austrália nia, nune’e tuir akordu IUA Austrália mós iha direitu hodi hetan reseita ou fahe reseita. Tuir akordu FM rasik ne’ebé asina iha 06 marsu 2018 preve katak FM hamósu rejime espesiál foun iha kampu GS katak mezmu tuir median line TL mak na’in ba kampu GS, maibe husi kontratu rasik preve ona katak TL tenke partilla rekursu ho Austrália. Presija intende katak baibain iha pratika negosiasaun sempre asosia ho TAKE AND GIVE. Maske uainhira halo produsaun iha GS Austrália sei simu reseita 30%. Maibé, pesoál ha’u-nia observasaun 30% ne’ebé sei fó ba Austrália mak la se’es husi akordu anteriór sira ne’ebé asinadu no halo TL tersandra, inklui hare ba kontestu polítika no seguransa mak Austrália mós sei fó seguransa no sei asume responsabilidade tomak ba Ita-nia tasi liu-liu fó seguransa ba prosesu no atividade indústria sira ne’ebé opera iha tasi Timor, autralia mós sei fó seguransa ba infraestrutura pipeline, hametin kooperasaun bilaterál, no reforsa setór defeza iha regiaun nee. Nune’e sei tulun diminui impresaun negativa husi nasaun seluk ka polítika externa. Ne’e kestaun ida estratéjiku no sensitivu la halimar, presija tau atensaun sériu. Ita tenke iha vizaun naruk, ho hanoin tenke industrializa, nakonu kompetividade no komersialidade maibe mós tenke reforsa setór seguransa. “Selae ita hakarak buat hotu, ikus mai ita bele lakon buat hotu”. Depois ratifikasaun FM no troka ona nota diplomasia entre Austrália ho TL, etapa tuirmai kompania operadór ho joint venture sei submete planu dezenvolvimentu kampu GS (Field Development Plan/FDP) ba host country ou governence board hodi tetu, analiza no evalua didi’ak molok foti desijaun aprova ou veta. Karik host country ou governence board approva no fó lisensa, hafoin kompania operadór ho joint venture bele hahu halo produsaun ba mina no gás iha kampu GS. Governence board sei kompostu husi reprezentante entidade husi nasaun rua TL ho Austrália. Governence board nu’udar órgaun alto, nia knaar mak sei kontrola, asegura lisensa no operasaun atividade tomak ne’ebé sei opera iha kampu GS. Futuru atividade depois ratifikasaun FM? Investimentu ba kampu GS posibilidade sei kompostu husi investimentu upstream no downstream. Baibain indústria minarai atividade hirak ne’e iha interkoneksaun, hahú husi upstream, midstream no to’o downstream. Aplikasaun rejime fiskál nasaun ida-idak nia diferente, depende ba kondisaun no situasaun aktual nasaun origin nian. Iha ita-nia rai, liu-liu aplikasaun kontratu fahe rezultadu ou Production Sharing Contract (PSC). Uainhira FM ratifika ona husi parlamentu nasaun rua TL ho Austrália sei posibilita hodi deskute kle’an liutan sobre futuru dezenvolvimentu kampu GS, inklui aplikasaun Taxa. Importante mak garantia kondisaun ekivalente entre kontratór sira ou kompania no governu (win-win solution) hodi atrai IOC halo investimentu. Iha parte seluk, produsaun líkidu ka mina sei fa’an kedan iha plataforma leten, ou iha termu petroleum bain-bain hanaran upstream katak atividade ne’ebé ligadu ho halo peskiza, perfurasaun, produsaun ou foti mina no gas husi tasi ou rai-okos. Nune’e rezultadu husi faan líkidu sei fahe reseita kedan entre kompania ho governu. Reseita husi upstream mak sei partilla 70:30%. 70:30% nee fahe intermu upstream (produsaun mina iha plata forma no fa’an kedan rezultadu sei fahe 50%:50%. Husi nee 50% ba kontraktór sira no 50% seluk ba governu. Governu fahe ba parte rua: Timor leste sei hetan 70% no Austrália sei simu 30%). Nemak senariu fahe 30:70%. Nee preve ona iha rejime foun ne’ebé sei aplika iha dezenvolvimentu kampu GS. Entretantu iha parte downstream karik International Oil Company (IOC) ruma hakarak investa hamutuk ho national oil company Timor Gap (TG), konserteza reseita downstream 100% mai TL tuir rejime foun ne’ebé sei aplika. Downstream mak pipeline gas inklui planta LNG ou fasilidade liquifikasaun ba gás naturál. Nune’e TG ho nia parseria mak sei investe iha parte downstream ne’ebé sei involve instalasaun pipeline, hari fasilidade planta LNG no ect. Dalan di’ak liu tuir pratika indústria minarai investimentu parte downstream, di’ak liu TG bele negosia ho IOC ruma hodi investe nune’e sei tulun diminui no share risku. Tanba frankamente ita sei menus esperiénsia, koñesementu no teknolojia iha indústria minarai. Maibé ho partisipasaun TG iha dezenvolvimentu kampu GS sei tulun tebes Timoroan hodi aprende iha setór nee, bainhira projeitu TLNG dezenvolve sei estimula no sei profesionaliza Timoroan, hasa’e sira-nia skills , hasa’e sira-nia kompeténsia, transfere siénsia, koñesementu, no teknolojia ba joven Timor oan sira. Bainhira TG iha ona fundu independente, akreditadu, esperiensadu, kualifikadu no sertifikasaun aas, no iha reputasaun exelente iha indústria minarai no susesu iha projeitu boot sira iha setór minarai ho gás. Ikus mai TG mós bele sai kompania provider ou service ba atividade indústria minarai globál hanesan kompania minarai sira seluk. Tanba ne’e di’ak liu hahú agora tenke halo investimentu boot ba rekursu umanu, hamoris treinamentu no kapasitasaun ba joven no foinsa’e sira, fó sertifikasaun no hasa’e sira-nia kompeténsia nu’udar meiu hodi prevene infiltrasaun servisu-na’in husi li’ur no garantia oportunidade ba Timoroan nu’udar rekursu na’in. God bless TL. Informasaun Kona-ba Ajénsia TATOLI IP https://tatoli.tl/kona-ba-ami/ tatoli.tl Notísia 2021-05-20 Ajénsia TATOLI.IP nu’udar ajénsia ofisiál estadu Timor-Leste nian. Ezisténsia TATOLI.IP mai husi inisiativa Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), iha 2012-2017 nu’udar transformasaun husi ETNA (East Timor News Agency), ne’ebé depois nakfila ba ANTIL (Ajénsia Notisioza Timor-Leste). Ajénsia estadu ne’e hetan aprovasaun iha Konsellu-ministru no públika iha Jornál Repúblika iha loron 14 marsu 2016, nu’udar embriaun ho naran ANTIL ne’ebé lansa iha 27 juñu 2016. Fulan Marsu 2017, Konsellu-ministru aprova ANTIL sai TATOLI, nu’udar ajénsia ofisiál estadu Timor-Leste nian no publika iha Jornál Repúblika, ho estatutu nu’udar Institutu Públiku (IP). Objetivu estabelese ajénsia TATOLI,IP sai fontes informasaun ofisiál estadu Timor-Leste ne’ebé iha kapasidade no kbiit elabora produtu informasaun no notísia ne’ebé nesesita husi públiku utilizadór informasaun iha eskala nasionál, rejionál no internasionál bazea natureza no karakterístika; rapidez no rigór, maibé labele ignora nia rigoroza hanesan akurasia, rigór, indepedente, inzenta, klareza no nafatin iha integridade nomós kredibilidade. Prezidente Konsellu Diretivu : Manuel Pinto Vise-Prezidente Asuntu Mídia no Jornalístiku : Xisto Freitas da Piedade Vise-Prezidente Asuntu Administrasaun no Finansa: Olandino da Costa Sekretária do Konsellu Diretivu: Marcia Boavida Lay Sekretária ba redasaun: Agapito dos Santos Koordenadór kobertura internasionál : Maria Auxiliadora F. Ximenes Koordenadór kobertura nasionál: Florêncio Miranda Ximenes Koordenadór kobertura munisípiu: Evaristo Soares Martins Editór defeza, seguransa, justisa, saúde, desportu no parseiru sira: Zezito da Silva Editór polítika, kapitál, inkluzaun sosiál, arte no kultura, no munisípiu Kovalima: Câncio Ximenes Soares Editora ekonomia, finansa públika, edukasaun no munisípiu Vikeke: Julia Chatarina N. Lapudooh Jornalista: Antónia Maia Soares Gusmão, Arminda Fonseca, Tome Amado, Vitorino Lopes da Costa Editór no koordenadór kobertura ba jornalista munisípiu: Evaristo Soares Martins Jornalista RAEOA: Abilio Elio Nini Jornalista munisípiu Vikeke: Vitorino Lopes da Costa Jornalista munisípiu Bobonaru: Sergio Vicente da Cruz Jornalista munisípiu Kovalima: Celestina da Carvalho Teles Portugés: Vidiografer: Joanico de Araújo, Jogerjo António Guterres, Anito Inacio Soares, Infografia: Octavio de Jesus Guterres ADMINISTRASAUN: Xefe Departamentu administrasaun no finansa: Alexandrina B. da C. Soares Xefe Departamentu Rekursu Humano : Maria Maia Auxiliadora Vitória Ximenes Asistente administrasaun: Eugenia Soriano, Ofelia Moreira, Leila etelvina calda soares Xefe Seksaun Finansa: Maria A. Rita R. Barros, Ofisial Finansa : Gerson da Cruz Xefe Seksaun Aprovizionamentu : Geraldo Nou-ily P. Jerónimo Ofisiál aprovizionamentu: ,Guilhermina Emilia Freitas Agência TATOLI. I.P. nu’udar ajénsia ofisiál Estadu Timor-Leste nian. Ezisténsia Agência TATOLI, I.P. maihusi inisiativa Governu liuhusi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), iha 2012- 2017. TATOLI, I.P. nu’udar transformasaun husi ETNA (East Timor News Agency), ne’ebé depois nakfila ba ANTIL (Agência Noticiosa de Timor-Leste). Ajénsia Estadu ne’e hetan aprovasaun iha Konsellu-Ministru no públika iha Jornál Repúblika iha loron 14 marsu 2016, nu’udar embriaun ho naran ANTIL. ANTIL lansa husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, iha loron 27 jullu 2016. Iha marsu 2017, Konsellu-Ministru aprova ANTIL sai TATOLI liuhusi dekretu lei númeru 21/2017, 24 maiu, nu’udar ajénsia ofisiál Estadu Timor-Leste nian no publika iha Jornál Repúblika. TATOLI ho nia estatutu rasik nu’udar Institutu Públiku (I.P.). Agência TATOLI, I.P. nia objetivu prinsipál mak hanesan tuirmai: Nu’udar ajénsia ofisiál Estadu Timor-Leste, ne’ebé ninia objetivu mak sai fonte informasaun ofisiál Estadu Timor-Leste ne’ebé iha kapasidade elabora produtu informasaun no notísia ne’ebé nesesita hosi públiku utilizadór informasaun iha eskala nasionál, rejionál no internasionál. Nu’udar implementadór konstituisaun ne’ebé sai dever Governu nian atu fornese informasaun ne’ebé kredível no loos no mós sai direitu informasaun sosiedade Timor-Leste ne’ebé garantidu husi artigu 40 no 41 Konstituisaun Timor-Leste nian. Nu’udar instituisaun komunikasaun informasaun, Agência TATOLI.IP la’ós de’it sai produtór informasaun maibé mós iha papél nu’udar “National information clearing house” (Uma-mahon ba fó-sai informasaun nasionál ho loloos): Iha tarefa fó klarifikasaun no informasaun serteza, halakon misinformasaun (informasaun sala) no desinformasaun (informasaun ne’ebé kontradís ho verdade). Bele sai nu’udar “Fatin istória” no “hakerek-na’in ba istória” pátria, nasaun, sosiedade no mós nu’udar “maklibur no fornesedór informasaun públiku”. Nu’udar padraun ba kompeténsia jornalístika ba jornalista Timor-Leste ne’ebé sempre bele prodús produtu informasaun: Karreira jornalístika ne’ebé iha kualidade tuir dinámika sosiál no nesesidade informasaun sosiedade no estadu nian. Bazeia ba misaun ne’ebé iha no bazeia ba Lei Komunikasaun Sosiál artigu 32, TATOLI-Agência Noticiosa de Timor-Leste, I.P. estabelese ona Estatutu Editoriál atu asegura kompromisu hanesan respeitu ba prinsípiu deontolójiku ka étika profisionál no mós respeitu ba liña orientasaun editoriál, hanesan tuirmai: TATOLI,I.P, mídia online ne’ebé atualiza notísia hosi oras ba oras ho rigor iha internet liuhosi enderesu sítiu tatoli.tl ho karakter izenta, independente no imparsiál; TATOLI,I.P, órgaun komunikasaun sosiál ida ne’ebé independente hosi podér polítiku no podér ekonómiku; TATOLI,I.P, dezenvolve nia atividade editoriál ho liberdade no rigor tomak ho jornalizmu ida ne’ebé iha kualidade no kumpre ba kodígu étika jornalístika no prinsípiu deontolojia sira jornalizmu universál nian; TATOLI,I.P, defende demokrasia pluralizmu ba sidadaun hotu iha liberdade imprensa no liberdade espresaun ho integridade; TATOLI,I.P, iha nia atividade jornalizmu nian asume mós devér atu promove boa governasaun, kontrolu sosiál, edukativu, divertimentu no promove valór sósiu kulturál povu Timor-Leste nian hodi hametin sosiedade ida ne’ebé justa, livre no responsável; TATOLI,I.P, asume devér atu informa notísia iha produtu jornalizmu ne’ebé respeita ba sidadaun sira-nia naran di’ak, onra, reputasaun no imajen di’ak; TATOLI,I.P, halo distinsaun ka/no definisaun ida ne’ebé momoos no loloos entre artigu opiniaun ho produtu jornalístiku no respeita ba norma étika no lejizlasaun sira ne’ebé vigora no adopta iha Timor-Leste; TATOLI,I.P, define ninia prioridade informativa sira tuir rekizitu interrese públiku no Estadu nian ho relevánsia no utilidade informasaun nian no rejeita forma sensura ka limitasaun oioin hasoru liberdade imprensa no liberdade informasaun; TATOLI,I.P, rejeita forma diskriminasaun oioin ho baze iha rasa, etnia, ideolojia, opsaun polítika, nasionalidade, orientasaun seksuál, relijiaun ka fiar; TATOLI,I.P, rejeita simu oferta direita no indireta (envelope/osan) hosi fonte informasaun atu impoin sira-nia interrese iha editoriál. MOP normalizasaun ona ponte kotu iha Atara Atsabe https://tatoli.tl/2023/04/21/mop-normalizasaun-ona-ponte-kotu-iha-atara-atsabe/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 Ministériu Obra Públika (MOP) liuhosi Diresaun Jerál Estrada, Ponte, Prevensaun no Kontrollu Seia (DJEPPKS), iha kinta (20/04) ne’e normaliza ona ponte ne’ebé kotu iha suku Atara, postu administrativu Atsabe, munisípiu Ermera. Tuir nota ne’ebé Agência Tatoli asesu iha sesta ne’e, estrada hetan estragu no kotu iha semana hirak liubá tanba kauza hosi udan boot. Hafoin normaliza estrada, iha tempu hanesan tékniku sira halo preparasaun atu konstrui ponte foun hodi troka ponte tuan, tanba bainhira ponte kotu fó impaktu ba movimentu komunidade lokál. “Maibé agora normaliza ona bele fasilita movimentasaun komunidade no transporte,” nota hosi móp haktuir. Antes ne’e, Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, halo ona observasaun direita no orienta ona tékniku hosi DJEPPKS atu koordena ho empreza Aitula no empreza ne’ebé iha kapasidade atu bele halo normalizasaun emerjénsia ba estrada. Governu halo ona pagamentu pontuál ba sobrevivente 300 resin https://tatoli.tl/2023/04/26/governu-halo-ona-pagamentu-pontual-ba-sobrevivente-300-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 Governu liuhosi Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P) hamutuk ho Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) halo ona pagamentu pontuál ba sobrevivente vulnerável hamutuk 300 resin, hahú hosi tinan 2020 to’o 2022. “Dadus sobrevivente rejistadu iha sistema baze dadus CNC, I.P hamutuk 1.600, liuhosi númeru ne’e ita identifika balun apoiu subsídiu, uma no seluk tan ne’ebé ema 330 resin mak hetan ona pagamentu pontuál iha tinan-rua ikus, maibé ba tinan ne’e seidauk tanba sei iha prosesu nia-laran,” Diretór Divizaun Solidaridade Sobrevivente, Nelson Miranda Seixas, informa ba Agência Tatoli iha ninia knaar fatin, Balide, kuarta (26/04). Nia dehan, CNC, I.P no parseiru rejista vítima sobrevivente ne’ebé vulneravél liu, enkuantu sira ne’ebé hetan ona asisténsia hosi Governu ne’e la rejista. MSSI aloka orsamentu ba sobrevivente sira liuhosi diskusaun inísiu, ne’ebé kooperasaun kada tinan tau orsamentu iha Diresaun Nasional Reinsersaun Komunitária hamutuk $80.000 ba tinan-rua liubá, ba tinan kotuk no tinan ida-ne’e orsamentu tun. Notísia relevante : CNC,I.P fo bolsa-estudu ba sobrevivente vulneravel nia oan na’in 12 Pagamentu pontuál ne’ebé sobrevivente sira hetan atu uza ba nesesidade, halo uma, negósiu no no seluk tan. “Sira simu osan kada tinan dala-ida ho montante $500. Ita hetan ona dadus 100 resin maibé sei iha prosesu nia-laran, hotu mak ita foin submete fali ba ministériu hodi halo pagamentu,” Nelson akresenta. Aleinde ne’e, CNC, I.P mós apoiu sobrevivente nia oan hamutuk 17 liuhosi fó apoiu bolsa estudu hahú hosi tinan kotuk no tinan ne’e. Sobrevivente nia oan 16 hetan formasaun hosi SEFOPE https://tatoli.tl/2023/04/27/sobrevivente-nia-oan-16-hetan-formasaun-hosi-sefope/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P, sigla portugés) tinan ne’e, fasilita ona sobrevivente nia oan 16 hodi tuir formasaun profisionál empregu iha Sekretaria Estadu Formasaun Prosionál no Empregu (SEFOPE). Diretór Divizaun Solidaridade Sobrevivente iha CNC, I.P, Nelson Miranda Seixas, hateten, programa ne’e bazeia ba akordu parte rua ne’ebé halo iha tinan kotuk no foin implementa iha tinan ne’e. “Objetivu fasilita sobrevivente nia-oan tuir formasaun iha SEFOPE tanba bazeia ba rekomendasaun hosi relatóriu Chega! no relatóriu Komisaun Verdade Akollamentu (CVA, sigla portugés) hateten katak Estadu fó apoiu ba sobrevivente funu no karik sobrevivente sira-ne’e mate ona no sira-nia oan durante ne’e seidauk hetan apoiu, bele hetan apoiu,” Diretór informa ba Agência Tatoli iha ninia knaar fatin, Antigu Komarka Balide, kinta ne’e. Aleinde ne’e ekipa responsável sira sei kontinua rekolla dadus hodi fó apoiu tan. Termu ne’ebé parte rua halo, iha parte balun mak temi fasilita ba serbisu iha Koreia Súl no Austrália maibé daudaun foku uluk fasilita formasaun profisionál empregu nian. KSTL husu Governu hasa’e saláriu mínimu ba $250 https://tatoli.tl/2023/05/01/kstl-husu-governu-hasae-salariu-minimu-ba-250/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 Timor-Leste komemora loron mundiál traballu 01 maiu 2023 ho tema ‘hamutuk promove traballu dignu no diálogu sosiál’. Iha ámbitu ne’e, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) husu ba Governu atu hasa’e tan saláriu traballadór tanba saláriu agora la kondiz ho situasaun agora. Prezidente KSTL, Almério Vila Nova. Imajen Tatoli/António Gonçalves “Ita rekomenda ba Governu presiza hasa’e traballadór sira-nia saláriu hosi $115 ba $250, ami la konkorda Governu hasa’e de’it saláriu $115 ba $135. Proposta iha tinan hirak liubá ami propoin $250 tanba rendimentu ne’ebé durante ne’e sira hetan prejudika tebes ba sira-nia moris. saláriu mínimu $115 ne’ebé empregadór sira fó traballadór ne’e loloos ema ne’ebé foin tama serbisu no la presiza skill , maibé ema ne’ebé ho skill no serbisu ho durasaun liu tinan ida, empregadór presiza fó $150 to’o $250,” Prezidente KSTL, Almério Vila Nova, hateten, iha Largo Lecidere, segunda ne’e. Nia nota, durante ne’e traballadór sira hasoru problema barak, liu-liu feto sira ne’ebé isin-rua, tur ahi no foti lisensa laiha pagamentu, lisensa moras ko’a osan, osan désimu terseiru mós balun la hetan no problema seluk tan. “Durante ne’e timor-oan barak bá serbisu iha rai-li’ur empregadór sira apresia no gava tebes tanba produtividade, nune’e iha Timor-Leste labele dehan fali atu hasa’e saláriu haree ba produtividade. Ha’u sente timor-oan hotu sei serbisu ho badinas no produtivu bainhira balansu ho sira-nia saláriy, to’o ohin loron ami seidauk rona hosi Governu atu halo revizaun ba saláriu míninu, maski proposta ba saláriu mínimu iha ona Primeiru-Ministru nia fatin,” nia akresenta. Nune’e, Prezidente KSTL husu Governu tenke fó razaun tanba saida mak proposta ne’ebé iha ona Konsellu Ministru to’o agora seidauk iha solusaun, tanba molok ne’e proposta liuhosi prosesu naruk. “Ita ko’alia kona-ba moris di’ak ne’e la’ós de’it ba serbisu maibé haree mós hosi saláriu, tenke hetan protesaun hosi nia direitu no liberdade. Ida-ne’e mak ita bolu dehan traballu dignu. Ba oin soluasaun laiha KSTL nafatin esforsu halo komunikasaun ho partidu polítiku sira ne’ebé mak hakarak rona povu no traballadór sira-nia preokupasaun,” nia reforsa. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosário, konsidera loron 01 maiu nu’udar loron importante ba traballadór sira tanba hanesan momentu ba hotu-hotu atu halo refleasaun kona-ba knaar no tripatida hodi promove traballu dignu no inkluzivu iha Timor-Leste. Ámbitu ne’e nu’udar momentu atu avalia responsabilidade nu’udar orgaun regulár no materiál laborál ba traballu. “Imajen jerál ba merkadu traballu 2022 ne’ebé aprezenta ona informasaun kona-ba tendénsia empregu nian demanda iha merkadu traballu sai baze ida ba ita hotu atu kompreende dezenvolvimentu ekonomia ne’e oinsá bele promove empregu no asegura traballu dignu no inkluzivu,” nia dehan. Iha mandatu VIII Governu Konstituisionál aprezenta ona lei saúde seguransa no ijene iha serbisu fatin ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasional no hein Prezidente Repúblika bele promulga iha tempu badak. “Kona-ba preokupasaun traballadór sira nia relasiona ho saláriu mínimu, iha mandatu VIII Governu konstituisionál ne’e sei aprova regulamentu kona-ba saláriu míninu tanba prátikamente SEFOPE prepara no aprezenta ona iha Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), lei sira ne’e inklui mós alterasaun ba lei traballu. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta asina spanduk iha ámbitu komemorasaun loron mundiál traballadór iha Largo, Bidau Lecidere, segunda (01/05/2023). Imajen Tatoli/António Gonçalves Nune’e mós, Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araujo Serano, hato’o parabéns ba traballadór sira hotu. “Lori CCI-TL nia-naran, ha’u hanoin presiza lori ambiente foun ida iha Timor-Leste, liu-liu ko’alia kona-ba empregadór no empregadu, ha’u sempre konsidera katak ita ne’e parseiru, ita tenke hasai liafuan ida patraun no funsionáriu, ita tenke lori ambiente no kultura foun katak ita ne’e parseiru, tanba ha’u mós traballadór empreza ida labele halo buat hotu, presiza traballadór entaun ita bolu parseiru,” nia dehan. Nia espera loron ohin la’ós festeza de’it maibé hanesan reflesaun nasionál katak saida mak atu kontribui ba nasaun hanesan emprezáriu ne’ebé hanesan parseiru ba traballadór. “Ita haree ba tema ‘hamutuk promove traballu dignu no diálogu sosiál. Ida-ne’e ita tenke haree traballu dignu ne’e ita dignifika ita-nia traballdór sira, saláriu loos maibé mós presiza haree ambiente di’ak iha serbisu fatin, tanba susesu iha empreza ida-ne’e la’ós esforsu emprezáriu nian maibé servisu ekipa,” Jorge Manuel tenik. Poténsia, dezafiu no risku dezenvolvimentu Ekonomia Azul iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/05/03/ekonomia-azul/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 Iha dia 2 de Marsu 2023, Ministériu do Turizmu, Komérsiu e Indústria (MTCI) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu UNDP organiza diskusaun mesa redonda kona ba emprendedorismu liga ho ekonomia azúl iha Timor-Leste. Besik tinan 20 ona ekonomia nasaun nian depende maka’as liu ba fundu husi mina no gas, no Timor-Leste sei hasoru rai naruk fiscal nudár rezultadu husi dependénsia ne’e. [1] Tanba nee, tenke iha planu didi’ak kona ba diversifikasaun ekonomia atu hamosu fontes rendimentu foun hodi substitui dependensia ba fundu mina no gas. Iha nasaun kosteiru barak, konseitu ekonomia azúl (blue Economy) sai ona fokus intervensaun husi parseiru dezenvolvimentu, ajénsia internasionál, no Governu rasik. Konseitu ekonomia azúl refere ba prosesu atu uza ka aproveita rekursu tasi nian, no iha tempu hanesan asegura sustentabilidade rekursu refere. La’o Hamutuk konsidera importante atu fornese introdusaun ba ideia ida ne’e, inklui relevánsia ba Timor-Leste, oportunidade no risku sira, hodi ajuda Timor-Leste atu deside oinsá mak meius justu no sustentável liu atu dezenvolve ekonomia azúl. Potensiál, Risku no dezafiu. Ajénsia internasionál balun identifika ona atividade ne’ebé iha posibilidade atu sai baze ekonomia azúl iha futuru. Tuir UNDP, peskas, transportasaun maritimas, no turizmu, nudár atividade ne’ebé la’o ona maibé seidauk la’o ho optimal. [2] Ekonomia azúl hatudu oportunidade atu hametin no diversifika ita nia ekonomia, maibé ita tenke kuidadu no konsidera mós tantu potensiál no frakeza iha implementasaun, inklui obstákulu hotu atu asegura sustentabilidade ambientál no empoderamentu komunidade lokál sira oinsá bele partisipa. Iha tinan 2017, Governu liu husi MAP (ministériu agrikultura no peska) no apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, elabora ona Polítika Nasionál Oseanu maibé to’o agora seidauk konsege pasa. Timor-Leste tenke iha Rejime legál atu proteje ita nia rekursu hotu iha tasi no Oseanu, inklui protégé komunidade sira ne’ebé depende maka’as ba tasi hodi sustenta sira nia moris. Kleur ona, La’o Hamutuk observa katak, implementasaun polítika no inisiativa foun iha Timor-Leste sei hasoru dezafiu boot tanba koordenasaun servisu menus; se esforsu duni atu dezenvolve ekonomia azúl, maibé Polítika Oseanu seidauk konsege implementa ho di’ak, ita sei hasoru dezafiu boot ba oin. Tanba nee, tenke iha rejime legal no polítika ne’ebé forte antes hahú dezenvolve ekonomia azúl Ita tenke kuidadu no presiza prevene atividade sira ho risku maka’as ne’ebé sei tama iha Timor-Leste ho razaun ekonomia azúl. Ezemplu iha India , Governu promove atividade minerais iha tasi nia okos (deep seabed mining) nudár aspetu ida husi planu hametin ekonomia azúl. Entaun, esplorasaun Minerais iha tasi nia okos, nudár atividade ne’ebé bele fó risku boot ba ambiente tasi nian, maske seidauk iha evidénsia kle’an kona ba risku no impaktu sira, maibé tenke kuidadu. Seidauk iha evidénsia katak territóriu maritimas Timor-Leste nian iha potensiál atu realiza atividade hanesan nee, maibé ita bele aprende husi esperiénsia India nian katak, dezenvolve konseitu ekonomia azúl bele mós loke dalan ba atividade ne’ebé la sustentável, no bele mós fó risku maka’as ba ambiente no ekologia iha tasi. Iha fatin seluk, observadór balun nota ona katak iha poténsia no esforsu atu promove ekonomia azúl ho prioridade ba “solusaun merkadu nian” ida nee, bele hamenus knaar no direitu komunidade ne’ebé kleur ona uza tasi ba sira nia moris (hanesan peskadór eskala ki’ik sira nsst). [3] Iha estudu husi UNDP ne’ebé temi iha leten, diskute mós posibilidade atu fa’an karbonu kréditu husi Timor-Leste nia tasi. Atividade hanesan ne’e, bainhira hatama rekursu naturais iha merkadu privadu, tenke konsidera kle’an husi perspetiva justisa klimátika, direitu komunidade, no sustentabilidade. [4] Tanba nee, Timor-Leste presiza konsidera ho kle’an proposta atu hala’o atividade hirak nee. Ita, la bele fiar no simu de’it (tolan tomak de’it) konseitu sira ho títulu furak hanesan “ekonomia azúl” katak buat hotu di’ak no pozitivu, maibé tenke kuidadu no tenke aprende esperiénsia nasaun seluk nian. Oinsá mak atu Evita risku no uza poténsia sira ho di’ak? Dezenvolvimentu ekonomia azúl tenke haktuir prinsipiu sustentabilidade no justisa azúl. Tasi nudár propriedade komún, katak ema hotu bele asesu ho livre no diferente ho rai maran. Tasi iha poténsia boot no iha rekursu no biodiversidade oin-oin ne’ebé bele dezenvolve nudár ekonomia produtivu. Tenke dezenvolve tuir kontextu nasaun nian ne’ebé respeita aspetu kulturál, sosiál no ekonomia inkluzivu inklui integra partisipasaun komunidade iha governasaun tasi. Konseitu Justisa Azul (bleu justice) mosu nudár resposta atu responde ba konseitu ekonomia azúl (blue economy) rasik. Ho observasaun katak, esforsu hotu hodi dezenvolve ekonomia azúl dala barak setór privadu no kompañia peskas boot sira mak hetan prioridade no lukru, duke prioritiza komunidade ne’ebé kleur ona uza, jere, no depende maka’as ba rekursu iha tasi no tasi ninin sira ba moris no ekonomia. Hasoru asuntu ekonomia azúl, husi perspetiva justisa azúl bele ajuda Governu no komunidade oinsá foti desizaun ne’ebé matenek, justu, no sustentável. Konkluzaun: Bainhira Timor-Leste halo planu no estratéjia atu dezenvolve ekonomia azúl ba oin ho di’ak, prinsipalmente tenke ho maneira ne’ebé justu no sustentável, no presiza hatene didi’ak proposta no interese oin-oin, bainhira atu hala’o atividade hirak nee. Ita, la bele simu ka fiar de’it konseitu sira ho títulu furak hanesan “ekonomia azúl” katak buat hotu di’ak no pozitivu, maibé tenke hatene no aprende esperiénsia nasaun seluk ne’ebé hahú ona. Tuir mai, Timor-Leste tenke iha rejime legal no polítika nasionál Tasi nian (polítika Oseanu) atu asegura, proteje, mantén, no restaura rekursu kosteiru no Oseanu hodi sustenta ekonomia ne’ebé sustentável tuir valor sosiál, kulturál povu nian ho maneira ne’ebé justu no equitavel. Governu ou estadu tenke hametin didi’ak jestaun ba atividade ne’ebé la’o hela, hanesan Sistema transportasaun maritime, peska ne’ebé seidauk la’o didi’ak oinsá mak bele hadi’ak liu tan no haforsa komunidade hirak ne’ebé halo ona atividade ki’ik sira hanesan prodús budu tasi, hakiak ikan, boek, kadiuk no seluk tan, molok hahú fali atividade foun sira ho naran Ekonomia Azul Ai-Hun Monu Estraga Edifisiu PNTL Aileu https://tatoli.tl/2017/03/08/ai-hun-monu-estraga-edifisiu-pntl-aileu/ tatoli.tl Notísia 2017-08-03 AILEU (ANTIL) – Udan bo’o ho anin makas ne’ebe akontese iha Aileu Villa, Munisipiu Aileu estraga uma edifisiu PNTL Aileu nian parte uma kakuluk nian. Ho estraga ne’e, Komando PNTL Aileu liga kedan situasaun disaster naturais nian ne’e ba Komando Jeral PNTL hodi bele fo apoiu material nune’e bele troka sasan ne’ebe aat. “Iha loron 3 Marsu, tuku 10 dadersan akontese udan no anin bo’ot ne’ebe rezulta ai-hun ne’ebe iha ami nian edifisiu nia oin kona parte uma kakuluk nian,” informa Inspektor Xefi Delfin da Silva, Xefi Operasaun PNTL Aileu ba ANTIL , Sabadu (04/03/2017), iha Kuartel PNTL Aileu. Ai-hun ne’ebe monu iha hanesan edifisiu PNTL Aileu foin tesi balun no sedauk muda. Iha Sexta (03/03/2017) aihun ne’ebe iha edifisu oin monu estraga edifisu parte uma kakuluk. Photo: ANTIL / Jerico da Costa Ho disaster naturais ne’ebe akontes ene’e, Komando PNTL Aileu kordena kedan ho Kompana CICO ne’ebe kaer projetu estrada iha Aileu hamutuk ho Bombeiros no EDTL tesi kedan ai-hun ne’ebe monu no mos ai-hun seluk ne’ebe bele perigozu mos ba area besik edifisiu nian. “Semana rua antes, sanak ai-hun nian ne’e mos monu tohar halo aat kareta ami nian ida, maibe sorte la rezuta ema mate no kanek. Lolos ami nia (membru) nain 4 mate, tamba sanak monu ne’e,” dehan komandante operasaun PNTL Aileu nian ne’e. Iha Sabadu (04/03/2017), Komandante PNTL Aileu, Superitendente Xefi Damião da Silva Correia tuun deretamente ho nia membru sira hodi sobu kalen iha uma kakuluk ne’ebe at tamba ai-hun monu ne’e. Ambulánsia no Polísia mak Bele Kontra Demokrasia https://tatoli.tl/2017/03/08/ambulansia-no-polisia-mak-bele-kontra-demokrasia/ tatoli.tl Notísia 2017-03-08 Demokrasia ne’e katak, ema ida-idak ho ninia papel, ho objetivu mak repúblika ninia interese maibé, ambulánsia no polísia bele kontra demokrasia, Prezidenti Konsellu Imprensa, Virgilio Guterres hatete iha semináriu ida iha ótel Timor, Segunda, (27/2). ”Ida ne’e hanorin ita hodi hatene ida-idak ninia papel,” Prezidenti KI hasara eis Prezidenti Portugal, Jorge Sampaio ninia lia-fuan bainhira taka semináriu ne’ebé realiza hosi KI ho tema kompeténsia no dezafiu órgaun reguladora komunikasaun sosiál. Foto hosi liman karuk, Alberico Junior (moderadór), Prezidenti KI, Virgilio Guterres, oradór Carlos Magno Constanheira, prezidenti entidade reguladór ba komunikasaun sosiál Portugal, António Brigido Correia nu’udar prezidenti autoridade nasionál komunikasaun no prezidenti komisaun A parlamentu nasionál, deputada Carmelita Caetano Moniz. Foto ANTIL/Rita Almeida Demokrasia, nia hatutan ho ezemplu, motorista, siklista, kondutór no ema la’o ain tenki hatene ida-idak ninia dalan hodi kumpri sinais tránzitu. Maibé, buat rua ne’ebé bele kontra sinais tránzitu ou demokrasia tuir lei haruka mak ambulánsia no polísia kuandu hasoru problema emerjénsia ruma. ”Hanesan ema profisionál labele husik ita nia-án atu halo informasaun falsu nomos labele uza ema seluk nia trajedia atu sai ita nian susesu,” Virgilio Guterres hatutan mos mensajen hosi oradór portugues Carlos Magno Constanheira nu’udar prezidenti entidade regulár ba komunikasaun sosiál Portugal. Oradór sira hosi semináriu ne’e mak Carlos Magno Constanheira nu’udar prezidenti entidade reguladór ba komunikasaun sosiál, prezidenti komisaun A parlamentu nasionál, deputada Carmelita Moniz, António Brigido Correia nu’udar prezidenti autoridade nasionál komunikasaun no prezidenti KI, Virgilio Guterres. Nune’e mos, deputada Carmelita Moniz iha ninia intervensaun husu ba jornalista sira atu ka’er prinsípiu objetividade hodi garante públiku ninia direitu ba kualidade informasaun. “Mídia na’in tenki hato’o kualidade informasaun ho objetividade la’os jornalista nia hanoin”, katak eis juiza tribunál distritál Dili ne’e. Bispu Virgilio: Timor Presiza Ema ho ‘Sentru’ Unidade https://tatoli.tl/2017/03/08/bispu-virgilio-timor-presiza-ema-ho-sentru-unidade/ tatoli.tl Notísia 2017-03-08 Tuir Bispu Diozese Dili, Don Virgilio do Carmo Guterres SDB, Timor-Leste hanesan nasaun foun ho ninia unidade ne’ebé sei frájil, entaun presiza ema ida ne’ebé ho kapasidade atu hakuak ema hotu nu’udar sentru ba unidade. ”Ukun nain ida tenki iha vizaun kona-ba povu ninia moris di’ak nomos nasaun ninia estabilidade atu povu moris iha hakmatek nia laran,” ulun boot Diozese Dili ba jornalista sira iha ninia rezidensia Bidau Lecidere, Sesta (03/03/2017). Hafoin hasoru malu ho kandidatu José Luis Guterres, ba jornalista sira, Bispu dehan, apresia ba kandidatu sira nia preokupasaun ba nasaun no povu ninia moris di’ak hodi kandidata-án. Kandidatu sira ne’ebé halo ona vizita, Amu informa, ho objetivu hato’o vizaun no objetivu kona-ba kandidatura. Durante hasoru malu, nu’udar Bispu fó korajen ba kandidatu sira atu kontinua la’o hodi lori preokupasaun no programa ba povu. Preokupasaun no programa sira ne’e, tuir Bispu, liberdade povu atu eskolla tuir sira nian konsénsia. ”Ha’u sei akompaña sira hotu liuhosi orasaun”. Nu’udar sidadaun nomos Bispu Diozese Dili nian ho hanoin ida mak figura prezidenti foun tenki hakuak ema hotu hanesan sinál unidade. “Timor nasaun foun, unidade sei frajíl. Entaun, presiza ema ida ne’ebé ho kapasidade atu hakuak ema hotu nu’udar sentru ba unidade,” katak tan. Nia hatutan, ukun nain ida tenki iha vizaun konaba povu ninia moris di’ak nomos nasaun ninia estabilidade atu povu moris iha hakmatek nia laran. Importante seluk, nia hatutan tan, bainhira nasaun hakmatek, povu mos bele hetan ona han no hemu ne’ebé naton. ”Timor ne’e foin sa’e barak, sira ne’ebé eskola seidauk hetan oportunidade ba kampu servisu,” katak nia. Hirak ne’e hotu, tuir Amu, presiza ukun nain sira nian vizaun atu kria kampu servisu ba joven sira ne’ebé tinan ba tinan sempre aumenta liuhosi númeru graduasaun hosi universidade sira. Bainhira Timor ne’e ema hotu iha servisu, han no hemu naton, nasaun sei la’o iha hakmatek no paz nia laran. ”Kuandu ema matenek barak, fatin servisu laiha, han no hemu la-naton, ida ne’e mak sei provoka instabilidade no kauza seluk ba nasaun,” katak tan. Governu Sei Produz Terigu Hosi Hudi https://tatoli.tl/2017/03/08/governu-sei-produz-terigu-hosi-hudi/ tatoli.tl Notísia 2017-03-08 Governu Timor-Leste iha tinan ne’e liu hosi programa iha Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA) sei prosesa hodi hodi sai trigu (tepung), liliu iha area Natarbora, Lakluta ho Welaluhu to’o Betanu ne’ebé iha poténsia hudi barak. Planu governu nian hodi prosesa hudi sai terigu ne’e MKIA planea liu hosi servisu hamutuk ho Ministériu Indústria Repúblika Indonézia bazeia ba akordu koperasaun ne’ebe mensiona iha memorandu entendimentu iha kooperasaun téknika industriál hodi halo sorumutuk kona-ba Komité Tékniku Konjuntu atu halo observasaun hodi hasa’e no dezenvolve abilidade iha indústria balun iha Timor-Leste (TL). Alende ne’e, liu hosi akordu ne’e, MKIA mos sei fo treinamentu lubuk ida kona ba seramika, arte-zenatu, soru-tais, ofisina no prosesamentu hahan ho pakotamentu. Diretór Jerál Indústria no Kooperativa, MKIA, António da Costa hatete, MKIA seidauk deside atu implementa programa hirak ne’e iha sá fulan ho orsamentu hira. Hosi planu ne’ebe iha ona, MKIA sei fo treinamentu ba grupu balun iha Munisipiu Manatuto nune’e bele aumenta sira nia kapasidade. “Kona-ba ba tékniku sira ne’ebé atu fó treinamentu ne’e sei suporta husi JICA no governu haree de’it ba ekipamentu no ema ne’ebé atu tuir treinamentu ne’e rasik,” dehan António iha nia knar fatin, Bebora, Dili. Hosi programa balun ne’ebe mensiona iha akordu ne’e, haruka ona Timoroan nain-10 ba Indonézia no realiza ona treinamentu ne’ebé hala’o iha Natarbora. Diretor Jeral ne’e esplika, iha semana kotuk, MKIA hetan vizita husi ekipa Ministériu Indústria Indonezia atu haree kondisaun TL ho nesesidade ne’ebé iha atu halo kooperasaun liga ba dezenvolvimentu industriál nian. Durante observasaun ekipa husi Indonézia nian katak, frakeza mak produtu sira ne’e bele prodús ona maibé pakotemente ne’e mak seidauk atrai konsumidór sira, fasilidade iha sentru sira ladún kompletu, poténsia ba indústria serámika mós haree grupu balun hala’o ona maibé ekipamentu sei manuál liu hanesan mós marmer no tizolu. “Iha ne’e, iha indústria artezenatu hanesan tais, homan husi torna no akadiru ne’e mós poténsia boot ita bele dezenvolve.  Maibé mós ba indústria veterinária mak na’an ho kulit , tanba ita bele fa’an na’an maibé kulit mós sai produtu ne’ebé ita bele halo prosesu,” nia dehan. Iha treinamentu foin daudaun ne’ebé hala’o ona ne’e, iha faze tolu ba semana tolu ne’ebé mak iha ema na’in-rua mak mai husi Indonézia ba kada faze ho matéria ne’ebé hanesan maibé ba grupu ne’ebé diferente mak hanesan Betanu mai too Velaluhu no Grupu husi Natarbora rasik tanba treinamentu ne’e hala’o iha fatin refere. Grupu sira ne’ebé hili tanba haree husi área poténsia sira no hili sira hanesan motiva sira atu prosesa produtu agrikultura ne’e ba produtu ne’ebé iha folin. “Maibé iha parte seluk ami koopera ho asosiasaun agrikultór sira no Minstériu Agrikultura oinsá bele kontinua nafatin programa ba produsaun hahán nian”. Foinsa'e Área Rurál Presiza Kampu Servisu https://tatoli.tl/2017/03/23/foinsae-area-rural-presiza-kampu-servisu/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 Xefe aldeia Parlamentu, suku Tirilolo, Baucau, Manuel Freitas husu ba governu sentrál no munisípiu atu kria serbisu ba foinsa’e sira iha área rurál hodi hamenus mobilidade ba área urbana. “Estudante barak mak remata sira-nia estudu maibé to’o agora seidauk iha fatin para serbisu, sira ne’ebé termina estudu iha de’it sidade tanba kampu traballu iha área rurál menus”, autoridade lokál ne’e ba Ajénsia Tatoli, iha nia hela fatin (Newake), aldeia Parlamentu, Tersa (21/3). Kampu servisu, nia dehan, hamenus joven sira hodi ba Inglatera, Korea do Sul no seluk tan. “Espera governu foun, bele kria kampu traballu”, tenik. Sujere ba governu atu haree mós kbiit laek, liliu feto sira oinsá atu bele dezenvolve sira-nia ekonómia iha família. “Kria kampu traballu ba inan feton (kbiit laek) sira atu bele rezolve sira nia nesesidade moris hodi labarik sira hetan edukasaun”, sujere. Nia mós husu ba governu, tau atensaun ba agrikultura, pekuária no peska, tanba aldeia ne’e alende fatuk laran, hela besik mós iha tasi. Nune’e, peskadór sira bele submete osan ba aldeia. Ba agrikultura no pekuaria, husu ba governu atu ajuda, halo kriasaun ba bibi, fahi no karau tanba aldeia ne’e poténsia haki’ak animál. Aldeia Parlamentu nu’udar aldeia ida husi aldeia lima hanesan Lialailesu, Osso-Ua, Kaisidu, Betulale no Lutu mutu, iha suku Tirilolo, Postu Administrativu Baucau Vila, Munisípiu Baucau. Sosa Produtu Hare Atu Motiva Agrikutór Sira https://tatoli.tl/2017/03/23/sosa-produtu-hare-atu-motiva-agrikutor-sira/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 Implementasaun sosa produtu lokál iha tinan 2017, Sentru Lojístika Nasionál (SLN), la-serbisu mesak, maibé koopera hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) tanba sira mak prodús hare no SLN sosa hodi halo intervensaun iha merkadu. “Ita envolve mós autoridade lokál, tanba sira mak líder iha fatin sira no SLN mós halo divulgasaun informasaun kona-ba serbisu SLN nian, liuliu sosa produtu lokál”, Administradór SLN, Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA), Nívio Magalhães, ba Ajénsia TATOLI iha Bebora, Dili, Kinta, (23/3). Nívio espera, ho disemina informasaun, agrikultór sira bele hasa’e sira-nia produsaun tanba prioridade SLN nian mak sei serbisu maka’as ho MAP atu halo redusaun ba importasaun. “Ita lakohi osan ne’ebé iha lori hotu bá rai-liur. Importasaun ne’e, opsaun ikus bainhira produsaun rai-laran lato’o. SLN sei kontinua sosa hare husi agrikultór sira, atu motiva sira no prodús barak atubele asegura katak merkadu ne’e iha”, dehan. Bainhira SLN sosa mak sei halo prosesamentu ba haree depois bele utiliza ba merenda eskolár, intervensaun merkadu nomós programa seluk tan. Atu prosesa hare sai foos ne’e, SLN iha mákina dulas hare nian ne’ebé estabelese ona iha armazein Tibar. “Mákina ne’e, nia kapasidade boot pur volta tonelada 20 pur dia”. Objetivu sosa mákina ne’e, tanba mákina setór privadu nian dalabarak dulas hare aat mak barak, lafahe didi’ak nune’e sosa atu asegura kaulidade. Ho mákina ida ne’e, klaru katak hare sira sei dulas uza mákina refere maibé kuandu kapasidade lato’o atu aumenta, sei loke ba públiku. SLN iha limitasaun orsamentu, nune’e iha tinan kotuk sosa de’it mákina ida, nune’e haree tama, dulas depois bele fa’an. Bee Fo’er no Restu Presiza Jere Di’ak https://tatoli.tl/2017/03/24/bee-foer-no-restu-presiza-jere-diak/ tatoli.tl Notísia 2017-03-24 Ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun (MOPTK), Gastão Sousa, dehan Timoroan iha direitu asesu ba bee moos loron-loron, maibé tenke fó atensaun hodi jere didiak  bee fo’er no bee restu ne’ebé ema ida-idak produz. “Jere bee fo’er no bee restu, nune’e bele kontribui atu hadi’a bee matan sira no ambiente ne’ebé ita hela ba”, tenik iha ámbitu selebrasaun loron mundiál bee iha estasaun tratamentu bee residuais Tibar, Sesta, (24/3). Bee ne’ebé liu ona sistema tratamentu barak mak lakon no krizi bee hanesan situasaun dimensionál,  populasaun iha mundu hasoru, katak. Hodi dehan, asesu bee mos iha nasaun seluk iha Azia  ikus mai menus ba bebeik, falta asesu bee tanba, aumentu númeru populasaun halo nesesidades aumenta, situasaun ida ne’e hanesan mós ita Timor-Leste. “Governu iha ona kompromisu atu fornese asesu universál bee no hadi’a abastesimentu bee iha planu dezenvolvimentu estratéjiku”, katak Gastão. Governante ne’e haktuir, tinan 17 liuba, populasaun pursentu 53 de’it mak hetan asesu ba bee hemu ne’ebé seguru, tinan 2015 númeru ida ne’e sa’e ba pursentu 72. Dadaun ne’e tratamentu ba bee fo’er governu halo iha estasaun tratamentu bee residuais Tibar, nune’e bainhira bee ne’e fó sai, la fó impaktu ba animál sira no meiu-ambiente jerál. “Esforsu ne’ebé governu halo liuhosi MOPTK presiza hetan apoiu husi komunidade, nune’e bele la’o hamutuk hodi hamenus defisiénsia bee mos”, realsa. Kompromisu governu mak servisu buka dalan ba jestaun bee fo’er no bee restu nian. “Fatin ne’e harii ona estasaun tratamentu ba bee fo’er, atu trata bee fo’er no be restu husi kapitál Dili”. Governu Sei  Apoiú Tratór ba Komunidade Tibar https://tatoli.tl/2017/03/24/governu-sei-apoiu-trator-ba-komunidade-tibar/ tatoli.tl Notísia 2017-03-24 Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo, partisipa selebrasaun loron mundiál bee ho tema ”Direitu Ba Bee Moos, Maibé Tenki Tau Matan Ba Bee Fo’er”, Sesta, (24/3), hodi haree besik estasaun tratamentu bee iha Tibar, munisípiu Liquisa. Foto GPM LIQUISA, (TATOLI) – Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo hateten, governu liuhusi Ministériu Obras Públikas sei apoiu tratór liman ida ba komunidade suku Tibar, munisípiu Liquisa. “Ministériu Obras Públikas maka sei fó hodi apoiu komunidade, oinsá atu fila rai hodi kuda modo”, Xefe Ezekutivu hatete durante seremonia loron mundiál bee iha Tibar, Sesta, (24/3). Apoiu ne’e, parte ida atu dezenvolve ekonomia komunidade, relasiona ho sentru tratamentu bee foer iha Tibar ne’ebé kada loron tenke soe ba tasi kuase litru rihun 170 resin. Rezultadu teste hatudu sentru tratamentu bee foer iha kualidade kompara ho bee husi mota Komoro no Benamauk Bekora Dili. ʺDurante ida ne’e, bee provolta rihun 170 litru maka sai husi sentru tratamentu bee foer Tibar ba tasi, ita bele aproveita ida ne’e halo buat seluk para reforsa ekonomia”, katak tan. Komunidade uma kain 200 resin iha suku ne’e maka sei uza bee ne’e hafoin governu oferese ona tratór no fini modo musan, ai manas no tomate, tuir planu sei apoiu husi Ministériu Agrikultura no Peskas. ʺResiklazen husi bee ne’ebé ita labele uza sai fali bee mos, ita bele uza, aproveita diversifika ekonomia ba komunidade ne’ebé hela besik iha ne’e”, katak. Primeiru Vise Ministru Obras Públikas, Transporte no Komuikasaun, Januario Pereira hateten sei oferese tratór ne’e iha tempu besik bazeia ba pedidu komunidade. “Primeiru ministru fó instrusaun ba xefe suku atu servisu hamutuk ho ami, tuir ministru Gastão Sousa hateten ona sei apoiu tratór ida para bele hahú, labele soe rekursu bee ne’ebé gasta osan harii sentru tratamentu bee foer ne’e”, Januario Pereira hatutan. Joven Hein Prezidente Eleitu Kumpre Programa https://tatoli.tl/2017/03/27/joven-hein-prezidente-eleitu-kumpre-programa/ tatoli.tl Notísia 2017-03-27 Prezidente eleitu iha eleisaun prezidensiál, 20 Marsu 2017 mak  eis-gerilleiru, Francisco Guterres, Lú Olo tanba hetan votus maioria kompara ho kandidatu timoroan na´in ualu seluk. Foinsa´e sira sujere atu prezidente eleitu hodi bele kumpre programa ne´ebé aprezenta durante kampaña. “Koopera di´ak ho povu no liliu joventude sira atu nune´e bele serbisu hamutuk ba dezenvolvimentu hodi la´o susesu iha futuru,” hateten Valdemar Pascoal, nu´udar joven ida, iha nia hela fatin, Wainiki-Bahú, Baucau ba Ajénsia Tatoli, Domingu (26/03). Prezidente Repúblika (PR) hala´o kna´ar tuir konstituisaun no halo tratamentu ka atendementu hanesan ba sidadaun hotu. Tan PR nu´udar  xefe estadu, símbolu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no  instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regulár. “Labele halo diskriminasaun ba povu no partidu polítiku,” nia sujere tanba konsidera Timor-Leste ida de´it. PR nu´udar símbolu unidade nasionál konsagra iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), artigu 74º. Haree ba programa ne´ebé aprezenta durante kampaña, joven ne´e hateten katak, ba joven sira importante mak kampu traballu. Kria fatin formasaun ba joven sira hanesan inglés, portugés no seluk tan. Nune´e mós ba povu  sira, importante mak kondisaun estrada di´ak, asesu ba eletrisidade, bee moos, edukasaun no seluk tan. Tan povu nu´udar sidadaun kumpre ona nia dever, tuir ona  votasaun no durante votasaun povu liliu joven sira koopera di´ak ho parte seguransa, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi fasilita eleisaun la´o ho hakmatek. “Joven kumpre ona nia dever ida,” nia hateten, hatutan mós katak, “joven sira hahú iha ona konsiénsia”. Dezenvolvimentu la´o bainhira povu, estadu no governu serbisu hamutuk, tuir idaidak nia kompeténsia. “Importante buat sira hotu hala´o,” nia konklui. Arsenio Filipe, joven ida husi Suku Tirilolo, Munisípiu Baucau kongratula eis-gerilleiru ne´ebé eleitu ona hodi sai xefe estadu. Afirma mós katak PR ne´ebé povu hili ona, bele halo tuir programa ne´ebé hato´o ona ba povu sira iha kampaña. Eis-prezidente Asembleia Konstituante ne´e eleitu hodi bele sai nu´udar PR ho rezultadu votus hamutuk pursentu 57,1 husi 696 sentru votasaun sira iha Timor-Leste. KI Observa, Porsaun Kandidatu Prezidenti hosi Independenti Menus iha Publikasaun Midia https://tatoli.tl/2017/03/28/responsabilidade-sosial-jornalizmu-fo-espasu-ba-komponente-lian-laek/ tatoli.tl Notísia 2017-03-28 Durante prosesu kampaña eleisaun prezidensiál, Konsellu Imprensa observa katak orgaun komunikasaun sosial sira iha Timor-Leste ladun fo porsaun diak ba kandidatu prezidenti hosi independenti nian. Liu hosi konferensia imprensa, Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilio Guterres liuhosi konferensia imprensa iha Salaun KI, Segunda (27/03/2017), hateten, mídia sira nia kobertura durante eleisaun prezidensiál fo porsaun boot liu ba kampaña kandidatu sira ne’ebé hetan apoiu partidaria ho rekursu boot atu halo mobilizasaun masa duké kandidatu sira hosi independente. “Kandidatu Lu-Olo hosi FRETILIN ho Kalohan hosi Partidu Demokrátiku hetan porsaun boot tanba apoiu hosi partidu no figura polítiku boot balun,” Prezidente KI dehan. Konsellu Imprensa nota, durante kampaña, maioria orgaun komunikasaun sosiál la hatun notísia kona-ba susbstánsia materia kampaña hosi kandidatu sira. Maske nune’e, Konsellu Imprensa apresia mídia liu-liu estasaun Televizaun Edukasaun hamosu “D’Challenges” hodi tulun votante sira no publiku hodi entende substansia materia kampaña kandidatu ida-idak. Lei Sosiedade Komersiál Atu Regula Setór Privadu https://tatoli.tl/2017/03/29/lei-sosiedade-komersial-atu-regula-setor-privadu/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 Lei Sosiedade Komersiál ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasionál (PN) ho intensaun atu regula setór privadu iha termu estrutura no regulamentu tuir lei nian. Lei ho Artigu hamutuk 299, neb’e aprova iha loron 27 fulan-Marsu ne’e, tuir Ministru Agrikultura no Peska (MAP) no Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE), Estanislau Aleixo da Silva, lei ne’e di’ak atu nun’e iha futuru sosiedade komersiál sira bainhira atu bá rejistu tenki iha estrutura rasik no bele hala’o funsaun di’ak liu tan no evita mosu problema ruma. Tuir Lei ne’e, ema sira ne’ebé hola parte iha sósiu, tenki hatene partisipasaun oinsá, nomós publikasaun informasaun kona-ba ema sira ne’ebé partisipa iha kompañia, inklui kapítulu ida ne’ebé haree kona-ba proveniensia kapitál atu bele evita ema halo brankamentu no finansiamentu terrorizmu. Lei refere halo revizaun kleur ona. Tuir lei ne’e, Ministru Estanislau aprezenta mós bá PN, autorizasaun lejislativa para aprova lei insolvénsia. Ho lei rua ne’e hamutuk sei haforsa liután ambiente konfiansa ba investidór sira bele investe ho di’ak. Estanislau salienta hafoin hetan aprovasaun finál globál iha PN, lei ne’e sei haruka ba Prezidente Repúblika atu promulga no atu implementa lei ne’e, iha mós Dekretu Governu para hahú regula implementasaun. (Jornalista : Maria Auxiliadora/Editor : Alberto Alves) MAP Hahú Diversifika Ekonomia ho Peska Industriál https://tatoli.tl/2017/03/29/map-hahu-diversifika-ekonomia-ho-peska-industrial/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Ekonómiku (MEKAE) no Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Estanislau Aleixo da Silva informa, diversifikasaun ekonomia ne’ebé ministériu halo mak hahú ona peska industriál no sei harii portu ba peska industriál no fábrika ba prosesamentu ikan nian. Tuir Ministru, husi peska industrial ne’e investe ona mai ita nia rai dólar milloens 100, no sei investe mos ba hakiak boek ba explorasaun komersial. “TL Cement mós la’o hela, sira hahú ona servisu balun no agora ami reuniaun kuaze faze finál atu haree ona kona-ba akordu partisipasaun finanseira”, hatete ministru iha Palásiu Governu, horisehik. Governu mós halo investimentu ba Portu Tibar ne’ebé sei iha retornu ekonómiku no finanseiru bainhira atividade ne’e hala’o sei fó empregu ba timoroan nomós Heineken ne’ebé la’o hela. Ministru Estanislau hatutan, lakleur tan sei fó sertifikadu investimentu ba kompañia husi Singapura no Malázia ne’ebé hakarak harii estaleiru navál hanesan fatin ba hadi’a no halo ró ne’ebé sei estabelese iha Laleia. “Ha’u husu tékniku sira atu buka hatene kompañia sé mak na’in para ita labele fó arbiru ba ema, dalaruma ita asina tiha mak ema la investe”, katak. Ida ne’e mak diversifikasaun ne’ebé Governu halo para labele dependeba minarai maibé atu atrai investimentu presiza kria kondisaun ida ne’ebé garante ema bele investe. Ho reforma ekonómiku no fiskál sei kria ambiente negósiu ida ne’ebé di’ak. “Oras ne’e daudaun iha tan proposta balun ne’ebé tama hela no tékniku sira husi TradeInvest halo hela avaliasaun ho liña ministeriál sira seluk para fó autorizasaun bele halo investimentu”, Estanislau dehan. (Jornalista : Maria Auxiliadora/Editor : Alberto Alves) ICJ Orgulu ho Setór Justisa Timor-Leste https://tatoli.tl/2017/03/31/icj-orgulu-ho-setor-justisa-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 Prokuradór Jerál Repúblika, José Ximenes hateten oradór husi Tribunál Penál Internasionál (International Court Justice) orgullu ho dezenvolvimentu setór justisa iha Timor-Leste. “Sira rekoñese sistema judisiál ita nian no funsionamentu la’o di’ak tebes no hatudu avansu”, PJR hatete durante konferénsia Internasionál kona-ba servisu tribunál penál internasionál iha Ótel Timor, Sesta, (31/3). Oradór sira hosi ICJ hanesan Caren Khan no seluk ne’ebé hetan rekuñesementu internasionál tanba kapasidade kona-ba Tribunál Penál Internasionál. Nia informa, oradór sira iha intervensaun hateten, sistema no regulamentu balun ne’ebé Tribunál Penál Internasionál uza hodi hala’o julgamentu ba krime grave, TL mós oras ne’e adopta hodi implementa ona. “Ita tenke orgullu ho sistema no regulamentu ne’ebé ita iha rasik,dala ruma ita gava nasaun seluk maibé ita avansu liu”, José Ximenes realsa. Ministru Estadu Kordenadór ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa, Ministru Administrasaun Estatál, Dionísio Babo kongratula Ministériu Públiku liuhusi Prokuradór Jerál Repúblika ne’ebé organiza konferénsia internasional hodi buka oportunidade oinsá atu ratifika estatutu Roma ba prosesu krime grave sira liuhusi Tribunál Penál Internasional. “Timor-Leste seidauk rezolve krime grave sira ne’ebé akontese tanba sedauk ratifika estatutu Roma ne’ebé regula kona-ba krime grave sira”, Babo katak. Seminár ne,e peritu internasionál nain rua hanesan Profesor David Cohen nudar Direitor Sentru WSD Handa ba Direitu Umanu no Justisa Internasionál no Prof Direitu Umanu no Justisa Internasionál iha Universidade Stanford. Seluk, Karim A.A.Khan,QC,Advogado Lincolns iha Londres hodi fahe esprensia ba jurista Timoroan. Durante Eleisaun Prezidensiál, MP Rejista Kazu Krime Eleitorál 10 https://tatoli.tl/2017/04/03/durante-eleisaun-prezidensial-mp-rejista-kazu-krime-eleitoral-10/ tatoli.tl Notísia 2017-04-03 Durante Eleisaun Prezidensial, hosi krimi eleitoral ne’ebe iha, Ministeriu Publikú (MP) rejista kazu krime eleitorál 10 ne’ebe akontese durante eleisaun hili xefi estadu iha 20 Marsu 2017. ʺFoin ba dala uluk iha teritoriu tomak ita rejista menus  husi kazu 10,ʺ dehan PJR, Jose Ximenes hafoin informa kestaun ne’e ba Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak iha Palasiu Prezidensiál Ai tarak Laran, Dili, Segunda (03/04/2017). Husi Kazu 10 ne’e, kazu 3 rejista iha  Autoridade Munisipipal Dili kazu 3, Oecuse (1) no munisipiu seluk tan. Enkuantu Baucau ho Covalima laiha. Prokuradór Jerál ne’e realsa, partisipasaun povu iha prosesu dezenvolvimentu demokrasia  iha  avansu signifikantivu kompara ho eleisaun 2007 no 2012 rejista kazu krime eleitoral ho numeru bo’ot. ʺIda ne’e signifika komunidade sira komesa kumprende no intende konaba prosesu dezenvolvimentu demokrásia ne’e lao tuir ema nia konsensia hodi viola ema seluk nia diretu,ʺ tenik PJR Jose Ximenes. Promove Au Hanesan Alternativa Moris Ba Povu https://tatoli.tl/2017/04/06/promove-au-hanesan-alternativa-moris-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-06 Diretór Institutu Bamboo, Sabino Rua husu ba komunidade atu promove au ne’e hanesan alternativa moris ba povu iha Timor-Leste. “Husu ba ita hotu hamutuk, hodi promove au, atu hare produtu bele kontaktu liuhosi website, bele enkomenda no sosa tamba ida ne’e ita nia produtu rasik, osan fila fali ba kofre estadu atu dezenvolve fali setór seluk ne’ebé eziste,” katak Sabino Rua, Kuarta (5/4/2017) iha Liquisa. Iha inagurasaun sentru prosesamentu no lansamentu website Institutu Bamboo iha aldéia hatu-Nau, Munisípiu Liquisa nia dehan, Institutu bamboo ne’e harii hanesan projeitu pilotu ida ne’ebé inisiadór husi Ministru Estanislau da Silva, hamosu idéia ida ne’e no ikus mai realiza duni hafoin haforsa tan husi Ministru Planeamentu, Investimentu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão to’o realiza duni hanesan projeitu pilotu. Diretór ne’e haktuir, tama iha 2014, projeitu sentru bamboo ne’e transforma tia liuhosi lei orgánika ida 33/Dezembru 2014 maibé foin dadauk iha alterasaun ituan tamba iha kestaun balun labele prense tamba rekursu umanu limite. Husi alterasaun ne’e, hamosu fali lei orgánika ho númeru 49/ janéiru 2017. “Lei ne’e publika ona katak institutu bamboo ne’e, ninian estatutu hanesan institutu públiku ida ne’ebé autonomia finanseira administrativa no patrimóniu ne’ebé tutela husi MEKAE”, afirma. Fofoin, sentru bamboo to’o institutu bamboo produz deit aikabelak hodi fornese ba karpinteria lokál maibé tamba presu aikabelak ne’e bot tebes, entaun ikus mai ita labele faan iha merkadu doméstiku tamba sira laiha k’biit atu sosa. Ikus mai nia ekipa ne’e hanoin fali, oinsa bele diversifika produtus, Sabino Rua Husu prezidente autoridade, bele promove ba eskritóriu sira tamba estranjeiru sira dehan produtu sira ne’e antik tebes, nia folin bele karun maibé kualidade diak. “Iha dili laran husi instituisaun barak mak utiliza ona, liu-liu MPRM, SAMES, embaixada amérika, embaixada japaun, no seluk tan sira komesa sosa produtu sira ne’e”. Nia informa, tamba hare ba susesu, USAID foin lais fó subsídiu au oan hamutuk 3000 resin hafoin tinan kotuk sira diside hasa’e nia montante ba 16.500 au oan ba komunidade.“wainhira halo survey jeral ba au iha 13 munisípiu, ami hare liquisa nia au mak poténsia, maibé iha parte bazartete, leorema au sira iha iha, Liquisa ninin laiha”. Durante tinan 2015 to’o 2016, Grupu Au Liquisa hatama au oan nia kuantidade au ripas hamutuk 25.000 ba institutu bamboo ho osan ne’ebé grupu ne’e simu US$ 10.500 resin. Iha Liquisa, estabelese vivérus iha gisu, maubara motaulun no fatukesi, tinan- tinan fatin sira ne’e sempre kuda au barak, kuaze iha 18.000 resin au oan maka kuda ona iha munisípiu Liquisa ho subsídiu ba komunidade ne’ebé mak kuda aplika 15 sentavus no ba grupu ne’ebé mak prepara 65 sentavus entaun hamutuk US$ 2.800 ba Grupu Au Liquisa nomós ba ema sira ne’ebé kuda au oan. kustu ba mákina US$ 3.454, bele tesi no bele fera au. KAK Sei Hasoru Dezafiu https://tatoli.tl/2017/04/10/kak-sei-hasoru-dezafiu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-10 Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nia vizaun  no misaun mak halo Timor-Leste sai estadu demokrátiku ho kultura rejeisaun korupsaun ida mak forte ba interese no prosperiedade povu nian nomós kombate korupsaun liuhusi dalan prevensaun, edukasaun no investigasaun. Maske nune’e, durante nia ezisténsia no hala’o serbisu ba kombate korupsaun iha Timor-Leste (TL), instituisaun estadu ne’e sei hasoru dezafiu oioin. Dezafiu sira ne’e, tuir Adjuntu KAK Área Prevensaun, Rui Pereira dos Santos bainhira halo aprezentasaun ba funsionáriu Sekretáriu Estadu Muller (SEM) iha Salaun Maria Gorete, SEM, Caicoli-Díli, foin lalais ne’e mak ema barak seidauk brani sai sasin ba kazu korupsaun sira. Seluk mak kazu korupsaun, tama kategoria kazu sira ne’ebé kompleksu no difisil atu hetan prova sira no ladun iha kolaborasaun husi ita-nia populasaun, espesiál ba maluk sira ne’ebé hatene kazu korupsaun, maibé tauk atu hatoo keixa ba instituisaun sira hanesan KAK no MP (Ministériu Públiku). Tuir mai, Instituisaun Estadu sira nia ema barak mak ladun koopera atu fornese dadus/dokumentu sira ne’ebé ligadu ho krime korrupsaun, KAK rasik sei infrenta difikuldade balun liga ho ekipamentus informatika ne’ebé bele tulun investigadór sira atu deteta autór ba krime korupsaun. Nune’e mós, legislasaun balun presiza halo alterasaun liliu Kódigu Penál (KP) no Kódigu Prosesu Penál (KPP). Inklui, lei KAK nian ne’ebé pendente hela iha PN (Parlamentu Nasionál), karik iha VII legislatura mai tau iha prioridade/kaduka ona, maibé bele inisia fila fali husi deputadu sira ne’ebé sai proponente. Kona-ba atu halakon korupsaun, Adjuntu Rui Pereira dos Santos esplika katak korupsaun nunka atu bele hamoos ka halo lakon, maibé presiza esforsu atu hamenus ka redus/minimiza, atu nunee OJE (Orsamentu Jerál Estadu) bele utiliza ho didi’ak atu dezenvolve ita-nia rain no povu atu ba moris diak. Instituisaun estadu sira tenke halo jestaun ne’ebé di’ak ba OJE bazeia ba PAA (Planu Asaun Anuál). “Labele muda item orsamentu tuir ita-nia hakarak, satan besik fim do ano osan gasta arbiru de’it, inventa programa latuir PAA,” nia apela. Tanba tuir nia, alende iha KAK dadaun ne’e mós iha Tribunal de Contas (TC) hodi halo audit no fiskaliza gastu sira ne’ebé instituisaun estadu sira iha liga ho OJE. Osan ne’ebé gasta la tuir lei no regulamentu sira, TC sei notifika responsável sira no ikus liu sei devolve fila fali osan sira ne’ebé gasta la tuir lei no regulamentu sira. Karik iha indisus krime, sei haruka ba PGR (Procurador Geral da Repúblika) atu prosesa tuir kompeténsia ne’ebé sira iha. ME Rezolve ona Kazu Profesór Greve https://tatoli.tl/2017/04/10/rezolve-ona-kazu-profesor-greve/ tatoli.tl Notísia 2017-04-10 Ministériu Edukasaun (ME) rezolve ona kazu profesór voluntáriu sira greve bainhira ezame trimestre primeiru ne’ebé hala’o iha segunda (3/4) hodi rezulta estudante kuaze na’in 500 husi Eskola Sekundáriu Públika (ESP), Bogoro no Maubara, Munisípiu Liquiça la tuir ezame. “Ami konsege rezolve asuntu ne’e,” Diretór Jerál ME, Antoninho Pires ba profisionál komunikasaun sosiál sira iha salaun Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Kaikoli, segunda (10/4). Profesór sira ne’ebé halo greve ne’e hamutuk na’in 32, na’in 15 husi ESP-Bogoro no na’in 17 husi ESP-Maubara. Asaun greve ne’e hetan solusaun bainhira sira halo sorumutu ida ho autoridade ME nian iha sábadu, semana kotuk. “Dahuluk, sira aseita ho prosesu Ministériu Edukasaun nian. Daruak, sira kontinua hala’o sira-nia funsaun iha eskola sira ne’e, sira hala’o sira-nia serbisu hanesan babain”, informa. Kona-ba estatutu, nia esplika ME sei tenta halo hela prosesu no halo averiguasaun hela tuir métodu ne’ebé mak Ministériu Edukasaun iha. Entretantu, estudante sira ne’ebé la tuir ezame iha segunda no tersa bainhira ezame primeiru périodu ne’e hahú, ohin, segunda (10/04) no aban, tersa (11/04) sira hahú tuir fali ona hodi rekupera fila fali materia hirak ne’ebé seidauk tuir. Prezidente Deolindo Promete Aselera Fiskalizasaun Lei Eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2017/04/28/prezidente-deolindo-promete-aselera-fiskalizasaun-lei-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2017-04-28 Prezidente Tribunál Rekursu foun, Deolindo dos Santos promete atu aselera prosesu fiskalizasaun ba lei eleisaun parlamentár. “Ha’u hanesan Prezidente tenta ho esforsu tomak hodi toma desizaun lalais ba lei eleisaun parlamentár”, dehan nia iha Palàsiu Prezidensiál Bairopite, sesta (28/4). Desizaun Tribúnal Rekursu importante hodi apoiu Prezidente Repúblika atu dekreta data ba eleisaun parlamentár 2017 ne’ebé propoin hosi governu mak loron 8 fulan-jullu 2017. Nia mós promete atu asume kargu ne’e ho independensia no imparsialidade hodi asegura instituisaun hodi apoiu prosesu dezenvolvimentu. “Hanesan juiz tinan barak ona maibé kargu hanesan prezidente buat foun ida ne’ebé todan maka Prezidente Repúblika fó mai ha’u prontu hodi hala’o servisu ne’e″, katak. Oras ne’e kazu pendente kuaze atus ida, maibé rekursu úmanus la-sufisiente atu hala’o kna’ar ida ne’e. “Atualmente iha juiz nain tolu de’it, ida maka prezidente sesante ha’u nia kolega Guilhermino moras no juiz nain rua maka agora hala’o hela servisu, tanba ne’e ami iha difikuldade atu toma desizaun lalais ba kazu sira ne’ebé pendente”, hatutan. Hahú segunda semana oin, Deolindo hahú servisu balun hanesan funsionamentu instituisaun, kazu pendente no seluk tan. Tinan 2016, JSMP Monotoriza Kazu 957 https://tatoli.tl/2017/04/28/tinan-2016-jsmp-monotoriza-kazu-957/ tatoli.tl Notísia 2017-04-28 Programa Monotorizasaun ba Sistema Judisiáriu (JSMP – Judicial System Monitoring Programme) iha tinan 2016 monitoriza kazu 957, kompostu husi kazu kriminál 941 no kazu sivíl 16, ne’ebé tun husi kazu 1166 monitoriza iha 2015. Tuir komunikasu ne’ebé TATOLI asesu, hosi total kazu 957 ne’e, iha 582 ne’ebé envolve violénsia bazeia ba jéneru hasoru feto no labarik, hatudu katak tribunál hotu-hotu kontinua simu kazu barak ne’ebé envolve violénsia bazeia ba jéneru, liu-liu bainhira kompara ho krime sira. Entre kazu ne’ebé envolve violénsia bazeia ba jéneru, iha kazu 421 nu’udar violénsia doméstika. Kazu ne’e prokuradór akuza arguidu ho Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD). Maibé, provavelmente barak liu prosesa tribunál sira tanba JSMP nota katak barak mak la prosesa bazeia ba Kódigu Penál, aleinde LKVD. Asaun krime sira ne’e, JSMP monitoriza 82 envolve vítima labarik, reprezenta porsentu sia husi kriminál hotu-hotu ne’ebé monitoriza. Ida-ne’e hatudu katak violénsia kontra labarik sei prevalente. Krime hasoru labarik sira bele envolve abuzu fíziku, emosionál ka seksuál ka abandonu. Maibé, maioria kazu ne’ebé lori ba tribunál sira envolve violénsia seksuál. KomSos UNTL Komemora Liberdade Imprensa https://tatoli.tl/2017/05/02/komsos-untl-komemora-liberdade-imprensa/ tatoli.tl Notísia 2017-05-02 Departementu Komunikasaun Sosiál (KomSos), Fakuldade Siénsia Sosiais, Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), ohin komemora loron liberdade imprensa hodi hanoin hikas jornalista ne’ebé lakon vida. Loron ba jornalista ne’ebé mundu komemora aban, (3/5) tuir direitora departementu KomSos, Constância de Jesus, atividade ne’e hanesan onra ba servisu jornalizmu. Relasiona ho ne’e, ninia parte halo mós espozisaun fotografia no semináriu hodi fó omenajen no onra ba sira ne’ebé lakon vida, violasaun no torturasaun bainhira hala’o kna’ar buka informasaun ba interese públiku iha mundu no Nasaun ne’e. “Departamentu organiza atividade eventu rua ne’e nu’udar parte ida hodi fó koñesimentu ba estudante komunikasaun, bainhira sai jornalista halo kobertura iha sosiedade”, hateten. Atividade semináriu ne’e ho tema “liberdade iha sistema demokrasia”. Bainhira ko’alia kona-ba liberdade imprensa, importante nu’udar jornalista mak komprende norma no liberdade ema seluk nian. “Presiza komprende, regra no liberdade ne’e relevante”, esplika. Entretantu tema espozisaun fotografia: “imajen descobre realidade”, nia esplika katak imajen hateten buat barak, tanba husi imajen ema bele hatene no kumprende kona-ba realidade ida. Tuir mai, “Liberdade mídia iha sistema demokrasia” ne’e tanba ita nia sistema ne’e demokrasia. “Demokrasia ne’e liberdade maibé liberdade ho responsabilidade”, akresenta. Atividade ne’e ofisialmente loke husi reitór, Francisco Miguel Martins. Oradór ba seminariu mak Sekretáriu Estado Komunikasaun Sosiál, Nélio Isaac Sarmento. Mídia Kualidade Halo Povu Matenek https://tatoli.tl/2017/05/02/midia-kualidade-halo-povu-matenek/ tatoli.tl Notísia 2017-05-02 Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Nélio Isaac Sarmento hatete teória klásika kona-ba papel mídia nian mak atu informa, eduka no diverte. Bainhira mídia kualidade povu sei hetan informasaun ne’ebé kualidade. Estudante departamentu komunikasaun sosiál, UNTL halo hela montajen ba sira-nia ekipamentu reportajen. Foto Tatoli: Rafy Belo Perante akadémiku sira iha Kampus Kaikoli, ohin, governante ne’e sujere ema hotu liliu ensinu superiór sira atu iha obrigasaun produz matenek ne’ebé iha kualidade no esperiénsia. “Kualidade de’it la to’o, matenek de’it la to’o. Kualidade atu halo di’ak bainhira iha esperiénsia prátika lorloron nian”, haktuir iha atividade estudante departementu Komunikasaun Sosiál, Universidade Nasionál Timor Lorosa’e, ámbitu komemora loron liberdade imprensa mundiál ne’ebé akontese aban, (3/5). Bainhira ema matenek no kualidade maibé  instituisaun sira, públiku eh privada la fó oportunidade hodi utiliza, lalika ko’alia kona-ba kualidade. Hakarak Nasaun matenek, forte iha área jornalizmu, ema hotu inklui UNTL liliu departamentu tenke produz ema barak atu bele iha mudansa liuhusi produtu informasaun ne’ebé ho kualidade. “Ita aumenta ona matenek ba timoroan sira”, hateten. Bainhira mídia kualidade povu sei hetan informasaun ne’ebé kualidade. “Bainhira ita-nia povu informadu, nia koñesimentu luan”, governante ne’e konklui. PJR Rezolve Kazu Pendente Rihun 18 Resin https://tatoli.tl/2017/05/02/pjr-rezolve-kazu-pendente-rihun-18-resin/ tatoli.tl Notísia 2017-05-02 Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes hateten durante mandatu tinan haat konsege rezolve ona kazu pendente rihun 18 resin. “Primeiru periode mandatu interior durante tinan haat nia laran ita termina mais de kazu rihun 18  kazuʺ, dehan ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Bairopite, tersa, (2/5). Kazu sira ne’e, rihun sia resin halo ona akuzasaun hodi haruka ba tribunál, enkuantu rihun sia resin arkivu. Totál kazu ne’ebé tama durante mandatu anterior provolta rihun rua nulu resin. Hirak ne’e hanesan krime omesidu, korupsaun, droga, fase osan, tráfiku úmanu no seluk tan. Ínisiu fulan-janeiru totál kazu pendente hamutuk rihun rua maka sei iha prosesu. ʺIta konsege atinje objetivu hodi halo redusaun gradual (pasu ba pasu) kazu pendente, no ami mós konsege estabelese gabinete kombate korupsaun no kriminalidade organizaduʺ, informa. Enkontru Dala Ikus Entretantu, hasoru malu mensál ne’e hanesan dala ikus nian. ʺIta bo’ot sira hatene talves ida ne’e enkontru ultimu ho Prezidente tanba fulan oin sei halo enkontru ho prezidente founʺ, dehan José da Costa Ximenes. Enkontru ne’e, PJR  informa kona-ba planu estabelesementu ekipa servisu  hodi trasa planu estratéjiku  ba instituisaun ne’e durante  tinan haat 2017 to’o 2021. Tuir planu ekipa ne’e sei hahú iha  fulan-maiu 2017. ʺPlanu ne’e hanesan liña orientadór para bele la’o tuirʺ, tenik. Ninia parte sei kontinua konsentra ba prevensaun korupsaun, krime brankiamentu kapitais, terorizmu, tráfiku úmanu, drogra no seluk tan. Governu Lansa Passaporte Eletròniku https://tatoli.tl/2017/05/05/governu-lansa-passaporte-eletroniku/ tatoli.tl Notísia 2017-05-05 Governu liuhosi Ministériu Justisa, ohin dader lansa passaporte eletróniku iha Edifísiu Diresaun Nasionál Rejistu Notariadu, Ministériu Justisa iha Dili. Dahuluk, membru governu sira mak asesu. Foto mídia MJ Serimónia ne’e hala’o hosi Ministru Planeamentu no Investimentu Estrátejiku, Kay Rala Xanana Gusmão akompañadu hosi Ministru Justisa, Ivo Valente. Ivo Valente iha nia diskursu hatete passaporte eletróniku, biómetriku uza sistema modernu no dados pesoál sei tau iha microchip nia laran, seguru no autentiku, sustentável no oinsá proteje página de dados uzuáriu nian, hanesan padraun ne’ebé hatu’ur ona hosi International Civil Aviation Organization (ICAO), katak passaporte foun ne’e tuir ona padraun internasionál. Aliénde PETL (transformasaun dadus) hodi garante seguransa dadus Timoroan nian, passaporte eletróniku halo fasil liutan viajen ba rai liur nomòs fasil deteta dadus no halo lais prosesu kontadór iha imigrasaun nian. komunikadu MJ Bankada CNRT Aprezenta Rezolusaun Rua https://tatoli.tl/2017/05/08/bankada-cnrt-aprezenta-rezolusaun-rua/ tatoli.tl Notísia 2017-05-08 Bankada CNRT, ohin aprezenta rezolusaun kona-ba nomeasaun kargu Prezidente Tribunál Rekursu (PTR)/Prezidente Tribunal Supremu (PTS) no Prokuradór Jerál Repúblika (PJR) ba Parlamentu Nasionál. “Rezolusaun ne’e bankada CNRT hetan apoiu bankada Fretelin hakarak aprezenta rezolusaun ida halo retifikasaun nomeasaun kargu tuir kompeténsia PN nian ne’ebé estabelese iha konstituisaun artigu 95 no 3”, katak deputadu bankada CNRT, Arão Noe iha ninia deklarasaun polítiku iha plenária PN. Tuir nia, nomeasaun PTR bazeia ba artigu 86 alinea j hatete katak nomeia PTS, la’os nomeia PTR. Hatutan tan, PR nomeia PTS bazeia ba artigu 174 hateten antes instala Tribunál Supremu, TR ezerse funsaun rua hanesan PTR nomos PTS. Ne’e mak PR nomeia bazeia ba estatutu. Liga ho kompreténsia PN artigu 95 no 3 katak PN ratifika nomeasaun PTS. Hodi dehan tan, bankada CNRT la kestiona rezolusau no nomesaun maibé atu ezerse funsaun, ratifika ka la’e nomeasaun ne’e no ida ne’e mak fundamentu husi rezolusaun ne’ebé bankada CNRT aprezenta, relasiona ho nomeasaun PR nian, katak la-kestiona PR nia nomesaun tanba bazeia ba artigu 86 konstituisaun. Akresenta tan, kona-ba nomeasaun PJR, tuir estatutu PTR bele nomeia tan dala ida, katak bele iha mandatu ba dala rua, tanba ne’e la-kestiona ba prolonga nia mandatu. Nia haktuir saida mak kestiona konaba rona governu tanba aktu ne’e ladun klaru iha nomeasaun. Ida tan mak relasiona ho matéria relatóriu PJR ne’ebé aprezenta ba PN iha semana hirak liuba sita violasaun konstituisaun kona-ba estatutu sira nian. “Estatutu tenke regula ho di’ak maibé PJR kria gabinete ida iha nia okos, sem alterasaun iha lei estatutu, tanba ne’e abuzu puder, sei abuzu puder ona labele hetan konfiansa tan atu prolonga tan mandatu”, tenik. Hodi hatutan, asuntu seluk mak sita ema nia naran iha relatóriu ne’e sem iha prosesu judisiál ida konfirma, satan hatete dehan kondenadu. Kondenadu tuir ita nia aktus, ne’ebé sistema ita adere ba sistema sindivista, sempre tribunál mak bele pronúnsia, la’os prokuradór mak pronunsia dehan ne’e kondenadu. Afirma tan, atu hanaruk mandatu laiha dalan bazeia ba indise sira ne’e. Kestiona nomeasaun ne’e bazeia ba rezolusaun, deputadu sira asinadu buka atu aprezenta no keisa ba TR tanba tuir TL nia sistema judisial, TR mak bele halo investigasaun ba prokuradór sira. Prosesu sei kontinua ba oin, regulasaun ba violasaun ne’ebé hala’o bazeia ba deklarasaun ne’ebé hato’o husi juiz sira, katak prokuradór sira balun mai PN. “Projeitu rezolusaun rua, CNRT mak aprezenta ba meza no husu atu bele debate ho karakter urjensia iha tempu badak”, katak. Judisiáriu Kontinua Hasoru Problema Língua https://tatoli.tl/2017/05/09/judisiariu-kontinua-hasoru-problema-lingua/ tatoli.tl Notísia 2017-05-09 Diretór Ezekutivu Judicial System Monitoring Programme (JSMP), Luis de Oliveira Sampaio hatete língua kontinua sai problema klásiku dezde tinan 2014 bainhira Tribunál Rekursu hasai diretiva ida atu introdús utilizasaun lia-portugés iha setór judisiáriu. Iha Kampus Dili Institute of Technology (DIT), Aimutin Dili, horisehik, Luis hatutan embora Tribunál liuhusi Ministériu Justisa halo formasaun ba durubasa sira maibé sira la’ós ema ne’ebé ho background legál. “Sira halo tradusaun ne’ebé dalaruma lakonsege komprende didi’ak termu tékniku legál ne’ebé la’o iha Tribunál nia laran. Entaun ami haree katak tradusaun ne’e sees husi nininia konteúdu loloos, ida ne’e afeta ba kualidade prosesu ne’ebé la’o, ema bele entende sala prosesu, liuliu komunidade ne’ebé nia koñesimentu limitadu bele implika ba sira-nia satisfasaun kona-ba rezultadu”, Luis katak. Ida ne’e mak situasaun ne’ebé daudaun ne’e iha no Governu tenke hanoin maka’as atu hamentin ligasaun iha investimentu ba sentru formasaun judisiária ne’ebé sei kontinua iha semana ne’e. Kria Lejislasaun Tenke Kondís ho Realidade https://tatoli.tl/2017/05/09/kria-lejislasaun-tenke-kondis-ho-realidade/ tatoli.tl Notísia 2017-05-09 Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Administrasaun no Justisa (MEKAAJ) no Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Dionísio Babo Soares hatete Timor-Leste hanesan Nasaun foun tenke kria lejislasaun ne’ebé kondís ho realidade no labele foti de’it husi liur mak implementa. “Kuandu mobilizasaun rekursu implika orsamentu, ida ne’e mak ita tenke kuidadu, ita tenke iha kontrolu ida husi Inspesaun Jerál Estadu para bele kontrolu nafatin jestaun administrasaun públika, tanba ne’e mak iha munisípiu sira agora kria ona inspesaun no auditoria para bele kontrola”, dehan nia iha Kampus Dili Institute of Technology (DIT), Aimutin Dili, horisehik. Ministru dehan tenke rekoñese seidauk ida esperiénsia no rekursu umanu to’o iha faze ne’ebé ema hakarak no kuandu implementa reforma tenke iha mobilizasaun rekursu. Nune’e kazu barak bá tribunál ne’ebé envolve funsionáriu públiku sira, tanba servisu husi Inspesaun Jerál Estadu no hatudu katak iha ona presta di’ak tebes no presiza iha seriedade para kontinua lori nafatin bá oin. Aleinde ne’e, Timor-Leste agora iha ona kontrolu ida di’ak tebes liuhusi Banku Sentrál ba iha tranzasaun movimentu orsamentu ne’ebé hanaran finance intelligence unit. “Sé mak iha laran halo movimentu osan ne’e fasilmente atu deteta, entaun ita bele hamenus ona korrupsaun mas importante liu mak tuir ha’u no Governu nia hanoin investe uluk iha ema, investe uluk iha funsionáriu públiku para mentál ida dehan bele halo buat hotu fasil tenke hapara”, katak. Xavi ba Reforma mak Administrasaun Públika https://tatoli.tl/2017/05/09/xavi-ba-reforma-mak-administrasaun-publika/ tatoli.tl Notísia 2017-05-09 Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Administrasaun no Justisa (MEKAAJ) no Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Dionísio Babo Soares hatete pakote reforma ne’ebé MEKAAJ halo depois Konsellu Ministru aprova guia  iha administrasaun públika aposta pilár haat mak fortalesimentu institusionál, formasaun kontínua, profisionalizasaun ba funsaun públika no kontrolu ba jestaun administrasaun públika. “Saida mak ita konkista ona? área fortalesimentu institusionál iha ona polítika kona-ba fortalesimentu institusionál ne’ebé halo ona diagnóstiku ba instituisaun hotu-hotu, rezultadu hatudu husi eskala ida to’o neen, foin konsege to’o tolu de’it, hatudu katak ita-nia performa instituisaun sira sei fraku tebes”, Ministru hatete iha Kampus Dili Institute of Technology (DIT), Aimutin Dili, horisehik. Enkuantu iha de’it ministériu ida de’it mak sa’e liu besik iha aspetu balun to’o eskalaun haat mak Ministériu Justisa iha área administrasaun justisa no la’ós iha área judisiária. Liuhusi diagnóstiku, daudaun ne’e prepara polítika fortalesimentu institusionál ne’ebé ministériu hotu tenke implementa para tarjetu to’o 2022 to’o iha nivel haat ho balun. Iha área formasaun kontínua, agora ne’e halo reforma boot iha INAP para sai duni instituisaun ida ne’ebé atu halo formasaun profisionál ba funsionáriu públiku sira. “Ami servisu ho UNTL tanba ita aposta iha língua portugueza ho tetun para funsionáriu hotu orsida sei halo formasaun iha kursu lideransa iha nivel báziku, médiu, seniór no ezekutivu depois iha kursu tékniku no profisonál ne’ebé INAP agora ba oin tenke komesa la’o”. Iha área profisionalizasaun ba rekursu umanu Komisaun Funsaun Públika halo ona levantamentu ba diagnóstiku ba forsa traballu ne’ebé haree ema sira iha funsaun públika iha kapasidade ka la’e. “Rezultadu seidauk sai mas sira halo ona no Primeiru-Ministru nia office mós halo hela levantamentu hamutuk ho Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu hodi haree ita-nia forsa intelektuál iha Timór laran. Ita tenke iha buat sira ne’e hotu para depois ita bele planu ba oin oinsá?”, Kontrolu ba jestaun administrasaun públika ne’ebé Inspesaun Jerál Estadu mak halo tanba hakarak hamoos no halakon korrupsaun, tenke profisionaliza funsaun públika no kontrolu ne’ebé efisiente no efikásia. Kontrolu ne’e halo tanba Timor-Leste tama ona ba prosesu desentralizasaun. Aktividades joven no labarik sira faan Bandeira https://tatoli.tl/2017/05/15/aktividades-joven-no-labarik-sira-faan-bandeira/ tatoli.tl Notísia 2017-05-15 Joventude ida tur hein hela Bandeira Nasional no bandeirola Timor Leste nian neebe faan iha area estrada ibun kampung Alor Dili, 15 Maiu 2017. Aktividades joven no labarik sira faan Bandeira no bandeirola nee akontese wainhira ita atu komemora loron Nasional Timor Leste nian. Foto TATOLI Joven ida leba nia sabaraka halo hela transaksaun ho konsumidores sira iha estrada ibun area kolmera Dili, 15 Maiu 2017.Aktividades joven sira involve liu-liu iha kapital Dili iha vida negosiu hodi ajuda sustenta sira nia Familia. Foto TATOLI Parke Nino Konis Santana Sei Nomea Nu’udar Patrimóniu Mundiál https://tatoli.tl/2019/03/11/parke-nino-konis-santana-sei-nomea-nuudar-patrimoniu-mundial/ tatoli.tl Notísia 2019-03-11 Diretór Nasionál Konservasaun Floresta, Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), João Antalmo, informa futuru Parke Nasionál Nino Konis Santana ho nia luan hamutuk ektare rihun 129 ne’e sei nomea nu’udar patrimóniu mundiál. Parke Nasionál Nino Konis Santana. Foto espesiál. “Katak la’ós pertense de’it ba Timor-Leste, maibé nasaun seluk mós bele iha interese atu halo peskiza iha ne’ebá, tanba ita tau ona hanesan patrimóniu mundiál”, João afirma iha Kaikoli, ohin. João Antalmo esplika nomeasaun ne’e tanba liuhusi peskiza ne’ebé peritu balun haree katak iha buat balun ne’ebé úniku iha ne’ebá no konsidera iha nasaun seluk laiha. “Ne’e maka ita nomea nia liuhusi UNESCO para sai hanesan patrimóniu mundiál. Iha ne’ebá lagoa Iralalaru ne’e iha ikan balu, lenuk ulun naruk ne’e, ne’ebé iha peskiza sira haree katak buat balu iha nasaun seluk laiha, entaun husi ida ne’e ita rekomenda para sai hanesan patrimóniu mundiál para nasaun seluk bele mai halo peskiza katak sira mós tau-matan no bele apoia osan ruma para halo protesaun hamutuk”, nia dehan. Diretór Nasionál ne’e dehan nomeasaun ida ne’e halo ona iha 2014 husi Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO, sigla iha portugés) iha Timor-Leste bainhira serbisu hamutuk ho Diresaun Jerál Floresta no parte rua ne’e hamutuk hakerek ona relatóriu hodi hato’o ba UNESCO sentrál. Hosi relatóriu ne’e sira tetu kuandu loos ona maka sei apoia bainhira iha futuru Estadu Timór osan limitadu, sira bele ajuda. Ezemplu, nia dehan espésie manu-fuik ruma ameasa menus maka oinsá bele halo protesaun no iha espésie ai ruma ne’ebé laiha ona maka tenke halo protesaun para labele mohu. “Espera katak se sira aprova ona ida ne’e, entaun ne’e sai hanesan patrimóniu mundiál”. Aléinde ne’e iha buat seluk ne’ebé liga ba kultura katak iha pintura balu ne’ebé iha no ida ne’e iha nia istória rasik hanesan Ili Kere Kere, tanba ida ne’e hanesan rikeza ida iha parke nasionál laran. Ho nomeasaun ida ne’e UNESCO sempre konvida diresaun jerál ne’e ba partisipa enkontru iha Tailándia iha 2018 no iha tinan ne’e sei prezente tan iha Filipina kona-ba ida ne’e. “Para ita fó hanoin balu ba sira para aselera prosesu ida ne’e. Ita aprezenta ita-nia flora, espésie saida maka iha. Kona-ba manu-fuik ne’e iha espésie 80 resin iha Nino Konis Santana nia laran”. Aléinde animál fuik seluk hanesan rusa, lekirauk, meda, maibé dalaruma hetan ameasa, tanba abitante sira lori kilat manu nian ba tiru. Tanba ne’e sempre fó hatene ba autoridade lokál atu toma atensaun, ne’e rikeza ne’ebé iha no turista sira vizita gosta haree ida ne’e. Atu proteje flora no fauna iha parke ne’e maka MAP servisu hamutuk ho Sekretáriu Estadu Ambiente no Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria atu haree hamutuk. “Sasán ne’ebé iha tenke fa’an signifika ema mai vizita pelumenus ema hola netik billete ruma, tanba durante ne’e seidauk iha no ema tama mai livre hela”. Nune’e mós seidauk kria kondisaun ba parke ne’e, enkuantu diresaun jerál tau duni iha planu, mas Governu rasik seidauk tau prioridadem tanba iha planu atu tau odamatan haat iha Kom, Mehara, Muapitine no Loree, nune’e vizitante sira bá bele liuhusi odamatan sira ne’e hodi selu netik buat ruma. “Depois bá ne’ebá abitante sira balu bele loke restaurante, entaun ida ne’e mós fó rendimentu ba sira no selu taxa ba Estadu”. Tanba ne’e nu’udar parte tékniku rekomenda ida ne’e, maibé depende ba nivel polítiku sira koloka ida ne’e hanesan prioridade ka lae tanba fonte rendimentu ne’e husi parte tolu mak husi Mina-rai, turizmu no agrikultura. Agora rendimentu ne’e foin husi mina, maibé husi agrikultura no turizmu seidauk. Nia mós relata bainhira turista balu tama-sai iha área protejida sira no hasai foto manu-fuik sira ne’e livre hela tanba odamatan laiha no atu selu bainhira tama parke ne’e difisil tanba oinsá atu selu bainhira kondisaun seidauk kria. “Turista sira ne’e gosta tama-sai ai-laran tanba ita-nian sei orijen hela, iha fatin fatin balu ladún luan, maibé ita-nia parke ne’e luan”, nia katak. Nia informa pesoál guarda floresta iha territóriu iha 84 inklui Nino Konis Santana ema na’in-neen de’it no difisil atu kobre área protejida ne’ebé tuir dekretu lei númeru 5/2016 define ona Timor-Leste iha área protejida hamutuk 46 no husi ne’e 44 maka iha área rai-maran nian no rua iha mariña ne’ebé lokaliza iha Batugadé no Ataúru. “Husi 46 ne’e rua maka hanesan parke nasionál Nino Konis Santana ne’ebé deklara iha 2008 no ida tan maka Kay Rala Xanana Gusmão iha foho Kablaki”. Governu Halo Atuasaun Emerjénsia Ajuda Vítima Dezastre Naturál https://tatoli.tl/2019/05/09/governu-halo-atuasaun-emerjensia-ajuda-vitima-dezastre-natural/ tatoli.tl Notísia 2019-03-09 Governu liuhusi Diresaun Nasionál Protesaun Sivíl halo atuasaun emerjénsia hodi ajuda populasaun sira ne’ebé infrenta dezastre naturál (udan no ain boot) ne’ebé akontese maka’as iha kuarta (08/05) to’o kinta (09/05). Ekipa Protesaun Sivíl indentifika iha parte leste hanesan Manatuto no Buacau anin maka’as halo ai-hún boot tohar monu taka estrada no hanehan povu nian uma. Iha parte Lospalos (Lautém) nian mós mota boot lori bis ida, tan ne’e ekipa Bombeiru to’o kedas iha fatin akotesementu hodi halo atuasaun salva vítima iha bis laran ho susesu. Mota boot hakotu mós estrada dirasaun Laga-Samaguia-Afaca-Darenafa-Kuluguia-Waitame nian no fatin seluk tan. Iha kosta súl hanesann Viqueque, Uatulari, Uatucarbau, indentifika anin boot halo ai tohar monu taka estrada no komunidade nia uma bee tama no mota maka’as halo ponte balun kotu. Ho dezastre ne’ebé akontese, Governu  alerta ba komunidade hotu- hotu iha parte leste no kosta súl atu atensaun ba kulaker dezastre ne’ebé sei akontese bainhira udan no anin boot ohin ba oin. “Alerta ba públiku atu atensaun hodi proteje án, tanba hahú ohin to’o aban sei kontinua akontese anin no udan boot. Ami kontinua halo atusaun dezde horisehik to’o kalan no ohin tesi ai sira ne’ebé kotu no buka ajuda vítima sira ho emerjénsia hahú husi parte leste ba to’o kosta súl,” informa Diretór Jerál Servisu Operesionál no Protesaun Sivíl, Superintendente Asistente Polísia, Ismael da Costa Babo liuhusi konferénsia ba imprensa iha edifisiu Bombeiru, Caicoli, Dili, kinta (09/05). Kona-ba vítima sira ne’ebé infrenta dezastre, Ismael informa, ekipa Protesaun Sivíl rekolla nafatin dadus hodi koordena ho Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzasaun  (MSSI) fó apoiu vítima sira no Ministériu Obra Públika (MOP) rezolve problema estrada no ponte kotu. Nia haktuir, akontesimentu ne’e seidauk rezulta ema ruma mate no kanek, maibé povu nia uma barak bee tama no halo estrada kotu no tahu maka’as. Entretantu, ekipa Ministériu Obra Públika (MOP) no Autoridade Munisípiu Lautém konsege normaliza ona mota Raumoco hodi fasilita transporte públiku no privadu dirasaun Dili-Lautém nian. Enkuantu, tuir komunikadu  imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu ohin husi Diresaun Nasionál Metereolojia Jeofízika Timor-Leste (DNMG-sigla portugés) alerta ba povu parte norte no konsta súl atu halo vizilánsia tanba sei kontinua sistema baixa presaun kategoria depresaun tropikál 93S ne’ebé kontinua persiste/apresenta án iha tasi laran besik Munisípiu Lautém. Sistema  ne’e akompaña ho anin ho velosidade média 55 km/h no dalaruma anin boot derepente ho velosidade 80 km/h. Agora sistema  ne’e movimenta án hela atu halai ba dirasaun sudeste, signifika anin sei hakbesik án liu-tan ba Lospalos no Viqueque. Iha tendensia atu sistema hakat án ba estájiu ne’ebé forte liu ho naran TEMPESTADE TROPICAL iha próximu oras 6 no sei iha mós posiblidade atu sistema hakat ba estájiu ne’ebé severo ( forte liu) ho sai CICLONE TROPICAL iha próximu oras 12. Iha sesta aban, sistema ne’e komesa dezintensífika, maski nia sei afeta padraun udan no anin iha Timor-Leste, liuliu iha kosta súl. Previzaun hatudu katak udan iha parte leste no parte kosta súl sei simu udan ho kuantidade 300mm/loron (siginfika litru 300 ba kada metru kuadradu) ba loron hirak tuir mai. Tan ne’e, iha risku boot ba rai monu, bee sa’e, ai monu  liuliu iha parte foho leten sira. Jornada Tinan Tolu La’ós Fásil https://tatoli.tl/2019/07/31/jornada-tinan-tolu-laos-fasil/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 Prezidente Agência TATOLI. I.P, José da Costa konsiente katak TATOLI nia jornada ba tinan tolu (2016-2017) la’ós fásil. “Iha jornada ba tinan 3 nian, la’ós buat ne’ebé fásil no hakat ho lalais kedas tuir públiku nia espetativa. Pelu kontráriu, ho situasaun no sirkunstánsia hotu ne’ebé ita-nia nasaun infrenta, difísil no todan tebes mai TATOLI nia ezisténsia, iha periudu ne’e tomak atu sobrevive. La’ós de’it laiha rekursu, maibé mós la konsege atu estabelese estrutura ida própriu atu tau-matan no lidera instituisaun ida ne’e,” nia haklaken liuhusi ninia deskursu iha seremónia aniversáriu TATOLI. I.P. ba datoluk (27 jullu 2016-27 jullu 2019) no lansamentu TATOLI Embiaun ba Institutu Públiku iha Timor Plaza, Dili, ohin. Kondisaun serbisu jornalista TATOLI na’in hitu iha Cobe House ida iha Palásiu Governu ne’ebé sai hanesan edifísiu TATOLI provizóriu. Imajen Manuel Pinto Nia haktuir, buat ne’ebé nia orgullu no sai ema barak orgullu mós, mak ekipa ida ho ema jornalista na’in 7, tékniku na’in 3 ne’ebé destakadu hosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál  (SEKOMS), hosi kedas nia lansamentu iha 2016, nunka husik ka abandona TATOLI iha loron ida. Sira uza sira nia rekursu hotu-hotu ne’ebé iha hodi serbisu. Sira hetan fatin oan ida iha Palaçio do Governo nu’udar sira-nia news room atu serbisu no prodúz notísia. Sira tau fiar ba malu hodi kontinua la’o no hetan akompañamentu hosi SEKOMS liuhosi Diresaun Nasionál Diseminasaun Informasaun, iha lideransa Diretór Sesante nian. “Maski situasaun difísil ida ne’e la’o iha tinan 2 ho balun nia laran, dezafia sira nia espíritu serbí no profesionalizmu nu’udar jornalista, sira oferese-án, sira tuba rai metin, hodi kontinua presta responsabilidade ne’ebé tula iha sira nia kbaas, hodi hatutan nafatin informasaun ba públiku. Ida ne’e inkomparável tebes. Tanba ne’e, ha’u-nia orgullu no admirasaun rohan laek ba sira,” Prezidente Tatoli lembra. Kondisaun serbisu jornalista TATOLI na’in hitu iha Cobe House ida iha Palásiu Governu ne’ebé sai hanesan edifísiu TATOLI provizóriu. Imajen Xisto Freitas Iha dezembru 2018, nia esklarese, bainhira nia aseita prosesu nomeasaun sai Prezidente Konsellu Diretivu TATOLI ba mandatu tinan 4, nia konsiente ba situasaun ne’ebé TATOLI infrenta dadaun iha tempu ne’ebá. “Biar nune’e, ha’u iha optimizmu boot, katak TATOLI sei di’ak liu-tan no sei dezenvolve-án liu-tan tuir espetativa ema barak nian,” nia tenik. “Optimizmu ida ne’e iha, tanba ha’u fiar ba ekipa ida ne’ebé serbisu maka’as, iha sentidu pertense ne’ebé sira hatudu ona iha tinan rua ho balun, no iha apoiu másimu hosi Exelénsia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál. Loos duni, katak hafoin liu fulan 7, ita hotu bele sai sasin ba seremónia importante ida ohin—seremónia aniversáriu ba dala tolu (3) no seremónia tranformasaun Embriaun TATOLI ba TATOLI Institutu Públiku. Lideransa Sai Kestaun ba Dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2019/12/20/lideransa-sai-kestaun-ba-dezenvolvimentu/ tatoli.tl Notísia 2019-12-20 Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, sai oradór iha Semináriu Nasionál Timor-Leste Press Union (TLPU) ho tema “Papel TLPU iha prosesu dezenvolvimentu”. Nia dehan, tema ne’ebé nia foti iha semináriu ne’e mak ‘Lideransa’ tanba konsidera iha Timor-Leste no mundu internasionál, kestaun lideransa sai kestaun ba dezenvolvimentu. “Ita hotu hatene iha ita nia nasaun no iha mundu internasionál, kestaun lideransa ne’e sai kestaun númeru ida ba boa governasaun, pás no dezenvolvimentu”, nia realsa. Biban ne’e, Horta apresia inisiativa TLPU realiza semináriu, hodi halibur hanoin hosi parte balun. “Parabéns ba Press Union no ba jornalista sira ne’ebé halo inisiativa hodi hala’o semináriu ida ne’ebé importante tebes atu halibur malu, fahe esperensia, fahe informasaun no rona husi konvidadu sira mai ko’alia. Iha asuntu barak atu ko’alia maibé dala ruma tempu mak laiha ita atu debate hotu”, tenik Primiadu Nobel Pás ne’e iha Otél Golgota, Raikotu-Comoro, sesta ne’e. Nia mós sita oituan kona-ba impase polítika ne’ebé oras ne’e daudaun seidauk hetan solusaun, maski nia rasik laiha partidu. “Ha’u laiha poder atu ko’alia kona-ba polítika agora dadaun ne’e, maibé nia fiar katak lideransa sira agora dadaun ne’e loron ida sei tuur hamutuk hodi rezolve problema polítika rai laran”, nia akresenta. Nia optimista, lideransa sira agora daudaun ne’e tempu badak nia laran sei tuur hamutuk hodi rezolve problema impase polítika rai laran. “Ha’u fiar katak tempu ruma, fulan ida ne’e nia laran ka fulan oin mai sira sei tuur hamutuk hodi ko’alia hamutuk, nune’e bele rezolve problema impase polítika, tanba ita hotu hatene katak líder hotu importante iha rai ida ne’e hanesan líder Xanana, Taur Matan Ruak, Marí, no Prezidente Lú Olo, tanba sira ne’e iha poder polítiku ne’ebé iha responsabilidade ba rai ida ne’e”, nia salienta. Entretantu, iha loron daruak TLPU sei realiza kongresu hodi hili estrutura foun ba periode 2019 to’o 2023. Prevene Coronavirus Maihosi Ema Ida-Idak https://tatoli.tl/2020/03/06/prevene-coronavirus-maihosi-ema-ida-idak/ tatoli.tl Notísia 2020-03-06 Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hateten atu prevene infesaun coronavirus iha Timor-Leste família ida-idak iha obrigasaun atu moris iha ambiente ida moos no seguru. ”Maibé iha ita nia rain ita nia labarik sira nunka fase liman atu han sira halimar rai rahun buat oioin derpenti atu han sira la fase liman,”katak Premiadu nobel ba Dame ne’e durante hatoo deskursu iha programa diseminasaun informasaun hosi Ministériu Saúde kona-ba coronavirus ba Autoridade Lokál no Munisípiu Dili iha Palasiu Sinzas, Caicoli, kinta (05/03/2020). Nia dehan problema falta bee-moos sai difikuldade ba estudante sira atu fase liman ho sabaun iha eskola públika sira iha Territóriu Timor-Leste. Tanba ne’e governu persiza atu resolve problema falta bee-moos. Timor-Leste persiza prepara aan didi’ak hodi halo prevensaun tanba fronteira direta ho Indonézia ne’ebé maioria Turista vízita iha Bali Indonézia maihosi Azia. “Turista rihun atus ba atus iha Bali no maioria maihusi Asia tanba ne’e mak perigosu liu ba Timor entaun Indonézia mak iha ona virus timor mós perigu mate tanba kontaktu ba kontaku,”dehan Horta. Ministru Fidelis Felisita Jornalista Timor-oan https://tatoli.tl/2020/05/04/minsitru-fidelis-felisita-jornalista-timor-oan/ tatoli.tl Notísia 2020-05-04 Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Manuel Leite Magalhães felisita Jornalista Timor-oan sira iha ámbitu komemorasaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa iha loron 3 maiu. Governante ne’e deseja atu Jornalista sira bele servisu ho di’ak liután hodi divulga informasaun ba sidadaun hotu. “Ha’u hakarak hato’o parabéns ba imi (jornalista) sira ne’ebé komemora Loron Mundiál Liberdade Imprensa hodi kontinua nafatin halo servisu ho di’ak atu lori informasaun ba sidadaun sira hotu nune’e kontribui liután ba iha ita-nia sidadaun sira-nia direitu protesaun síviku iha  ita nia rain”, Ministru Fidelis hato’o apresiasaun ba Jornalista timor-oan iha Salaun Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e, hafoin reuniaun ekipa tékniku relasiona ho prevensaun no propagasaun surtu COVID-19 iha Timor-Leste. Entretantu, iha Loron Mundiál Liberdade Imprensa monu iha loron 3 fulan-maiu, Jornalista timor-oan sira baibain komemora loron ne’e hodi valoriza servisu Jornalista nian hodi garante liután informasaun kredível ba públiku. Maski Timor-Leste nasaun joven ho idade menus 20, iha lista índise ba liberdade imprensa mundiál iha saltu bo’ot ida tan ne’ebé iha tinan kotuk iha pozisaun 84, enkuantu tinan ne’e sa’e ba 78. Governu transporta apoiu emerjénsia ba RAEOA no sei ba mós munisípiu-lima https://tatoli.tl/2021/04/13/governu-transporta-apoiu-emerjensia-ba-raeoa-no-sei-ba-mos-munisipiu-lima/ tatoli.tl Notísia 2021-04-13 Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), tersa ne’e, transporta ona apoiu emerjénsia ho ró Success ba iha Rejiaun Administrativa Espesiál Óe-Cusse Ambeno (RAEOA). Sasán apoiu emerjénsia sira-ne’e maka hanesan superme dos 250, ikan lata (sardiña) kaixa 125, mina bimoli litru rua ho kaixa 42, susu-been kaixa 21, biskoit kalén kaixa 42, biskoit masin kaixa 21, foos saka 300 ho sasán dapur nian. Diretór Nasionál Diresaun Jestaun Risku Dezastre, Agostinho Cosme Belo. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa Diretór Nasionál Diresaun Jestaun Risku Dezastre, Agostinho Cosme Belo  informa, antes ne’e iha janeiru, tinan ne’e, SEPS halo ona nota entrega sasán emerjénsia ba autoridade RAEOA, maibé sasán daudaun la sufisiente ona iha armazén, nune’e, SEPS transporta apoiu no kontinua hein dadus hosi pontu fokál SEPS nian iha RAEOA bainhira identifika tan família balun transporta tan apoiu balun iha etapa tuir mai. Nia informa mós katak iha semana ne’e, sei distribui apoiu emerjénsia ba iha munisípiu-lima (5), hanesan Viqueque, Liquiça, Manatuto, Ermera no Aileu. Apoiu emerjénsia ne’e kompostu hosi foos, mina, supermi, susu-been no sasán dapur nian ho sira seluk tan. Diretór Nasionál Diresaun Jestaun Risku Dezastre, Agostinho Cosme Belo, hateten munisípiu sira-ne’e estoke armazén menus ona, tanba ne’e, presiza distribui hosi nasionál hodi reforsa nune’e bele responde ba família afetadu dezastre naturál. Nia informa, daudaun ne’e prosesu trata dokumentu autorizasaun hosi Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC) lao hela no balun finaliza ona, tanba ne’e hahú kuarta aban to’o ba iha semana ne’e nia-laran bele transporta hotu ona. “Distribuisaun ne’e parte Protesaun Sivíl aloka to’o iha armazén sira munisípiu nune’e bele fó apoiu ba vítima sira,’’ Diretór Nasionál Diresaun Jestaun Risku Dezastre, Agostinho Cosme Belo, informa hateten ba jornalista iha Portu Dili. Kona-ba kuantidade sasán hira mak sei distribui ba munisípiu, Agostinho Cosme Belo, dehan nia parte ladún lembra, maibé tuir dadus sei apoiu ba família iha Munisípiu Viqueque ba família 300, Liquiça (100), Manatuto (350), Ermera (350) no Aileu família 500. Iha janeiru, tinan ne’e, SEPS hato’o pedidu ba iha Sentru Lojístika Nasionál (CLN-sigla portugés) aloka foos tonelada rihun 10 ba SEPS ne’ebé hodi atende vítima dezastre naturál, hahú iha fulan hirak liubá no daudaun estoke sufisiente hodi bele responde ba família afetadu dezastre naturál,  04 abríl 2021. Horta husu RTTL, E.P promove lian haat iha notísia https://tatoli.tl/2021/05/11/horta-husu-rttl-e-p-promove-lian-haat-iha-notisia/ tatoli.tl Notísia 2021-05-11 Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu ba Rádiu no Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P) atu promove lian haat iha notísia. “RTTL, E.P pelumenus promove lian haat, tetum klaru, portugés, lian indonézia no inglés, hosi Indonézia tanba entertaiment boot, maibé se ita-nia televizaun maka la oferese buat ne’ebé edukativu no informativu maka ema bele haksoit ba televizaun seluk,”   Horta dehan iha seremónia pose Prezidente RTTL, E.P foun, José António Belo ‘Taraleu’, iha salaun Prezidénsia Konsellu Ministru, Palásiu Governu, tersa ne’e. Tuir Horta, mídia estatál ne’e bele sai instrumentu promosaun interese nasionál, tanba nota dala barak mídia sira hasai notísia sensasionál. Nia enkoraja RTTL, E.P divulga informasaun, klaru, kredível no profionál. “Ita bele halo promosaun estratejia diplomátika Timor-Leste, liuhosi Ministériu Negósiu Estrajeiru no Kooperasaun (MNEK) no programa defeza no   seguransa, maibé depende ba programasaun   hodi promove RTTL, E.P ba rai-li’ur,” nia akresenta. Biban ne’e, Horta hato’o parabéns ba Prezidente RTTL, E.P emposadu no konsidera iha esperiénsia iha área mídia, nune’e bele ajuda dezenvolve mídia estatál ne’e sai di’ak liután. “Ha’u sempre prontu ajuda Prezidente RTTL, E.P foun, karik presiza ha’u-nia ajuda,” nia hatutan. Arsenio Bano: “Ha’u-nia prioridade hakarak rezolve problema bee-moos iha Oé-Cusse” https://tatoli.tl/2021/06/17/arsenio-bano-hau-nia-prioridade-hakarak-rezolve-problema-bee-moos-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2021-06-17 Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, hateten empreza neen (6) ne’ebé kaer obra ba projetu konstrusaun no perfurasaun sistema bee-moos ne’e, sei konklui konstrusaun iha tempu badak tanba autoridade RAEOA hakarak rezolve problema bee-moos iha Oé-Cusse. “Ha’u atu dehan projetu perfurasaun ba sistema distribuisaun bee-mos iha Oé-Cusse ne’e iha fatin ualu (8) kedan, no empreza neen (6) mak halo konstrusaun ba perfurasaun bee-moos ne’e. Tanba nu’udar autoridade, ha’u-nia prioridade hakarak rezolve problema bee-moos iha Oé-Cusse,” Prezidente RAEOA ne’e hateten ba Agência TATOLI iha nia servisu fatin, Oébau, Oé-Cusse, kinta ne’e. Tuir planu, projetu perfurasaun ba sistema distribuisaun bee-moos ne’e empreza sira finaliza iha fulan tolu (3) nia laran, tanba loloos projetu sira-ne’e durasaun fulan lima (5) de’it maibé tanba serka sanitária iha Dili, entaun sasán konstrusaun no téknika sira-ne’e mai atraza no autoridade tenke estende. “Importante ita fiskaliza loro-loron atu hatene nia progresu. Maibé, ita espera iha tempu badak bele konklui ona, atu komunidade sira bele uza ona. Tanba ita-nia prioridade mak tenke rezolve problema bee-moos iha Oé-Cusse,” nia dehan. PA RAEOA-ZEESM TL, Arsénio Paixão Bano, hamutuk ekipa tékniku sira hala’o vizita traballu ba perfurasaun bee-moos iha Bairro Oé-Bor, Aldeia Kaban, Suku Suni-Ufe, Sub-Regional Nitebe. Imajen/RAEOA-ZEESM TL Prezidente Autoridade RAEOA ne’e hateten, perfurasaun bee-moos iha Noel-Ekat hetan bee-moos di’ak no iha etapa tuir mai sei halo sistema rezerva tanke bee nomós distribuisaun nian, tanba empreza halo ona pumping test ho kondisaun di’ak. Perfurasaun bee-moos iha Nuslao halo ona pumping-test hodi hetan ona bee-moos no etapa tuir mai prepara tanke ho sistema ditribuisaun. Iha Aen-Mat sei halo hela perfurasaun nomós perfurasaun sistema bee-moos iha aldeia Sonamnasi ne’e perfurasaun ramata tiha ona, etapa tuir mai atu monta pipa boot nomós halo sistema tanke rezerva ba aldeia Sonamnasi tomak. Iha Oé-Nunu, bee-moos hetan tiha ona no etapa tuir mai pumping test halo tiha ona, falta de’it tanke rezerva ho distribuisaun. Iha Nemun, suku Taiboko, sistema gravitasaun kanalizasaun sira hahú halo ona no tanke mós halo ramata ona. Projetu ne’e, sei benefisia komunidade bairru sia (9) iha suku Taiboko. Iha Noa-Ana, perfurasaun hahú dadauk ona no rezultadu hetan bee boot ne’ebé sei benefisia ba suku Lela-Ufe. Perfurasaun iha bairru Numbei, fiskaliza ona no halo ona pumping test ne’e atu serví iha merkadu nomós tanke ba komunidade iha bairru laran. Empreza ne’en (8) ne’ebé mak halo konstrusaun ba projetu konstrusaun ba perfurasaun sistema bee-moos  mak hanesan; 1.) Empreza Mira Mar Unipesoal mak konstrui projetu perfurasaun sistema bee-moos iha Noel-Ekat,  suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo ho kustu valór $516,861.66. 2.) Empreza Mira Mar Unipesoal mak konstrui projetu perfurasaun sistema bee-moos iha Nusla’o, suku Bobokase, sub-rejiaun Pante Makassar ho kustu valór $448,655.15. 3.) Empreza Mira Mar Unipesoál mak konstrui projetu perfurasaun sistema bee-moos iha suku Cunha, bairru Aenmat, Usapi-Bela, sub-rejiaun Pante Makassar ho kustu valór $548,440.13. 4.) Empreza Nun Mabun Unipesoal mak konstrui projetu perfurasaun sistema bee-moos iha Sonam-Nasi, suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar ho kustu valór $156,325.73. 5.) Empreza Dacber Unipesoal konstrui projetu perfurasaun sistema bee-mos iha Oé-Nunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nitibe ho kustu valór $273,074.06. 6.) Empreza Noe-Mnasi Unipesoal konstrui projetu perfurasaun sistema bee-mos iha Nemun, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar ho kustu valór $155,821.85. 7.) Empreza Am-Lichoe Unipesoal konstrui projetu perfurasaun sistema bee-mos iha Noa-Ana, suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nitibe ne’ebé ho kustu valór $494,727.59. 8.) Empreza Colo Unipesoal konstrui projetu perfurasaun sistema bee-mos iha bairru Numbei, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar ho kustu valór $63,072.30. Profesór Timorense nia pozisaun iha komplexidade problema edukasaun Timor-Leste https://tatoli.tl/2021/08/09/profesor-timorense-nia-pozisaun-iha-komplexidade-problema-edukasaun-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2021-08-09 Diskusaun públiku barak kona-ba problema edukasaun iha Timor-Leste sempre envolve ka hatama mós profesór sira nu’udar elementu ida ne’ebé kontribui ba problema hirak ne’e. Iha opiniaun jeneralizadu balu dehan katak tanba profesór sira la iha domíniu ba língua ensina mak hamosu problema, balu fali dehan profesór sira la domina matéria ne’ebé sira hanorin no opiniaun negativa barbarak tan ne’ebé públiku timoroan sira lansa hanesan ideia síniku ida atu dezafia profesór sira, mellora sira-nia empeñamentu lorloron nian. Artigu simples ida ne’e mosu atu aprezenta ideia simples balu kona-ba pozisaun profesór sira nian iha komplexidade hosi probelema edukasaun iha ita-nia rain durante besik dékada rua ne’e nia laran. Kestaun ne’ebé ha’u bele koloka mak será ke profesór sai parte ba problema ka sai parte ba solusaun iha komplexidade problema ida ne’e? Sé loos mak profesór ne’e lerek? Iha disionáriu dalen tetun (2005, 688) difine profesór nu’udar matenek na’in ne’ebé hanorin ema iha eskola ka universidade sira. Tuir Dicionário Priberam da Língua Protuguesa , liafuan professor iha ninia sentidu nu’udar aquele que ensina uma arte, uma actividade, uma ciência, uma língua, etc.; aquele que transmite conhecimentos ou ensinamentos a outrem.  Profesór mak ema ne’ebé iha matenek no abilidade atu hanorin iha sala de aula ho tékniku no métodu hanorin nian ne’ebé adekuadu no iha mós kapasidade domina matéria ne’ebé nia hanorin ho língua ensina ne’ebé aplikável. Heri Susanto (2020, 10) fó ninia difinisaun katak guru ialah orang yang merencanakan, dan melaksanakan proses pembelajaran, menilai serta membimbing peserta didik untuk meraih cita-cita dan memiliki budi pekerti. Professor sira la’ós de’it tranzmite siénsia ba ninia estudante sira maibé orienta mós estudante sira atu alkansa dezeju ne’ebé sira iha no liu-liu sai ema matenek ne’ebé iha personajen di’ak no delikadu. Tanba ne’e mak profesór hola papél importante lubuk ida hanesan hanorin, eduka, orienta, treina no sai mata-dalan ba estudante sira atu bele aprende valór sira ne’ebé di’ak, nune’e sira bele sai tebes ema ne’ebé iha kapasidade, abilidade no iha valór morál. Nu’udar profisaun kmook ida, profesór bele determina futuru nasaun ida nian. Más para bele halo ida ne’e, profesór presiza domina matéria ne’ebe nia hanorin, hatene estratejia ensinu, bele enkoraja estudante sira atu estuda hodi hetan prestasaun ne’ebé di’ak no ho nune’e de’it mak bele atinje kualidade ensina ida ne’ebé másima, no liu-liu iha kódigu étika ne’ebé tuir duni ninia área profisaun nian. Karik profesór bele hola papél ida ne’e mak bele dehan profesór refere iha kapasidade profisionalizmu ne’ebé inkestionável. Ba ida ne’e, tuir evolusaun edukasaun mundu ohin loron nian, profesór la’ós ona sai sentru ba edukasaun. Profesór sira sai de’it ona fasilitadór iha sala de aula, estudante sira mak tenke ativa liu atu bele aprende no aprofunda sira nia kapasidade intelijénsia relasiona ho matéria sira ne’ebé sira aprende iha sira nia estudu. Profesór sira mós presiza domina métodu ensinu nian, liu-liu oinsá mak sira envolve estudante sira iha sira-nia aula atu sai ativa liu tan. Mundu edukasaun ohin loron ezije estudante sira mak tenke sai sentru no ativu liu iha aula laran. Tanba ida ne’e duni mak profesór sira nia papél iha sala de aula la limita de’it ba domíniu kognitivu maibé tenke iha mós domíniu ba aspetu afetivu no psikomotóriku (Setyawan: 2014, 4). Komplexidade problema edukasaun iha Timor-Leste no pozisaun profesór sira nian Ko’alia kona-ba edukasaun nia problema ne’e kompleksu tebes. Buat lubuk ida mak ita seidauk konsege rezolve atu atinje objetivu fundamentál hosi edukasaun ne’ebé hatuur iha artigu 5 Lei Baze Edukasaun nian. Komplexidade problema edukasaun ne’e inklui infraestrutura bázika ne’ebé seidauk to’o ba eskola sira hotu-hotu, seidauk iha fasilidade laboratóriu no biblioteka adekuada iha eskola sira (liu-liu eskola públika sira), falta livru nesesáriu sira iha eskola sira, eskola barak falta profesór (tantu kuantitativamente komu proporsionalmente) no ensinu báziku sentrál balu kuaze la iha profesór destinadu ba siklu datoluk. Iha parte seluk, falta konxiénsia hosi komunidade atu kuída lisuk fasilidade sira iha eskola inklui konxiénsia alunu nian atu uza ho kuidadu fasilidade sira sai mós problema edukasaun nian. Aleinde ne’e, envelope fiskál hosi Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé ki’ik tebtebes ba setór edukasaun enkuantu nu’udar programa prioridade ida no problema barbarak tan ne’ebé ita labele temi hotu bainhira ko’alia kona-ba edukasuan nia problema. Ita-nia Lei Baze Edukasaun moderna tebes no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) ba edukasaun mós di’ak tebtebes. Maibé, karik tanba la iha vontade polítika ne’ebé di’ak ou tanba sistema ne’ebé ita adapta iha ita-nia sistema edukativu mak la dun ajuda ka tanba fatór seluk tan mak la favorese atu ita bele alkansa metas sira iha PEDN laran mós ita la hatene. Más na realidade, edukasaun Timor-Leste nian enfrenta duni problema lubuk ida no presiza kontribuisaun hosi parte hotu-hotu nu’udar aktu sense of belonging (Pe. Mateus Afonso). Ne’e katak, atu rezolve problema edukasaun nian, la’ós de’it problema Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu nian mesak, embora polítika kona-ba edukasaun ne’e responsabilidade Governu nian. Ho komplexidade problema ida ne’e, oinsá pozisaun hosi profesór sira nian? Profesór sira sai ajente ida kontribui ba problema ka ou entaun sira kontribui ba solusaun ruma? Para ita bele tetu didi’ak kestaun sira ne’e, tuir mai hakerek na’in hakarak aprezenta problema tolu (3) hosi problema barbarak ne’ebé profesór sira enfrenta hela durante ne’e, iha sira nia empeñamentu ba funsaun ne’ebé sira halo lorloron. Problema sira ne’e mak hanesan: Profesór ho sira-nia prosperiedade Kompara ho profesór sira hosi Sudeste Aziátika, profesór timorense nia saláriu mak ki’ik liu. Tabela salariál ne’ebé ita-nia Estadu hatuur ba profesór sira la sufisiente ba profesór sira atu bele sustenta sira nia moris lorloron. Tuir artigu 80 hosi Decreto Lei n o. 23/2010 de 9 de dezembro iha ninia anexu II, define saláriu aas liu ba profesór mak US$ 400.00 no saláriu ida ne’e sei la iha mudansa to’o nia mate. Anaunser profesór refere sa’e ba kareira profesór seniór mak foin bele iha direitu ba saláriu másimu US$ 600.00 to’o nia mate no sei la iha tan mudansa ruma. Dekretu refere mós la difini kona-ba direitu ba suplementu tuir artigu 67 hosi Lei n. o 5/2009, de 15 de julho (Lei Funsaun Públika) hatuur bainhira profesór ida halo t rabalho em regime de turnos ka trabalho extraordinário ruma. De faktu, profesór barak ezerse funsaun liu oras 24 tuir artigu ne’e difini, maibé profesór hirak ne’e la hetan direitu uitoan ba serbisu ekstra sira ne’e, até iha eskola balu, profesór sira hanorin to’o oras 30 resin. Nível salariál ida ne’e la garante prosperiedade ka kesejahteraan profesór sira nian, no tanba ne’e, profesór barak mós tenke ba halo servisu sampingan seluk atu bele sustenta sira nia nesesidade família nian. Tuir Isjoni (2000) aprezenta katak nível prosperiedade profesór ida nian bele haree hosi indikadór sira hanesan rendimentu mensál ne’ebé bele responde nesesidade bázika família nian permanentemente ho kualidade, nesesidade edukasaun familiár bele responde ho di’ak no ótimu, iha kapasidade atu eleva formasaun kontínua ba ninia kareira profisionál no iha kapasidade atu dezenvolve komunikasaun ba parte hotu-hotu tantu liu hosi utilizasaun teknolojia komu kenvensionalmente. Se ita kompara indikadór sira ne’e ba realidade moris profesór timoroan sira nian mak talvés la iha profesór ida iha Timór mak atinje ona indikadór hirak iha leten. Karik mós iha, ninia kuantidade mós kala sei ki’ik tebtebes. Hein katak iha ema ruma ka insituisaun ruma bele halo sondajen ka peskiza ruma kona-ba asuntu ida ne’e atu tetu nível prosperiedade profesór sira nian bazeia ba tabela salariál ne’ebé vigora ba profesór sira. Saláriu ne’ebé ki’ik no falta de konsiderasaun ba prestasaun balun ne’ebé profesór sira atinje liu hosi formasaun sira, deskonsiderasaun ba sertifikadu formasaun sira ne’ebé presór sira hetan hodi aumenta sira-nia saláriu ka insentivu ruma bainhira sira halo servisu ekstra ruma, profesór sira sempre buka ezerse sira-sira nia funsaun. Sira hala’o sira nia servisu iha sira-nia falta nia laran no nunka dala ida halo boikota ba atividade ensinu aprendizajen iha eskola sira. Sira buka kumpre sira nia knaar tuir kalendáriu edukasaun nian no tanba ne’e nunka iha kanselamentu ba ezame sira ne’ebé MEJD hatuur ona iha programa sira. Profesór ho lian-hanorin Iha jeneralizasaun ba profesór sira katak profesór sira iha Timor-Leste la konsege domina lian-hanorin nian, katak língua portuguesa iha sira-nia prosesu ensinu no aprendizajen lorloron tuir artigu 14 hosi Decreto Lei n o. 23/2010 de 9 de dezembro hatuur. A final da contas , to’o ohin loron, Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) rasik mós la iha dadus kona-ba profesór hira mak iha domíniu di’ak ba língua ensina no hirak mak la iha duni domíniu. Ida ne’e mosu, tanba dezde implementasaun hanorin ho lian-portugés hosi tinan 2009 mai, MEJD rasik mós nunka halo observasaun iha sala de aula ka avaliasaun ruma hodi hatene pursentu hira hosi profesór sira mak konsege no pursentu hira mak la konsege. Aleinde ne’e, estudante sira (kuaze maioria) susar tebtebes atu tuir aula ho dalen portugés. Esperiénsia ba hatudu, alunu sira prefere liu atu prosesu ensinu aprendizajen la’o ho lian-tetun envezde portugés. Ida ne’e mosu tanba estudante sira la iha domíniu ba portugés. Iha buat rua mak sai kauza ba problema ida ne’e. Ida, tanba MEJD iha momentu balu ba kotuk implementa hanorin alunu sira hosi siklu dahuluk no daruak ho lian-materna ke hamate tiha labarik sira nia kapasidade ba domíniu lian-portugés. Ida seluk fali mak estudante sira tantu iha uma komu iha eskola opta liu atu ko’alia lian-materna ba malu envezde konversa ho dalen portugés. Ho realidade sira hanesan ne’e, profesór sira tenke kebra kabesa atu halo uluk interpretasaun matéria hosi dalen portugés ba dalen tetun hafoin tranzmite ba alunu sira, katak profesór sira sai interpretadór língua no tranzmitór matéria dala ida iha tempu ne’ebé hanesan. Sé profesór sira estilus hanorin de’it ho língua portuguesa mak estudante sira sei la bele inteira matéria ho di’ak. Profesór ho livru Durante besik dékada ida ona hosi implementasaun kurríkulu difinitivu ida ne’e, profesór sira mate moris ho de’it manuál úniku ne’ebé emite hosi MEJD ho kooperasaun ho Universidade Aveiro. Durante ne’e, la iha livru komplementár ruma, livru suporta ruma ka livru referénsia seluk ne’ebé MEJD emite ka autoriza tan atu bele komplementa profesór sira nia referénsia. Iha nasaun seluk, kada tinan tolu (3) dala ida, sempre iha livru komplementár no livru apoiu atu bele suporta kurríkulu implementada. Haree ba ideia ida ne’e, bele dehan katak livru komplementár no livru apoiu sira mós iha ninia papél importante atu ajuda mellora kualidade ensinu iha ita nia sistema edukativu. Kabe ba MEJD atu halo polítika akizisaun ba livru ka manuál komplementár sira atu bele kompleta tan manuál ofisiál ne’ebé ninia utilizasaun kuaze dékada ida ona ne’e. Embora ita moris ona iha plataforma dijitál ho teknolojia internet ne’ebé moderna tebes, maibé prezensa manuál ka livru sira sei importante tanba la’ós profesór hotu-hotu bele asesu ba internet no la’ós konteúdu hotu-hotu ne’ebé publika iha internet ne’e kredível. Apezar problema 3 hosi problema barbarak ne’ebé profesór sira enfrenta durante ne’e, profesór sira nunka husik ka abandona sira-nia tarefa iha sala de aula atu bele fasilita estudante sira ho meius oioin ne’ebé sira iha. Profesór sira sempre empeña sira nia funsaun no kumpre nafatin kalendáriu akadémiku ne’ebé MEJD fó sai no ezame periódika no ezame nasionál sira nunka falla ka kanseladu tanba dezeobediénsia profesór sira nian ba kalendáriu. Ho difikuldade tomak ne’ebé sira enfrenta, hanesan funsionáriu públiku ida no liu-liu tanba profesór ne’e profisaun kmook ida ne’ebé iha ninia vokasaun rasik, profesór sira sempre hatudu sira-nia prontidaun atu kontribui ba melloramentu ensinu iha ita nia rain, embora, iha profesór balu sente dezanimadu tanba fatór prosperiedade sira nia la garantidu. Ho realidade ne’ebé profesór sira hatudu tiha ona durante tinan 19 ne’e nia laran, públiku timorense bele avalia rasik performa ita-nia profesór sira nia iha esforsu atu prodúz kapitál umanu ba prosesu dezenvolvimentu rai ida ne’e nia ba oin. Atu dehan katak problema edukasaun ne’e la’ós responsabilidade MEJD ka Governu nian mesak. Kestaun edukasaun ne’e responsabilidade koletivu, katak ema hotu-hotu iha devér atu halo susesu objetivu nasionál hosi ita-nia sistema edukativu nu’udar hatuur ona iha Lei Baze Edukasaun no nu’udar mós prova konkreta ba sense of belonging hosi timoroan sira hotu nian. Hakerek na’in nu’udar manorin ida iha Eskola Sekundária Públika 12 de Novembru Dili no hela iha Manleuana Dili. MAP kuda ai-oan 200 iha U’at https://tatoli.tl/2021/08/24/map-kuda-ai-oan-200-iha-uat/ tatoli.tl Notísia 2021-08-24 Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Pedro dos Reis, hala’o lansamentu kuda ai-oan hanesan rambutan 100 no tanjeriña 100, iha kintál grupu to’os-na’in ‘Hader’ aldeia U’at, suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisipiu Bobonaro. Iha lansamentu ne’e, Pedro dos Reis, konsidera atividade kuda ai-oan ne’e hanesan programa pilotu, tanba komunidade mak iha inisiativa-rasik hodi hato’o proposta ba Governu atu kuda viveirus hirak-ne’e. MAP liuhosi Diresaun Nasionál Agrikultura no Hortikultura, departamentu Hortikultura, protesaun plantas mak apoia hamutuk $546, hodi distribui ba to’os-na’in  ‘Hader’ 200 no 346 fahe ba komunidade ne’ebé iha inisiativa atu kuda. “Ita aproveita atu kuda ai-fuan ne’ebé bele fó benefísiu ba ita-nia komunidade,” Pedro dos Reis hateten hafoin lansa programa kuda ai-oan ne’e. Governante ne’e garante katak, ai-oan hirak-ne’ebé Governu oferese, sei moris buras liu tán tanba komunidade maioria moris ho vida agirkultór ne’ebé iha ona esperiénsia natón atu kuidadu. Governu mós sei apoia asisténsia téknika, atu garante viveiru hirak -ne’e bele hatudu rezultadu di’ak iha tinan lima mai. Alende ne’e, nia fó hanoin ba agrikultór-sira katak, atu hasa’e produsaun rai-laran  importante maka prezerva bee, tanba ne’e komunidade agrikultór-sira iha devér no obrigasaun atu kuda ai-horis, ema ida hun ida, nune’e bele hetan bee moos hodi fornese ba natar no to’os sira. Governu mós komprometidu atu kontinua esforsu buka solusaun ho parseiru dezenvolvimentu-sira atu fornese bee ba natar agrikultór-sira, nune’e bele motiva liu tán sira hasa’e produsaun. “Ita hetan ona ai-oan matak hosi Asean Development Bank ( ADB), sira sei ajuda mós  ita to’o ai-oan juta 100 atu halo banku de água,” nia esplika. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipál Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, agradese ba MAP, tanba tulun ona komunidade no fiar katak ba oin ai-fuan hirak-ne’e sei hatudu rezultadu di’ak. Autoridade mós planeia, sei koordena ho MAP oinsá buka no identifika fatin pontensiál balun ne’ebé merese kuda plantasaun, hodi bele fó rendimentu ba komunidade. Xefe Grupu to’os-na’in Hader, António Gonçalves, sente kontente tanba liuhosi programa ne’e bele kria kampu traballu ba sira nia an, tanba ne’e ba oin sei esforsu atu kuidadu viveiru hirak-ne’e. KSTL rejista kazu disputa laborál hamutuk 22 iha agostu https://tatoli.tl/2021/09/06/kstl-rejista-kazu-disputa-laboral-hamutuk-22-iha-agostu/ tatoli.tl Notísia 2021-09-06 Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almerio Vila Nova, hateten, rejista ona kazu disputa laborál iha fatin serbisu hamutuk 22 iha fulan-agostu nia laran. “Kazu hirak ne’e kompostu hosi neen hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) no iha Dili hamutuk 16, maibé kazu hirak ne’e konsege rezolve hotu ona,” Prezidente KSTL informa ba Agência TATOLI,  via telefónika, segunda  ne’e. Disputa laborál 22 maioria komete hosi kompañia sira ne’ebé hapara traballadór hosi serbisu konstrusaun no na’in ba loja balun hapara kontratu traballadór no viola saláriu over time. “Ita haree kazu disputa laborál ne’e hatudu loja xineza sira hapara traballadór no la selu saláriu over time ,” nia akresenta. Iha fulan-setembru ne’e, KSTL rejista kazu disputa laborál lima, kompostu hosi tolu negosiasaun entre traballadór no empregadór maibé konsege hetan solusaun maibé falta kazu rua iha prosesu negosiasaun. Kazu laborál lima ne’e kuaze kompañia sira komete abuzu poder tanba haruka traballadór sira ba deskansa hahú hosi Estadu Emerjésia iha maiu 2020 to’o agora. “Kompañia sira promete atu bolu fali traballadór sira, maibé to’o agora la bolu, nune’e ami lori ona kazu bá iha Parlamemtu Nasionál atu husu kompañia selu indemnizasaun ba traballadór,” nia subliña. Horta kontinua rekoiñese servisu mídia https://tatoli.tl/2021/09/21/horta-kontinua-rekoinese-servisu-midia/ tatoli.tl Notísia 2021-09-21 Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten papel mídia importante iha prosesu luta ba indepensia tanba mundu rekoiñese Timor-Leste liuhosi informasaun ne’ebé públikadu husi jornalista tantu nasionál no internasionál sira. Premiadu novel ba páz José Ramos Horta rekoiñese asuntu ne’e, bainhira partisipa serimonia lansamentu Plaka Rua Liberdade Imprensa iha Rotunda Merkadu Lama Dili ne’ebé maka organiza husi Konsellu Imprensa (CI-sigla portugés) no Sentru Nasionál Chega (CNC-sigla portugés) tersa ne’e. “Ita haree jornalista sira-nia prezensa iha 1999 mak mundu hatene apoiu ita hodi hetan independénsia, tanba mídia sira-nia servisu no liafuan mak ita bele hatene problema infantil, ki’ak iha mundu no seluk tan,”Horta hateten. Nia dehan jornalista sira iha papel importante tebes iha pasadu tanba ho sira-nia prezensa maka konsege mobiliza opiniaun públiku atu povu Timor-Leste eskoilla indepensia. Durante funu tinan 24, Horta hateten jornalista internasionál barak mós mai iha Timor-Leste antes akontesimentu 12 novembru 1991 to’o 1999. Tanba ne’e Liberdade imprensa importante atu hakerek iha istória Timor-Leste. Tuir nia akontesimentu barak maka akontese hodi rezulta povu barak mate hanesan iha akontesimentu Craras Munisípiu Viquque, Matebian no fatin seluk tan, maibé mundu la hatene tanba laiha jornalista sira atu fó sai informasaun ba rai-liur. Istoria konkretu ida maka kontribuisaun jornalista Max Stahl durante prosesu luta ba independensia no oras ne’e harii tan Sentru Audivizuál Max Stahl hodi prezerva istoria luta Timor-Leste nian durante okupasaun Indonézia tinan 24. “Tanba ne’e ha’u mos hateten ba Avo Nana (Kay Rala Xanana   Gusmão,), no Primeiru Ministru agora(Taur Matan Ruak) autoriza tiha ona atu lalais ofisializa akordu estatutu Maxtal ne’e sai instituisaun autónomu ida iha Gabinete Primeiru-Ministru nia okos,” nia hateten. Dezenvolve turizmu rurál, Horta husu Governu kapasita komunidade halo atendimentu https://tatoli.tl/2021/09/27/dezenvolve-turizmu-rural-horta-husu-governu-kapasita-komunidade-halo-atendimentu/ tatoli.tl Notísia 2021-09-27 Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten, bainhira atu dezenvolve turizmu rurál, husu atu Governu liuhosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) bele kapasita komunidade lokál halo atendimentu ba ema. “Ita-nia ema sira tenke iha formasaun didi’ak atu hatene simu ema, la’ós ita ba restaurante ida iha Dili, atende ba ita ho oin suar,” Horta dehan bainhira partisipa iha semináriu ho tema ‘turizmu tranformativu, sustentável no inkluzivu’ hodi komemora loron mundiál turizmu, iha salaun Plaza IOB, segunda ne’e. Horta defende turizmu rurál, liuliu ba dezenvolvimentu home stay , ne’ebé kuandu ema la’o ba fatin ida sempre buka fatin hodi deskansa. “Imajina família ida halo uma oan, Governu bele fó apoiu kréditu hodi sira bele harii uma ho kuartu ida ka rua, nune’e karik vizitante sira ba vizita fatin turizmu sira, bele deskansa iha fatin ne’e no fó rendimentu ba komunidade,” nia akresenta. Hatan ba kestaun ne’e, Vise-Ministra Turizmu Komunitáriu no Kulturál, Inâcia da Conceição Teixeira, konsidera kestaun atendimentu iha fatin turizmu importante, tanba ne’e parte ministériu sei buka meiu hodi bele kapasita ema ne’ebé atu destaka iha fatin turizmu. “Ami daudaun ne’e kontinua foka hodi fó kapasitasaun ba ita-nian ema sira, tanba atu rekupera turizmu iha situasaun COVID-19, presiza ema maka sai sentru ba dezenvolvimentu. Tanba ne’e, ami sei fó apoiu formasaun ba ita-nia ema sira iha área jestaun no otelaria, atu hatene oinsá atu halo atendimentu,” nia dehan. Antes ne’e Ministériu, Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) fó ona apoiu subvensaun ba grupu lima hosi suku lima hodi implementa programa pilotu dezenvolve turizmu komunitáriu. “Ida-ne’e nu’udar programa Governu atu empodera komunidade sira iha baze, nune’e sira bele sente dezenvolvimentu la’ós de’it iha sentrál, maibé hosi mós baze,” nia akresenta. Suku lima ne’ebé hetan apoiu hosi MTKI ba programa pilotu dezenvolvimentu maka suku Ualili iha Baucau, suku Uaimoritula iha Viqueque, suku Maubise Villa iha Ainaro, suku Nunumoge iha Ainaro no suku Seloi iha Aileu. Família simu mate-isin Saudozu Ma’Huno tuir kultura Laleia https://tatoli.tl/2021/09/28/familia-simu-mate-isin-saudozu-mahuno-tuir-kultura-laleia/ tatoli.tl Notísia 2021-09-28 MANATUTO, 28 setembru 2021 — Mate-isin Saudozu António João Gomes da Costa ‘Ma’Huno Bulerek Karathayano’ to’o iha ninia rain, Bairro Uma-rentau, suku Lifau, postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto, iha meiudia tuku 12:00 no simu hosi família. Reprezentante família, Luís da Costa Guterres. Imajen/Antónia Gusmão Reprezentante família, Luís da Costa Guterres, agradese no apresia ba Estadu tanba bele konsidera família nia pedidu molok haloot mate-isin Saudozu Ma’Huno. “Ha’u nu’udar Saudozu Ma’Huno nia tiun, nune’e mós aman, hakarak agradese ba Estadu no Governu, inklui Tenente Jenerál Lere Anan Timur. Bainhira Ma’Huno hakotu iis, ha’u hato’o pedidu ba Governu no autoridade militár no ikus mai simu duni ha’u-nia pedidu no Ma’Huno to’o duni nia uma-lisan,” Luís da Costa, hateten, hafoin hamutuk ho família no populasaun Laleia tomak simu mate-isin Saudozu Ma’Huno iha Laleia, tersa ne’e. Populasaun Laleia simu mate-isin Saudozu Ma’Hudo, tersa (28/09). Imajen/Antónia Gusmão Nune’e, bainhira mate-isin to’o  iha Laleia, veteranu, família, estudante, no populasaun Laleia simu Saudozu Ma’Huno ho hananu Hino Nasionál Pátria, nune’e reprezentante populasaun Laleia taka kedas tais ida ba saudozu, hafoin akompaña mate-isin ba to’o iha uma-lisan Weboro Renraha, iha Bairro Uma-rentau, ho formatura tradisionál. To’o iha odamatan boot uma-lisan Weboro Renraha, lia-na’in simu ho lian dadolin materna ‘Galole’, ho sentidu katak husu lisensa ba lulik sira hodi simu saudozu nia mate-isin hodi ba hatuur iha uma-lisan. Hafoin lia-na’in hamulak hotu, taka tan tais ida, nune’e autoriza membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hasai mate-isin saudozu nian hosi ambulánsia hodi lori tama ba tau iha fatin ne’ebé deside ona, hanesan mós saudozu ninia uma. Hafoin hatúr mate-isin, populasaun Laleia hosi grupu ba grupu tama hodi presta sira-nia sentimentu triste, durante saudozu iha ninia uma lisan, katuas lia-na’in sira hananu tuir lisan Laleia nian, bainhira hein mate-isin. Durante oras ida ho balun, hahú hosi tuku 12:00   to’o 13:30 otl, Saudozu Ma’Huno toba iha ninia uma no liu tiha ne’e lori hikas isin-mate mai vizita liu família iha Manatuto villa, nune’e lori liu mai ninia fatin ikus iha Jardim dos Herois da Patria , Metinaro. Durante iha uma-lisan Laleia, família hamutuk ho lia-na’in sira hato’o liafuan despedida ikus ba saudozu tuir kultura Laleia nian, hodi hafoin entrega hikas ba Estadu hodi haloot. Populasaun Laleia hasa'e bandeira ‘meia haste’ fó onra ba Saudozu Ma'Huno https://tatoli.tl/2021/09/28/populasaun-laleia-hasae-bandeira-meia-haste-fo-onra-ba-saudozu-mahuno/ tatoli.tl Notísia 2021-09-28 MANATUTO, 28 Setembru 2021 – Populasaun postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto, hasa’e bandeira Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha ai-rin klaran de’it (meia haste), iha kada uma-oin hodi fó onra ba Saudozu António João Gomes da Costa ‘Ma’Huno Bulerek Karathayano’. “Administradór munisípiu Manatuto husu ba populasaun Laleia tomak atu hasa’e bandeira meia haste iha idaidak nia uma oin hodi fó onra ba Saudozu Ma’Huno ne’ebé husik ona ita hotu no saudozu mós nu’udar Laleia-oan,” Administradór postu Laleia, Cosme Ximenes, hateten, ba Agência TATOLI, iha Laleia, tersa ne’e. Laleia-oan hasa’e badeira nasionál ho meia haste ne’e durante semana ida ona, hahú Konsellu Ministru aprova Rezolusaun Governu ne’ebé dekreta luta nasionál ba falesimentu funu-na’in  Ma’Huno. Lutu nasionál  iha teritóriu nasionál tomak, ba períodu loron tolu, husi tuku 8:00 loron 25 setembru to’o tuku 07:59 loron 28 setembru. Saudozu nia mate-isin rai iha Muzeu Rezisténsia durante loron rua, hahú 26 to’o 28 setembru, hafoin dadeer ne’e halo Misa Requiem iha Igreja Katedrál. Hafoin misa, Estadu entrega ba família halo seremónia kultura iha Laleia no entrega ba Estadu atu halo seremónia funebre tuir ajenda Estadu nian. Durante períodu lutu nasionál bandeira nasionál sei hasa’e to’o ai-rin klaran de’it, iha nasaun laran tomak iha fatin sira ne’ebé maka obrigatóriu tenke uza, inklui iha misaun diplomátika sira. Ma’Huno nu’udar antigu Komandante FALINTIL, eis -Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian no atualmente Primeiru-Vise-Prezidente Partidu Congresu Nasional Reconstrução de Timorense (CNRT). Funu-na’in Ma’huno hakotu iis iha Hspital Nasional Guido Valarades (HNGV), iha sesta HNGV  tuku 17:30 otl, tanba ataka-kurasaun (kardiovaskulár) Ekipa kontinua halo levantamentu infraestrutura no preparasaun tempu udan https://tatoli.tl/2021/10/04/ekipa-kontinua-halo-levantamentu-infraestrutura-no-preparasaun-tempu-udan/ tatoli.tl Notísia 2021-10-04 DILI, 04 outubru 2021 — Ekipa task force ne’ebé kompostu hosi liña ministeriál, kontinua halo levantamentu ba estragu infrestrutura no define prioridade, inklui halo preparasaun ba tempu udan, nune’e labele lori impaktu boot ba komunidade. “Kona-ba estragu infraestrutura públika sira, daudaun ne’e ekipa téknika halo hela levantamentu no iha faze dahuluk oinsá maka hasai uluk rai-henek iha mota ninin, tanba la kleur tan udan mai filafali ona. Prioridade boot liu maka hasai sedimentasaun ne’ebé iha mota-laran molok normaliza,” Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hateten iha Rezidénsia Ofisiál Farol, segunda ne’e. Governante ne’e dehan, iha reuniaun semanál ho Primeiru-Ministru diskute mós kona-ba asuntu ne’e no husu atu tau iha prioridade. Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis. Imajen TATOLI/Francisco Sony “Tanba ne’e maka reuniaun Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI) foin lalais ko’alia mós kona-ba asuntu normalizasaun ba estragu sira ne’e agora iha hela prosesu hodi submete ba aprovizionamentu atubele loke konkursu,” nia akresenta. Enkuantu, foin lalais Vise Ministru Obra Públika, Nicolau Lino Freitas Belo, asina ona projetu sira ne’ebé ho montante millaun $1 mai kraik, ho kompañia haat, hodi halo rekuperasaun no normalizasaun infraestrutura ne’ebé estraga tanba inundasaun foin lalais, ne’ebé daudaun ne’e iha hela prosesu aprovizionamentu. Lokál ba rekuperasaun iha Bidau, ponte ki’ik-oan, ida iha Ailok-Laran no seluk iha prosesu preparativu. Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, antes ne’e estabelese ekipa kona-ba prosesu rekuperasaun estrada no ponte  ne’ebé hetan estragu hosi kalamidade foin lalais, ne’ebé lidera hosi Benjamin de Oliveira Hopffer Silveira Martins. Bazeia ba relatóriu hosi ekipa task force, identifika estragu infraestrutura kauza dezastre naturál iha 04 abríl hamutuk 94, ne’ebé hatudu iha estragu estrutura simples pur volta iha lokál 54 no 40 resin ne’e estrutura komplexu. Ba estragu hirak ne’e, ekipa tékniku task force halo ona preparativu hodi halo dezeñu detalladu hodi rekupera. Fatin izoladu no ai-han naturál hamosu mudansa ba família Mau-Mauk https://tatoli.tl/2021/11/11/fatin-izoladu-no-ai-han-natural-hamosu-mudansa-ba-familia-mau-mauk/ tatoli.tl Notísia 2021-11-11 Leki-Mau no Dasi-Mau nu’udar família ida ho oan-mane, Bere-Mau, ne’ebé moris ho de’it ai-han husi to’os no husi animál hirak mak hakiak eh servisu nu’udar agrikultór. Família ida-ne’e koñesidu ho naran Mau-Mauk, iha área ne’ebé mak sira horik bá, iha ne’ebé mak lokaliza besik foho-ida, naran Laumera. Família Mau-Mauk iha mehi ne’ebé di’ak ba sira-nia futuru no hakarak tebes atu oan-mane bele eskola no aprende oinsá bele muda sira-nia moris, liuhusi hamenus todan ne’ebé Leki-Mau no Dasi-Mau iha/responsabiliza hodi tulun sira-nia moris. Iha atividade kada loron, família Mau-Mauk hakiak animál, halo to’os no kintál. Iha luhan ida-idak nian, hakiak manu no karau; Iha kintál, kuda tomati, brinjela, hudi, ai-dila no modo-tahan oioin; Iha to’os, kuda talas, ai-farina, fehuk nomós batar. Atu to’o mehi família Mau-Mauk nian, loron-ida, sira deside hodi fahe serbisu ba malu. Nune’e, Leki-Mau tau-matan ba ai-horis iha kintál, to’os nomós animál sira no Dasi-Mau hala’o serbisu sira iha uma-laran. Servisu sira iha kintál, to’os no uma laran, dala-barak mós, Leki-Mau no Dasi-Mau halo hamutuk. Ho família Mau-Mauk nia serbisu maka’as, kuran ba sira kuaze ladun iha, kada loron sempre iha ai-han ba matabixu, meiu-dia no kalan. Maski, dala-barak, sira han de’it ai-han hirak ne’ebé mai husi kintál, to’os no, loron balu mós, han na’an-manu no karau. Leki-Mau no Dasi-Mau hatoman Bere-Mau ho de’it ai-han sira hosi kintál no to’os, ai-han hirak ne’ebé iha kór no sabór oioin loos, ho razaun sira hela dook husi vila, nune’e difísil ba sira atu hetan ai-han hirak ne’ebé mai husi loja. Maski nune’e, iha tempu balu, Leki-Mau lori produtu balun, hanesan tomati, ai-dila, fehuk, talas, ai-farina, manu eh karau ba fa’an iha vila/sidade hodi sosa foos, mina no masin, ho nune’e bele tulun sira-nia konsumu husi loron ba loron. Família Mau-Mauk lahatene ai-han hirak ne’ebé mak iha nutrisaun di’ak, maibé sira sente ladun di’ak bainhira husi loron ba loron han hahan ida de’it, hanesan batar eh talas. Nune’e, ho Leki-Mau no Dasi-Mau nia serbisu maka’as hodi hetan manu, karau, tomati, brinjela, hudi, ai-dila, modo-tahan, talas, ai-farina, fehuk no batar ne’ebé barak, sira sempre han ai-han ne’ebé diferente iha matabixu, meiu-dia nomós iha kalan. Maneira ida-ne’e sai tiha nu’udar kostume han ida ba família ne’e, husi loron ba loron iha sira-nia moris. Baibain, Dasi-Mau mak prepara hahan ba família Mau-Mauk, maibé iha loron balu mós, nia prepara hamutuk hahan ho nia la’en Leki-Mau. Matabixu, baibain, sira han fehuk, ai-farina no talas da’an, iha loron balu, han de’it hudi eh ai-dila tasak; Meiu-dia, dala-ruma, han batar-da’an kahur ho fore-rai, koto no modo-tahan ruma, loron seluk mós, sira han etu no brinjela, nune’e mós na’an-manu; Kalan, dala-ruma, sira han batar-da’an kahur ho modo-tahan ruma no fore-rai. Sira-nia hahan meiu-dia no kalan, iha loron sira seluk, dala ruma, etu/batar-da’an, manu-tolun da’an eh sona ho na’an karau. Dala-barak, família Mau-Mauk han na’an karau, tanba karau balu halai sai husi luhan no monu iha rai-naruk eh ema seluk oho, tanba tama iha sira-nia to’os eh kintál. Ne’e nu’udar sansaun/kastigu ida ba karau na’in no karau ne’e, baibain, fahe entre família Mau-Mauk no to’os eh kintál na’in sira. Leki-Mau no Dasi-Mau lahatene nein iha koñesimentu uitoan kona-ba ai-han hirak ne’ebé mak di’ak ba kresimentu fíziku (isin) no psikolójiku (hanoin), sira hatene de’it katak han importante tebes ba moris eh labele mate ho hamlaha, nune’e mós ba isin atu labele sai krekas.  Maibé, tanba sira hela dook husi loja no tenki han de’it ai-han hirak ne’ebé sira iha, nune’e tulun tebes Bere-Mau ninia kresimentu fíziku no psikolójiku. Fizikamente (isin-loron), Bere-Mau nia ain la aas nein badak liu no nia isin la bokur nein krekas liu no, bainhira, Leki-Mau eh Dasi-Mau konta istória ruma ba nia, dala-ida de’it nia komprende kle’an loos istória ne’e no, susar tebes ba nia atu haluha fali istória ne’ebé rona ona. Iha uma, bainhira Bere-Mau nia aman bandu nia atu labele halo buat ruma, nia sempre halo-tuir, nune’e mós nia sempre halo-tuir saida mak nia-aman haruka atu halo, maibé nia sempre husu: apa, tansá hau labele halo eh halo? Bainhira hetan resposta husi nia aman ne’ebé di’ak, nia sempre halo tuir. Bere-Mau eskola iha ensinu báziku filiál ida mak lokaliza besik foho Laumera, área ne’ebé izoladu tebes, maibé profesór no profesora sira mak hanorin iha eskola ne’e, iha kualidade ne’ebé aas tebes. Iha eskola, Bere-Mau sempre halo belun di’ak ho ninia kolega sira seluk, nune’e mós ho profesór sira; Bainhira rona esplikasaun husi profesór sira, nia komprende ho lais tebes; Iha tempu ne’ebé profesór/profesora bolu nia atu hananu knananuk eh konta ai-knanoik ruma iha ninia belun sira seluk nia oin, nia nunka moe, hodi hananu eh konta ho di’ak tebes. Bere-Mau nu’udar alunu ida mak matenek loos iha eskola no ninia hahalok hetan valorizasaun aas tebes husi profesór no profesora sira. Valór hanesan mós, mai husi inan/aman sira hotu iha área ne’ebá, tanba Bere-Mau nu’udar labarik ida mak sempre kumprimenta ema hotu, iha dadeer, loro-kraik eh kalan no nia gosta koalia ho kualkér ema, maski ho idade ne’ebé sei ki’ik. Kada loron, Bere-Mau nia inan sempre prepara hahan ruma, hodi ba han iha eskola, bainhira sente hamlaha. Loron ruma nia lori fehuk da’an no, ai-farina da’an, nia inan prepara hodi lori iha loron sira seluk, nune’e mós loron ruma nia lori hudi eh ai-dila tasak, bainhira iha. Iha intervalu, bainhira nia belun sira ne’ebé inan/aman profesór/profesora foti dose midar eh xokolate ruma kaer hodi han, Bere-Mau hasai nia fehuk eh ai-farina da’an ne’ebé lori, hodi han no nia nunka moe. Kostume ida-ne’e akontese husi loron ba loron iha Bere-Mau nia moris durante eskola iha ensinu báziku filiál izoladu ne’e. Loron ida, eskola ne’e hetan vizita husi pesoál saúde sira husi Sentru Saúde, hodi fahe informasaun sira ba alunu/aluna, profesór/profesora, nune’e mós inan/aman sira kona-ba oinsá atu fó ai-han hirak ne’ebé iha nutrisaun di’ak, hodi hadi’a oan sira-nia saúde fízika ne’ebé forte, hanoin ne’ebé krítiku, kro’at no iha memória ne’ebé di’ak. Iha loron ne’e, molok pesoál saúde responsável atu fahe informasaun kona-ba ai-han nutritivu ninia kontribuisaun ba saúde fízika, nia haruka alunu sira hamriik hotu, hodi fihir ba alunu sira hotu ne’e, hosi sorin-loos to’o sorin-karuk no hosi oin to’o kotuk, ikus-mai, nia fihir ba Bere-Mau no, molok bolu nia, haruka uluk alunu sira seluk, hodi tuur, menus Bere-Mau, ne’ebé husu nia atu hamriik nafatin lai. Maibé, Bere-Mau, ho ansi, husu ba pesoál ne’e: ha’u halo sala ruma? Pesoál ne’e hatan ho doko-ulun katak: lae, ita-boot lahalo sala. Nune’e, pesoál ne’e husu de’it ona ba Bere-Mau: ita-boot naran sá? Bere-Mau hatan: ha’u-nia naran Bere-Mau. Hafoin hatene tiha Bere-Mau, pesoál ne’e bolu: Bere-Mau, ita-boot bele hakat mai oin, halo favór! Bere-Mau hatan ho lian-boot: Prontu no hakat dadaun hodi ba hamriik iha sira-hotu nia oin. Nune’e, pesoál ne’e husu ba alunu sira seluk: imi haree Bere-Mau nia isin-lolon, saida mak imi bele deskreve (kolia kona-ba nia isin-lolon)? Nein ida mak bele hatan. Ho nune’e, pesoál ne’e rasik mak deskreve: Bere-Mau nia ain la aas nein badak liu no, nia isin la krekas nein bokur liu, nia sai nu’udar ezemplu di’ak kona-ba labarik ne’ebé iha saúde fízika nutritiva. Molok haruka Bere-Mau fila ba nia fatin, pesoál ne’e husu: Bere-Mau, ita-boot bele konta to’ok, ai-han saida de’it mak, baibain, ita-nia inan te’in hodi han? Bere-Mau hatan ho fiar-aan no lian-boot: Matabixu, baibain, ami han fehuk, ai-farina eh talas da’an, iha loron balu, han de’it hudi eh ai-dila tasak; Meiu-dia, dala-ruma, han batar-da’an kahur ho fore-rai, koto no modo-tahan ruma, loron seluk mós, ami han etu no brinjela, nune’e mós na’an-manu; Kalan, dala-ruma, ami han batar-da’an kahur ho modo-tahan ruma no fore-rai. Ami-nia hahan meiu-dia no kalan, iha loron sira seluk, dala ruma, etu/batar-da’an, manu-tolun da’an eh sona ho na’an karau. Rona tiha resposta husi Bere-Mau, pesoál saúde ne’e, doko-ulun hodi dehan: Bere-Mau alunu ida mak ninia mentalidade di’ak tebes, koalia ho brani, matenek no iha memória di’ak loos. Nia nu’udar alunu ida mak iha saúde psikolójika di’ak tebes, tanba han ai-han hirak ne’ebé iha nutriasun di’ak. Ohin, imi rona Bere-Mau temi ai-han hirak ne’ebé sira han iha matabixu, meiu-dia no kalan, iha sira-nia moris hosi loron ba loron, ai-han hirak ne’ebé mak sira han, maski la’ós hosi loja, nu’udar ai-han hirak ne’ebé iha nutrisaun di’ak tebes. Molok pesoál ne’e fahe informasaun, nia husu: Bere-Mau, ita-boot nia inan/aman mak sé no sira iha ne’e? Rona tiha ne’e, Dasi-Mau hi’it kedan liman hodi hatan: ha’u mak Bere-Mau nia inan no nia aman mak Leki-Mau, ami-nia família, iha área ida-ne’e koñesidu ho naran Mau-Mauk. Pesoál ne’e hamnasa ho ksolok hodi husu ba inan/aman, alunu/aluna no profesór/profesora sira hotu iha sala-laran, hodi basa-liman ba família Mau-Mauk, hafoin nia louva, hodi fó parabéns ba família Mau-Mauk, nia husu ba inan/aman, profesór/profesora sira hotu, atu kostuma aan hodi fó-han oan sira ho ai-han sira mak família Mau-Mauk baibain han, tanba ai-han hirak ne’e iha nutrisaun di’ak no ai-han nutritivu sei tulun labarik sira sai nutritivu no, ikus-mai, bele tulun ita-nia Estadu ida mak bele hanaran Estadu nutritivu. Rona tiha lia-fuan hirak ne’e, Bere-Mau h onia inan, sente kontente, to’o matan-been besik atu monu, hodi hanoin de’it iha ida-idak nia laran: afinál, ita han de’it saida mak iha, tanba dook husi vila/sidade, fó-di’ak no bele tulun ita, atu lais eh kleur, ita-nia mehi sei bele hetan ho didi’ak, ho lia-fuan seluk, fatin izoladu no ai-han naturál  halo mudansa ba família Mau-Mauk nia moris iha foho Laumera. Pesoál saúde ne’e hahú fahe informasaun ba inan/aman, alunu no profesór sira hotu kona-ba importante husi ai-han ne’ebé iha nutrisaun di’ak ba oan sira-nia saúde no ba sira-nia estudu, iha ne’ebé kona-ba ai-han sira, nia hakle’an esplikasaun liután de’it, ho baze ba ai-han hirak ne’ebé família Mau-Mauk han iha sira-nia moris. Nia haktuir katak ai-han ne’ebé iha nutrisaun di’ak sei tulun atu labarik sira-nia isin la sai krekas no bokur, nune’e mós sira-nia ain la badak nein aas liu no sei tulun tebes sira-nia hanoin ne’ebé kro’at no memória ne’ebé di’ak. Bainhira, ita halo nune’e, sei tulun mós Estadu, tanba durante ne’e esforsu oioin Estadu halo hela atu luta kontra nutrisaun ladi’ak (mal nutrisaun) iha ita-nia rain. Hafoin ida-ne’e, Bere-Mau ho nia inan fila ba uma. Iha ne’ebá, sira haktuir fali buat hotu ne’ebé hetan iha eskola ba Leki-Mau, nune’e nia sente klosok no forte liután atu hodi hala’o ninia servisu loro-loron nu’udar agrikutór. Família Mau-Mauk, ho badinas liután, hala’o nafatin atividade hotu iha área ne’ebá, iha ne’ebé família sira seluk, iha área ne’e mós, banati tuir ona lala’ok balu kona-ba oinsá hatoman aan ho kuda ai-horis ne’ebé fó nutrisaun di’ak no fó-han oan sira ho ai-han lokál sira. Prátika ne’e tulun tebes inan/aman sira iha área ne’ebá, hodi hamenus sosa ai-han sira husi loja no rai osan barak liután, nu’udar fundu ba oan sira-nia estudu iha nível aas sira. Ikus-mai, Bere-Mau hasai kursu kona-ba Enjeñeiru Agríkola no nia hetan apoiu husi Governu no Ajénsia oioin hodi dezenvolve setór agríkola iha ninia horik fatin ne’e. Ho ida-ne’e, nia aman Leki-Mau la halo tan ona nia servisu nu’udar to’os na’in, apoia de’it oan-mane, hodi tau-matan ba setór agríkola iha área ne’ebá no, ikus-mai, família Mau-Mauk hetan fiar no kontratu husi Governu hodi hatama ai-han lokál ba eskola sira hotu, atu  hadi’a labarik sira-nia nutrisaun iha eskola sira hotu. Ne’e mak rohan hosi istória ida-ne’e no lisaun importante sira balu iha istória ne’e mak, hanesan i) alunu sira mak hela iha área izoladu, asesu ba avansu sira seluk limitadu, maibé ba ai-han nutritivu sira la’ós limitadu no presiza  inan/aman sira-nia kontribuisaun, oinsá banati tuir prátika família Mau-Mauk nian ii) presiza fahe informasaun ba alunu no inan/aman sira iha área sira mak izoladu, atu tau importánsia iha produsaun no konsumu ai-han naturál sira mak família Mau-Mauk, baibain, han iha sira-nia moris iii) ho konsumu ai-han lokál sira de’it, sei hadi’a nutrisaun ba labarik sira no hanorin inan/aman sira, hodi rai osan liután ba finansia oan sira-nia estudu no iv) bainhira tuir ezemplu família Mau-Mauk bele muda mós família nia moris, husi to’os-na’in. Ha’u-nia votu de alegria no parabéns ba belun menoridade sira hotu, iha Timór no iha Mundu tomak, hamutuk ita luta kontra Traballu Infantíl! Hakerek na’in lisensiadu iha Direito husi UNTL/FUP no konklui mós pós-graduasaun ida husi Fakuldade Direito Universidade Nova Lisboa no nu’udar Asesór Jurídiku iha KFP. Horta asina aseitasaun kandidatura Prezidente Repúblika hosi Partidu CNRT https://tatoli.tl/2022/01/23/horta-asina-aseitasaun-kandidatura-prezidente-republika-hosi-partidu-cnrt/ tatoli.tl Notísia 2022-01-23 Kandidatu Prezidente Repúblika hosi partidu CNRT, José Ramos Horta. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão DILI, 23 janeiru 2022 (TATOLI) —Líder istóriku no Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta, asina karta aseitasaun kandidatura Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027 hosi Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) hodi kompete iha Eleisaun Prezidensiál. Karta aseitasaun ne’e asina iha ámbitu konferénsia nasionál Partidu CNRT no entrega ba membru Komisaun Polítiku Nasionál Partidu, Tomas do Rosário Cabral. Iha karta ne’e, Horta konkorda delegasaun hosi partidu CNRT, Tomas do Rosário Cabral, sei aprezenta prosesu hotu ba iha Tribunál Rekursu. Konferénsia nasionál Partidu CNRT ho tema ‘Konsolida partidu hodi hatuur filafali orden Konstitusionál no hametin Estadu direitu demokrátiku’, ho totál partisipante 1.666, realiza iha salaun Oka, Osindu 1, hahú tuku 08:00 to’o tuku 19:30 kalan. Antes ne’e, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lu Olo’ dekreta kalendáriu Eleisaun Prezidensiál ne’ebé sei realiza iha loron 19 marsu 2022. Konferénsia nasionál ne’e partisipa hosi kuadru militante Partidu CNRT hosi munisípiu 12 no inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno ( RAEOA) inklui Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), José Agustinho Belo, ho nia estrutura, José Luís Guterres, Madre Guilhermina Marçal no konvidadu sira seluk tan. Governu lansa vasina Pfizer doze dahuluk iha Munisípiu Liquiça https://tatoli.tl/2022/02/17/governu-lansa-vasina-pfizer-doze-dahuluk-iha-munisipiu-liquica/ tatoli.tl Notísia 2022-02-17 LIQUIÇA, 17 fevereiru 2022 — Governu liuhosi Ministériu Saúde halo lansamentu ba vasina Pfizer doze dahuluk ba sidadaun ho idade 12 to’o menus 18 iha munisipiu Liquiça ne’ebé reprezenta ba Munisípiu hotu iha territóriu nasionál. Lansamentu ne’e hala’o iha Eskola Koléjiu Santo Inacio Loiola Casait, kinta ne’e, ne’ebé  partisipa másimu hosi Vise Primeira Ministra no Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hanesan mós Koordenadora ba vasina kontra Covid-19,  Armanda Berta dos Santos, Ministra Saúde Odete Belo, reprezentante parseiru internasionál sira iha Timor-Leste ne’ebé durante ne’e apoiu vasina no prevensaun kontra Covid-19. “Ohin,  ita halo lansamentu ba vasina Pfizer doze dahuluk iha Liquiça aumezmu tempu ba munisipiu sira hotu iha Timor laran tomak hahú ohin ba oin bele vasina ona labarik sira hosi idade 12 to’o menus 18 iha munisípiu sira,” Ministra Saúde, Odete Belo hateten iha nia intervesaun. Vasina ne’e importante tebes ba labarik sira liu-liu estudante, nune’e tenke simu vasina ne’e hodi prevene surtu Covid-19 ne’ebé sa’e makas iha mundu inklui Timor – Leste. “Estudante sira, imi ohin simu ona vasina ne’e, labele tauk, vasina ne’e la estraga imi nia vida maibé halo di’ak ba imi nia saúde, vasina ne’e hetan tulun hosi Estadu Unidu America (EUA) ne’ebé ita mós tenke agradese ba sira ba Austrália no nasaun sira hotu ne’ebé tulun ona ita iha vasina no prevensaun ba Covid-19,” nia agradese. Iha fatin hanesan, Diretor Eskola Colejio Santo Inacio de Loiola Casait,  Padre Isaias Abilio Caldas CJ , agradese ba Governu tanba fó konfiansa ba sira no hili sira nia eskola hodi halo lansamentu ba vasina Pfizer no vasina kedan doze dahuluk ba estudante sira. “Ida ne’e hanesan konfiansa ida hosi Governu liu-liu Ministeriu Saúde husu ami atu ofrese fatin ne’e atu halo lansamentu vasina pfizer iha Liquiça. Ida ne’e halo ami kontente tanba konfiansa ne’ebé iha fó mai ami, nune’e motiva liu tan ami hodi halo servisu di’ak liu tan liu-liu iha área edukasaun,” nia dehan. Eskola ne’e hahú hosi ensinu báziku to’o ensinu sekundáriu ho estudante hamutuk na’in-827 hosi númeru ne’e 60% feto no 40% mane. “Alunu sira iha ne’e kuaze na’in-500 resin de’it mak simu vasina Pfizer ne’e tanba sira ne’ebé idade 18 ba leten balun simu ona AstraZeneca no balun mós simu ona Pfizer iha Dili entaun kuaze metade simu ona vasina,” Padre ne’e afirma. Iha lansamentu ne’e estudante na’in-neen iha Colejio Loiola simu kedan vasina no sona direita hosi Ministra Saúde Odete Belo. Estudante ne’ebé simu ona vasina iha lansamentu Rica Gusmão hateten, sente kontente tanba simu ona vasina Pfizer nune’e bele prevene an hodi virus covid-19. “Bainhira ha’u simu ona vasina Pfizer sente kontente tebes tanba hosi vasina ne’e bele prevene ita hosi moras Covid-19, bainhira simu vasina ne’e ha’u la sente buat ida ne’ebé husu ba ha’u nia maluk sira tenke simu vasina ne’e,” nia rekomenda. Vasina pfizer ne’e Timor -Leste hetan tulun hosi EUA hamutuk doze 100,620. Hosi númeru ne’e Dili halo ona lansamentu no vasina ona ba estudante sira no iha Munisipiu foin halo lansamentu. Xanana entrega estatua Na’i-Feto hosi Portugal ba Dioseze Maliana https://tatoli.tl/2022/02/27/xanana-entrega-estatua-nai-feto-hosi-portugal-ba-dioseze-maliana/ tatoli.tl Notísia 2022-02-27 BOBONARO, 27 fevereiru 2022 — Líder Istóriku, Kayrala Xanana Gusmão, domingu ne’e, entrega estatua Na’i-Feto, ne’ebé ofere hosi sarani portugés hosi Fátima, Portugal ba Igreja Katólika, Dioseze Maliana, munisípiu Bobonaro. “Iha seremónia simples ida, sira bolu ha’u dehan, favór lori ba tau iha Timór, ne’e mak ha’u simu knaar ida-ne’e ho ksolok tebes, sira-nia liafuan mak liuhosi estatua ne’e, hakarak hatudu nafatin jestu amizade ne’ebé la kotu entre povu portugués no Timór, iha hahalok, ba kualker atividade no knaar loron-loron iha ukun-an ida-ne’e,” Xanana hateten, hafoin ramata misa, iha Igreja Parokia Maliana. Seremónia entrega estatua Na’i-Feto ne’e hosi Xanana Gusmão, ne’ebé simu direta hosi Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amaral, no akompaña hosi sarani sira hodi halo prosesaun hosi Kámara Dioseze tuan Igreja Parokia Maliana, hafoin Xanana Gusmão ajuda misa domingu Santa hodi lee primeira leitura. Nune’e, Líder Karizmát iku ne’e haktuir, sarani portugués oferere estatua ne’e hanesan jestu solidariedade fraternál fiar relijioza nia, hodi kontribui hametin sarani nia fé, tamba uluk iha tempu okupasaun, povu portugués hamriik metin hodi hakilar maka’as defende direitu povu no sarani timor-oan to’o hetan ukun rasik-an. Padre Parokia Maliana, Valério Gusmão, tara tais ba Xanana Gusmão. Imagen TATOLI/Sérgio da Cruz Biban ne’e, Padre Parokia Maliana, Valério Gusmão, reprezenta sarani sira simbolikmente tara tais ba Xanana Gusmão, nu’udar símbolu agradesimentu, tamba nia prezensa iha Portugal, halo povu no sarani iha Fátima oferese estatua ne’e. Nune’e mós, Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amaral, hodi sarani sira nia naran agradese tebes ba laran luak povu no sarani Fátima, tamba bele fó konfiansa ba Xanana Gusmão lori estatua no entrega ba sarani katólika. “Imajen ida-ne’e Nossa Senhora de Fátima moris iha tinan 1917, mosu iha Fátima Portugal, ema sira iha Fátima ne’ebé laran di’ak, fó domin tomak mai ita liuhosi prezensa Maun Boot Xanana iha Portugal, ne’e duni prezensa illas ida-ne’e bolu atensaun ba ita hotu, nu’udar sarani, hato’o didi’ak autentisidade ba ninia-an, umildade no onestidade iha rai ida-ne’e tamba buat sira-ne’e kontribui ba ita-nia di’ak no salvasaun hodi halo tuir saida mak Maromak haruka,” Bispu tenik. Aleinde ne’e, Don Norberto agradese ba ekipa sira ne’ebé serbisu hamutuk ho Xanana Gusmão, ne’ebé durante ne’e esforsu maka’as, responsabiliza no kuida ona estatua ne’e iha prosesu tomak, desde povu Fátima estraga iha loron 12 fevereiru 2022 to’o ohin loron, sarani Dioseze Maliana simu ho di’ak no domin. “Estatua ne’e sira hato’o mensajen dehan atu tau iha Katedral Dioseze Maliana, maibé agora ita nia katedral sei iha prosesu konstrusaun nia laran no ita haree katak fatin seidauk favorese, maibé ami sei esforsu nafatin buat ne’ebé ita iha no bele koko rai didi’ak iha Parokia Maliana,” nia akresenta. Sarani Dioseze Maliana, Maria de Jesus, ksolok tebes ho prezensa estatua Na’in-Feto, tamba bele hametin liután fé nu’udar ema katólika iha kualker aktividade tomak. “Dahuluk, nu’udar timor-oan, ami agradese tebes ba Avo Nana tamba hosi nia mak estatua ne’e bele mai. Ami agradese mós ba sarani Fátima Portugal, maski ita la koñese malu diretamente, maibé sempre rekoñese nafatin Timór, liu-liu iha vida espirituál no liuhosi illas Na’i-Feto ne’e, ami iha esperansa katak ita-nia amizade no solidariedade sei la kotu,” nia dehan. Seremónia entrega estatua Na’i-Feto ne’e, partisipa hosi Deputada balun, Padre no Madre, abitante lokál no sarani hosi postu administrativu Maliana, ne’ebé hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste, Komandu munisípiu Bobonaro. RAEOA konstrui sentru emprezaríal https://tatoli.tl/2022/03/01/raeaoa-konstrui-sentru-emprezarial/ tatoli.tl Notísia 2022-03-01 OÉ-CUSSE, 01 marsu 2022 – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hamutuk ho membru Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu Infraestrutura, segunda ne’e hatuur fatuk dahuluk ba kontrusaun sentru emprezariál empreendedorizmu hodi akumula prestasaun serbisu ekonomia formál no informál. Sentru emprezariál ne’e kompostu hosi eskritóriu Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,IP) no Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE). Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, hatete, projetu ne’e atu akumula prestasaun servisu RAEOA nian ba ekonomia informál ho formál, tanba ekonomia informál ne’e, IADE ho komponente grupu formadór sira sei tulun grupu pekena emprezáriu no mikro empreza sira, atubele hetan formasaun iha futuru. “Entaun fasilidade IADE ne’e harii, nia intensaun mak fasilita formasaun ba nível médiu emprezáriu sira ho nível médiu sira-ne’ebé hakarak aprende negósiu, iha parte seluk servisu SERVE nian, ida-ne’e atu akomoda prestasaun serbisu ba empreza-sira, rejistu empreza atu akumula prestasaun serbisu ekonómia formál no informál rejiaun nian inklui servisu seluk iha fasilidade hirak-ne’e,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha serimónia lansamentu ne’e. Autoridade hakarak harii edifisiu SERVE, tanba iha servisu barak sei akumula hotu iha laran, tanba sei envolve ofisiál unidade aprovizionamentu sira, hodi hafasil liña koordenasaun serbisu públiku. Nune’e mós sei envolve servisu banku hosi transporte nian, bainhira halo rejista ba transporte la presiza movimentu ba mai maibé konsentradu iha fatin ida de’it, entaun setór privadu-sira tenke serbisu másima hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha rejiaun ne’e. Iha bidan ne’e, Prezidente Komisaun E, Deputadu Abel Pires, apresia tanba autoridade RAEOA iha planu integradu hodi kria fasilidade ba atividade dezenvolvimentu emprezárial sira, nune’e bele hasa’e prestasaun serbisu ekonomia iha Oé-Cusse. “Komisaun E sai sasin ba konstrusaun ne’e, projetu furak tebes, ha’u orgullu tanba autoridade sira iha Oé-Cusse, iha duni inisiativa atu kria fatin di’ak ba atividade ekonomia iha Oé-Cusse, ida-ne’e sai ezemplu di’ak ba munisípiu seluk,” reprezentante povu ne’e orgullu. Entretantu, konstrusaun ne’e ezekuta hosi empreza Aprilia Unipesoál, Lda, ho valór kontratu $297,488.80, ne’ebé aloka hosi Orsamentu Jerál Estadu (2021) ho durasaun fulan-haat. Servisu fíziku ne’ebé empreza sei konstrui mak hanesan, edifísiu ba Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,IP) nia médida metru 18×8 no edifisiu ba Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), ho nia médida metru 34×12, moru haleu, fasilidade postu sekuriti, sanitária no tanki bee-moos. Virgílio Guterres iha kompromisu tolu bainhira eleitu sai Prezidente Repúblika https://tatoli.tl/2022/03/13/virgilio-guterres-iha-kompromisu-tolu-bainhira-eleitu-sai-prezidente-republika/ tatoli.tl Notísia 2022-03-13 Apoiante Kandidatu Prezidente Repúblika, Virgílio da Silva Guterres, partisipa no rona kompromisu polítiku durante kampaña ho tipu diálogu, domingu (13/03) iha aldeia Ilimanu, Manatuto. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres DILI, 13 marsu 2022 (TATOLI)– Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) independente ba períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 12, Virgílio da Silva Guterres, domingu ne’e, halo kampaña ho tipu diálogu ho komunidade iha aldeia Ilimanu, suku Uma-kaduak, postu administrativu Lacló, munisípiu Manatuto. “Ha’u-nia kompromisu atu sai Prezidente Repúblika iha liafuan tolu HHH hanesan Hatan, Hatutan, no, Haburas,” Kandidatu PR Virgílio Guterres, hateten ba apoiante sira durante diálogu. Kandidatu Prezidente Repúblika, Virgílio da Silva Guterres, hato’o kompromisu ba apoiante sira durante halo kampaña ho tipu diálogu, domingu (13/03) iha aldeia Ilimanu, Manatuto. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres Nia esplika, kona-ba Hatan, atu define povu nia futuru ba rai ida-ne’e, ne’ebé hatan hanesan uluk Asu’ain kaer kilat kontra invazaun Indonézia no agora hatan hanesan juventude 12 novembru 1991 ne’ebé se hirus matan atu hatan ba inimigu nia lian no hatan hanesan juventude iha Tasi-tolu iha tinan 1989 bainhira hetan vizita hosi Amu Papa João Paulo II, katak hakarak ukun rasik-an. “Bainhira ha’u sai Prezidente Repúblika, hanesan hatan ba nasaun nia bolu no hatan ba povu-nia halerik durante tinan 20 nia-laran,” nia akresenta. Kona-ba Haburas, katak hakarak haburas no hamoris ambiente polítiku saudável, ne’ebé bele partidu no hanoin la hanesan ba dezenvolvimentu, maibé tenke respeita malu nafatin hanesan maun alin no inan feto. Nune’e, bainhira hetan fiar hosi povu, Virgílio hakarak halakon kultura ódiu no hatuun malu tanba rasa no kór, tanba demokrasia ne’e la’ós konta malu, maibé presiza kria dame hodi lori dezenvolvimentu ba oin. “Ha’u Kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé tau ha’u-nia prioridade ba dezenvolvimentu juventude, ho razaun durante ita ukun-an tinan-20 nia-laran, juventude sai ornamentu ba diskursu polítiku no juventude mak sempre hetan krítika hosi polítiku na’in sira, katak juventude mak problema nia hun tanba envolve iha arte marsiál no sai ameasa ba komunidade,” nia dehan. Aleinde ne’e, Kandidatu ho númeru sorteiu 12 ne’e hakarak konvida juventude hotu atu hamriik no hakilar hamutuk ba polítiku na’in sira, atu hapara ódio no vigansa, tanba juventude prontu luta defende povu ba oin. Kona-ba kompromisu Hatutan, Kandidatu PR ne’e hakarak konvida juventude, katak independénsia ne’e la’ós atu dada bandeira no kanta Hino Nasionál ‘Patria, Patria’ de’it hotu ona, maibé  tenke halo povu moris di’ak, hanesan iha uma dignu, iha hahán sufisiente atubele dezenvolve moris, oan sira bele asesu ba sentru saúde no edukasaun povu iha kondisaun sufisiente atu dezenvolve agrikultura. Povu sai na’in ba dezenvolvimentu Virgílio konsidera ukun rasik-an la’os atu halo povu sai vítima ba dezenvolvimentu, maibé ukun ne’ebé halo Estadu tau povu hanesan sujeitu ba dezenvolvimentu ka na’in ba dezenvolvimentu. Kandidatu Prezidente Repúblika, Virgílio da Silva Guterres, hamutuk ho nia ekipa susesu. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres “Bainhira ha’u sai Prezidente Repúblika, serbisu ida mak promulga Orsamentu Jerál Estadu, hanesan ema ne’ebé atu fó asinatura ba aprovasaun ikus planu Governu nian. Ha’u sei halo komunikasaun frekuente ho Xefe Governu atu garante katak planu dezenvolvimentu Governu ninian iha alokasaun orsamentu natón ba dezenvolvimentu juventude, edukasaun, saúde no agrikultór,” nia argumenta. Kandidatu independente ne’e tau prioridade ba setór edukasaun, tanba tinan 20 ona eskola balun laiha kadeira no meza, profesór barak mak moris ho estatutu kontratadu, presiza tau atensaun ba edukasaun tanba nasaun atu la’o ba oin presiza edukasaun kualidade. Ba saúde, Estadu tenke kontinua investe no hadi’a infraestrutura saúde, hanesan ospitál referál sira tenke iha munisípiu hotu, nune’e bele fasilita povu no sentru saúde tenke to’o ba aldeia sira. Hetan fiar hosi povu, Virgílio sei tau importánsia mós ba profisionál saúde sira no iha independénsia ekonómika, Estadu tenke garante independénsia ekonómika liuhosi remunerasaun razoável, katak kria kondisaun ba bem estár ne’ebé dignu ba profisionál saúde sira, nune’e sira bele presta serbisu ho dedikasaun maka’as. “Bainhira Estadu la tau matan mak médiku sira prefere loke sira-nia klínika rasik, nune’e halo tratamentu iha sira-nia klínika,” nia tenik. Ba agrikultura, Kandidatu independente ne’e konsidera, presiza investe iha dezenvolvimentu agrikultura, hodi bele fornese ai-han sufisiente ba komuidade. “Tanba soberania Estadu ninian la’ós depende ba ita dada bandeira, maibé depende ba soberania alimentár, katak povu no família ida-idak bele deside saida mak sira atu han,” nia subliña. Kandidatu Prezidente Repúblika, Virgílio da Silva Guterres. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres Kompromisu seluk bainhira Virgílio sai PR, nia hakarak juventude nia lian mós bele mosu iha Governu no iha Konsellu Ministru tanba durante tinan 20 juventude nia lian laiha, tanba ema ne’ebé iha direitu ba vota iha desizaun Konsellu Ministru ne’e ba Ministru de’it. “Bainhira ha’u sai Prezidente, buat ne’ebé ha’u rekomenda ba Governu mak eleva Sekretaria Estadu ne’e sai Ministériu Juventude Despostu, nune’e iha alokasaun orsamentu sufisiente ba dezenvolvimentu juventude ninian no sei garante espasu luan ba juventude atu espresa sira-nia kreatividade liuhosi talentu ne’ebé iha,” Virgílio salienta. Iha fatin hanesan, Responsável apoiante ba Kandidatu PR Virgílio Guterres, iha aldeia Ilimano, Bartolomeo da Guinha, agradese tebes ba kandidatu tanba bele hakat ona ba aldeia ne’e hodi hato’o kompromisu ba sira. “Ami garante katak ho votu ne’ebé ami fó ba Kandidatu Prezidente Repúblika Virgílio Guterres, nia sei sai líder ne’ebé bele promove juventude no halo jestaun di’ak ba juventude hodi bele ida-idak eleva talentu ne’ebé iha, tanba nia iha mehi di’ak,” nia dehan. Nune’e mós, Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), Paulino Soares, hateten, durante monitorizasaun ba kampaña ne’e, situasaun la’o di’ak ka hamatek. “Ita-nia kandidatu númeru sorteiu 12 ne’e, ninia oráriu loloos ba kampaña tuku 10:00 to’o 13:00, maibé iha mudansa tanba Kandidatu ne’e okupadu ho atividade balun, entaun muda fali ba parte lorokraik tuku 15:00 to’o 18:00, maibé mudansa oráriu ne’e la kontra regra hosi CNE, kontra bainhira sira halo kampaña liu oras tuku 18:00 ba leten,” nia dehan. Entretantu, kampaña ho tipu diálogu ne’e hahú iha tuku 15:27 to’o 17:07, ne’ebé superviziona hosi CNE, Uniaun Europeia, Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portugés) no hetan seguransa másima hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Kampaña iha Manatuto, Horta hakarak promove produtu lokál ba investidór estranjeiru https://tatoli.tl/2022/04/05/kampana-iha-manatuto-horta-hakarak-promove-produtu-lokal-ba-investidor-estranjeiru/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) hosi Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 01, José Ramos Horta, bainhira hetan fiar hosi povu, nia parte hakarak aprosima investidór estranjeiru sira no promove produtu lokál. Kandidatu Prezidente Repúblika hosi CNRT períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 01, José Ramos Horta, hato’o kompromisu polítiku durante halo mini-kampaña prezidensiál segunda volta, iha salaun Parokiál, iha postu administrativu Manatuto villa, tersa (05/04). Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres “Balisaun ne’e di’ak tebes, realidade ha’u haree iha loja nasaun boot fa’an balisaun, ne’ebé bele sai produtu industrializadu no komersializadu. Produtu seluk ne’ebé Manatuto-oan prodús mak iha postu Laklubar hanesan zona espesiál produsaun chá, ai-fuan no ai-funan, maibé Prezidente Repúblika laiha papel iha área ekonomia iha Governu, maibé Prezidente ho kakutak matenek no esperiénsia, ho kontaktu iha setór negósiu iha mundu ka ho timor-oan sira, bele promove investimentu,” Horta hato’o kompromisu polítiku durante kampaña prezidensiál segunda volta ho tipu mini-kampaña, iha salaun Parokiál, iha postu administrativu Manatuto villa, munisípiu Manatuto, tersa ne’e. Kandidatu PR ne’e nota mós katak iha postu administrativu Laklubar iha kafé barak no fa’an ona to’o iha rai-li’ur. “Bele aumenta kafé iha Laklubar tanba ema iha Hongkong sira hakarak liu mak kafé Laklubar, tanba kafé ne’e barak liu fa’an ona iha restaurante sira iha Hongkong,” eis Diplomata ne’e haktuir. Aleinde ne’e, Horta promete komunika ho Governu atu tau prioridade urjente hadi’a estrada diresaun Orlalan iha postu administrativu Laklubar, munisípiu Manatuto, ne’ebé ho kondisaun atuál a’at tebes, nune’e populasaun sira bele asesu ho di’ak no lori produtu to’o iha merkadu. Maski nune’e, nia admite, atu realiza kestaun hirak ne’e, Prezidente Repúblika tenke iha relasaun di’ak ho Governu, Parlamentu Nasionál no parseiru internasionál sira. “Orsamentu tenki tuir ita-nia apresiasaun no valiasaun ba sustentabilidade finanseira. Ita haree ita-nia osan mina no investimentu ne’ebé Timór halo iha merkadu internasionál, iha osan hira mak ita bele gasta ba prioridade no ida labele, entaun Prezidente hamutuk ho Governu halo negosiasaun hodi husu ajuda hosi nasaun ruma hodi halo estrada rurál sira ein pakote,” nia akresenta. Iha biban hanesan, Vise-Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku (PD), Mateus Cabral, husu ba parte hotu atu apoiu Kandidatu PR Horta. “Hanesan Vise-Sekretáriu Jerál PD no Manatuto-oan, husu hotu-hotu tenki vota ba Ramos Horta atu garante funsionamentu konstitusionál. Tenki hatene katak iha IV Governu lidera hosi Xanana Gusmão, kresimentu ekonomia sa’e ba 10%, maibé agora menus 8%, ne’e katak situasaun polítika rai-laran afeta ba funsionamentu ekonomia no halo ema barak dezempregu no laiha rendimentu. Tanba ne’e maka hakarak muda situasaun ne’e tenki vota ba Ramos Horta,” nia tenik. Atividade kampaña ne’e superviziona hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), observadór internasionál, no hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) inklui membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). Xefe suku iha Manatuto seidauk simu ekipamentu eletróniku hosi MAE https://tatoli.tl/2022/04/05/xefe-suku-iha-manatuto-seidauk-simu-ekipamentu-eletroniku-hosi-mae/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) iha loron hirak liubá distribui ona ekipamentu eletróniku ba xefe suku sira iha territóriu nasionál, maibé xefe suku sira iha munisípiu Manatuto to’o agora seidauk simu. “Tuir informasaun MAE atribui ona ekipamentu eletróniku ba suku hotu iha territóriu nasionál, maibé iha suku Maabat, munisípiu Manatuto, postu administrativu Manatuto villa, to’o ohin loron ami seidauk hetan informasaun klaru,” Xefe suku Maabat, António da Silva, hato’o preokupasaun ne’e ba Agência TATOLI iha sede suku, tersa ne’e. Autoridade komunitária ne’e konsidera materiál ne’ebé atu simu ne’e importante tebes hodi fasilita halo serbisu atende populasaun bainhira trata dokumentu. “Ekipamentu ne’e importante tebes ba suku tanba daudaun ne’e komunidade mai trata dokumentu, liliu liga ba servisu notariadu nian, sira presiza foti deklarasaun iha suku, maibé bainhira mai, ami buat ida laiha. Desde ami eleitu iha tinan 2016 to’o agora ekipamentu eletróniku iha suku laiha, antes ne’e uza de’it mesin ketik manuál maibé agora labele utiliza ona,” nia konta tuir. Nune’e, dala barak administrasaun suku haruka komunidade ba trata dokumentu direta iha postu. “Asuntu sira ligadu ho akordu dame hanesan fa’an no sosa rai sira ne’e, sira bá direta iha rental sira depois lori mai ami asina de’it,” nia akresenta. ANPM no autoridade Manatuto halo serimónia kulturál hodi loke dalan ba peskiza mármore https://tatoli.tl/2022/05/06/anpm-no-autoridade-manatuto-halo-atividade-kultural-hodi-loke-dalan-ba-peskiza-marmore/ tatoli.tl Notísia 2022-05-06 Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), empreza Uma Marble Timor (UMT) no autoridade Manatuto realiza serimónia kulturál hodi husu lisensa atu halo peskiza ba mármore iha Suku Uma-kaduak, aldeia Ilimanu, postu administrativu Laclo. Prezidente ANPM, Florentino Soares Ferreira, hatete atividade ne’e hanesan loke dalan ba empreza halo estudu tanba antes ne’e iha dezentendimentu ho komunidade hodi prejudika implementasaun projetu no peskiza. Nia relembra katak, iha 2019 no 2020, Governu hasai rezolusaun ida hodi labele halo atividade tanba mosu kestaun refere nomós covid-19, maibé ikus mai bele solusiona. Prezidente ANPM, Florentino Soares Ferreira. Imajen Tatoli/Anito Soares. “Populasaun simu ona kompañia [atu halo atividade] no autoridade sira halo serimónia kulturál ida hodi bele husu matak-malirin, nune’e bele loke dalan ba peskiza nian”, dehan dirijente ANPM, iha Ilimanu. Responsavel ne’e rekorda mós katak, iha tinan kotuk, Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba dahuluk ba Lei Kódigu Mineiru ho unanimidade, depois aprezenta iha tinan barak nia laran. “Iha 2013 no 2016 lei ne’e kaduka tiha, maibé iha 2020 ami lori filafali bá Parlamentu no ikus mai hetan aprovasaun no promulga husi Prezidente Repúblika”, katak. Hafoin hetan ona promulgasaun, ANPM avansa kedan ho atividade husi lei refere ho entuziazmu. “Atividade minerál iha rai-maran sei fó efeitu diretamente ba povu. Komunidade ne’ebé hela besik bele hetan serbisu, hamoris ekonomia ne’ebé la’ós direita ba reseita Estadu, maibé mós fó empregu no oportunidade ba tékniku timoroan sira”, dehan. Iha sorin seluk, Diretór Empreza UMT, Jacson Lay, afirma hafoin halo rituál hahú kedan peskiza ho durasaun tinan ida no possibilidade sei estende. “Tanba ekipamentu balun ami lori mai tau ona iha fatin ne’e, baihira hotu ona mak ita sei ko’alia kona bá explorasaun no produsaun”, realsa. Nune’e Xefe Suku Uma-kaduak, Fermino Ribeiro, dehan husi inísiu kedas sempre kolabora ho komunidade no ANPM. “ Graças a Deus , ita bele realiza serimónia kulturál ida ne’e. Iha futuru, liuhusi peskiza ne’e ami sei koopera di’ak tebes”, hatete. Hanesan autoridade lokál, Fermino ko’alia nafatin ho komunidade atu akompaña peskiza ida ne’e no bainhira remata bele halo ona esplorasaun. Daudaun ne’e, ema nain-haat mak halo ona serbisu hodi asegura ekipamentu peskiza empreza nian. Alénde ne’e, Komandante Polísia Eskuadra Laclo, Inspetór Asistente Miguel Faria, garante atividade peskiza ne’e sei la’o ho di’ak, nune’e fó benefísiu bá komunidade no ba Estadu. Relembra katak ANPM ho empreza lokál UMT asina, iha 2020, kontratu  ba peskiza iha área ektare 400 ho kustu rihun $600 inklui estudu iha parte norte postu administrativu Laclo. Atividade ne’e lakonsege realiza iha momentu ne’ebá tanba pandemia covid-19 no dezentendimente ho komunidade, nune’e realiza fali iha maiu tinan ida ne’e. MS ho parseiru sira halo avaliasaun progresu saneamentu iha Cairui https://tatoli.tl/2022/05/14/ms-ho-parseiru-sira-halo-avaliasaun-progresu-saneamentu-iha-cairui/ tatoli.tl Notísia 2022-05-14 DILI, 14 maiu 2022 – Ministériu Saúde hamutuk Uniaun Europeia ho Fundu Nasaun Unidas ba Labarik (UNICEF) halo avaliasaun progresu inisiativa saneamentu ne’ebé lidera husi komunidade suku Cairui, postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto. Komunikadu imprensa ne’ebé Tatoli asesu, falta asesu ba saneamentu hamosu kustu umanu reál, má-nutrisaun no mate sedu. Estudu no análize foin lalais ne’e hatudu ligasaun forte entre soe fo’er arbiru ho raes badak infánsia, ne’ebe iha impaktu ba dezenvolvimentu kognitivu no produtividade futuru ekonómiku. Iha Timor-Leste, respiratória no moras diareia mantein kauza prinsipál rua ba mortalidade infantil no labarik, rua ne’e hotu ligadu forte ho prátika sira lad’un di’ak ba ijiene no saneamentu. Rase badak tau metade populasaun país ne’e ba iha risku hodi la hetan sira-nia dezenvolvimentu kakutak ho poténsia maxima. Loron 1000 dahuluk hosi labarik ida nia moris mak momentu krítiku atu hakfilak taxa raes badak 47% entre labarik Timor-Leste sira. “Ami haree ezemplu sira iha fatin ne’e hanesan iha Cairui, no ha’u enkoraja nafatin atu Timor-Leste tomak adota asaun saneamentu totál no prevene moras no má-nutrisaun ba labarik no familia sira,” Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo hateten. OMS no UNICEF halo Programa monitorizasaun Konjunta (PMK) iha 2019 hatudu katak 18% hosi populasaun Timor-Leste sei prátika ALFA, karik boot-liu (37%) iha área rurál sira. Nune’e mós pelumenus totál populasaun 57% hetan asesu ona ba saneamentu bázika. Iha fatin hanesan, Embaxadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste Adrew Jacobs hateten, falta asesu ba saneamentu hamosu kustu umanu reál lidera ba moras, má-nutrisaun no mate sedu. Implementasaun inisiativa La Soe Foer Arbiru ne’e krusial hodi rezolve problema sira-ne’e sei halo diferensa boot, hadi’ak moris no labarik sira-nia prosperiedade kresimentu. ‘”Tanba ne’e mak buat-hotu ami halo ohin loron ne’e importante tebes la’’os de’it ba país ne’e maibé mós ba Uniaun Europeia,” Adrew Jacobs informa. Nune’e Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Bilal Durrani, dehan, impaktu hosi saneamentu ladi’ak ba labarik no fam’ilia sira bele halo aat-liu, lori ba má-nutrisaun, moras, auzénsia iha eskola sira, aprendizajen fraku ka bele mate. ‘”Maibé buat ne’e bele muda, no redús nia impkatu ho pasu simples, laiha ALFA, melloria ba asesu bee-moos no ambiente moos,” Bilal Durrani informa. Membru komunidade hotu iha dezempeñu hodi hola medida konkreta sira hodi hadi’ak saneamentu no nutrisaun. UNICEF orgullu hodi bele apoia komunidade sira-nia asaun saneamentu totál lidera hosi komunidade rasik. UNICEF oras ne’e apoia hela avaliasaun Formativa Saneamentu totál lidera husi komunidade iha Timor-Leste hodi ezamina programa hotu relasiona ho saneamentu hosi Ministériu Saúde, UNICEF no parseiru sira. Avaliasaun ne’e konklui ona katak implementasaun programa saneamentu totál lidera husi komunidade nia estilu iha Timor-Leste. Suku Cairui deklara ona Área La Soe Foer Arbiru (ALFA) iha Dezembru 2021 no inisiativa saneamentu totál lidera hosi komunidade ne’ebé susesu liu iha Ministeriu Saúde , UNICEF no UE nia inisiativa. Hosi inisiativa konjunta ne’e lansa tiha ona iha munisípiu Baucau, Dili no Manatuto. Hafoin lansa tiha iha Manatuto, suku 23 ka 31 (hamutuk 78%) iha munisípiu ne’e deklara ona ALFA, benefísia ema 39.067, inklui labarik tinan lima mai kraik 4.380 liu. Aleinde apoiu projetu saneamentu ida-ne’e huoi Uniaun Europeia ba komunidade sira iha Cairui, munisípiu Manatuto. Komemora restaurasaun independénsia, SEJD enkoraja joven hamutuk maske iha diferensa https://tatoli.tl/2022/05/20/komemora-restaurasaun-independensia-sejd-enkoraja-joven-hamutuk-maske-iha-diferensa/ tatoli.tl Notísia 2022-05-20 MANATUTO, 20 maiu 2022 (TATOLI)- Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, komemora loron restaurasaun independénsia ba dala-20 ho populasaun sira iha Suku Ailili, Postu administrativu Manatuto vila, Munisípiu Manatuto Governante ne’e hateten, iha buat barak mak Timor–Leste seidauk atinji iha ukun rasik an ida ne’e, tanba ne’e Governu no Estadu kontinua fó-importánsia ba ema hotu-hotu liuliu joven sira hodi kontribui pás no estabilidade hodi bele fó-biban ba líder no ukun-na’in sira hodi dezenvolve rai ida ne’e ba povu nia moris di’ak iha futuru. “Ita tenke hamutuk hateke ba oin ho objetivu jerál ida katak povu no foinsa’e sira tenke serbisu hamutuk hodi dezenvolve Timor- Leste ba futuru maski ita iha diferensa polítika no diferensa organizasaun,’’ nia fó-hanoin, iha ámbitu komemora loron restaurasaun independénsia 20 maiu, ba Tatoli, iha sesta ne’e. Sekretáriu Estadu juventude no desportu, Abrão Saldanha haklaken ba povu Timor-Leste tomak espesialmente foinsa’e sira katak ohin ita bele komemora loron restaurasun independénsia ba dala-XX tanba mehi husi joven sira nian ne’ebé mak luta maka’as iha prosesu luta ba ukun rasik an, tanba ne’e husu ba foinsa’e sira hodi hatutan mehi ba moris di’ak liuhosi serbisu ne’ebé disiplina hodi alkansa moris di’ak iha futuru. “Ha’u fiar katak liuhosi foinsa’e sira-nia mehi, tinan 10 ka 20 oin mai Timor–Leste bele gaña moris di’ak iha futuru maibé atu konkretiza mehi ida ne,e, husu ba entidade hotu-hotu no populasaun Timor–Leste tomak hodi serbisu maka’as,’’ nia apela. Membru Governu ne’e esplika, importánsia husi komemorasaun loron 20 maiu ne’e hodi hanoin hikas funu-na’in no martir sira-nia mehi hodi kontinua valoriza no tane as prinsípiu fundamentál ba harii Timor–Leste. “Nu’udar sidadaun ne’ebé di’ak ita hotu iha direitu sívil polítika hodi deside futuru rai ida ne’e nian liuhosi mehi hodi hatutan obra ne’ebé ita nia funu-na’in sira husik hela mai ita,’’ ezekutivu ne’e akresenta. Entretantu, komemorasaun loron restaurassun independénsia ba dala-20 ne’e, asegura husi Polísia Nasionál Timor–Leste (PNTL) no partisipa másimu husi funsionáriu tomak, estudante sira, membru arte marsiál sira hanesan Kera Sakti, KORK, PSHT, Perisai Diri (PD), Taekwondo no povu Manatuto enjerál. Inspetór ba serimónia importante ne’e mak SEJD, Abrão Saldanha. GAM iha Oé-Cusse sempre promove dame iha sosiedade https://tatoli.tl/2022/05/23/gam-iha-oe-cusse-sempre-promove-dame-iha-sosiedade/ tatoli.tl Notísia 2022-05-23 OÉ-CUSSE, 23 maiu 2022 – Sub-Komisaun Reguladora Arte Marsiál iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), orgullu tanba Grupu Arte Marsiál (GAM) ne’ebé eziste iha Oé-Cusse sempre promove dame no pás iha sosiedade. Prezidente sub-KRAM Oé-Cusse, Jeferino da Cruz Salu, hatete, organizasaun ne’ebé eziste iha Oé-Cusse hamutuk hitu, ho kompozisaun envolve membru kuaze 2000 bazea dadus KRAM iha 2021, maibé to’o agora laiha lista kona-ba problema arte-marsiál. Prezensa Grupu Arte Marsiál iha Oé-Cusse sempre promove dame iha sosiedade. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. “Atu hatudu ba ita hotu katak organizasaun ne’ebé ha’u lidera hanesan prezidente sub-KRAM tinan-10 ona iha Oé-Cusse, sein lista negra ba iha PNTL, seidauk iha problema ida-ne’ebé akontese entre organizasaun Grupu Arte Marsiál, ida-ne’e orgullu boot ba povu Oé-Cusse, tanba GAM nia prezenza durante ne’e kontribui maka’as ba dame iha sosiedade,” Jeferinu Salu, hateten iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia orgullu tanba juventude iha Oé-Cusse, kuda metin moto Atoni nian, katak unidade asaun progresu, hamutuk serbisu hodi dezenvolve Timor-Leste. “Ida-ne’e hatudu katak, ita serbisu hamutuk la’ós organizasaun ida de’it maibé hosi Governu hosi autoridade RAEOA no parte sosiedade autoridade komunitáriu, PNTL inklui komunidade, ita serbisu hamutuk maka ita fó valór ohin loron katak, problema arte-marsiál iha Oé-Cusse no eskala mihis,” nia fó-sai. Nia apela nafatin ba Grupu Arte Marsiál sira iha RAEOA, kontinua promove dame, pás no estabilidade, tanba daudaun KRAM Oé-Cusse sei hein hela koordenasaun hosi nível nasionál molok halo re-ativa treina livre. Koordenadór Organizasaun Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Candido dos Reis Amaral, agradese ba Governu, tanba konsidera Grupu Arte Marsiál-sira hanesan desportu nasionál, nune’e tinan ne’e hahú re-ativa treina livre no sa’e sintu iha rai laran. “Ha’u agradese ba Governu tanba tinan-ne’e hahú identifika halo legalizasaun ba organizasaun arte-marsiál, ita iha Oé-Cusse durante ha’u lidera organizasaun ne’e, orgullu tanba ita-nia membru sira iha kooperasaun di’ak ho GAM seluk, ho objetivu atu garante pás no dame iha Oé-Cusse,” nia orgullu. Organizasaun hitu ne’ebé Sub-Komisaun Reguladora Arte-Marsiál RAEOA rejista, maka hanesan Organizasaun Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), organizasaun Ikatan Kera Sakti (IKS), organizasaun Kmanek Oan Rai-klaran (KORKA), organizasaun Perisai Diri (PD), THS-THM, Karate, Boxin, no Tae-Kwon-Do. Estabelesimentu sentru arkivu istóriku sei hein dezeñu finál hosi empreza https://tatoli.tl/2022/06/10/estabelesimentu-sentru-arkivu-istoriku-sei-hein-dezena-final-hosi-empreza/ tatoli.tl Notísia 2022-06-10 DILI, 10 junu 2022 — Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, informa estabelesimentu sentru arkivu istóriku, CNC hein dezeñu finál hosi empreza, nune’e fulan oin CNC bele hahú ona loke konkursu. “Prosesu hari sentru arkuivu istóriku, CNC hein hela dezeñu finál hosi kompaña submete iha fulan ne’e nia rohan, nune’e iha fulan oin ita loke konkursu,” Hugo Maria Fernandes hateten ba Agência  Tatoli, iha nia knar fatin, Balíde, sesta ne’e. Nia esplika, sentru ne’e ho naran sentru arkivu, sasán sira-ne’ebé atu tau iha laran kona-ba arkivu istóriku ne’ebé daudaun ne’e CNC rai hela iha Antigu Komarka Balíde. “Ita-nia fatin ida agora la seguru, tanba la prenxe padraun internasionál kona-ba arkivu nian. Aleinde ne’e, fatin ida agora, uza sela ida iha komarka Balíde nia kondisaun fíziku la prenxe kritéria nu’udar sentru ba arkivu, tanba ne’e ita harii foun, nune’e bele rai akivu sira ho seguru liu,” nia dehan. Empreza ne’ebé daudaun ne’e halo hela dezeña ba modelu sentru arkivu istóriku foun ne’e mak empreza Niceles, Lda. Relijiaun-kultura dezenvolve sai turizmu atrativu sei atrai turista sira https://tatoli.tl/2022/06/13/relijiaun-kultura-dezenvolve-sai-turizmu-atrativu-sei-atrai-turista-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-06-13 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten selebrasaun loron mahein parókia Santu António Manatuto iha nia sentidu relijiaun no kultura ne’ebé bainhira dezenvolve didi’ak sei sai turizmu atrativu hodi dada turista sira hosi rai seluk bele mai vizita Timor-Leste. “Festa Koronel Santu António kada tinan ne’ebé Manatuto oan rasik, Dili no inklui fatin sira seluk mai iha ne’e tuir festa relijiozu no kultura, nune’e bainhira ita dezenvolve didi’ak sei sai turizmu atrativu,” Ramos Horta hateten ba jornalista sira iha Kampu Futebol besik areadór igreja parókia Manatuto Vila, segunda ne’e. Iha ambitu selebrasaun loron mahein Santu António ne’e hala’o mós atrasaun kulturál ne’ebé kavaleiru sira ho kuda mak tuda sanan-rai ne’ebé tau osan iha laran, no sira-ne’ebé sai vensedór hetan mós prémiu osan ne’ebé komisaun organizadora prepara. Iha selebrasaun loron Mahein Santu António tinan ne’e, Prezidensia Repúblika, parseiru, autoridade munisípiu, sarani Manatuto, ema individual fó apoiu orsamentu no materiál hodi bele realiza atividade relijiozu no kulturál ne’e. “Prezidensia Repúblika no parseiru oioin tinan ne’e fó apoiu ba festa ne’e motiva komunidade hodi hametin no haboot nafatin selebrasaun ne’e kada tinan iha Manatuto,” nia dehan. Nia dehan, ho apoiou ida-ne’e mak bele promove turizmu relizioju no kulturál iha munisípiu ne’e hodi dada turista no ema estranjeiru sira bele mai vizita rai Manatuto. PR Horta Kontente Timor oan Jere Timor Telecom https://tatoli.tl/2022/07/14/pr-horta-kontente-timor-oan-jere-timor-telecom/ tatoli.tl Notísia 2022-07-13 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kuarta ne’e, hala’o vizita ba Timor Telecom iha Caikoli, Dili, hodi observa no haree direta operadór telekomunikasaun ne’e ninia atividade ne’ebé eziste hala’o ona tinan barak iha Timor-Leste. Xefe Estadu dehan, Timor Telecom iha tinan sira-nia laran halo investimentu millaun $200 investe iha Timor-Leste, Estadu Timorense hanesan sósiu halo parte kompañia ho 20%, ne’eduni Estadu Timor-Leste nia haree depende nia interese no Timor-Leste nia kompañia iha abilidade rasik. Horta rekuñese problema rede internet sai nafatin preokupasaun kliente sira-nian, maibé hein katak iha tempu oin mai operadór ne’e sei mellora liutan ninia atendimentu. Durante sorumutu, PR rona mós preokupasaun ne’ebé hato’o relasiona ho dívida ne’ebé Estadu seidauk selu ba iha Timor Telecom hamutuk millaun $5. Laleia-oan husu Governu tau Don Martinho Lopes nia naran ba ponte Laleia https://tatoli.tl/2022/07/18/laleia-oan-husu-governu-tau-don-martinho-lopes-nia-naran-ba-ponte-laleia/ tatoli.tl Notísia 2022-07-18 Administradór Postu Administrativu Laleia, Cosme Ximenes, hateten Laleia-oan hakarak no husu ba Governu atu “Dom Martinho Lopes” nia naran ba ponte Laleia duke tau Nelson Mandela nia naran. “Ha’u hanoin naran ba ponte Laleia ne’e to’o agora seidauk aseita no inaugura (resmi), maibé nu’udar Laleia-oan hakarak tau Don Martinho Lopes, ema laleia-oan, nia naran ba ponte Laleia duke tau Nelson Mandela, mesmu nia fó nia sakrifisiu durante mai iha Timor, ne’e mós bele, maibé ha’u hanoin iha nivél nasionál ne’e tau ema Timoroan nia naran,” Cosme Ximenes hateten ba Agência TATOLI, relasiona ho Loron Internasionál ba Nelson Mandela, liuhosi telefónika, segunda ne’e. Administradór ne’e sujere atu tau Don Martinho Lopes nia naran ba ponte Laleia ne’e tanba nia mós patriota ida. “Tuir ha’u-nia hanoin ne’e, di’akliu tau Don Martinho Lopes nia naran tanba Laleia-oan rasik no tanba nia sai patriota ba rai ida-ne’e,” nia sujere. Autoridade ne’e hatutan, desizaun Governu aas liu maibé tau konsiderasaun mós ba Timoroan ne’ebé mak fó sakrifísiu ba rai ida-ne’e, liu-liu ba Don Martinho Lopes. “Karik desizaun Governu nian mak ponte Laleia tau Nelson Mandela nia naran entaun ami Laleia-oan no asosiasaun Laleia-oan iha Dili, ami sei mantein ho Don Martinho Lopes nia naran. Ha’u mesak parese labele halo buat ida maibé ho asosiasaun Laleia hotu iha Dili no iha ne’e, ami sei halo buat ida, maibé ita hein de’it desizaun tuir mai hosi Governu,” nia dehan. Don Martinho Lopes fó ona benefisíu ba dioseze Timor laran tomak mak liuhosi naran ponte Laleia hodi valoriza no fó rekuñesimentu ba Don Martinho Lopes. “Ami hakarak fó ami-nia valór ba Don Martinho Lopes, tanba nia ema Laleia-oan no nia fó benefisíu ba dioseze Timor-Leste,” nia dehan. Antes ne’e, eis Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, sujere Ponte Laleia ne’ebé lokaliza iha postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto muda naran ba Don Martinho Lopes, maske iha ona desizaun hosi Konsellu Ministru. Ministru Obras Públika (MOP) sesante, Salvador Pires, hateten bainhira atu anula desizaun ne’e tenke ba fali Konsellu Ministru, tanba ne’e MOP sei koordena ho Gabinete Primeiru-Ministru atu haree ba asuntu ne’e. “Hafoin rezolusaun ne’e aprovadu no publika iha Jornál Repúblika, entaun ofisialmente nia naran hanesan ne’e ona maibé bainhira iha anulasaun tenke mai fali iha Konsellu Ministru tanba nia sei vigora hafoin publika,” nia esplika. Konstrusaun ponte ne’e hahú iha loron 18 Agostu 2016, ne’ebé toma konta hosi kompañia Shanghai Group Ltd hosi Xina, hafoin pasa iha prosesu aprovizionamentu ne’ebé han tempu kuaze tinan-rua. Ba obra ne’e, Governu kontrata konsultór hosi Japaun, Filipina no Indonézia hodi kontrola obra. Grande Projetu ne’e tama iha pakote I konstrusaun estrada Dili – Manatuto no pakote konstrusaun ponte Manatuto liga ba Munisipiu Baucau. Projetu pakote I uza fundu empréstimu hosi Japan Internasional Cooperation of Agency (JICA) ho totál orsamentu millaun $48,3, enkuantu pakote II hosi fundu empréstimu Asian Development Bank (ADB) ho totál millaun $59,2. Fila husi Roma,Xanana Vizita Indonézia diskute Prosesu fronteira terrestre https://tatoli.tl/2022/08/18/fila-husi-romaxanana-vizita-indonezia-diskute-prosesu-fronteira-terrestre/ tatoli.tl Notísia 2022-08-18 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kinta ne’e, hala’o audénsia ho líder nasionál no atuál Xefe Negosiadór Prinsipál Delimitasaun Fronteira Terrestre, Xanana Gusmão, iha palasiu Prezidentesial Quinta ne’e hodi ko’alia kona-ba diskusaun ba negosiasaun prosesu fronteira terrestre entre Timor-Leste no Indonézia ne’ebé disputa hela. Eis Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão,iha entrevista ho jornalista sira hateten hafoin dezloka ba Roma-Italia no fila hosi Roma, nia parte sei hala’o vizita ba Jakarta-Indonézia hodi kontinua hasoru malu ho Governu Indonézia atu kontinua halo diskusaun ba prosesu negosiasaun fronteira terrestre. Konferénsia internasionál, Falur : Kaer metin valór rezisténsia, dezenvolve Timor Leste https://tatoli.tl/2022/08/19/konferensia-internasional-falur-kaer-metin-valor-rezistensia-dezenvolve-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-08-19 Governu konstitusionál da-ulau liuhusi Ministériu defeza (MD) organiza konferénsia internasionál subordinadu ho tema ‘O futuro desenvolvimento de Timor-Leste: as F-FDTL, os recursos naturais e a crize global do ambiente, iha salaun Kuartel jerál, Fatuhada, Dili, sesta ne’e. PR Horta hakarak sai mahon ba partidu polítiku sira https://tatoli.tl/2022/08/30/pr-horta-hakarak-sai-mahon-ba-partidu-politiku-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-08-30 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten, nia parte kontinua halo esforsu atu sai mahon halakon diskriminasaun iha partidu polítiku hotu hodi nune’e bele kria dame iha Timor-Leste. “Nu’udar Prezidente, ha’u-nia knaar mak buka atu sai mahon ida ba partidu polítiku no sosiedade tomak atu labele iha diskriminasaun polítika no sosiál hodi nune’e bele kria dame atu Timor bele moris kontente,” PR Horta durante serimónia komemorasaun loron konsulta populár ba da-23, iha jardín 05 de maiu, Colmera, tersa ne’e. Nune’e, Xefe Estadu daudaun tenta ko’alia ho líder polítiku hotu atu buka rona ida-idak nia hanoin no halo kontaktu ho sira kada loron. “Dala ruma halo kontaktu privadu no kontaktu ofisiál atu nune’e Timor bele moris iha hakmatek,” nia akresenta. Xefe Estadu rekoñese, daudaun iha mundu mosu konflitu no funu hanesan iha nasaun Myanmar, Ukraina, Yemen, no Afganistaun ne’ebé halo situasaun difísil tebes inklui iha Pakistaun, Banladés no Srilanka mosu problema polítiku boot, maibé Timor kontinua moris nafatin iha dame tanba ekonomia la’o di’ak nafatin, tanba ne’e hein katak fulan hirak mai ne’e ekonomia Timor bele rekupera filafali. Aleinde ne’e, nia refere ba komemorasaun loron Konsulta popular tinan ne’e, katak nia prezensa hanesan obrigasaun Estadu, pesoál no sidadaun atu labele haluha momentu ne’ebé povu joven, ferik no katuas sira luta no fakar ran iha tinan lubuk ida nia laran atubele to’o iha aktu referendu. “Ha’u hakru’uk ba fundadór FRETILIN, ba Komité Sentrál FRETILIN ne’ebé mohu hotu, komandante, sarjentu ofisiál no soldadu sira ne’ebé mate, ha’u mós hakruuk ba juventude ba aswain Santa Cruz, igreja rede klandestina no kaixa, ha’u sempre hakru’uk ba sira hodi hanoin ba sira-nia luta. Tanba ne’e maka ha’u mai marka prezensa iha serimónia ne’e,” nia tenik. Xefe Estadu preokupa ho estudante la hatene istória rai-laran https://tatoli.tl/2022/08/30/xefe-estadu-preokupa-ho-estudante-la-hatene-istoria-rai-laran/ tatoli.tl Notísia 2022-08-30 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu estudante timor-oan hotu iha rai-laran no rai-li’ur tenke hatene istória rai-laran tanba bainhira lahatene maka ninia kualidade edukasaun ladún di’ak. “Se ita lahatene saida maka 28 novembru, 20 maiu, 30 agostu konsulta populár, ne’e ha’u hanoin problema boot. Estudante timor-oan maka lahatene loron istóriku sira ne’e signifika estudante ne’ebé mesak joven de’it ne’e mak baruk teen. Tanba daudaun ne’e mundu nakloke-an ona ho meiu oin-oin, iha facebook no rede sosiál barak loos, bainhira presiza bele asesu de’it,” PR Horta durante serimónia komemorasaun loron konsulta populár ba da-23, iha jardín 05 de maiu, Colmera, tersa ne’e. Horta dehan, iha fulan ida-ne’e nia laran, Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hamutuk ho autoridade munisípiu Dili organiza atividade lubuk ida iha territóriu nasionál, tanba ne’e estudante sira tenke ativu hodi hatene istória. “Atu sai sidadaun di’ak ne’ebé iha nasionalizmu no patriotizmu, dahuluk tenke hatene istória pasadu tanba saida maka Timor-Leste bele sai nasaun ida soberanu livre no independénsia, ne’e obrigasaun estudante sira-nian atu hatene,” nia fó hanoin. Tanba ne’e, Xefe Estadu husu estudante atu badinas buka hatene tanba buat hotu prepara ona no iha fasilidade. “La’ós de’it iha eskola maka bele hetan buat sira ne’e maibé iha mídia eletrónika sira prepara hotu ona, estudante sira hosi ensinu báziku siklu tolu mai to’o universidade tenke esforsu-an maka’as atu hatene uluk ninia istórika rasik,” nia akresenta. MS fó formasaun imunizasaun ba profisionál saúde iha Covalima https://tatoli.tl/2022/09/05/ms-fo-formasaun-imunizasaun-ba-profisional-saude-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2022-09-05 Pesoál saúde iha Covalima tuir formasaun imunizasaun. Imajen Tatoli/Celestina Teles. COVALIMA, 05 setembru 2022 – Ministériu Saúde (MS) liuhosi Institutu Nasionál Saúde (INS) fasilita formasaun ba imunizasaun iha prátika ba profisionál saúde iha Covalima, atu bele hasa’e kapasidade no kuñesimentu profisionál saúde iha atendimentu ba públiku. “Formasaun ida-ne’e liga ho imunizasaun iha tempu besik ita-sei halo imunizasaun konjunta imunizasaun COVID-19 ba komunidae tomak, aumenta pesoál saúde sira-nia kapasidade no kuñesementu oinsá mak bele fó atendimentu imunizasaun di’ak ba ita-nia populasaun tomak, ba inan-aman no ba ita-nia oan sira,” Diretór Administrasaun Finansa Aprovizionamentu Institutu Nasionál Saúde ne’e hateten ba jornalista sira, iha salaun Saint Paul Clinic, Audian Camanasa, segunda ne’e. Razaun fó formasaun ba profisionál saúde objetivu prinsipal hodi fó kuñesimentu uluk ba profisionál saúde tanba imunizasaun ne’e importante ba komunidade atu ba hala’o programa ida ne’e, pesoál saúde tenke iha uluk kuiñesimentu nune’e bele implementa ho di’ak no klaru tanba ida ne’e mak papel instituisaun saúde fó siénsia no formasaun halai ba iha pratika kuidadu produtu imunizasaun. Formasaun ne’e hala’o durante loron lima ne’ebé hahú hosi 05-09 setembru ne’ebé ho matéria sira hanesan oinsá mak halo implementasaun, jestaun de korente, entaun atendimentu sira no prosedimentu operasionál sira. Formasaun ne’e, formadór sira mai hosi Institutu Nasionál Saúde rasik, Ministériu Saúde (MS) no parseiru sira hanesan UNICEF no WHO. Responsável Programa Imunizasaun Nasionál, Manuel Mausiri, hateten Ministériu Saúde iha ona estratéjia atu halo kobertura di’ak kona-ba imunizasaun vasina COVID-19. “Ita hatene dezde inisiu to’o agora ita-nia kobertura vasina ba iha COVID-19 atinje ona 80%, ne’e hatudu di’ak maibé ita sei iha Gap mak ita hela 15-20% populasaun seidauk vasina,” nia dehan. Governu atu implementa estratejia foun hanesan integra programa sira liu-liu vasina COVID-19 integra ba iha atividade rutina imunizasaun ba labarik sira, nune’e bele kobre tan 15-20% ne’ebè mak sira seidauk hetan imunizasaun. Dadus 15-20% barak liu mak hosi área rurál susar atu hasoru sira, la’ós problema advokasia maibé problema tanba populasaun hela do’ok no labele asesu, nune’e estratéjia foun ne’e bele kobre 15-20% ne’ebè seidauk hetan iha integrasaun nia laran ne’e mak bele vasina rutina. Tanba, nia dehan, durante períodu COVID-19 atensaun ba COVID-19, entaun atensaun ladún naton ba iha labarik sira. Ho estratejia foun ne’e, atu fortifika hodi hasa’e kobertura labarik sira-nian no mós kontinua sira ne’ebè mak 20% mak seidauk asesu. “Ita hein to’o tinan ne’e nia rohan, kobertura COVID-19 di’ak bele hasa’e kobertura ho formasaun ne’e ita prepara pesoál Tékniku sira prontu atu halo atendimentu bainhira halo imlementasaun, nune’e ita atu loke kobertura,” nia hateten. MOP asina ona kontratu ba morru protesaun mota Comoro to’o Kasnafar https://tatoli.tl/2022/10/25/mop-asina-ona-kontratu-ba-morru-protesaun-mota-comoro-too-kasnafar/ tatoli.tl Notísia 2022-10-25 Ministériu Obra Públika (MOP) asina ona kontratu ho empreza manán-na’in sira hodi halo konstrusaun ba morru protesaun hahú hosi Manleuana to’o mota Kasnafar. “Ita asina ona kontratu ho empreza manán-na’in iha semana kotuk atu hahú halo morru protesaun ba mota Comoro hosi Manleuana to’o Kasnafar no projetu tau aspalt ba estrada hosi Fatisi (bee tudak) to’o Sarlala,” Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, hateten ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu, tersa ne’e. Ministru dehan, empreza manán-na’in sira ne’ebé atu halo morru protesaun ba mota Comoro to’o Kasnafar mak hanesan Delta Dini Unip. Lda sei halo konstrusaun ba mota Comoro lisbutak, ho totál orsamentu $194.995,10, empreza Vilagem Construction Unip. Lda sei halo konstrusaun morru protesaun ba mota Comoro Lisbutak ho totál orsamentu $520.266,22. Nune’e, empreza Viciencia Unip. Lda sei halo konstrusaun morru protesaun ba mota Comoro Kasnafar ho orsamentu $455.126,39 no empreza Meteor Unip. Lda, sei halo konstrusaun ba rekuperasaun kalamidade halo konstrusaun morru protesaun mota Comoro bá parte suku Bebonuk, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili, ho totál orsamentu $587.515,51. Empreza manán-na’in ne’ebé asina ona kontratu hahú semana oin sira ne’e sei halo ona serbisu ba morru protresaun. Governu liuhosi MOP kontinua halo normalizasaun estragu iha kapitál Dili no munisípiu sira maibé fó liu prioridade ba estrada hosi Manleuana bá Kasnafar to’o Sarlala tanba populasaun barak utiliza estrada. Xefe suku RAEOA otimista ho estudu komparativu sei hatudu rezultadu iha prosesu dezenvolvimentu suku https://tatoli.tl/2022/11/09/xefe-suku-raeoa-otimista-ho-estudu-komparativu-sei-hatudu-rezultadu-iha-prosesu-dezenvolvimentu-suku/ tatoli.tl Notísia 2022-11-09 OÉ-CUSSE, 09 novembru 2022 – Autoridade komunitáriu sira hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) otimista liuhosi atividade estudu komparativu iha Indonézia, sei hatudu rezultadu pozitivu iha prosesu dezenvolvimentu iha suku. “Ha’u orgullu no agradese ba Autoridade RAEOA ho hanoin di’ak atubele dezloka ami ba hasa’e koñesimentu iha rai viziñu ho objetivu atu mai fali reforsa tán dezenvolvimentu iha suku. Ida-ne’e ami promete tanba agora mós autoridade tau ona fundu iha suku, entaun ita tenke hatudu rezultadu viajen ne’e iha suku idak-idak,” Xefe suku Cunha, Domingos Seco Caukan, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. “Ohin, ami ba ho objetivu ida de’it atu aprende no haree prosesu dezenvolvimentu iha suku sira iha TTU no TTS, Indonézia nian, oinsá sira-nia motivasaun ba komunidade no programa saida mak konsege fó susesu ba komunidade sira atu moris, saida mak ita seidauk halo, bainhira ita fila mai bele implementa iha nia nia rejiaun ne’e, ne’e ami garante sei lori buat ruma hosi ami-nia estudu komparativu ne’e,” nia afirma. Sentimentu ksolok ne’e hanesan mós hosi xefe suku Naimeko, Marcos Liu Abi, agradese ba Autoridade RAEOA, ne’ebé iha programa di’ak haruka xefe suku no jestór sira bele hetan koñesimentu ba prosesu dezenvolvimentu iha suku. “Entaun viajen ne’e ho objetivu kada suku ba atu aprende kona-bá administrasaun iha suku, agrikultura, edukasaun, infraestrutura bázika nian, tanba daudaun ne’e autoridade mós hahú tau ona fundu ba kada suku, entaun kada suku tenke iha polítika di’ak,” nia orgullu. Autoridade komunitáriu ne’e, garante durante estudu komparativu iha distritu rua, TTU no TTS, Indonézia sei esforsu atu akapta referénsia balun kona-bá lala’ok prosesu dezenvolvimentu iha suku, nune’e bainhira fila ba Oé-Cusse bele implementa iha suku rasik hodi kontribui ba polítika programa promosaun suku Amasat. Jestór sub-rejiaun Pássabe, Anton Ulan, konsidera dezlokasaun ne’e programa Governu nian liuliu Autoridade RAEOA, tanba Oé-Cusse nu’udar rejiaun espesiál entaun presiza hasa’e koñesimentu ba rekursu umanu sira hahú hosi baze hanesan lideransa komunitáriu sira. Nia dehan, estudu komparativu ne’e importante ba autoridade komunitáriu maka setór agrikultura, tanba RAEOA maioria populasaun moris ho atividade agrikultura. “Nune’e ami bele hatene no haree ho matan saida mak dezenvolve iha rai viziñu sira, nune’e bele bele lori fila-fali mai iha RAEOA atu implementa iha ita-nia komunidade,” nia katak. Governu define área konsesaun tolu hala’o atividade mineira https://tatoli.tl/2022/11/16/governu-define-area-konsesaun-tolu-halao-atividade-mineira/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu dekretu-lei, kona-ba abertura área hala’o atividade mineira no aprovasaun ba termu referénsia ba konkursu atu fó direitu mineiru ba esplorasaun no produsaun materiál konstrusaun iha área tolu ne’ebé hetan ona autorizasaun. Projetu dekretu-lei ne’e aprezenta hosi Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Víctor da Conceição Soares. “Governu halo abertura ba área iha territóriu nasionál atu hala’o atividade mineira ne’ebé klasifika hanesan indústria minerál, iha kategoria materiál konstrusaun tuir restrisaun sira ne’ebé prevee iha kódigu mineiru nian,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, relata, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Kona-ba aprovasaun termu referénsia ba abertura konkursu atribuisaun direitu mineiru ba esplorasaun no produsaun materiál konstrusaun iha área konsesaun tolu ne’ebé define ona mak iha mota Loes ne’ebé lokaliza iha munsípiu Liquiçá, mota Laclo no mota Laleia lokaliza iha munisípiu Manatuto. Antes ne’e, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, promulga ona projetu-lei númeru 4/V (1a) Kódigu Mineiru, ne’ebé tama vigór iha loron 01 janeiru 2022, ne’ebé antes ne’e hahú halo diseminasaun iha setembru to’o dezembru 2021 no kontinua fali iha tinan 2022 to’o nível postu administrativu, liuliu área ne’ebé identifikadu iha potensiál ba rekursu naturál. Objetivu prinsipál hosi diseminasaun atu fó efeitu ba esplorasaun no esploitasaun atividade mineira ho komóditi mineiru. Tanba Timor-Leste iha tipu minerál hosi metáliku, non metáliku, no minerál estratéjiku hanesan terra estrada, radiativu, tanba ne’e tenke iha lei hanesan Kódigu Mineiru ne’ebé sai hanesan lei inan ba atividade mina no esplorasaun inklui minerál. Projetu-lei Kódigu Minieru iha artigu 162 ho kapítulu 20 no anexu tolu, ne’ebé iha artgiu ida define aprovasaun, artigu tuir mai deskreve polítika mineira, artigu seluk objetivu sira kona-ba estratejia setór mineiru no ikus liu artigu 162 define dispozisaun tranzitóriu. Lei  ne’e sei vigora bainhira kompleta ona loron 180, hafoin públika hosi Jornál Repúblika. Iha anexu I define klasifikasaun minerál kompostu hosi mineiru metáliku, jemas, mineiru radiuativu, rochas no minerál industriál, karvaun no mineiru de terras raras, anexu kona-ba taxa hosi royalty mineiru no anexu III define renda superfísie. Xefe aldeia suku Bemori husu AMD aselera pagamentu PMOPA faze-daruak https://tatoli.tl/2022/11/18/xefe-aldeia-suku-bemori-husu-amd-aselera-pagamentu-pmopa-faze-daruak/ tatoli.tl Notísia 2022-11-18 Autóridade Lokál liuhosi Xefe Aldeia 02 Babi-Liurai Oeste, José do Carmo, iha suku Bemori husu Autóridade Munisípiu Dili (AMD) aselera halo pagamentu ba traballadór Programa Mão de Obra Postu Administrativu (PMOPA) faze daruak ba traballadór na’in-140. “Iha suku Bemori PMOPA ba faze dahuluk ami simu ona, maibé iha faze daruak mak seidauk simu, ami hamutuk ema-na’in 140. Ha’u husu ba Autiridade Munisípiu Dili atu aslera pagamentu ba traballadór sira,” José do Carmo, hateten ba Agénsia Tatoli iha sede suku Bemori, Díli, sexta ne’e. Tuir nia, asuntu ne’e sira-nia parte hato’o ona ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD) no Postu Administrativu maibé resposta katak hein tanba Prezidente Munisípu Dili ba Lisboa foin to’o mai. “Ne’ebé, ami hein tan bainhira tanba daudaun ne’e komunidade telefone no husu hela de’it ami osan ne’e iha ne’ebé mak seidauk de’it, maibé ami hateten ba sira atu ba konfirma iha sede suku, Postu Administrativu no Autoridade Munisípiu Dili, tanba osan ne’e iha leten mak hatene,” nia dehan. Ho asuntu ne’e, autoridade lokál husu ba autoridade munisípiu Dili atu aselera pagamentu PMOPA faze daruak ba komunidade. “Ami husu ba suku, postu administrativu no autoridade munisípiu Dili haree ba lalais, tanba komunidade sempre husu, loron-kalan telefone no mai uma xateia nafatin,” nia informa. Maske nune’e, nia akresenta iha programa PMOPA ne’e komunidade suku Bemori nia servisu hala’o iha baze ho di’ak no servisu kapaas. “Tanba, sira-nia servisu hanesan suru foer iha baleta no iha estrada sira hadi’a, dasa loro-loron, hanesan dadeersan tuku 0h.00 sira hahú tama servisu to’o 12h00 sira fila ba uma no 14h00 sira tama to’o tuku 16h00-17h00 hafoin sira fila-fali ba uma,” nia dehan. Reprezentante Dirasaun Finansas iha Autoridade Munisípiu Dili, Sandra Sarmento, hateten Autoridade Munisípiu Dili liohosi Dirasaun Finansa bazea ba relatóriu hosi Postu Administrativu Nain Feto hodi halo pagamentu, maibé bainhira postu submete relatóriu mai munisípiu Dili sei halo avaliasaun no konfirma se iha fallansu ruma sei haruka hadi’a fali. “Maibé, relatóriu ba programa PMOPA hosi Postu Administrativu ba suku Bemori iha ona Dirasaun Finansa Autoridade Munisípiu Dili no sei prosesu, kuandu finaliza ona mak sei kontaktu ba Finansa Postu Nain Feto atu mai foti,” nia hateten. Kona-ba postu administrativu seluk, nia hateten, postu administrativu Cristo Rei finaliza ona pagamentu no postu Metinaru no Nain Feto mak prosesu hela, maibé ba postu administrativu Dom Aleixo relatóriu mak seidauk loos, entaun Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro sei tahan. Entretantu, tuir informasaun hosi reprezentante Dirasaun Finansa iha Autoridade Munisípiu Dili, Sandra Sarmento, katak iha programa PMOPA ne’e postu administrativu haat (4) iha kapitál Dili mak daudaun halo servisu, hanesan Postu Nain Feto ho totál 760, kompostu hosi feto 288 no mane 472, postu Vera Crúz 960, feto 504 no mane 456, postu Cristo Rei 2040, feto 1092 no mane 948 no postu Metinaro 285, feto 104 no mane 181. IGE, I.P koloka ekipamentu pezadu normaliza irrigasaun Laclo https://tatoli.tl/2022/11/22/ige-i-p-koloka-ekipamentu-pezadu-normaliza-irrigasaun-laclo/ tatoli.tl Notísia 2022-11-22 Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE, I.P), segunda ne’e, koloka ona ekipamentu pezadu hodi normaliza hikas mota rua ne’ebé konsege sobu irrigasaun iha munisípiu Manatuto, postu administrativu Manatuto Vila no postu administrativu Laclo, kauza hosi inundasaun ne’ebé akontese iha loron 01 abril 2021. Ho ida ne’e, Asesór Polítiku Prezidente Repúblika, Tomas do Rosário Cabral, durante vizita ba mota Rembor, koordena kedas ho ekipa IGE, I.P hodi bele tulun koloka ekipamentu pezadu no hadia hikas kondisaun irrigasaun hodi fasilita bee tama populasaun sira-nia natar laran. “Irrigasaun kuaze a’at hotu no tinan-rua kuaze populasaun la halai natar, tanba ne’e Prezidente Republika husu tulun ba IGE ho koordenasaun autoridade no povu Manatuto hodi bele tulun hadi’a hikas kondisaun mota hodi bee bele tama fali ba populasaun nia natar,” Tomas Cabral, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Inundasaun iha loron 04 abril 2021 konsege estraga totál irrigasaun, nune’e halo populasaun labele halo atividade natar kuaze tinan-rua ona. Iha loron 07 jullu 2022, Asesór Polítika Prezidente Repúblika, Tomas do Rosário Cabral lori karta rekomendasaun hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, liuhosi Xefe Kaza Sivil hodi hala’o reniaun ho autoridade no agrikultór Manatuto tanba kestaun ne’e presiza hetan intervensaun lalais. Prezidente Republika, José Ramos-Horta antes ne’e hala’o ona diálogu ho populasaun sira hodi husu rezolve problema irigasaun, nune’e iha loron 15 juñu 2022, Xefe Estadu hala’o mos enkontru ho Prezidente IGE, I.P, Ermenegilda da Costa Laurentina, hodi informa preokupasaun povu nune’e institutu bele hadi’a mós kondisaun estrada ligasaun Cribas ba aldeia Camedar, suku Barique, postu administrativu Natarbora, munisípiu Manatuto. IGE lori ekipamentu pezadu boot rua hodi tau iha mota Rembor no tuir planu iha tersa ne’e ekipa hahú serbisu hadi’a bee-dalan ne’ebé hetan estragu grave. Ho apoia ne’e, Administrador munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes, agradese ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hodi koordena ho IGE bele tulun koopera serbisu di’ak liután ba nesidade povu iha tempu emerjénsia. Suku Bikeli sai primeiru lugar iha kompetisaun kulinária “Ira Muta” Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/24/suku-bikeli-sai-primeiru-lugar-iha-kompetisaun-kulinaria-ira-muta-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-24 Reprezentante Xefe Governu, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MKAE), Joaquim Amaral, hasai retrau hamutuk ho grupu tein hosi suku sira iha Ataúro ne’ebé kompete iha kompetisaun kulinária ‘Ira Muta’ iha festivál múzika no kultura Ataúro 2022 ne’ebé realiza hahú hosi 21-24 novembru. Imajen Tatoli. Mirondolina Barros Soares. ATAÚRO, 24 novembru 2022 — Reprezentante Xefe Governu, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MKAE), Joaquim Amaral, hala’o abertura ba kompetisaun kulinária ‘Ira Muta’ hanesan hahan lokal hosi munisípiu Ataúro iha festivál múzika no kultura Ataúro 2022. Kompetisaun “Ira Mura” ne’ebe partisipa hosi suku Bikeli, Macadade, Beloi no suku Vila Maumeta ne’e, to’o ikus grupu tein hosi suku Bikeli mak sai primeitu lugar ba kompetisaun kulinária refere. “Eventu ida tein ne’e importante tebes, tanba Ataúro sei sai destinu turizmu ninian tanba turizmu ne’e importante relasaun ho hahan ne’ebé saudavel no baratu. Tanba la’ós turista hotu-hotu ema riku,” Joaquim Amaral hateten iha diskursu abertura ba kompetsisaun kulinaria, iha suku Vila Maumete, Ataúro, kinta ne’e. Kompetisaun ida-ne’e nu’udar parte ida hosi eventu festivál kultura no múzika ne’ebé hala’o hosi Prezidensia Repúblika no Primeiru-Ministru. Governante ne’e husu ba kamunidade Ataúro atu prepara ai-han ne’ebé atrai turista tenke saudavél no tenke duni prodús iha munisípio Ataúro. “Kompetisaun ida-ne’e ba suku lima, haree mós oportunidade ida, ita-boot sira bele aproveita ita-boot sira-nia produtu ka Ataúro ninian hodi prepara atu konsumu rasik, nune’e mós kontribui iha indústria turizmo Ataúro,” nia deklara. Nia espera liuhosi kompetisaun kulinária hirak ne’e, partisipante sira bele apreende liután hodi prepara hahan lokál husi Ataúro no promove turizmo iha Ataúro liuhosi prepara kulinária ne’ebé saudavél. “Lori Primeiru-Ministru nia naran, hakarak agradese ba partisipantes hotu liu-liu patrosinadór sira ne’ebe ajuda organiza no fó apoiu ba grupu tein sira,” nia hateten. Reprezentante manán-na’in hosi suku Bikeli, Sofi Alves, hateten hahan ne’ebé mak sira tein iha kompetisaun kulinária refere nu’udar ai-han ne’ebe mak oferese ba turista sira. “Ha’u la espera katak ohin ami-nia grupu manán iha kompetisaun. Karik kompetisan ne’e iha, ami sei promove nafatin,” nia dehan. Produtu husi ai-han “Ira Muta” mak hanesan batar tuku belar, fore no marungi. Hosi kompetisaun ne’e, primeiru lugar hetan osan ho montante $200 ho fugaun no grupu haat sira seluk mós manán osan ho montante $200. AMD aloka $10.060,00 ba komemorasaun 28 novembru https://tatoli.tl/2022/11/25/amd-aloka-10-06000-ba-komemorasaun-28-novembru/ tatoli.tl Notísia 2022-11-25 Prezidente Komisaun Organizadóra 28 Novembru no atuál Diretora Apoiu Serbisu ONG Organizasaun Komunitária, Renata Ana Araújo, informa Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD) aloka orsamentu $10,060,00 atu komemorasaun loron proklamasaun independénsia 28 novembru ba dala-47. “Ba komemorasaun 28 Novembru, ami-nia osan ba atividade ne’e ho totál $10,060,00 ne’ebé ami halo hodi kobre ba ami-nia atividade sira-ne’e hotu,” Renata Ana Araújo hateten ba Agéncia Tatoli iha nia kna’ar fatin, Díli, sesta ne’e. Komisaun Organizadora nia preparasaun hahú tama ona iha faze gladi ba formatura, hafoin sei kompleta ba loron tuir mai. Aleinde ne’e, haruka ona karta ba instituisaun sira-ne’ebé atu partisipa iha serimónia parada, maibé seidauk fó resposta tanba ne’e sira follow up no sira haruka sira-nia ema iha instituisaun mai partisipa iha formatura. Prezidente Komisaun Organizadora ne’e akresenta, iha serimónia 28 Novembru ne’e sei iha atividade isar bandeira no atividade sira seluk. “Maibé, iha isar bandeira ninian sei halo iha dadeer tuir oráriu hosi nasionál, depois antes diskursu sei iha programa entrega medalla kondekorasaun ba veteranu sira ho totál ema-50 no mós entrega sertifikadu kona-ba identidade rai nian ba sidadaun na’in-hitu hosi postu Administrativu Metinaro. Hafoin diskursu sei entrega prémiu ba manán-nain sira ba suku limpu foin daudaun, ami halo avaliasaun ba suku iha Dili Day,” nia informa. Tuir planu, entrega kondekorasaun medalla, distribuisaun sertifikadu no fahe prémiu ne’e sira hala’o ona enkontru ho parte relevante sira hodi distinge autóridade ne’ebé bele reprezenta fahe prémiu sira. “Entaun, horseik (kinta ne’e) ami enkontru tiha ona ho sira iha konsellu veteranu, sira sei identifika ita-nia ema veteranu sira mak sei entrega no sira-ne’ebé ita haree veteranu duni mak merese atu entrega ida-ne’e,” nia dehan. Aleinde ne’e, kondekorasaun ne’ebé atu entrega ba veteranu nain-50 ne’e mai hosi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) mak prepara, tanba sira mai ajusta de’it programa tanba AMD laiha progrma animasaun. Iha Dili la halo ona atividade seluk maibé iha postu administrativu ne’ebé fas parte ba Dili sei iha konsertu múzika ne’ebé sei loke iha 27 no ensera iha 28 kalan. “Entaun, iha konsertu ne’e, komisaun organizadora hosi Metinaro mak sei organiza ba atividade ne’e,” nia dehan. Entretantu, tuir Prezidente Komisaun Organizadora komemorasaun 28 novembru katak iha serimónia komemorasaun 28 novembru ne’e, Autoridade Munisípiu Dili sei bolu membru Governu balun ne’ebé la partisipa iha Manatuto bele mai partisipa. Aleinde ne’e, parseriu Autoridade Munisípiu Dili no Konsellu Veteranu Munisípiu Dili, Administradór Postu Administrativu, Xefe Suku, Xefe Aldeia no Konsellu suku sira mak sei partisipa iha komemorasaun 28 novembru, ne’ebé sei halo iha resintu Autoridade Munisípiu Dili. Negosiante tais hosi Lautém husu Governu prepara fatin seguru iha feira https://tatoli.tl/2022/11/28/koordenadoora-grupu-tais-lautem-husu-governu-prepara-fatin-seguru-iha-feira/ tatoli.tl Notísia 2022-11-28 Negosiante tais hosi munisípiu Lautém, Lúcia Pessoa Vas, husu Governu atu planea loke tan feira iha loron nasionál karik presiza prepara fatin ne’ebé seguru no di’ak nune’e bainhira kalan bele deskansa ho di’ak. “Karik ba oin loke tan feira hanesan ne’e tenke hateru rai aas, nune’e udan ne’e bee labele sa’e, tanba iha ne’e ha’u hanoin fatin ladún seguru tanba kalan ami toba ladi’ak. Nune’e, husu ba Governu iha futuru presiza fatin segure no di’ak ba ami faan sasán,” Lúcia hateten ba Agência Tatoli, iha feira nasionál hodi komemora loron proklamasaun independénsia 28 novembru ba dala-47 ne’ebé realzia iha suku Aiteas, Manatuto, segunda ne’e. Tuir nia, Governu nia programa no planu ba loron nasionál sira di’ak tebes maibé presiza fatin ne’ebé di’ak nune’e partisipante feira ne’e sente konfortavél. Maibé, nia informa, maske partisipa iha feira fatin ladún seguru maibé iha feira ne’e nia hetan rendimentu di’ak tebes. “Durante iha ne’e ha’u hetan rendimentu di’ak tebes tanba besik $1000 ida no loron dala ruma bele hetan $100 no liu ida-ne’e. Kontente tebes ho planu no feira nasionál ida-ne’e,” nia dehan. Ho ida-ne’e, nia husu kontinua loke feira nune’e komunidade kreativu sira iha territóriu nasionál bele asesu no buka lukru hodi sustenta nia moris. Entretantu negosiante hosi munisípiu Ataúro, Elisa dos Santos Soares, sente kontente tanba Governu fó oportunidade ba sira hodi sira bele faan sira-nia produtu hanesan lenuk kadeli, brinku no seluk tan iha feira ne’e. “Ha’u kontente tebes no ha’u hakarak feira hanesan iha munisípiu seluk, nune’e ami bele faan ami-nia produtu hodi bele nesesita nesesidade loro-loron nian,” nia dehan. Nia dehan, durante faan iha feira ne’e, nia sente oportunu no loron la hetan barak maibé loron ida nia bele hetan rendimentu $30. Koordenadór Feira, Jelino Soares, hateten feira ne’ebé realiza iha Manatuto ne’e di’ak no fó oportunidade ba komunidade hotu-hotu atu bele faan sira-nia produtu hodi selebra no festeza loron proklamasaun independénsia Timor-Leste nian. “Ita haree ohin ensera feira ne’e di’ak tebes tanba hetan partisipasaun másima hosi komunidade inklui intreministeriál sira hotu, hodi selebra ita-nia loron proklamasaun independénsia iha Manatuto ne’e,” Koordenadór ba feira, Jelino Soares, haktuir ba jornalista sira, iha Manatuto, segunda ne’e. Jelino Soares informa, partisipante non komersiál no komersiál hamutuk 112, kompostu hosi komersiál 28, artezenatu 36 inklui hahán no hemu 48. “Atividade ida-e’e kada tinan sempre halo, ne’ebé serbisu hamutuk ho MAE. Partisipasaun di’ak tebes tanba liña ministériu sira mós partisipa no parseiru hanesan banku no operadór telekomunikasaun sira,” Atuál Diretór Jerál Turizmu hateten. Feira ne’e hahú iha loron kuarta (23 novembru) no termina iha loron 27 novembru no iha segunda (28/11) mak ensera. Governu ensera feira iha Manatuto Governu liuhusi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), segunda ne’e, ensera ona atividade feira ne’ebé realiza iha loron proklamasaun independénsia Timor-Leste ba dala 47 (28 novembru 1975) iha Manatuto. Vise Ministru Administarsaun estatál, Lino Torrezão de Jesus, agradese ba entidade no komponente hotu-hotu ne’ebé partisipa iha selebrasaun loron proklamasaun independénsia no asegura no servisu hamutuk hodi ohin bele ensera. “Hodi Governu Sentrál nia naran hodi agradese parte hotu nune’e ohin ita bele ensera no ho susesu,” Lino Torrezão hateten hateten. MAE inaugura konstrusaun estrada iha suku Ailili https://tatoli.tl/2022/11/28/mae-inaugura-konstrusaun-estrada-iha-suku-ailili/ tatoli.tl Notísia 2022-11-28 Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), domingu (27/11) ne’e, inaugura konstrusaun estrada iha aldeia Belebato, suku Ailili, postu administrativu Manatuto Vila, munisípiu Manatuto. Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), domingu (27/11) ne’e, inaugura konstrusaun estrada iha aldeia Belebato, suku Ailili, postu administrativu Manatuto Vila, munisípiu Manatuto. Imajen/Mídia Tatoli. Tuir komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e, haktuir konstrusaun Estrada Betaun faze ba dala III ho siklu haat (5) no naruk metru 237 ho nia montante orsamentu alokadu hamutuk $ 34.300, implementa hosi komunidade. Iha inaugurasaun ne’e MAE hamutuk ho Vise-Ministru, Lino de Jesus Torrezão, Sekretária Ezekutiva Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no mós Administradór Munisípiu Manatuto inklui Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipál, ne’ebé akompanã mós Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Longuinhos Lopes Guterres, hodi inaugura konstrusaun Estrada refere. Seremonia inagurasaun ne’e hetan partisipasaun másima husi Diretór Jerál Administrasaun Financa MAE, Diretór Nasionál MAE, Diretór Munisipál, Autoridade Postu Administrativu, xefe suku no mós xefe aldeia, veteranu sira inklui komunidade iha suku Ailili. Timor-Leste sei atribui medalla méritu ba eis Embaixadór Austrália Peter Roberts https://tatoli.tl/2022/12/02/timor-leste-sei-atribui-medalla-meritu-ba-eis-embaixador-australia-peter-roberts/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordinária, sesta ne’e, delibera hodi propoin ba Prezidente Repúblika, atu atribui Ordem Timor-Leste, Grau Medalla, ba eis Embaixadór Austrália, Peter Roberts. “Konsellu Ministru hatene katak asaun diplomátika ne’ebé dezenvolve hosi Embaixadór Peter Robert, bainhira hanesan Xefe misaun diplomátika komunidade Austrália iha Timor-Leste, iha kontributu signifikativu tebes hodi benefisia ba país no timor-oan sira, liu-liu papél fundamentál ne’e rasik dezempeña konsolidasaun no hametin relasaun amizade no kooperasaun ne’ebé estabelese hosi Estadu timor-oan no Estadu australianu,” Ministru Finansa (MF), Rui Augusto Gomes, relata, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Aleinde ne’e, Governu konsidera, Peter Roberts mós iha intervensaun konkretiza apoiu hosi Estadu australianu ba Estadu timor-oan hodi kombate moras COVID-19, hodi hatan no fó asisténsia ba vítima inundasaun sira ne’ebé Timor-Leste hasoru iha loron 04 abril 2021. Ho ninia asaun, Estadu australianu bele ezekuta medida balun ne’ebé prevee ona iha Planu Rekuperasaun Ekonómika no reforsu Estadu australianu iha ámbitu kapasitasaun no formasaun rekursu umanu timor-oan, liuhosi Australian Pacífic Training Coalition. Peter Robert entrega kredensiál ba Prezidente Repúblika iha loron 22 fevereiru 2018. Durante ne’e, Timor-Leste no Austrália halo kooperasaun iha área infraestrutura no komérsiu, seguransa no defeza, agrikultura no  peska, boa governasaun, saúde, rezilénsia konstrusaun no suporta iha dezenvolvimentu ein jerál. Entre 2014 to’o 2015, ema Austrália hamutuk 15.600 mak vizita ona Timor-Leste no ema hamutuk 10.540 ho rezidénsia iha Austrália mak moris  iha Timor. Aleinde ne’e, iha tinan ikus traballadór timor-oan barak bá serbisu iha Austrália liuhosi programa Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE). Relembra 07 dezembru 1975, AMD-Veteranu kari ai-funan iha tasi ibun portu Dili https://tatoli.tl/2022/12/07/relembra-07-dezembru-1975-amd-veteranu-kari-ai-funan-iha-tasi-ibun-portu-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-12-07 Autoridade Munisípiu Dili (AMD) hamutuk ho Konsellu Veteranu Munisípiu Dili no Klibur Dili oan, kuarta ne’e kari ai-funan iha tasi ibun Portu Dili hodi hanoin hikas istória 07 dezembru 1975. “Ita-nia atividade ida ne’e, Autoridade Munisípiu Dili, serbisu hamutuk ho Konsellu Veteranu Munisípiu Dili no ita-nia maluk Klibur Dili oan, ita halo atividade simples ne’e hodi hanoin hikas ita-nia loron istóriku ne’ebé iha 07 dezembru, ita-nia eroi barak mak fó sira-nia vida tomak no sira-nia isin hodi hahú luta ba ita-nia libertasaun pátria ita-nia nasaun ninian,”Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, António Moniz Clau, hateten ba Tatoli, hafoin  kari ai-funan iha tasi ibun Portu Dili, kuarta ne’e. Nia akresenta, loron 07 dezembru iha Dili, primeira vez autoridade munisípiu Dili ho Konsellu Veteranu no Klibur Dili oan halo ho atividade tolu. “Atividade ne’ebé ita halo iha atividade tolu (3), ne’ebé iha 06 dezembru hahú ho atividade reflesaun no iha mós bazár kalan, nune’e orsida sei kontinua ho konsertu múzika rezisténsia no mós bazár kalan,” nia esplika. “Nune’e, depois, misa ita hamutuk organiza malu hodi mai tau ai-funan iha ponte portu Dili, ne’ebé fatin ita-nia eroi sira hetan mate ka hetan aneksasaun iha fatin ne’e,” nia hateten. Nia akresenta, iha atividade ne’e organiza ho tempu badak, maibé sira-nia parte konsege mobiliza kombatente sira. “Nune’e mós, ita-nia maluk Dili oan sira no funsionáriu Autoridade Munisípiu Dili partisipa no ita haree partisipasaun másimu,” nia informa. Adjuntu hateten, iha atividade ne’e konvida inan-aman sira hosi suku ne’ebé besik, Vila Verde, Kaikoli no Colmera atu lori produtu lokál, hanesan hahaan no tais ruma hodi tau iha munisípiu Dili, ne’e hanesan fó mós kontribuisaun oituan ba sira. “Nune’e, ba atividade reflesaun ne’ebé halo iha iha 06 dezembru ne’e ko’alia kona-ba istória, hahú hosi akontesimentu ne’ebé akontese iha 07 dezembru 1975 no testamuña ukun aan sira-ne’ebé partisipa direta iha momentu ne’ebá,” Adjuntu ne’e afirma. Iha biban ne’e, nia hateten atividade sira ne’ebé halo iha loron 07 dezembru atu komemora no halo reflesaun, nune’e hodi fó hanoin ba jerasaun sira atu hatene no konsidera loron istóriku ida ne’e. “Tanba, tinan-tinan ita hatene katak 07 dezembru feriadu nasionál, maibé laiha atividade ruma mak iha atubele fó hanoin, pelumenus ita (munisípiu Dili) hahú, nune’e tinan oin Maromak tulun buat hotu la’o ho di’ak ita sei halo atividade la’o di’ak liu ida-ne’e,” nia hateten. Entretantu, iha atividade ba komemorasaun 07 dezembru ne’e Autoridade Munisípiu Dili, aloka orsamentu hamutuk $4.200. Nune’e, tema komemorasaun “Hanoin hikas loron invasaun 07 dezembru mai ita hamutuk hametin dame no unidade nasionál hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun”. DNPKK fasilita asaun dame ba kazu konflitu iha Raifun Bobonaro https://tatoli.tl/2022/12/10/dnpkk-fasilita-asaun-dame-ba-kazu-konflitu-iha-raifun-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2022-12-10 BOBONARO, 10 dezembru 2022 – Autoridade Protesaun Sivil liuhosi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitáriu (DNPKK), sesta (09/12), fasilita asaun dame malu entre família no juventude Grupu Arte-Marsiál (GAM) ho Grupu Arte-Rituál (GAR) sira ne’ebé envolve iha kazu konfrontu ne’ebé akontese iha suku Raifun, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro hodi rezulta ema ida kanek inklui uma ida no sasán balun hetan estragu. Diretór Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitáriu, António Viegas, agredese ba família no lia-na’in sira iha suku Raifun, ne’ebé iha ona inisiativa di’ak hodi halibur malu ho juventude sira atu buka solusaun ba problema ne’ebé akontese, tanba liuhosi meiu sira ne’e maka bele hamenus konflitu iha fatin-fatin. “Nasaun ida atu forte no dezenvolvimentu la’o ho di’ak tenke iha dame, entaun dame tenke hahú hosi uma laran, aldeia, suku to’o munisípiu, atu nune’e dezenvolvimentu sei la’o maka’as no investidór rai-li’ur sei mai investe, maibé importante mak kria pás, estabilidade no persiza Bobonaro-oan sira-nia kontribuisaun atu dezeña dezenvolvimentu di’ak ba Bobonaro,” refere nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sábadu ne’e. Tuir kronolojia, konfrontu akontese iha loron 22 setembru 2022, maizumenus tuku 01:30 madrugada iha serimónia divertimentu ba enserramentu verifikasaun dadus kombatente libertasaun nasionál iha suku Raifun. Mosu dezentendimentu entre família rua hosi jerasaun uma lisan ida nian, hafoin hada’et to’o iha juventude sira hosi GAM ho GAR sira iha suku Raifun. Nune’e, ho situasaun konflitu ne’ebé laiha solusaun, ekipa mediadór DNPKK munisípiu Bobonaro diretamente fasilita mediasaun no asina akordu dame malu nu’udar parte ida atu kria fali relasaun di’ak no situasaun hakmatek entre família, GAM bo GAR sira. Líder DNPKK konsidera konflitu ninia impaktu boot ba ema-nia vida, liuliu hasoru ospitál, kadeia no mate. “Husu ba alin sira tenke hadook-an hosi konflitu no foku ba dezembolvimentu,” António Viegas apela ba joven sira. Iha fatin hanesan, Xefe suku Raifun, Domingos Salvador, apela ba joven sira ne’ebé envolve iha organizasaun GAM ho GAR sira atu hakribi ba violénsia no konflitu. “Joven sira atu envolve grupu arte-marsiál no arte-rituál ne’e ema ida-idak ninia direitu, maibé tenke hapara ona konflitu atu kria nafatin amizade no unidade hodi kontribui ba pás no estabilidade hahú agora no ba futuru iha suku Raifun,” nia fó hanoin. Mediasaun no asaun dame ne’e partisipa hosi Administrador postu Maliana, Tomas Lacu-Loe, Autoridade Protesaun Sivil munisípiu Bobonaro, Reprezentante Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Bobonaro, veteran sira, Komisaun Regularora Arte-Marsiál (KRAM) munisípiu Bobonaro, autoridade lokál inklui entidade relevante seluk. Governu prepara rekursu estabelese Sistema Autoridade Marítima https://tatoli.tl/2022/12/22/governu-esforsu-estabelese-sistema-autoridade-maritima/ tatoli.tl Notísia 2022-12-22 Governu liuhosi desizaun Konsellu Ministru (KM) iha kuarta, 15 jullu 2022, aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Sistema Autoridade Marítima (SAM). Sistema ne’e hakarak afirma soberania nasionál no projeta Estadu nia autoridade iha tasi ne’ebé sujeita ba jurizdisaun Timór nian. “Lei Sistema Autoridade Marítima (SAM) aprova kle’ur ona, nune’e ita haree ida ne’ebé atu hamoris autoridade marítima ne’e, liuliu haree ba portu hodi loke iha Dili, Covalima, RAEOA no Lautem, sei iha tan buat kii’koan balun atu regula autoridade marítima ne’e lei sira la’o hotu ona no  submete ona ba Konsellu Ministru.Ita hein de’it semana mai ne’e ita diskute atu aprova”, Ministru Defeza (MD) Filomeno da Paixão de Jesus informa iha Kuartél Jenerál F-FDTL, Fatuhada-Dili, kinta ne’e. Governante ne’e iha esperansa katak tinan oin bele implementa ona tanba sira nia parte halo ona identifikasaun iha Tibar atu hatur fatin autoridade marítima nian no jeral fatin tau iha Dili. Tuir planu, Governante ne’e dehan sei konstrui edífisiu ba autoridade marítima nian tanba labele kahur ho militár hanesan ne’e. “Ita nia rekursu atu kaer autoridade marítima nian ne’e haruka ba estuda ona iha Portugál, Austrália no balun iha nasaun seluk tan, totál ba ema hirak ne’e hau seidauk bele fó sai nia númeru loloos, tanba maioria ne’e hosi militar”, nia afirma. Governu aprova ona kriasaun SAM nu’udar kuadru institusionál atu halo koordenasaun ho entidade sira hanesan órgaun ka servisu sira iha nível sentrál no perifériku ne’ebé ho funsaun halo koordenasaun ho ezekutivu, konsultivu ka polisiál, hodi ezerse podér autoridade Estadu kona-ba espasu marítimu ne’ebé sujeita ba soberania no jurizdisaun nasionál. Tanba ne’e, Governu kontinua nia papel atu suporta ba implementasaun SAM liuhosi kria lejizlasaun neebé hanaran lei Autoridade Maritima, halo koordenasaun atu garante di’ak liután funsionamentu sistema ne’e. Govenru mós estabelese ona iha ‘Estudu Forsa 2020’ iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 no mós iha Konseitu Estratéjiku ba Defeza no Seguransa Nasionál ne’ebé daudaun ne’e vigora hela. Ho dekretu-lei ne’e sei kria mós Autoridade Marítima Nasionál (AMN) no Xefe Estadu Maiór Jenerál hosi Forsa Armada mak sei kaer rasik kna’ar ne’e. Nune’e mós, sei kria mós Diresaun Autoridade Marítima no ninia servisu sira ne’ebé ho kompeténsia iha ámbitu SAM. Dom Vírgílio: “Natál hametin unidade lori povu ba moris di’ak” https://tatoli.tl/2022/12/23/dom-virgilio-natal-hametin-unidade-lori-povu-ba-moris-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-12-23 Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, hato’o rahun di’ak Natál nian no husu ema hotu atu iha Natál ne’e hatene haraik an ba malu, perdua malu no hatene buka malu, tanba ho nune’e de’it mak timoroan bele hametin unidade no hamutuk lori kreda, povu no Timor-Leste ba moris di’akliu. “Mai ita ba hasoru Nai (Jesus) ne’ebé atu mai, Nia mak sai razaun ba selebrasaun natál no iha Nia de’it mak wee-matan pás, domin no lia loos nian. Espera tinan 2023 be mai sai tinan ida nakonu ho rahun di’ak atu ema hotu hatene haraik an ba malu, perdua malu no hatene buka malu, nune’e de’it mak ita bele hametin unidade, hamutuk ita lori kreda, povu no rai Timor-Leste ba moris di’akliu,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva hateten ba jornalista sira, liuhosi mensajen Natál 2022 no tinan foun 2023, liuhosi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha Camara Eclesiatika Lecidere, sesta ne’e. Iha tinan 2022 ne’e, sarani sira hotu bele halibur malu haksolok atu selebra loron natál, ne’ebé la hanesan ho tinan kotuk ne’ebé la selebra tanba pandemia COVID-19, maibé labele haluha reza ba sarani sira iha rai Ukraina. “Natál 2022, konvida ita atu hatene hatudu ita-nia solidariedade, ita-nia proximidade ba maluk sira-ne’ebé terus, ida-ne’e mak ita-nia mensagen mós ka konvite ida sua santidade Papa Francisco nia apelu ida mai ita sarani iha natál ida-ne’e. La to’o hanoin ita-nia an de’it maibé hanoin mós hirak ne’ebé la hetan posibilidade, fasilidade no meiu atu bele selebra didi’ak natál,” nia dehan. Arsebispu ne’e hateten, funu iha rai Ukraina la’ós de’it lori todan ba rai Ukraina maibé mundu tomak hamosu inflasaun globál, hamlaha iha mundu kontinua iha nakukun natál ninian, ne’ebé reprezenta nakukun ne’ebé kontinua falun umanidade ne’ebé mosu hosi hahalok ema nian. “Ita harohan, atu naroman ne’ebé mai iha rai klaran leno ema hotu-hotu atu hatene rekoñese naroman boot ida-ne’e. Atu ema hatene haraik an no mós iha korajen, atu loke sira-nia fuan no atu hatene sente ema seluk nia terus, no hamamar sira-nia fuan hatene perdua no hatene hadomi,” nia hateten. Kosok oan ne’ebé atu mai ne’e reprezensa lori hela mensajen furak ida mai sarani sira iha 2022, maske Maromak ida-ne’ebé poderozu la’ós ho forsa mak nia konkista mundu, la’ós ho forsa mak nia konkista humanidade maibé moris hanesan kosok oan ida, labarik baibain ida-ne’ebé presiza kariñu no domin. “Kosok oan ida-ne’e nia moris mós sai sinál esperansa, hanesan profeta simão hein kosok oan ne’e bainhira to’o iha nia liman, nia harohan dehan oras ne’e Nai ita bele husik ita-nia atan ne’e ba ona, basa ha’u-nia matan haree ona maksoin no kosok oan ida-ne’e sai mós sinál pás. Pás ba familia hot-hotu liu-liu ba familia hotu-hotu iha ita-nia rai doben Timor-Leste ne’ebé agora daudaun hanesan lilin ida karik komesa atu mihis dadaun. Atu pás ne’e bele moris no atu pás ida ne’e mós bele kuda iha foinsa’e hotu-hotu nia fuan, atu foinsa’e timoron hotu-hotu bele komunga no sai instrumentu pás ba rai doben Timor-Lorosa’e,” nia dehan. Novidade ne’ebé presiza tau iha sarani sira-nia neon no tau iha fuan mak iha natál ida-ne’e konvida sarani sira tau iha neon katak Jesus (Maromak) mai tanba ha’u, Nia mai buka ha’u no Nia mai hakbesik ema ida-idak, Nia tama iha ema ida-idak nia kondisaun moris, Nia mai atu hatudu de’it Maromak nia domin boot. Nune’e, iha biban ne’e, Dom Virgílio Kardeál husu ba joven sira atu iha loron natál halibur malu atu kria pás no amizade. “Ko’alia kona-ba natál, ko’alia kona-ba domin, pás no ko’alia kona-ba ksolok. Família halibur hamutuk entaun ambiente ida-ne’ebé dala barak ksolok ninian tanba ita buka malu. Natál nia finalidade atu harii pás.  Em prensipiu timoroan hotu hatene natál ne’e pás liu-liu joven hotu-hotu hatene. Tanba ne’e, liliu ba alin joven sira iha esperitu natál ida-ne’e mai ita kontinua tau iha ita-nia neon katak ita haksolok, halibur hamutuk ne’e hotu tenke lori ita hametin ita-nia fraternidade. Tanba ne’e, ha’u enkoraja no konvida liu-liu joven sira hotu, atu natál ne’e ita buka atu hakbesik ba Maromak,” Amo esplika. Vítima inséndiu iha Oésilo simu nesesidade bázika hosi ekipa dezastre naturál https://tatoli.tl/2023/01/10/vitima-insendiu-iha-oesilo-simu-nesesidade-bazika-hosi-ekipa-dezastre-natural/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 Domingos Mauno, nu’udar vitima inséndiu ne’ebé ahi haan nia rezidénsia iha aldeia Oébaha, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo, kuarta ne’e simu ona apoia emerjénsia ai-haan hosi Komisaun Jestaun Risku Dezastre (KJRD), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). KJRD ne’e komposta hosi Sekretária Rejionál ba Asuntu Edukasaun no Solidariedade Sosiál (SRESS), Autoridade Protesaun Sivíl, Bombeiru hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Cruz Vermelha Timor-Leste Filiál Oé-Cusse (CVTL). Domingos Mauno, nu’udar uma na’in esplika, kronolojia akontese ahi haan nia rezidénsia uma hela fatin, akontese iha tersa (09/01) tuku 07:00 kalan, ne’ebé sunu hosi nia oan rasik, tanba kondisaun la normál (bulak). “Lokraik ne’e ha’u ba viziñu sira atu storan koperasi, ami tur kleur uitoan, ha’u rona ema barak hakilar dehan uma ema sunu, entaun ha’u halai mai, haree ha’u-nia oan mane iha uma laran, kaer hela iskeru nia atu sunu tán, nune’e viziñu sira mai kaer lisuk nia, tanba nia bulak,” Domingos konta kronolojia ne’e ba komisaun dezastre naturál iha Oébaha Oé-Cusse. Nia hatutan, sasán ne’ebé iha uma laran la aproveita, hanesan hahán no ropa, nune’e hafoin akontese tiha nia parte informa kedas ba autoridade lokál sira iha aldeia Oébaha, kona-bá kauza inséndiu ne’e. “Horisehik ha’u fó hatene ami-nia xefe bairru, foti kedas ami-nia deklarasaun, tanba ha’u-nia oan rasik mak sunu, ne’ebé laiha buat ida, tanba nia kondisaun la normál,” nia afirma. Nia agradese ba Autoridade RAEOA hamutuk ho parseriu sira, tanba kuarta ne’e oferese ona apoiu, nune’e bele sustenta moris. Xefe bairru aldeia Oébaha, Camilo Mamo, hanesan viziñu, hatete, akontese ahi han uma la’ós tanba eletrisidade maibé oan rasik mak sunu. “Ami rona nia hakilar hela husu sigarru ba ema ruma, tanba nia kaer hela iskeru iha nia liman, entaun laiha ema ida atu responde nia maka nia lori iskeru ne’e ba sunu loos sira-nia uma, sorte mós akontese sei sedu ne’ebé viziñu sira seidauk toba, ami hakilar balu lori bee mak rega maibé la aproveita sasán sira iha uma laran,” nia katak. Xefe Departamentu Protesaun Sivíl Oé-Cusse Domingos Meni, informa, apoiu ne’e mai hosi ekipa komisaun, atu tulun família ne’ebé susar hanesan inundasaun, anin sobu uma no inséndiu no apoiu ne’ebé komisaun oferese, bazea ba Governu nia kapasidade. Entretantu, apoiu umanitária emerjénsia ne’e ho tipu ai-han (food item) mak hanesan, foos saka ida, supermie, mina goreng, ikan-lata, susubeen no hahán seluk tan, nune’e mós la’os ai-han (non-food item) komposta hosi ekipamentu dapur nian, ropa, lona, no seluk tan. Xefe Estadu la interven prosesu judisiáriu ba kazu rai Ai-Meti Laran https://tatoli.tl/2023/01/11/xefe-estadu-la-interven-prosesu-judisiariu-ba-kazu-rai-ai-meti-laran/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kuarta ne’e, konvida Uniaun Nasionál Juventude Maubere (UNIJMA) Pró RDTL/CPD-RDTL hodi rona kona-ba rai Ai-Meti Laran iha Dili ne’ebé durante ne’e sai polémika iha públiku. “Ohin, Prezidente Repúblika mak konvida mai atu esklarese kona-ba rai Ai-Meti Laran ne’ebé durante ne’e sai polémika iha públiku no atu rona faktu sira-ne’ebé hosi advogadu hato’o no Xefe Estadu sei haree. Órgaun soberanu iha nia kompeténsia rasik no Xefe Estadu rasik esplika katak nia sei la halo intervensaun ba prosesu judisiáriu. Maibé, prosesu hotu la’o iha Tribunál nia kompeténsia, nune’e Tribunál mak sei deside,” Advogadu hosi Fundasaun Lia Loos, Celestino Guterres, ne’ebé fó asisténsia ba UNIJMA Pró RDTL hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe eztadu, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Kona-ba kazu rai Ai-Meti Laran, parte advogadu halo rekursu no desizaun iha ona maibé prosesu ezekusaun mak sira-nia parte sei halo hela opozisaun ba ezekusaun ne’e tuir rekursu ne’ebé agora  iha hela Tribunál Rekursu. “Tribunál Distritál Dili (TDD) no notifikasaun mai tiha ona katak kazu ezekusaun ne’e suspende tiha ona no prosesu rekursu agora para hela Tribunál Rekursu nia kompeténsia,” nia dehan. Durante sorumutu ne.e nia hateten, PR Horta hato’o ba advogadu hotu atu atende kliente sira-nia direitu ho di’ak no labele prejudika sira. Portavós UNIJMA PRO RDTL, Ivo Sequeira, hateten durante enkontruPR hato’o ba sira-nia parte katak sei ko’alia ho parte órgaun judisiáriu no juiz sira la’ós loos hotu ba desizaun ne’ebé sai maibé lakohi povu ki’ik sira lakon sira-nia diretu iha nasaun ne’e. “Tan ne’e, Xefe Estadu sei ko’alia ho Tribunál atu haree fila-fali kazu ne’e ho di’ak tuir lei ne’ebé vigór iha Timor Leste,” nia dehan. Nia hateten, kona-ba mobilizasaun ema konsentra barak iha Ai-Meti Laran ne’e hanesan solidariedade ba Manuel Gusmão. “Povu hamutuk 2274 konsentra iha rai Ai-Meti Laran, asaun demonstrasaun la’ós ameasa ka fó presaun ba Tribunál maibé hadi’a desizaun no erru ne’ebé mosu iha Tribunál, nune’e justisa bele la’o iha Timor. Konsentrasaun ne’e, sei kontinua hodi hein rezultadu ikus,” nia dehan. RAEOA-MAP oferese fundu rihun $43-resin ba grupu 10 implementa projetu HAPAS https://tatoli.tl/2023/01/19/raeoa-map-oferese-fundu-rihun-43-resin-ba-grupu-10-implementa-projetu-hapas/ tatoli.tl Notísia 2023-01-19 RAEOA-MAP oferese fundu rihun $43-resin ba grupu 10 implementa projetu HAPAS 2023. Imajen Tatoli/ Abílio Elo Nini. OÉ-CUSSE, 19 janeiru 2023 – Autoridade RAEOA hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) liuhosi diresaun Rejionál Agrikultura, kinta ne’e abertura distribuisaun fundu ho valór $43, 950.00, ba grupu 10 iha suku Naimeko, sub-rejiaun Pante Makasar hodi implementa projetu Hasa’e Produtividade Agrikultura Sustentavél (HAPAS) etapa dahuluk iha períodu 2023. Serimónia abertura distribuisaun fundu ne’e realiza iha suku Naimeko, ba grupu 10, envolve benefisiáriu hamutuk ema na’in-410 mia hosi aldeia Baqui, Teina’e no Bonemese, atu hadi’a produtividade agrikultór kiik-sira. Distribuisaun ne’e sei kontinua ba suku seluk tanba iha RAEOA suku neen (6) maka sai alvu ba projetu ne’e, hanesan sub-rejiaun Pante Makasar iha suku Naimeko, sub-rejiaun Oésilo iha suku Bobometo, Usitas’e no Usitaqueno, iha sub-rejiaun Pássabe, suku Malelat no iha sub-rejiaun Nítibe iha suku Ban-Afi. IPrezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, espera ho apoiu fundu ne’e komunidade sira bele utiliza didi’ak nune’e bele susesu iha prosesu implementasaun. “Autoridade RAEOA, SAPIP ho MAP hakarak tebes grupu sira tenke ba oin ho atividade sira-ne’e, tanba grupu ida susesu iha Oé-Cusse membru sira mós susesu, tán ne’e ami kontente ho programa ne’e tanba komunidade bele halo atividade nafatin ba oin,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha ámbitu serimónia distribuisaun. Fatin hanesan Project Oficcer HAPAS iha Oé-Cusse, Agustinho Noronha, aprezenta, katak, implementasaun projetu HAPAS iha 2023 distribui uluk suku Naimeko ba aldeia tolu, ba grupu 10. Nia hatutan, kona-bá dadus ein-jerál ba períodu tinan ne’e, iha Oé-Cusse totál benefisiáfriu hamutuk 1.010, halo agrupamentu ba grupu 30 no kada grupu envolve ema na’in-40 maka partisipa direita iha programa HAPAS ba tinan ne’e. “Fundu ne’ebé maka apoia iha etapa dahuluk hamutuk $160,957.50, maioria komunidade sira halo atividade pekuária, haki’ak animál hanesan fahi no manu, entaun ohin distribui uluk ba grupu 10 iha Naimeko ho totál orsamentu $43, 950.00, ho benefisiáriu direita ema na’in-410 komposta hosi mane 218 no feto 192 no joven na’in-18,” informa Agustinho Noronha. Nia fundamenta, projetu ne’e sei iha kontinuasaun tanba sei iha proposta obrigatóriu ka mandatóriu tuir mai. “Ami (SAPIP) hamutuk ho MAP no Autoridade RAEOA sei esforsu maka’as hodi bele implementa atividade ne’e tuir nia planu ne’ebé iha ona hodi atinje meta ne’ebé iha, entaun husu autoridade nia kontribuisaun hodi aselera prosesu ne’e la’o ho di’ak,” nia katak Entretantu, iha 16 novembru 2016 Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) selebra akordu ida ho Banku Mundiál hosi Nasaun Unida kona-bá implementasaun projetu Hasa’e Produtividade Agrikultura Sustentável (HAPAS). Projetu ne’e Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) ho Banku Mundiál, hahú halo lansamentu iha 29 setembru 2017, munisípiu hitu (7) maka sai alvu iha implementasaun faze dahuluk, hanesan baxia idrográfika Be-Lulik, realiza iha munisípiu Ainaro no Covalima. Nune’e mós baxia idrográfika Loes, realiza iha munisípiu Ermera no Bobonaro, baxia idrográfika Raumoco, realiza iha munisípiu Lautem, no baxia hidrográfika Tono, realiza iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Projetu ne’e implementa hosi Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) hetan finansiamentu fundu hosi Programa Seguransa Ai-han no Agrikultura ka Global Agrikultura ho montante hamutuk millaun $21. Objetivu hosi projetu ne’e, atu hadi’a produtividade agrikultór ki’ik-sira, no fó tulun atu fa’an produtu sira-ne’ebé grupu agrikultór sira prodús, liuhosi planu dezenvolvimentu nian, hanesan atividade pekuária no veterinária, ortikultura no indústria inovativu, ida-ne’ebé atu ezekuta iha zona munisípiu 7, Lautem, Ainaro, Kovalima, Liquiçá, Ermera, Bobonaro no RAEOA. Autoridade apoia simentu saka 175 ba komunidade hadi’a irrigasaun iha Bobokase https://tatoli.tl/2023/01/26/autoridade-apoia-simentu-saka-175-ba-komunidade-hadia-irrigasaun-iha-bobokase/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 OÉ-CUSSE, 26 janeiru 2023 – Autoridade RAEOA liuhosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, apoia simentu saka 175 ba komunidade bairru Bimelo, aldeia Bihala, suku Bobokase hodi normaliza kanál irrigasaun ho distánsia metru 25 ne’ebé hetan estragu hosi dezastre naturál. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, José Eta, informa, hafoin akontese udan-boot iha loron 30 dezembru 2022 liubá, irrigasaun ne’e hetan estragu, tán ne’e hosi parte agrikultura mós partisipa no halo observasaun direita iha terrenu. Autoridade apoia simentu saka 175 ba komunidade Bobokase hodi hadi’a irrigasaun ne’ebé hetan estragu hosi inundasaun. Imajen espesiál. Depois komunidade sira mós hamutuk ho estensionista suku submete proposta hodi husu apoia emerjénsia, tanba irrigasaun ne’e nia naruk metru 25 ho nia naruk metru 220. “Entaun agrikultura oferese simentu 175 saka ba komunidade sira hamutuk ho tékniku agrikultura, konsege normaliza ona, no daudaun ne’e komunidade sira uza ona hodi prepara halai natar ba époka 2023 ne’e,” José Eta hateten iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Nia informa, durante akontesimentu ne’e udan-boot iha loron 30 dezembru ne’e, fatin barak hetan aestragu, parte agrikultura konsege identifika fatin 12 mak sai afetadu. Estragu hirak-ne’e akontese iha sub-rejiaun Oésilo iha mota Noél-Ekat, suku Bobometo. Hosi parte sub-rejiaun Nítibe akontese iha suku Bene-Ufe, Citrana nian Gabiaun hetan sobu hosi mota. Iha sub-rejiaun Pante Makasar akontese iha suku Naimeko, pertense ba Kiukole, iha Nusla’o, suku Bobokase, no Nunuheno to’o Roti, suku Cunha, hela sub-rejiaun Pássabé maka seidauk. “Entaun autoridade sei orienta empreza sira-ne’ebé konstrui ona gabiaun maibé hetan estragu atu hadi’a fila-fali tanba gabiaun sira-ne’e nia tempu retensaun balu sei iha no balu remata ona, hanesan Paumael iha Cunha no Bona iha Usitaku,” nia katak. Xefe suku Bobkase, Jacob Cob, reprezenta komunidade agradese ba Autoridade RAEOA, tanba proposta ne’ebé submete hetan rezultadu hodi tulun agrikultór sira bele hadi’a irrigasaun ne’ebé hetan estragu iha tinan kotuk. Pagamentu subsídiu $200, RAEOA devolve hikas rihun $364-resin https://tatoli.tl/2023/01/30/pagamentu-subsidiu-200-raeoa-devolve-hikas-rihun-364-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 OÉ-CUSSE, 30 janeiru 2023 – Koordenadór ekipa pagamentu fim do ano, Hermínio Talue, informa, durante prosesu pagamentu subsídiu fim do ano implementa iha RAEOA uma-kain 1.824 mak la konsege simu sira, nune’e devolve hikas ba kofre Estadu liuhosi Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) hamutuk $364,800.00. Hermínio Talue, esplika, totál hosi uma-kain 1.824 la konsege simu sira-nia direitu tanba akontese naran doubru no balu fixa família la hanesan inklui sira-ne’ebé la aprezenta-aan iha ámbitu prosesu pagamentu. Nia afirma, pagamentu subsídiu fim do ano 2022 ne’ebé implementa iha RAEOA durante semana tolu, hahú iha 12 dezembru no ensera iha 12 janeiru 2023, ho totál uma-kain aprovadu hosi Governu Sentrál liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hamutuk uma-kain 21.384 ho nia orsamentu ba pagamentu nian hamutuk millaun $4-resin ($4.276,800.00). “Hosi dadus ne’e uma-kain 19,560 mak konsege simu ona ho totál orsamentu $3.912.00, no sira-ne’ebé la simu tanba la mai aprezenta-aan iha fatin pagamentu no naran balu dobru ka naran fixa família la hanesan hamutuk uma-kain 1.824, entaun osan ne’ebé ita devolve fali ba konfre Estadu liuhosi ba konta suku nian iha banku BNCTL hamutuk  $364,800.00,” Hermínio Talue, ko’alia iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia informa, dadus ne’e inklui saláriu liu $500, maibé parte ekipa pagamentu laiha koñesimentu tanba kompeténsia atu deteta mai hosi Komisaun Funsaun Públika. “Sira-ne’ebé reklamante, dadus mós ita seidauk fiksa, maibé daudaun ne’e ita hetan ona karta hosi MSSI ho MAE, ami serbisu hamutuk ho Sekretariu Rejionál ba Asuntu Administrasaun atu verifika naran sira, nune’e ita submete ba nasionál atu konsidera liuliu sira-ne’ebé naran,” nia katak. Entretantu, dadus ne’ebé ekipa pagamentu subsidiyu fim do ano iha RAEOA rejista kada sub-rejiaun sira komposta mai hosi suku 18 mak hanesan tuir mai ne’e; Iha sub-rejiaun Nítibe iha suku lima ho totál uma-kain 3.771 ho montante orsamentu $754,200.00 maibé uma-kain 3.539 maka simu ona ho orsamentu hamutuk $707,800.00, no sira-ne’ebé seidauk simu hamutuk uma-kain 232 nune’e ekipa pagamentu devolve fali osan ba kofre Estadu $46,400.00. Iha sub-rejiaun Oésilo iha suku tolu ho totál uma-kain hamutuk 3.523 ho montante orsamentu $704,200.00, maibé uma-kain 3.359 mak simu ona ho totál orsamentu $671,800.00, sira-ne’ebé la konsege simu uma-kain 164 nune’e ekipa pagamentu devolve fali osan ba kofre Estadu $32,800.00. Iha sub-rejiaun Pante Makasar iha suku ualu (8) ho totál uma-kain hamutuk 11.817 ho montante $2,363.400.00, maibé uma-kain rihun 10.498 maka simu ona ho totál orsamentu hamutuk $2,99,600.00, sira-ne’ebé la konsege simu uma-kain 1.319 nune’e ekipa pagamentu devolve fali osan ba kofre Estadu hamutuk  $263,800.00 Iha sub-rejiaun Pássabe iha suku rua ho totál uma-kain hamutuk 2.273 ho totál orsamentu $454,600.00, maibé uma-kain 2.164 mak simu ona ho totál orsamentu $432,800.00, sira-ne’ebé la konsege simu uma-kain 109 nune’e ekipa pagamentu devolve fali osan ba kofre Estadu hamutuk $21,800.00. “Entaun uma-kain ne’ebé aprovadu hosi Governu atu simu subsídiu $200 hamutuk 21.384 ho orsamentu ba pagamentu iha RAEOA hamutuk $4,276,800.00, no totál uma-kain ne’ebé simu ona hamutuk 19.560 ho orsamentu pagamentu $3,912,000.00, no totál sira-ne’ebé seidauk simu hamutuk uma-kain 1.824 ho totál orsamentu ba pagamentu hamutuk $364,800.00,” nia katak. FHM-PERMATIL lansa programa konservasaun bee no rai iha Galusapulu https://tatoli.tl/2023/01/31/fhm-permatil-lansa-programa-konservasaun-bee-no-rai-iha-galusapulu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-31 BOBONARO, 31 janeiru 2023 - Fundasaun Haburas Moris (FHM) serbisu hamutuk ho Perma Kultura Timor-Leste (PERMATIL), segunda ne’e lansa  programa konservasaun bee no rai iha aldeia Galusapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Iha ámbitu lansamentu ne’e distribui mós fini ikan ba komunidade sira atu hakiak hodi hakbiit ekonomia família. Diretora Ezekutiva Fundasaun Haburas Moris, Emerenciana Nipu, esplika objetivu hosi atividade ne’e atu proteje débitu bee iha bee-matan labele menus no promove agro flora no fauna iha foho lolon, inklui promove biodiversidade ne’ebé mak moris iha área Galusapulu. Tanba aldeia ne’e iha poténsia bee-matan ida-ne’ebé bele fornese bee-moos ba komunidade suku hitu iha postu administrativu Maliana no Galusapulu mós iha poténsia ba turizmu komunitária. “Ami konvesidu atu implementa atividade ne’e tanba ami haree katak, ita-nia bee ne’e tempu bailoron susar tebes ita atu asesu, tuir fali mak realidade ita-nia estrada Galusapulu ne’e rai halai, entaun ne’e halo ami poténsia boot atubele koopera ho parte hotu tau lisuk ideia atu bele haree nia estratéjia teknikál depois,” nia informa ba jornalista sira. Nia fiar ekipa teknikál sei toma konta atu halo análize di’diak ba kondisaun tanba kestaun  mudansa klimátika “Entaun presiza ita kontribui ba munisípiu, nasaun no ba mundu kona-bá agro-florestál,” nia katak. Programa ne’e sei mentór hosi PERMATIL no serbisu agrikultura munisípiu Bobonaro no apoia tékniku hosi diresaun agro-florestál. Diretór Ezekutivu PERMATIL, Eugénio Lemos “Ego Lemos”, haktuir iha  dezembru 2019 PERMATIL konsege halo atividade ke’e debu iha foho lolon besik bee-matan Aikhumu nian mak to’o parte kraik hamutuk 21 hatudu rezultadu katak mosu tán bee matan foun barak. Tanba ne’e Ego Lemos iha esparansa katak ho atividade lansamentu ne’e ba oin sei kontinua servñbisu hamutuk ho governu lokál, parseiru no organizasaun  sira atu luta no liberta komunidade sira ne’ebé durante ne’e kuru bee-moos hosi fatin dook. “Liuliu ita nia inan feton no labarik sira, iha tempu bailoron, sempre lalin bee, se ita bele hamoris bee matan barak, entaun iinan-feton no oan sira bele iha tempu atu goja sira-nia moris,” Ego katak. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, agradese ba FHM no PERMATIL ne’ebé iha inisiativa kria ona programa ne’e. “Saida mak parseiru sira halo ne’e vantajen boot ba inan-aman sira, sé ida-ne’e maka ita husik leet, tanba ita kuda-ain oan, halo kolam hakiak ikan ne’e benifísiu ba ita-boot sira no ita-nia oan sira,” Ernesto hateten. Maibé autoridade munisipál ne’e propoin katak presiza kria lutu ba ai-oan hirak ne’e nune’e bele moris tempu naruk. Nia husu ba komunidade atu kuida ai-oan sira-ne’e nunee bele halo konservasaun ba bee-matan sira. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro ne’e promete apoia mangera metru 250 ba komunidade Galusapulu tamba durante tempu bailoron naruk débitu bee  matan menus. Projetu ne’e nia área implementasaun  iha suku pilotu sira hanesan, Ritabou, Manapa, Meligo, depois sei kobre suku hitu iha postu administrativu Maliana no posiblidade sei lansa tán iha suku ida, pertense ba postu administrativu Bobonaro. PM Taur inaugura eskola TEKVOK Maria Regina Guterres Metinaro https://tatoli.tl/2023/01/31/pm-taur-inaugura-eskola-tekvok-maria-regina-guterres-metinaro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-31 Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, tersa ne’e, inaugura Eskola Koléjiu Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál (TEKVOK) Maria Regina Guterres iha suku Wenunuk, Metinaro, ne’ebé konstrui hosi fundu privadu ho montante rihun $50. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Imajen Tatoli/Francisco Sony “Ha’u apresia tebes inisiativa di’ak ida-ne’ebé prezidente fundasaun eskola ne’e kria ona hodi harii eskola Tékniku Vokasionál ida ba joven sira atu apreende kona ba kontabilidade. Ha’u fiar katak eskola ne’e sei buras no boot liután,” PM Taur hateten iha diskursu iha serimónia inaugurasaun eskola ESTV Koléjiu Maria Regina Guterres iha suku Wenunuk, postu administrativu Metinaro, munisípiu Dili, segunda ne’e. Xefe Governu ne’e apresia tebes bainhira rona istória kona-ba prosesu harii eskola TEKVOK Koléjiu Maria Regina Guterres ne’ebé hahú hosi manu-luhan depois muda ba fahi-luhan no ikus mai harii eskola Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál ida iha suku Wenunuk Metinaro ne’e. Ida-ne’e, nia dehan, lideransa hosi Prezidente fundasaun iha duni vontade persisténsia, tanba ne’e PM fó hanoin katak nu’udar eis militár sira iha liafuan ida hateten “ A derrota e amãe de vitória” hodi inspira ema iha vontade makaas atu hetan susesu. Tanba ne’e, Xefe Governu fó parabens ba inan-aman sira-ne’ebé mak fó ona apoiu makaas liu-liu manorin sira-ne’ebe preparadu ona atu hala’o prosesu ensinu aprendizajen iha eskola ne’e no ba parseiru sira-ne’ebé apoiu ona material. Fundadór Fundasaun Santa Maria Regina, Azevedo Lourenço da Costa Marçal, hateten Koléjiu Eskola Tékniku Vokasionál (TEKVOK) Maria Regina Guterres harii ho orsamentu privadu hamutuk rihun $50 ba edifísiu ida ho sala-de-aula neen (6), sala-de-aula haat (4) sei uza ba prosesu ensinu aprendizajen no sala-de-aula rua (2) sei uza hodi instala fasilidade komputadór hamutuk 30 ne’ebé apoiu hosi parseiru sira. Eskola ensinu sekundáriu Tékniku Vokasionál ne’e akumula ona estudante hamutuk 36 ne’ebé sei foku sira-nia estudu iha departamentu kontabilidade, tanba nesesidade merkadu traballu. Tuir nia, Koléjiu Maria Regina Guterres harii ho objetivu atu transforma mentalidade jerasaun foun sira-nian atu prepara an hodi kompete iha mundu globalizasaun ne’ebé ohin loron kuaze merkadu traballu sira iha mundu ezije. Tanba ne’e, atu garante kualidade ensinu aprendizajen iha eskola TEKVOK Koléjiu Maria Regina Guterres ne’e, iha profesór hamutuk 27 mak mai ho grau akadémiku ne’ebé adekuadu atu garante kualidade ba eskola ne’e. Profesór sira-ne’e iha hotu abilidade mínimu lisensiatura no agora iha profesór na’in-hitu (7) mak sei hanorin full time no na’in-20 sei hanorin iha parte tempu de’it. Entretantu estudante na’in-36 ne’ebé eskola iha ensinu sekundáriu tékniku vokasionál ne’e hela iha koléjiu, atu nune’e eskola bele kontrola partisipasaun estudante sira-nian iha formasaun nia laran. sira sei hetan teoria no prátika durante tinan tolu nia laran iha área kontabilidade. KM aprova dekretu rua kona-ba transporte aéreu internasionál https://tatoli.tl/2023/02/01/km-aprova-dekretu-rua-kona-ba-transporte-aereu-internasional/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 DILI, 01 fevereiru 2023 –  Konsellu Ministru (KM) aprova projetu dekretu-lei rua kona-ba transporte aéreu internasionál regulár no la regular atu garante seguransa sidadaun sira-nian. Dekretu-lei rua ne’e aprezenta husi Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva. “Objetivu husi diploma sira ne’e atu regulamenta aprovasaun sira hodi asesu ba merkadu voo regulár no la regulár, ho forma atu garante seguransa ba sidadaun sira no atu promove organizasaun husi matéria ida ne’e haree ba regulamentasaun internasionál ne’e rasik”, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, afirma iha Palásiu Governu. Diploma hirak ne’e define rekizitu, regulamentu, kondisaun no restrisaun lubuk ida ba autorizasaun no atividade transporte aéreu internasionál regulár no la regulár. Pagamentu subsídiu $200 ba reklamente sira alarga to’o abríl https://tatoli.tl/2023/02/01/pagamentu-subsidiu-200-ba-reklamente-sira-alarga-too-abril/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 Konsellu Ministru aprova alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. u 37/2022 kona-ba subsídiu fim de ano ba uma kain sira hodi alarga períodu pagamentu to’o abril tinan 2023. Projetu dekretu-lei ne’e aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Chandrawati Verdiál. “Hodi bele garante pagamentu subsídiu refere ba reklamante sira ne’ebé sira-nian reklamasaun aprezenta ona no aseita husi Komisaun Pagamentu, projetu dekretu lei ne’e hakarak alarga períodu pagamentu to’o abríl 2023”, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidelis Magalhães, hatete iha Palásiu Governu. Ezekutivu sira deside hanaruk mós to’o loron 30 juñu prazu atu entrega ba Konsellu Ministru relatóriu ezekusaun diploma husi parte Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun. MSSI finaliza ona pagamentu subsídiu $200 iha Timor-Leste, iha 11 janeiru 2023, maibé mosu reklamante rejistadu hamutuk rihun 28-resin. Totál benefisiáriu ba subsídiu $200 iha territóriu hamutuk 339.954 ho montante osan alokadu $67,990.800. Terra Propriedade rejista parsela 339 afeta ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar-Nítibe https://tatoli.tl/2023/02/02/terra-propriedade-rejista-parsela-339-afeta-ba-konstrusaun-estrada-nasional-pante-makasar-nitibe/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 Diresaun Rejionál Terra Proriedade, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), rejista dadus provizória hamtutuk parsela 339 mak afeta hosi konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar liga ba sub-rejiaun Nítibe. Dadus provizória ne’e parte Terra Proriedade rejista komesa hosi Ponte Noefefan, suku Lifau to’o Eskola Bázika Filiál (EBF), Maquelab, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar, mak hanesan: estrada parte norte rai privadu parsela 120, rai Estadu 14 parsela, rai misaun 2 parsela, rai abandonadu 1 parsela, Hosi parte soul, rai privadu 189 parsela, rai Estadu 11 parsela, rai misaun 1 parsela, rai abandonadu 1 parsela, seidauk inklui suku Suni-Ufe iha sub-rejiaun Nítibe. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Terra Proriedade, António Hermengildo da Costa, esplika, molok tékniku sira tún iha terrenu ekipa konjunta hosi Terra Propriedade, Obra Públika, Diresaun Agrikultura realiza enkontru no loke diálogu aberta ho komunidade sira, kona-bá levantamentu dadus nian. “Bainhira empreza hahú estaka baliza iha estrada nasionál ne’e, diresaun terra propriedade envolve kedas, halo identifikasaun ba rai sira-ne’ebé afetadu hanesan natar to’os no uma, dadús provizória iha ne’e, tanba durante ne’e kuaze Terra Propriedade akompañia empreza PT Waskita Karya halo identifikasaun agora daudaun tama ona iha etapa penggusuran lahan , hahú hosi ponte Noefefan ba to’o iha suku Lifau, bairru Aos-Ero, to’o ohin loron servisu ne’e kontinua la’o,” António Hermengildo da Costa, hatete, iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Dirijente Terra Propriedade ne’e rekoñese, durante iha prosesu levantamentu iha terrenu hasoru difikuldade, tanba iha uma-kain balu maka seidauk konkorda ho reabilitasaun estrada ne’e tanba afeita ba sira-nia patrimóniu no husu uluk indemnizasaun. “Maibé ein-jerálmente bainhira ekipa tékniku sira hosi terra propriedade halo levantamentu, realiza uluk enkontru konjunta ho entre komunidade autoridade komunitáriu sira mós koopera di’ak, ne’ebé ita sei aprosima nafatin oinsá bele koopera no kontribui ba prosesu dezenvolvimentu iha Oé-Cusse,” nia katak. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Terra Propriedade ne’e, la esplika detalla kona-bá dadus ein-jerálmente, tanba daudaun ne’e ekipa konjunta sei kontinua halo levantamentu iha terrenu. “Daudaun ne’e mós komunidade sira, liuliu iha parte suku Taiboko, sira rasik sobu sira-nia lutu, no muda tuir estaka ne’ebé maka empreza tau ona, iha uma-kain ida ka rua mak seidauk koopera maibé ita sei esforsu halo aprosimasaun nafatin,” nia katak. Projetu ne’e Autoridade RAEOA, hahú halo lansamentu iha 19 agostu 2022 ho distánsia kilómetru 16, hahú hosi ponte Noefafan, suku Lifau, envolve suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar to’o Oénunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Projetu ne’e ezekuta hosi empreza internasionál PT. Waskita Karya, ho valór estimasaun millaun $23, autoridade RAEOA prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho durasaun serbisu fulan 18. Terra Propriedade rejista parsela 339 afeita ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar-Nítibe   Terra Propriedade rejista parsela 339 afeta ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar-Nítibe Janeiru, Notariadu Viqueque konsege prodús Billete Identidade 1.000 https://tatoli.tl/2023/02/03/janeiru-notariadu-viqueque-konsege-produs-billete-identidade-1-000/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 Diretór munisipál Konservatóriu Serbisu Rejistu Notariadu (MCSRN), Aniceto Moreira.Imajen/ Vitorino Lopes da Costa VIQUEQUE, 03 fevereiru 2023 — Diretór Munisipál Konservatóriu Serbisu Rejistu Notariádu (MCSRN) iha munisípiu Viqueque, Aniceto Moreira, informa iha janeiru 2023, konsege prodús Billete Identidade (BI) 1.000 ba estudante no idade avansadu sira. “Kada loron-loron, ami fó atendementu ba ita-nia sidadaun sira liuliu estudante nia BI tanba sira atu bá hala’o sira-nia estudu iha nivél universidade, estudante sura ne’ebé asesu bolsu da mãe no bolsu méritu no ferik no katuas sira”, Aniceto Moreira, hateten ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin, Beloi, sesta ne’e. Kona-ba sertidaun Nascimentu iha fulan-janeiru, nia dehan konsege prienxe livru tolu ho totál 300. “Maske kada-loron komunidade sira barak, maibé ami sempre fó atendimentu ho di’ak tanba komunidade sira balun mai husi fatin do’ok maka mai trata sira-nia dokumentu liuliu sertidaun nascimentu no BI”. Nia afirma, dezafiu ne’ebé sira hasoru mak menus fasilidade no ekipamentu hanesan komputadór no rekursu umanu hodi difikulta serbisu atendimentu. Tanba númeru populasuan munisípiu Viqueque hosi postu lima ho ninia populsaun purvolta 100,251. Maske, nia dehan hasoru difikuldade, maibé Diresaun Rejistu Sívil munisípiu Viqueque kontinua ho fuan boot hodi halo atendimentu ba komunidade. “Ami hakarak ministériu aumenta tan rekursu umanu no fasilidade hodi reforsa ami-nia serbisu atendimentu ba populasaun munisípiu Viqueque”, responsavél ne’e sujere. Daudaun ne’e, funsionáriu iha fatin refere na’in-hitu, komportu hosi funsionáriu permanente na’in-tolu no funsionáriu kontratadu na’in-haat. Kompañia Vieramor hahú normaliza estrada Galusapulu https://tatoli.tl/2023/02/03/kompania-vieramor-hahu-normaliza-estrada-galusapulu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 BOBONARO, 03 fevereiru 2023 – Kompañia Vieramor konsórsiu ho Neze-Bonito, hatún ona ekipamentu pezadu no hahú halo normalizasaun ba kondisaun estrada iha área Lekhi-Achi, aldeia Galusapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro ne’e bé rai taka-metin hafoin akontese udan-boot durante semana ida. Nune’e iha loron-sesta, tuku 08.00 dadeersan kompañia Vieramor konsórsiu ho Neze-Bonito, destaka ona ekipamentu pezadu hodi halo normalizasaun ba estrada ne’ebé rai-metin hafoin akontese udan-boot. Abitante Agustinho da Costa, sente kontente no agradese ba parte relevante, liuliu prezidente autoridade munisípiu Bobonaro tanba halo esforsu maka’as to’o ohin kompañia responsável obra bele halo intervensaun. “Ami sente sira dudu ona ne’e di’ak oituan ona, tanba ita haree ba foin dudu de’it, sorin hotu ona, la kleur tán aterru rai sira-ne’e mai karik, ita bele liu ba mai ona karik,” nia informa ba jornalista Tatoli iha Galusapulu. Enkuantu antes ne’e diretór kompañia Neze-Bonito joint venture (konsórsiu) ho Vieramor, Martinho Vicente, esplika, ekipamentu pezadu ne’e sei serbisu tuir volume serbisu hodi fasilita movimentasaun transporte públiku no privada. Kona-ba rai ne’ebé utiliza ba aterru iha estrada laran mós sei uza bazea ba rekomendasaun hosi tékniku laboratóriu nasionál. Tuir observasaun Agência Tatoli iha terrenu nota katak, provizóriu karreta roda haat seidauk bele ultrapasa no ema-ne’ebé ho motorizada atu viajen hosi kapitál Maliana ba postu administrativu Bobonaro no Lolotoe tenke selu ba ema ajuda $2 to’o $5. Taur husu militante PLP hatudu umildade no disiplina https://tatoli.tl/2023/02/04/taur-husu-militante-plp-hatudu-umildade-no-disiplina/ tatoli.tl Notísia 2023-02-04 Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP), Taur Matan Ruak, husu ba militante sira hotu iha munisípiu Dili no iha territóriu laran tomak atu kontinua hatudu umildade no disipliña hodi kontinua servisu maka’as atu fó vitória ba PLP iha Eleisaun Parlamentár 2023. “Iha eleisaun ida-ne’e, ha’u hakarak ita sai segundu partidu mais votadu iha Timor-Leste. Entaun ita boot sira tenke sevisu maka’as,” Taur Matan Ruak hateten iha nia intervensaun bainhira partisipa Konferénsia Daruak Partidu PLP, nivél Munisipiu Dili, iha Sentru Konvesnsaun Dili (CCD, sigla portugés), sábadu ne’e. Prezidente PLP ne’e afirma atu manán mais votadu iha Timor-Leste ne’e la fasil, bainhira militante sira la halo servisu ne’ebé maka’as. Atuál Primeiru Ministru Timor-Leste ne’e husu mós ba militante PLP atu kontinua hatudu umildade no disipliña hodi haforsa partidu ninian ezisténsia. Tanba iha partidu tenke respeita ema hotu-hotu, labele diskrimina ema iha kotuk. “Iha Partidu PLP ne’e serbisu koletivu la’ós ema ida nian, só iha mak ema ida-idak halo nia responsablidade. Tanba ne’e, husu militante PLP mantein umildade ne’e importante, disipliña no respeita malu hodi hametin ezisténsia partidu”, Xefe Governu ne’e afirma. Eis Prezidente Repúblika ne’e akresenta tan katak kona-ba konferénsia daruak nivél munisipál ne’ebé PLP realiza iha munisipiu Dili, ida-ne’e atu hatudu no fó oportunidade ba joven sira hili nia estrutura iha munisipiu Dili atu apoia no dezenvolve partidu tuir vizaun no misaun partidu-nia. “Ha’u fó parabéns ba estrutura PLP Munisipiu Dili, liu-liu ba komisaun organizadora ne’ebé organiza konferénsia munisipál PLP iha Munisipiu Dili, espera konferénsia ne’e la’o di’ak. Ita bo’ot sira bele hili estrutura hodi bele lidera ita-boot sira iha munisipiu Dili, hodi bele hametin liután partidu”, nia afirma. PDHJ forma ekipa fiskaliza distribuisaun cesta bázika iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/02/06/pdhj-forma-ekipa-fiskaliza-distribuisaun-cesta-bazika-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-02-06 Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ) daudaun ne’e forma ona ekipa hodi kontrola implementasaun cesta bázika iha territóriu Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Diretór PDHJ Oé-Cusse, Paulo Ribeiro, informa, mandatu PDHJ iha papél ida atu halo fiskalizasaun hodi bele garantia prinsipíu sira ba governasaun di’ak, no mós asegura mandatu konstitusionál ne’ebé atribui ba iha PDHJ tuir konstituisaun RDTL artigu 27 no estatutu PDHJ Lei nú.7/2004 ho nia alterasaun iha artigu 24, fó biban ba PDHJ atu halo fiskalizasaun ba prosesu sira-ne’e “Entaun daudaun ne’e ita halo preparasaun no mós ita rekolla ona informasaun prelimináriu hosi Autoridade RAEOA, kona-bá preparasaun distribuisaun cesta bázika,” Paulo Ribeiro, ko’alia iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Iha semana kotuk parte PDHJ simu ona dokumentu hosi Autoridade RAEOA kona-bá rezultadu konkursu públiku ba empreza sira-ne’ebé sai manán-na’in kada suku hodi distribui nesesidade bázika ba prosesu cesta bázika iha Oé-Cusse. “Agora kona-bá nia kaléndariu implementasaun ne’e maka ami sei konfirma nafatin ho Sekretariu Rejionál ba Asuntu Sosiál, maibé ba preparasaun ami kontinua forma ekipa atu halo fiskalizasaun iha terrenu, hodi garante prosesu ne’e la’o ho transparánsia, akuntabilidade ba prosesu distribuisaun ne’e,” nia katak. DNDPE ezije projetu kapitál dezenvolvimentu tenke konklui iha maiu https://tatoli.tl/2023/02/07/dndpe-ezije-projetu-kapital-dezenvolvimentu-tenke-konklui-iha-maiu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 DILI, 07 fevereiru 2023 – Diretór Nasional Dezenvolvimentu Parque Eskolár (DNDPE) Agostinho Soares, bolu atensaun ba kompañia sira-ne’ebé kaer projetu kapitál dezenvolvimentu iha territóriu nasionál atu fulan-maiu ne’e tenke konklui ona projetu sira-ne’e. “Ami husu ona ba kompañia sira atu esforsu an hodi orienta tékniku no traballadór sira atu responsabiliza ba materiál sira hodi bele kumpre oráriu ne’ebé distribui ona. Tan ne’e, ami husu ba sira katak projetu hotu-hotu iha 2022 nian mínimu fulan maiu ikus tenke konklui ona. Se kazu ruma mosu mak la konklui, kompañia tenke aprezenta justifikasaun ida forte,” Agostinho Soares hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Vila Verde, tersa ne’e. Ezijénsia hirak-ne’e, DNDPE hato’o ona ba diretór kompañia sira-ne’e, tanba antes ne’e sira distribui ona dekretu foun ba diretór kompañia sira hodi husu mínimu fulan-maiu nia rohan ne’e tenke konklui ona projetu kapitál dezenvolvimentu sira. “Ami halo ona koordenasaun rutina ho Diretór kompañia sira iha loron 03 fevereiru liubá inklui distribui mós dekretu foun ne’ebé foin sai no mós husu kompañia sira atu aprezenta oráriu servisu mai ami, atu nune’e ami-nia tékniku sira bele halo analiza atu nune’e bele fó fali orientasaun ba sira atu kumpre oráriu sira-ne’e,” nia dehan. Tuir nia, iha kompañia lima ne’ebé dirasaun haruka fila sira-nia oráriu ne’e mak komapañia ida kaer konstrusaun ba eskola ida iha Maubise, kompañia ida kaer eskola ESG iha Liquiça, ida hosi Rabina Lacluta, ida Fali mak Ira-Ler Viqueque-Uatulari inklui kompañia ida kaer eskola ESTV iha Ermera, tanba sira-nia oráriu servisu la tuir dekretu foun ne’ebé distribui ona maibé kompañia sira balun konsidera dekretu-lei foun ne’e no konkorda atu nafatin kumpre. Nia dehan. kompañia sira la konkorda ne’e mai ho sira-nia razaun katak difikuldade ne’ebé sira hasoru iha terrenu mak agora daudaun tempu udan kondisaun no situasaun iha terrenu defisil atu distribui materiál sira, oinsá mak sira bele garante konstrusaun bele finaliza lalais iha fulan-maiu ikus ne’e, maibé Dirasaun Nasionál Dezenvolvimentu Parque Eskolár husu ba kompañia sira atu nafatin kumpre lei. Tuir nia, iha mós kompañia balun disponivel ona hakarak entrega projetu kapitál dezenvolvimentu ne’e iha marsu agora maibé dirasaun rasik seidauk fó resposta tanba presiza konfirma ho Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, atu disponivel tempu hodi fó biban ba DNDPE bele organiza tempu Daudaun ne’e iha ona projetu kapitál dezenvolvimentu hamutuk ualu (8) mak kompañia sira hala’o hela iha terrenu, maibé iha projetu ida mak disponivel atu entrega ona mai Dirasaun maibé parte tékniku sira sei halo hela verifikasaun finál atu haree projetu ne’e atinje ona 100% ka lae. Entretantu, projetu kapitál ida iha eskola ensinu sekundáriu tékniku vokasionál Malibaka Bobonaro kuaze eskola hotu ona hela de’it tanke bee ida mak presiza finaliza, no bainhira hotu ona Dirasaun bele ona responde ba sira nia pagamentu. “Maibé depois ita haruka tékniku sira ba halo observasaun rezultadu hatudu katak projetu ne’e foin mak atinje entre 96-97% entaun presiza 3% atu finaliza. Ne’ebé, sira promete mai ami antes loron 15 fevereiru, sira konklui ona,” nia hateten. Enkuantu projetu kapitál dezenvolvimentu sira seluk mak hanesan iha ESG 05 de Maio, EBF Fatuhada projetu sira-ne’e foin mak hahú iha fim de terseiru trimester, entaun ninia prosesu konstrusaun foin mak la’o. Projetu eskola EB rua iha Viqueque-Lacluta no Ira-Ler Uatulari nian agora ho kondisaun udan hanesan ne’e, defisil ona atu asesu ba estrada hodi transporta materiál ba fatin konstrusaun sira. Ho nune’e, previzaun DNDPE nian haree katak kuandu udan kontinua nune’e hela de’it to’o maiu ikus mós progresu fíziku ba projetu kapitál dezenvolvimentu sira-ne’e parese foin bele atinje 75%. MS avalia progresu servisu no prepara estratéjia kombate kazu TBC https://tatoli.tl/2023/02/07/ms-avalia-progresu-servisu-no-prepara-estratejia-kombate-kazu-tbc/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 OÉ-CUSSE 07 fevereiru 2023 – Ministériu Saúde (MS) liuhosi Unidade Programa Nasionál Tuberkuloze (TBC, sigla inglés), tersa ne’e realiza avaliasaun ba progresu no dezafiu ba implementasaun durante períodu 2022 nian hodi prepara estratéjia ba implementasaun iha futuru hodi kombate kazu TBC iha Timor-Leste. Atividade avalizasaun ne’e realiza durante loron tolu hahú tersa (07/02) sei termina iha kinta (09/02) semana ne’e, ho partisipante sira mai hosi responsável programa TBC munisipíu 14 inklui RAEOA no Atauro. Objetivu hosi atividade avaliasaun ne’e atu haree problema no progresu implementasaun programa TBC iha Timor-Leste durante tinan ida nia laran, nune’e mós haree dezafiu ne’ebé iha, no kazu hosi problema, nune’e presiza tuur hamutuk kontribui ideia, hodi fó solusaun ba asaun implemensaun futuru nian. Iha biban ne’e, Diretora jerál prestasaun servisu iha Ministériu Saúde, Odete Viegas, informa, programa tuberkuloze sai prioridade importante ba Timor-Leste, tanba depois iha inovasaun iha 2022 hatudu progresu pozitivu. “Ida-ne’e la’ós orgullu no sesusu ona ba ita, maibé iha futuru ita buka esforsu di’ak liután nune’e populasaun sira-ne’ebé maka hela iha área remota, ita konsege identifika hodi asesu ba tratamentu,” nia hateten. Tuir nia, komitmentu Governu liuhosi Ministériu Saude hetan tulun hosi parsériu internasionál sira, katak iha 2025 Timor-Leste sei redús númeru morbilidade mortalidade hosi moras Tuberkuloze ne’e rasik. “Ita haree iha munisipíu ida ka rua hatudu daudaun ona sira-nia komitmentu di’ak, ida-ne’e hatudu, ita hotu-hotu iha hanoin di’ak atubele kontribui di’ak liután ba futuru hapara moras ne’e rasik, maibé hodi prosesu ida, prosesu ne’e rasik mak ohin ita hotu-hotu mai hosi munisipíu mai hotu iha ne’e,” nia fó hanoin. Tan ne’e nia enkoraja xefe programátiku sira-ne’ebé maka iha esperiénsia tinan barak ona, presiza nafatin hasa’e abilidade, nune’e koñesimentu ba tratamentu sedu, identifika moras TBC ho sedu, atubele hakotu nia korrente transmisaun. Diretóra jerál ne’e informa, moras TBC preventiva terrapi ka tratamentu no prevensaun oinsá bele kura moras ne’e sai mós papél importante ida ba diretór no xefe programativu sira iha munisipíu atubele ativu, nune’e bele hakotu moras ne’e rasik. “Iha prosesu implementasaun, ita mós iha apoiu diágnostiku lubuk ida, ne’e hatudu katak programa TBC iha atensaun espesiál, sei ita kompara ho programa sira seluk kuaze programa barak mós laiha oportunidade hanesan ita-boot sira, TBC, malária no moras la hasaet sira seluk, maibé ita agradese,” nia afirma. Tanba ne’e liuhosi atividade avaliasaun ne’e, responsável programativu sira-nia avaliasaun bele integradu liután, bainhira hala’o vizita ba komunidade sira iha área remota, persiza identifika kondisaun moris no fatór kontribuitvu ba kazu sira-ne’e, nune’e bele hato’o ba parte relevante atu hamutuk fó solusaun. Iha sorin seluk, Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, Maximiano Neno, agradese ba Governu Sentrál liuhosi Ministériu Saúde tanba hili Oé-Cusse hodi realiza atividade nasionál ba avalizasaun programa TBC nian. “Autoridade Oé-Cusse kontinua servisu maka’as oinsá kontrola moras sira-ne’e, iha dadus hosi ajénsia internasionál sira halo hosi UNICEF hatudu, Oé-Cusse okupa fatin daruak ba kazu má-nutrisaun iha Timor-Leste, entaun Autoridade RAEOA hahú esforsa atu halo mudansa,” nia hatete, Aliende ne’e mós liña kiak, tuir dadus estudu hosi UNDP hatudu Oé-Cusse númeru liña ki’ak no kbiit laek sei barak, entaun ida-ne’e sai hanesan referénsia oinsá trasa planu ida-ne’ebé di’ak, atu hamosu planu integradu ida hosi fó solusaun iha futuru inklui moras TBC. “Entaun polítika Autoridade RAEOA halo ita harii klínika TBC, fasilidade saúde importante ba fasilita pasiente sira bele asesu ho dignu, iha situasaun COVID-19, estabelese fasilidade saúde iha sub-rejiaun haat, no daudaun ne’e nakfilak ba postu saúde no sentru saúde, nune’e bele hafasil detesaun ba moras sira hotu-hotu inklui TBC ne’e ho objetivu atu redús kazu moras sira iha ne’ebé komunidade sira enfrenta,” nia katak. PR sei konsulta ho partidu polítiku laiha asentu Parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/08/pr-sei-konsulta-ho-partidu-politiku-laiha-asentu-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten nia-parte sei hala’o konsultasaun ho partidu polítiku ne’ebé laiha asentu Parlamentár molok dekreta loron eleisaun parlamentár 2023. “Konsultasaun seidauk ramata, Ohin simu Partidu Sosialista ho ASDT maske sira laiha fatin iha Parlamentu, ha’u sente ne’e iha obrigasaun rona sira,” Prezidente repúblika, José Ramos Horta, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau LObato, Bairru Pite, kuarta ne’e. Maske nune’e, Xefe Estadu hateten iha semana oin liu-liu segunda (20 fevereiru 2023), nia parte sei fó sai ka dekreta duni loron eleisaun. Nia hateten, preparasaun atu realiza eleisaun ne’e buat hotu la’o normál, tanba Nasaun Unida garante tinta espesiál sei mai iha ne’e iha fulan ida antes atu tama eleisaun, nune’e laiha problema ba lojístika nian. Iha parte seluk, nia dehan, se lei foun ka alterasaun dalimak lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé daudaun diskusaun iha faze espesialidade iha Parlamentu Nasionál sira haree atraza entaun di’akliu uza lei antigu ne’e. Tuir Xefe Estadu, ho konsultasaun ne’ebé nia-parte hala’o ho partidu asentu Parlamentár sira-ne’e ida-idak iha razaun aprezenta loron saida mak di’akliu ba loron eleisaun nian. Tuir nia interpretasaun konstituisaun kada lejislatura iha tinan lima de’it labele liu, Governu mós tinan lima, Prezidente Repúblika mós tinan lima. “Eleisaun 2018 nian iha 12 maiu, depois fim maiu Tribunál Rekursu konfirma, 13 juñu Parlamentu eleitu ne’e tuur daudaun ona hodi hili Prezidente Parlamentu, vise Prezidente, sekretáriu no buat sira ne’e, sira hahú kedas funsaun iha juñu 2018. Hosi Parlamentu hahú tuur iha 13 juñu 2018, VIII Governu mai hosi Parlamentu,” nia dehan. Depois Parlamentu foun ne’e Governu foun prepara programa hodi aprezenta ba Parlamentu foun, hafoin fulan ida liu tiha prepara orsamentu foun. Buat sira-ne’e, akontese dezde maiu 2018 to’o setembru inaugurasaun formal de’it Parlamentu ne’e existe tiha ona, nune’e laiha konfuzaun ba ida-ne’e. Deputadu sira ‘triste’ haree direta kondisaun estrada Balibo-Maliana https://tatoli.tl/2023/02/09/deputadu-sira-triste-haree-direta-kondisaun-estrada-balibo-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 BOBONARO, 09 fevereiru 2023 – Reprezentante povu sira hosi uma fukun Parlamentu Nasionál ‘triste’ haree direta kondisaun estrada hosi postu administrativu Balibo to’o postu administrativu Maliana Vila, munisípiu Bobonaro. Nune’e Komisaun E ne’ebé trata asuntu infraestrutura hosi Parlamentu Nasionál, preokupa ho kondisaun estrada ligasaun hosi suku Batugade to’o postu administrativu Balibo inklui hosi Ponte Nunura to’o postu administrativu Maliana vila, munisípiu Bobonaro. Deputadu Marcos Xavier, reforsa prekupasaun kona-bá estrada urbana Maliana vila to’o Balibo nia parte levanta beibeik durante reuniaun plenaria, maibé sira-nia mandatu atu remata ona mós governu seidauk konsege rezolve. “Ha’u haree iha notísia dehan estrada Maliana ne’e iha tenderizasaun (konkursu públiku) ona, agora fulan-neen ona mós ita seidauk rona nia rezultadu, ne’ebé ami-nia mandatu hela de’it fulan hira mai hasoru amu Bispu iha leten ami mós moe fali,” Deputadu Bankada CNRT ne’e hateten durante halo audiénsia ho autoridade Bobonaro no kargu xefia sira, kinta ne’e. Relasiona ho asuntu ne’e Deputadu Maliana oan ne’e ezije ba ministériu kompetente atu aselera prosesu konkursu públiku ne’e nune’e bele implementa projetu refere iha tinan ne’e. “Ne’ebé Maliana nia ne’e labele akontese tán hanesan iha Baguia nian ne’e, tender ema manán tiha ona, agora Xina ne’e dehan nia aman ka avó mate ba tiha nia rai hodi hotu osan, projetu ne’e la lao,” membru komisaun E ne’e dehan. “Ami bele ko’alia iha parlamentu, maibé autoridade sira tenke ezije katak ita ba iha munisípiu seluk nia populasaun oituan de’it nia dalan ne’e kabeer, agora ita mai hosi Dili ne’e ita-nia liman iha karik maibé to’o Maliana tangan di atas fali,” nia akresenta. Sekretáriu Komisaun E, Deputada Maria Anabela Sávio, observa katak iha munisípiu seluk kauze estrada di’ak hotu ona, falta balu de’it, maibé estrada nasionál hosi Batugade to’o Balibo liuliu estrada urbana Maliana vila tinan barak ona seidauk iha mudansa. “Ha’u triste oituan dalan hosi Dili mai Maliana, hanesan ohin deputadu Marcos hateten tangan di atas mai to’o Balibo liu oituan mai ita la’o dalan di’ak, depois mai ponte Nunura to’o Maliana ita haree la di’ak, maibé karreta sira ne’e mesak didiak de’it, ema matan-tomak seidauk mai Maliana bele dehan Maliana estrada mesak kapas-kapas de’it, maibé realidade ha’u haree lakohi mai tiha de’it,” Deputada Bankada FRETILIN ne’e preokupa. Tuir informasaun ne’ebé Deputada ne’e asesu katak estrada sira hosi Balibo ne’ebé aspál ona ladún iha kualidade, liuliu iha parte área Manuten-dodok, suku Leolima. “Estrada ne’e rai mamar, tuir tékniku sira-nia haree tahu, hanesan rai natar sira-ne’e, ne’ebé sira sei buka alternativu seluk atu muda tiha estrada ne’e, maibé loos ka lae,” reprezentante povu ne’e preokupada. Biban ne’e, Deputadu Domingos Carvalho de Araújo, sente triste haree kondisaun estrada ne’ebé liga hosi ponte Nunura, Tunubibi to’o ponte SoSo, Maliana. “Loos duni, hosi Tunubibi nian ne’e piór liu fali Natarbora ninian, sa’e ba fahi-nehan sira-ne’e, estrada ida Maliana nian ne’e karreta kiik sira liu ba mai halonusá, dalan ku’ak hotu ne’e,” nia dehan. Enkuantu iha tersa loron 07 fevereiru ne’e, Ministru Obras Públika, Abel Pires, ho ekipa tékniku sira halo ona levantamentu dadus ba kondisaun estrada refere. Antes ne’e, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru aprova ona projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obra Públika, Abel Pires, hodi autoriza prosedimentu aprovizionamentu estrada urbana Maliana pakote I ho valór globál estimativa $16.314.392,06. Enkuantu, estrada urbana Maliana pakote II no estrada prinsipál ho estimasaun valór globál $23.587.019,36. Ponte Maligirik iha Ogues ameasadu atu kotu https://tatoli.tl/2023/02/09/ponte-maligirik-iha-ogues-ameasadu-atu-kotu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 COVALIMA, 09 fevereiru 2023 — Kondisaun ponte Maligirik ne’ebé lokaliza iha aldeia Orun, suku Ogues, postu administrativu Maucatar ne’e ameasadu atu kotu tanba kondisaun ponte nia sorin balun kotu tiha ona. Reprezentante komunidade Ogues, Calistro do Carmo, husu ba autoridade kompotente atu toma atensaun lalais ba ponte ne’ebé sorin balun kotu, nune’e belé fasilita ema no transporte   halo movimentu husi Suai ba Maucatar, Fatululik no to’o Bbobonaro. “Ami husu Governu atu bele hadi’a lalais ponte ne’e tanba agora ponte ne’e kotu, ema labele halo movimentu ba-mai hosi Suai ba postu administrativu Maucatar no ba Fatululik liubá Bobonaro,” Calistro do Carmo hateten ba jornalista sira, iha aldeia Orun, suku Ogues, kinta ne’e. Ponte Malirigik sorin balun kotu ne’e tanba iha kuarta (8/02/2023) ne’e, maizumenus lorokoraik udan boot halo korrente Mota Karau Ulun hodi ko’a ponte Maligirik sorin kotu, no ameasa movimente transporte públiku ba no mai. Diretor servisu protesaun sivil no jestaun dezastre naturál, Quintino da Costa, hateten ponte Maligirik kotu difikulta movimentu transporte públiku no ambulánsia labele tula ema moras hosi Maucatar no Fatululik mai Suai, nune’e presiza halo intervensaun imediatamente. “Ho akontesementu udan-boot, halo ita-nia infranstrutura báziku hanesan estrada no ponte kotu. Ho ida-ne’e transporte-sira labele liu ba-mai liuhosi hosi Suai ba Maucatar liu-ba Fatululik, karreta ambulánsia mós labele tula ema mate ba Fatululik no Maukatar, tanba ne’e Governu tenke halo intervensuan imediatamente,” nia dehan. Administradór Munisípiu Covalima, Francisco de Andrade, halo observasaun iha terrenu no bia parte komunika ona ba Ministru Obra Públika atu haree urjentemente  ba asuntu refere. “Molok ha’u mai iha ne’e, ha’u simu telefone hosi komandante APC Covalima, no nia haruka foto mai ha’u, entaun foto sira-ne’e ha’u haruka ona ba ita-nia ministru obra publika, maibé seidauk iha resposta. Ha’u mós kontaktu ona ba Obra Publika iha Covalima atu mobiliza ekipamentu hodi halo intervensaun ba ponte kotu ne’e,” nia hateten. PN adia eleisaun ba Komisáriu CAC tanba la prenxe korum https://tatoli.tl/2023/02/13/pn-adia-eleisaun-ba-komisariu-cac-tanba-la-prenxe-korum/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, adia eleisaun ba Komisáriu Komisaun Antí Korrupsaun (CAC, siglá portugés) tanba Deputadu prezente la prenxe korum. “ Ohin, segunda-feira reuniaun plenária ho ajenda orden do dia halo eleisaun ba Komisáriu CAC, maibé la realiza. Bazea ba rekezitu tenke iha Deputadu prezente na’in 49 mínimu maibé hanesan ita boot sira haree iha de’it Deputadu 42 prezente totál asinatura (absensia). Maibé ita haree prezensa real iha Parlamentu ne’e, ohin 38 de’it konta hosi dadeersan mai antes orden do dia mai, no iha fali orden do dia rasik Deputadu sira asina hodi na’in 38 halo asina lista prezensa ne’e, iha balun mak to’o ajenda ne’e la tama hanesan balun hosi Partidu Demokrátiku, UDT,” Sekretária Meza PN, Lídia Norberta Martins, hateten ba jornalista sira iha PN, segunda ne’e. Ajenda ne’ebé marka ne’e, iha semana kotuk reuniaun lidér bankada ko’alia kona-ba ida-ne’e. maib’e ase lprenxe korum meza plenária sei reajenda fali no ajenda ne’e iha reuniaun plenária iha loron tersa (14/02/2023), bainhira prenxe korum sei halo fila-fali eleisaun. Tuir observasaun jornalista Agência TATOLI nian iha sala plenária PN, Deputadu sira hosi bankada CNRT, PD, UDT, PUDD mak la marka prezensa. Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, hateten razaun bankada CNRT la partisipa ajenda reuniaun plenária atu hala’o eleisaun ba Komisáriu CAC tanba ajenda ne’e la diskute hosi reuniaun lidér bankada. no bankada CNRT rasik la hola parte iha reuniaun lidér bankada tanba laiha informasaun maibé ajenda direta de’it iha reuniaun plenária. Bankada CNRT mós hanoin presiza konsensu entre bankada Parlamentár liu-liu ho bankada FRETILIN hodi haree ema-ne’ebé atu ba iha komisáriu CAC ida indepedente no profisionál. Uma-kain 86 iha aldeia Sana seidauk asesu ba eletrisidade https://tatoli.tl/2023/02/13/uma-kain-86-iha-aldeia-sana-seidauk-asesu-ba-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 VIQUEQUE, 13 janeiru 2023 – Xefe suku Uaitame, postu Uatulari, munisípiu Viqueque, José do Rosário, informa abitante aldeia Sana hamutuk uma-kain 86 seidauk asesu ba ahi eletrisidade. “Iha ha’u-nia suku Uaitame ne’e abitante iha aldeia  Sana mak seidauk asesu ba eletrisidade, nune’e tempu kalan difikulta populasaun sira tanba atu hetan naroman tenke tuku kamii, balun iha kbi’it uza solár panel. Tan ne’e nu’udar autoridade lokál husu ha Governu presiza tau matan ba pupulasaun atu sira mós bele asesu ba ahi eletrisidade”,  hateten Xefe Suku José do Rosário, ba Agência Tatoli, iha suku Uaitame, segunda ne’e. Autoridade suku Uaitame ne’e hatutan iha tinan 2016 esforsu autoridade hato’o proposta ba ministériu relevante hodi loke konkursu ba empreza sira, maibé  seidauk mai hala’o. “Bainhira ami mosu iha komunidade sira-nia leet, komunidade sira sempre kestiona bei-beik eletrisidade ba ami. Tanba ne’e, iha oitavu Governun nian mandatu ne’e bele dada eletrisidade ba ha’u-nia populasaun sira atu responde populasaun nia-halerik ba ahi-eletrisidade”, nia hato’o. Alende ne’e nia husu ba Prezidente Eletrisidade de Timor Leste, Empreza Públiku (EDTL,E.P), tau konsiderasaun ba populasaun sira ne’ebé seidauk asesu eletrisidade ne’e hodi tau ba projetu komunitáriu, nune’e populasaun sira bele asesu ba naroman. Tuir dadús abitante husi suku Uaitame iha área rua maka seidauk asesu ba eletrisidade hanesan aldeia Sana ho uma-kain 86 no aldeia Uailalika ho uma-kain hamutuk 55. PR Horta apoia nesesidade bázika ba vítima inséndiu iha Becora https://tatoli.tl/2023/02/14/pr-horta-fo-apoiu-nesesidade-bazika-ba-vitima-insendiu-iha-becora/ tatoli.tl Notísia 2023-02-14 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, tersa ne’e, tun direta fó apoia nesesidade bazika hanesan foos, mina-tein, sasán dapur nian, biti no seluk tan ba vítima inséndiu uma kain 14 iha aldeia Kakeu-Laran, suku Becora, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili. “Ha’u lori de’it tulun, ajuda uitoan buat ne’ebé bele halo, tanba mai ema sira-ne’e ki’ak. Piór liu labarik sira lakon roupa, sira-nia livru no kadernu, tantu labarik lubun ida hamutuk elementu 100-resin,” PR Horta hateten ba jornalista sira hafoin distribui apoiu nesesidade bázika ne’e iha Becora, tersa ne’e. Prezidénsia Repúblika sei haree ajuda uma temporária hanesan lona, kalen, no sei hamutuk ho Governu hodi haree no Prezidénsia Repúblika mós bolu kompañia saneamentu privadu hodi halo limpeza didi’ak lixu ne’ebé mai hosi inséndiu ne’e. Xefe Estadu hateten, apoiu hosi Prezidénsia Repúblika ne’e uza Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé prezidénsia iha hodi atende tuir kbiit ne’ebé mak iha, maibé Governu mak iha orsamentu boot liu atu haree. Ida-ne’e, nia dehan, la’ós Prezidente Repúblika   nia responsabilidade maibé ne’e instituisaun Estadu, hanesan dezastre naturál no solidariedade sosiál ninian atu haree maibé nu’udar timoroan labele dudu malu, ho saida mak iha bele halo tuir kbiit ne’ebé iha. Reprezentante família vítima,   Joaninha da Costa ho Fernanda Floriana de Oliveira, agradese ba Prezidente Repúblika hodi mai haree rasik ho matan fó ona apoiu hodi hakma’an netik susar ne’ebé iha. Enkuantu inséndiu ne’e akontese iha loron kinta (09/02) maizamenus iha tuku 12h00 meudia ne’ebé rezultadu família sira-nia sasán hotu la salva mutuk inklui vítima ida grave. CAC notifika eis-Ministru Gastão Sousa https://tatoli.tl/2023/02/15/cac-notifika-eis-ministru-gastao-sousa/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DÍLI, 15 fevereiru 2022 – Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) notifika eis-Ministru Obras Públika Gastão Sousa tanba envolve kazu balun. Gastão Sousa nu’udar eis-Ministru Obra Públika iha VI Governu Konstitusionál. Eis Governante ne’e kumpre notifikasaun hosi CAC ne’ebé rejistu ho NUC 0017/20 PGGCC. Gastão Sousa marka prezensa iha CAC iha oras tuku 9:00 dader ho nia karreta privadu, durante  halo dilijénsia iha CAC durante oras tolu husi 9:00 dader no remata iha 12:00 meiudia. Hafoin presta deklasaun iha CAC, eis Governante Gastão Sous, lakohi fó komentáriu relasiona ho nia prezensa iha edifísiu CAC. “Ha’u labele koalia ha’u-nia prezensa iha ne’e ba imi, tanba ha’u mai iha ne’e vizita ha’u nia maluk sira”, Gastão Sousa hateten ba jornalista sira iha edifísiu CAC Farol, kuarta ne’e. Hatan kona-ba krime saida mak nia envolve, eis-ministru lakohi fó komentáriu klean. “Nu’udar segredu justisa, ha’u labele koalia buat ruma”, Gastão Sousa revela. Iha sorin seluk, Komisáriu CAC, Sergio Hornai, hateten kona-ba kestaun ne’e nia parte seidauk simu relatóriu. “Ha’u seidauk iha koñesimentu, tanba seidauk iha relatóriu ruma mai ha’u kona-ba ida ne’e, entaun ha’u labele dehan buat ida”, nia dehan. “Maibé sidadaun hotuhotu no kualker se de’it bele presta nia deklasaun iha Komisaun Anti-Korrupsaun, tantu individu ka institusionálmente, sidadaun hotuhotu iha devér atu kolabora ho órgaun polísia kriminál ho razaun atribuisaun kompeténsia ne’ebé fo ba CAC, liuliu titulár investigadór sira ne’ebé simu ona prosesu atu halo investigasaun kriminál”, nia hatutan. 2024: PR sei haree prioridade Governu rezolve problema estrada Laclubar https://tatoli.tl/2023/02/20/2024-pr-sei-haree-prioridade-governu-rezolve-problema-estrada-laclubar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sei haree prioridade Governu nian ba tinan 2024 liu-liu atu rezolve problema estrada sira iha baze liu-liu Estrada iha Laclubar. ‘’Estrada ligasaun mai Laclubar iha orsamentu Estadu 2024, ha’u lakohi membru Governu ida mai ko’alia mangame ho ha’u. Ha’u sei veta kedas orsamentu ne’e, bainhira la tau orsamentu ba estrada Laclubar. Maibé la’ós de’it Laclubar, iha fatin balun tan hanesan iha Fatumea iha fronteira,” PR Horta hateten liuhosi nota imprensa hafoin PR Horta hala’o vizita ba populasaun sira iha postu administrativu Laclubar, munisípiu Manatuto iha semana kotuk, ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Xefe Estadu ne’e promete atu tau matan ba problema bee-moos, eskola no saúde, tanba programa balun kompeténsia hosi Governu no balun bele mai hosi Prezidénsia Repúblika ho orsamentu hosi doadór sira. ‘’Rai ne’e potensiál loos, bele kuda ai-fuan oioin. Uluk ha’u mai iha ne’e sempre sosa abokate no bele aumenta. Kuidadu Kakatua tanbá iha tempu Portugês kada dadeer ita sempre rona sira-nia lian, agora laiha ona. Ha’u ko’alia ona ho Governu Austrália oinsá bele mai husik Kakatua rihun ba rihun iha Timor-Leste,” nia dehan. Ba Xefe Estadu, Laclubar bele sai mós zona turístika ne’ebé atrativu, tanba ne’e presiza haree didi’ak dezenvolvimentu turízmu nian no kuidadu balada fuik sira. Oportunidade ne’e mós Xefe Estadu infoma ba populasaun sira hotu kona-ba akontesimentu Eklipse Salár totál ne’ebé sei akontese iha 20 fulan-abríl tinan2023 no husu inan-aman sira labele pániku, sei akontese loron nakukun la hanesan baibain iha óras meudia. Tanba ne’e,nia dehan, turísta lubun ida sei mai Timor-Leste inklui sientísta sira hodi bele hatene reázen hosi balada sira iha rai-maran, tasi-laran no ema tanba fenómena ne’e akontese iha tinan 300 dala ida. Molok ramata atividade vizita ne’e, Prezidente Repúblika Horta, fó apoia hodi fahe nesesidade bázika hanesan foos no mina-tein ba ema ho defisiénsia, inklui família vulneravél hamutuk 100-resin. Reprezentante komunidade iha suku Orlalanm Fernando Malohi, sente kontente ho apoiu hosi Xefe Estadu, José Ramos Horta, hofi fahe nesesidade bázika ba sira. “Lori naran benefisiáriu nian, hato’o obrigadu ba Prezidénsia Repúblika. Ami simu ida-ne’e, ami kontente tebes, bele ajuda ami ba fulan balun nian,” nia hato’o agradesimentu ba Xefe Estadu. Aleinde nesesidade bázika, Laureadu Prémiu Nóbel da Páz ne’e mós, fahe pasta 100-resin ba estudante Ensinu Bázika iha Laclubar Vila. Entretantu, vizita ne’e Prezidente Repúblika mós lori bainaka internasionál hosi organizasaun internasionál Asia Region and Humanitaria Programme (BRAC) atu haree Laclubar no planu saida mak sira bele investe iha postu administrativu ida-ne’e. Mauluta husu joven sira koopera ho PNTL Bobonaro kontrubui pás iha eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/20/mauluta-husu-joven-sira-koopera-ho-pntl-bobonaro-kontrubui-pas-iha-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 BOBONARO, 20 fevereiru 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste, munisípiu Bobonaro, Superintendente Antoninho Mauluta, husu ba joven sira atu koopera ho membru polísia sira hodi kontribui ba pás no estáblidade iha eleisaun Parlamentár ne’ebé mak tuir kalendariu sei realiza iha loron 21 fulan-maiu tinan ne’e. “Hosi komandu atu rai hela lia-menon ba iha komunidade tomak iha munisípiu ida ne’e primeiru tenke hamutuk, tanba munisípiu ida-ne’e atu di’ak la’ós polísia de’it, maibe atu di’ak iha PNTL no mós komunidade tomak nia liman, oinsá ita hamutuk atu asegura munisípiu ida ne’e ba oin,” nia informa ba Jornalista sira, iha Maliana, segunda ne’e. Komandu polísia munisípiu Bobonaro mós sei bolu lideransa organizasaun arte-marsiál sira hotu atu apoia serbiosu PNTL no asegura situasaun, hahú hosi kampaña eleitorál to’o rezultadu eleisaun, nune’e la’ó ho ambiente hakmatek. “Oinsá tama kampaña karik, sira-nia kontribuisaun, atu ita asegura ita-nia munisípiu ida-ne’e to’o ikus ita-nia munisípiu nune’e naran bele morin ba to’o nasionál, tanba atu di’ak ka la di’ak la’ós PNTL de’it, ita Bobonaro oan hotu nian,” nia informa. Tuir dadus membru efetivu PNTL munisípiu Bobonaro hamutuk 147 mak preparadu atu asegura situasaun seguransa durante kampaña no eleisaun parlamentár. Enkuantu, númeru eleitór iha territóriu nasionál to’o iha fulan-dezembru 2022 hamutuk 878.712 ne’ebé kompostu hosi Aileu 34.706, Ainaro 46.945, Ataúro 2.600, Baucau 98.629, Bobonaro 72.811. Nune’e mós Cavalima 48.830, Dili 192.934, Ermera 84.361, Lautém 49.380, Liquiçá 51.925, Manatuto 35.999, Manufahi 41.574, RAEOA 53.151 no Viqueque iha eleitór hamutuk 58.867. Entretantu eleitór ne’ebé agora resensiadu no atualizadu iha diáspora hamutuk 6.944 ne’ebé komposta hosi Austrália iha eleitór hamutuk 1.462, Korea Súl 1.237, Irlandia Norte 2.185, Portugál 1.241 no Reinu Unidu iha eleitór hamutuk 819. PR Horta triste ho dezenvolvimentu setór edukasaun iha TL https://tatoli.tl/2023/02/20/pr-horta-triste-ho-dezenvolvimentu-setor-edukasaun-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sente triste ho dezenvolvimentu setór edukasaun iha Timor-Leste durante tinan 20 nia laran. “Triste tebes. Iha tinan 20 nia laran, esforsu barak ita halo, loke eskola lubun ida maibé nunka tau orsamentu loloos no di’ák ba setór edukasaun. Setór edukasaun nia orsamentu tenke haree infraestrutura, eskola tenke mai ho bee-moos no sanitasaun no ho livru sira hotu ne’ebé labarik sira tenke haree loro-loron no bele lori ba uma. Merenda eskolar tenke haree didi’ak, uluk kouta ida sentavu 0,25, ha’u lahatene Governu ida-ne’ebé halo desizaun ida-ne’e, labarik sira atu han ho kuota foun sentavu 0,42 em véz sa’e ba sentavu 0,50 ou di’ák liután sentavu 0,70 ba ema ida,” Xefe Estadu ne’e hateten liuhosi nota imprensa hafoin vizita iha Ensinu Báziku Filiál (EBF) iha aldeia Baluli Batara, munisípiu Manatuto, ne’ebé Agência TATOLI asesu, segunda ne’e. Xefe Estadu prefere, di’akliu redús orsamentu ba viajen estranjeiru no rai-laran, hosi ajenda Estadu sira, hodi haforsa alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba setór edukasaun no setór produtivu seluk. PR Horta mós sei la autoriza akizisaun viatura foun no perdiem ba funsionáriu no asesór sira ne’ebé iha saláriu mensál sufisiente, exeptu ba seguransa no motorista, “Sei la autoriza sosa karreta foun ba operasionál serbisu palásiu prezidénsia nian, utiliza de’it karreta sira-ne’ebé sosa hosi Prezidente Repúblika sesante. Tinan lima liu ona sei di’ák hela, balun ne’ebé ha’u uza daudaun ne’e, dézde 2007. Funsionáriu no asesór sira-nia saláriu mensál sufisiente atu kobre mós ba perdiem nian, nune’e osan sira-ne’ebé utiliza ba perdiem bele investe fali ba área edukasaun iha merenda eskolár no área produtivu seluk,” Xefe Estadu ne’e hateten. Prezidente Repúblika mós promete arranju materiál eskolar ba estudante sira iha EBF Batara, tanba estudante no profesór sira husu atu arranja manuál ensinu no apoia administrasaun eskolár. “Haruka sira tun ba Dili, foti kedas komputadór no materiál balun ne’ebé sei sosa hosi osan prezidénsia ka bele mós hosi osan privadu ruma atu ajuda,” nia dehan. Koordenadora EBF Batara, Laura Silvina Soares, hateten nia parte sente kontente ho prezensa Xefe Estadu iha estabelesimentu ensinu ne’e. “Ami hosi EBF Batara, simu ita-nia Prezidente Repúblika ne’ebé ba dahuluk durante Timor ukun-an foin mak Xefe Estadu ida mai vizita ami hanesan grasa boot ida,” nia hateten. Nune’e, parte igreja agradese tebes ba prezidente repúblika nia prezensa no iha biban ida-ne’e, prezidente mai akompaña no haree eskola ida-ne’e nia kondisaun, iha eskola ne’e iha mós susesu iha mós difikuldade. Problema boot ne’ebé eskola hasoru mak serbisu administrasaun, dadus barak kontinua halo ho manuál no laiha mákina fotokópia. Preokupasaun seluk mak eskola ne’e laiha moru protesaun no mós laiha dapur eskolár. Estudante iha eskola Batara hamutuk 313, kompostu hosi feto iha 151, mane 162 no kada sala aula nian iha estudante hamutuk 40-resin no manorin  hamutuk feto na’in-tolu (3) no mane na’in-neen (6). Hafoin vizita eskola EBF Batara, Prezidente Repúblika hakat kedas ba ospitál rekuperasaun ema moras mentál São João de Deus, hodi halo observasaun ba estabelesimentu ospitál ne’e. Sentru Akadémia Futeból Viqueque kapasita jogadór juveníl na’in-71 https://tatoli.tl/2023/02/20/sentru-akademia-futebol-viqueque-kapasita-jogador-juvenil-nain-71/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 VIQUEQUE, 20 fevereiru 2023 - Koordenadór Sentru Akadémia Viqueque, Agustinho do Rosário Guterres, informa daudaun sentru fó kapasitasaun iha área tátika no estratejia jogu ba jogadór juveníl na’in-71. Sentru Juveníl iha munisípiu Viqueque ne’e lansa iha loron 28 janeiru 2023, liuhosi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL). “Labarik na’in-71 maka rejista iha Akadémia hodi tuir treinamentu iha área tátika no estratejia hodi bele domina jogu iha kampu. Jogadór sira ne’e hosi idade 6 to’o 13. Banihira treinu iha kampu ami sempre fó hanoin ba jogadór sira hodi esforsu-an aprende, nune’e ba  futuru sira bele lori futeból ba oin no sai jogadór ne’ebé di’ak”,  hateten Agustinho do Rosário Guterres, ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin adiministrasaun Viqueque, segunda ne’e. Sentru Akadémia Viqueque sei kontinu kapasita jogadór juveníl sira atu sai jogadór ne’ebé iha kualidade iha área desportu.  Daudaun, Akadémia Viqueque  uza   kampu  rua hanesan kampu futeból Demokrasia no kampu futeból Beloi. “Ami haree labarik barak maka antuziasmu tebes-tebes hodi treinu bola, maibé probelema ida ba ami   hasoru maka labarik balun eskola dader no balun lokraik. Nune’e ba oin ami sei koloka estudante sira eskola dader nian treinu fali tempu lokraik no estudante ne’ebé eskola lokraik mai treinu iha tempu dader ”, nia hato’o. Nune’e, oráriu  treinu hahú husi segunda to’o sesta, komesa hosi tuku 9:00 to’o tuku 11:00 no parte lokraik tuku 15:30 to’o tuku 18:30. Enkuantu loron sábadu no domingu jogadór sira tenke deskansa. Kona-ba fasilidade, resposavél ne’e dehan iha farda no bola, maibé ekipamentu treinu nia mak la sufisiente. “Ita nia sentru iha treinadór na’in-ida no asistente tékinku ida. Nune’e ba oin ami sei rekomenda ba nasionál hodi aumenta treinadór ida atu fó treinu ba jogadór juveníl tanba labarik barak maka intersante aprende jogu”, nia afirma. CNE Bobonaro identifika ona fatin kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/02/21/cne-bobonaro-identifika-ona-fatin-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 BOBONARO, 21 fevereiru 2023 - Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), munisípiu Bobonaro, identifika ona fatin atu halo atividade kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár ne’ebé tuir kalendariu sei hahú iha loron 19 fulan-abríl tinan 2023. “Ami identifika hela, ita hatene katak agora daudaun fatin ne’ebé sai sentru ba kampaña ne’e maka iha Maliana mak kampu futeból Maliana no kampu futeból sira iha postu administrativu,” Diretor CNE munisípiu Bobonaro, Juvito Ramos, informa ba jornalista sira, iha Maliana, segunda ne’e. Maibé tuir nia, kampu aviasaun Ex Kodim, iha suku Ritabou, CNE la autoriza partidu polítiku sira halo atividade kampañia tanba daudaun ne’e kampu refere movimentasaun aviaun ativu hela tula pasiente emerjénsia transporta hosi Maliana ba Dili. Responsável CNE Bobonaro ne’e informa,  atividade kampañia refere lei bandu hala’o besik edifísiu no eskola públiku sira, maibe tuir observasaun CNE nota katak kampu futeból balun iha munisípiu Bobonaro balu besik kedas eskola. Alende ne’e CNE mós sei hasai hotu stiker partidu polítiku nia ne’ebé apoiante no militante sira taka iha fasilidade públiku sira hanesan sinál tránzitu no seluk tan. “Ita hola alternativu atu muda labele, entaun ita fó lisensa atubele halo kampañia, maibé importante maka labele disturbiu movimentu públiku ne’e nos mós bazea ba esperiénsia apoiante no militante sira taka stiker partidu nia sinál tránzitu, entaun iha períodu kampaña ami hetan, entaun ami sei lees sai hotu stiker sira-ne’e tanba ne’e la tuir nia regulamentu kampaña,” nia dehan. Enkuantu períodu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár tinan 2023 sei hahú iha loron 19 abríl 2023, ne’ebé sei la’o durante loron 30 nia laran no loron rua antes eleisaun. Partidu polítika hirak-ne’ebé posibilidade konkorre no hala’o kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár iha 19 abríl ne’e mak hanesan; Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) Partidu Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) Partidu ba Dezenvolvimentu Popul ár (PDP) Partidu do Unidade Dezenvolvimentu Demokratiku (PUDD) Partidu Dezenvolvimentu Sosiál (PDS). PNTL Viqueque hahú prepara estratéjia asegura kampaña no Eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/27/pntl-viqueque-hahu-prepara-estratejia-asegura-kampana-no-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 VIQUEQUE, 27 fevereiru 2023 - Komandante Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), munisípiu Viqueque, Superintendente Sebastião Alves Quintão, informa hahú prepara ona estratéjia hodi asegura kampaña no eleisaun parlamentár. Nune’e, Komandante PNTL ne’e husu ba viqueque-oan atu kontribui ba pás no establidade, hodi kampaña iha loron 19 abríl no eleisaun iha loron 21 maiu bele la’o ho susesu. “Ha’u husu ba populasaun munisípiu Viqueque hodi kontribui ba pás no estabilidade. Atu kampaña no eleisaun la’o ho di’ak no susesu iha munisípiu ne’e”, hateten Sebestião Alves Quintão ba jornalista sira, iha ninia kn’aar fatin, Beskem, segunda ne’e. Daudaun, membru PNTL efetivu serbisu na’in-137 no na’in-4 kondisaun moras, no sei hetan apoia hosi kampaña Batallaun Ordem Públiku (BOP) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) Baucau hodi reforsa seguransa iha munisípiu Viqueque. “Kona-ba seguransa ba kampaña ami kria ona planu seguransa hodi koloka membru na’in-137 ba área kampaña sira hodi halo seguransa”, nia afirma. Alende ne’e, Komandu munisípiu Viqueque mós distribui ona karreta ba eskuadra PNTL postu lima hanesan Uatucarbau, Ossu, Lacluta, Uatulari no Viqueque-Villa hodi halo patrulamentu no asegura seguransa iha kampaña no ElPar. PNTL mós koordena ona ho Autoridade Lokál sira, líder veteranu, lidér  Grupu Arte Marsiál no Arte Rituál sira hodi kontribui ba estabilidade. “Ita hakarak situasaun hakmatek, nune’e ha’u garante ba oin situasaun sei hakmatek. Iha biban ne’e hakarak apela ba joven sira tenke mai ho konsiénsia ida hodi kria pás no amivagél iha munisípiu Viqueque”, nia apela. Entretantu Prezidenti Repúblika dekreta ona loron eleisaun iha fulan 13 fevereiru foin lalais ne’e, eleisian sei realiza iha loron 21 fulan maiu 2023. Investidór hosi Srilanka sei loké fábrika simentu-besi iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/02/28/investidor-hosi-srilanka-sei-loke-fabrika-simentu-besi-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 DILI, 28 fevereiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, tersa ne’e,  simu audiénsia ho investidór hosi Srilanka Ciment, hodi ko’alia kona-ba atu loke fábrika simentu ho fábrika besi iha Timor-Leste (TL). “Ha’u lori asuntu ne’e kle’ur ona kuaze tinan 10-resin, óinsá mak buka investór ida atu mai investe iha fábrika simentu  ho fábrika besi, tanba Timor-Leste ne’e iha faze konstrusaun ita presiza simentu ho besi, ne’ebé ami ko’alia ho Prezidente Repúblika katak ita Timor ne’e tahu ne’e barak iha komponente boot rua  fábrika simentu presiza,” Country reprezentantive hosi empreza, Vicente Maubosi, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontro ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Fábrika ne’e bainhira loke sei atende merkadu rai-laran no bele esporta ba nasaun viziñu hanesan Austrália no rai sira seluk, no garante kualidade tanba simentu ne’e tuir nivél internasionál no investidór ne’e mai hosi Srilanka ne’ebé daudaun loké fábrika hanesan iha Srilanka ho mós iha Gana. Nia dehan, investimentu ne’e sei gasta osan millaun $50 fatin rua Baucau-Caisido no mós iha Laivai-Lospalos halo survey ona iha tinan hirak ba kotuk, maibé teste laboratóriu mak sei determina, tan ne’e sei halo estudu viabilidade tinan ne’e nia laran. Durante sorumutu, Xefe Estadu hato’o benvindu no enkoraza ita atu serbisu tanba merkadu Timor-Leste atu tama ASEAN sei sai parseiru boot. Xefe suku Fatulia: "Fita ne'e la signifika inaugura maibé símbolu deklarasaun ALFA" https://tatoli.tl/2023/02/28/xefe-suku-fatulia-fita-nee-la-signifika-inaugura-maibe-simbolu-deklarasaun-alfa/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 BAUCAU, 28 fevereiru 2023 – Xefe suku Fatulia, Angelino Moisés Perreira, haloos informasaun ne’ebé espalla iha rede sosiál Facebook katak la’ós serimónia inaugurasaun maibé atividade ne’e nuudar símbolu deklarasaun Área La Soe Fo’er Arbiru (ALFA) nível suku nian. Nune’e, Autoridade suku Fatulia ne’e lamenta ho  informasaun kona-bá inaugurasaun sintina espalla rede sosiál Facebook. Xefe suku Fatulia, Angelino Moisés Perreira, klarifika, serimónia ne’e organiza hosi suku no la’ós inaugurasaun sintina maibé símbolu deklarasaun suku Fatulia tama ona ba kategoria ALFA ne’ebé parte Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu hanesan UNCEF no ETADEP lansa no implementa hosi Servisu Saúde Munisipál no autoridade suku. “Ha’u nu’udar autoridade lamenta ho aktu ne’e, fita ne’e la’ós signifika inaugura sintina maibé símbolu katak komunidade iha suku Fatulia hotu-hotu iha ona sintina,” Xefe suku Fatulia informa ba Agência TATOLI liuhosi telefónika, tersa ne’e. Nu’udar Komisaun organizadora ba serimónia refere ne’ebé responsável hosi autoridade suku lamenta tebes ho informasaun ne’ebé espalla iha rede sosiál Facebook no konsidera imoral no laiha koñesementu kona-ba programa ALFA. Durante tinan barak komunidade iha suku Fatulia laiha sintina no soe fo’er boot arbiru de’it. Nune’e liuhosi programa deklarasaun ALFA iha teritóriu nasionál ne’ebé hahú implementa iha tinan-2019 to’o tinan-2023 ne’e konsege hasa’e komunidade nia konsénsia iha Fatulia atu konstrui rasik sintina hodi utiliza ba prevensaun moras. “Ha’u apresia hau-nia suku livre ona ALFA, maske sintina ladi’ak liu ba mós, pelumenus iha atu labele soe fo’er arbiru,” Angelino Perreira akresenta. Munisípiu Baucau to’o agora hamutuk suku 11 mak deklara ona ALFA komposta hosi postu administrativu Venilale hamutuk haat hanesan; suku Fatulia, Bahamori, Baduho’o no Uailaha. Postu Vemasse iha tolu hanesan; Ostico, Uaga’e no Caicua no postu Baguia iha suku haat hanesan; Afaloicai, Ossohuna, Defawasi no Uacala. Komunidade hosi suku 11 refere prienxe ona kritéria sai ALFA tanba kada uma iha ona mínimu toilet ida ne’ebé konstrui rasik hosi komunidade hafoin partisipa kona-bá importánsia utililza toilet hodi prevene moras. Prosesu deklarasaun ALFA liuhosi faze tolu hanesan hahú hosi suku sei kontinua ba postu administrativu no taka ho deklarasaun nível munisipál bainhira suku 59 iha Baucau laiha ona komunidade soe fo’er arbiru. Autoridade lokál husu MJ trata BI ba komunidade iha postu Lacluta https://tatoli.tl/2023/03/01/autoridade-lokal-husu-mj-trata-bi-ba-komunidade-iha-postu-lacluta/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 VIQUEQUE, 01 marsu 2023 — Adiministradór postu Lacluta, munisípiu Viqueque, José Anrade dos Santos, husu Ministériu Justisa (MJ) atu koloka ekipa Rejistu Sivíl ba postu refere hodi trata Billete Identidade (BI) ba komunidade sira ne’ebé presiza. “Ami iha postu Lacluta presiza tebes atendimentu BI tanba populasaun presiza tebes. Ha’u hato’o ona ami-nia pedidu ba rejistu sivil atu halo atendimentu iha postu, maibé to’o agora seidauk iha resposta ruma ba ami-nia proposta. Tan ne’e ha’u hakarak husu Ministériu Justisa tau mós atensaun ba ami-nia pedidu ne’e tanba ohin loron populasaun atu trata buat ruma presiza maka BI, maibé to’o oras-ne’e ha’u-nia  populasaun sira maioria mak laiha BI”, hateten Administradór postu Lacluta ba Agência Tatoli, iha munisípiu Viqueque, kuarta ne’e. Hataan ba preokupasaun ne’e, Diretór Rejistu Sivil Munisípiu Viqueque, Anacleto Moreira, hateten parte Rejistu Sivil munisípiu Viqueque halo ona pedidu ba nasionál hodi halo atendimentu via online ba postu tolu hanesan Ossu, Lacluta no Viqueque, maibé Ministériu fó resposta bá trata iha Viqueque-Villa. “Nune’e, iha fulan marsu nian laran, ami bá uluk Viqueque-Villa nian durante loron 12 hodi trata komunidade nia Billete Identidade (BI), hafoin ami hein fali proposta ba Ossu no Lacluta nian”, nia afirma. Tanba ne’e, nia husu ba autoridade postu Lacluta no Ossu inklui populasaun sira nafatin ho pasiénsia hodi hein prosesu atendimentu ba postu rua-nian. Antes ne’e, Rejistu Sivil munisípiu Viqueque halo uluk ona atendimentu rejistu online sertidaun moris no Billete Identidade iha postu Uatulari no Uatucarbau. Entrentantu, postu Lacluta iha suku haat kompostu husi suku Dilór, Aihic, Laline no suku Uma Tolu ho totál populasaun na’in 5.853 tuir sensus populasaun 2010. PNTL-DTT sosializa dekretu-lei Kódigu Estrada ba estudante Malibaca https://tatoli.tl/2023/03/01/pntl-dtt-sosializa-dekretu-lei-kodigu-estrada-ba-estudante-malibaca/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 BOBONARO, 01 marsu 2023 - Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Bobonaro, liuhosi Seksaun Tránzitu, serbisu hamutuk Diresaun Transporte Terrestre (DTT), kuarta ne’e sosializa dekretu-lei Kódigu Estrada no sinál tránzitu ba estudante Tékniku Vokasionál (TEKVOK) númeru II Malibaca, Yamato, Maliana. Xefe Seksaun Tránzitu Munisípiu Bobonaro, Sarjentu Xefe João Belo, esplika atividade ekipa sira esplika kona-bá servisu tránzitu, tanba liafuan tranzitu katak movimentasaun veíkulu, ema inklui animál utiliza via públiku hosi fatin ida ba fatin seluk. Ho ida-ne’e sinál tránzitu iha atubele regula no orienta ema atu utiliza ho loloos via públika bainhira halo viajen no ultrapasa ba mai. Sarjentu xefe ne’e haktuir, atividade ne’e kontinuasaun de’it, tamba antes ne’e realiza iha iha eskola Koléjiu Palaka. “Ohin ita realiza iha eskola Tékniku Vokasionál Mabilaca, Yamato atu nune’e estudante sira bele komprende nune’e bele halo tuir ka aplika, bainhira sira kondús karreta ho motorizada ka la’o-ain bainhira sira utiliza via públiku,” nia imforma ba jornalista sira. Nia hatutan, sensiblizasaun ne’e ba estudante sira nível sekundáriu, liuliu ba funalista sira-ne’ebé idade 17 ba leten, nune’e bainhira sira ba kontinua eskola iha fatin seluk bele kondús karreta ho motorizada inklui la’o-ain tuir regra no lei Kódigu Estrada nian. Xefe Seksaun Tránzitu ne’e fudamenta, Polísia rejista asidente no insidente barak, liuliu iha estrada públiku diresaun Balibo ba Batugade to’o Dili inklui iha arreador Maliana ba Cailaco rezulta ema barak mak aleija no balu lakon vida Diretór DTT Munisípiu Bobonaro, João Paulo Henriques Baptista, agradese tanba Polísia Tránzitu bele implememta orograma ne’e hodi nune’e komunidade liuliu joven foin sa’e sira bele komprende regra tránzitu. “Ita prevene-an hosi buat ida kontra  no prevene-an hosi asidente, ne’ebé ita halo soslisalizaun garante asegura no konetividade seguru iha estrada. Profesór eskola TEKVOK Malibaca Yamato, David dos Santos Damiao, agradese ba PNTL no DTT tamba partilla informasaun ho matéria imporante sira ne’ebé bele prevene ema hotu. “Hau hakarak hatete de’it katak ami presiza tebes matéria sira-ne’e sai hanesan referénsia, antes estudante sira kondús karreta no motorizada,” manorin-na’in ne’e dehan. Enkuantu atividade ne’e sei implementa iha eskola sira seluk ne’ebé PNTL munisípiu Bobonaro identifika ona. Projetu dada bee-moos ba abitante Ossu iha faze distribuisaun materiál konstrusaun https://tatoli.tl/2023/03/03/projetu-dada-bee-moos-ba-abitante-ossu-iha-faze-distribuisaun-material-konstrusaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-03 VIQUEQUE, 03 marsu 2022 - Diretór Bee Timor Leste, Empreza Públiku (BTL,E.P) Nasional, Aleixo dos Santos, informa daudaun ne’e empreza resposavél hahú halo distribuisaun material konstrusaun ba melloramentu sistema bee-moos ba komunidade iha postu administrativu Ossu, munisípiu Viqueque. “Melloramentu sistema bee-moos ba munisípiu Viqueque sai mós prerioridade ba BTL,EP, halo planu iha tinan 2022 ba postu administrativu hotu, inklui postu adiministrativu Ossu no Lacluta.Nune’e daudaun ne’e empreza responsavél hahú distribuisaun material konstrusaun ba fatin konstrusaun hodi halo tanke no dada kanu no ami sei rekruta tan tékniku na’in rua hodi halo superviziona ba projetu ne’e” hateten Diretór Aleixo dos Santos, ba Agência Tatoli, iha munisípiu Viqueque, sesta ne’e. Nia hatutan BTL,E.P rekruta tékniku na’in rua ne’e ho objetivu hela besik ba fatin implementasaun projetu, nune’e tékniku sira bele akompaña no kontrola iha postu Ossu ho di’ak. Melloramentu sistema bee-moos ba Ossu ne’e empreza responsavél sei dada bee hosi Bee matan Uaikirona no bee Matan Uaibua. “Bee matan rua ne’ebé dada ne’e la sufisente hodi kobre ba ita-nia populasaun sira iha Ossu villa. Nune’e planu tuir mai ita sei buka fali rekursu bee husi fatin seluk hodi bele fornese ba ita-nia populasaun sira asesu hotu ida-ne’e maka ami-nia esperansa”, nia afirma. Implementasaun projetu melloramentu sistema bee-moos ba postu Ossu ho durasaun fulan-neen bainhira implementasaun maka empreza sira serbisu tarde automatikamente kompañia sei hetan sasaun. “Se implementa maka materiál serbisu maka la komplemtu ne’e problema empreza sira-nia. Se karik natureza hanesan klíma mak mosu ami sei konsidera bele estende fali sira-nia kontratu”, nia realsa. Implementasaun projetu melloramentu sistema bee-moos ba postu Ossu empreza konstrui tanke foun tolu no reabiltasaun tanke tolu no dada kanu husi bee matan ba Ossu Villa. Responsavél husi empreza CDFG Unipesoál Lda ho montante orsamentu $421,903.57, enkuantu melloramentu sistema fornesementu bee-moos ba postu Lacluta-villa dada bee-moos hosi Bibileo hun ho distánsia purvolta kilómentru 4,5 ho kustu $582.100. Projetu ne’e sei benefisia ba abitante postu Ossu ho totál populasaun 2.850 hosi uma-lain 475. Enkuantu husi postu Lacluta sei benefisia ba populasaun 4.158 hosi uma-kain 693. TDS pendente prosesu kazu 1000-resin iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/07/tds-pendente-prosesu-kazu-1000-resin-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 COVALIMA, 07 marsu 2023 – Juiz Administradór Tribunál Judisiál Primeira Instansia Suai, José Maria de Araujo, hateten Tribunál Distrital Suai (TDS) pendente prosesu kazu 1000-resin iha Covalima. “Agora daudaun, iha Tribunál Distritál Suai (TDS) hahú tinan kotuk to’o marsu 2023, númeru total prosesu krime ne’ebé iha kazu 1000-resin hosi kazu ne’e domina kazu violénsia doméstika, kazu ofensa violénsia doméstika, kazu kontra bandu hodi hatama sasán ilegál iha fronteira no  kazu sivil 200-resin,” José Maria de Araujo hateten ba jornalsita sira, iha resintu Tribunál Distritál Suai (TDS), tersa ne’e. Tuir área judisiáriu Tribunál Distrital Suai (TDS), kobre munisípiu sira hanesan Same, Ainaro Bobonaro no Covalima ne’ebé fronteira ho Indonézia hodi hatama sasán kontra bandu liuhosi dalan ilegál. Razaun TDS pendente númeru 1000-resin kazu sira-ne’e, tanba Prezidente Tribunál Rekursu suspende atividade tribunál movél hahú loron 01 fevereiru 2022 to’o marsu 2023 no mós  impaktu hosi COVID-19. “Kazu pendente hamutuk 1000-resin tanba atu dehan ba ita-boot sira, fatór iha tempu COVID-19 no Prezidente Tribunál suspende atividade tribunál movél, hahú 01 fevereiru 2022, tanba la hala’o tribunál movél nune’e halo prosesu aas,” nia dehan. Maske nune’e, nia dehan, diariamente Tribunál nia julgamentu hala’o hela lor9-loron tanba juiz ida-idak iha nia prosesu no julga ikus mai termina ho desizaun sira-ne’ebé iha. Haree ba rekursu iha Tribunál Distrital Suai, molok ne’e Tribunál Suai iha juiz na’in-nee (6) hosi númeru ne’e,  nain-ida (1) tuir formasaun iha Portugál kolega seluk kumpre hela, nune’e iha TDS Suai juiz na’in-haat (4) ne’ebé juiz sivil-ida kazu krime na’in-tolu (3). Ho númeru rekursu ne’ebé la sufisiénte no kazu prosesu aas hanesan juiz Administradór iha ona planu, iha orsamentu tinan 2024 presiza aumenta juiz aleinde mós ofisiál no funsionáriu atu fó apoiu servisu tribunál. “Maske kazu pendente, juiz administradór esforsu bazea ba ita-nia lei organizasaun judisiáriu ne’ebé iha, liga ho númeru ida-ne’e, ha’u mak distribui prosesu ba juis sira no ha’u labele interven prosesu,” nia hateten. Brigadista na’in-150 hosi STAE Baucau hahú halo serbisu iha baze https://tatoli.tl/2023/03/08/brigadista-nain-150-hosi-stae-baucau-hahu-halo-serbisu-iha-baze/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 BAUCAU, 08 marsu 2023 – Brigadista hamutuk na’in-150 hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Munisipál Baucau hahú hala’o serbisu iha baze hodi rekolla informasaun kona-ba sentru votasaun. Diretór Servisu Munisipál STAE Baucau, Natividade Freitas Guterres, esplika, prosesu rekrutamentu rezulta brigadista hamutuk na’in-150 mak koloka tuir tótal sentru votasaun ne’ebé mak kontratu finaliza ona no kontinua hahú tún ba kada suku hodi prepara kondisaun hodi hasoru eleisaun parlamentár iha fulan-maiu. “Hotu-hotu asina ona kontratu no komesa simu orientasaun no tún ba baze hodi identifika sentru votasaun tuir kondisaun geografia iha terrenu,” Diretór Servisu Munisipál STAE hateten iha Vila Nova, kuarta ne’e. Serbisu inportante brigadista sira durante semana-ida iha terrenu mak hanesan koordenasaun ho autoridade lokál, identifika fatin hodi estabelese sentru votasaun, levantamentu dadus kona-bá kondisaun estrada hodi prepara karreta tuir estrada. Alende ne’e, liña eletrisidade, liña internete no ekipamentu seluk hanesan fiu hodi instala eletrisidade ba sentru votasaun no fahe informasaun hodi halo rekrutamentu ba poling staf sira. “Diretór ho ofisiál edukasaun vontante sei tuir lai formasaun iha Dili mak kontinua hatutan ba brigadista sira nune’e sira kontinua hanorin fali poling staf,” Natividade Guterres akresenta. STAE Baucau konsidera ho prezensa brigadista sira ajuda ona serbisu preparativu sira kona-bá eleisaun parlamentár ne’ebé Prezidente Repúblika dekreta ona sei akontese iha loron-21 fulan-maiu tinan-ne’e. Totál eleitór tinan-2022 iha munisípiu Baucau nian hamutuk 96,704, iha aumentu 1.925 ne’ebé mai hosi eleitór foun idade 17 iha munisípiu Baucau. Horta husu PR Azerbaijaun atribui bolsa estudu ba estudante Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/08/horta-husu-pr-azerbaijaun-atribui-bolsa-estudu-ba-estudante-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Azerbaijaun Ilham Aliyev, iha Baku, kapitál Azerbaijaun, hodi ko’alia kona-ba abertura relasaun diplomátika entre nasaun rua. Iha enkontru ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu ba nia omólogu, atu estuda posibilidade atribui bolsa estudu ba estudante sira iha Timor-Leste hodi estuda iha Azerbaijaun. “Prezidente Repúblika, Azerbaijaun, Ilham Aliyev, promete atu konsidera pedidu ne’e no aprezenta katak bolsa estudu aloka ona ba estudante estranjeiru, inklui estudante husi Estadu membru husi Movimentu Naun-Aliñadu,” Xefe Estadu ne’e hateten liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. PR Horta hateten, ida-ne’e pasu importante no garante katak relasaun amizade, kooperasaun efetiva no parseria entre nasaun rua sei kontinua. Aleinde ne’e, Horta hato’o agradesimentu ba reprezentasaun altu nível nasaun ne’e, ba Movimentu Naun-Aliñadu foin lalais ne’e, no reuniaun ne’e susesu tebes hodi hatudu solidariedade entre nasaun membru. Xefe Estadu Azerbaijaun, Ilham Aliyev, mós fiar katak, vizita Xefe Estadu Timor-Leste ne’e, bele loke dalan ba kooperasaun iha área oioin. “Ita-nia nasaun dook malu maibé ha’u fiar katak ida-ne’e labele impede ita halo kooperasaun iha área oioin. Maske kooperasaun nível polítiku tenke konsidera oportunidade iha área seluk. Klaru ita-nia vizita mai Azerbaijaun kria oportunidade atu diskute kle’an ba interrese rai rua. Señór Prezidente, benvindu mai Azerbaijaun,” nia hateten. PNTL Viqueque sei asegura kampaña ElPar ho susesu https://tatoli.tl/2023/03/09/pntl-viqueque-sei-asegura-kampana-elpar-ho-susesu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 DILI, 09 marsu 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Viqueque Superintendente Polísia Sebastião Alves Quintão, garante sei asegura Kampaña Eleisaun Parlamentár (ElPar) la’o ho susesu no trankuilu. “Ami hetan ona orientasaun klaru hosi Komandante Jerál PNTL Komisáriu na’in-rua ho komandante operasaun nasionál, bainhira hetan ona orientasaun, fila ba Viqueque ami tenke prepara planu rasik, prepara elementu sira hodi fó seguransa másima ba atividade hotu ne’ebé sei la’o iha Viqueque, liuliu konsolidasaun no kampaña partidu polítiku sira to’o ba eleisaun jerál”, Sebastião Alves Quintão dehan ba Agência TATOLI iha Farol, ohin. Nia dehan, planu Komandu Munisípiu Viqueque mak koordena ho Xefe Sesaun Operasaun atu koloka membru sira tun ba halo seguransa iha fatin ne’ebé identifikadu tuir oráriu Komsaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) ne’ebé partidu polítiku sira atu hala’o atividade. “Ita sei koloka membru sira ba área sira ne’ebé ita-nia lider sira atu ba halo atividade partidu nian, ita sei koloka membru sira ba fatin sira ne’ebé ita identifika risku ba asaltu, ameasa hosi ema ida ba ema seluk, halo intimidasaun, fatin sira ne’e mak ita sei koloka membru sira ba halo seguransa”, nia dehan. Nia hatutan, Komandu Viqueque hakarak festa demokrasia ne’e fó liberdade ba ema hotu atu goja direitu ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL). “Agora daudaun konsolidasaun iha munisípiu ne’ebé ha’u lidera la’o di’ak tebes, laiha konflitu ruma tanba ita-nia lider sira hanesan veteranu, lider igreja, lider organizasaun hotu servisu hamutuk di’ak tebes hodi garante estabilidade iha Viqueque, Viqueque la’o di’ak tebes tanba lider hotu mai ho sira nia abilidade ne’ebé hakarak atu muda naran Viqueque ida muturabu ne’e ba fali muturau”, komandante revela. Komandante Sebastião haklaken totál membru iha Viqueque hamutuk 144 maibé na’in haat moras hela no seluk sei bele fó seguransa másima ba Munisípiu Viqueque iha períodu kampaña eleitorál no eleisaun jeraál ne’ebé sei akontese iha 21 maiu mai ne’e. “Ho númeru ne’ebé iha, ami jere di’ak tebes, maibé ami la servisu mesak tanba ami sempre koopera hamutuk ho Batallaun Orden Públiku (BOP) Munisípiu Baucau no Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu apoia ami iha Viqueque, ida ne’e mak ami nia rekursu ne’ebé tulun malu atu asegura páz iha munisípiu”, nia haktuir. Nia afirma, membru PNTL ne’ebé atu asegura festa demokrasia sufisiente no sei halo servisu másimu no pronto halo atuasaun oras 24 iha situasaun saida de’it. Enkuantu fasilidade ba PNTL Munisípiu Viqueque hanesan transporte no seluk tan sufisiente tanba Komandu Jerál koloka ona kareta hamutuk hitu ba eskuadra hotu iha Postu-Administrativu sira iha Viqueque laran atu apoia ba servisu. “Ho fasilidade sira ne’e, ami sufisiente ona, bainhira tama ba eleisaun mak kareta la to’o, ha’u hanoin Komandu Jerál sei la taka matan no sei apoiu tan kareta ruma ba ami”, nia adianta. “Reuniaun ami ho Komandu Jerál atu rona preokupasaun ne’ebé ami iha, ne’ebé ami relata ona kona-ba problema radiu komunikasaun, telefone, kareta no seluk tan, entaun iha tempu besik tékniku sira sei haree ba kestaun sira ne’e hodi rezolve”, nia revela. Nia husu ba komunidade Viqueque hotu, atu kria nafatin paz no estabilidade tanba la’os de’it PNTL, lideransa partidu, lider autoridade lokál no organizasaun hotu maibé ema hotu nia hamutuk mak kria espiritu unidade iha Viqueque. Anin boot sobu eskola EBF rua iha Uatulari https://tatoli.tl/2023/03/10/anin-boot-sobu-eskola-ebf-rua-iha-uatulari/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 VIQUEQUE, 10 marsu 2023 - Anin no udan boot ne’ebe akontese iha loron 5 janeiru 2023, konsege sobu edifisiu eskola Ensinu Báziku Filiál (EBF) Uaibira no eskola Osokaiua husi Ensinu Báziku Central (EBC) Haenaudere, suku Afaloikai, postu Uatulari, munisípiu Viqueque. Kondisaun atual EBF rua ne’ebe anin no udan boot sobu iha Uatulari. Imajen/Vitorino Lopes “Ami-nia eskola EBF rua husi EBC Haenaudere nian anin boot foin lalais sobu eskola rua ne’e. Maske kalen anin sobu, maibé ami nafatin kontinua uza hodi hanorin ita-nia estudante sira bainhira tempu udan maka ami labele hanorin tanba ami tauk uma monu hanehan estudante sira nian”, Diretór EBC Haenaudere, Aquilis Martino, hateten ba jornalista sira, iha EBC Haenaudere, sesta ne’e. Ho kondisaun ne’e, Diretór ne’e relata ona ba parte relavate sira hodi fó apoiu emerjénsiaba edifísiu EBF rua ne’e, maibé to’o agora seidauk iha resposta ruma. “Iha akontesimentu anin-sobu EBF rua ne’e, ha’u informa ona ba edukasaun munisípiu Viqueque hodi husu ajuda emerjénsia hodi hadi’a. Maibé ne’e seidauk hetan apoiu tanba ne’e ha’u hakarak husu Governu se bele hadi’a ona ami-nia eskola atu ami uza hanorin estudante sira”, nia hato’o. Estudante EBF Uaibira hamutuk 90, komposta husi mane na’in-48 no feto na’in-42. Enkuantu husi EBF Osokaiua totál estudante hamutuk na’in-33, komposta husi mane nain-19 no feto na’in-14. Presiza hadi’a urjente Diretór serbisu edukasaun munisípiu Viqueque, Domingos Brandão. Imajen/Vitorino Lopes da Costa Entertantu, Diretór Serbisu Edukasaun Munisípiu Viqueque, Domingus Brandão, husu mós ba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hodi apoia emerjénsia ba eskola Ensinu Báziku Filiál (EBF) Uaibira no EBF Osokaiua husi Ensinu Báziku Central (EBC) Haenaudere tanba difikulta duni prosesu aprendizajen. “Iha fulan kotuk ba akontese anin boot no udan estraga eskola rua ho kondisaun grave. Nune’e iha momentu akontese ne’e ha’u orienta kedas Diretór sira haruka imajen mai edukasaun munisípiu Viqueque no ha’u haruka ba ona nasionál. Nune’e tempu badak ministériu sei orienta ekipa tékniku sira hodi fó apoiu emerjénsia liuliu hadi’a eskola rua ne’ebé hetan estragu”, Domingus Brandão, hateten ba jornalista sira, iha ninia knaar fatin, Beloi. Maske, nia dehan EBF rua ne’e ho kondisaun aat, maibé manorin sira kontinua utiliza hodi hanorin estudante sira. Ho ida-ne’e serbisu edukasaun munisípiu fó hatene ona ba nasionál hodi hadia emerjénsia atu profesor sira bele uza hodi hanorin estudante sira iha tempu udan. “Ba eskola rua ne’ebé hetan estragu ne’e, agora ami hein resposta husi diresaun nasionál asaun dezastre iha MEJD. Difikuldade seluk maka ita-nia klíma ne’e maka tenke halo ita atraza udan entaun kareta labele asesu ba área ne’ebá”, nia afirma. Empreza COVEG hahú normaliza estrada Lugatohi Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/10/empreza-coveg-hahu-normaliza-estrada-lugatohi-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 VIQUEQUE, 10 marsu 2023 - Empreza internasionál China Overseas Engineering Group (COVEG) Co, Ltd, sesta ne’e, hahú halo normalizasaun ba estrada Lugatohi iha suku Caraubalu, postu Viqueque-Villa, munisípiu Viqueque. “Ohin, empreza COVEG hahú halo normalizasaun ba dalan Lugatohi ne’ebé besik kotu. Empreza ne’e aterru di’ak tiha dalan ne’e atu labele difikulta ba movimentu transporte públiku sira “, Diretór Serbisu Obras Públiku, Mario do Rego, ba Agência Tatoli, telefónika, sesta ne’e. Empreza COVEG aterru ho rai mutin kahur ho rai henek hodi normaliza dalan refere. Enkuantu parte okos empreza uza ai  nian maka forma iha okos hodi satan netik rai, atu rai labele halai ba mota laran. “Tanba durante ne’e, ita haree rai parte Lugatohi ne’e sempre monu beibeik ba mota. Ho ida-ne’e maka empreza uza ai hodi satan rai halai no soru sai tau dodok sira ne’ebe maka aterru rai mutin tan. La kle’ur ne’e empreza sira sei halo hotu”, Mario haktuir. Nune’e, nia husu utilizadór transporte públika sira banhira halo movimentu iha dalan Lugatohi karik tenke fó espasu ba empreza sira hodi aseleira serbisu. Governu lansa instalasaun torre Telemor iha Fatululik https://tatoli.tl/2023/03/10/governu-lansa-instalasaun-torre-telemor-iha-fatululik/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 COVALIMA, 10 marsu 2023 – Governu liuhosi Ministru Transporte Komunikasaun Interinu, Abel da Silva Pires, sesta ne’e, hala’o lansamentu torre Telemor ba komunidade iha aldeia Aitoun, suku Fatululik, postu  administrativu  Fatululik, munisípiu Covalima. “Ohin, hanesan oportunidade ida atu mai hala’o lansamentu torre Telemor ho fasilidade kiik maibé importante reprezenta kauza nasionál hosi kondisaun mukit, ha’u check iha ha’u-nia telefone rede Timor Telekom, Telkomcel laiha maibé rede Telemor forte tebes,” Ministru Transporte no Komunikasaun Interinu, Abel da Silva Pires, hato’o liuhusi nia diskursu iha Aldeia Aitoun, suku Fatululik, Covalima. Instalasaun fasilidade torre Telemor ne’e importante, maske kiik maibé reprezenta rezultadu signifikativu ba  populasaun iha ne’e hodi rezolve ona preokupasaun durante tinan barak komunidade la konsege hetan asesu ohin ho lansamentu ida-ne’e bele asesu ona Maske komunidade aldeia Aitoun asesu ona eletrisidade maibé durante tinan barak nia-laran  ne’e sira la asesu liña komunikasaun, nune’e bainhira atu telephone ba família ne’e sira tenke buka rede iha fatin dook entaun difikulda komunidade atu halo negósiu. “Ohin, ita rezolve ona liu-liu parte fronteira torre ne’e benefisiu la’ós ba inan-aman sira maibé ba ita-nia seguransa UPF, F-FDTL kestaun seguransa soberania no dignidade Estadu ita lakohi ita-nia inan-aman iha fronteira uza rede Indonézia,” nia dehan. Nune’e, governante mós hato’o agradese ba kompañia internasinál Telemor ho sira-nia esforsu mak ohin loron inan-aman iha fasilidade di’ak liu-tan ida –ne’e kontribui ba kauza nasionál liberta povu husi kiak. Diretór Jerál Telemor, Tran Van Bang, hato’o agradesementu ba xefe suku ho komunidade servisu hamutuk ho Telemor bele instala torre Telemor iha auku Fatululik, aldeia Aitoun tanba Telemor halo kooperasaun ho Governu Timor-Leste durante tinan 11 ona ho vizaun ne’ebé klaru atu servi ema hotu iha-ne’ebé de’it. “Telemor halo instalasaun antena iha suku Fatululik parte ida ami-nia misaun ne’ebé Telemor servisu iha telekomunikasaun Timor-Leste ba ema hotu no sa tempu de’it,” nia dehan. Intalasaun ida-ne’e kobre uma 264 ho totál ema 1300 ne’ebé nia boorder besik malu ho Indonézia ho apoiu hosi komunidade Fatululik ho Governu enkoraja Telemor atu mai harii antena iha suku Fatululik. “Telemor instala antena la’ós de’it iha sidade maibé sei haree iha distritu sira hodi apoiu ita-nia komunidade bele asesu área telekomunikasaun. Ha’u espera liuhosi antena ida-ne’e bele ajuda ita-nia komunidade Fatululik hodi bele asesu servisu telekomunikasaun,” nia dehan. SEAKLN halo sensibilizasaun ba komunidade Aitoun atu asesu bolsa estudu https://tatoli.tl/2023/03/10/seakln-halo-sensibilizasaun-ba-komunidade-aitoun-atu-asesu-bolsa-estudu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 COVALIMA, 10 marsu 2023 – Governu liuhosi Sekretáriu Estadu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN), Júlio da Conceição “Loro Mesak”, halo sensibilizasaun ba ba komunidade iha aldeia Aitoun atu asesu bolsa estudu ba veteranu no martis sira-nia oan. “Ha’u atu avizu ba ina-aman sira katak bolsa estudu ba veteranu-martir nia oan-sira ita-nia tékniku sira agora iha covalima,imi nia- oan atu asesu bolsa estudu iha ona konselu veteranu municipal, nune’e husu ba veteranu-martir nia oan sira atu atu bele asesu,” Júlio da Conceição “Loro Mesak” hato’o liuhosi nia diskursu banhira partisipa serimonia lansamentu ba instalasaun torre Telemor  0017, iha Aldeia Aitoun, suku Fatululik, sesta ne’e. Tanba ne’e, nia dehan, inan-aman sira atu segunda ba oin ne’e bele lori oan sira hakat ba konsellu veteranu munisípiu Covalima, nune’e oan sira bele asesu ba bolsa estudu hosi Governu. Ho nune’e, nia mós husu ba inan-aman veteranu no martir nia oan hakarak eskola ka lae, inan-aman sira hatán katak hakarak sira-nia oan atu eskola, entaun asesu bolsa estudu hosi Governu nune’e bele kontinua sira-nia estudu. “Inan-aman tenke obriga oan-sira tenke ba eskola, aban bainhira Telemor harii torre hanesan imi-nia oan mós matenek bele servisu no tenke ko’alia lian inglés, se la hatene hanesan ho ha’u. Beik para de’it-ona iha-ita, maibé ita-nia oan labele beik tan, dudu ita-nia oan-sira ba eskola,” nia dehan. Antes ne’e, iha loron 28 fulan-fevreiru, Prezidente Konsellu Veteranu Munisipál, Osório Soares “Mausoko”, informa konselu veteranu hahú loke inskrisaun hodi simu martir no veteranu nia-oan sira atu asesu bolsa estudu. Atu asesu bolsa estudu ba veterenu no martir nia oan-sira mak hanesan, ba estudante primeiru siklu ensinu báziku, segundu no terseiru siklu ensinu báziku, ba estudante ensinu sekundáriu, ensinu superior iha universidade Timor-Leste no bolsa estudu ensinu superiór ba rai-li’ur. Kritéria ne’ebé kandidatu estudante veteranu no martir nia oan atu asesu bolsa estudu mak hanesan kartaun eleitorál, Billte identidade (BI), Sertidaun RDTL, deklarasaun hosi eskola no seluk tan. Bazea ba rejime atribuisaun bolsa estudu ba Kombatente no martir Libertasaun Nasionál dekretu-lei númeru 8/2009, 17 janeiru. Atu asesu bolsa estudu haree ba valór, tanba Governu lakon osan ba ema-ne’ebé matenek nune’e konsellu sei haree didi’ak ema ne’ebé atu ba eskola tanba tinan ne’e presiza ema na’in-100. Konsellu veteranu hahú loke inskrisaun, iha loron 28 fulan-fevreiru ne’ebé sei ramata iha loron 28 fulan-marsu tinan 2023. Autoridade RAEOA lansa distribuisaun cesta bázika faze daruak https://tatoli.tl/2023/03/13/autoridade-raeoa-lansa-distribuisaun-cesta-bazika-faze-daruak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 OÉ-CUSSE 12 marsu 2023 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, segunda lansa distribuisaun cesta bázika faze daruak iha aldeia Oésono, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar ba uma-kain 577 ho totál abitante hamutuk 2.589. Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, hatete, programa cesta bázika hanesan modelu ida hosi rekuperasaun ekonómika, hahú implementa iha 2021 no kontinua faze daruak iha tinan ne’e. Programa nasionál ne’e implementa ho baze legál ne’ebé prevee iha dekretu-lei númeru 10/2022, 4 marsu, hamutuk ho diploma konjunta, liuhosi Sekretáriu tékniku, ho nia mekanizmu nafatin hanesan faze dahuluk, kada abitante hetan sasán ho montante $50. Nune’e, Autoridade ne’e apela parte hotu atu iha konsiénsia kontribui no apoia másima ba implementasaun hodi prosesu distribuisaun ne’e la’o ho susesu, tanba programa ne’e la’ós Governu nian de’it maibé ema hotu nia reponsabilidade. “Ita dada uitoan tanba iha dezembru komunidade sira foin simu subsídiu $200, entaun Autoridade halo lansamentu iha marsu nune’e bele tulun komunidade sira-nia nesesidade família, ita lansa ona iha RAEOA tomak, uza sasán sira-ne’e ho di’ak, labele fa’an fali iha merkadu, maibé uza ba uma laran, tanba ne’e programa VIII Governu atu oferese ba komunidade iha territóriu nasionál, ha’u husu karik balu simu la kompletu koordena didi’ak ho komisaun nune’e bele hetan, no balu laiha lista naran bele rejista hanesan reklamante,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha serimónia lansamentu. Ezekutivu ne’e informa, distribuisaun cesta baázika ba tinan 2023, laiha diskrimanasaun ba kór partidu, maibé Governu oferese nesesidade ne’e ba sidadaun no família hotu. Xefe suku Costa, Aleixo Abi, reprezenta autoridade komunitáriu hosi suku 18 agradese ba VIII Governu Konstitusionál, sujere ba Guvernu foun ida mai bele implementa nafatin hodi tulun komunidade ba nesesidade família. Benefisiáriu, Rosita Tael, sente kontente simu ona cesta bázika nian, tanba ne’e hato’o obrigadu ba Governu tanba sasán ne’ebé simu kompletu. “Liga direita ba ami-nia nesesidade família uma laran, hanesan, na’an, foos, mina no seluk tán,” nia katak. Distribuisaun cesta bázika daruak ne’e fornese hosi kompañia Reginaldo Unipesoál Lda, ho valór kontratu hamutuk $77,600.00 hodi fornese ba komunidade sira iha aldeia Oésono no Sanane suku Costa. Nesesidade bázika fornese uluk iha aldeia Oésono hanesan, foos importadu kilograma 20 kada família, kompleta ho nesesidade seluk kada kilograma ida hanesan, fehuk midar, batar dulas, na’an karau isin no ruin, fore-munggu, hudi, masin midar. Nune’e mós repollu abokate no modo, brinjela, senoura kada 1 set, lis-mean no mutin kilograma 500, mina te’in litru ida, káfe 1/4 kilograma, masin paka ida inklui produtu femenina nian. Edukasaun Covalima husu MEJD reabilita Eskola Bazika Filiál 1.2 Aitoun https://tatoli.tl/2023/03/13/edukasaun-covalima-husu-mejd-reabilita-eskola-bazika-filial-1-2-aitoun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 COVALIMA, 13 Mmarsu 2023 – Diretór Servisu Edukasaun Covalima, Rui Amarál Suri Seran, hateten Servisu Edukasaun Covalima haruka pedidu no husu ba Ministériu Juventude no Desportu (MEJD) atu halo reabilitasaun eskola Bázika Filiál 1.2 Aitoun tanba eskola ameasadu atu monu. “Durante ne’e ami sempre simu informasaun kona-baa kondisaun eskola Bázika Filiál sira-ne’ebé ameasadu atu monu no ami haruka ona pedidu ba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), maibé to’o ohin loron seidauk iha rezultadu,” Rui Amarál Suri Seran  hateten ba Agência Ttatoli iha Santa Rosa, segunda ne’e. Kona-ba kondisaun Eskola Bázika Filiál 1.2 Aitoun ne’e, Servisu Edukasaun Covalima haruka ona pedidu ba Ministériu Edukasaun Juventude no Deportu iha 2 fulan-dezembru tinan 2022 maibé to’o ohin loron seidauk iha rezultadu. “Ho nune’e, ita kontinua hein de’it desizaun hosi Governu sentrál, tanba eskola refere halo reabilitasaun la’ós halo konstrusaun ba eskola. Problema eskola refere atu halo reabilitasaun mós ameasadu hosi dezastre natturál tanba eskola refere besik mota Loles,” nia hateten. Antes ne’e, koordenadór eskola bázika filiál 1.2 Aitoun, Francisco da Costa Bere, hateten dezastre naturál halo eskola nia aliserse sorin atu monu ona, tanba impaktu hosi korenta bee-mota Loles ne’ebé boot halo rai monu, nune’e fó ameasa ba eskola refere atu monu. Aleinde eskola refere ameasadu hosi dezastre naturál maibé haree kondisaun eskola turma ba primeiru siklu ho terseiru siklu haree kondisaun sala-de-aula ladún favoravél ba estudante sira atu hala’o prosesu aprendizajen. Razaun la seguru tanba kondisaun eskola ne’ebé didin ho bebak hahú kuak, dodook no ninia kakuluk mós kuak ona nune’e halo estudate sira la seguru tanba uda-been tama halo sala-de-aula haree hanesan ema halai natar. Ho kondisaun eskola ne’e, nu’udar koordenadór eskola nia parte hato’o hela de’it proposta ba ministériu relevante maibé to’o ohin loron laiha resposta. Eskola Filiál 1.2 Aitoun iha suku Fatululik ho nia profesór na’in-hitu (7) kompostu hosi profesór permanente na’in-tolu (3) kontratadu na’in-tolu (3) ho profesór volontátiu na’in-ida (1), ho totál estundate na’in-96. MS ho autoridade diskute planu konstrusaun ospitál munisipál Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/13/ms-ho-autoridade-diskute-planu-konstrusaun-ospital-munisipal-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 VIQUEQUE, 13 marsu 2023 — Ministra Saúde (MS), Odete Maria Freitas Belo, hateten daudaun ne’e, ekipa Ministériu Saúde no autoridade munisípiu Viqueque hahú faze preparasaun no tempu badak  sei konstrui ospitál munisipal Viqueque. “Ami sente kontente tanba Ministériu Saúde hetan apoiu fundu hodi konstrui ospitál tolu inklui munisipál Viqueque nian. Nune’e ohin ami mai halo diskusaun ida hamutuk ho autoridade sira hodi haree ba prosesu sira-ne’ebé maka seidauk rezolve. Tanba iha tempu badak nian laran sei implementa konstrusaun”, hateten Ministra Odete, ba jornalista sira iha administrasaun munisípiu Viqueque, segunda ne’e. Governante ne’e hatutan, prosesu identifikasaun ba konstrusaun ospitál munisipal Viqeuque nian halo iha tinan 2022, ne’ebé identifika rai iha área Buanurak, suku Uabubu, postu Ossu. Ho orsamentu ba konstrusaun hosi fundu imprestimu hosi banku mundiál. “Orsamentu ne’ebé banku mundiál fó ba ita hodi konstrui fasilidade saúde sira, maibé ninia rekezitu maka bainhira implementasaun labele mosu problema ruma. Tan ne’e ita tenke asegura fundu ida-ne’e hodi implementa iha munisípiu Viqueque no kritériu seluk maka sira husu tenke iha asesu ba Estrada, ahi eletrisidade no bee-moos”, nia afirma. Orsamentu hosi Banku Mundiál ne’e, nia dehan ba de’it konstrusaun edefísiu, maibé ba parte eletrisidade, estrada no bee ne’e responsabilidade. “Tanba ne’e, ita tenke hahú rezolve ona durante perído fulan tolu, nune’e tama iha fulan dezembru 2023 ita bele implementa konstrusaun ida-ne’e hanesan data tentativa”, katak. Iha tinan 2023, MS planu konstrui ospitál munisipál hamutuk tolu maka hanesan Lautém, Ermera no Viqueque ho totál orsamentu husi Banku Mundial ho totál millaun $50.000. Nune’e, orsamentu  aloka ba munisípiu Viqueque  liliu ba  konstrusaun ospitál munisipál hamutuk $4.750.000 no aloka mós bá sentru saúde lima kada sentru ida hetan $150.000, totál aloka ba sentru saúde lima hamutuk $750.000, aloka ba postu saúde 43 kada postu saúde ida hetan 50.000 no orsamentu ba komunitáriu ba postu lima kada postu ida hetan $34.000 totál ba postu lima hamutuk $170.000. Nune’e totál orsamentu aloka ba munisípiu Viqueque hamutuk $7.820.000. Iha fatin hanesan, Adminisitradór munisípiu Viqueque, Januario Soares, haktuir dala barak abitante Viqueque moras grave tenke transfere ba ospitál Referál Baucau, nune’e rezulta pasiente balun to’o ne’ebá no balun la to’o hakotu iis. “Ami sente orgullu Governu sentrál konstrui hospitál ida ba munisípiu Viqueque no komunidade sira oferese ona rai medida ektare 30 iha área Buanurak iha tinan 2021”, nia afirma. Daudaun ne’e, nia dehan hahú esforsu buka dalan hodi rezolve kritériu tolu hanesan estrada, eletrisidade no bee ba fatin refere. “Fatin ne’ebé entraga ba Governu ne’e seidauk asesu ba eletrisidade, estrada no bee, maibé ha’u sei esforsu hodi koordena ho parte revante sira hodi rezolve. Atu bele fó resposta ba Banku Munidál ninia kritériu sira-ne’e”, nia promote. Iha aprezentasaun planu ne’e, hetan partisipa husi ekipa tékniku MS, administradós postu Ossu no Viqueque Villa, xefe suku-sira, Diretór liña ministeriál sira iha munisípiu Viqueque. STAE Bobonaro hahú rekruta ofisiál eleitorál 1.700 https://tatoli.tl/2023/03/13/stae-bobonaro-hahu-rekruta-ofisial-eleitoral-1-700/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 BOBONARO, 13 marsu 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Munisípiu Bobonaro, segunda ne’e hahú simu dokumentu hosi kandidatu ofisiál eleitorál ne’ebé  konkore iha vaga hamutuk 1.700 hodi prepara ba eleisaun parlamentár. Diretór STAE Munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, hatete vaga ne’e sei taka iha loron 24 fulan-marsu. “Kada estasaun votu ita presiza ema na’in-10, tanba Bobonaro iha estasaun votasaun 170, entaun ita presiza ofisiál eleitorál ne’e 1.700,” nia informa ba jornalista sira iha edifísiu Alfándega, Holsa, Maliana. Hafoin pasa iha vaga refere ofisiál eleitorál sira sei tuir formasaun kona-bá baze legál sira, kna’ar no kompeténsia saida durante eleisaun lejizlativa ne’e la’o. “Buat-ne’ebé bele halo no labele halo ita tenke informa hotu ba sira, tanba atividade hotu-hotu la’o, bazea ba regulamentu, prosedimentu no lei ne’ebé iha,” nia katak. Enkuantu daudaun ne’e brigadista na’in-150 ne’ebé STAE rekruta foun lalais ne’e aprezenta-aan ona ba suku 50 hodi halo sira-nia atividade iha baze. Daudaun ne’e STAE  Bobonaro rejista ona sentru votasaun 150 no estasaun votasaun 170 maka estabelese iha suku 50, ho totál eleitór provizória bazea dadus 2022 hamutuk 70.230-resin, tanba dadus 2023 sei sinkroniza. Sentru tratór Sanfuk rejista agrikultór nia naran hakerek ho liman https://tatoli.tl/2023/03/14/sentru-trator-sanfuk-rejista-agrikultor-nia-naran-hakerek-ho-liman/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 COVALIMA, 14 marsu 2023 – Xefe Brigada sentru tratór munisípiu Covalima, Tomas Amarál, hateten Sentru tratór Sanfuk halo atendimentu resjista agrikultór sira-nia naran atu fila-rai ne’e hakerek ho liman tanba laiha komputadór no printer. “Durante ami entrenta problema iha ha’u-nia servisu fatin laiha fasilidade hanesan komputadór no printer, nune’e ha’u defisil tebes atu hala’o atendementu ba públiku tanba ne’e ha’u hakerek de’it ho liman, hodi rejista agrikultór sira-ne’ebé  hato’o sira-nia pedidu atu fila sira-nia rai,” Tomas Amarál hateten ba jornalista sira, iha sentru Sanfuk Covalima, tersa ne’e. Tanba ne’e, nia husu ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) atu fó apoiu kompatadór no printer, nune’e bele apoiu sira hodi hala’o servisu halo atendimentu públiku loro-loron ho di’ak, tanba instituisaun sira seluk iha ona faslidade komputadór no printer maibé sentru tratór Sanfuk seidauk hetan. “Ha’u nu’udar servisu ba Ministériu Agrikultura no Pekas la’ós keixa, maibé hato’o ha’u-nia preokupasaun ne’ebé  mak durante ne’e hasoru halo atendimentu rejista agrikultór nia-naran ho liman de’it,” nia dehan. Funsionáriu ne’ebé servisu iha sentru tratór Sanfuk iha munisípiu Covalima hamutuk 42 no hosi númeru ne’e balun destaka ba postu administrativu Tilomar,  Zumalai,  Suai no postu administrativu Maucatar. SMAC rekoñese tékniku hakerek ho liman Diretór Munisípal Agrikultura Covalima, Domingos Gusmão, rekoñese durante ne’e tékniku Sentru Tratór Sanfuk rejista agrikultór nia-naran ne’e hakerek de’it ho liman tanba laiha komputadór hodi fasilita tékniku sira. “Ha’u hanoin problema iha Dirasaun Servisu Munisipál Agrikultura, kompleksu bainhira ha’u nia prezensa iha-ne’e, hanesan kona-ba fasilidade komesa iha dirasaun rasik, koordenadór estensionista, iha postu administrativu-sira no iha sentru manutesaun tratór mós hanesan enfrenta problema laiha  fasilidade komputadór no  Laptop atu hala’o relatóriu, nune’e  sira tenke mai iha dirasaun,” nia dehan. Konaba problema ne’e, diretór mós hato’o ona ba Administradór Munisípiu Covalima no Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) maibé to’o ohin loron seidauk iha rezultadu, nune’e tekniku sira halo atendimentu rejista agrikultór nia naran hakerek ho liman. Tékniku sira enfrenta laiha fasilidade durante tinan barak ona maibé atuál diretór Servisu munisipál agrikultura Covalima foin ssume kargu diretór, hahú iha 31 janeiru tinan 2022 to’o ohin loron, tékniku sira antes ne’e mós laiha fasilidade hodi fasilita sira-nia servisu. Bazea ba dekretu-lei númeru 3/2016 ne’e, dirasaun jerál nasionál ne’ebé atribui dirasaun ida-ne’e ba iha Administrasaun Munisípiu Covalima, entaun nia efeitu laiha fasilidade, menus rekursu umanu ne’ebé fó kompeténsia ba administrasaun munisípiu. “Ho nune’e, ida-ne’e mak realidade hatudu ita seidauk hetan apoiu nesesáriu hanesan faslidade la’ós de’it komputadór maibé mós transporte hodi fasilita estensionista sira,” nia hateten. MAE kapasita autoridade suku Viqueque utiliza ekipamentu eletrónika https://tatoli.tl/2023/03/15/mae-kapasita-autoridade-suku-viqueque-utiliza-ekipamentu-eletronika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 VIQUEQUE, 14 marsu 2023 – Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) fó kapasitasaun ba autoridade suku no PAS suku iha munisípiu Viqueque hodi bele utilizasaun dadus ba sistema integradu eletróniku. Xefe Ekipa Formasaun hosi Diresaun Suku iha MAE, Joaquim Soares, hateten oferese ba xefe suku atu hasa’e konesimentu ba utulizasaun ekipamentu eletrónika, hanesan komputadór hodi halo rejistrasaun sistema dadus liuhosi via eletrónika. “Formasaun ida-ne’e, atu transforma de’it livru 18 ne’ebé durante ne’e xefe suku sira uza hodi transforma ba fali iha sistema eletrónika. Atu nune’e fasil ba sira hodi halo atendimentu ba ita-nia komunidade sira iha baze”, hateten Joaquim Soares, hateten ba Agência Tatoli, iha salaun adiministrasaun Viqueque, kuarta ne’e. Tan ne’e, MAE realiza formasaun ne’e durante loron haat ne’ebé iha esperansa katak xefe suku sira bele komprende sistema ida-ne’e tanba durante ne’e sira prense de’it livru manual. Utulizasaun sistema eletrónika sei fasilita autoridade sira bainhira nivél nasionál presiza dadus ruma kona-ba populasaun bele oferese liuhosi via online. MAE sei kontinua fó asisténsia tékniku bainhira iha implementasaun maka xefe suku balun seidauk kumprende tékniku sira kontinua apoia sira. Iha fatin hanesan, Xefe suku Ossu de Cima, postu Ossu, Celestino M. de Carvalho, haktuir sente kontente ho formasaun ne’e tanba bele fasilita sira atu transforma dadus sira iha livru manual ba sistema eletróniku ka dijitalizasaun. “Maske,  ami aprende ona uza sisteme eletrónika, maibé ami hasoru difikuldade ida mak rede internet tanba suku balun rede laiha entaun ita prense ho offline tanba rede internet di’ak maka foin ita bele online ba sistema”, katak Xefe suku ne’e. 2022, Postu Viqueque la konsege implementa programa estímulu empreendedorizmu https://tatoli.tl/2023/03/16/2022-postu-viqueque-la-konsege-implementa-programa-estimulu-empreendedorizmu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 VIQUEQUE, 16 marsu 2023 — Administradór Postu Viqueque Villa, Duarte Soares Brandão, informa postu administrativu Viqueque villa la konsege implementa programa estímulu empreendedorizmu sosial ba joven sira tanba tarde iha alokasaun orsamentu. “Kona-ba implementa programa estímulu empreendedorizmu sosiál ne’ebé governu liuhusi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), realiza iha tinan 2022,  ba ami postu Viqueque villa   labele implementa tanba orsamentu aloka  mai iha fulan novemebru 2022 no implementasaun iha fulan dezembru 2022, maibé prosesu naruk no orsamentu ba programa ne’e tama iha banku loron 23 dezembru 2022. Portantu orsamentu mai tarde ami labele ezekuta orsamentu ida-ne’e”, informa Duarte  Soares Brandão, ba jornalista sira, iha postu adiministrativu Viqueque Villa, kinta ne’e. Maske, nia dehan grupu juventude sira submete sira-nia proposta ba postu administrativu no  halo ona aprovasaun ba proposta sira, maibé tama tiha ona ba tinan 2023, entaun matadalan la fó dalan no orsamentu fila-fali de’it ba kofre Estadu. “Orsamentu empreendedorizmu ne’e  la’ós ami postu Viqueque villa de’it maka la implementa, maibé postu Lacluta mós labele implementa  tanba orsamentu tama tarde”, nia afirma. Orsamentu   ne’ebé SEJD aloka iha tinan 2022 ba postu administrativu  Viqueque Vila ho totál $10.000 maka la ezekuta hodi fila ba kofre Estadu.  Nune’e programa ida-ne’e ba tinan 2023 Governu hakarak implementa tán orsamentu tenke aloka sedu, labele aloka fali orsamentu iha fulan novembru no dezembru. Programa ne’e realiza tanba kompromisu VIII Govemnu Konstitusionál ba joven sira atu lori  ba hala’o atividade produtivu hodi kontribui  ba dezenvolvimentu ekonómika no kontribui mós ba prosesu rekuperasaun ekonómia ne’ebé Governu hala’o hela iha teritóriu nasionál. Programa estímulu empreendedorizmu ba  juventude iha suku sei fó espasu ba joven  sira atu esplora sira-nia potensia no espresa sira-nia kapasidade nu’udar  forsa kreativa ida ne’ebé bele kontribui ba komunidade no nasaun nia dezenvolvimentu ekonomia no sosiál. Enkuantu orsamentu estímulu empreendedorizmu sosiál aloka ba munisípiu Viqueuqe liuliu postu Ossu konsege ezekuta $4.500 no $5.500.  Autoridade ezekuta ba grupu joven $4.500 apoia ba grupu lima. Programa estímulu empreendedorizmu sosiál postu Uatucarbau konsege ezekuta fundu ne’e apoia ba grupu hamutuk ualu ho totál orsamentu hamutuk $6.000.  Postu Uatulari  hetan fundu estímulu empreendurismu sosial totál  hamutuk $6.000 nune’e fundu ne’e apoia ba   grupu elijivél  hamutuk neen. Ofisiál supervizaun eleitorál 117 hahú tuir formasaun iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/03/16/ofisial-supervizaun-eleitoral-117-hahu-tuir-formasaun-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 Ofisiál CNE na’in-117 iha Oé-Cusse hahú formasaun eleva koñesimentu prepara ba eleisaun parlamentár. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. OÉ-CUSSE 16 marsu 2023 – Ofisiál supervizaun hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) hamutuk na’in-117 iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), kinta ne’e hahú formasaun hodi eleva koñesimentu atu garante prosesu eleisaun la’o ho transparante, livre no justu iha rejiaun Oé-Cusse. Formasaun ne’e realiza iha salaun Igreja parókia Numbei, Oé-Cusse, durante loron-tolu hahú kinta 16 marsu sei remata iha loron 18 marsu, sábadu semana ne’e. Formasaun ne’e abertura hosi Autoridade RAEOA liuhosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, Martinho Abani Elo, husu ofisiál sira atu mantein prinsípiu neutralidade tranparánsia no independente iha ámbitu festa demokrasia ne’e. “Ha’u reprezenta autoridade ofisialmente loke formasaun ne’e atu hasa’e koñesimentu di’akliu tán kona-bá lala’ok regra sira no prosedimentu tomak ba imi-nia responsabilidade, ba ita-boot sira-nia papél importante, ne’ebé entre imi sei asumi responsabilidade iha partidu ruma, hahú ohin imi tenke rai ona,” Martinho Abani Elo, ko’alia iha salaun parokia Numbei Oé-Cusse. Nia enkoraja ofisiál eleitorál sira tenke hatudu susesu iha Oé-Cusse, hanesan esperiénsia eleisaun prezidensiál iha Oé-Cusse la’o susesu, nune’e ba eleisaun parlamentár mantein ritme ne’e, nune’e sidadaun hotu livre atu ezerse nia direitu Diretór CNE Oé-Cusse, Tomás Oqui Meta, informa, formasaun ne’e importante tanba iha serbisu barak sira tenke hala’o iha terrenu, tenki hatene knaar, responsabilidade no kompeténsia durante serbisu hanesan ofisiál CNE. “Ohin, ita hamutuk iha-ne’e, atu fo formasaun ba ofisiál supervizaun sira na’in-117, maibé sira komesa hahú servisu iha loron 01 marsu 2023, hodi prienxe dokumentu balu atubele responsade sira-nia direitu nu’udar ofisiál monitorizasaun iha Oé-Cusse,” nia katak. Tuir nia, formasaun ne’ebé hala’o durante loron-tolu la ses hosi kna’ar CNE nian, oinsá sira-bele halo supervizaun ba kampaña eleitorál, no halo supervizaun ba prosesu votasaun, kontajen no mós prienxe formuláriu sira nu’udar relatóriu nasionál ba Komisaun Nasionál Eleisaun hosi Oé-Cusse. Tuir dadus provizória bazea dadús 2022 rejista totál eleitór iha Oé-Cusse hamutuk 53.153, komposta hosi mane 27.407 no feto 26.106, ho totál sentru votasaun 80 no estasaun votasaun hamutuk 115 integra iha suku suku 18 no sub-rejiaun haat iha territóriu Oé-Cusse. Suku 13 iha Bobonaro seidauk implementa UNP regulár 2022 https://tatoli.tl/2023/03/16/suku-13-iha-bobonaro-seidauk-implementa-unp-regular-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 BOBONARO, 16 marsu 2023 - Diretór Programa Nasionál  Dezenvolvimentu Suku (PNDS), munisípiu Bobonaro, Paulino Viegas Tilman, relata suku 13 to’o agora seidauk implementa Uma Naroman ba Povu (UNP) regulár faze dahuluk tinan 2022 nian. Diretór Paulino dehan, daudaun ne’e progresu fíziku UNP 2022 atinje ona 37% hosi totál unidade 459 ne’ebé kobre suku 50, postu administrativu neen. “La’ós de’it iha suku Oe-leu de’it mak seidauk implementa, maibé iha suku seluk ne’ebé maibé afastadu hanesan Leber, Goulolo, Genulai, Da-Udu, Purugua, Raiheu no seluk tán hamutuk 13 suku mak seidauk implementa Uma Naroman ba Povu, ne’ebé mak tuir loloos implementa iha tinan 2022 tanba natureza dezde 2022 hahú iha fulan setembru mai to’o agora, udan la para entaun impaktu estrada mós labele permite atu mobiliza materiál fabrikadu, materiál lokál ba halo konstrusaun,” nia informa ba Jornalista sira, iha Maliana, kinta ne’e. Maibé Paulino dehan, agora daudaun tama ona faze preparasaun tanba iha semana kotuk foin loro-matan sai hodi fó biban ba ekipa tékniku PNDS postu no suku no badaen sira atu halo serbisu. Nia dehan, iha ona kontratu ho fornesidór sira, maibé depende ba suku idak-idak organiza  prosesu aprovizionamentu la’o lalais atubele halo ona mobilizasaun materiál fabrikadu no lokál ba  iha área implementasaun projetu hodi bele hahú konstrusaun. Enkuantu iha suku balu ne’ebé kontrusaun fiziku la’o hela, PNDS nafatin orienta hodi aselera, nune’e bele entrega lalais ba benefisiariu sira, atu bele foku ba implementasaun UNP tinan 2023 ne’ebé daudaun ne’e iha faze sosializasaun ba iha nivel baze. Fevereiru-Sentru Nasionál Matan rejista pasiente matan katarata 302 https://tatoli.tl/2023/03/17/fevereiru-sentru-nasional-matan-hngv-rejista-pasiente-matan-katarata-hamutuk-302/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 DILI, 17 marsu 2023 – Xefe Unidade Oftamolojia iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Virgílio da Costa Pinto, hateten iha fulan fevereiru, Sentru Nasionál Matan rejista pasiente matan katarata hamutuk 302. “Iha fulan fevereiru pasiente katarata, ita rejista hamutuk 302, hirak ne’e maioria idade 40 ba leten. Entaun ami halo operasaun ba pasiente katarata 78 de’it tanba doutór iha ne’e na’in haat depois halao sira nia oráriu diferente, ne’ebè operasaun mós lahanesan. Loron ida ami bele halo operasaun na’in 10 ba leten”, Virgílio da Costa Pinto, informa iha nia kna’ar fatin Bidau Tokobaru, ohin. Nia esplika, pasiente katarata barak liu mai husi munisípiu tanba tinan kotuk Sentru Nasionál Matan la halo konsulta iha munisípiu tanba ho situsaun Covid-19. ”Ami agora daudaun iha ona planu katak iha loron 26 fulan ida ne’e ba halo konsulta matan iha munisípiu Covalima”, nia adianta. Nia dehan, óklu ne’ebé médiku sira fó ba pasiente katarata sira uza nafatin, exeptu toba no haris. “Oklu ne’ebé mak sira mai konsulta iha ne’e fó ba sira tenke uza nafatin so haris no toba mak hasai, karik iha loron halo atividade uza nafatin oklu ida ne’e”, nia revela. Nia husu ba pasiente sira kuidadu no halo prevensaun matan no tenke halo tratamentu iha sentru matan no han modo, aifuan sira ne’ebé mak vitamina atu bele proteje matan ho di’ak. CNE fó formasaun ba Ofisiál Supervizaun Eleitorál 355 kona-ba lala’ok eleisaun https://tatoli.tl/2023/03/20/cne-fo-formasaun-ba-ofisial-supervizaun-eleitoral-355-kona-ba-lalaok-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), José Agostinho da Costa Belo hamutuk ho Komisária Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Odete Maria Belo hala’o formasaun ba ofisial supervizaun Eleitoral. iha Salaun CNE, segunda (20/03). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão DILI, 20 marsu 2023 - Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla portugués), segunda ne’e, fó ona formasaun ba Ofisiál Supervizaun Eleitorál (OSE) hamutuk ema na’in-355 kona-ba lala’ok eleisaun parlamenár ne’ebé sei hala’o iha loron 21 fulan-maiu 2023. Komisária CNE, Odete Maria Belo, hateten formasaun ne’e atu hasa’e koiñesimentu ofisiál sira-nian oinsá atu sai supervizór ne’ebé kualidade no responsabilidade bainhira hala’o kna’ar durante kampañia partidu politiku to’o eleisaun parlamentár iha tinan ida ne’e. Hosi formandu hamutuk 355 tuir planu sei destaka bá iha sentru votasaun hamutuk 262 iha kapitál Dili. “Durante loron tolu (20 to’o 23 marsu 2023) no materia ne’ebé mak sei fó ba formandu sira mak halai liubá órgaun eleitorál nian mak servisu CNE ho STAE nian mak bainhira iha eleisaun mai ne’e, inklui fó kona-ba kampañia eleitorál, prosesu eleitorál, oinsá votasaun nian, kontajen ba bulletin votu no mós apurramentu nasaionál no munisipál nian,” nia dehan ba jornalista sira iha salaun apuramentu CNE Caicoli, Dili, ohin. Iha biban hanesan partisipante formasaun,  Melania Auxiliadora, hateten formasaun ne’e importante tebes atu tulun sira bainhira halo supervizaun ba atividade tomak durante kampañia to’o eleisaun. “Formasaun ne’e importante tebes ba ami ofisiál supervizaun hodi partisipa ba eleisaun ne’ebé sei mai no liuhosi formasaun ne’e bele aumenta ami-nia konsesimentu no kapasidade iha superviziona nian,” Melania hateten. Nune’e, Membru Ofisiál Supervizaun Munisípiu Dili, João Maria, reforsa katak formasaun ne’e atu eleva sira-nia koñesimentu hodi bele garante eleisaun ida transparante, justu no livre. ANPM kapasita jornalista-editór hodi mellora kobertura iha área petróleu no minerál https://tatoli.tl/2023/03/22/anpm-kapasita-jornalista-editor-hodi-mellora-kobertura-iha-area-petroleu-no-mineral/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 COVALIMA 22 marsu 2023 – Autoridade Nasionàl Petróleu no Minerál (ANPM), fó kapasitasaun ba jornalista no editór sira ne’ebé hala’o serbisu iha instituisaun média públiku no privadu iha Timor-Leste iha área petróleu no minerál. “Formasaun ka semináriu  ida-ne’e, atu hasa’e ita-bo’ot sira-nia  koiñesimentu kona-ba lala’ok indústria, tanba ANPM haree konaba petróleu no minerál. Espera programa tuir mai bele sai programa iha utilidade no fó benefisiu ba ita-bo’ot sira hodi elabora notísia ka informasaun ne’ebé di’ak ba sidadaun sira”, Prezidente ANPM, Florentino Soares Ferreira, hato’o asuntu liuhusi diskursu bainhira hala’o abertura formasaun ba jornalista sira, iha salaun enkontru, Aeroportu Kay Rala Xanana Gusmão iha Covalima, kuarta ne’e. Nune’e, ANPM hanesan entidade Estadu-ida iha dever no morál atu kontinua servisu ho jornalista-sira hodi públika notísia ho loloos  ba públiku-sira. “Ami nia espetativa ba ita-bo’ot sira atu kuñese setór ida-ne’e tanba iha tempu naruk seidauk koñese setór ida ho di’ak no tenke sai transparente nune’e povu iha direitu atu hatene kualker desizaun no asaun iha área petróleu no minerál,” nia afirma. ANPM iha komitementu atu kontinua serbisu ho média tanba iha papél importante ba konstrusaun Estadu liuliu esplorasaun ba riku-soin Timor-Leste, hanesan petróleu no minerál inklui sira seluk. ANPM organiza sermináriu ne’e ho bazea ba observasaun durante tinan rua ikus ne’e, maioria Jornalista husi média Nasionàl menus informasaun no koiñesementu kona-ba setór  petróleu no minerál. Tanba ne’e, ANPM foti inisiativa hakarak organiza semináriu durante loron rua no vizita fatin atividade petróleu no minerál ni’an ho objetivu atu atu aumenta koiñesimentu jornalista no editór-sira kona-ba utilizasaun termu tékniku petróleu no minerál iha sira-nia reportajen sira. Iha fatin hanesan, Konselleiru Konsellu Imprensa Timor-Leste, Amito Araújo, afirma nia parte apoia  ba ANPM ne’ebé fó espasu ka formasaun ba jornalista no editór sira hodi  hasa’e koiñesementu konaba área petróleu no minerál. “Konsellu Imprensa apoia programa ne’e tanba fasilita jornalista sira atu iha atividade kobertura bele komprende di’ak-liu setór petróleu no minerál, maske durante ne’e sosiedade média sira halo ona kobertura barak kona-ba setór ne’e,” nia agradese. Jornalista no editór sira ne’ebé partisipa semináriu ka formasaun ne’e mai hosi Agência Tatoli,I.P, RTTL.EP, RTM, TVE,  Timor post, Hatutan, Neon Metin, Independente no STL. Tuir oráriu formasaun ne’e, hala’o durante loron tolu, hahú iha loron kuarta (22/03) to’o sesta (24/03). Merita Monteiro dezignada nu’udar Prezidente Konsellu Diretivu INSP-TL https://tatoli.tl/2023/03/22/merita-monteiro-dezignada-nuudar-prezidente-konsellu-diretivu-insp-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Governu nomeia Merita Antónia Armindo Monteiro, hodi ezerse kargu hanesan Prezidente Konsellu Diretivu Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL). Dezignasaun ne’e Ezekutivu halo liuhosi aprovasaun ba projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde (MS), Odete Belo. “Tuir rejime komisaun servisu ho durasaun tinan haat”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães informa iha Palásiu Governu. Biban hanesan, nomeia mós Lourenço Camnahas no Ismael Salvador da Costa Barreto, hodi ezerse kargu hanesan vogál sira ba Konsellu Diretivu INSP-TL nian, tuir rejime kontratasaun tempu parsiál, ho durasaun tinan haat. INSP-TL hanesan institutu ne’ebé mak tau hamutuk servisu monitoriza, avalia no análize estadu jerál saúde iha institutu úniku, nune’e bele kolabora iha vijilánsia epidemiolójika no sanitária, investigasaun sientífika, kontrolu risku no ameasa ba saúde públika, dezenvolvimentu no formasaun rekursu umanu, peskiza no inkorporasaun teknolójika iha saúde públika, inklui kontrolu kualidade iha área saúde ne’ebé determina ona. Atribuisaun servisu sira mai ho kooperasaun ho institutu sira iha país sira seluk, nune’e bele kria organizasaun ida ho baze sientífika ne’ebé forte, fó lideransa no esperiénsia ba esforsu iha nível nasionál atu alkansa melloria substansiál iha tempu naruk ba saúde públika inklui afirma-an nu’udár fonte viável ba akonsellamentu hodi formula no foti desizaun hosi responsavel polítiku sira. OMS: Saúde dijitál mak hadia kualidade servisu saúde ba ema https://tatoli.tl/2023/03/22/oms-saude-dijital-mak-hadia-kualidade-servisu-saude-ba-ema/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Diretora Rejionál Organizasaun Mundiál Saúde Aziátiku Poonam Khetrapal Singh, dehan saúde dijitál mak bele hadia kualidade, asesibilidade, bele esforsa no sustentabilidade signifikativu husi servisu saúde ne’ebé foka ba ema. “Saúde dijitál bele hadia kualidade, asesibilidade, bele esforsa no sustentabilidade ho signifikante husi servisu saúde ne’ebé foka ba ema. Forsa integrál husi teknolojia permite halo buat barak ho defisiénsia no lalais no tuir nian dalan”, Poonam Khetrapal Singh hateten iha komunikadu ne’ebé TATOLI asesu, ohin. Nia informa, teknolojia dijitál seguru no protejidu iha poténsia atu transforma setór saúde. Ida ne’e fó oportunidade boot atu rezolve problema saúde ho presaun makas liu. Ezemplu, telemedisina, teleradiolojia no teleaprovizionamentu bele koneta no fornese servisu espesializadu husi profesionál saúde sira ba pasiente iha área remota ka susar atu to’o. “Teknolojia dijitál atu koleta, analiza no dizemina dadus iha nível hotuhotu, ho nune’e mudansa saúde iha populasaun bele identifika no rezolve; teknolojia seguru no protejidu suporta dokumentasaun ba ema nian saúde, empodera sidadaun atu asesu ba servisu saúde ho konfortável liu no permite konsensu bazeadu ba asesu pasiente nian istória ba fornesedór prestasaun servisu atu permite atendimentu personalizadu ho kualidade”, nia afirma. Saúde dijitál bele aselera tranzisaun servisu kurativu ba kuidadu saúde primáriu bazeadu ba ekosistema, ne’ebé foka ba atendimentu preventivu no promotivu, liuliu ba grupu no individu risku aas sira. Saúde dijitál mós iha poténsia atu prodúz métodu efisiente no kustu efetivu ba vijilánsia moras no jestaun programa. Saúde dijitál nu’udar pasu dahuluk atu influénsia poténsia boot husi teknolojia avansadu hirak ne’ebé iha hanesan intelijénsia artifisiál, mákina aprendizajen, augmented reality , internet, dadus boot no bioteknolojia. “Atu atinje ita-nia metas, ita presiza define fila fali ita-nia estratejia no instrumentu ne’ebé ita hili. Ita rekoñese pragamatismu atu dezenvolve kapasidade no rejiliénsia ba iha ita-nia sistema saúde nian laran. Atu atinje ida ne’e, instrumentu ida ne’ebé forte liu mak ita bele influénsia saúde dijitál”, nia reforsa. OMS Sudeste Aziátiku sai ona sasin ba indexu kobertura servisu ne’ebé aumenta husi 47 iha tinan 2010 ba 61 iha tinan 2019–pasu ba melloramentu ne’e la adekuadu atu atinje indexu kobertura servisu saúde esensiál mínimu ba 80 iha tinan 2030. Iha kontextu protesaun finansiál, enkuantu iha ona redusaun makas iha pobreza iha akuntabilidade ba despeza saúde rasik husi 12.4% iha tinan 2015 to’o kuaze 6% iha tinan 2017, gastu saúde katastrófiku kontinua iha nível hanesan ka aumenta iha nasaun barak liu rejiaun nian. Uza teknolojia dijitál hanesan maneira lalais ida atu rezolve dezafiu hirak ne’e nasaun foin dezenvolve barak hatudu ona forsa transformativu saúde dijitál atu halo diferensa boot iha eskala populasaun. PN notifika Deputadu CNRT na’in-16 ameasa lakon mandatu https://tatoli.tl/2023/03/22/pn-notifika-deputadu-cnrt-nain-16-ameasa-lakon-mandatu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 - Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres, informa iha tersa ne’e, meza PN fó ona karta notifikasaun atu espulsa ka hasai membru deputadu hosi Bankada CNRT hamutuk na’in-16. Razaun hosi meza Parlamentu Nasionál (PN) hasai notifikasaun ne’e tanba deputadu na’in-16 ne’e la marka prezensa ka auzénsia durante  plenária dala neen bainhira meja ajenda data eleisaun atu hili Komisáriu foun Komisaun Anti Korrupsaun (CAC,sigle portugués). “Loos meza  fó ona karta iha horse’ik ba deputadu na’in-16. Laiha buat ida atu vinga deputadu bankada ruma iha ne’e, maibé ne’e kestaun disiplina óinsa ita kumpre rejimentu ho lei kona-ba funsionamentu Parlamentu, regra óinsa kumpre ita-nia devér hanesan deputadu tanba deputadu loos kuantu atu sai deputadu ba partidu liu hosi eleisaun povu vota. Maibé kuandu to’o iha Parlamentu ne’e nia reprezenta povu tomak no hala’o nia kna’ar hanesan deputadu tuir lei,” Prezidente PN ne’e informa ba jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Nasionál, kuarta ne’e. Tuir Aniceto rejimentu Parlamentu nian prevista katak se loron lima sesaun plenária dala lima tuituir malu mak deputadu ida la partisipa plenáriu no laiha justifikasaun ruma, no justifikasaun tenke baseia ba lei la’ós justifikasaun tuir polítika tanba ne’e ameasa bele lakon mandatu hanesan deputadu. “Faktu hatudu ona plenária loron neen tutuir malu la tuir, laiha justifikasaun ida ne’ebé lei ho rejimentu admite ne’e faktu ida ne’e bele lori ona deputadu ne’e lakon mandatu,” nia argumenta. Lidér Segundu Órgaun Soberania ne’e, esplika karta notifisaun ne’e prosesu inísiál, seida’uk lakon mandatu, maibé faktu mak ne’e ba deputadu na’in-16  katak plenária dala neen tuituir malu la marka prezensa plenaria  no mós la asina lista prezensa durante loron tomak. “Meza konsidera ida ne’e falta, iha duni justifikasaun mai, maibé justifikasaun koletivu no la tuir justifikasaun ida ne’ebé lei admite, nune’e meza hanesan órgaun Parlamentu nian ne’ebé nia kna’ar atu garante funsionamentu loloos, atu garante disiplina iha PN, meza haree ba ida ne’e parese iha istória PN agora foin hahú prosesu hanesan ne’e no agora ita besik eleisaun ida ne’e sai ezemplu ba deputadu sira ne’ebé foun atu mai,” Nia hateten. Maske nune’e, Aniceto dehan notifikasaun ne’ebé meza hasai foin maka prosesu inisiál tanba ne’e la signifika deputadu na’in-16 daudaun ne’e lakon ona sira-nia mandatu maibé sei fó tempu ba sira durante semana rua atu halo rekursu ba plenária. Nia hateten hafoin simu rekursu plenária sei deside, se bainhira plenáriu deside tuir rejimentu PN maka rezulta deputadu na’in 16 ne’e sei lakon sira-nia mandatu nu’udar reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál. “Agora prosesu foin hahú no sei iha prosesu sei tuir mai antes meza deklara fó lai oportunidade ba deputadu ida-idak atu ko’alia halo audénsia ho meza PN karik atu aprezenta razaun ruma tanba saida mak auzénsia. Hau hein katak sira atende surat ne’ebé haruka ba deputadu ida-idak no iha tempu ne’ebé fiksa iha ne’ebá mai atende audénsia ne’ebé meza kalendariza tiha ona ba deputadu oras hanesan ne’e mai atende, depois ida ne’e meza bele hola desizaun ona kona-ba iha ka laiha lakon mandatu,”Nia hatutan. Iha fatin hanesan Deputada CNRT, Carmelita Caetano Moniz, nia parte simu ona karta notifikasaun ne’e hosi meza iha tersa lokra’ik ne’e ligadu ho eleisaun ba komisáriu foun  Komisaun Anti Korrupsaun. “Tanba ne’e de’it ami uza ami-nia direitu demokrátiku, ida ne’ebé estipula klaru tebes iha ita-nia konstituisaun, estatutu deputadu, rejimentu PN, tanba de’it ida ne’e defende prosesu demokratizasaun atu haburas iha nasaun Timor-Leste, tanba defeza orden demokrátiku ida ne’e ami hetan tiha karta hosi meza atu hasai tiha ami  deputadu na’in-16  feto ualu no mane ualu, ne’ebé hosi Deputadu 21 mai hosi partidu bo’ot ida ne’ebé  eleze hosi sufrájiu, universál ho direitu sekretu hosi povu, ami mai reprezenta povu la’ós reprezenta ema ida ka rua iha ne’e,” nia esplika. Tanba ne’e, nia hateten deputadu na’in 16 ne’e sei fó resposta ba parlamentu nasionál liga ho karta notifikasaun ne’e baseia ba rejimentu no lei ne’ebé iha. Deputada hosi membru komisaun A ne’ebé trata asuntu Justisa no Konstituisional ne’e klarifika antes ne’e bankada CNRT hato’o ona karta justifikasaun ba meza kona-ba auzénsia ne’e. “Justifikasaun verbal no eskrita no laiha estatutu ka rejimentu hatete katak justifikasaun ne’e tenke individuál ne’e laiha, maibé aban mak ami sei esplika justifikasaun detallu karta resposta prepara tiha ona aban lokra’ik sei hatama,”Nia klarifika. Enkuantu tuir rejimentu PN iha  artigu 7.º (Lakon mandatu), iha alínea 1 hateten, deputadu sei lakon mandatu bainhira: a) la ho justifikasaun, la hola asentu iha Parlamentu Nasionál to’o sesaun plenária ba dala lima ka la mosu dala lima tuituir malu ba sesaun plenáriu nian ka sesaun komisaun nian, no mós bainhira nia falta dala 15, maske la tuituir malu, la ho motivu justifikadu. Governu Xina entrega mákina laparoscópica ida ba HNGV https://tatoli.tl/2023/03/23/governu-xina-entrega-makina-laparoscopica-ida-ba-hngv/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Governu Xina entrega mákina Laparoscópica ida ba Hospitál Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi fó operasaun ba pasiente sira ne’ebé mak problema ho fatuk iha aten, apoiu ida ne’e bele redúz transferénsia ba rai liur. Enkarregadu Negósiu Embaixada Xina iha Timor-Leste, Xu Danyang, hateten reprezenta Governu Xina ohin fó doasaun mákina Laparoscópica médiku nian ne’ebé presiza urjente ba Ministériu Saúde Timor-Leste nian atu uza hodi bele halo operasaun ba pasiente ho problema fatuk iha aten. Nia rekorda, Xina apoiu formalmente kona-ba dezenvolvimentu servisu médiku no saúde iha Timor-Leste. Kada tinan fó doasaun aimoruk no ekipamentu 20. Iha inísiu 2004,  Xina haruka ekipa médiku ba Timor-Leste. Nasaun rua ne’e servisu hamutuk durante tinan 19 nia-laran, ekipa médiku Xineza fó tratamentu ba timoroan sira liu rihun atus tolu (300.000). Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu HNGV, Alito Soares agradese ba Governu Xina ne’ebé apoiu tan mákina laparoscópica hodi halo operasaun ba pasiente sira ne’ebé ho problema fatuk iha aten. “Ekipamentu ne’ebé mak oferese ne’e mak mákina laparoscópica, hanesan aparelu ida ne’ebé iha sirurjia nian, hodi utiliza atu halo operasaun ba fatuk iha ema nia aten, entaun ida-ne’e fó vantajen ne’ebé mak di’ak ba departamentu sirurjia nia”, Alito Soares afirma. Diretora  Jerál Servisu Prestasaun Saúde iha Ministériu Saúde Odete Viegas, subliña Governu liuhosi MS, tau preoridade ba saúde, liuliu ba povu no komunidade liuhusi kuidadu saúde primária, sekundáriu no tersiáriu nian. “Ita hatene katak ita mesak labele servisu, tanba ne’e mak ita halo koperasaun bilaterál ho Brigada Xina no Brigada Cuba, ita hahú kedas iha 2004, ita-nia koperasaun to’o mai agora ho di’ak tebes, entaun ho apoiu ne’ebé iha daudaun ne’e ita bele kuidadu atu ita uza to’o tempu naruk hodi fó tratamentu ba ita-nia pasiente sira”, Odete da Silva konklui. Kandidatu médiku Jerál 87 sai selesionadu ba vaga HNGV https://tatoli.tl/2023/03/23/kandidatu-mediku-jeral-87-sai-selesionadu-ba-vaga-hngv/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Diretór Klíniku iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) Marcelino Correia, informa ospitál nasionál rekruta iha fulan fevereiru ba funsionáriu permanente nain 133 no 87 mak sai kandidatu selesionadu ba vaga médiku jerál hodi halo atendimentu ba pasiente sira. ´´Ita-nia vaga ne’e loke ba médiku jerál sira, entaun husi munisípiu hotu mai konkore, husi ne’e mak 87 sai kandidatu selesionadu atu apoiu servisu atendimentu iha HNGV tanba médiku jerál iha ne’e la sufisiente”, Marcelino Correia, dehan iha nia kna’ar fatin HNGV, ohin. Nia dehan, médiku jerál na’in 87 ne’ebe konkore vaga  HNGV nian  bazeia ba orientasaun husi  MS  katak  médiku jerál iha HNGV la sufisiente. ‘’Antes ita atu loke vaga iha fulan kotuk, ita konsulta uluk Ministériu Saúde hafoin ita loke konkursu públiku iha HNGV, vaga ida ne’e foku liu ba médiku jerál’’, Marcelino rekorda. Tuir nia, médiku jerál sira ne’e sei servisu iha deparatmentu obstrétiku no jinekolojia, sirurjia, pediatria, medisina interna, onkolojia, kardiolojia, pulmonolojia, medisina intensiva, emerjénsia radiolojia no oftamolojia. Iha fatin hanesan Médiku Jerál, Gusmão do Santos agradese tanba bele liu selesaun ba vaga ida ne’e tanba antes ne’e hala’o servisu iha ospitál referál Maliana nian iha departamentu emerjénsia. “Agora daudaun ha’u servisu iha HNGV tanba realokasaun husi MS mai iha unidade kardiolojia ho objetivu atu priénse estabelesimentu sentru kardiaku iha Lahane maibé oras ne’e daudaun ha’u sei halao knaar iha ne’e hodi apoiu unidade kardiolojia nian oinsá fó atendimentu ba populasaun sira ne’ebé ho problema fuan”, Gusmão do Santos informa. Nune’e mós, Médiku Jerál, Helio Ximenes da Conseição, agradese ba parte hotu tanba bele servisu fali iha HNGV tanba durante ne’e halao servisu atendimentu iha Sentru Saúde iha Aileu hodi haree liubá maternidade nian. “Agora daudaun ha’u hetan oportunidade mai iha HNGV tanba tuir konkursu públiku, entaun ida ne’e aumenta ami-nia abilidade nu’udar médiku jerál iha atu bele mellora di’ak liután servisu atendimentu ba populasaun sira”, Helio konklui. MAE agradese abitante Caraubalu oferese rai hodi konstrui edifísiu administrasaun Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/23/mae-agradese-abitante-caraubalu-oferese-rai-hodi-konstrui-edifisiu-administrasaun-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 VIQUEQUE, 23 marsu 2023 — Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, agradese ba abitante aldeia Has-Abut, suku Caraubalu, postu administrative Viqueque-Villa, munisípiu Viqueque ne’ebé ofesere rai ektare tolu ho gratuita ba Governu hodi konstrui future edifísiu administrasaun Viqueque. “Ha’u lori Governu nia naran hakarak agradese ba komunidade parte Has-Abut ne’ebé ho volumtáriu ofererse rai gratuita ba iha munisípiu hodi halo dezenvolvimentu liuliu instalasaun edifísiu munisípiu Viqueque”, Ministru Miguel Pereira de Carvalho, hateten ba Agência Tatoli, iha aldeia Has-Abut, kinta ne’e. Tuir nia, iha ámbitu Planu Ordenamentu Nasionál iha faze dezenvolvimentu planu munisipál ordenamentu territoriál Viqueque, nune’e administradór munisípiu no abitante sira iha hanoin ida atu halo espansaun sidade iha área Ate-Kawa, adeia Has-Abut. “Ita-nia komunidade sira oferese ona rai purvolta ektare tolu ba administrasaun munisípiu Viqueque hodi konstrui edifísiu públiku sira, maske iha área ne’ebá kategória izoladu tanba   seidauk asesu  eletrisidade, estrada no bee-moos, maibé administrasaun Viqueque iha ona planu hodi loke dalan, bee no eletrisidade”, Governante ne’e afirma. Tuir nia  iha faze dahuluk sei konstrui estrada  hosi área Buanurak bá to’o iha aldeia Has-Abut, hafoin konstrusaun edifísiu administrasaun Viqueque. Iha fatin hanesan, Administradór munisípiu Viqueque, Januariu Soares “Bolly”, sente kontente  tebes bainhira abitante sira husi aldeia  Has-Abut  oferese rai atu konstrui future edifísiu munisípiu Viqueuqe. “Ha’u hanoin ita hotu hamutuk maka  hadia munisipiu viqueque , nune’e ba oin ita kontinua hamutuk lori Viqueque sai buras. Serimónia entrega rai sai hanesan sinal pozitivu hodi dezenvolve munisípiu Viqueque”, katak administradór ne’e. Entretantu, Reprezentante nain ba rai, Rogerio Soares Pinto, afirma  husu ba Governu atu aseleira prosesu dezenvolvimentu iha komunidade nian le’et tanba hahú husi beila sira-nia tempu to’o agora seidauk sente loloos dezenvolvimentu hanesan dalan, eletrisidade no bee-moos. “Kona-ba rai ami oferese ona ba Governu, se bele aseleira prosesu dezenvolvimentu tanba durante ne’e ami seidauk sente ba dezenvolvimentu liuliu ba área infraestrutura hanesan dalan, eletrisidade no bee. Husi pontu tolu ne’e maka ami halerik durante ne’e to’o oin loron”, nia afirma. Entrega rai oficialmente gratuita ba Autoridade Administrasaun Munisipiu Viqueque ho nia medida naruk metru 215, 13 no luan metro 249. Iha serimónia  ne’e parte husi  na’in ba rai   no autoridade munisípiu hanesan administradór postu, xefe suku Caraubalu asina karta deklarasaun  kona-ba entrega rai Ate-Wan  ne’ebé sasin ba direta ba entrega rai ne’e mak  Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho no autoridade sira iha munisípiu Viqueque. Hafoin ramata asina karta deklarasaun ne’e kontinua entrega mapa rai iha área Ate-Kawa ba administradór munisípiu Viqueque. MAE inaugura projetu tolu iha Bibileo https://tatoli.tl/2023/03/23/mae-inaugura-projetu-tolu-iha-bibileo/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 VIQUEQUE, 23 marsu 2023 — Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), kinta ne’e, halo inagurasaun ba projetu tolu husi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) hanesan reabilitasaun estrada metro 60 ne’ebé kompleta ho ponte no moru protesaun ba postu saúde iha suku Bibileo, postu administrative Viqueque-vila, munisípiu Viqueque. Biban ne’e, Reprezentante MAE atuál Diretór Jerál Dezenvolvimentu Rurál (DJDR), Rosito Guterres, agradese ba autoridade suku Bibileo no ekipa jestaun suku ne’ebé konsege finaliza projetu tolu hanesan dalan metru 60 inklui ki’ik ida, moru protesaun ba postu saúde Bibileo no reabilitasaun sede suku Bibileo. “Ohin, ita konsege inaugura projetu tolu dala ida ne’e kontribui tebes ba programa Governu liuliu ekipa jestaun suku sira susesu ba projetu tolu ne’e. Nune’e Ministru Administrasaun Estatál fó parabéns ba autoridade lokál suku ne’e”, hatete Rosito Guterres ba Agência Tatoli iha suku Bibileo. Tuir nia, ba oin Governu sei haree perioridade ba dezenvolvimentu suku sira, molok mandatu Governu ida ne’e ramata. MAE implementa tan programa reabilitasaun suku RSS iha PNDS hodi autoridade sira halo atendimentu di’ak ho abitante sira. Iha fatin hanesan,  Administradór munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, haktuir liuhusi programa PNDS konsege rezolve infraestrutura báziku iha munisípiu Viqueque inklui programa tolu ne’ebé dadaun finaliza ona konstrusaun ne’e. Entretantu, xefe suku Bibileo, Maria Odete dos Anjos Amaral, agradese ba Governu ne’ebé konsege realiza projetu tolu ne’e iha suku Bibileo hodi fasilita komunidade sira. “Ami husu agradese ba Governu liuhusi PNDS ne’ebé hala’o projetu sira-ne’e hodi povu bele asesu. Tanba ha’u sente husi programa tolu ne’e sei benifísia ba ha’u-nia povu iha suku ida-ne’e”, nia agradese. Fundu ba projetu tolu ne’e mai hosi PNDS hanesan aloka ba reabilitasaun sede suku RSS 2022 faze 3 ho medida 15×6 ho totál orsamentu $12.000 ne’ebé kompleta ho dalan ba ema difisiénsia hodi asesu ba sede suku, Programa faze 3, siklu 4 tinan 2023 ba moru protesaun ba postu saude Bibileo ho orsamentu $17.893.52 no faze da-toluk, siklu 3 tinan 2022, ba estrada metru 60 no ponte ki’ik ho orsamentu $45.120,33. Tuir dadus abitante iha suku Bibileo hosi aldeia ualu  hanesan aldeia Hare-Oan ho totál uma-kain 117, abitante na’in-537, Fato-Hossan uma-kain 72 ho abitante na’in-357, We-Bae totál uma-kain 88 ho abitante na’in-400, Mane Klaran totál uma-kain 92 ho abitante na’in-182, Ai-Sahe totál uma-kain 73 ho abitante na’in-353, Amarleza totál uma-kain 72 ho abitante na’in-334, Lacu-Uai totál uma-kain 114 ho abitante na’in-524 no aldeia Balide-Oan totál uma-kain 77 ho totál abitante na’in-304, totál uma-kain 705. Paratisipa iha serimonia inagurasaun ba programa PNDS tolu ne’e hetan partisipa husi sekretáriu tékniku PNDS, Diretór PNDS, Diretór serbisu munisípiu Viqueque, autoridade lokál no abitante suku Bibileo. Transferénsia osan ba benefisiáriu BM seidauk tanba sei iha prosesu https://tatoli.tl/2023/03/23/transferensia-osan-ba-benefisiariu-bm-seidauk-tanba-sei-iha-prosesu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) seidauk iha desizaun ruma ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) atu halo transferénsia osan ba konta bankária estudante Bolsa Méritu (BM) 13.517 sira nian tanba iha prosesu nia laran. Diretór Jerál Edukasaun Ensinu (DGEE), Luis Manuel da Costa Fernandes relata katak to’o agora sira seidauk bele husu ba BNCTL atu hatama osan ba konta bankária estudante sira nian tanba prosesu seidauk ramata. Estudante hamutuk 13.517 ne’e mós barak mak seidauk loke sira-nia konta bankária. “Ita atinje ona dadus besik 50% estudante mak loke ona sira-nia konta, maibé ida ne’e de’it mós ita seidauk bele hatama osan tanba lista hosi benefisiáriu Bolsa Méritu 13.5127 ne’e mós seidauk kompletu. Kuandu sira loke hotu ona ita sei hatama fali ba prosesu ida atu halo publikasaun iha Jornál Repúblika,” Luis Fernandes ba jornalista sira iha ninia servisu fatin MEJD, kuarta ne’e. Tanba publikasaun lista estudante benefisiáriu 13.517 nian importante duni tenke públika iha JR atu nune’e ema hotu bele asesu depois maka MEJD sei hasai fali karta despaxu ruma hodi husu ba benefisiáriu sira atu hatama sira-nia reklamasaun kona ba lista sira ne’ebé públika ona. Enkuantu Ministériu Edukasaun rasik seidauk husu benefisiáriu sira atu hatama sira-nia reklamasaun maibé daudaun ne’e iha ona reklamante hamutuk ema 48 mak hatama ona sira-nia reklamasaun ne’ebé mai hosi kada munisípiu sira iha territóriu nasionál. Hosi dadus reklamante 48, mai hosi Aileu rua, Ainaro lima, Baucau rua, Bobonaro haat, Covalima laiha, Dili lima, Ermera 16, Lautem laiha, Liquiça ida, Manatuto laiha, Manufahi sia, Oe-cusse laiha no Viqueque haat. Entretantu ba estudnate bolsa méritu sira ne’ebé mak to’o agora seidauk loka sira nia konta bankária, MEJD hamutuk ho BNCTL sei aselera prosesu ne’e hodi orienta diresaun sira iha munisípiu atu orienta alunu sira ne’ebé seidauk loke konta bankária bele aselera prosesu ne’e. Tanba hosi meiu ida ne’e maka sira bele hetan transferénsia osan bolsa méritu ba sira-nia konta bankária. Nia konsidera katak maske prosesu loke konta bankária ne’e hasoru difikuldade maibé kada estudante ida tenke halo esforsu duni hodi hetan dokumentu ne’ebé banku presiza hanesan sertidaun RDTL, Kartaun Eleitorál no BI (Billete Identidade) atu nune’e bele fasilita sira hodi hetan konta bankária tuir rekizitu ne’ebé BNCTL presiza. Tanba ne’e DG edukasaun ensinu ne’e husu ba inan aman estudante bolsa méritu sira atu trata lalais sira-nia dokumentu tanba meiu ida ne’e maka Banku rasik hatuur ona ba kliente sira. Labarik 3.167 iha Maliana simu ona PCV https://tatoli.tl/2023/03/24/labarik-3-167-iha-maliana-simu-ona-pcv/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 MALIANA, 24 marsu 2023 – Xefe sentru saúde komunitária iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, Luis Gonçalves, fó-sai katak, labarik tinan lima mai kraik hamutuk na’in-3.167 simu ona Conjugate Pnemococcal Vaccine liuhosi programa kampaña nasionál imunizasaun integradu. Nia subliña, númeru ne’e hatudu katak implementasaun vasina liu ona alvu hosi totál labarik na’in-2.854 ne’ebé pesoál saúde sira enumera, enkuantu kona-bá vasina CPV Labarik na’in- 3.290 mak simu ona. “Iha Maliana la’o di’ak kooperasaun entre líder sira komunidade, intermu iha falla oituan maibé la’ós dezafiu ida ba ami (saúde), buat hotu-hotu la’o ho di’ak mak ami-nia alvu 2.854, maibé ami atinje 3.167,” nia ko’alia iha Ritabou, sesta ne’e. Luis haktuir, durante implementasaun programa ne’e partisipasaun komunidade no inan-aman sira lori oan sira mai postu vasinasaun másimu tebes, tanba hetan apoia hosi Organizasaun Naun Governamentál, parseiru sira hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no lideransa komunitária inklui mídia liuhosi divulga informasaun kredivel. Maske nune’e, responsavél sentru saúde Maliana ne’e kontinua apela ba inan-aman sira atu lori oan sira hakbesik ba fasilidade saúde nune’e labarik sira bele hetan vasina regularmente hodi aumenta sira-nia imunidade luta kontra moras. “Ita presiza fulan-fulan ne’e lori ona mai vasina tuir nia tempu ne’ebé determina hosi semana neen ba 10 no semana 14, tanba importánsia hosi vasina (PCV) ne’e atu kontra moras me’ar pneumonua, iis bot kona,” nia fó hanoin ba komunidade. Nia haktuir, durante ne’e moras ne’e kona hela maibé la hatene, entaun ho PCV ne’e bele proteje labarik sira ho idade 0 to’o tinan lima. “Sé la simu mak halo sira moras mai ospitál bele mós salva no dalaruma mós labele salva tanba ospitál la’ós Maromak, entaun tenke prevene uluk kedas,” nia akresenta. Servisu Saúde Aileu menus ona rekursu umanu https://tatoli.tl/2023/03/24/servisu-saude-aileu-menus-ona-rekursu-umanu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Diretór Servisu Saúde Aileu, Manuel de Jesus, dehan rekursu umanu sai problema iha Servisu Saúde Munisipál ida ne’e hodi fó tratamentu ba pasiente sira. “Ami-nia médiku jerál durante ne’e hamutuk 28 maibé na’in13 mak husik Servisu Saúde Aileu hodi ba hala’o servisu iha Hospitál Nasionál Guido valadares, entaun ami agora problema ba rekursu umanu”, Manuel de Jesus dehan ba TATOLI via telephone, ohin. Nia hateten, médiku jerál sira ne’e hala’o servisu iha HNGV hodi kapasita sira nia-aan no mós hasae sira nia espesialidade ba iha sira nia profisaun hanesan médiku espesialista. “Mezmu ita rekursu menus maibé ita kontinua promove sira ba iha espesialidade atu bele fila fali mai iha Aileu, karik aban bainrua sai ospitál munisipál, sira mak bele jere ida ne’e”, nia adianta. Nia akresenta, Servisu Saúde Munisípiu Aileu halo ona proposta ba MS hodi haree ba asuntu rekursu umanu, atu bele koloka fila fali médiku foun hodi apoiu servisu atendimentu iha Aileu. “Ita mós la nonok maibé ita halo ona proposta ba MS hodi haree ba asuntu ida ne’e hodi prepara médiku foun hodi mai halo atendimentu iha ne’e”, nia subliña. Profisionál Saúde iha Aileu durante ne’e hamutuk 104 mak halo atendimentu ba Postu Saúde 13 no Sentru Saúde haat. Munisípiu Aileu iha Postu Saúde 13 mak Postu Saúde Faturasa, Postu Saúde Maumeta, Postu Saúde Tulatakeu, Postu Saúde Fatisi, Postu Saúde Moumeta, Postu Saúde Madabenu, Postu Saúde Fahisoi berleu, Postu Saúde  Seloi Kraik, Postu Saúde Mantane, Postu Saúde Saburia, Postu Saúde Maurusa, Postu Saúde Suku Liurai no Postu Saúde Oholau. Nune’e mós, iha Sentru saúde haat hanesan Sentru Saúde Remixiu, Sentru Saúde Lequidoe, Sentru Saúde Laulara, no Sentru Saúde Aileu villa. Servisu Saúde Ainaro seidauk rejistu kazu dengue https://tatoli.tl/2023/03/24/servisu-saude-ainaro-seidauk-rejistu-kazu-dengue/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Diretór Servisu Saúde Ainaro Agostinho da Costa, dehan to’o oras ne’e, Servisu Saúde Ainaro seidauk rejista kazu dengue. “Ami to’o oras ne’e seidauk rejista kazu dengue tanba ami nafatin fahe informasaun ba komunidade sira kona-ba limpeza jerál no mós halo prevensaun ba kazu dengue ida ne’e”, Agostinho da Costa informa ba TATOLI via telephone, ohin. Nia dehan, Munisípiu Ainaro komuidade sira nafatin sensibilizadu hamoos idaidak nia bairo, uma oin hodi bele hadook-aan hosi moras dengue. “Karik kazu mosu mak ita halo kedas intervensaun maibé provizóriamente ita seidauk iha”, nia afirma. Kona-ba aimoruk abate no seluk tan, Servisu Saúde Ainaro sei sufisiente hela atu halo prevensaun ba kazu dengue. Situasaun kazu dengue atuál ho kazu kumulativu iha Timor-Leste hamutuk 473 no óbitu na’in tolu, no maioria kazu sira ne’e deteta husi Munisípiu Dili ho totál 302. Hirak ne’ebé afetadu mak husi idade 14 mai kraik ho grupu idade 5 – 14 ho porsentu 47,8% no idade 1 – 4 ho persentajen 22,6%. Depois idade 1-14  a nível nasionál ho 0,07%. Distribuisaun kazu dengue ne’ebé tuir nia klasifikasaun ho versaun foun, tuir matadalan ba jestaun kazu ne’ebé relata husi munisípiu mak dengue kamaan ho totál 263, dengue moderadu ho totál 201 no dengue grave iha na’in sia. Tanba ne’e, Ministériu Saúde husu haforsa edukasaun saúde ba komunidade kona-ba prevensaun moras dengue. Alkatiri iha esperansa kaer-liman ho Xanana Gusmão https://tatoli.tl/2023/03/26/alkatiri-iha-esperansa-kaer-liman-ho-xanana-gusmao/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 DILI, 26 marsu 2023 – Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, iha esperansa loron ida sei kaer-liman ho  Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Lagoa Tasi Tolu, Dili. “Ha’u fiar iha loron ruma, ha’u ho Xanana sei hasoru malu iha fatin ida.  Ha’u fiar buat sira-ne’e bele akontese. Karik nia mai misa iha kapela ne’ebé nia harii ne’e, ha’u mós sei mai enkontru iha uma ne’ebé FRETIIN harii ne’e, ami na’in-rua sei kaer liman,” Mari Alkatiri ko’alia iha ámbitu serimónia inaugurasaun uma sede, bairru Lagoa I, Tasi Tolu, domingu ne’e. “Maibé atu kaer liman ho Xanana ne’e, laloos ha’u mak ba buka nia, tanba ha’u fundadór maibé bele hasoru malu ida iha dalan klaran depois mak ami bolu malu. Tanba ami sira-ne’e balun bele moris tán tinan lima, balun másimu bele tinan 10 ka bele moris tán to’o tinan 20, maibé atu ativu tán hanesan uluk lae ona,” nia tenik. Sekretáriu Jerál FRETILIN ne’e haktuir, nu’udar fundadór ba nasaun ne’e iha mehi atu apoia komunidade bairru Tasi Tolu ne’e kleur ona. Maibé rona katak bairru ida hetan ona konstrusaun kapela ida hosi Xanana, mosu hanoin ida kuandu Xanana harii ona kapela ida importante tebes ba komunidade sira, entaun sá ajuda saida maka nia bele fó ba bairru ida-ne’e, atu hamutuk ho kapela ne’e bele lori matak malirin ba rai ida-ne’e. “Tanba kapela harii ona atu lori ema ba Lalehan entaun ho hanoin ida, ha’u harii fali uma ida atu hadi’a ema-nia vida iha rai uluk depois mak ba Lalehan,” nia hateten. Eis Primeiru Ministru ne’e dehan, bainhira nia mai to’o iha fatin ne’e tanba hakarak atu inaugura uma ida-ne’ebé komunidade bairru Lagoa I rasik husu FRTILIN harii ona. Enkuantu tuir dadus ne’ebé Agência TATOLI, asesu uma ida-ne’ebé FRETILIN apoia iha fulan-abríl tinan kotuk ba komunidade bairu Lagoa I, Tasi-tolu ne’e ho fundu $2.700. DNTP Covalima arrekada reseita rihun $23 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/03/27/dntp-covalima-arrekada-reseita-rihun-23-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 COVALIMA, 27 marsu 2023 – Diretór Terra no Propriedade munisípiu Covalima, Saul Quintão Cardoso, relata hahú janeiru to’o marsu ne’e, konsege rekolla reseita $23,491.50 ba kofre Estadu. “Hahú husi fulan janeiru to’o ohin, ami konsege kontribui reseita $23,491.50 ba kofre Estadu.  Ami kontribui reseita mai husi negosiante, kompaña no ONG ne’ebé aluga rai no uma Estadu iha munisípiu ne’e”, Diretór ne’e , hateten  ba Agência TATOLI, iha nia kna’ar fatin  Covalima, segunda ne’e. Prosesu pagamentu hosi sidadaun no kompañia sira ne’ebé aluga uma no rai Estadu, bainhira atu halo pagamentu tenke mai foti resivu direta iha edifísiu Terra no Propriedade, hafoin ba selu direta iha banku. “ Durante ne’e sidadaun sira maioria  kumpre  hodi halo arrendamentu ho Estadu no  iha ema-nain ida-rua mak selu tarde,  maibé ami haruka notifikasaun sira foin selu”,  nia dehan. Sidadaun-sira arrenda terra no propriedade ho Estadu bazeia ba Dekretu-Lei númeru 1/2003, bainhira halo pagamentu selu tuir medida hanesan kada metru kuadradu ho folin $0,10 to’o 0,15, maibé bainhira sidaduan la kumpre dever mak sei selu multa. Tuir dadus Terra Propriedade munisípiu Cowalima rejista katak sidadaun ne’ebé durante selu  arrendamentu ba kofre Estadu  hamutuk 46, hosi ne’e sidadaun  ne’ebé uza ba rezidénsia 27, sidadaun uza halo negósiu 17,  universidade ida mak UNPAZ, kompaña ida no Órganizasaun Noun Governamentál rua INTL mak iha posibilidade sei imprime bulletin votu https://tatoli.tl/2023/03/27/intl-mak-iha-posibilidade-sei-imprime-bulletin-votu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Estatál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten iha posibilidade Institutu Nasionál Timor-Leste (INTL) maka sei imprime bulletin votu ba eleisaun parlamentár tinan 2023. Nia dehan teknikamente STAE ko’alia ona ho empreza Estadu nian INTL ne’e, maibé sei hein aprovasaun hosi Governu liuhosi reuniaun Konsellu-Ministrus. “Ba oin sei marka loron hodi ajusta ita-nia preparasaun sira no sei liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), nune’e indika ba Konsellu Ministru (KM) hodi hetan aprovasaun,” nia hateten ba jornalista sira, hafoin halo abertura formasaun ba fasilitadór STAE, iha Delta Nova, Dili, segunda ne’e. Tuir nia Tribunál Rekursu daudaun ne’e públika ona lista partidu polítiku  hamutuk 17 maka admitidu atu partisipa iha eleisaun Parlamentár ne’ebé tuir kaléndariu sei realiza iha loron 21 fulan-maiu 2023. “Preparasaun ba bulletin votu mak horibainrua (25/03/23) ami halo ona Tribunál Rekursu hato’o ona ba STAE, no orsida STAE sei públika ba Jornál Repúblika kona-ba partidu polítika ne’ebé admitidu. Maibé ida-ne’e ami  hein hela Tribunál Rekursu atu halo sorteiu depois mak ita ajusta ba modelu bulletin votu nian,” Acilino hateten. Diretór Jerál STAE dehan iha tempu badak nia parte sei kontaktu ho partidu polítika sira atu oinsá mak bele hatama sira-nia emblema hanesan bandeira partidu nian nune’e bele kria modelu hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) hodi aprezenta ba INTL  hodi imprime iha tempu badak. “Tuir kalendáriu ne’ebé iha katak podeser iha loron 3 ka 4 abríl ba oin ita halo ona produsaun,” nia  hateten. Sekretáriadu tékniku Administrasaun eleitorál STAE bazea ba artigu 18 husi lei eleitorál ba Parlamentu Nasionál, Númeru 6/2006, 28 dezembru, iha versaun dahaat no ikus hosi alterasaun lei Númeru 9/2017, 5 maiu, no konsidera dekretu prezidensiál Númeru 9/2023, 13 fevereiru, ne’ebé define iha loron 21 maiu 2023 hanesan loron eleisaun ba Parlamentu Nasionál, agora públika kalendáriu operasaun ba eleisaun parlamentár Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Nune’e periódu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentar tinan 2023 sei hahú iha loron 19 abríl 2023, ne’ebé sei la’o durante loron 30 nia laran no loron rua antes eleisaun. Tuir orariu  hahú loron, loron 26 fulan-marsu – Interpozisaun/aprezentasaun rekursu ba koletivu STJ/Tribunál Rekursu kontra desizaun admisaun/rejeisaun kandidatura sira nian; loron 28 fulan-marsu – Koletivu STJ/Tribunál Rekursu deside kona-ba rekursu ne’ebé aprezenta ba desizaun admisaun/rejeisaun kandidatura sira nian; Loron 27 ka loron 29 fulan-marsu – Publikasaun iha Jornál Repúblika kona-ba kandidatura sira ne’ebé admite ona ho definitiva; Loron 28 ka loron 30 fulan-marsu – Sorteiu ba kandidatura sira ne’ebé admite ona hodi atribui ordenasaun iha boletin votu + afiksasaun / publikasaun ata. ELEISAUN NO APURAMENTU REZULTADU Loron 21 fulan-maiu (tuku 07.00 to’o tuku 15.00) – Loron eleisaun; Loron 21 fulan-maiu – Hahú kontajen ba votu iha sentru votasaun no tuirmai haruka urna sira ba apuramentu munisipál/rejionál; Loron 21 fulan-maiu – Hahú kontajen ba votu no apuramentu rezultadu iha sentru votasaun sira iha rai-li’ur; Loron 21 to’o loron 23 fulan-maiu – Apuramentu rezultadu iha nivel munisipál/rejionál no haruka ata eleitorál no mós elementu sira seluk (votu reklamadu no aprezenta reklamasaun) ba CNE; Loron 24 to’o loron 27 fulan-maiu – Apuramentu rezultadu iha nasionál (CNE); Loron 27 to’o loron 30 fulan-maiu – CNE elabora ata apuramentu provizóriu ba rezultadu nasionál no afiksa/halo ata iha ninia sede; Loron 29 fulan-maiu to’o loron 1 fulan-juñu – Prazu interpozisaun/aprezenta rekursu kona-ba rezultadu provizóriu nasionál ba koletivu STJ/Tribunál Rekursu; Loron 31 fulan-maiu to’o loron 3 fulan-juñu – Koletivu STJ/Tribunál Rekursu deside rekursu sira ne’ebé aprezenta; Loron 31 fulan-maiu to’o loron 2 fulan-juñu – CNE haruka ata rezultadu sira ba Tribunál, karik la aprezenta rekursu; Loron 4 to’o loron 6 fulan-juñu – Tribunál Rekursu analiza dokumentasaun ne’ebé haruka husi CNE, valida no fó-sai rezultadu; to’o loron 7 fulan-juñu – Publikasaun iha Jornál Repúblika kona-ba Akórdaun/desizaun Tribunál. MEJD sei simu reklamasaun bolsa méritu hosi 24 marsu-08 abríl https://tatoli.tl/2023/03/27/mejd-sei-simu-reklamasaun-bolsa-meritu-hosi-24-marsu-08-abril/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Diretór Jerál Edukasaun Ensinu Sekundáriu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu, Luis Manuel da Costa Fernandes, hateten MEJD loke oportunidade ba estudante mellór klasifikadu sira atu hato’o reklamasaun durante loron 15 hahú hosi 24 marsu to’o 08 abríl 2023 relasiona ho omulgasaun ba lista estudante benefisiáriu programa bolsa méritu 2022. Omulgasaun ba lista estudante benefisiáriu sira-nian iha ámbitu programa bolsa méritu hosi estabelesimentu sira ba edukasaun no ensinu públiku no partikulár sira integra iha rede oferta ba servisu públiku ne’ebé públika ona iha Jornál da Repúblika iha serie II númeru 8. “Omulgasaun ba lista benefisiáriu programa bolsa méritu tinan 2022 ne’e rasik públika ona iha Jornál da Repúblika komesa iha sesta 24 fevereiru 2023 liu-ba iha serie II Númeru 8 no jornál da repúblika halo publikasaun bazea ba despaixu Ministeriál. Remisaun kopia ein papél ne’e Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu hetan koñesimentu iha loron 22 fulan-marsu 2023,” Luis Manuel hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Vila Verde, segunda ne’e. Tanba ne’e, MEJD fó tempu durante loron 15 ne’ebé konta hosi loron 24 marsu to’o loron 08 abríl 2023 ba estudante ho sira-nia inan-aman, professor, diretór eskola no autoridade lokál sira atu bele hato’o reklamasaun. Karik, nia dehan, deteta buat ruma la loos relasiona ho prosesu tomak ba atribuisaun programa bolsa méritu ne’e rasik, reklamasaun ne’e tenke hato’o liu-hosi servisu edukasaun Munisipál hamutuk ho superintendente munisipál sira. MEJD sei la konsidera reklamasaun sira-ne’ebé la hato’o liuhosi dalan ka kanál ida seluk, ne’eduni Ministériu Edukasaun husu ba diretór servisu edukasaun no superintendente munisipál sira atu hato’o informasaun ida-ne’e ba diretór eskola, professor, alunu no inan-aman sira liu-hosi eskola sira-ne’ebé mak sira-nia estudante sai benefisiáriu ba programa bolsa méritu tinan 2022 nian. Bainhira informasaun ne’e MEJD fó sai ona ba públiku tenke taka iha eskritóriu servisu edukasaun munisipál sira, atu nune’e estabelesimentu públiku no partikulár (eskola) sira-ne’ebé integra iha rede oferta servisu públiku ida-idak nu’udar benefisiáriu ba programa bolsa méritu tinan 2022 ne’e bele uza oportunidade ida-ne’e ho di’ak. Enkuantu programa bolsa méritu ne’e rasik ne’ebé sei fó oportunidade ba benefisiáriu sira atu hato’o reklamasaun ne’e haktuir ona iha númeru 1 hosi artigu 68 kona-ba prinsípiu jerál hosi dekretu-lei númeru 32/2008, 27 agostu, prosedimentu administrativu ne’ebé salienta katak partikulár sira iha direitu ba solisita revogasaun ka modifikasaun hosi aktu administrativu sira. Hosi artigu 69 kona-ba fundamentu da impúgnasaun hosi dekretu-lei númeru 32/2008, 27 agostu, kona-ba salvu disponizasaun iha kontráriu ho reklamasaun no rekursu sira-ne’ebé fundamentu legalidade ka inkonveniénsia hosi aktu administrativu impugnadu. Hosi konformidade ba númeru 1 artigu 70 kona-ba lejitimidade hosi dekretu-lei númeru 32/2008, 27 agostu, notabiliza katak iha lejitimidade atu reklama ka rekorre titulár ba diretu objetivu ka interrese sira legalmente protejidu sira-ne’ebé konsidera lezadu hosi aktu administrativu. Hanesan haktuir iha alínea “a” hosi artigu 72 kona-ba prazu de reklamasaun hosi dekretu-lei númeru 32/2008, 27 agostu, katak reklamasaun tenke aprezenta iha prazu loron 15 konta hosi publikasaun iha jornál da repúblika bainhira nu’udar hanesan obrigatóriu. Tanba ne’e, nia dehan, despaixu Ministeriál númeru 19/GM-MEJD/II/2023 loron 15 fulan-fevereiru kona-ba omulgasaun lista estudante benefisiáriu sira iha ábitu programa bolsa méritu iha estabelesimentu sira ba edukasaun no ensinu báziku no partikulár sira integra iha rede oferta ba servisu públiku. Hosi alínea “c” hosi artigu 72 prazu ba reklamasaun hosi dekretu-lei númeru 32/2008, 27 agostu, realsa katak hosi data ne’ebé interresadu iha koñesimentu ba aktu iha restante kazu sira, tanba ne’e konsidera artigu 5, artigu 6 no artigu 8 hosi diploma ministeriál númeru 43/2022, 19 outubru, regula kona-ba prosedimentu atribuisaun bolsa méritu ba estudante ensinu báziku, estudante ensinu sekundáriu jerál no tékniku vokasionál deskreve kona-ba entidade responsavel sira hosi jestaun no implementasaun programa bolsa méritu ne’e rasik. Agora ba estudante sira-ne’ebé tama ona iha mellór klasifikadu atu hetan atribuisaun bolsa méritu ne’e Ministériu fahe ona ba parte tolu, bolsa méritu nivel nasionál, nivel munisipál no nivel eskolár ba ensinu báziku, ensinu sekundáriu jerál no ensinu sekundáriu tékniku vokasionál. Hosi estudante bolsa méritu ensinu báziku nivel nasionál tinan 2022 nian, sei selu ba terseiru siklu nono ano ensinu báziku primeiru klasifikadu $5.000, segundu klasifikadu $4.000 no terseiru klasifikadu $3.000. Ba ensinu sekundáriu jerál nivel nasionál tinan 2022 sei selu ba désimu segundu ano primeiru klasifikadu $5.000, segundu klasifikadu $4.000 no terseiru klasifikadu $3.000. Ba atribuisaun bolsa méritu ba ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel nasionál tinan 2022 sei selu ba estudante désimu segundu anu primeiru klasifikadu $5.000, segundu klasifikadu $4.000 no terseiru klasifikadu $3.000. Enkuantu ba nivel munisipál tinan 2022 nian, sei selu ba estudante terseiru siklu nono ano, primeiru klasifikadu $2.250, segundu klasifikadu $2.000, terseiru klasifikadu $1.950 kuatru klasifikadu $1.800 no kintu klasifikadu $1.600. Nune’e mós ba ensinu sekundáriu jerál nivel munisipál tinan 2022 nian, estudante désimu segundu ano ne’ebé tama iha primeiru klasifikadu sei hetan osan $2.250, segundu klasifikadu $2.000, terseiru klasifikadu $1.950 kuatru klasifikadu $1.800 no kintu klasifikadu $1.600. Hosi fali estudante ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel Munisipál tinan 2022 nian hosi désimu segundu anu ne’ebé hetan bolsa méritu ba primeiru klasifikadu ho osan $2.250, segundu klasifikadu $2.000, terseiru klasifikadu $1.950 kuatru klasifikadu $1.800 no kintu klasifikadu $ 1.600. hosi ensinu sekundáriu jerál nivel eskolár tinan 2022 désimu segundu anu nian, ne’ebé sai primeiru klasifikadu sei hetan osan $1.000, segundu klasifikadu $650, no Terseiru klasifikadu $500. Entretantu ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel eskolár hosi désimu segundu ano nian, estudante ne’ebé sai primeiru klasifikadu sei hetan osan $1.000, segundu klasifikadu $650, terseiru klasifikadu $500. Nune’e mós bolsa méritu ba ensinu báziku nivel eskolár terseiru siklu nono ano tinan 2022 selu ba estudante primeiru klasifikadu $1.000, segundu klasifikadu $650 no Terseiru klasifikadu $500. Iha mós bolsa méritu ba ensinu sekundáriu jerál nivel eskolár hosi désimu primeiru ano no désimu segundu ano tinan 2022 nian, estudante ne’e sai primeiru klasifikadu sei hetan osan $600, segundu klasifikadu $550 terseiru klasifikadu $500, kuatru klasifikadu $430 no kintu klasifikadu $400. Nuneé mós hosi fali ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel eskolár désimu primeiru ano ba désimu segundu ano tinan 2022 nian, estudante ne’ebé sai primeiru klasifikadu sei hetan osan $600, segundu klasifikadu$550, terseiru klasifikadu $500, kuatru klasifikadu $450 no kintu klasifikadu $400. Entretantu, bolsa méritu ba ensinu báziku nivel eskolár tinan 2022 sei selu ba estudante pasajen de klase primeiru siklu kuatru ano, estudante ne’ebé sai primeiru klasifikadu sei hetan osan $600, segundu klasifikadu $550, terseiru klasifikadu $500, kuatru klasifikadu $ 450 no kintu klasifikadu $400. Atu hatene kona-ba sumáriu orsamentu ne’ebé atu atribui estudante sira mak hanesan, primeiru bolsa méritu ba ensinu báziku, selu ba terseiru siklu nono ano ho totál orsamentu hamutuk $12.000, ba bolsa méritu ensinu sekundáriu jerál no tékniku vokasionál nivel nasionál selu ba désimu segundu anu $24.00 ba estudante na’in-neen (6). Iha mós bolsa méritu ba nivel munisipál tinan 2022 selu ba estudante terseiru siklu nono ano iha estudante na’in-70 mak hetan direitu ho totál orsamentu $137.200, bolsa méritu ba ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel munisipál selu ba estudante na’in-70 ho totál orsamentu hamutuk $137.200, enkuantu ba ensinu sekundáriu jerál nian iha ema na’in-288 ho totál orsamentu $240.750. Bolsa méritu ba ensinu sekundáriu tékniku vokasionál selu ba désimu segundu ano iha estudante 177 ho total orsamentu hamutuk$132.750, bolsa méritu ensinu báziku ba nivel eskolár terseiru siklu nono ano iha estudante hamutuk na’in-1.068 ho totál orsamentu $801.00. Bolsa méritu ensinu sekundáriu jerál nivel eskolár ba pasajen de klase hosi désimu primeiru ano ba désimu segundu ano tinan 2022 hamutuk estudante 530 ho orsamentu $267.500. Bolsa méritu ensinu sekundáriu tékniku vokasionál nivel eskolár pasajen de klase hosi désimu primeiru ano ba désimu segundu anohamutuk 295 ho totál orsamentu $147.500, bolsa méritu ensinu báziku nivel eskolár selu ba ezame pasajen de klase hosi segundu siklu nono ano hamutuk 5.140 ho orsamentu millaun $2.570, bolsa méritu ba ensinu báziku selu ba pasajen de klase kuatru ano ba kintu ano ho totál estudante 5.800 ho orsamentu hamutuk millaun $2.900. Koordenadór Unidade Kurríkulu Nasional (UKN), Mateus dos Reis, relata estudante finalista 2022 ne’ebé tama iha mellór klasifikadu hodi hetan bolsa méritu ne’e, sira-nia valór foti de’it hosi ezame nasionál ne’ebé realiza ona iha loron 24-26 outubru 2022 liu ba, no hosi valór sira-ne’e mak determina estudante ne’e atu hetan direitu ba bolsa méritu. “Bolsa méritu ba estudante ensinu báziku terseiru siklu nono ano no ensinu sekundáriu désimu segundu ano ne’e, ita sei foti de’it sira-nia valór hosi ezame nasionál nian, ne’ebé nota hosi eskola nian sei la soma hamutuk ho nota hosi ezame nasionál nian,” nia dehan. Estudante ne’ebé hetan klasifikasaun di’ak hosi nivel nasionál ne’e sei foti de’it ema na’in-tolu hosi primeiru klasifikadu to’o terseiru klasifikadu. Segundu nivel munisipál hosi Primeiru to’o kintu lugar iha ema na’in-lima depois hosi nivel eskolár sei foti hosi primeiru to’o terseiru klasifikadu hamutuk ema na’in-tolu. Kritériu ba estudante ne’ebé atu hetan bolsa méritu tenke hetan aproveitamentu eskola di’ak hahú hosi nono ano iha terseiru siklu ensinu báziku no désimu segundu ano ensinu sekundáriu jerál. Atribuisaun bolsa méritu ba estudante mellór klasifikadu ne’e hetan ona aprova iha lei GOP hosi Parlamentu Nasionál depois Ministériu ezekuta hodi hasai dekretu-lei ho númeru 35/2022 hosi diploma Ministerial númeru 43/2023 ho ninia medida sira. STAE-UNDP sei halo teste finál ba tinta indelevél https://tatoli.tl/2023/03/27/stae-undp-sei-halo-teste-final-ba-tinta-indelevel/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) ho Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unidu (UNDP,sigla inglés) tuir ajenda iha loron 30 fulan-marsu 2023 ne’e sei halo teste ikus ba tinta indelevél  iha Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla portugués) Colmera Dili. “Tuir komunikasaun ne’ebé ami simu hosi UNDP katak loron 30 marsu ne’e ita halo teste finál ba nia master productions para fila ba Denmark nune’e prodús tuir kuatidade STAE presiza no tuir planu iha inisíu fulan-maiu tinta to’o na iha STAE,” Diretór Jerál Sektretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, iha Delta-Nova Dili, segunda ne’e. Kona-ba karimbu, kamina votu, no seluk tan daudaun ne’e to’o ona Timor-Leste no tuir planu iha semana ne’e sei transporta ona bá munisípiu ida-idak iha territóriu Timor-Leste hodi realiza eleisaun Parlamentár. “Urna ita kontaktu ona katak iha dalan ona ho ró-ahi tanba urna ita sosa iha Xina. Podeser nia sei to’o iha abríl nia-laran, entaun bainhira to’o transporta tuituir,” nia dehan. Koordenador Rezidente United Nations iha Timor-Leste, Funmi Balogun, hateten tinta indelevél ne’e sei iha faze teste nia laran molok uza iha eleisaun parlamentár 2023 ne’e. “Agora ami tenke teste tinta ne’e. Ami teste ba tinta ne’e sei ramata iha fevereiru nia rohan, nune’e iha marsu ka abríl nia klaran ne’e sei to’o iha Timor-Leste. Ami halo ona aprovizionamentu ba ekipamentu sira no mós tinta ba eleisaun. Buat sira ne’e mak ami hato’o no UN prontu ajuda Governu no povu Timor-Leste iha eleisaun tuir mai,”nia dehan. Koordenador ne’e hateten , tinta indelevél ba eleisaun parlamentár 2023 ne’e ho garafa kiik-oan entre 10.500 no 12.500 sei to’o iha Timor -Leste iha abril nia klaran. “Tinta ne’ebé UNDP prepara ne’e garafa entre 10.500 no 1200 mak sei mai Timor-Leste Iha tempu besik , tinta refere bele to’o ona iha Timor-Leste, ” nia hateten. MEJD dignifika kareira profesór hosi aprovasaun dekretu-lei haat https://tatoli.tl/2023/03/28/mejd-dignifika-kareira-profesor-hosi-aprovasaun-dekretu-lei-haat/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 – Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (SEJD), Armindo Maia, hateten hafoin tinan 10 liu tiha, VIII Governu Konstitusionál liuhosi Konsellu Ministru aprova pakote lejistalitu iha dekretu-lei haat ho objetivu atu dignifika kareira ba profesór sira hodi hadi’a kualidade prosesu ensinu no aprendizajen inklui valoriza manorin sira. “Ministru Edukasaun halo ona esforsu reál hodi reforma kuadru jurídiku kareira dosente nian, no ba estabelesimentu eskolár sira atu promove sistema edukativu ne’ebé bele fó resposta ida adekuadu liu ba realidade edukasaun nian. Profisaun dosente sira nian, liu-liu kona-ba konteúdu norma sira ne’ebé estabelese iha Dekretu-Lei sira, ne’ebé hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Ministru relativamente ho setór edukativu,” Armindo Maia hateten ba jornalista sira iha lansamentu serimónia abertura atividade parlamentu foinsa’e iha salaun INFORDEPE Ian Martin, Balide, tersa ne’e. Nia dehan, aprova pakote lejislativu ida-ne’e ho objetivu atu dignifika profesór sira-nia kareira no kria kondisaun sira hodi garante asesu universál ba edukasaun no ensinu, hadi’a kualidade hosi prosesu ensinu no aprendizajen no valoriza manorin na’in sira. Prosesu elaborasaun diploma sira-ne’e liuhosi prosesu naruk ida-ne’ebé inklui análize kona-ba edukasaun atuál, bazea ba estatístika relatóriu sira. Prosesu konsulta nian ho dirijente eskolár sira, dirijente munisipál sira no tékniku sira hosi ministériu relevante sira seluk no Komisaun Funsaun Públika no ikus liu, prosesu rigorozu ida atu revee legalidade hosi proposta sira kona-ba servisu jurídiku sira Konsellu Ministru nian no Gabinete Primeiru-Ministru nian. Esforsu ida-ne’e VIII Governu Konstitusionál halo depois Timor-Leste ultrapasa tiha tinan 10 dezenvolvimentu iha setór edukasaun, esforsu maka’as liuhosi diploma sira-ne’e atu responde ezijénsia sira maibé sempre iha fatin ba melloramentu no MEJD asegura públiku, liuliu dirijente no profesór sira. “Ami halo esforsu hotu-hotu atu rekompensa profisaun hanorin nu’udar profisaun esensiál ba dezenvolvimentu nasaun nian, no asegura sistema edukativu ne’ebé bele efikás liu, nune’e bele éleva valór ensinu no aprendizajen ho kualidade ba ema hotu,” nia hateten. Tuir nia, alterasaun Dekretu-Lei númeru 23/2010, loron 9 fulan-dezembru, hodi aprova Estatutu kareira ba Edukadór Infánsia ba Profesór Ensinu Báziku no Sekundáriu (Estatutu kareira) dosente ho objetivu atu valoriza profisaun Dosente Sira, liu-hosi Ingresu espesiál ba kareira dosente, prevee posibilidade atu profesór kontratadu sira iha tinan 2023, ho nivel abilitasaun literária minima Baxarelatu, bele engeresa espesiál iha Kareira Dosente no goza direitu. Progresaun no pontuasaun, Ingresu espesiál sei rezolve problema kontratadu tanba progresaun eskalaun ba profesór sira-ne’ebé hala’o funsaun kargu xefia iha nivel gabinete diretiva eskola sentrál sira no koordenadór hosi eskola filiál sira, Promosaun ba profesór kuaze 11.000 ba kategoria profisionál superiór iha karreira Dosente nian. Hosi profesór Grau C ba profesór Grau B no hosi Grau B ba profesór Grau A, atribuisaun subsídiu transporte ba profesór sira, ba kargu diretór iha nivel eskola sentrál no ba koordenadór iha eskola filiál. Ba profesór kontratadu sira-ne’ebé ezerse sira nia funsaun nu’udar dosente iha tinan 2023, ne’ebé seidauk iha abilitasaun akadémika sei fó oportunidade ba sira liuhosi rekoñesimentu iha sistema edukasaun nasionál. Kona-ba asesu kontratu Provimentu ba tempu indeterminadu atu hala’o funsaun administrativa no asisténsia dosénsia, ho remunerasaun ne’ebé hanesan ho Grau D, primeiru eskalaun iha Rejime Jerál Administrasaun Publika nian. Hetan kontratu provimentu ba tempu indeterminindu hodi hala ‘o funsaun hanesan asisténsia dosénsia nian, no bainhira hetan ona kualifikasaun akadémika ne’ebé lei rekere, iha kualkér tempu bele partisipa iha avaliasaun aferisaun kompeténsia obrigatóriu bele asesu ba dosente iha kategoria grau B. Ne’eduni indeminizasaun nu’udar kompensasaun ba dedikasaun tempu servisu nian ho montante saláriu fulan ida ba kada tinan tolu, bazea ba períodu kontratu ne’ebé rejista ona iha SIGAP. Dekretu-Lei kona-ba Sistema Nasionál Edukasaun Pre-Eskolár no alterasaun ba Dekretu-Lei númeru 7/2010, loron 19 fulan maiu kona-ba Sistema Nasional Ensinu Báziku no Dekretu-Lei númeru 33/11, loron 3 fulan agostu, kona-ba Sistema Nasional Ensinu Sekundáriu. Daudaun ne’e, la eziste Lei ida-ne’ebé regula sistema edukasaun Pre-eskolár iha Timor-Leste, nune’e nesesidade ida ba MEJD atu kontinua ho aprovasaun ba lei ne’ebé regula iha nivel edukasaun Pre-eskolár nian. Ho nune’e, sei bele habelar tan edukasaun Pre-Eskolár, relativamente ba pesoál dirijente eskola sira, hosi saláriu pakote ida signifika laiha subsídiu ba kargu xefia no depende ba númeru alunu no tuir periodu mandatu nian. Maibé Dekretu-Lei tolu ne’ebé aprova no prevee iha remunerasaun ba dirijente eskola sira ho konsiderasaun saláriu baze no subsídiu ba kargu xefia. Diretiva Ensinu Báziku no Sekundáriu, Diretór eskola 100% hosi valór suplementu hosi xefe departamentu nian, Diretór Adjuntu Pedagójika 75 % hosi valór Suplementu Xefe departamentu nian, Xefe Gabinete Apoiu Tékniku na’in 2-5% hosi suplementu xefe departamentu nian. Koordenadór eskola filiál 50% hosi valór suplementu Xefe departamentu nian, Diretiva Edukasaun Pre-Eskolár, Diretór Eskola 75% hosi valor suplementu xefia departamentu nian, Diretór-Adjuntu Pedagójika 50% hosi valór Suplementu Xefe departamentu nian, Koordenadór Pre-Eskola Filial 25% hosi suplementu xefe departamentu nian. Ministru Armindo enkoraja parlamentu foinsa’e rezolve traballu infantil iha TL https://tatoli.tl/2023/03/28/ministru-armindo-enkoraja-parlamentu-foinsae-rezolve-traballu-infantil-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 – Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, enkoraja jerasaun foun sira iha territóriu nasionál ne’ebé envolve an iha atividade parlamentu foinsa’e atu fó kontribuisaun liuhosi hanoin sira, nune’e bele hetan solusaun di’ak hodi rezolve problema traballu infantíl iha Timor-Leste. “Ha’u enkoraja imi na’in-120 ne’ebé maka ohin tuir lansamentu ne’e no ha’u husu mós ba reprezentante sira iha kada munisípiu, bainhira imi hetan ona konfiansa hodi reprezenta imi-nia munisípiu sai membru parlamentu foinsa’e labele moe atu ko’alia. Imi tenke hato’o hanoin kritiku sira kona-ba problema traballu infantíl ne’e atu tulun Governu no parlamentu nasionál hodi bele buka solusaun,” Armindo Maia hateten ba jornalista sira iha lansamentu serimónia abertura atividade parlamentu foinsa’e iha salaun INFORDEPE Ian Martin, Balide, tersa ne’e. Nia dehan, tema Parlamentu Foinsa’e nian ba tinan ida-ne’e relasiona ho traballu infantíl tanba iha tempu pasadu bainhira nia parte hela iha Koléjiu Maliana, maske ohin loron sai ema matenek no tuur iha ne’e maibé nia mós hasoru ona dezafiu moruk nu’udar labarik ida-ne’ebé hakarak hetan matenek hosi dedikasaun iha koléjiu, buat hotu la’o tuir regra mak ho idade ki’ik la interrese. “Ami barak sai vítima ba traballu infantíl ne’e, iha tempu sei ki’ik. Ha’u enfrenta servisu ida todan tebes. Tanba hela iha koléjiu dadeer san tuku 05h00 tenke hadeer ona hodi halo servisu halo toos no halo natar maske ho idade tinan 10 hela,” nia dehan. Membru Governu ne’e afirma, kuandu haree fali hosi norma ka diretu hosi prespetiva ida agora ne’e traballu infantíl iha tempu ohin loron ne’e presiza kurize, tanba tempu ida agora la hanesan ona ho tempu iha tinan 40 ba kotuk buat hotu muda ona presepsaun ba diretu umanu ba tempu jerasaun foun sira-nian iha mudansa boot. Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani, aprezenta dadus ruma ne’ebé UNICEF peskiza kona ba traballu infantíl nian atu ajuda parlamentu foinsa’e iha tinan ida-ne’e katak peskiza nasionál traballu infantil iha 2016 hatudu iha Timor-Leste, labarik kuaze 67,688 ho idade tinan 5 to’o 17 ka 16% hosi grupu idade ne’e, envolve iha atividade ekonómika balun no hosi labarik sira-ne’e hamutuk na’in-52,651 mak klasifika envolve iha traballu infantil. Prevalénsia traballu infantil nian la hanesan tuir idade afeta 10% hosi labarik sira ho idade tinan 5 to’o 12 ka 21% hosi idade tinan 13 to’o 14 no 14% hosi idade tinan 15 to’o 17. Hosi estudu ne’ebé hala’o iha tinan 2016, entre labarik sira-ne’ebé envolve iha serbisu infantil, kuaze labarik na’in-29,195 mak envolve iha serbisu perigu. Servisu ne’ebé perigozu partikularmente estraga labarik sira-nia saúde mentál no fíziku no afeta sira-nia dezenvolvimentu no edukasaun. Peskiza Nasional Traballu infantil iha 2016 nian, balun haree labarik sira-nia serbisu nu’udar tradisaun, hanesan dalan ba labarik sira atu aprende hanesan kontribuisaun pozitivu ba família nia nesesidade. “Hosi ha’u-nia hatene ho klaru katak labarik sira-nia serbisu ne’e la’ós aat. Atividade sira-ne’ebé la hanesan ajuda labarik ida dezenvolve an, hanesan kontribui ba servisu uma-laran durante oras balun semana ida ka foti servisu durante feriadu eskola. Labarik sira-nia servisu interfere ho eskola no estraga labarik nia dezenvolvimentu fíziku, mentál no sosiál,” nia hateten. Iha tinan 2021, Ministériu Finansas no SEPFOPE parseria ho UNICEF no ILO lansa peskiza ba Forsa Traballu Timor-Leste, no peskiza ne’e hatudu kondutór sira-ne’ebé la hanesan ba traballu infantil iha Timor-Leste. Ezemplu, nia dehan, inan-aman sira sente katak labarik serbisu nu’udar dalan pozitivu atu hanorin oan sira no labarik sira sente katak sira iha obrigasaun atu apoia sira-nia família tanba labarik feto sira iha tendénsia atu serbisu oras barak liu duké labarik mane sira iha uma. Tuir nia, ida-ne’e hanesan avizu ida-ne’ebé forte katak labarik sira tenke halimar, aprende, mehi, no ida-ne’e mak dalan ne’ebé sira bele dezenvolve to’o sira-nia poténsia tomak no ajuda sira-nia família no sira-nia rai, bainhira sira sai boot. Maske nune’e, nia dehan, sira labele simu situasaun ne’e tanba ho objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel, Governu ne’ebé hetan apoiu hosi parseiru dezenvolvimentu no sosiedade sivíl sira, iha dever atu halakon traballu infantil. Ezbosu Planu Asaun Nasionál ba Implementasaun Halakon Forma Traballu Infantíl ne’ebé ladi’ak ba Labarik sira sei finaliza hela iha Ministériu Koodenadór Asuntu Ekonomia (MKAE). “Ha’u husu ita hotu atu advoka ba aprovasaun planu refere. UNICEF promove aproximasaun integradu ida hodi halakon labarik sira-nia servisu. Ida-ne’e inklui fornese asesu ba edukasaun ho kualidade, liu-hosi hasai kustu edukasaun oioin ba família sira. Ha’u kontente tebes atu haree katak ohin ami iha estudante na’in-100 hosi eskola sekundária no eskola vokasionál oioin iha Dili atu partisipa iha eventu ne’e hodi prepara ba atividade. Ha’u komprende katak partisipante sira iha eventu ohin nian sei kompete ho estudante sira seluk hosi munisípiu oioin iha eventu finál iha Parlamentu Nasional iha loron 27-28 abríl no sira sei debate kona-ba kestaun importante ne’e,” nia dehan. Nu’udar lideransa iha futuru no nu’udar foinsa’e, membru parlamentu foinsa’e sira bele hala’o papél importante no influénsia iha transformasaun sosiál hodi rezolve kestaun sira hanesan eliminasaun traballu infantil. Tanba ne’e, nia hatoó agradesimentu ba Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia, ba lideransa ne’ebé di’ak hodi fó ona oportunidade hanesan ne’e ba estudante joven sira tanba UNICEF hakarak hato’o apresiasaun ba Parlamentu Nasional tanba hahú oportunidade interresante ida-ne’e ba estudante foinsa’e sira atu envolve iha diskusaun kritika hanesan ne’e, hodi sai sidadaun ativu no rezolve problema. “Ha’u repete fila-fali kompromisu UNICEF nian hodi apoia Governu atu halakon forma traballu labarik ne’ebé aat liu iha Timor-Leste. Hamutuk ita bele halo diferensa no ajuda labarik sira atu rekolla sira-nia oan no goza sira-nia edukasaun,” nia dehan. MS atualiza progresu konstrusaun Unidade Pediatria HNGV ba PM Taur https://tatoli.tl/2023/03/28/ms-atualiza-progresu-konstrusaun-unidade-pediatria-hngv-ba-pm-taur/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 — Ministériu Saúde (MS), tersa ne’e atualiza progresu servisu konstrusaun Unidade Pediatria Intensive Cardiolgy Care Unit (ICCU) ho andar lima nian iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) ba Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak. Atualizasaun servisu kona-ba unidade peditaria-ICCU ba Primeiru Ministru ne’e, hato’o direitamente hosi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo ho nia Vise Bonifácio Maucoli dos Reis. “Ita-nia hasoru malu ohin ho Primeiru Ministru ne’e, ita atualiza konstrusaun unidade pediatria iha HNGV, kona-ba nia progresu tomak ba Primeiru Ministru,” Ministru Odete Belo, hateten ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho PM Taur iha Palásiu Governu, Dili, tersa ne’e. Nia dehan, konstrusaun ba unidade pediatria ICCU ne’e rasik, hafoin lansamentu iha fulan kotuk daudaun ne’e kompañia halo hela prosesu mobilizasaun ba ekipamentu rekursu hanesan ekipamentu materiál konstrusaun nian. “Aleinde ne’e kompañia mós sei haree kona-ba ninia dezeñu no prosesu administrasaun ne’ebé ita presiza adianta, ho prosesu ne’e mak ita hato’o ba PM Taur,” nia hateten. Konstrusaun pediatria ho andar lima no Intensive Cardiology Care Unit iha Hospital Nasionál Guidu Valadares ne’e ho totál orsamentu hamutuk milaun $9.3 ba duransaun tinan-rua. Nune’e, Unidade pediátria ne’e rasik kaer hosi Empreza China Civil Engineer Contruction Corporation (CCECC) ne’ebé hili hosi Komisaun Nasionál Aprovisionamentu (CNA, sigla portugés) liuhusi prosesu konkursu públiku mak sira manán. Konstrusaun unidade pediátria-ICCU rasik antes ne’e lansa fatuk dahuluk hosi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha loron 26 janeiru 2023. PN prevee osan rihun $10 realiza atividade Parlamentu Foinsa’e https://tatoli.tl/2023/03/28/pn-prevee-osan-rihun-10-realiza-atividade-parlamentu-foinsae/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 Prezidente UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Aurang Zeb, iha ambitu abertura ba Plenaria Dahuluk Parlamentu Foinsa'e Tinan 2019-2022. Iha salaun Palasiu Nobre Lahane, tersa (24/08). Imajen Tatoli/Francisco Sony DILI, 28 marsu 2023 – Parlamentu Nasionál kontinua prevee fila-fali orsamentu ba Atividade Parlamentu Foinsa’e nian iha tinan ida-ne’e ho montante rihun $10 depois atividade ne’e paralizadu durante tinan haat tanba pandemia COVID-19. Adjuntu Sekretáriu Jerál Parlamentu Nasionál, João Rui Amaral, informa katak atividade parlamentu foinsa’e ne’e realiza ba dahuluk iha 2019 no loloos eventu ne’e halo kada tinan maibé tanba mosu tiha COVID-19, atividade ne’e paralizadu tiha durante tinan haat nia laran no foin tinan ida-ne’e mak hahú fali. “2019 kuandu ita hahú hanoin hala’o eventu parlamentu foinsa’e ne’e, ita hakarak promove ita-nia joven sira tanba joven sira mak futuru nasaun nian no sira mak sei substitui fali jerasaun antigu sira-ne’ebé mak agora daudaun hala’o hela servisu nasaun nian,” João Rui Amaral hateten ba Agêencia jénsia Tatoli hafoin remata serimónia lansamentu atividade Parlamentu foin sa’e nian ba daruak iha salaun INFORDEPE Ian Martin Balidi tersa ne’e Adjuntu Sekretáriu jerál ne’e hateten, eventu ne’e kuandu realiza, PN hanoin ona oinsá atu lori foinsa’e sira ba koñese sira-nia aman, avó, tiun no tian sira iha Parlamentu Nasionál ne’ebé mak hala’o hela sira-nia kna’ar parlamentár ba lejislasaun, fiskalizasaun no desizaun polítika, tanba ne’e atu motiva alin joven sira atu prepara an di’ak liután ba futuru. Nia dehan, eventu parlamentu foinsa’e hahú ona ohin iha Dili ba estudante hamutuk 120 mai hosi eskola ensinu sekundáriu jerál no tékniku vokasionál, tantu públiku no privadu, no iha oportunidade ne’e atu prepara sira nia-an hodi tama ba selesaun tanba kada munisípiu ida sei reprezenta ema na’in-tolu. Bainhira atividade parlamentu foinsa’e ne’e hetan ona sira nia reprezentante na’in-tolu kada Munisípiu, sira sei mai partisipa iha atividade plenária parlamentu foinsa’e iha loron rua entre 27-28 abríl 2023 atu diskute kona ba asuntu temátiku sira kona-ba traballu infantíl. “Ita-nia joven sira ohin loron ne’e enfrenta liu situasaun ne’ebé akontese iha sira-nia moris. Parlamentu Nasional hamutuk ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu inklui UNICEF atu lori sira hodi halo debate asuntu ruma ba asuntu traballu infantíl,” nia dehan. Objetivu fundamentál loloos ne’e buka atu hasa’e koñesimentu no kapasidade jerasaun foinsa’e sira-nian atu koñese liután prosedimentu ka prosesu oinsá mak atu halo lei kona-ba interrese nasaun ida-ne’e nian. Ho nune’e, kabe ba problema traballu infantíl ne’e Governu no parlamentu hakarak hatene espetativa jerasaun foinsa’e sira-nian ba kestaun ne’e oinsá entaun sira mak tenke hato’o sira-nia preokupasaun hodi fó opiniaun ruma ba deputadu sira. Hafoin,  nia dehan, iha tempu ikus liu iha plenária sira sei prodús rezolusaun ida hodi entrega ba Prezidente Parlamentu Nasional atu sai rekomendasaun ida hodi bele fó atensaun ba joven sira iha futuru. Nia hateten, totál membru parlamentu foinsa’e ba tinan ida-ne’e aumenta ba 42 pesoa kompara ho tinan kotuk iha de’it na’in 30, ne’ebé ba oin ne’e buka atu kompleta ba 65 kompara ho kompozisaun ne’ebé mak agora eziste iha parlamentu nasionál ne’e. Maibé, nia hateten, tenke buka atu ajusta kedan ho orsamentu tanba bainhira atividade iha maibé  laiha orsamentu bele bosok malu de’it, enkuantu baze atu estabelese Parlamentu Foinsa’e ne’e hatuur iha rezolusaun do Parlamentu númeru 23/2016. CNC fó formasaun ba manorin kaer dixiplina istória https://tatoli.tl/2023/03/29/cnc-fo-formasaun-ba-manorin-kaer-dixiplina-istoria/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 29 marsu 2023 – Centro Nacional Chega (CNC) kontinua loke oportunidade fó formasaun ba manorin sira-ne’ebé kaer dixiplina istória tanba konsidera profesór barak seidauk bele hanorin matéria istória ba alunu sira iha sela-de-aula ho di’ak. Diretór ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, konsidera formasaun ne’e importante tebes ba manorin sira-ne’ebé mak durante ne’e hanorin istória ba alunu sira, tanba estudante ida bainhira atu hatene istória ida ho didi’ak manorin sira tenke prepara an liután. “Manorin ida atu hanorin istória ida di’ak ba alunu sira labele iha aula laran de’it. Manorin ne’e tenke iha kreatividade atu lori estudante sira ba vizita fatin istóriku sira, depois lori ema ruma ba konta istória ba alunu sira iha aula laran,” Hugo Maria Fernandes hateten ba jornalista sira iha aula CNC, Antigu Komarka, Balide, kuarta ne’e. Maibé, nia dehan, realidade hatudu profesór kuaze menus hosi rihun 10 mak seidauk hanorin istória ho di’ak no kompletu ba alunu sira, tanba problema laiha matéria didátika (livru) ne’ebé atu fasilita manorin sira ho adekuadu, no profesór sira lahetan koñesimentu di’ak tanba sira seidauk hetan formasaun ida adekuadu kona-ba realidade istória rai ida-ne’e nian. Ho nune’e, liuhosi formasaun ne’ebé CNC, MEJD no INFORDEPE realiza ba manorin sira durante loron tolu ne’e atu kapasita sira no hasa’e sira-nia koñesimentu kona-ba istória sira, depois sira bele fahe tutan fali ba estudante sira iha aula laran, atu nune’e sira bele konta istória ida-ne’e ho loloos tuir duni saida mak hakerek ona iha livru sira ne’ebé CNC prodús ona. Hafoin ramata tiha formasaun, formadór sei lori sira ba halo vizita iha fatin istóriku sira atu tulun manorin sira oinsá bele utiliza tempu ho didi’ak hodi intende ho espasu sira-ne’ebé sira haree, atu nune’e sira bele haktuir fali istória sira-ne’e ba alunu sira. Sira mós sei hetan livru lubuk ida-ne’ebé CNC prodús ona, depois formasaun loron tolu ramata no livru sira-ne’e sei distribui ba profesór sira atu lori ba hodi utiliza hanorin fali estudante sira iha eskola taba livru sira-ne’e hakerek kona-ba realidade istória rai ida-ne’e nian. “Livru ne’ebé ita hakerek no prodús ne’e kona-ba livru boot relatóriu Chega! Nian no livriñu ki’ik sira. Depois livru sira iha versaun populár, inklui video sira,” nia dehan. Reprezentante INFORDEPE, Diretór Formasaun, Longuinhos da Silva, hateten formasaun ba profesór kaer dixiplina istória ne’e realiza ona ba daruak, tanba primeiru halo ona ba profesór na’in-108 no segunda faze realiza tan ba profesór na’in-50. Maibé, Longuinhos esklarese katak nia seidauk garante profesór hamutuk rihun 10-resin iha territóriu nasionál ne’e hatene hotu ona istória Timor nian ho di’ak. “Ita hakarak profesór hotu-hotu tenke hatene istória tanba atu hatene istória la limite no depende ba ema-nia nivel no títulu nu’udar rai-na’in, no ema timoroan tenke hatene duni istória. Maibé oportunidade ida agora ne’e sei fó uluk ba manorin sira-ne’ebé mak hanorin istória,” nia dehan. Entretantu, Ministériu Edukasaun louva esforsu tomak ne’ebé CNC halo ona hodi kontinua realiza formasaun ba profesór sira no mós apoiu distribuisaun livru istória lubuk ida ona ba profesór sira iha territóriu nasionál. Tékniku MOP halo ona levantamentu dadus ponte Lomea-Dais iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/29/tekniku-mop-halo-ona-levantamentu-dadus-ponte-lomea-dais-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 COVALIMA, 29 marsu 2023 – Tékniku Ministériu Obra Públika (MOP) halo ona levantamentu dadus ba pontu Lomea ne’ebé lokaliza iha suku Tashilin no ponte Dais ne’ebé lokaliza iha baliza entre suku Belekasak no suku Camanasa, munisípiu Covalima. “Ponte Lomea no ponte Dais entre suku Belekasak no Camanasa bainhira iha tempu udan sempre hetan ameasadu ho nune’e ami mós submete ona relatóriu ba ona dirasaun nasionál, sira mós hatene no foin lalais kinta iha semana kotuk. Tékniku hosi Ministériu Obra Públika (MOP) halo ona levantametu dadus, oinsá bele rezolve ba kestaun hirak ne’e,” Diretór Servisu Munisipál Obra Públika Covalima, Alberto Cardoso, informa ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Santa Rosa, kuarta ne’e. Nune’e, nia dehan, iha tempu udan bainhira estrada kotu, SMOP Covalima labele halo intervensaun hodi halo normalizaun ba estrada, tanba laiha ekipamentu pezadu atu halo atendimentu ho rápidu maibé submete de’it relatóriu ba nasionál hafoin bele foti desizaun. “Ami iha munisípiu laiha ekipamentu pezadu, nune’e relata de’it pedidu ba iha nasionál hafoin enkamiña fali ba IGE no tékniku sira mak halo lavantamentu dadus, nune’e bele resposta,” nia hateten. SMOP Covalima hato’o pedidu ba nasionál bainhira iha tempu udan ponte ameasadu atu kotu, tanba orsamentu hosi nasionál mak prevee. Kona-ba ponte rua iha semana kotuk tékniku sira halo ona levantamentu dadus, maibé nia rezultadu atu oinsá hein de’it desizaun hosi nasionál bainhira mak atu halo intervensaun. “Iha problema ruma kona-ba estrada iha munisípiu laiha ekipamentu pezadu, nune’e ami sujere iha munisípiu tenke iha mós ekipamentu pezadu. Nune’e, bainhira estrada kotu karik bele halo  normalizasaun. Ha’u hatene ponte Lomea ameasadu atu kotu entaun difikulta movimentu transporte públiku no ema sira atu hakat ba mai,” nia dehan. Antes ne’e, iha loron 13 janeiru tinan 2023, Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva relata sei monta barreira tanba bainhira tempu udan, iha ponte Lomea ne’e bee-mota sempre sobu ponte hodi difikulta movimentu ema nian no transporte públiku ba no mai. Timor Resources fó apoiu dada bee-moos ba komunidade Covalima https://tatoli.tl/2023/03/31/timor-resources-fo-apoiu-dada-bee-moos-ba-komunidade-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 COVALIMA, 31 marsu 2023 – Kompaña Internasionál hosi Nasaun Austrália la’ós foku de’it halo perfurasaun mina iha rai-maran maibé sira mós fó apoiu programa dada bee-moos, agrikultura iha área ortikultura no ekipamentu desportivu ba komunidade iha munisípiu Covalima. “Timor Resouces iha relasaun di’ak tebes ho federasaun desportu Covalima nian, Timor Reseources fiar katak hosi desportu bele hamoris dame no kria ambiente pás iha setór agrikultura no dada bee-moos ba komunidade iha Covalima,” Jerente Timor Resources, Filomeno Andrade, hato’o ba Agência Tatoli, iha perfurasaun posu Lafaek, sesta ne’e. Kompañia apoiu ba área desportu hahú kedas iha tinan 2018 bola 500 ba federasaun futeból Covalima, ne’ebé durante ne’e hala’o kompetisaun oioin hodi hamosu abilidade no kapasidade jogadór sira-nian. Durante hala’o programa desportu ne’e iha Covalima identifika jogadór na’in-lima mak sai selesaun nasionál, nune’e Timor Resources sempre hamutuk ho federasaun Covalima hodi fó apoiu área desportu. “Ami haree joven barak envolve iha futeból nune’e sira-nia saúde bele di’akliu hasai husu ambiénte sira seluk, laiha ona brutal. Ita haree desportu futebol Covalima hala’o di’ak ho apoiu hosi Timor Resources hatudu pozitivu,” nia informa. Aleinde apoiu ba desportu, sira mós fó apoiu projetu bee-moos ba komunidade suku Labarai, agrikultura iha área ortikultura implementa iha suku Tashilin, postu administrativu Zumalai ne’ebé hola parte iha programa konteúdu lokál hodi hamoris kultura no ai-han nutriente. ALMA enkoraja inan-aman labele diskrimina sira-nia oan autístiku https://tatoli.tl/2023/04/03/alma-enkoraja-inan-aman-labele-diskrimina-sira-nia-oan-autistiku/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 — Responsavé Sentru Asosiasi Lembaga Misionaris Awam (ALMA), Makrina Lewo, hateten ALMA enkoraja inan-aman timoroan sira atu simu sira-nia oan nia kondisaun autizmu hodi labele halo diskriminasaun hasoru sira-nia oan autístiku. Nia hatutan, iha Timor-Leste seidauk iha koñesimentu kona-ba auttiítiku no koñesimentu ne’ebé la sufisiente kona-ba autizmu entre inan-aman sira. “Inan-aman sira simu oan autistíku ne’e aat liu iha Timor-Leste. Ida-ne’e tanba inan-aman barak sente laran-hirus no moe ba sira-nia oan ne’ebé fiar an demais. Aleinde ne’e, inan-aman balun preokupa liu ho sira-nia oan normál duke sira-nia oan autístiku,” Makrina Lewo hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Hudi Laran, seunda ne’e. Tan ne’e, nia dehan, ema barak seidauk hatene autizmu no presiza sensibiliza ba komunidade kona-ba labarik sira-nia kondisaun autizmu ne’e. “Tratamentu ba labarik autistiku mak Terapia. Ha’u fiar katak iha labarik barak ne’ebé husik hela sira-nia família tenke lori oan autistiku ba Terapia bainhira nia sei ki’ik. Susar tebes atu fó Terapia ba sira bainhira sira sai boot tanba sira agresivu tebes. Se ita iha oan, ita tenke hetan kedas Terapia,” nia dehan. Diretora Nasionál Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), Marcelino Correia, hateten presiza kria Programa Autizmu Espesífiku ba Kuidadu Saúde (ASCP) hodi fó intervensaun sedu no kuidadu espesiál ba labarik autístiku sira iha Timor-Leste. “To’o agora, kualkér programa asisténsia espesiál ba labarik ho autizmu iha nasaun seidauk estabelese hosi autoridade saúde sira. Nune’e sei laiha programa kuidadu espesífiku ba labarik autistiku sira iha rai-laran. Tanba ne’e, loron Mundiál sensibilizasaun fó hanoin mai ita atu dezeña no kria programa autizmu iha futuru hodi fornese tratamentu espesiál ba labarik ho autizmu,” nia hateten. Nia dehan, programa autizmu importante tebes atu fornese tratamentu intensivu ba individu sira ne’ebé mak la konsege partisipa ho seguransa iha tratamentu, nune’e husu ba inan-aman sira atu buka identifikasaun no tratamentu sedu ba sira-nia oan autistiku iha sentru kuidadu saúde sira. “Diagnóstiku sedu no intervensaun ba autizmu bele iha efeitu pozitivu ba tempu naruk ba sintoma no abilidade tuir mai. Tan ne’e, inan-aman mak ema primeiru ne’ebé tenke hatene sira-nia oan nia kondisaun atu evita kualkér diskriminasaun hasoru oan ho autizmu iha família laran,” nia dehan. Tuir nia, to’o oras ne’e iha de’it sentru intervensaun sedu ida-ne’ebé hanaran Sentru Orfonatu Alma, ne’ebé estabelese hosi Asosiasi Lembaga Misionaris Awam (ALMA) iha Dili. “Sentru ne’e espesializada no foka liuba intervensaun sedu ba labarik ho autizmu no sindrome down. Programa intervensaun sedu ajuda labarik sira atu hetan abilidade bázika ne’ebé baibain sira aprende iha sira-nia moris, inklui abilidade fíziku, hanoin no komunikasaun,” nia hateten. Agora daudaun, ALMA fornese apoiu espesiál ba labarik autístika hamutuk 18 ho nesesidade espesiál edukasaun nian atu garante sira-nia direitu ba edukasaun hanesan labarik sira seluk. “Ita presiza abilidade espesífiku oioin no espesífiku atu hanorin sira tanba Edukasaun espesiál fornese ba sira ho instrusaun espesializadu ne’ebé kria hodi atende sira-nia nesesidade aprendizajen úniku,” nia dehan. Tuir sensus populasaun no uma-kain resente liu, númeru labarik ne’ebé moris ho autizmu aumenta kada tinan maibé sei laiha intervensaun sedu no tratamentu espesiál ba labarik autistiku sira iha nasaun laran hodi asegura objetivu atu husik hela ema ida iha kotuk. Tuir Institutu Nasionál Saúde labarik no dezenvolvimentu umanu (INS), intervensaun sedu akontese iha ka molok idade pre-eskolár ho idade tinan rua ka tolu, tanba iha períodu ida-ne’e labarik nia kakutak sei forma hela, ne’ebé signifika katak plástiku ka móveis liu ho idade boot. Nia mós deklara katak, intervensaun sedu fó oportunidade di’akliu ba labarik sira hodi dezenvolve sira-nia potensiál, la kleur labarik ida hetan ajuda, oportunidade boot liu atu aprende no la’o ba oin. Edukasaun Dili lansa merenda eskolár ba estudante rihun 49-resin https://tatoli.tl/2023/04/03/edukasaun-dili-lansa-merenda-eskolar-ba-estudante-rihun-49-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 – Servisu Edukasaun Munisipál Dili, segunda ne’e, hahú lansa programa merenda eskolár iha Eskola Ensinu Báziku Fatumeta no ba estudante 49.262 hosi eskola 102 iha munisípiu Dili. Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Dili, Carlito da Silva hateten, programa merenda eskolár ne’e ho total orsamentu $3,393,166.56 ne’e transfere hotu ona ba ekipa jestaun programa (EJP) 17 nia konta bankária “Aban, ita bele implementa ona merenda eskolár ba eskola sira iha Dili tantu Públiku no privadu sira, tanba programa ne’e ita lansa ona ohin,” Carlito da Silva hateten ba jornalista sira iha eskola EBC Fatumeta, segunda ne’e. Nia dehan, tinan ida-ne’e implementasaun programa merenda eskolár diferensa ho tinan sira liu-ba kotuk, tanba i tinan sira liu ba kotuk ne’e responsabiliza hosi eskola sira maibé tinan ida-ne’e Grupu EJP sira mak organiza depois mak hetan apoiu hosi eskola. Nune’e nia konsidera katak programa ka projetu merenda eskolár ne’e nia na’in mak administradór postu sira depois mak edukasaun munisipál sira inklui dirijente eskola no profesór sira halo de’it monitorizasaun hodi akompaña implementasaun programa merenda eskolár ne’ebé mak grupu EJP sira hala’o daudaun ne’e. “Ha’u husu ba ita hotu ne’ebé sai edukadór atu nafatin halo akompañamentu ba Grupu EJP sira-ne’ebé implementa programa merenda eskolár ne’e, atu ita bele kontrola malu hodi lori susesu iha munisípiu Dili,” nia dehan. Diretora EBC Fatumeta, Fernanda Caldeira Belo, orgullu tanba Governu bele hili ninia eskola sai fatin ida hodi realiza lansamentu programa merenda eskolár iha munisipiu Dili. Tuir nia, estudante EBC Fatumeta ne’ebé hetan direitu atu asesu ba merenda eskolár hosi sentru ida inklui filiál tolu mak hanesan EBF Naroman, EBF Fatumeta no EBF Bairru Pite. Estudante hosi eskola haat inklui EBC Fatumeta ho ninia filial tolu ne’e hamutuk rihun haat-resin, maibé dadus ne’ebé nia hatene mak hosi EBC Hatumeta ne’e hamutuk 1.250 ho orsamentu hamutuk $176.000-resin. Entretantu, nia dehan, hosi orsamentu ne’e mak sei implementa merenda eskolár ba loron efetivu hamutuk 76 ne’ebé hHahú hosi segunda to’o sesta, ne’ebé sura hosi fulan-abríl ba to’o dezembru 2023. “Ita-nia implementasaun programa merenda eskolár ne’e foin mak bele hahú iha fulan-abríl ne’e, tanba ita atraza tiha ona. Ne’ebé, agora ita iha de’it fulan sia (9) ho loron efetivu ba implementasaun programa merenda eskolár ne’e hamutuk 76 de’it,” nia hateten. Maske implementasaun tarde maibé nia parte sei nafatin kumpre programa Governu nian atu nafatin servisu hamutuk ho grupu EJP sira atu bele fornese ai-han merenda eskolár ba estudante sira tuir menu ne’ebé mak prepara ona hosi Ministériu Saúde, atu nune’e labarik sira bele asesu ba ai-han ho nutrisaun di’ak. Entretantu, dadus estudante Munisipiu Dili nian ne’ebé maka jornalista ajénsia Tatoli asesu ho totál estudante hosi edukasaun Pre-Eskolár no ensinu báziku tantu públiku no privadu hamutuk 49.262 ne’ebé kompostu hosi estudante Ensinu báziku (EB) hamutuk na’in-45.291, kompostu hosi EB Públiku na’in 38.478, mane 20.015 feto 18.463. no ensinu báziku Privadu hamutuk na’in-6.813 mane 3.683 no feto 3.130. Entretantu dadus hosi estudante hosi edukasaun Pre-Eskolár (EPE) nia hamutuk 3.971, kompostu hosi edukasaun Pre-Eskolár públiku na’in-1947 feto 999 no mane 948, nune’e mós hosi edukasaun Pre-Eskolár Privadu hamutuk na’in-2021 kompostu hosi mane 1.002 no feto 1.022. Iha serimónia lansamentu programa merenda eskolár ne’e rasik hetan partisipasaun hosi diretór edukasaun munisípiu Dili, diretora programa nutrisaun hosi ministériu saúde, diretór dirasaun servisu agrikultura munisípiu Dili, administradór postu administrative Dom Aleixu inklui dirijente no koordenadór sira hosi eskola sira iha Dili. Marsu: Klínika Bairo Pite rejista moras ISPA hamutuk 525 https://tatoli.tl/2023/04/03/marsu-klinika-bairo-pite-rejista-moras-ispa-hamutuk-525/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 – Klínika Bairo Pite, rejista iha marsu, moras Infesaun Vias Respiratóriu aguda (ISPA) hamutuk 525. “Moras ne’ebé kada fulan domina iha Klínika Bairo Pite mak moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda, moras ne’e rejista ho totál 525 ne’ebé afeta ba labarik sira no mós ema boot”, Inacio do Santos dehan iha nia kna’ar fatin Bairo Pite, ohin. Nia informa, moras ISPA ne’e mai husi klima katak bainhira tempu udan no udan monu-rai, maibé kuandu udan para fali, entaun halo rai rahun suar hodi ema bele hetan moras ida ne’e. “Tanba ne’e atu prevene moras ne’e mak bainhira lao sai presiza uza maskara no fase liman bainhira konsumu aihan balun”, nia hateten. Aleinde moras ISPA, Klínika Bairo Pite mós rejista moras kulit hamutuk 137, inan isin-rua 327, pneumonia 224, diareia akuta 63,  diareia ho raan been, asidente seluk 36, dengue 58, malaria hitu no má nutrisaun 375. Membru PNTL na’in rua hanesan ajente xefe, promovidu ba sarjentu https://tatoli.tl/2023/04/03/membru-pntl-nain-rua-hanesan-ajente-xefe-promovidu-ba-sarjentu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 Dili 03 abríl 2023 – Membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) na’in-rua hanesan Mariano da Crus dos Santos no Lindalva Beatriz da Costa Fernandes hosi Diresaun Jerál Migrasaun hanesan ajente xefe maibé ohin promovidu ba sarjentu. Membru PNTL na’in-rua ne’e simu promosaun bainhira partisipa iha serimónia isar bandeira iha semana dahuluk fulan abríl nian iha edifísiu Ministériu Interiór Vila-Verde Dili ne’ebé akompaña hosi Diretór Jerál Administrasaun no Finansa Mariano de Araújo akompaña hosi Diretór Jerál Servisu Migrasaun Inspetora Xefe Polísia Adelaide da Rosa. “Ha’u hato’o parabéns ba ajente xefe na’in-rua ne’ebé promovidu ba sarjentu no ba sira seluk ne’ebé seidauk promove labele laran triste maibé kontinua servisu nafatin hodi servi Estadu no rai ida-ne’e”, Diretór Jerál Mariano dehan liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu ohin. Aleinde ne’e, nia husu ba funsionáriu tomak ne’ebé hamahan aan iha Ministériu Interiór atu servisu ho lealdade, profisionál hodi servisu ba povu no nasaun ne’e ho di’ak. “Ha’u husu nafatin ita hotu atu hatudu pontualidade no disiplina, koordenasaun iha ekipa hodi hala’o funsaun hanesan funsionáriu admistrasaun públika liuliu iha Diresaun Jeral Migrasaun nian”, Mariano dehan. Nia hatutan, funsionáriu mak hanesan mákina Estad,u tanba ne’e tenke ta’u a’as interese nasaun no kumpre lei no dekretu lei sira ne’ebé regula iha estatutu Funsaun Públika no husu ba kargu xefia sira atu kontrola ida-idak nia funsionáriu. Bolseiru 1.683 sei integra iha IESPP 18 https://tatoli.tl/2023/04/04/bolseiru-1-683-sei-integra-iha-iespp-18/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 marsu 2023 – Estudante benefisiáriu tinan akadémiku 2023 hamutuk na’in-1.683 ne’ebé ekipa juri hosi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH) públika ona sei integra ba Instituisaun Ensinu Superior Públiku no Privadu (IESPP) 18 atu kontinua sira-nia estudu. “Estudante benefisiáriu bolsa hakbiit no bolsa parsiál ba tinan 2023 ne’e hamutuk 1.683. Hosi totál benefisiáriu sira-ne’e mak na’in-1.137 sei koloka ba instituisaun ensinu superiór privadu 16 no na’in-323 sei koloka ba UNTL na’in-40 no ba IPB na’in-283. Enkuantu bolsa parsiál hamutuk na’in 223,” Liuhosi relatóriu ne’ebé Diretór Ezekutivu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), Cristovão dos Reis, hato’o relatóriu iha sentru konvensaun Dili, tersa (04/04). Nia hateten, antes ne’e iha totál kandidatu hamutuk na’in-5.103 kompostu hosi feto 3.232 no mane 1.871 mak tuir prosesu inskrisaun iha 06-14 fevereiru 2023 ne’ebé realiza iha munisípiu hotu inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Maibé, depois liu hosi avaliasaun hosi ekipa juri legalmente hetan nomeasaun hosi Ministériu ensinu superiór siénsia no kultura (MESSK) no mós hanesan prezidente konsellu administrasaun ba FDCH iha de’it na’in-1.683 mak admitidu. Tuir nia, totál bolsa hakbiit ne’ebé admetidu kada Munisípiu mak hanesan Aileu na’in-78, Ainaro 61, Ataúro 61, Baucau 110, Bobonaro 87, Covalima 79, Dili 127, Ermera 128, Lautém 71, Liquiça 58, Manatuto 72, Manufahi 75 RAEOA 60 no Viqueque 70, ho nune’e totál iha na’in-1.137. Nia hateten, ba bolsa parsiál nian neé responsabilidade FDCH nian sei selu de’it kustu ba propinas no nesesidade sira seluk hola responsabilidade hosi inan-aman ka família sira ho objetivu prinsipál atu tulun estudante sira-ne’ebé la konsege tama iha instituisaun públika hanesan UNTL ho IPB. Ho nune’e, totál estudante bolsa parsiál iha tinan 2022 hamutuk 1000 no ba tinan 2023 ho totál 223, nune’e ho totál hamutuk 1,223 ka aumenta. Ba tinan 2023 selesionadu ona hosi juri halo avaliasaun ba estudante 223 hosi total kandidatu 763 ba bolsa parsiál ne’ebé kompostu hosi feto 540 no mane 223. Entretantu, kandidatu admitidu ba bolsa parsiál ba tinan 2023 ne’e mai hosi munisípiu 14 inklui RAEOA mak hanesan Aileu iha naín-neen (6), Ainaro 15, Ataúro haat (4), Baucau 21, Bobonaro 13, Covalima 14, Dili 36, Ermera 16, Lautém 17, Liquiça 13, Manatuto 20, Manufahi 15, RAEOA 19 no Viqueque 15, nuneé iha totál hamutuk 232. Diretór Ezekutivu FDCH ne’e hateten, misaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian mak buka atu kontribui ba dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál iha área estratéjika dezenvolvimentu liu-hosi kapasitasaun no formasaun. Tanba, FDCH aprova hosi Parlamentu Nasionál liu-hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2011 hanesan fundu espesiál no iha tinan 2022 Orsamentu Jerál Estadu (OJE) transforma FDCH ba fundu autonóma ne’ebé iha nia autónoma finanseira. Iha tinan 2023, FDCH kompleta nia ezistensia ba tinan 12 no konsege forma ona rekursu umanu iha setór oioin iha sosiedade liuhosi programa haat (4) hanesan programa formasaun profisionál, programa formasaun téknika, programa bolsu estudu no programa tipu formasaun seluk. Durante FDCH nia ezistensia ba tinan 12 neé, ezekuta ona orsamentu millaun besik $258 hosi totál orsamentu millaun $302,9 ne’ebé alokadu, reprezenta taxa ezekusaun ho valór médiu 85%. FDCH konsege atinje benefisiáriu hamutuk 100,522 iha área oioin hanesan saúde, edukasaun, enjeñaria, telekomunikasaun, eletrisidade, agrikultura, turizmu, defeza, seguransa, justisa, setór privadu, jestaun no boa governasaun ho seluk tan ho totál instituisaun hamutuk 58 mak hetan benefisíu durante períodu ne’e. Korresponde ba VIII Governu Konstitusionál nia programa, hahú hosi tinan 2018 to’o 2023 Governu aloka ona orsamentu besik millaun $89, to’o tinan 2022 no ezekuta ona orsamentu ho totál millaun 61 nomós taxa ezekusaun ho média 86%, totál benefisiáriu hamutuk 33,398 mak distribui liuhosi programa haat (4) ne’ebé rejista ona iha FDCH. Programa formasaun profesionál mak dezeña ba dezenvolvimentu kapasidade no abilidade, liu-liu ba juventude sira hodi bele responde ba nesesidade merkadu traballu, inklui formasaun mão de obra ba joven sira ho totál hamutuk 12,506 hodi ba servisu iha rai-li’ur. Programa formasaun téknika kompostu hosi atividades formasaun esensiál ba administrasaun públika hanesan parte ida ba programa dezenvolvimentu profesionál hodi aumenta funsionáriu públiku sira-nia kapasidade iha departamentu sira hotu hosi Governu nian ho totál benefisiáriu hamutuk 10,337. Programa bolsa estudu mak dezeña ba públiku sira em jerál, inklui veteranu sira-nia oan ba ema sira-ne’ebé presiza duni, dosente sira hosi universidade privada no funsionáriu públiku sira ho totál benefisiáriu hamutuk 2,949. Programa tipu formasaun seluk mak kobre ba atividade sira relasiona ho peskiza, estudu sira, fiskalizasaun, pedidu apoiu subsídiu individuál no programa estájiu profísionál ho totál benefisiáriu hamutuk 7,606. Durante FDCH implementa programa bolsa estudu hakbiit, ba timoroan hotu iha direitu hanesan hodi bele asesu ba ensinu superiór sira iha rai-laran liuliu ba sira-ne’ebé mai hosi família ho situasaun vulneravel (kbiit laek) hamutuk 3,333 benefisiariu inklui sira-ne’ebé ohin loron partisipa iha serimónia ida-ne’e. FDCH asina ona akordu kooperasaun ho instituisaun ensinu superiór privadu no públiku sira hamutuk 14 ba bolseiru hodi hala’o sira-nia estudu. Bolsa hakbiit ne’e ba deit nivél Diploma III no lisensiatura no liuhosi prosesu selesaun, bolsa hakbiit selesionadu ba tinan 2023 hamutuk 1.460, neébé halo selesaun liuhosi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura hamutuk 323 nune’e ba UNTL hamutuk 283 no ba Instituto Politécnico de Betano (IPB) hamutuk 40. Liuhosi Fundo de Desenvolvimento do Capital Humanos, totál hamutuk 1,137 ba instituisaun privadu sira. Iha loron 14 to’o loron 30 fulan novembru 2022, sekretariadu tékniku-FDCH halo halo sensibilizasaun kona-ba baze legál no kritériu ba prosesu rekrutamentu iha munisipiu 13 inklui RAEOA, liuhosi autoridade lokál sira mak hanesan adminitradór postu, xefe suku nomós diretór eskola sekundária sira. Entretantu iha 2022, FDCH mós atribui bolseiru por mérito ba totál na’in-30 iha área prioridade ba benefisiáriu sira hodi kontinua sira-nia estudu iha Portugál no dosente na’in-44 mai hosi universidade privada ualu (8) mak hetan oportunidade hodi kontinua sira-nia estudu iha nívél mestradu no doutoramentu iha universidade sira iha Portugál no Brázil. Programa ida-ne’e ho objetivu prinsipál ajuda dosente sira hodi aumenta sira-nia koñesimentu sientífiku no lian portugés. Tinan ida-ne’e, iha intensaun atu kontinua halo atribuisaun bolsa por mérito ho totál ba na’in-18 no ba dosente na’in-16 hosi universidade privada sira hodi kontinua tan sira-nia estudu iha Brázil no Portugál. Programa seluk mak programa estájiu profesionál ba estudante mellór graduadu naun bolseiru hosi universidade nasionál hamutuk 438 ne’ebé hala’o sira-ninia estájiu profísionál durante fulan neen (6) nia laran no koloka ba iha instituisaun públika no privada sira, ho objetivu prinsipál hodi aumenta sira-nia esperiénsia profísionál iha sira-nia área estudu. Durante implementasaun programa ezistente no programa foun sira-ne’e, dezafiu no problema balun mak FDCH enfrenta hanesan legislasaun, interasaun ho instituisaun ensinu superiór sira-ne’ebé bolseiru sira hala’o sira-nia estudu ba, difikuldade ho banku mak prosesu pagamentu kle’ur, entrega notas no relatóriu tarde hosi estudante sira mak implika ba prosesu pagamentu atrazu no seluk tan. Edukasaun Dili husu PNTL apoiu formasaun ba estudante hasa’e bandeira https://tatoli.tl/2023/04/04/edukasaun-dili-husu-pntl-apoiu-formasaun-ba-estudante-hasae-bandeira/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 – Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Dili, Carlito da Silva, hateten ninia parte husu ona apoiu ba komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu apoiu fó formasaun hasa’e bandeira ba estudante sira, atu nune’e kada semana eskola sira bele realiza atividade isar bandeira. “Ha’u halo ona enkontru ida ho komandu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi husu apoiu komandu nian atu apoiu ninia membru sira iha kada eskola aleinde ajuda seguransa eskola iha Dili laran sira mós bele apoiu atividade extra hodi fó formasaun ba estudante sira atu hasa’e bandeira,” Carlito da Silva hateten ba jornalista sira depois ramata serimónia lansamentu programa merenda eskolár ne’ebé hala’o iha eskola EBC Fatumeta, segunda ne’e. Nia dehan, sorumutu ne’ebé edukasaun Dili halo ho komandu PNTL ne’e konsege diskute mekanizmu lubuk ida oinsá maneira atu hetan apoiu komandu Polisia nian ba atividade extra iha eskola sira. Sujestaun ne’ebé nia hato’o ba komandu PNTL ne’e hakarak atividade sira-ne’e atu bele realiza iha sábadu no domingu kada semana, nune’e bele prepara estudante sira ba atividade hasa’e bandeira iha segunda feira no atividade ne’e sei foku liu ba eskola públiku sira. Maibé, nia dehan, maske asuntu ne’e konsege diskute ona entre parte rua maibé seidauk iha desizaun ida tanba Edukasaun Dili haree hela problema barak kona-ba profesór nian merenda eskolár bolsa méritu inklui konstrusaun no reabilitasaun ba eskola sira. Tanba ne’e, nia hateten, sei rezolve neineik depois buat hotu la’o loos ona mak foin bele tama ho programa extra ba estudante sira iha kada eskola atu nune’e bele foku liután. Atividade extra ne’ebé sei apoiu hosi autoridade polisia ne’e aleinde ajuda asegura seguransa iha eskola sira iha mós meiu ida atu kapasita estudante sira hodi hasa’e sira-nia talentu liu-hosi atividade extra sira tuir estudante ida-idak ninia hakarak. Tanba, daudaun ne’e iha ona eskola lubuk ida mak hetan ona drum band no balun seidau, sira-ne’ebé iha ona konsege hetan ona formasaun hosi membru polisia komunitária. Atividade extra ne’e rasik dehan Carlito katak laloos de’it hasa’e bandeira maibé sei apoiu mós drum band ba eskola sira-ne’ebé mak seidauk realiza, tanba ne’e Munisípiu Dili sei halo preparasaun kona-ba orsamentu ruma hodi fasilita eskola sira-ne’ebé mak seidauk iha drum band bele sosa. “Sira-ne’ebé iha ona maibé la halo manutensaun no aat ona, munisípiu sei buka alternativu atu bele hadi’a fasilidade sira-ne’e,” nia dehan. Entretantu, komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) kontente tebes simu programa edukasaun munisípiu Dili nian no prontu apoiu atividade extra ba alunu sira no kuandu dirasaun edukasaun Dili prepara ona, sira bele hatún ona ekipa hodi apoiu atividade sira-ne’e. Preokupasaun kona-ba programa hasa’e bandeira ne’e, nia hato’o ona antes bainhira akontese estudante sira iha eskola ensinu sekundáriu jerál (ESG) 04 Setembru ne’ebé lahatene sentidu hosi Hino Nasionál. Tanba ne’e, nia sujere eskola públiku sira tenke hetan formasaun ida adekuadu atu kapasita estudante sira iha atividade isar bandeira. Klínika Bairo Pite rejista kazu foun HIV-SIDA hamutuk 10 https://tatoli.tl/2023/04/05/klinika-bairo-pite-rejista-kazu-foun-hiv-sida-hamutuk-10/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abril 2023 – Diretór Klinika Bairo Pite, Inacio do Santos, hateten husi fevereiru-marsu Klinika Bairo Pite rejista kazu pozitivu foun HIV-SIDA hamutuk 10. “Iha fulan fevereiru no marsu ita deteta kazu positivu HIV-SIDA foun hamutuk na’in 10, husi númeru ne’e maioria joven sira ho idade 20 to’o 40 mak afetadu husi moras ida ne’e”, Inacio do Santos informa iha nia kna’ar fatin, ohin. Nia rekorda, pasiente HIV-SIDA durante ne’e halo tratamentu hamutuk 226, hosi sira ne’e iha na’in rua mak afetadu mós Tuberkoloze, entaun tuir portokolu MS katak se afetadu TB nia labele konsumu aimoruk rua dala ida, maibé tenke konsumu uluk aimoruk  TB durante semana rua depois tama ba tratamentu HIV-SIDA nian. Nia esplika, moras HIV-SIDA ne’e afetadu ba maioria ema boot sira ne’ebé hatene ona kona-ba relasaun sexuál sira. “Moras ne’e afeta barak liuba joven sira ne’ebé hatene ona kona-ba relasaun sexuál sira, entaun iha ne’e ami mós deteta labarik idade minoridade na’in lima mak hetan moras HIV-SIDA. Ita bele dehan transmite husi inan ba oan sira tanba ita haree númeru HIV-SIDA kontinua aumenta ba bebeik maibé importante mak ita nafatin fó edukasaun sensibilizasaun ba ita-nia populasaun sira iha baze atu hatene kona-ba moras ne’e”, nia revela. Diretór Klinika Bairo Pite husu ba Ministériu Saúde no Insituto Nasionál Kombate HIV- SIDA katak nafatin masimiza informasaun ba populasaun sira iha baze liuliu ba joven sira kona-ba moras HIV-SIDA ida ne’e. Pro-kontra PR Horta partisipa konsolidasaun iha Baucau https://tatoli.tl/2023/04/10/pro-kontra-pr-horta-partisipa-konsolidasaun-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-10 DILI, 10 abríl 2023 — Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, nia partisipasaun iha atividade konsolidasaun iha munisípiu Baucau hamosu pro-kontra entre bankada Governu no bankada oposizaun iha Parlamentu Nasionál. Deputadu hosi bankada FRETILIN ho Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál (PN) kestiona ho imajen Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, ne’ebé virál iha mídia sosiál hodi partisipa atividade konsolidasaun partidu CNRT iha loron domingu (09/04) iha munisípiu Baucau. “Halo agradesimentu la’ós tempu ida atividade partidu halo konsolidasaun namanas iha territóriu aproveita ba, ida-ne’e hatudu momoos saida mak ida-ne’e. Ne’e la loos aktu Prezidente Repúblika nian, depois ne’e agradesimentu ne’e argumentu de’it hakarak subar maibé lahatene subar ne’e povu hatene,” Deputadu FRETILIN, Dário Madeira, kestiona liuhosi reuniaun plenária PN, segunda ne’e. Deputadu Fretilin, Antonino Bianco, hateten depois serimónia tomada pose PR nian fó ona agradesimentu ne’e hanoin ida-ne’e hotu ona, la’ós  Xefe Estadu ba tuir fali partidu ba halo agradesimentu iha fatin-fatin. “Ne’e labele, regra mak ne’e, ne’e ladún di’ak hatún dignidade hanesan Xefe Estadu hodi hatudu nia an hanesan militante ka kuadru baibain. Se Xefe Estadu nia toma ona pose halo agradesimentu ba povu tomak ne’e mak fatin dignu Nune’e husu PR Ramos Horta atu tau an hanesan Xefe Estadu,” nia dehan. Entretantu, Deputada FRETILIN, Helena Martins, hateten aktu PR Horta tuir atividade konsolidasaun ne’e sala no tenke rekoñese. “Iha Baucau, loos duni, horisehik iha ne’eba nusa tempu liu ba hato’o agradesimentu antes, maibé tenke ba fali períodu besik eleisaun mak ba fali. Lei no povu mak julga ita hotu,” nia kestiona. Deputada PLP no atuál Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, sekunda ho deputadu sira seluk kona-ba situasaun vizita Prezidente Repúblika nian ne’ebé la hatudu imparsialidade no independénsia hanesan aman ba nasaun. Maske nune’e, Vise Bankada CNRT, Deputadu Patrocínio Fernandes hateten  Xefe Estadu derpente hasoru estrutura sira hodi fó agradesimentu. “Ha’u hatene Prezidente Repúblika bainhira hola asaun ida, nia tetu rasik. Tuir informasaun ne’ebé ha’u hetan katak nia apenas atu ba fó agradesimentu ba estrutura CNRT nian iha Baucau ne’e hatudu duni ema ne’ebé agradese,” nia dehan. PR tenke agradese tanba nia hatene ba tu’ur iha kadeira Prezidente Repúblika mai hosi esforsu boot kuadru tomak partidu CNRT nian. Tan ne’e, nia dehan, ne’e  la’ós ignifika PR ba halo konsolidasaun partidu CNRT maibé ne’e derpente estrutura sira konsertradu hela konsolidasaun, nia tun de’it minutu ida ka rua aproveita fó de’it agradesimentu, tanba esforsu boot kuadru partidu CNRT nian mak hodi ba tuur iha kadeira PR  atu repoin fali orden konstituisaun no bele lori fali Timor-Leste nia imajen ba iha mundu, tan ne’e la sala ida. “Sala ne’e iha ne’ebé. Mezmu nia la afilia ba partidu ba CNRT no la’ós afilia ba ida-ne’e, maibé nia hatene agradese,” nia dehan. Iha konstiuisaun RDTL, Artigu 78 (Inkompatibilidade) ne’e hateten Prezidente Repúblika labele iha kargu polítiku seluk eh knaar públiku iha nivel nasionál no mós, iha kazu seluk, hala’o kna’ar privadu. Nune’e mós, iha Artigu 85 (Kompeténsia rasik) ne’e haktuir; Prezidente Repúblika de’it mak sei hala’o kna’ar hirak ne’e: Promulga diploma legislativu no haruka publika rezolusaun hosi Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira; Hala’o kompeténsia kona-ba kna’ar Komandante Supremu Forsas Armadas nian; Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran hahú hosi loron simu nian; Foti no fó pose ba Primeiru-Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, bainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál; Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian, no mós haree inkonstitusionalidade tan omisaun; Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha Artigu 66 ((Referendu)—(1. Sidadaun sira-ne’ebé tau-naran iha territóriu nasionál, bele fó sira-nia votu iha referendu kona-ba asuntu ne’ebé importante ba interesse nasaun nian; 2. Prezidente-Repúblika mak sei konvoka referendu, tuir proposta baluk-tolu ida (1/3) hosi Deputadu sira no hetan aprovasaun hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) membru Parlamentu Nasionál nian, ka tuir proposta ne’ebé mai hosi Governu.; 3. Tuir Lei-Inan labele hala’o referendu kona-ba sasán kompeténsia eskluzivu ba Parlamentu Nasionál, Governu ka Tribunál nian; 4. Referendu so iha efeitu vinkulativu wainhira númeru votante sira boot liu baluk-rua ida (1/2) eleitór sira-ne’ebé naran iha resenseamentu; 5. Lei mak sei define prosesu referendu nian.); Deklara Estadu serku nian ka Estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian; Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka; Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu; Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun. Governu kria Lei halo pagamentu bá Eis-traballadór Lorosa’e Seguransa, Lda https://tatoli.tl/2023/04/12/governu-kria-lei-halo-pagamentu-ba-eis-traballador-lorosae-seguransa-lda/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 – Konsellu Ministru aprova ona projetu Proposta-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Obra Públika, Abel Pires, kona-ba pagamentu estraordináriu ba eis-traballadór sira sosiedade komersiál nian ‘Lorasa’e Seguransa, Lda’. “Diploma ne’e determina pagamentu ba eis-traballadór sira husi sosiedade komersiál Lorosa’e seguransa, Lda husi servisu efetivu sira ne’ebé fó ba instalasaun Eletrisidade Timor-Leste (EDTL, E.P), iha períodu entre loron 1 jullu 2019 to’o loron 31 dezembru 2022, iha sub-estasaun sira Baucau, Maliana no Manatuto”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Leite Magalhães haktuir hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu kuarta ne’e. Ezekutivu ne’e esplika katak ida ne’e atu hadi’a situasaun ida ne’ebé maka mosu dezde tinan hirak liubá, agora buat ne’ebé governu halo maka kria proposta lei ida, hodi hato’o ba Parlamentu Nasionál no hetan tiha aprovasaun, karik aprova governu bele halo pagamentu bae eis-traballadór sira hosi empreza Lorosa’e nian. Nune’e, montante ba pagamentu fó ba eis-traballadór sira ne’e multiplika husi remunerasaun mensál kada 45,5, kona-ba fulan servisu sira ne’ebé halo ona, hodi aumenta husi valór bonus kada tinan tolu ho balu, tuir Kódigu Laborál. “Karik benefisiáriu husi pagamentu ne’e mate valór pagamentu ne’e sei efetua ba susesór legál sira”, nia adianta. PR husu Partidu Polítika hato’o programa iha atividade kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/17/pr-husu-partidu-politika-hatoo-programa-iha-atividade-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu partidu polítiku sira atu hato’o de’it programa iha atividade kampaña eleitorál no evita hasai liafuan provokativu ba malu. Xefe Estadu ne’e hateten, ba partidu hotu-hotu ne’ebé kandidata an ne’e líder sira hotu tenke hatene ida-ne’e, eleitoradu ne’e la gosta líder sira-ne’ebé partidu sira ko’alia kro’at demais tanba ne’e nia impaktu ba sira-nia moris. Tanba haree ona tinan sira-nia laran partidu no líder sira-ne’ebé ko’alia demais ameasa tun sa’e, sira-ne’e mak sei lakon, povu lakohi ida-ne’e. “Tanba povu ida ho istória violénsia tinan lubun ida-nia laran, ne’eduni ida-idak nia interrese ho lingua moderasaun, respeitu, ko’alia kona-ba programa duké ko’alia fali ba partidu seluk. Partidu sira hatudu preparadu ba governasaun tanba se ko’alia kro’at demais signfika ó laiha kualidade ba governasaun,” PR Horta hateten ba jornalista sira iha edifísiu MNEK, Avenida Portugál, Dili, segunda ne’e. Aman ba nasaun ne’e hato’o nensajen Estadu ba partidu polítiku sira no populasaun tomak antes tamba ba kampaña eleitorál. Tuir kalendáriu hosi Sekretária Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) ba kampaña eleitorál sei hahú iha loron 19 fulan-abríl ne’e durante fulan ida, no iha loron 21 maiu sei hakat ba eleisaun parlamentár. Tuir lista ne’ebé Tribunál Rekursu fó sai ona katak, iha partidu polítiku hamutuk 17 mak sei konpete iha eleisaun parlamentár tinan ne’e. PLP kompromete hadi'a povu nia moris bainhira hetan konfiansa https://tatoli.tl/2023/04/21/plp-kompromete-hadia-povu-nia-moris-bainhira-hetan-konfiansa/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 LOSPALOS, 21 abríl 2023 – Partidu Libertasaun Populár (PLP), kompremete sei halo mudansa ba povu nia moris se povu manten fó fiar. Kompromisiu Politíku ne’e hato’o husi Prezidente Partidu PLP, Taur Matan Ruak iha diálogu polítiku ne’ebé hala’o ohin iha Munisípiu Lospalos, GOR Kartini I. “PLP hakarak povu tenke iha mundasa ba moris, entaun PLP husu nafatin imi-nia konfiansa votus hodi hili PLP liuhosi No. sorteiu 3 iha 21 maiu, atu nune’e iha lejítimidade kaer ukun hodi fó mudansa ba moris,” Prezidente PLP Taur Matan Ruak ba militante no simpatizante partidu PLP iha GOR Kartini I ohin. Prezidente PLP ne’e hateten, atu garantia mudansa ba povu nia moris, PLP sei tau prioridade ba programa xave 10 mak hanesan : Tau Matan ba Veteranu 0 a 3 No 4 a 7 ne,ebé antes ne’e Prezidente Repúblika José Ramos Horta Veta, Redúz ki’ak multi dimensionál, Redúz Má nutrisaun no inseguransa ai-han, Asegura kresimento ekonomia anuál, Aumenta nível produtividade nasionál no redúz dependénsia externa, Aumenta empregu ba joven sira, Mellora liután dezenvolvimentu sosiál, Aumenta reseita doméstika, Aumenta transferénsia responsabilidade hodi halokon korupsaun, Promove Páz, estabilidade integrasaun rejionál no internasionál no sei kontinua programa ne’ebé antes ne’e Oitavu Governu Konstitusionál hala’o tiha ona mak hanesan Uma Kbiit Laek (UKL) ne’ebé transforma ona ba Uma Naroman ba Povu ( UNP), fó bolsu estudu ba estudante kbiit laek sira, bolsa da mãe jerasaun foun, hasa’e Polísia Nasionál Timor – Leste (PNTL) no Forsa Defeza Timor – Leste ( F- FDTL) nia osan, hasa’e osan idozu nian ba $57, hadi’a infrastrutura eskolár. Ho programa xave hirak ne’e, Matan Ruak husu ba povu, militante no simpatizante sira tetu didi’ak programa husi kualker partidu polítiku sira molok atu hili. “PLP sei implementa programa 10 ne’e no programa seluk ne’ebé antes ne’e PLP liuhusi Oitavu Governu Konstitusionál implementa ona, tanba ne’e se wainhira povu fó fiar sei mellora program hirak ne’e ba moris povu ida ne’e ho di’ak liu tan,” Taur hateten. Entertantu Partisipa iha kampaña polítika PLP nian, militante no simpatizante husi Postu Administrativu lima mak hanesan Lore, Tuatuala, Iliómar, Luro no Lospalos Vila. Tuir Oráriu PLP sei kontinua diálogu polítiku iha Postu Adminstrativu Lautém Suku Lavai. CNE disponibiliza reprezentante partidu domina asuntu partisipa iha debate https://tatoli.tl/2023/04/24/cne-disponibiliza-reprezentante-partidu-domina-asuntu-partisipa-iha-debate/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 Prezidente CNE, José Belo halo konferénsia imprensa hodi hato’o informasaun kona-ba Eleisaun Parlamentár 2023, iha salaun CNE, segunda (24/04). Imajen Tatoli/António Gonçalves DILI, 24 abríl 2023 — Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) haruka ona karta ba partidu polítiku hotu ne’ebé partisipa iha Eleisaun Parlamentár 2023 hodi partisipa debate públiku ne’ebé sei realiza iha tempu badak. “Estratejia partidu nian la’ós tenke Sekretáriu Jerál ka Prezidente ka sé mak mai, importante partidu iha direitu iha palku hodi debate maibé debate ne’e ema ida tenke domina asuntu ne’ebé iha, entaun partidu livremente atu hili sé mak atu mai, karik prezidente partidu mak mai liu-liu Xanana Gusmão, Lú Olo, no Marí mak ne’e ita agradese, maibé bainhira sira la mai no haruka reprezentante mós nafatin reprezenta partidu tanba partidu la’ós ema ida nian de’it,” Prezidente CNE, José Belo hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha salaun CNE, segunda ne’e. Notísia relevante CNE sei hapara partidu polítiku sira-ne’ebé realiza mini-kampaña sein koñesimentu : Nia dehan, bainhira Prezidente partidu ida la partisipa mós debate kontinua la’o, importante maka reprezentante partidu ne’e marka prezensa no hato’o vizaun partidu klaru. “CNE konvida partidu hotu, espera sira hotu partisipa hodi hato’o hanoin no vizaun ba oin. Daudaun iha kampaña sira hato’o programa no asuntu nasionál hanesan mina no Ró Haksolok. Iha debate ne’ebé sei hala’o tuir mai, sé mak atu ko’alia espesífiku ba asuntu rua ne’e mós CNE la bandu maibé tempu nafatin limita no hakarak ko’alia fali asuntu seluk mós bele,” nia esplika. CNE prepara ona pergunta ba debate ho partidu hotu la’ós ba de’it partidu sira ne’ebé hakarak atu debate. “Matéria kona-ba interese nasionál no povu nia di’ak, ita buka atu hatene maibé ninia formula pergunta ne’e la’ós tanba partidu FRETILIN hatama. CNE iha ekipa rasik hodi estuda no haree kontestu hosi pergunta. Tanba ne’e CNE la persiza halo tuir ema ida ka rua ninian,” nia tenik. Pe. Leandro Maria Alves nomeadu sai Bispu foun Dioseze Baucau https://tatoli.tl/2023/04/26/pe-leandro-maria-alves-nomeadu-sai-bispu-foun-dioseze-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abril 2023 – Vaticano deside no nomea Pe. Leandro Alves, sai nu’udar Bispu foun ba Dioseze Baucau. Rezultadu nomeiasaun ne’e anunsia husi Prezidente CET, Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, liuhusi Konferénsia imprensa ne’ebé Organiza husi Arkidioseze Metropolitana Dili, iha salaun Arkidioseze Lecidere, Dili, kuarta ne’e. Sekretáriu-ezekutivu Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés) nomeadu husi Santa Sé ne’e hodi substitui Saudozu Bispu, Dom Basílio do Nascimento, ne’ebé lakon vida iha tinan kotuk, nu’udar susesór. Ho prezensa Paróku Katedrál Dili, Amu Leandro Maria Alves, hodi sai nu’udar Bispu Dioseze Baucau, sei tau-matan liután ba sarani sira, hamutuk ho Dioseze Dili no Dioseze Maliana, iha uma kreda Timor-Leste. Empreza tolu implementa projetu estrada Tutuluro https://tatoli.tl/2023/05/04/empreza-tolu-implementa-projetu-estrada-tutuluro/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 MANUFAHI, 04 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, informa iha ona empreza lokál hamutuk tolu mak implementa projetu estrada Tutuluro, ligasaun Same-Vila ba Truriskai ho kilometru ualu ne’ebé ho kondisaun grave tebes. “Estrada ba Tutuluro, ita haree katak iha área rurál ho kondisaun grave, administrasaun munisípiu foti inisiativa ida bazeia ba konsellu kordenasaun munisipál atu toma desizaun katak projetu estrada ba Tutuluru empreza tolu mak tenke implementa projetu ne’e, ho kategoria projetu estrada rurál”, Arantes dehan ba jornalista sira iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Manufahi, kinta ne’e. Nia dehan, kontratu ho empreza tolu ne’e asina ona ho administrasaun munisípiu no daudaun ne’e empreza halo ona implementasaun no administrasaun fó durasaun loron 20 tenke halo ona mobilizasaun ekipamentu ba fatin ne’ebé identifikadu. Bainhira liu loron 20 mak empreza la halo mobilizasaun ekipamentu mak administrasaun munisípiu sei hapara kontratu. “Maibé tuir ami-nia observasaun iha terenu, projetu la’o namanas hela hosi Empreza sira, ita fiar katak sira bele implementa projetu hotu ho susesu”, aministradór dehan. Projetu ne’e hala’o tanba hetan orsamentu hosi Programa Dezenvolvimentu Integradu Munisípiu (PDEM) ho montante rihun $200-resin no Empreza tolu ne’e sei fahe hanesan hosi totál ne’ebé iha ona. Empreza tolu ne’ebé implementa projetu ne’e mak hanesan Ablaiana, Fergo no Turila. “Empreza tolu kaer obra estrada ne’e ho osan la hanesan, maibé sira na’in tolu sei fahe malu osan rihun $200-resin ne’e”, nia esplika. Projetu estrada Tutuluru ne’e hanesan faze primeiru no sei iha tan faze segundu atu kontinua estrada ne’e liga direta hosi Same-Vila ba Postu Administrativu Turiscai no sei liu kedan ba Suku Mindelu maibé ne’e planu ba tinan oin nian. Manufahi poténsia ba setór importante tolu https://tatoli.tl/2023/05/04/manufahi-potensia-ba-setor-importante-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 MANUFAHI, 04 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, informa tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal (PEDM) define área prioridade hamutuk tolu ne’ebé presiza dezenvolve makas hodi hatama reseita ba Estadu. “Manufahi iha área potensiál sira hanesan, turizmu, agrikultura no poténsia mós ba indústria, área hirak ne’e hotu ita iha planu oinsa atu dezenvolve maibé save importante mak tenke haree uluk iha infraestrutura baze, tanba ko’alia ba turizmu ita tenke kria uluk kondisaun, kona-ba área seluk ne’e mós hanesan ita tenke kria uluk kondisaun”, Arantes hateten ba jornalista sira iha edifísiu Administrasaun Manufahi, kinta ne’e. Nia dehan, munisípiu nia polítika mak bainhira iha ona orsamentu rasik sei dezenvolve área potensiál sira ne’ebé mak identifikadu ona iha Manufahi. “Ha’u hakarak hatete katak munisípiu ida ne’e tinan ida de’it, lalika barak, milaun $5 ida ba de’it infrastrutura, ita bele rezolve kedan, tanba Manufahi loloos ne’e kona-ba estrada ita ladun preokupa ona, ita so preokupa estrada rurál sira, entaun ita rezolve hotu tia ita bele haree fali kondisaun sira seluk nian”, nia relata. “Maibé kompeténsia munisípiu nian ida define iha dekretu lei nú 3 mak identifika iha ita-nia diresaun ida bolu jestaun merkadu no turizmu, maibé nia knaar ne’e identifika de’it área poténsia sira hanesan, turizmu no seluk tan, kuandu identifika tiha tenke aprezenta labele ba tan ona, kompeténsia boot ne’e iha nasionál, tan mai iha ne’e orsamentu kiik no labele halo buat ida, munisípiu nia orsamentu mak Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisípiu (PDEM) fonte seluk, hosi ne’e laiha entaun mak difikulta ita-nia servisu sira iha munisipiu hodi dezenvolve área importante sira liuliu turizmu”, nia hateten. Tanba ne’e, munisípiu sei halo hela jestaun oinsa jere orsamentu hosi PDEM, tinan ida ne’e ba Manufahi hamutuk rihun $800-resin atu implementa projetu komunitariu sira liuliu infraestrutura bázika fazeadamente kada tinan to’o tinan lima. PNTL Aileu Halo Patrullamentu Lao Ain ba Seguransa Kampana PR https://tatoli.tl/2017/03/08/pntl-aileu-halo-patrullamentu-lao-ain-ba-seguransa-kampana-pr/ tatoli.tl Notísia 2017-03-08 AILEU – Atu asegura estabilidade seguransa lao hakmatek ho dame durante tempu kampana ba eleisaun Prezidenti Republika (PR) nian, Komando PNTL Munisipiu Aileu halo estratejia lao ain hodi fo seguransa. Komando Operasaun PNTL Aileu, Inspektor Xefi Delfin da Silva esplika, objektivu patrullamentu lao ain atu aproxima komunidade sira hodi husu ida-idak nia nasionalismu hodi servisu ho F-FDTL no PNTL hodi asegura seguransa durante loron kampana nian. “Husu mos ba lidera partidu politikus no kandidatu prezidenti republika sira ho nia ekipa atu kontribui mos seguransa hodi mantein nafatin estabilidade seguransa nian iha munisipiu ne’e,” dehan Inspektor Xefi Delfin da Silva ba ANTIL, Sabadu (04/03/2017), iha Edifisiu PNTL Aileu. Antes ne’e, iha semana ida liu ba, PNTL hamutuk ho F-FDTL mos halo patrulamentu lao ain hamutuk ho nia objektivu hanesan alende atu aseguransa seguransa iha tempu kampana no mos patrullamentu ne’e fo seguransa ba komunidade sira ne’ebe liliu iha areia risku konflitu ne’ebe rezulta hosi problema arte marsiais. Fatin patrullamentu ne’ebe konsege kobre ona mak iha areia Rairema, Raimasu, Quirilelo, Laculo, Hatulai, Hoholau, Suku Liurai, Fonte Tara, Maurusa, Tartihi, Seloi Kraik, Lio, Tabulasi, Halameta, Hautfada, Aslimhati, Talifuruleo, Cotabauro, no Casamou. Xefi operasaun ne’e mos hatete, ho rekursu umanu ne’ebe dadauk ne’e iha, sufsienti ona fo seguransa durante tempu kampana no eleisaun prezidensial nian. Dezenvolve Turizmu, MTAK Kapasita Taxista Sira https://tatoli.tl/2017/03/23/dezenvolve-turizmu-mtak-kapasita-taxista-sira/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 Ministériu Turismu, Arte no Kultura (MTAK), Kinta, (23/3) iha Sentru Konvensaun Dili, realiza formasaun ba taxista sira, atu oinsá hamutuk ho governu dezenvolve turizmu iha rai laran. ”Objetivu prinsipál mak kapasita taxista sira ba dezenvolvimentu turizmu, tanba dezenvolvimentu turizmu la’ós atu dezenvolve fatin turizmu, taxista sira mós presiza”, Diretór Jerál, Diresaun Nasionál Planu no Dezenvolvimentu, MTAK, Aquelino dos Santos hatete iha abertura formasaun. Tuir DG, taxista sira mós presiza kapasita-án, bainhira turizta vizita Timor, taxista sira mak transporta hosi aeroportu ba otél ou fatin ne’ebé turizta sira hakarak, ne’e duni taxista importante iha dezenvolvimentu turizmu. Formasaun ne’e akontese ba dahaat e servisu hamutuk ho Diresaun Nasionál Transporte Terestre, Polísia Unidade Tránzitu Dili, no Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste (AACTL), ANATL, EP (Air Navigation Administration of  Timor – Leste , Emprensa Públika). Partisipante hosi formasaun ne’e hamutuk ema nain 200. Nain 100 fahe ba loron ohin no númeru ne’ebé hanesan sei partisipa ba loron aban, Sesta, (24/3), ho razaun fatin limitadu. “Ita haree agora atende di’ak ona, maibé iha fallansu oituan, tanba ne’e mak ita hamutuk atu fó hanoin ba malu husi parte hotu”, katak. Hodi dehan tan, ida ne’e influénsia ba servisu integradu, sei MTAk mesak halo, transporte no tránzitu sira la-partisipa, parese informasaun husi regulamentu mós partisipante sei la-hatene. Okaziaun ne’e, nia hato’o diskulpa ba taxista sira tanba loron tomak la-buka osan hodi atende de’it formasaun. Siénsia, tuir DG importante ba futuru, bazeia ba nia referénsia no esperénsia, organiza vízita kruzeiru sira kuandu to’o iha aeroportu Dili, problema oituan tanba taxista sira halo engarafamentu. Ne’ebé servisu hamutuk polísia sira hodi koloka didiak. “Fallansu hanesan ne’e mak ita utiliza para reforsa liu tan, servisu hamutuk para bele fó atendementu di’ak liutan, liuhosi formasaun ne’e bele hetan matéria ne’ebé diak”, katak tan. ME Sei Organiza Enkontru Anuál Entre Superiór no Adidu Edukasaun https://tatoli.tl/2017/03/23/sei-organiza-enkontru-anual-entre-superior-no-adidu-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 DILI – Ministériu Edukasaun (ME) liuhusi Gabinete Koordenasaun Apoiu Estudante (GKAE) sei organiza enkontru anuál dahuluk entre Superiór ME no Adidu Edukasaun durante loron haat, Segunda to’o Kinta (27 – 30) iha salaun Ministériu Solidariedade Sosiál (MSS), Dili. Tuir Ajenda ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu, ohin, Kinta (23/3), durante enkontru loron haat ne’e sei aprezenta tópiku oioin husi oradór sira oioin mós. Ajenda, 27 Marsu sei halo aprezentasaun kona-ba polítika, planu no parseria ME nian, kódigu konduta ba diplomata sira no polítika Estranjeiru Timor-Leste nian. Asuntu sidadania no tratamentu dokumentu ofisiál no asuntu imigrasaun no prosesu vistu rezidénsia iha estranjeiru. Iha 28 Marsu, kona-ba diploma legál sira no kontratu bolsa estudu, avaliasaun dezempeñu, intersaun professionál no kolokasaun estudante bolseiru sira. Orsamentu, pagamentu no pakote bolsa estudu nomós tipu seluk ba apoiu estudante sira. Iha 29 Marsu, aprzentasaun kona-ba papel no kompeténsia FDCH (Fundo Desenvolvimento Capital Humano), aprezentasaun servisu edukasaun iha Portugal, Cabo Verde, Brasil, Tailándia, Indonézia, Cuba, Filipina no Xina. Diploma legál, kontratu no termu referénsia ba adidu no asistente adidu edukasaun nian. Kolokasaun no avaliasaun dezempeñu ba adidu no asistente adidu edukasaun nian. Nune’e mós, jestaun patrimóniu, finansa públika no arkivu inklui jestaun operasionál no relatóriu edukasaun nian. Ikus liu, 30 Marsu, sei halo vizita ba eskola pré-eskolár balun, ensinu báziku Acananu, Hera no ensinu sekundária téknika vokasionál 28 Novembru nomós eskola sekundária jerál 5 Maio, Becora. Ensinu superiór mak hanesan Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) nomós Dili Institute of Tecnology (DIT). Enkontru anuál dahuluk entre Superiór Ministériu Edukasaun no Adidu Edukasaun durante loron haat ne’e sei loke ofisialmente husi Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun, António da Conceição. SLN Fahe ona Kuantidade Sosa Produtu Lokál https://tatoli.tl/2017/03/23/sln-fahe-ona-kuantidade-sosa-produtu-lokal/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 DILI – Sentru Lojístika Nasionál (SLN), Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA), tinan ne’e, fahe ona kuantidade sosa produtu lokál ba kada munisípiu bazeia ba produsaun tinan 2016 ne’ebé SLN simu dadus husi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP). Administradór SLN, Nívio Magalhães, ba Ajénsia TATOLI informa, ohin, bazeia ba dadus ne’e, SLN deside atu halo alokasaun hola produtu. Tuir planu, munisípiu Aileu sei sosa haree kulit tonelada 50, Ainaru tonelada 100, Bobonaru tonelada 300, Baukau 250 tonelada, Kovalima tonelada 250, Ermera tonelada 150, Lautein tonelada 150, Likisá tonelada 50, Manatutu tonelada 200, Manufahi tonelada 200 no Vikeke tonelada 300. Nívio afirma, sosa produtu sei haree fali ba produsaun, bainhira to’o maka kompra ne’e sei depende ba planu ne’ebé iha, maibé kuandu lato’o maka  sei aloka ba fali munisípiu sira seluk atubele taka munisípiu ne’ebé produsaun lato’o. “Ita sei foku no serbisu maka’as atu sosa produtu ne’e hodi bele motiva no insentiva agrikultór sira. Objetivu ikus mak, ita tenke hamenus importasaun no Ministériu Agrikultura mós tenke servisu maka’as para hasa’e produsaun”, Nívio katak. SLN mós simu ona proposta husi Diresaun  Aprovizionamentu, Armazenamentu no Stokc ne’ebé halo pedidu atubele sosa ona produtu lokál. Alokasaun orsamentu ba tinan ida ne’e hosi sosa produtu hare mak USD $ 992. Tanba Konsellu Administrasaun, SLN harii ona nune’e tuir dekretu lei SLN nian, presu sosa haree ne’e, tenke hetan aprovasaun husi Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente no Ministra Finansa. Tanbasa? Lú-Olo Lakon iha Oe-Cusse https://tatoli.tl/2017/03/23/tanbasa-lu-olo-lakon-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2017-03-23 DILI – Mário Viegas Carrascalão husu atu polítiku nain sira, liu-liu ida ne’ebé mak interese halo análiza profundu ba derota Francisco Guterres Lú-Olo iha rejiaun espesiál Oe-Cusse, momentu eleisaun prezidensiál. “Tanba sa? Lolos ida ne’e tenke halo analiza profunda hosi matenek sira iha governu”, eis Vise Primeiru Ministru ne’e ba Ajénsia Notisioza TATOLI.tl, iha Terra Santa, Komoro, Kinta, (23/3). Eis Prezidente Partidu Sosiál Demokrátiku (PSD) ne’e analiza, povu Oe-Cusse dala-ruma rejeita polítika Zona Espesiál Ekonómika Merkadu Sosiál (ZEEMS) ne’ebé mak lidera hosi Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri. Lisaun bo’ot Timoroan bele haree hosi eleisaun prezidensiais foin liu ba. Tanba, mega projetu ZEEMS ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri, povu Oe-Cusse rekoñese nia benefisiu, maibé bele kontrariu, derota Lú-Olo fó indikasaun, rejeita. Tanba sa?. Carrascalão rekoñese figura Lú-Olo agora la-hanesan ona ida uluk lidera Parlamentu Nasionál. “Lú-Olo agora sufisientemente sofistikadu ona atu hala’o servisu nu’udar Prezidenti Repúblika ke bele benefisia povu tomak”, rekuñese e husu atu di’ak liu tan mak tenke rejigna-án hanesan Prezidenti ba Partidu FRETILIN, nune’e mak konsegue sai Xefe Estadu ba povu tomak. Parte seluk, Vise Dekanu III Fakuldade Siénsia Sosiais, Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e, Camilo Ximenes hatete, desizaun prezidente eleitu hodi haketak-án hosi FRETILIN sempre iha konsekuénsia, maibé inportante kontekstu ne’e oinsá mak bele akumula ideia ne’ebé mak diferente hodi luta ba objetivu partidu no povu nia di’ak. Lú-Olo mós tenke iha kapasidade akumula konflitu interesses iha partidu i labele hatudu arogánsia, maibé tenke humilde tanba povu. Konstitusaun artigu 78  (Inkompatibilidade) Prezidente-Repúblika labele iha kargu polítiku seluk e kna’ar públiku iha nível nasionál no mós, kazu seluk, hala’o  kna’ar privadu. Entertantu, deputadu bankada FRETILIN, Osorio Florindo informa, sira nian parte sei la-halo kongresu ida tan atu hili figura ida subtitui, kargu prezidente partidu sei subtitui automatika hosi Sekretáriu Jerál. “Sekretáriu Jerál asume kargu ne’e direta. Karik iha tan reuniaun Comite Central FRETILIN ou Comisaun Polítika Nasionál (CPN) atu konfirma de’it pozisaun ne’e,” Osorio Florindo esplika. Apuramentu Nasionál Atinje Munisípiu Neen https://tatoli.tl/2017/03/24/apuramentu-nasional-atinje-munisipiu-lima/ tatoli.tl Notísia 2017-03-24 DILI – Komisaun Nasionál ba Eleisaun ( Comissão Nacional de Eleições -CNE) halo ona apuramentu nasionál ba loron daruak no atinje ona munisípiu neen. “Komisaun Nasionál ba Eleisaun ho esforsu ona halo apuramentu, hahú horseik no ohin atinje ona munisípiu lima hanesan Aileu, Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima no Dili”, Prezidente órgaun eleitorál, Alcino Barris ba jornalista sira iha salaun apuramentu, Kolmera, Sesta (24/3). Rezultadu ne’e, nia informa, kandidatu Francisco Guterres Lú-Olo ho votu 165.757 (57,7%), António da Conceição ho votu 90.628 (31,5%), José Luis Guterres ho votu 8.726 (3,0%), José António de Jesus das Neves ho votu 6.734 (2,3%), Luis Alves Tilman ho votu 5.664 (2,0%), António Maher Lopes Fatuk Mutin ho votu 5.454 (1,9%), Amorim Vieira ho votu 1.968 (0,7%). Enkuantu, totál votu hosi munisípiu lima hamutuk 287.421 (100%). Rezultadu apuramentu, totál votu reklamadu hosi munisípiu Aileu hamutuk lima no halo averiguasaun nota katak nulu haat no válidu ida ba kandidatu António da Conceição. Munisípiu Ainaro hatama votu reklamadu 30 depois halo averiguasaun deside 16 ba kandidatu António da Conceição no 11 ba Lú-Olo. Munisípiu Baucau hatama votu reklamadu ida deside ba Lú-Olo. Bobonaru simu votu reklamadu 94, branku ida, nulu 57, 28 ba Lú-Olo, lima ba Antonio, 2 Antonio Maheir Lopes, ida ba Amorin Vieira no ida ba José Neves. Munisípiu Kovalima votu reklamadu tolu, nulu ida ba Lú-Olo, no ida ba António da Conceição no Dili simu votu reklamadu 38 maibé, prosesu averiguasaun. Eleisaun prezidensiál 2017 konforme dekretu governu númeru 7/2017 iha artigu 48.16 katak kuandu konklui ona apuramentu munisipál hosi STAE, tenke remata iha nasionál atu halo apuramentu iha CNE sentrál hafoin enkamiña ba tribunál rekursu. SERVE Presiza Sistema Rejistu Komersiál https://tatoli.tl/2017/03/24/serve-presiza-sistema-rejistu-komersial/ tatoli.tl Notísia 2017-03-24 DILI – Diretór Ezekutivu Servisu ba Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE), Florêncio Sanches informa, posibilidade Malázia ajuda SERVE hodi fó sistema rejistu komersiál, tanba daudaun ne’e sei uza sistema tributária  ne’ebé ema seluk labele asesu. Antes ne’e, SERVE mós iha planu atu sosa sistema rasik maibé iha meius tolu atu hetan mak husu Estadu hodi tau orsamentu, ida seluk hetan osan husi doadór sira no ikus mak Malázia rasik indika ona sei fó gratuita. “Sistema foun ida ne’e, ami sei loke no fó password no user name ba stokeholder sira atu halo monitorizasaun ruma iha terrenu lalika bá SERVE, bele utiliza mobile iha fatin hotu ne’ebé asesu ba internét. Ida ne’e mak fasilidade ne’ebé SERVE hakarak fó inklui ministériu balun ho Banku Sentrál no ANPM sira”, Florêncio ba Ajénsia TATOLI iha Matadouru, ohin. Sistema rejistu komersiál ne’ebé Malázia atu oferese, tanba SERVE halo ona akordu durante tinan haat dezde 2013 no konsege bolu asesór nasaun ne’e nia kuaze tinan rua hala’o serbisu hodi haree ho matan funsionamentu sistema. “Sira hatete katak labele mantein sitema ne’e, sei imi nafatin ho ida ne’e oinsá mak setór privadu sira bele dezenvolve-án, nune’e tempu ida ita bele halo kooperasaun no sei fó ida. Hodi kumpri ida ne’e, iha loron 28 ha’u sei arranka ba iha ne’ebá hodi follow up bainhira mak sira fó ba ita”, relata. Diretór Ezekutivu afirma, sistema ne’e nasaun refere uza tinan barak ona no konsege sai númeru 15 iha mundu. Atu hetan sistema ne’e, presiza osan millaun resin hodi bele sosa. Prevene Moras, Estudante FMSS Hala´o Limpeza https://tatoli.tl/2017/03/27/prevene-moras-estudante-fmss-halao-limpeza/ tatoli.tl Notísia 2017-03-27 DÍLI — Tempu udan, sei iha nafatin lixu sira iha valeta, la soe tuir nia fatin nune´e bele fó ameasa ba saúde ema nian. Tanba ne´e, estudante Fakuldade Medisina no Siénsia Saúde (FMSS) organiza limpeza jerál hodi prevene moras kontajioza sira ne´ebé mai husi lixu. Xefe senadu AAE-FMSS durante limpeza jerál. Foto: Media UNTL Xefe Senadu FMSS, Adão do Carmo hateten, tuir lema Universidade Nacional Timor Lorosa´e (UNTL) nian katak estuda, peskiza no dedikasaun ba komunidade, tanba ne´e hanesan universitáriu ne´ebé estuda iha área saúde presiza sai mós modelu ba komunidade sira liuhusi dedikasaun. “Presiza sai ezemplár ba komunidade kona-ba oinsa moris iha ambiente saudavel,” xefe senadu FMSS ba Ajénsia Tatoli, iha Lahane, Díli, Sábadu (25/03/2017) hafoin limpeza jerál. Atividade limpeza jerál ne´e nu´udar atividade rutina FMSS nian ne´ebé organiza liuhusi Asosiasaun Akadémiku Estudante (AAE) ne´e eziste iha fakuldade ne´e. Atividade ne´e hala´o, tanba tuir senadu ne´e, maske governu hasai ona dekretu hodi fó kompeténsia ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hodi bele haree problema lixu nian liliu iha kapitál Díli maibé implementasaun la sériu. “Lei bele rihun ba rihun maibé implementasaun no kontrolu la sériu ne´e signifika ita la konsistente ho saida mak ita halo,” nia salienta. Nune´e mós, senadu FMSS ne´e salienta katak komunidade sira laduun halo ona limpeza jerál tanba governu hanorin ka hatoman ona ho osan hodi komunidade sira bele halo limpeza. “Lalika garantia atu komunidade sira bele halo limpeza jerál tanba ita hanorin ona ho serbisu três doláres ,” nia hatutan. Tanba ne´e, Xefe Senadu FMSS, Adão do Carmo sujere ba governu liliu ministériu kompetente sira atu organiza funsionáriu públiku no estudante sira atu bele halo limpeza jerál nune´e bele halo ambiente moos no ikus mai bele kontribui ba moris ne´ebé saudavel. Ba komunidade sira, presiza konsensializa ita-nia aan atu halo ambiente sai moos katak keta soe lixu arbiru maibé soe iha nia fatin. “Tenke iha konsiénsia atu hamoos ambiente ne´ebé mak ita hela ba, atu nune´e ambiente bele moos, bele fó moris saudavel mai ita hotu,” nia esplika. Senadu ne´e hateten, bainhira la soe lixu iha nia fatin ka soe fo´er arbiru sei fó impaktu ba ita-nia saúde liliu iha tempu udan. Impaktu ne´e mak hanesan bainhira udan, fo´er barak halo intupidu bee no bele fó fatin ba susuk sira hodi moris no fó ka hada´et moras mai ita. Seluk, bainhira soe fo´er arbiru bele hamosu inundasaun iha tempu udan. Estudante FMSS sira ne´ebé partisipa iha limpeza jerál ne´e kompostu husi departamentu tolu hanesan Eskola Superiór Enfermajen, Medisina Jerál (pré-médiku) no Eskola Superiór Teknolojia Saúde hanesan Farmásia, Biomédiku no Nutrisaun. Dirijente ÓNGV Husu Publiku Fiar Nafatin Profesionál Saúde https://tatoli.tl/2017/03/28/dirijente-ongv-rezeita-rejime-ditadura-hodi-fo-han-koruptor/ tatoli.tl Notísia 2017-03-24 DILI – Dirijente sira hosi Óspital Nasionál Guido Valadares (ÓNGV) rezeita rejime ditadura ne’ebé implementa iha ambiente óspital, no husu ba publiku atu fiar nafatin profesionál saúde sira ne’ebe haknar an iha ÓNGV. Klarifikasaun ne’e hato’o hosi Diretór Ezekutivu ÓNGV, José Antonio Gusmão ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha Óspital. Hosi meiu ne’e, fo resposta kona-ba médiku ida informa liu hosi facebook kona-ba dirijente sira kaer rejime ditadura no uza osan rejime hodi fo han ba naokten iha óspital. “Maluk médiku ida fo sai liuhosi facebook   iha Domingu, 26 Marsu, Tuku 10:58 kalan kona-ba rejime ditadura iha ONGV, pesoál saúde laiha pagamentu ba oras estra, óspital sai seminteiru, laiha aimoruk antibiótika no óspital hanesan ró-ahi ne’ebé mout ona,” Diretór Ezekutivu ne’e esklarese. Diretór Ezekutivu klarifika ba públiku katak informasaun ne’ebé fo sai ba liuhosi mídia sosiál ne’e la loos. Tanba ne’e públiku fo fila fali konfiansa ba óspital atu fo atendimentu ba ema hotu hanesan bain-bain. “Públiku bele fo fila fali fiar ba profesionál saúde sira tanba impaktu hosi publikasaun ema barak sente preokupa, dezesperadu, tauk no hatudu imazen negativu,” nia husu Nune’e mos husu ba komunidade sira no facebooker hotu wainhira hetan informasaun tenke buka hatene uluk molok halo kondenasaun, presiza husu konfirmasaun hodi haree verdade ba informasaun sira ne’e. Pagamentu ba rejime turnu, oras estra la’o ona, loos duni iha atrazu tanba iha rekerimentu, prosedimentu ne’ebé tenke tuir no iha obrigasaun ruma ne’ebé pesoal saúde tenke halo. Rejime de turno ba médiku balun, enfermeiru no parteira fo informasaunkatak osan ne’ebé sira simu la to’o sira nia oras servisu maibé ita tenke chek fali kuandu iha evidensia hafoin rezolve. “Ami husu deskulpa ba Xefe Governu no membru governu ne’ebé hetan insulta, krítika ne’ebé afeta dignidade kona-ba publikasaun informasaun falsa ba públiku,” hatutan nia. Nia akresenta, “óspital ne’e ami seidauk iha keisa no investigasaun ne’ebé kondena ami koruptu no halo mal jestaun finansa no rekursu umanu, fallansu kiik oan iha, maibé seidauk to’o iha investigasaun no seidauk hetan akuzasaun ema halo koruptu ou krime boa governasaun nian.” Akordu Servisu Aéreu Entre TL ho Austrália Hetan Ona Aprovasaun https://tatoli.tl/2017/03/29/akordu-servisu-aereu-entre-tl-ho-australia-hetan-ona-aprovasaun/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 Asuntu ne’e hato’o husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Hernani Coelho, no Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Ekonómiku (MEKAE) no Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Estanislau Aleixo da Silva. Ba TATOLI iha Palásiu Governu, horisehik, Estanislau Aleixo informa, akordu ne’e loke oportunidade atu koopera di’ak liután no iha mós ligasaun aérea bainhira iha kompañia balun interesadu bele halo ligasaun aérea no komunikasaun di’ak entre Timor-Leste no Austrália. “Ho akordu ne’ebé ita asina, kria situasaun ne’ebé bele halo kooperasaun em termos de aviação nian entre ita-nia rain ho Austrália. Ami agora halo estudu hela oinsá mak bele harii ita-nia linha aérea ida, neduni wainhira ita iha ona linha aérea ita servisu hamutuk ho Austrália no karik ita-nia aviaun iha bele semo bá Austrália dezde ke ita kumpri regulamentu ne’ebé estabelese iha International Civil Aviation Organization ”, katak ministru. Atu harii linha aérea tenke iha estudu viabilidade ekonómika no daudaun ne’e iha ona ekipa sira ne’ebé halao hela reuniaun atu hat’o o ba Konsellu Ministru hodi foti desizaun. “Implementasaun ne’e sei husik ba Governu foun ne’ebé mai husi ita-nia eleisaun, sira mak sei implementa”, Estanislau katak. Deputadu Apoia Polítika Adezaun TL ba AIIB https://tatoli.tl/2017/03/29/deputadu-apoia-politika-adezaun-tl-ba-aiib/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 DÍLI - Deputadu Parlamentu Nasionál fó apoiu  ba polítika Governu hodi adere ba Banku Investimentu no Infraestutura Aziátiku (AIIB) nian iha Beijing, Xina. ʺIda ne’e desizaun ida importante tanba ita komesa hatudu iha kapasidade hodi adere ba Banku sira ne’ebé ho klasifikasaun aas nomós hatudu katak ita nia ekonomia mós komesa forte,ʺdehan Deputadu Arão Noe ba Ajénsia TATOLI  iha PN, Kuarta (29/03). Reprezentante povu ne’e promete PN sei ratifika rezolusaun ne’e bainhira governu aprezenta ho justifikasaun ida klaru  kona-ba polítika adezaun ne’e rasik. ʺBainhira haruka mai Parlamentu, ami sei ratifika kuandu governu mai ho justifikasaun ida klaru atu nune’e bele fó vantagen ba Timor Leste, no Banku ne’e rasik, ʺrealsa Deputadu Komisaun A ne’e. Deputadu ne’e kongratula polítika governu ba adezaun ne’e tanba bele apoiu prosesu dezenvolvimentu iha rai laran. Vise-Ministru Finansa, Helder Lopes informa, iha tempu badak sei haruka rezolusaun governu ne’e ba Parlamentu nasionál hodi ratifika. Entretantu, Timor Leste sei asesu finansiamentu husi Banku internasionál ne’e hodi dezenvolve infrastutura bo’ot bainhira sai ona membru hamutuk ho nasaun 69 seluk iha rejiaun, ázia, aziátiku no mundu. Edukasaun Mak Legadu Ne’ebé Importante Liu https://tatoli.tl/2017/03/29/edukasaun-mak-legadu-neebe-importante-liu/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 DÍLI — Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak haklaken, durante nia mandatu, buat ne’ebé impresiona liu mak joven sira iha suku no aldeia iha área remota. “Edukasaun legadu ida ne’ebé importante liu ne’ebe ita tenke husik hela ba ita-nia oan sira,” afirma Prezidente Taur iha nia intervensaun perante estudante no estrutura tomak Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Tersa (28/03). Tanba ne’e, nia hateten, insisti ba governu no Parlamentu ne’ebé jere fundu públiku iha aprovasaun orsamentu jerál estadu ba nesesesidade edukasaun joven sira nian. “Ha’u-nia kompromisu mak investe ho “posivel” iha edukasaun nu’udar objetivu koletivu ida,” nia realsa tan. Maske nune’e, eis-veteranu ne’e rekoñese katak ho edukasaun de’it la to’o maibé presiza kombate dezempregu neduni Governu presiza iha polítika ativa ida hodi kombate dezempregu,” nia sujere. Prezidente Taur Matan Ruak mós hateten, Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé joven liu iha mundu nune’e mós ho nia populasaun sira tanba ne’e presiza investe maka’as iha edukasaun.   “Futuru mak joven sira,” afirma Prezidente Taur Tanba ne’e, tuir xefe estadu ne’e, presiza investe maka’as iha edukasaun, hanesan instalasaun no kapasita profesór sira, atu nun’e sira (profesór-red) bele ezerse sira nia knar ho kualidade” nia reforsa hodi hakotu. Reitór UNTL, Francisco Miguel Martins hateten, dezde universidade ne’e harii to’o agora maske ho difikuldade oioin maibé kontribui ona rekursu umanu ba Timor-Leste. “UNTL molok restaurasaun Independensia estabelese tiha ona husi profesór sira ne’ebé uluk hanorin iha UNTIM (Universitas Timor-Timur, iha tempu indonézia, red) maske ho difikuldade maibé to’o agora nia graduadu sira kuaze barak mak hala’o ona kna’ar iha institusaun estadu no seluk tan,” tenik reitór. Komisaun A Esforsa Diskuti no Aprova Lei 10 Molok Remata Mandatu https://tatoli.tl/2017/03/29/komisaun-esforsa-diskuti-no-aprova-lei-10-molok-remata-mandatu/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 DÍLI - Komisaun A Parlamentu Nasionál fo prioridade ba diskusaun konaba lei sanulu ne’ebé aprezenta husi governu hodi aprova molok mandatu remata iha loron 31 fulan Jullu 2017. Deputadu Komisaun A Parlamentu Nasionál, Arão Noe hateten, lei 10 ne’e kompostu husi lei podér Lokál, Eleisaun Munisipál no alterasaun ba Lei Remuneratóriu dos juizes, Lei Anti Korupsaun, Lei Protesaun Diretu ba Labarik, Lei Lelaun ba Sasan ne’ebé prende  no seluk tan. ʺLei tolu hanesan Lei Podér Lokál, Eleisaun Munisipál no alterasaun ba Lei Remuneratoriu dos juizés sei haruka ba meja parlamentu iha semana oin hodi aprova iha diskusaun generalidadeʺ dehan Arão Noe ba Ajénsia TATOLI iha PN, Kuarta (29/03). Lei hitu seluk, komisaun sei halao diskusaun no aprovasaun relatóriu pareser hafoin aprovasaun finál ba lei tolu ne’e. Maibé deputadu ne’e realsa, sei aselera prosesu diskusaun ba lei 10 ne’e hodi aprova iha Parlamentu Nasionál molok remata mandatu Terseira Legislatura iha fulan Jullu. Mercy Corps Kontinua Dezenvolve Seguransa Aihan iha TL https://tatoli.tl/2017/03/29/mercy-corps-kontinua-dezenvolve-seguransa-aihan-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 DÍLI- Diretór Ezekutivo Mercy Corps Robert D. Newell hateten, Ajensia Internasionál ne’e sei kontinua apoia prosesu dezenvolvimentu setór seguransa aihan, nutrisaun no agrikultura. “Ami diskuti konaba apoiu husi Ajénsia Mercy Córps ba dezenvolvimentu Timor Leste, partikularmente iha aréa seguransa aihan, nutrisaun no agrikultura”informa Robert D. Newell hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo iha Palasiu Governu, Kuarta (29/03). Responsavel Ajénsia ne’e realsa, Primeiru Ministru apresia ho programa ne’e no husu atu kontinua implementa  ba apoiu prosesu dezenvolvimentu. Tuir Robert Newell, programa hirak ne’e  gasta ona osan milloens 16 hafoin hahú  implementa husi 2015 to’o 2017. MP Arkiva Kazu Korrupsaun 121 https://tatoli.tl/2017/04/03/mp-arkiva-kazu-korrupsaun-121/ tatoli.tl Notísia 2017-04-03 DILI — Hosi total kazu korrupsaun 272 ne’ebe Ministeriu Publiku (MP) rejista, hosi numeru ne’e, MP arkiva kazu 121. Nune’e kazu 165 konsege halo akuzasaun. Procurador Jerál da Repúblika, Jose da Costa Ximenes, Segunda (03/04/2017) iha plenaria Parlamento Nasionál informa katak, iha 1 Janeiru 2017  prosesu pendenti iha Ministériu Públiku hamutuk 2.241. Iha area Korrupsaun, entre 1 Janeiru 2013 – 31 Dezembru 2016, kazu korrupsaun tama iha MP hamutuk 272. Hosi hirak ne’e 165 mak akuza ona no arkiva 121. Nune’e mos iha kazu findus ho numeru kazu 306 refere, maioria mak krime sira partisipasaun ekonómika iha negósiu, pekulato, falsifikasaun dokumentus, no abuzu poder. “Hosi Janeiru 2013 to’o dezembru 2016, numeru perosesu ne’ebé mak tama hamutuk 15.658 soma hamutuk ho pendensia hosi tinan 2012, totál prosesu iha períodu ne’e hamutuk 20.664,” José da Costa Ximenes relata iha nia relatoriu annual ne’ebé mak le sai ba Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, Segunda (03/04/2017). Hosi Kazu 20.664 iha tinan hat (2013-2016) finaliza ona kazu hamutuk 18.423 tanba ne’e hahú hosi janeiro tinan ida ne’e to’o agora numiro kazu pendenti hela de’it ona 2.241. “Hatudu melloria boot intermos produktividade, maske kada tin-tinan kazu tama iha MP aumenta,” Procurador José realsa. No dehan, iha 2016 MP rejista produktividade boot liu iha nia istoria, konsege finaliza prosesu hamutuk rihun 4.971, hosi sira ne’ebé akuza ona prosesu hamutuk 2.846 no arkiva tiha 2.125. Iha tinan 2016 nia rohan, rejista numiro kazu pendenti kiik liu durante períodu tinan hat ne’e, ho prosesu 53 no, hosi prosesu 81 sira ne’ebé finaliza, 56 promove ba Tribunál. Komisaun D PN Hahu Deskuti Lei Investimentu Privadu https://tatoli.tl/2017/04/06/komisaun-d-pn-hahu-deskuti-lei-investimentu-privadu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-06 LIQUISA – Proposta Lei Investimentu Privadu ne’ebe Ministeriu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) lori ba Parlamentu Nasional hodi bele hetan aprovasaun, hahu deskuti entre governu no deputadu Komisaun D Parlamentu Nasional (PN), Kuarta (05/04/2017), iha Lauhata, Munisipiu Liquisa. Iha diskusaun ne’e, Komisaun D PN iha proposta hamutuk 25 ne’ebe propoin hosi deputadu sira hodi halo alterasaun ba lei refere ne’ebe ho nia total artigu hamutuk 44. Prezidente Komisaun D PN, Jacinta Abukai Pereira dehan diskusaun espesialidade tenke detallu kapitu no artigu atu hatene no komprende diak liu tan nia impaktu wainhira iha implementasaun, labele fó todan liu ba benefisáriu sira. “Lei ida ne’e hanesan rejime jeral ida atu bele oinsa atrai investimentu ba ita nia rai nomós investimentu lokál sira ne’ebé atu investe,” komentariu Jacinta Abukai. Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) no Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Estanislau da Silva hateten, Lei Investimentu Privadu ne’e, governu hakarak fó protesaun no garante nia setór privadu sira, espesialmente atu fó garantia makas no konfiansa ba investidores privadu nasionál no estranjeiru sira. “Lei ida ne’e tau ba lei tributária tamba kuandu trata asuntu impostu, tenke iha lei ida deit. ita agora iha lei insentivus fiskais, lei investimentu no lei tributária, dalaruma bele kria konfuzaun ba ema sira ne’ebé mai investe iha ita nia rai,” katak Ministru Estanislau ba jornalista sira. Nia hatutan, revizaun ba Lei Investimentu Privadu mós la’o hamutuk ho reforma fiskál, ne’ebé halo parte iha reforma ekonómika, ne’e duni husi diskusaun ne’e atu hasai iha parte fiskál, tau Lei Tributária no ilumina tax holiday hodi hela deit insentivus fiskais. Tuir governante ne’e, tax holiday kuaza iha mundu ne’e la pratika ona, “ema hakarak investe laos hare ba tax holiday no laos hare ba insentivus fiskais, maibé hare ba ita nia produtividade, forsa servisu, kualidade servisu, taxa, asesu ba rai ne’e oinsa, kuadru legál hanesan insolvensia, iha kazu ruma kooperasaun ho empreza ne’e oinsa, disputa, no justisa”. Nune’e mós nia dehan, tax holiday dalaruma bele kria oportunizmu tamba wainhira ema mai investe to’o tempu nia hare tax holiday liu ona, nia bele muda investimentu seluk, hetan sertifikadu foun no la selu taxa, tamba governu hakarak kobre reseitas. Lei espesialidade ne’e, tuir Estanislau hare’e ho situasaun real Timor-Leste no nia servisu ne’ebé agora la’o hela para atu tama ASEAN. “Ita buka harmoniza mós lei sira preve iha rejiaun para wainhira ita tama ASEAN, no bainhira iha diskusaun konaba kandidatura sai membru organizasaun mundial komérsiu, ita lalika iha problema barak iha termu negosiasaun,” katak Estanislau. Tuir agenda no orariu, diskusaun Lei Investimentu Privadu ne’e sei deskuti durante loron tolu hahu Kuarta (05/04/2017) to’o Sexta (07/04/2017). Governu Hahù Diskute Destinu Tubaraun https://tatoli.tl/2017/04/11/governu-hahu-diskute-destinu-tubaraun/ tatoli.tl Notísia 2017-04-11 DILI – Governu liuhosi enkontru Konsellu Ministru, tersa, (11/4) hahù diskute distinu tubaraun nomòs halo despasu atu proteje espesie sira seluk. Entretantu, kompañia Hong-Long hosi nasaun Xina ne’ebé lansa rede hodi ka’er tubaraun, Primeiru Ministru sei halo despasu kona-ba lelaun, fa’an ou oinsà, desizaun sei akontese semana ne’e. Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Estanislau Aleixo da Silva dehan ninia parte hamutuk ho Ministèriu Komersiu Industria no Ambiente (MKIA) halo despasu atu minimiza ka’er espesie protejida. “Ha’u ho ministru Constâncio Pinto asina despasu konjuntu ida para haree espesie protejida tubaraun, rekomendasaun iha ona agora formaliza de’it ho eskrita”, Estanislau ba jornalista sira iha Palásiu Governu. Nia hatutan governu servisu ho ajénsia internasionál sira atu kontrola, JICA fó ona posibilidade no kontaktu ona ho nasaun balun atu ajuda. Hatutan tan, soberania la fa’an ba ema ida, la fa’an rikusoin tanba dezenvolve, diversifika ekonomia nomós peska industriál. Agora dadaun halo revisaun ba lei no haree oinsá atu minimiza ka’er tubaraun, tanba atu evita pursentu 100 ne’e imposivel. Sekretariadu Estadu Konsellu Ministru (SEKM), Avelino Coelho dehan ohin iha enkontru, MAP hato’o relatoriu investigasaun kona-ba peska ilegàl, ka’er tubaraun mak barak liu. Kestaun ne’e, Xefe Governu halo despasu forma ekipa para halo investigasaun, hafoin bele halo desizaun kona-ba destinu tubaraun sira oinsa. “Ohin sira halo aprejentasaun, Primeiru Ministru sei halo despasu ida ba MAP ne’ebé tutela área peskas”, Coelho katak. TL-Austrália Kontinua Diskute Prosedimentu Ketan Tasik https://tatoli.tl/2017/04/18/tl-australia-kontinua-diskute-prosedimentu-ketan-tasik/ tatoli.tl Notísia 2017-04-18 DILI – Delegasaun Timor-Leste (TL) no Austrália realiza enkontru konfidensiál ho komisaun konsiliasaun iha Washington, DC husi loron 26 to’o 31 fulan-marsu 2017 atu rezolve diferénsia kona-ba Ketan-Tasik (fronteira marítima) iha Tasi Timor. Reuniaun ida ne’e hanesan parte kursu no diálogu estruturadu ida iha kontestu konsiliasaun ne’ebé hala’o ona akordu bazéia ba konvensaun Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) kona-ba direitu tasi no tuir auspísius Tribunál Arbitrajen (PCA – Permanent Court of Arbitration). Prezidente Komisaun Konsiliasaun, Peter Taksoe-Jensen hateten problema ne’e difísil ba nasaun ne’ebé mak infrenta, nia kontente sai parte ne’ebé rezolve problema ne’e liuhosi reuniaun ente parte sira no komisaun konsiliasaun. “Problema difísil ba nasaun ne’ebé deit, no hau kontente hanesan parte ne’ebé rezolve liuhosi reuniaun ida ne’e”, informa Peter liuhosi komunidade ne’ebé Tatoli asesu iha portál governu. Tempu hanesan, konsoliasaun hanesan maratona, la’os espíritu, no sei presiza servisu. Komisaun la’ós atu deside parte disputa, maibé ajuda atu hetan akordu ne’ebé justu no bele ezekuta tuir akordansia ho konvensaun ONU kona-ba direitu tasi, sei kontinua hasoru parte sira ho objetivu. Durante semana rua nia laran, parte rua no komisaun sei exsplora pozisaun negosiasaun no buka identifika área possível akordu nian. Reuniaun sira ne’e hahú hosi reuniaun antes komisaun ho parte rua ne’ebé realiza iha Singapura outubru 2016 no janeiru 2017. Reuniaun tuir mai entre parte rua no komisaun sei realiza iha tinan ida ne’e nia laran. komisaun sei konfigura reuniaun konfidensiál atu fornese ambiente ida ho prinsípiu fasilita susesu ba eventuál konsoliasaun, alende husi deklarasaun konjunta ne’ebé fó sai ona iha tempu hirak nia laran. Prezidente Tribunál Rekursu  Rejigna-án https://tatoli.tl/2017/04/24/prezidente-tribunal-rekursu-rejigna/ tatoli.tl Notísia 2017-04-24 DILI – Relasiona ho saúde, Prezidente Tribunál Rekursu, Guilhermino da Silva hato’o ona ninia karta rejignasaun ba Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak. “Prezidente konvoka governu hodi informa kona-ba Prezidente Tribunál Rekursu aprezenta ninia karta rejigna-án hosi ninia funsaun”, Xefe Governu ba jornalista sira, segunda, (24/4) hafoin enkontru urjente ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pite. Tuir planu, semana  ne’e Prezidente Taur Matan Ruak sei halo nomeasaun hodi troka Guilhermino da Silva. Hasoru malu ne’e, Prezidente husu ba órgaun ezekutivu atu hanaruk mandatu Prokuradór Jerál Repúblika, José da Costa Ximenes, tanba mandatu tinan rua remata ona. Maibé, Xefe Governu sujere hili PJR foun. “Governu hato’o verbalmente ba Prezidente katak di’ak liu husik Prezidente foun maka  nomeia Prokuradór foun, tanba tuir konstituisaun antes Prezidente nomeia PJR tenke rona mós Governu”, tenik lidér governu. Hodi hatutan, seidauk simu lista nomeasaun ba kargu Prezidente TR hosi PR durante diskusaun. Governu Kumpri Desizaun Xefe Estadu https://tatoli.tl/2017/04/28/governu-kumpri-desizaun-xefe-estadu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-28 DILI – Ministru Estdau Kordenadòr ba asuntu Administrasaun Estadu no Justisa nomos Ministru Adaministrasaun Estatal, Dionìsio Babo hateten kumpri desizaun Prezidente Repúblika ba nomeasaun Prezidente Tríbunal Rekursu foun no hanaruk mandatu Prokuradór Jerál Repúblika sesante ba tinan haat. “Tuir konstituisaun ne’e kompetènsia Prezidente, prosedementu balun tenke rona husi governu, tanba ne’e iha enkontru regulares entre Primeiru Ministru no Prezidente parese iha ona diskusaun, ne’e governu la tau kanuru tohar”, dehan nia hafoin partisipa serimonia tomada pose iha Palasiu Prezidensiál hafoin seremonia tomada pose PTR no PJR, sesta (28/4). Governu liuhusi Ministériu Justisa sei kontinua apoiu administrativa no finanseira hodi dezenvolve justisa iha rai laran. Entretantu, Prezidenti TR, Deolindo dos Santos sei termina mandatu iha 2021, enkuantu mandatu PJR hanaruk to’o 2021. Prezidente TR no PJR Simu Pose https://tatoli.tl/2017/04/28/prezidente-tr-no-pjr-simu-pose/ tatoli.tl Notísia 2017-04-28 DILI – Prezidente Tribunàl Rekursu foun, Deolindo dos Santos no Prokuradòr Jeràl Repùblika (PJR), Josè da Costa Ximenes simu pose hosi Prezidente Repùblika sesante, Taur Matan Ruak, ohin iha Palàsiu Prezidensiàl Bairopite. Deolindo dos Santos asume kargu ne’e hahú 2017 to’o 2021, enkuantu José Ximenes hanaruk ninia mandatu to’o 2021. Xefe Estadu durante seremonia tomada pose husu ba nain rua atu servisu maka’as, independente hodi kombate krime no korupsaun iha rai laran. “Servisu ministèriu pùbliku tenke independente, la tau interese privadu no grupu ka partidariu hodi kombate krime no korupsaun”, hatete. Bankada FRETILIN Husu PN Ezerse Kompeténsia ba Nomeasaun PTR https://tatoli.tl/2017/05/02/bankada-fretilin-husu-pn-ezerse-kompetensia-ba-nomeasaun-ptr/ tatoli.tl Notísia 2017-05-02 DILI – Bankada FRETILIN husu ba Parlamentu Nasionál (PN) atu ezerse kompeténsia konstitusionál no hola pozisaun polítika atu la-ratifika nomeasaun Prezidente Tribunál Rekursu (PTR) foun no husu ba Prezidente eleitu atu ignora nomeasaun PTR nomós rekondusaun Prokuradór Jerál Repúblika, nune’e Xefe Estadu eleitu bele halo rasik desizaun bainhira asume kargu. Deklarasaun polítika Prezidente bankada, deputadu Anicete Guterres iha plenária ohin liga ba artigu 95 (kompeténsia Parlamentu Nasionál nian) parte tolu alinea a) ratifika nomeasaun Prezidente do Tribunál Supremu Justisa ninian no mós eleisaun Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian. Entretantu, konstituisaun artigu 86 ne’ebé ko’alia kona-ba kompeténsia Prezidente Repúblika alinea j) esplika, foti Prezidente Tribunál Supremu Justisa no fó pose ba Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian. k) Foti Prokuradór-Jerál Repúblika nian hodi hala’o knaar iha tinan ha’at nia laran; Deputadu bankada Partidu Demokráriku, Adriano do Nascimento hateten agora Nasaun seidauk iha Supremu Tribunál Justisa (STJ), tanba ne’e Tribunál Rekursu bele ezerse funsaun Supremu Justisa. Nascimento dehan, se PN koloka atu halo ratifikasaun, serake ida ne’e kompeténsia PN nian, parte ida Nasaun ne’e seidauk iha STJ no iha de’it TR, ezerse hela hirarkia a’as liuhusi órgaun soberanu. Razaun ne’ebé bankada FRETILIN levanta hodi konsidera tempu fulan ida atu remata mandatu, Prezidente Repúblika sesante halo aktu la-normál. “Aktu ne’e interesse atu asegura funsionamentu iha instituisaun Estadu”, hatete Aniceto. Tuir bankada ne’e, loloos Xefe Estadu halo ona nomeasaun desde eis Prezidente Tribunál Rekursu moras e halo servisu ho kadeira roda no loron ida tama oras rua de’it. Nune’e Bankada FRETELIN konsidera aktu ne’e hatudu deskonsiderasaun ba PR eleitu no PN, tanba nomeasaun divia submete ba PN hodi bele halo klarifikasaun. Tanba dadaun ne’e, nia informa dehan tribunál sira ho apoiu governu nian hala’o inspesaun no avaliasaun ba juiz hotu, inklui juiz TR. Avaliasaun ne’e duni mak sei haree kualidade juiz no determina juiz sira nia klase. “Prezidente iha serteza hatene programa ida ne’e, atu halo nomeasaun ba prezidente tribunál foun, tribunál tenke iha opsaun oinsá hadi’a sistema justisa no kualidade instituisaun”, katak tan. Hodi hatutan tan, Xefe Estadu devia hein rezultadu ne’e iha ona mak halo nomeasaun ba Prezidente Tribunál Rekursu foun no la-divia ansi atu halo nomeasaun ba kargu importante tebes ne’e. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak foin lalais ne’e nomea Prezidente Tribunál Rekursu foun, Deolindo dos Santos hodi troka Guilhermino da Silva ne’ebé rejigna-án tanba moras. Alende ne’e fó fi’ar tan José da Costa Ximenes hodi asume responsabilidade nu’udar Prokuradór Jerál Repúblika ba periodu ida tan. PTR Halo Enkontru Dahuluk ho Xefe Estadu https://tatoli.tl/2017/05/03/ptr-halo-enkontru-dahuluk-ho-xefe-estadu/ tatoli.tl Notísia 2017-05-03 DILI – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR) foun, Deolindo da Silva hala’o enkontru dahuluk ho Xefe Estadu, Taur Matan Ruak hafoin simu tomada pose foin lalais ne’e. “Prezidente Repúblika ninia prespetiva oinsá atu lori justisa ba oin”, informa Deolindo ba jornalista sira hafoin hasoru malu iha Palásiu Prezidensiál Bairopite, kuarta, (3/5). Enkontru ne’e, ko’alia kona-ba prespetiva ba dezenvolvimentu setór justisa iha rai laran. Entretantu, nomeasaun ba Deolindo hetan kontra hosi bankada parlamentár FRETILIN no husu ba Parlamentu Nasionál atu uza artigu 95 konstituisaun ne’ebé ko’alia konaba (kompeténsia Parlamentu Nasionál nian) parte tolu alinea a) ratifika nomeasaun Prezidente do Tribunál Supremu Justisa ninian no mós eleisaun Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian. PN Husu Investiga Kazu Bebonuk https://tatoli.tl/2017/05/08/pn-husu-investiga-kazu-bebonuk/ tatoli.tl Notísia 2017-05-08 DILI – Relasiona ho joven Tiago Inacio Coelho tinan 20 ne’ebé mate tanba deskonfia tiru hosi oknum Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Prezidente Parlamentu Nasionál, Aderito da Costa Hugo husu halo investigasaun kle’an ba kazu ne’e. ʺIta husu atu halo investigasaun ba motivu no autór sira ne’e tanba ita besik ona eleisaunʺ, dehan nia iha Palásiu Prezidensiál Bairopite, segunda (8/5). Tuir nia investigasaun profundu maka bele detekta motivu hosi akontesementu. ʺInvestigasaun detalla para deteta motivu hosi aktu sira ne’e saida, karik menus profesionalismu ou kontroluʺ. Entretantu, Tiago Inacio Coelho tinan 20 mate iha sábadu (6/5) tuku 20:00 iha Bebonuk Gruta, suku Komoro, postu administrativu Dom Aleixo, munisipiu Dili. Ajenda Dahuluk Prezidente TR mak Inspesaun https://tatoli.tl/2017/05/09/ajenda-dahuluk-prezidente-tr-mak-inspesaun/ tatoli.tl Notísia 2017-05-09 DILI – Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos hateten tempu besik sei halo inspesaun hodi hasa’e kualidade servisu durante ninia mandatu. “Ajende primeiru ne’ebé maka ha’u atu haree maka inspesaun ba instituisaun”, dehan ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál horseik. Inspensaun atu haree funsionamentu instituisaun nomos halo promosaun ba juíze sira. “Inspesaun tenke aselera tanba dadaun iha juíz nain rua maka hala’o servisu ne’e, para iha promosaun ba juíz sira, nune’e servisu ho di’ak iha Tribunál Distritál no Tribunál Rekursu rasik”, tenik. Alende ne’e, tuir sei aselera prosesu kazu pendente kuaze atus ida resin. Oras ne’e, nia kontinua servisu hamutuk ho estrutura  konsellu majistradu hosi mandatu prezidente antigu, Guilhermino da Silva. “Estrutura ne’e funsiona hanesan bai-bain hafoin ha’u simu pose”, dehan tan. Amu Martinho Husu Jornalista Sira Hariku ho Referénsia https://tatoli.tl/2018/05/03/amu-martinho-husu-jornalista-sira-hariku-ho-referensia/ tatoli.tl Notísia 2018-05-03 DILI — Eis Pároku Parókia Manatuto, padre Martinho Gusmão, hateten problema ne’ebé jornalista timoroan sira hasoru iha ohin loron maka falta lee, tan ne’e ladun iha referénsia atu dezenvolve notísia ida. “Ezemplu maka bainhira ko’alia kona-ba tratadu marítima, ha’u tenki lee jornál hosi rai seluk atu komprende duké notísia hosi jornal Timor nian”, hatete ba ajénsia Tatoli iha nia hela fatin relasiona ho loron mundiál ba liberdade imprensa. Amu Martinho hatutan: “Ita nia jornalista sira ema ko’alia kona-ba bee no tasi, sira hakerek fatuk no ai. Tenke lee barak. Lee beibeik molok hakerek”. Padre ne’e husu atu jornalista sira tenke profisionál no domina kampu, se bele aprende sai jornalista kaliber internasionál. Tuir Amu Martinho jornalista hanesan prokuradór no juiz, ladún hatene halo cover both side (balansu), katak buka maka ema nia sala maibé la’ós lia loos. “Ha’u hanoin ita nia jornalista sira lahatene liberdade no libertarianidade, nune’e estraga ita nia kultura demokrátika”, afirma. Amu esplika liberdade signifika pozitivu, katak, oinsá maka moris tuir dalan no lia loos. Libertarianidade ka libertarian katak halo tuir hakarak de’it. Papél Jornalista Estratéjiku https://tatoli.tl/2018/05/03/papel-jornalista-estratejiku/ tatoli.tl Notísia 2018-05-03 DILI – Jornalista seniór timoroan, Otélio Ote, hateten papél jornalista estratéjiku tebes tanba sai sentru ba formasaun karáter ba sidadaun. Tuir Ote TL iha ona  lejizlasaun ba komunikasaun sosiál, kódigu étika no Konsellu Imprensa, maibé presiza tan instituisaun ida ne’ebé konsentra liu-ba kapasitasaun rekursu umanu no instituisaun ne’ebé konsentra ba kontrolu kualidade jornalista no jornalizmu. “Jornalista ida-ida tenki hakas án dezenvolve án no dezenvolve kapasidade. Sosieade demokrátiku no inteletuál kontinual aumenta, tan ne’e ita presiza buat ida di’ak liu tan hodi hatudu performa profisional ás”, tenik nia relasiona ho liberdade imprensa mundiál ne’ebé akontese, ohin. Tuir Eis jornalista RCTI ne’e katak kualidade jornalizmu en- jerál seidauk estandarte tuir padraun kualidade jornalista hosi IFJ (Institute for Journalist), mínimu kapasitassun interna no externa, seidauk iha Konsellu Redasaun iha mídia sira ne’ebé bele implementa polítika redasaun liuhusi planu kobertura, linguajen jornalístiku seidauk di’ak no selu-seluk tan. “Konsellu imprensa presiza efetiva aprosimasaun ba mídia sira, buka  hatene nia kondisaun no problema hodi bele estabelese programa ba dezenvolvimentu mídia. Tinan ne’e, tinan mudansa mentalidade ba ita hotu”, tenik tan. Kona-ba liberdade imprensa, Ote afirma liberdade imprensa iha Timor la’o di’ak tanba iha liberdade asesu informasaun no públika informasaun. Prezidente Tatoli Agradese SEKOMS https://tatoli.tl/2019/07/31/prezidente-tatoli-agradese-sekoms/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 DILI, 31 jullu 2019 — Prezidente Agência TATOLI, I.P, José da Costa hato’o agradesementu ba atuál Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvenal dos Reis Akara, ne’ebé prioritiza Tatoli iha programa VIII Governu Konstitusionál. “Nu’udar prosesu kontinuidade ida, iha vida instituisaun no nasaun nian, ami hakarak ho laran luak, agradese no fó obrigadu wa’in tebes ba Exelénsia Sekretáriu Estadu Komunikasun Sosiál ne’ebé hatudu nia preokupasaun no ho kompromisu aas hodi tau kedas TATOLI iha pontu dahuluk iha programa VIII Governu Konstitusionál, ba setór komunikasaun sosiál atu apoiu no reforsa Agência TATOLI,” katak José liuhusi ninia deskursu iha seremónia aniversáriu TATOLI. I.P. ba datoluk (27 jullu 2016-27 jullu 2019) no lansamentu TATOLI Institutu Públiku iha Timor Plaza, Dili, ohin. Hosi programa Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál ne’e, nia haktuir, tradúz iha asaun konkreta ho alokasaun orsamentu própriu ba 2019 nu’udar fundu inisiál ba TATOLI, nomea no fó tomada pose ba prezidente no Konsellu Diretivu TATOLI, no ohin, marka iha fatin ida ne’e prosesu transformasaun ida ne’ebé hotu-hotu  sei asiste liuhosi lansamentu, hodi sai hosi Embriaun TATOLI ba TATOLI Institutu Públiku. Perante bainaka sira nia futar oin, Prezidente TATOLI afirma, nu’udar instituisaun mídia públiku ida ne’ebé moris iha era dijitalizasaun, TATOLI hasoru dezafiu foun intermu kompetisaun. “Atu hasoru dezafiu foun ne’e, ami kontinua kapasita-án hodi bele kompete, lalais maibé rigór. La’ós de’it iha notísia ka textu, maibé iha audio, video, foto no infográfika. Ami komprometidu atu hasoru dezafiu foun sira ne’e hamutuk nu’udar ekipa, no tuir fraze ne’ebé ami babain temi tanba ita sei la’o dook, ita persiza la’o neneik no la’o hamutuk ,” nia haklaken. “Tanba TATOLI tenke funsiona ho karáter Multimedia, Multikanál, Multi Plataforma hodi evolui no funsiona nu’udar sentru ba produsaun sinema no jestaun ba arkivu, no dokumentasaun sira estadu nian tuir estatutu haruka, mak ami sei tenta másimu posível atu konsentra no hatúr neneik espetativa sira ne’e iha tinan hirak mai oin, durante ami nia mandate,” José dehan ho esperansa. Nia konsiente katak ne’e la’ós fásil maibé mós la’ós imposivel. Tanba ida ne’e, mak ho exelénsia sira-nia prezensa ohin, no apoiu sira ne’ebé hatudu ona durante ne’e, lori TATOLI nia naran nia hato’o agradese wa’in tebes, no kontinua husu atu apoiu nafatin TATOLI para bele hadi’a án tuir espetativa públiku. KSTL Husu Governu Halo Revizaun Ba Lei Traballu https://tatoli.tl/2019/08/09/kstl-husu-governu-halo-revizaun-ba-lei-traballu/ tatoli.tl Notísia 2019-08-08 DILI, 8 agostu 2019 – Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), liuhosi ninia Prezidente, Almerio Vila Nova, husu Governu bele konsidera halo revizaun ba Lei nú.4/2012 21 fevereiru, kona-ba Lei Traballu. “Ami nafatin hato’o ba Governu atu halo revizaun ba Lei Traballu, ne’ebé lei refere ami halo ona diskusaun iha tinan rua liubá, iha 2017”, nia tenik ba Agência TATOLI, iha ninia k’naar fatin, Santa Cruz, kinta ne’e. Nia dehan, esbosu lei iha ona Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár (MRLAP) ninia fatin. “Ami sei dudu prosesu ne’e atu nune’e Governu liuhosi MRLAP bele aprezenta ona iha Konsellu Ministru, nune’e bele lori ba Parlamentu Nasionál hodi hetan aprovasaun”, nia akresenta. Tuir Almerio, buat barak iha Lei 4/2012 mak sei falta, tanba antes ne’e tuir Regulamentu UNTAET nú.5/2002 1 maiu, ne’ebé aprova Kódiku Laborál ba Timor-Leste, no konsege halo revizaun no entrada vigór iha  2012. “Lei ne’e tenke ajusta ho situasaun dinámika moris ema nian iha tempu ohin. Entaun ami konsidera lei ne’e iha artigu balun mak presiza iha mudansa, liliu iha tipu kontratu nia tanba tipu kontratu iha determinadu no indeterminadu, maibé iha realidade iha aplikasaun iha buat seluk tan”, nia dehan tan. Nia subliña tan, agora iha ona kontratu ba loron no kontratu borongan , entaun ida ne’e presiza tau iha lei para labele mosu multi intrepretasaun ba artigu iha Lei Traballu. Nune’e mós nia dehan, artigu balun mak regula kona-ba moras ka karik kompañia iha situasaun bankarota no nia atu taka, oinsá mak atu rezolve situasaun hirak ne’e. “Asuntu hirak ne’e mak lei traballu la preve klaru iha ne’ebá”, nia afirma. Rezultadu Referendu Muda ba 4 Setembru 1999 Tanba Akontese Violénsia https://tatoli.tl/2019/09/04/rezultadu-referendu-muda-ba-4-setembru-1999-tanba-akontese-violennsia/ tatoli.tl Notísia 2019-09-04 DILI, 04 setembru 2019 – Eis Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten rezultadu Konsulta Populár (Referendu) loloos fó sai iha 7 setembru 1999, maibé haree ba situasaun violénsia ne’ebé akontese maka’as iha Timor-Leste mak rezultadu ne’e fó sai fali iha 4 setembru 1999. “Iha momentu ne’ebá violensia aumenta, tanba ne’e  di’ak liu aselera tiha anúnsiu rezultadu ne’e”, tenik Horta iha Hotel Timor, kuarta ne’e. Nia esplika, bainhira Organizasaun Nasaun Unida (ONU) dada bebeik fó sai rezultadu ne’e mak violénsia sei akontese maka’as liután. “Rezultadu atraza bebeik ema barak sei mate nafatin, uma sira mós sunu hotu entaun ONU tenke hola desizaun lais liu”, nia haklaken. Premiadu Nobel Dame ne’e haktuir, iha tempu ne’ebá nia tuir votasaun iha estranjeiru no la rona rezultadu tanba hafoin votasaun hala’o kedas viajen ba Nova Iorke. “Tempu ne’ebá ha’u iha Austrália, seidauk rona rezultadu, ha’u tama kedas aviaun hodi ba Nova Iorke no bainhira to’o iha ne’ebá mak jornalista sira barak mai hasoru ha’u sira dehan, imi manán ona, maibé hahú hosi ne’e violénsia aumenta maka’as loos”, nia haktuir. Tanba ne’e, ohin loron komemora fila fali loron fó sai rezultadu referendu hodi jerasaun foun sira hanoin hikas fali sakrifísiu hirak ne’ebé liu ona ba kotuk, la’ós tinan rua-nulu de’it, maibé tinan rua-nulu resin haat ne’ebé liu ona FALINTIL no povu barak mak mate. “Vitória la’ós hahú de’it hosi 1999, maibé hahú kedas iha 7 dezembru 1975 bainhira Indonézia tama iha ne’e, Maromak hatene ona loron ruma Timor-Leste tenke sai hosi Indonézia, no ohin sai duni,” dehan líder diplomata ne’e. Veteranu Hamoos Edifísiu INTERFET https://tatoli.tl/2019/09/27/veteranu-hamoos-edifisiu-interfet/ tatoli.tl Notísia 2019-09-27 DILI, 27 setembru 2019 - Veteranu Rezisténsia Munisipiu Dili, ohin, organiza malu halo limpeza jerál hodi hamoos duut no fo’er iha edifísiu Misaun INTERFET Camp Phoenix, Caicoli, Dili. Sekretariu Jerál Task Force Veteranu ba Asuntu Interese Nasionál, Jorge Alves. Imajen/Tatoli/Eugénio Pereira Estadu Timor-Leste husi serimónia komemorasaun aniversáriu Forsa INTERFET tama iha Timor-Leste ba dala 20 (20 Setembru 1999-20 Setembru 2019) liubá, dedika hikas ona plaka Memoriál Onra Ba INTERFET- Forsa Internasionál Ba Timor-Leste. Plaka ne’e inaugura direita husi, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo akompaña husi eis Komandante INTERFET no Eis Governadór Jerál Austrália, Piter Cosgrove, iha Palásiu Governu, Dili, ne’ebé  sei ba tau iha edifísiu Camp Phoenix. Sekretariu Jerál Task Force Veteranu ba Asuntu Interese Nasionál, Jorge Alves dehan, edifísiu  INTEERFET Camp Phoenix Caicoli sei uza utiliza ba sede veteranu Munisípiu Dili nian. Iha tempu okupasaun Governu Indonézia, povu Timor-Leste halo demonstrasaun hodi ezije indesénsia no ohin loron veteranu sei uza fali fatin ne’e hodi sai memória ba independénsia Timor-Leste. Jorge dehan, sira okupa fatin ne’e hodi uza ba sede veteranu, tanba durante ukun aan too agora veteranu Dili la  iha edifísiu. “Ita hatene katak, veteranu nia fatin la iha, no Palásiu Sinzas ne’ebé Maun Xanana uza fó ona ba Sekretáriu Estadu Veteranu maka uza. Tanba ne’e ami mai okupa fali fatin ne’e uza ba veteranu nia fatin,” dehan Jorge Alves,  ba Ajénsia TATOLI iha Caicoli, Dili. Nia dehan, ba oin sira sei husu ba Governu Timor-Leste atu fó apoiu fundus hodi reabilita edifísiu refere  atu bele trata serbisu administrasaun ba nesesidade no interese veteranu sira nian. “Dala ruma veteranu sira mate, ita atu lori mate isin ba presta omenajen mós fatin la iha. Ne’ebé ami agradese ba governu anunsia ona fatin ne’e sai  memória  ba INTERFET no sai fatin ba veteranu sira hotu,” tenik nia. Tuir observasaun Ajénsia Tatoli, nota, programa limpeza ne’e hetan partisipasaun másimu husi veteranu rezisténsia  sivíl no militár. Veteranu sira mós sei husu ba Autoridade Munisípiu Dili no ekipa Bombeiru atu koloka karreta ba hodi fase moos edifísiu ne’e inklui ra’ut fo’er ba soe iha sentru Lixu Tibar. Hasai Okupante Tasi Tolu, La Viola Direitu Umanu https://tatoli.tl/2019/10/21/hasai-okupante-tasi-tolu-la-viola-direitu-umanu/ tatoli.tl Notísia 2019-10-21 DILI, 21 outubru 2019 – Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PHJ-sigla portugés) observa katak, atuasaun ne’ebé Sekretaria Estadu Terra no Propriedade (SETP) foti hodi hasai okupante sira iha zona protejidu Lagoa Tasi Tolu la viola direitu umanu. PDHJ nia haree katak, atuasaun ne’e tuir Lei no iha koordenasaun ida di’ak no mútua entre autoridade, liuliu SETP ho komunidade ou okupante sira. PDHJ instituisaun independente liga ba mandatu númeru 7/2004 iha artigu 24 fó dalan ba PDHJ atu halo fiskalizasaun no monitorizasaun hosi asaun autoridade públikas nian ba iha komunidade sira Iha eviksaun ba komunidade uma kain 36 iha Lagoa Tasi Tolu ne’e  observa direita mós hosi PDHJ atu bele haree iha prosesu ne’e komete irregularidade ruma tuir lei ou lae, inklui mós observa atuasaun ne’e viola direitu umanu ou lae. Diretór Nasionál ba Fiskalizasaun no Monitorizasaun PDHJ, Bartolomeu Gonçalves, informa, iha prosesu ne’e PDHJ haree katak autoridade sira hasai ema ho dignu  no iha avizu antes. “Ami haree autoridade ne’ebé mak halo asaun iha koordenasaun di’ak tebes ho komunidade,” Bartolomeu Gonçalves, hateten ba Ajénsia TATOLI , Sesta foin lalais ne’e. PDHJ nota katak la iha violasaun ba direitu umanu, maibé PDHJ sei konfirma ho autoridade munisípiu Dili, Diresaun Nasionál Terra no Propriedade (DNTP) atu konfirma notifikasaun, konsultasaun, diálogu hodi husu kona-ba komunidade ne’ebé mak okupa rai estadu nian. Durante EE, KSTL Rejista Kazu Disputa Hamutuk 102 Entre Kompañia no Traballadór https://tatoli.tl/2020/05/22/durante-ee-kstl-rejista-kazu-disputa-hamutuk-102-entre-kompania-no-traballador/ tatoli.tl Notísia 2020-05-22 DILI, 22 maiu 2020 – Durante implementasaun Estadu Emerjénsia (EE) kuaze loron 60, halo kompañia barak maka lakon rendimentu no traballadór barak maka lakon empregu inklui saláriu la kompletu. Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almeiro Vila Nova, nota katak krize impase polítika to’o pandemia COVID-19 inklui implementasaun EE, transforma ona krize ekonomia iha rai-laran ne’ebé halo kompañia barak maka suspende sira ninia atividade no sira-nia produsaun, tanba ne’e iha traballadór barak maka lakon servisu no konsumidór la sufisiente atubele fó rendimentu ba kompañia sira, tanba ne’e sindikatu rejista kazu disputa barak. “Númeru disputa ami rejista iha kazu 102, durante implementasaun períodu Estadu Emerjénsia nia-laran, husi fulan-marsu nia rohan to’o agora”, tenik Almeiro Vila Nova, foin lalais ne’e, iha Caicoli. Nia esplika, husi númeru ne’e, kazu kona-ba hapara servisu hamutuk 20-resin, enkuntu kazu kona-ba saláriu hamutuk 50-resin husi kompañia 97. “Husi númeru kompañia, ninia númeru traballadór ne’ebé maka afeta husi kazu ne’e hamutuk 300-resin”, nia akresenta. Nia haktuir, foin lalais KSTL identifika iha Oé-cusee, iha setór konstrusaun ida, iha ámbitu EE traballadór sira hakarak ba servisu maibé komunidade sira impede iha dalan klaran, enkuantu kompañia hakarak traballadór sira tama. “Sira iha situasaun dilemátiku. Entaun momentu ne’ebá kompañia hakarak hasai hotu sira atu rektruta ema foun, maibé ikus mai ami konsege rezolve atu kompañia la rekruta ema foun no implementa shift ne’ebé balun servisu balun deskansa”, nia relata. Kriminaliza Difamasaun Sei La-hamate Prinsípiu K-RDTL https://tatoli.tl/2020/07/05/kriminaliza-difamasaun-sei-la-hamate-prinsipiu-k-rdtl/ tatoli.tl Notísia 2020-07-05 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) Artigu 1 (1): Hatete Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-án no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian. International Covenant on Civil and Political Rights (Paktu Internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku, ICCPR, sigla inglés). Artigu 1 (1) hatete ema hotu ne’ebé moris mai ukun-án no ida-mesak no iha dignidade no direitu hanesan ema moris ida-idak nian. Universal Declaration of Human Rights (Deklarasaun Universál Direitu ema-nian, UDHR, sigla inglés). Artigu 1 (1) hatete ema ida-idak moris mai ukun-án rasik no iha dignidae ho direitu ne’ebé hanesan no sira iha ona hanoin ho razaun katak sira iha konsiénsia iha moris hamutuk. Konstituisaun RDTL Artigu 1 (1): Repúblika Demokrátika Timor-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-án no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Artigu 2 (1): Soberania haktuur metin iha povu ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka. Artigu (36): Ema idaidak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende án rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran. Artigu 40 (3): Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade. Artigu 9 (1): Orden jurídika Timor nian adopta PRINSÍPIU sira direitu internasionál jerál nian eh hotu-hotu nian. Artigu 19 hatete ema hotu iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ba liberdade pensamentu labele iha intervensaun liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho ideia no kualker tipu, labele hetan limitasaun husi nasaun. Artigu 5 (1): Afirma laiha ka seidauk iha dispozisaun ka paktu ruma maka bele interpreta direitu husi pais ida nian ou grupu ka individu ou ema ida envolve án para realiza atividade ou halo asaun ne’ebé ho objetivu kona-ba sobu ka limita direitu ka liberdade ida ne’ebé maka rekoñese ona iha paktu ruma. Artigu 17 (1): ema ida labele direitamente ou interven ba ema seluk nia problema iha privasidade, família, uma ou korespondénsia, ka atake ne’ebé dez-autorizadu dignidade ka reputasaun. (2): hotu iha direitu ba protesaun husi lei kona-ba defende nia naran di’ak (Nama Baik). Artigu 19 (1): Ema hotu iha direitu hato’o nia pensamentu sem intervensaun (2): ema idaidak iha direitu ba liberdade espresaun; iha direitu ne’e inklui mos liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho ideia sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun sem husi orál no eskritu ou impresso (cetak) ka forma husi arte, ou através husi maneira komunikasaun seluk. (3): Atu implementa direitu ne’ebé regula iha (2): Husi artigu 3 tenke akompaña ho dever no responsabilidade espesiál. Presiza determina limitasaun, maibé ida ne’e so bele previstu iha lei tuir nesesariu: a) Respeito direitu ou reputasaun ema seluk nian. b) Protesaun seguransa nasionál ou orden públika, saúde, sosiedade, morál. Kestaun legál Bele ka la’e K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun fó dalan implementa lei kona-ba kriminaliza defamasaun? Bele ka la’e K-RDTL fó protesaun ba direitu liberdade espresaun ema ida-idak nian? Bele ka la’e PRINSÍPIU K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun fó dalan implementa lei kona-ba kriminaliza defamasaun? Artigu 9 K-RDTL (1): nia dispozisaun simu ona direitu internasionál kona-ba ICCPR iha juridisaun seberania Repúblika Demokrátika TimórLeste iha loron 18 fulan-setembru 2003, signifika K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun liuhusi artigu 9 (1): integralmente adopta ona PRINSÍPIU direitu internasionál kona-ba ICCPR. Bele ka lae K-RDTL fó protesaun ba direitu liberdade espresaun ema ida-idak nian? K-RDTL artigu 40 kona-ba (liberdade espresaun informasaun) (3): hatete lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu 40 ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade. Signifika, K-RDTL garantia ona ema ida-idak iha direitu no dever ba liberdade espresaun tuir Konvensaun UDHR (Universal Declaration of Human Rights) liberdade espresaun ema ida-idak nian rekoñese universál iha internasionál. Rekoñese no entrade ka prevee ona iha UDHR no mos ICCPR. Artigu 19 UDHR hatete ema hotu iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ba liberdade pensamentu labele iha intervensaun, liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho idea sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun husi nasaun. Alen ida ne’e kontinua iha artigu 19 (2): ICCPR hatete ema ida-idak iha direitu ba liberdade espresaun; iha direitu ne’e inklui mos liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho idea sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun sem husi orál no eskritu ou impresso (cetak) ka forma husi arte, ou através husi maneira komunikasaun seluk. Liberdade espresaun, rejime juridika direitu ema-nian garantia direitu individu nia dignidade no reputasaun (right to honour or reputation). Iha referénsia direitu ema-nian signifika dignidade ka naran di’ak no reputasaun faz parte iha direitu privada (privacy rights). Tanba  ida ne’e maka direitu privada, tenke iha protesaun ekivalente ba ema ida-idak nian dignidade ka naran di’ak no reputasaun hanesan atributu anexadu iha ema induvidu ida-idak nian. Sem atributu ne’e maka, ema ida sei lakon nia onra ka integridade umanu. Por isso, este direitu é formulado negativamente. Mai ita lee dispozisaun balun iha konvensaun ICCPR. Artigu 17 (1): ema ida labele direitamente ou interven ba ema seluk nia problema privada, família, uma ou korrespondensia, ka atake ne’ebé la autoriza dignidade ka reputasaun. (2): Ema hotu iha direitu ba protesaun husi lei kona-ba defende nia naran di’ak (Nama Baik) lei nasionál Timor -Leste fó protesaun ba direitu sira ne atraves husi K-RDTL. Artigu 36 Ema ida-idak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende án rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran. Da mesma forma, através das suas leis orgânicas, direitu ba dignidade ka reputasaun hanesan direitu priviléjiu aprova husi paktu Universal Declaration of Human Rights hatete ema ida-idak iha direitu atu hetan protesaun ba nia, privada ka família dignidade onra ho direitu ne’ebé nia iha. Haree husi ne’e pais iha garantia no responsabilidade atu fó protesaun ba direitu sira ne. Tuir Prinsipiu “State Responsilibity” katak pais tenke halo protesaun ba dignidade no reputasaun iha lei penál nasionál, nune’e bele kriminaliza kontra kualker atake ou asaun hasoru ema ida nia vida privada ou prejudika integridade ema ida nian, (crimes against integrity of person). Komesa husi hahalok halo foer ema-nian naran ka iha lian Indonézia dehan pencemaran nama baik (demafation) insulta ka difamasaun katak “Liafuan husi hahalok sira ne’e krime, maibé protesaun dignidade ka reputasaun individu tenke haree mos direitu sira seluk kona-ba liberdade ko’alia ( free speech ), espresaun (freedom of expression), liberdade imprensa (freedom of the press) tenke iha protesaun husi nasaun ka pais ida ne’ebé hakerek nain hato’o iha leten. Atu nune’e pais bele kriminaliza aktu sira ne. Limitasaun kona-ba Liberdade Espresaun Espozisaun iha leten hatudu iha relasi entre Liberdade Espresaun ho Direitu kona-ba Dignidade ka reputasaun nain rua ne’e tenke hetan garantia no protesaun husi pais. Tenke hatama ba kontestu responsabilidade iha lian-Indonézia dehan tanggungjawabnya. Pais bele halo derogation’ ho forma halo redusaun ka limitasaun kona-ba sira nain rua ne’e. Tanba  sira nain rua ne’e tama iha kategoria ‘non-derogable rights’. Mas lisensa ba kontestu responsabilidade ne’e la’ós siginifika pais bele halo aktu sira ne’e tuir konforme sira-nia hakarak. Tanba bele prejudika esensia husi direitu balun. Tanba ne’e, dispozisaun husi derogation haketak husi dispozisaun sira ne’e: laiha ka seidauk iha dispozisaun husi paktu ka konvensaun ruma maka bele interpreta hanesan fó direitu ba nasaun ida, grupu ka individu para realiza atividade hodi foka ka sobu direitu liberdade ka atu limita hanesan ho saida maka hatete ona iha ICCPR artigu 5 (1) : Afirma laiha ka sedauk iha dispozisaun ka paktu ruma maka bele interpreta direitu husi pais ida nian ou grupu ka individu ou ema ida envolve án para realiza atividade ou halo asaun ne’ebé ho objetivu kona-ba sobu ka limita direitu ka liberdade ida ne’ebé maka rekoñese ona iha paktu ruma. Signifika limitasaun ne’e labele prejudika protesaun sira ne’ebé iha direitu ema-nian. Mesmu direitu hirak ne’e bele halo redusaun ka limitasaun tenke tuir dalan legál hanesan tuir mai ne’e: (i) tenke hatete tuir lei ka deklara iha lei (prescribed by law) ; (ii) orden públika (public order) ; (iii) saúde públika ka morál (morál and public health); (iv) seguransa nasionál (national security); (v) seguransa públika (public safety); (vi) Direitu Liberdade ema seluk nian (rights and freedom of others); (vii) Direitu no reputasaun ema nian (rights and reputations of others); (x) Nesesariu iha sosiedade demokrátika (necessary in a democratic society). Dispozisaun hirak ne’e sai hanesan prinsípiu limitasaun no sai hanesan koredór ida ne’ebé pais ida tenke halo tuir. Komentár jerál (General Comment) paktu internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku ICCPR), subliña: Pais ne’ebé hola parte iha paktu refere labele kontra direitu hirak ne’ebé hatete ona iha paktu ne’e. Atu halo limitasaun ba direitu hirak ne’e tenke iha razaun forte tuir dispozisaun ka norma ne’ebé hatete iha ICCPR. Ne’e maka kuandu atu halo limitasaun ba direitu ruma pais sira ne’e tenke halo ho proposionál para bele alkansa objetivu tuir lei no garante protesaun kontinua ho efetivu kona-ba direitu ne’ebé rekoñese iha paktu ICCPR. Limitasaun labele hatur ka halo ho metode ne’ebé bele hamate esénsia direitu ne’ebé rekoñese iha paktu internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku. PRINSÍPIU K-RDTL artigu 1 aliña (1): kontra keiteria ka norma konvensaun internasionál kona-ba ICCPR ka la’e? Baze Legál K-RDTL ne’ebé asembleia konstituente aprova iha 22 marsu 2002. ICCPR akordu multilaterál ne’ebé aprova husi ONU tuir rezolusaun 2200A (XXI) iha 16 dezembru 1966. Konkluzaun Kriminaliza lei defamasaun sei la-hamate Prinsípiu K-RDTL bainhira halo tuir dispozisaun hirak ne’ebé iha paktu ICCPR. Artigu 40 (3): Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu 40 ida ne’e ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema ida-idak nia dignidade. Signifika lei-inan fó dalan atu halo lei-oan kona kriminaliza defamasaun maibé tenke tuir kriteira ka dispozisaun sira iha paktu ICCPR. Hakerek nain agora daudaun kontinua estudu mestradu iha programa Direitu Internasionál, Universidade Airlangga, Indonézia. Prezidente Repúblika dekreta ona estadu emerjénsia daneen https://tatoli.tl/2020/10/03/prezidente-republika-dekreta-ona-estadu-emerjensia-daneen/ tatoli.tl Notísia 2020-10-03 DILI, 03 outubru 2020 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ohin, dekreta ona Estadu Emerjénsia daneen ba loron tolu-nulu (30). Estadu emerjénsia daneen ne’e hahú hosi tuku 00.00 iha 5 outubru 2020 (segunda-feira) no termina iha tuku 23.59 iha 3 novembru 2020 (tersa-feira). Deklarasaun Estadu Emerjénsia sei abranje territóriu nasionál tomak. Prezidente Repúblika dekreta Estadu Eemerjénsia hafoin Parlamentu Nasionál, ohin, 3 outubru, fó autorizasaun ba renovasaun. “Deklarasaun Estadu Emerjénsia sei parsialmente suspende no limite direitu ba sirkulasaun internasionál, liberdade sirkulasaun no fixasaun rezidénsia iha pontu hotu-hotu iha territóriu nasionál no direitu ba rezisténsia,” haktuir Komunikadu Imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu hosi Casa Civil, Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, sábadu ne’e. Membru Konsellu Superiór Defeza no Seguransa no Konsellu Estadu, iha 30 setembru, rekomenda ba Prezidente Repúblika atu hato’o mensajen ba Parlamentu Nasionál husu autorizasaun ba renovasaun estadu emerjénsia tuir pedidu hosi Governu. iha komunikadu ne’e relembra, dezde fulan marsu, COVID-19 nu’udar moras importadu, Timor-Leste implementa kedas estadu emerjénsia bainhira rejista kazu pozitivu ida. Liuhosi komunikadu imprensa ne’e, Xefe Estadu, subliña implementasaun estadu emerjénsia nu’udar medida preventiva no kontrolu COVID-19 atu hasees sidadaun hotu-hotu husi kalamidade públika. Husi kedas fulan marsu 2020 to’o ohinloron, Timor-Leste rejista kazu pozitivu na’in-ida no na’in-27 rekuperadu. Horta preokupa Governu tau osan ba desportu la sufisiente https://tatoli.tl/2021/01/28/horta-preokupa-governu-tau-osan-ba-desportu-la-sufisiente/ tatoli.tl Notísia 2021-01-28 DILI, 28 janeiru 2021 – Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, preokupa Governu la tau orsamentu sufisiente ba dezenvolvimentu futeból iha Timor-Leste. “Iha Timor-Leste ne’e ema barak gosta desportu oioin, la’ós futeból de’it, nia problema mak ne’e Governu la tau osan sufisiente hodi dezenvolve. Ita hatene ekonomia nasaun nian fraku, maibé ita labele hein de’it setór privadu mak apoiu fali desportu, mas Governu tenke tau ona osan hodi dezenvolve,” dehan Ramos Horta ba Agência TATOLI iha nia rezidénsia Metiaut, Dili, kinta ne’e. Atuál prezidente Boavista FC Timor husu ba Governu atu foti desizaun ne’ebé di’ak hodi aumenta osan ba desportu. “Governu mak liuhosi Sekretáriu Estadu Juventude Desportu (SEJD) haree didi’ak hodi diskute hamutuk ho klube sira planu programa saida. Planu no programa sira mós tenke hanoin ba longu prazu la’ós de’it kada tinan. Timor atu marka prezensa ho onra presizu iha Ázia atu nune’e ita ba partisipa iha jogu internasionál sira lakon beibeik ka halo kampionatu iha li’ur ba aluga fali kampu futeból iha Bali ida ne’e halo ita hotu moe fali,” Horta hateten. Nia dehan, desportu importante ba nasaun, tanba nasaun hotu iha mundu investe osan maka’as iha desportu tanba ida ne’e parte ida mós halo diplomasia halo marketing nasaun nian. “Ha’u nian ho meiu limitadu ne’ebé iha ajuda ba klube Boavista para futeból iha Timor-Leste bele sai boot duni,”  nia tenik. Mota sobu uma tolu no estraga ai-horis iha Ulmera https://tatoli.tl/2021/04/04/mota-sobu-uma-tolu-no-estraga-mangrove-iha-ulmera/ tatoli.tl Notísia 2021-04-04 LIQUIÇÁ, 04 abríl 2021 (TATOLI)– Uma tolu iha Aldeia Titisari, Suku Ulmera, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiçá no ai-horis (mangrove) kuaze rihun sanulu resin hetan estraga hosi mota, domingu ne’e. “Ita iha Ulmera ne’e iha uma tolu mak mota sobu. Ne’e sobu totál. La aproveita. Abitante sira halai sai isin-lolon tanan hodi ba hela de’it iha viziñu sira,” Xefe Suku Ulmera, Martinho Correia dehan ba Agência TATOLI iha ninia hela fatin, Ulmera. Nia hatutan, aleinde estraga uma, mota mós estraga komunidade nia toos. “Komunidade nia toos mós mota sobu hotu. Toos balun ne’e batar silu ona, balun seidauk no ai-han hanesan aifarina mós mota lori hotu,” Martinho haktuir. Ne’e duni, nia husu ba autoridade nasionál atu tau atensaun urjente ba uma-kain tolu ne’e no toos hirak ne’ebé hetan ona estragu. Iha parte seluk, nia relata mós katak iha Aldeia Libaloa, Suku Ulmera, abitante nia uma ida hetan estragu tanba sobu hosi anin. “Iha parte foho nian, Libaloa, mós uma-kain ida hetan estragu ne’e sobu hosi anin,” Xefe Suku ne’e informa. Suku Ulmera kompostu hosi aldeia sia (9) mak hanesan Terlau, Manemori, Manemuno, Titisari, Libaloa, Nauner, Neran, Esirat no Fatbesilolo. Hosi aldeia hirak-ne’e só aldeia rua de’it mak hetan estragu hosi dezastre naturál ne’ebé akontese udan durante oras sia (9) nia laran. Mangrove hetan estragu Entretantu, mangrove oan ne’ebé haki’ak hosi Sekretaria Estadu Meiu Ambiente hamutuk rihun sanulu (10) resin hetan estraga totál impaktu hosi inundasaun ne’ebé akontese. Xefe Suku Ulmera, Martinho Correia hateten mangrove oan hirak ne’e hetan estragu tanba kompañia Xina Harbour ne’ebé kaer projetu Portu Tibar la halo jestaun di’ak ba bee dalan tan ne’e bee estraga ai-oan hirak ne’e. “Ai-oan sira-ne’e loloos la estraga hanesan ne’e maibé tan de’it kompaña Xina Harbour halo moru hale’u iha área ne’e no la halo bee dalan halo didi’ak entaun sira baku rahun fali sira-nia moru udan-been sira nalihun iha laran namkari sai hodi estraga totál ai-oan sira-ne’e,” Martinho ba TATOLI iha Ulmera, ohin. Tanba ne’e, nia husu ba autoridade nasionál atu fó atensaun ba kompañia Harbour hodi responsabiliza ba aktu ne’e. Ba kestaun ne’e, jornalista TATOLI hakbesik ba  responsável kompañia refere atu halo konfirmasaun maibé sira rejeita fó informasaun tanba la hetan autorizasaun hosi na’in ba kompañia. Tinan 2020, KSTL rejista disputa laborál hamutuk 200 https://tatoli.tl/2021/04/30/tinan-2020-kstl-rejista-disputa-laboral-hamutuk-200/ tatoli.tl Notísia 2021-04-30 DILI, 30 abríl 2021 — Iha tinan 2020 nia laran, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) rejista disputa laborál iha fatin serbisu hamutuk 2020. “Kazu ne’ebé KSTL rejista iha tinan kotuk hamutuk 200, maibé iha janeiru tinan ne’e ami rejista kazu 50 no iha fevereiru rejista kazu rua, marsu-abríl tanba tama iha Serka Sanitária, rejista tan kazu hamutuk 38,” Prezidente KSTL, Almeiro Vila Nova, informa ba Agência TATOLI, iha sede Bemori, sesta ne’e. Kazu hirak ne’e relasiona ho saláriu, liu-liu bainhira empregadór halo suspensaun traballadór tanba laiha kbiit no kapasidade atu selu. “Empregadór ninia rendimentu menus, hafoin terminasaun kontratu tanba laiha ona kapasidade atu mantein entre parte rua,” nia tenik. Maski nune’e, Sindikatu Traballadór konsege rezolve maioria kazu iha tinan kotuk, enkuantu hitu la konsege rezolve. “Entre kazu ikus hamutuk 38, KSTL halo hela prosesu 30 no ualu maka konsege rezolve ona,” nia akresenta. Iha sorin seluk, Diretór Nasionál Relasaun Traballu hosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Angelo dos Santos Veloso, hateten, iha janeiru to’o abríl 2021, SEFOPE rasik rejista kazu disputa laborál hamutuk 27. “Kazu ne’ebé traballadór sira mai reklama kuaze saláriu tanba situasaun COVID-19 halo kompañia barak maka la selu traballadór nia tempu serbisu no dala ruma sira aplika turnu, entaun mai eziji empregadór sira selu osan kompletu, la’ós sorin balun de’it,” nia dehan. Parte SEFOPE mós rezolve ona kazu hirak ne’e, maski balun konsege simu malu hodi fila ba serbisu no balun konkorda simu suspensaun, bainhira situasaun la’o normál maka empregadór bolu fali traballadór serbisu. “SEFOPE kontinua aprosima kompañia labele hasai traballadór tanba situasaun atuál,” nia tenik. Folin nesesidade báziku hahú sa’e iha munisípiu-sira https://tatoli.tl/2021/05/19/folin-nesesidade-baziku-hahu-sae-iha-munisipiu-sira/ tatoli.tl Notísia 2021-05-19 DILI, 19 maiu 2021 - Sasán nesesidade báziku ka ai-han nia folin hahú sa’e iha munisípiu neen (6) ne’ebé Governu aplika serka sanitária. Liuhosi peskiza no observasaun Core Group Transparency-Timor-Leste (CGT-TL) hamutuk ho nia membru Mata Dalan Institute (MDI) ba munisípiu neen ne’ebé aplika serka sanitária (SS) hatudu katak afeta ba folin ai-han ka nesesidade báziku hahú sa’e. Portavós CGT-TL no MDI, Miguel de Jesus hateten, apresia ba intervensaun Governu nian bainhira moras surtu COVID-19 invade Timor-Leste hahú kedas aplika ona Estadu Emerjénsia (EE) to’o ohin loron nu’udár esforsu hodi prevene no hakotu propagasaun  peste letál ne’e atu labele da’et tan ba ema seluk. Mekanizmu ka meiu barak ne’ebé Governu foti, tuir Miguel de Jesus nia haree iha intensaun di’ak tebes tanba atu salva sidadaun sira-nia vida, maske ohin loron númeru moras sa’e no konsege hakotu ona ema balun nia vida. “Maske nune’e parte balu hosi ami-nia observasaun no peskiza ba implementasaun serka sanitária iha Munisípiu Baucau, Laútem, Covalima, Aileu, Ermera no Bobonaro, hatudu katak polítika ne’ebé foti fó impaktu negativu lubuk ida iha sosiedade liuliu ba ai-han la folin iha merkadu-sira, inklui iha sosiedade balu ne’ebé tuir loloos iha nivel konsiénsia maka’as hodi kumpre regra Estadu Emerjénsia, maibé realidade laiha,” Miguel de Jesus, informa ba jornalista iha Salaun FONGTIL, Caicoli, Dili, kuarta ne’e. Nia hatutan, durante sira-nia peskiza iha munisípiu neen ne’e, deskobre katak aleinde iha efeitu pozitivu ba aplikasaun regulamentu serka sanitária ne’ebé sosiedade-sira tenke kumpre hodi hala’o metigasaun ba katastrófika situasaun saúde rai-laran nian, maibé iha periodu SS no konfinamentu obrigatóriu lori impaktu negativu ba povu kbiit-laek sira. Miguel de Jesus dehan, ho limitasaun movimentu hosi ema no transporte públiku nian halo komunidade, nia reziliénsia ba moris iha risku nia-laran, inklui mós ba komunidade ne’ebé hola parte iha moris negósiu ne’ebé kuaze depende maka’as ba sirkulasaun transporte hodi lori produtu agrikultura no nesesidade bázika-sira seluk ba Kapitál Dili entre munisípiu sira seluk, inklui mós ba konsumidór sira. “Implikasaun seluk mak transferénsia sasán ka nesesidade bázika hosi transporte ida ba transporte seluk, halo nesesidade bázika nia folin hahú sa’e maka’as, kuaze hosi ita-nia komunidade ne’ebé fa’an tutan tenke selu transporte folin karun dala rua to’o dala haat,” nia tenik. Buat sira-ne’e akontese, nia esplika, bainhira transporte sasán hosi Munisípiu Covalima mai Dili tenke transfere sasán to’o dala haat, no Dili ba Laútem tenke transfere dala tolu to’o dala haat kompara ho antes sira transporta ho direita dala ida. Nia haktuir, impaktu hosi transferénsia sasán ne’e halo foos folin sa’e maka’as, hanesan foos Globus kilograma 25, inísiu ho folin $13.50, negosiante sira balu hasa’e nia folin $15.50 to’o $18.00. “Tuir ami haree sasán folin ne’ebé sa’e la’ós de’it foos, maibé mós nesesidade báziku sira seluk. Iha tempu hanesan kapasidade kompras hosi komunidade menus liu, ne’ebé fó impaktu tanba ema la sosa, nune’e sasán produtu balu hetan estragu,” nia haktuir. Nia subliña, iha munisípiu neen ne’ebé sira observa sasán no produtu balu hetan estragu tanba folin sa’e maka’as, nune’e konsumidór balaun deside hili opsaun seluk ne’ebé nia kapasidade to’o no la nesesáriamente tenke konsumu, hanesan modo repollu, fehuk-ropa, liis, señora, no ai-han sira seluk. Ho realidade situasaun ne’ebé CGT-TL no MDI rekomenda ba Governu presiza muda ka revé fali regulamentu ba transferénsia sasán entre munisípiu sira transferénsia dala-ida ba fatin ka destinasaun ne’ebé atu to’o ba. Nune’e bele hafasil mekanizmu transportasaun nesesidade báziku sira hosi fatin ida ba fatin seluk iha territóriu nasionál. “Nafatin aplika protokolu ne’ebé Ministériu Saúde fó sai hodi halo teste swab ho rápidamente ho hamenus burokrasia naruk no kleur atu ajente ekonómiku-sira nafatin hala’o sira-nia atividade hodi nune’e bele ajuda normaliza folin sasán iha territóriu nasionál no ajuda minimiza risku vulnerabilidade hosi komunidade kbiit-laek sira ne’ebé lakon sira-nia oportunidade hosi situasaun ida ne’e,” nia hateten. Sira husu ba Governu atu fasilita ajente ekonómiku-sira ho lais, hanesan fasilita dokumentu gia marxa, iha loron ida nia-laran, inklui mós teste swab, atu nune’e, atividade ekonomia rai-laran bele la’o nafatin atu labele hamosu problema sosiál sira seluk. Horta rejeita informasaun vasina halo ema mate https://tatoli.tl/2021/06/01/horta-rejeita-informasaun-vasina-halo-ema-mate/ tatoli.tl Notísia 2021-06-01 DILI, 01 juñu 2021 (TATOLI)— Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, lamenta no rejeita informasaun ne’ebé dehan simu vasina bele halo ema mate. “Balun hateten simu vasina bele mate, ne’e bosok. Loos duni simu vasina ohin bele mate, maibé mate tanba asidente, stroke la’ós tanba diretamente vasina, iha balun simu vasina ne’e reasaun maka’as tebes, ne’e akontese normál, signifika imunidade sei forte loos,” Horta hateten hafoin hala’o enkontru ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha Rezidénsia Farol, tersa ne’e. Tanba ne’e, nia enkoraja populasaun hotu simu vasina, nune’e bele proteje-an hosi COVID-19 no halo atividade normál filafali. “Ha’u hateten ba populasaun tomak atu proteje rai no povu ida ne’e, tanba ne’e ema hotu tenke vasina,” nia subliña. Tuir Horta, nasaun ne’ebé mak deside apoia vasina mai Timor-Leste la’ós atu halimar no lakon tempu. Nia mós nota, ema iha rai seluk buka vasina, maibé iha Timor-Leste kontráriu iha ema balun mak halo kampaña kontra vasina. “Ha’u apelu ba sira ne’ebé rejeita simu vasina, ha’u simu ona vasina no tempu badak atu halo segunda doze, iha mundu ne’e hanesan Amérika sira vasina ona populasaun to’o 70%. Ema iha rai seluk buka vasina, maibé ita iha Timór halo kampaña hodi kontra, ne’e ha’u la hatene sira-nia intensaun saida ka laiha informasaun maibé informasaun ha’u fahe bebeik no ha’u hateten ba populasaun bainhira Governu anunsia kampaña vasinasaun favór ba simu vasina,” Horta fó hanoin. Doze daruak sei reforsa liután imunidade tanba ne’e, ba sira ne’ebé simu ona doze dahuluk tenke kompleta doze daruak. “Doze dahuluk no segundu mak bele halo vasina ne’e proteje to’o 90%,” nia tenik. Tanba ne’e, eis Xefe Estadu ne’e halo enkontru ho Xefe Governu hodi ko’alia liután kona-ba vasina ne’ebé mak implementa ona iha Timór. “Ha’u halo audiénsia ho Primeiru-Ministru kona-ba vasina tanba ha’u mós buka koordena ho nasaun seluk atu mobiliza vasina mai Timór, nune’e bele susesu kombate pandemia ne’ebé númeru infetadu sa’e boot tebes iha Timor-Leste,” nia hatutan. Nune’e, atu evita no redús, Governu presiza aselera vasina tanba pandemia ne’e maka’as tebes iha nasaun sira hanesan Índia, Nepal no agora mós Malázia. “Informasaun ne’ebé iha Malázia agora maka’as liután Índia no nasaun ne’e besik loos ita, ne’e duni tenke aselera vasina,” nia akresenta. Maski nune’e, Líder nasionál ne’e apresia ho serbisu Ministériu Saúde, ne’ebé mak aselera vasina kada loron bele fó vasina ba populasaun to’o 4.000. Marsu-juñu, KSTL rejista kazu disputa laborál 105 https://tatoli.tl/2021/06/07/marsu-junu-kstl-rejista-kazu-disputa-laboral-105/ tatoli.tl Notísia 2021-06-07 DILI, 07 juñu 2021 – Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almerio Villa Nova, hateten, durante fulan marsu to’o juñu tinan ne’e, rejista kazu disputa laborál hamutuk 105. “Bainhra  implementa serka sanitaria iha fulan marsu to’o juñu, ami rejita kazu 105 no kazu ne’e maioria disputa laborál,” Prezidente KSTL informa iha edifísiu Bemori, segunda ne’e. Maski nune’e, hosi totál kazu ne’e, iha kazu hamutuk 11 mak konsege hetan ona solusaun no iha prosesu nia laran. “Tanba iha situasaun COVID-19, empregadór sira husu atu adianta kazu ne’e ba loron seluk, maibé bainhira Govenu la implemeta ona serka sanitária, maka sira prontu ba hasosu malu ho sindikatu atu buka dalan ba problema ne’ebé maka iha,” nia akresenta. Diálogu komunitáriu iha suku Euquise, membru Governu husu prepara proposta https://tatoli.tl/2021/07/22/dialogu-komunitariu-iha-suku-euquise-membru-governu-husu-prepara-proposta/ tatoli.tl Notísia 2021-07-22 LAUTÉM, 22 Jullu 2021 (TATOLI) —Membru Governu balun halo diálogu komunitáriu liuhosi programa ‘Naroman ba Suku’ iha suku Euquise, postu admistrativu Lautém, munisípiu Lautém no iha tempu hanesan membru ezekutivu sira husu komunidade atu prepara proposta hodi hato’o preokupasaun. Vise-Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Signi Candrawati Verdial, hateten, ministériu ne’e nia servisu liga ba pagamentu subsídiu idozu no invalidez inklui bolsa da mãe , tanba ne’e bainhira iha komunidade ne’ebé iha dokumentu bele entrega direta ba parte ministériu. “Karik iha difikuldade hanesan komunidade elejível maibé seidauk asesu ba programa, bele hato’o preokupasaun. Karik agora iha dokumentu hodi hato’o preokupasaun, ami bele lori ba Dili atu rezolve tanba ami mós nota preokupasaun barak hosi povu hanesan seidauk hetan subsídiu idozu ne’ebé tuir informasaun hatama ona dokumentu durante tinan-rua maibé to’o agora seidauk prosesa,” Vise-Ministra hateten iha durante diálogu iha sede suku Euquise, kinta ne’e. Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Obra Públika, Nicolau Lino Freitas Belo, husu líder komunitáriu atu prepara proposta infraestrutura bázika hodi parte ministériu bele analiza no konsidera. “Ha’u hatete ba Xefe suku, proposta iha ona karik bele fó ona mai,” nia dehan. Liuhosi diálogu, Xefe suku Euquise, Tomas Ximenes Soares, aprezenta difikuldade infraestrutura bázika suku hanesan bee-mos, estrada, eletrisidade no irrigasaun. Diálogu ne’e partisipa mós hosi Vise-Ministru Agrikultura no Peska, Abílio Xavier de Arújo, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvibal dos Reis ‘Akara’, Prezidente Konsellu Imprensa, Virgílio Guterres, inklui autoridade munisípiu Lautém, líder komunitáriu inklui komunidade suku Euquise. Demokrasia, lideransa no polítika https://tatoli.tl/2021/08/02/demokrasia-lideransa-no-politika/ tatoli.tl Notísia 2021-08-02 Demokrasia mai husi lian-Yunani demos katak povu no cracy katak regulamentu hosi role by. Tempu agora, sistema demokrátiku  halo ema hotu hola parte iha “podér polítiku”. Tipu hosi demokrasia Demokrasia Direta; ema hot-hotu bele halo desizaun. Ema hot-hotu sempre tuur hamutuk hodi fó trend lideransa ba “konstituisaun”, regulamentu no apoitmentu. Demokrasia direta hahú deklara iha Yunani Kuno (418-417 SM)…(kontinua iha formasaun lideransa TLDC nian hodi hatene klean..!!) Demokrasia reprezentativu katak sidadaun hili sira-nian reprezentante no halo asaun sidadaun ka povu-nian. Bainhira ukun la-tuir sistema demokrasia (halo povu lakon fiar) maka povu iha direitu atu troka ukun-nain ne’e iha períodu tuir mai. Sistema ukun ne’ebé la’o husi demokrasia koñesidu “Repúblika”. Iha Repúblika, sidadaun kaer podér. Sub kategoria husi demokrasia reprezentativu; demokrasia parlamentu (Parliamentary Democracy) iha Timor-Leste koñese ho eleisaun parlamentár, katak sidadaun hili nia reprezentante sira hodi halo lei (lejisladór). Baze hosi forsa polítika iha parlamentu ne’e mak fó podér ba ukun iha ezekutivu (governa). Forsa polítika parlamentu ne’e mak forma governu. Baze fundamentál husi sistema demokrasia ida ne’e maka atu hatán opiniaun no preokupasaun povu nian. Kuandu governu ne’e lakon fiar, eleisaun foun tenke hahú kedas, esperensia iha Timor-Leste mak eleisaun antesipada 2018 liubá. Ezemplu klásiku husi Italia; mudansa governasaun akontese kada tinan, situasaun ne’e la’o ona durante tinan 50 antes funu mundiál ba dala II. (Tuir mai bele aprende iha formasaun lideransa TLDC nian). Demokrasia Prezidensiál (Presidential Democracy), EUA hanesan Nasaun Demokrasia Prezidensiál. Dalaruma sistema prezidensiál lá responde povu ho lalais, maibé  sistema prezidensiál la’o di’ak liu duke parlamentár. (Kontinua aprende iha TLDC). Forsa no frakeza hosi demokrasia direta; Forsa: Sistema Governu Demokratiku ne’ebé eziste moos no loos, tanba povu maka nain ba “orientasaun”. Frakeza: Difikuldade atu forma, karik iha komunidade ne’ebé ki’ik; trend lideransa la’o kada loron-loron husi povu. Forsa no frakeza husi demokrasia reprezentativu; Forsa: Sempre akontese iha Nasaun bo’ot sira; fó tempu ne’ebé barak ba populasaun atu atinje interese privada. Frakeza: Dala-barak liu, sempre responde tarde ba povu nia susar no terus. Dalaruma kontra no la-rona preokupasaun povu-nian. Seguransa katak Governu ka Estadu tenke hatuur demokrasia hodi proteje povu hosi tensaun no amesa sira, interna ou esterna. Timor-Leste opta sistema demokrasia reprezentativu no la’o ho sub kategoria A, sistema ne’e ladiak tanba polítiku sira opta sistema ukun hodi hatuur karakter polítika tritagonis no antagonis, ho nune’e ita bolu oligarchy (Grupu ki’ik maka hetan lukru husi sistema reprezentativu demokrasia ho sub kategoria demokrasia parlamentár) kuandu uza ona karakter polítika maka ita nia lei-inan RDTL sei halo fraku no sama hosi karakter polítika antagonis no tritagonis. Tanba sá konstituisaun RDTL sai fraku? Karakter polítiku sira uza podér iha demokrasia parlementár hodi muda dekretu lei hodi kontra lei inan no fó benefisiu ba grupu oligarchy. Podér iha parlamentár maka bulante demokrasia reprezentativu, ho nune’e povu laiha lian. Sistema ida ne’e ladiak iha Timor-Leste. Funsaun demokrasia ba partidu polítiku la la’o totál. Ho nune’e ema ne’ebé laiha kapasidade mos ba tuur iha knaar aas sira. Labele sai polítiku ho pergunta; who gets, what gets, when gets, how gets. Polítiku sira mai ho intensaun pergunta haat iha leten mak sei destroi konstituisaun no demokrasia. Nu’udar polítiku ne’e, responsabilidade ne’ebé todan mak defende konstituisaun no kontrola demokrasia. Konserteza demokrasia fó biban ba ema hothotu atu kompete iha eventu demokratiku ruma maibé importante liu mak la’o tuir fundamentu demokrasia-nian. Bainhira ita haree konaba integridade hosi lideransa ida mak onestu, hodi haree saida mak forsa no frakeza antes foti espasu hosi demokrasia hodi kompete. Labele uza ka aproveita espasu demokrasia hodi buka lukru sen haree ba indikadór lideransa-nian. Ema barak ladún intende didi’ak espasu demokrasia no indikadór lideransa-nian iha fillera ida. Tanba ne’e, labele dehan demokrasia fó espasu hodi kompete maibé la haree ba indikadór lideransa-nian. Tuir ha’u-nian versaun; sai polítiku ne’e hanesan vokasaun, sai polítiku ne’e hanesan lilin hodi fó naroman, sai polítiku ne’e hanesan esperansa, sai lider hanesan atan, sai lider hanesan servidór, sai lider ne’e ezemplár, sai lider hanesan fiar no fé, sai lider hanesan dalan no naroman. Persepsaun polítika, lideransa no demokrasia katak; bainhira ko’alia polítika; hanoin mudansa, estratejia hodi transforma Nasaun no povu. Nune’e mós ko’alia demokrasia katak proteje povu ba liberdade iha dame. Tanba ne’e, hatuur demokrasia tuir nian dalan maka presiza ema ne’ebé prenxe rekezitu ba indikadór lideransa nian hodi trasa estratejia polítika lideransa ba RDTL ida tuir sistema demokrasia prezidensiál-nian. Ha’u sujere ema polítiku sira tenke uza lideransa ho integridade iha kategoria primeiru atu bele onestu no rekoñese an katak ha’u la prenxe rekezitu indikadór lideransa-nian, ho nune’e labele halo moe no hatuun dignidade Nasaun iha ukun. Tuir regra demokrasia no lideransa nian katak knaar aas sira iha Nasaun ne’e la’ós aprende ou aproveita hodi buka lukru. Bainhira ukun tinan lima no laiha tarjetu 100% ba povu maka ne’e kategoria uza espasu demokrasia nian ba fraúde. Demokrasia nunka fó espasu ba ema ne’ebé laiha lideransa atu kompete, tanba demokrasia no lideransa iha fillera ida. Ema polítiku ne’ebé ba aprende lee no polítika iha knaar aas RDTL nian maka ema polítiku ne’e halo moe no hatuun dignidade Nasaun. Atu salva RDTL husi elit oligarkis no ukun polítiku sira maka presiza lideransa foun ho karater elusivu lideransa Maromak Jesus Kristus nian ho nune’e bele hamonu elit oligarkis no rejime polítiku sira iha RDTL. Ita presiza fihir lideransa ho karater, ho nune’e hatuur irarkia lideransa ba mudansa RDTL. Hakerek nain hanesan koordenadór no fundadór ba The Leadership Development Centre. Horta otimista Timor-Leste sei sai membru ASEAN https://tatoli.tl/2021/08/12/horta-otimista-timor-leste-sei-sai-membru-asean/ tatoli.tl Notísia 2021-08-12 DILI, 12  agostu 2021 – Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, otimista Timor-Leste sei hola parte iha membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) tanba agora iha ona kondisaun. “Kondisaun infraestrutura di’ak liu kompara ho uluk inklui rekursu umanu ne’ebé aumenta. Agora ita iha tékniku barak to’o ona nível edukasaun master degree , iha abilidade barak no ko’alia inglés, portantu konsesu polítiku iha ona, agora atu marka de’it tinan 2022 ou 2023,” Horta dehan iha fatin produsaun bee GOTA, iha Fatuhada, kinta ne’e. Nia haktuir, antes ne’e, nia ko’alia ona ho líder sira iha nasaun membru ASEAN no sira akompaña progresu dezenvolvimentu Timor-Leste. “Ha’u ko’alia ho líder sira hotu no sira apoia maka’as no admira progresu iha Timór,” nia akresenta. Eis Diplomata ne’e husu tenke aumenta tan kapasidade rekursu umanu tanba ajenda ASEAN todan. Biban ne’e, nia konsidera informasaun ne’ebé dehan Singapura rejeita Timor-Leste sai membru ASEAN ne’e la loos. “Infomasaun ida foin daudaun sai ne’e fake news boot ida, sira dehan deklarasaun ne’e hosi Primeiru-Ministru Singapura, maibé ita la rona ko’alia,” nia hatutan. Tuir Horta, iha ona konsensu rejionál iha nasaun sudeste aziátiku atu Timor-Leste hola parte iha asosiasaun ne’e. “Laiha obstákulu mai hosi rai ida, ita haree Sigapura maka primeiru investidór iha Timor-Leste, úniku problema maka hein de’it bainhira maka atu tama, se COVID-19 laiha karik, tinan oin Timór bele tama ona,” nia dehan Devér jurídiku-funsionál PNTL no kapasidade ekonómika sidadaun nian https://tatoli.tl/2021/08/19/dever-juridiku-funsional-pntl-nian-no-kapasidade-ekonomika-sidadaun-nian/ tatoli.tl Notísia 2021-08-19 Hanesan ita hotu akompaña, polémika ne’ebé daudaun ne’e mosu iha ita-nia sosiedade, liuhusi meiu komunikasaun sosiál sira mak eziste, kona-ba Komandante Tránzitu Munisípiu Dili ninia afirmasaun ne’ebé fó-sai ba públiku, hodi bandu sidadaun hotu atu labele tula labarik sira ho idade menus hosi tinan-hitu (7) ho motór. Afirmasaun ne’e hamosu reasaun balu, tantu husi sidadaun sira, nune’e mós husi reprezentante povu nian iha Parlamentu Nasionál, iha ne’ebé subliña liu situasaun kona-ba kapasidade ekonómika sidadaun sira-nian, atu kumpre prosedimentu legál ne’e. Situasaun refere, tuir ha’u-nia perspetiva, ne’e sai nu’udar indikadór ida, ne’ebé presiza tau konsiderasaun hodi hola asaun ruma husi instituisaun kompetente Governu nian, atu oinsá bele kontribui ba ita-nia sosiedade ida ne’ebé prodús lei sira, ho karáter ezekutável (bele ezekuta), aliás, lei sira mak sosiál, kulturál, jeográfika no ekonomikamente posível atu implementa. Timor-Leste nu’udar Estadu ida ne’ebé ninia sistema jurídiku adota família “Civil Law”, iha ne’ebé aprovasaun ba lei sira tenki tuir obra Charles de Montesquieu nian kona-ba “O Espírito das Leis”. Tuir obra refere, aprovasaun ba lei ruma iha país ne’ebé adota família refere, tenki tuir realidade fízika país ne’e nian, hanesan situasaun klimátika, tamañu terrenu ho nia kualidade, maneira moris sidadaun nian, limite ba liberdade sidadaun nian ne’ebé lei refere regula, iha ámbitu konviksaun relijioza, polítika no espíritu kulturál sira seluk nian, situasaun ekonómika, komersiál, kulturál, prátika konstumeira eh uzu sira, nsst. Kódigu Estrada, ne’ebé aprova liuhusi Dekretu-Lei n. o 6/2003, loron 3 fulan-Abril, sura hahú husi ninia vijénsia to’o ohin-loron, eziste liu ona tinan sanulu-resin-ualu (18). Aprovasaun ba Kódigu refere iha altura ne’e, ho konsiderasaun ba realidade sosiál, kulturál, jeográfika, sosiál, ekonómika, infraestrutura, kostume no aspetu sira seluk. Durante períodu ida-ne’e, ita anota, iha ita-nia sosiedade, hosi tempu ba tempu, mudansa oioin no barak ona mak akontese, iha ne’ebé, loloos, ezije atu ajusta ita-nia kuadru legál sira, nune’e bele kontestualiza nafatin ho evolusaun sira refere. Ho nune’e, bainhira entidade balu hala’o nia devér, livre husi reasaun sira ho natureza kontraditória, haree katak polémika refere, destaka situasaun ida entre devér jurídiku-funsionál PNTL nian no kapasidade ekonómika sidadaun nian, iha ámbitu oinsá kumpri komandu legál iha Kódigu Estrada. Husi observasaun ne’ebé anota, PNTL (Departamentu Tránzitu no Seguransa Rodoviária), liuhusi afirmasaun Sr. Komandante nian, nu’udar jestu ida atu asegura oinsá implementa lei ho efetivu no rigór, tanba ida-ne’e konstitui devér jurídiku-funsionál departamentu refere nian. Kestaun sira balu ne’ebé presiza hatene mak: kódigu ne’e eziste ona hahú husi tinan 2003, maibé agora mak foin efetiva ninia implementasaun. Indikadór sá mak sai baze hodi la implementa iha períodu tinan hirak liubá? Persentajen kona-ba asidente tráfegu no taxa mortalidade labarik ho idade menus husi tinan-hitu mak aas liu, nune’e sai determinante hodi implementa agora? Eh ignoránsia? Tansa ho idade lei ida nune’e, ohin-loron, sei nafatin preokupa kona-ba ignoránsia? Laiha meiu sira ne’ebé bele dezenvolve, hodi halakon sidadaun sira-nia ignoránsia?  Loloos, haree husi kapasidade ekonómika sidadaun sira-nian, akompaña mós ho evolusaun relevante sira seluk iha ita-nia sosiedade, sai ona determinante atu halo revizaun ba kódigu refere! Maski nune’e, la signifika departamentu refere mak kompete atu revee, entretantu, membru sira  iha departamentu refere bele identifika situasaun sira mak la koerente ona ho realidade iha ita-nia kontestu no rekomenda ba Governu, liuhusi ministériu kompetente, hodi halo ajustamentu sira mak nesesáriu. Iha ámbitu atu garante sidadaun sira-nia koñesimentu ba prosedimentu legál hirak ne’e, haree katak atividade kampaña kona-ba seguransa rodoviária no edukasaun ba sidadaun sira atu respeita lei rodoviária, nu’udar devér jurídiku-funsionál ida husi Departamentu Tránzitu no Seguransa Rodoviária nian, bazeia ba alínea c) artigu 19. o husi Dekretu-Lei n. o 9/2009, loron 18 fulan-Fevereiru, ne’ebé hetan alterasaun dahuluk husi Dekretu-Lei n. o 47/2020, loron 7 fulan-Outubru (Orgánika PNTL), nune’e, papél departamentu refere nian la’ós de’it ba atividade operasaun sira iha terrenu hodi identifika irregularidade rodoviária sira, maibé kampaña ba informasaun sira kona-ba Kódigu Estrada konstitui mós devér jurídiku-funsionál departamentu refere nian hodi hala’o atu, iha parte ida, permite sidadaun sira asesu no komprende prosedimentu legál sira no, iha parte seluk, identifika situasaun  ne’ebé determina ajustamentu ba Kódigu refere. Rekoñese katak, kondutór/motorista hotu, tantu motór, nune’e mós kareta, liuhusi teste mak hetan karta kondusaun, ne’ebé hala’o iha Diresaun Nasionál Transporte Terrestre, entretantu matéria teste la kobre kondisaun sira hotu ne’e, nune’e mós mekanizmu teste seidauk adekuadu hodi garante kondutór ida atu hatene, ho forma detallu, prosedimentu legál sira refere. Tuir kláuzula legál iha leten, devér departamentu refere nian, kobre mós prátika sira oinsá atu implementa situasaun hirak ne’ebé, pur enkuantu, vigora hela iha kódigu refere, ho razaun bainhira falta implementasaun, konstitui violasaun ida no, juridikamente, ajente sira mak responsabiliza ba funsaun sira departamentu refere nian, bele asumi responsabilidade, bazeia ba Regulamentu Dixiplinár PNTL nian, ne’ebé aprova husi Dekretu-Lei n. o 44/2020, loron 7 fulan-Outubru. Nune’e, la sala mós bainhira PNTL kumpri lei ne’ebé sei vigora hela iha ita-nia país. Maski nune’e, mekanizmu ida ne’ebé loloos tenki halo mak revizaun ba parte balu iha kódigu refere ne’ebé kontradís ho realidade sira iha ita-nia país no implementasaun ho efetivu no rigór ba kondisaun hirak ne’ebé prevee hela iha kódigu, maibé infrasaun iha parte rodoviária nian, husi tempu ba tempu, nafatin akontese, hanesan kondusaun motor/kareta husi menoridade, meiu transporte ne’ebé la prenxe rekizitu atu halo sirkulasaun, veíkulu sira ne’ebé transporta ema no sasan liu kapasidade, nsst. Ho kondisaun sira hotu mak hato’o iha leten, ha’u hanoin tempu la apropriadu ona atu garante implementasaun ba artigu 85. o husi Kódigu Estrada nian, ho razaun sira, hanesan i) maioria família iha país ne’e mak iha kapasidade to’o de’it atu hola motor, nune’e laiha alternativu seluk se la tula ona sira ho motor ba eskola, ospitál no fatin seluk mak presiza ii) infrasaun barak liu sei komete husi sidadaun sira ho rendimentu ekonomia ki’ik no sira mak sei selu koima bebeik no barak liu, maski halerik ba nesesidade sira seluk iii) ita-nia espasu jeográfiku, liuliu iha Díli, se família hotu tenki tula oan ho kareta, implika ba konjestaun (kemacetan) iha estrada sira, estasionamentu iha fatin públiku sira (eskola, ospitál, nsst.) no kontribui ba diminuisaun pontualidade serbidór Estadu nian, iha instituisaun ne’ebé sira ida-idak integra, nune’e mós efeitu negativu sira seluk. Nune’e, ha’u sujere ba parte relevante sira, atu bele tetu didi’ak no, karik nesesáriu, bele adota mekanizmu sira ne’ebé propoin iha leten, hodi kontribui ba ita-nia sosiedade, atu bele iha lei sira ne’ebé ho natureza kontestuál, realístiku no aseitável, iha ne’ebé, ho forma naturál, bele evita reasaun kontra husi parte relevante sira, iha ámbitu atuasaun sira ne’ebé PNTL hala’o nu’udar jestu hodi kumpri ninia devér funsionál sira. Hakerek na’in lisensiadu iha Direito husi UNTL/FUP no konklui mós pós-graduasaun ida husi Fakuldade Direito Universidade Nova Lisboa no, atualmente, nu’udar Asesór Jurídiku iha KFP. Estadu Emerjénsia dalan úniku hametin sistema saúde iha pandemia SARS-CoV2 https://tatoli.tl/2021/09/06/estadu-emerjensia-dalan-uniku-hametin-sistema-saude-iha-pandemia-sars-cov2/ tatoli.tl Notísia 2021-09-06 Pandemia SARS-CoV2  ne’ebé provoka moras COVID-19 ( Corona virus disease-19), dudu nasaun hotu iha mundu ba dezafiu oi-oin, partikularmente  iha saúde públika ne’ebé  paraliza mos setór sira seluk, i liu- liu setór ekonómia iha vida nasaun ida nian. Hanesan konsekuénsia husi pandemia ida ne’e nasaun barak iha ne’ebé taxa transmisaun komunitária kuaze aumenta exponensial, obriga nasaun sira introdús medida distansimentu físiku iha populasaun nia leet i restrisaun ba movimentu, evita ema nia kontaktu ba malun ho finalidadi atu trava virus ida ne’e nia dizeminasaun. Parte seluk iha nia impkatu negativu profundu ba ema, komunidade no sosiedade ne’ebé provoka vida sosiál araska i afeta tebes ekonómia familiár no nasaun. (WHO’s COVID-19 strategy update on 14 April 2020). Saida maka Estadu Emerjénsia? Ne’e situasaun ida ne’ebé Governu ida iha nia podér atu implementa polítika ne’ebé normalmente la permiti atu halo, maibé tan situasaun balun liga ho seguransa i protesaun ba ninia emar sira; Governu ida bele deklara EE ba situasaun sira hanesan; Dezastre naturais, ajitasaun sivíl, konflitu ho arma, pandemia médika ka epidemia,  ou iha risku bioseguransa seluk. https://en.wikipedia.org/wiki/State_of_emergency. Konfinamentu “Lockdown” maka saida? Ne’e hanesan polítika restrisaun ka limitasaun atu ema ou komunidade hela ka permanénsia iha fatin ne’ebé sira horik ba, jerálmente tanba risku espesífiku ba sira nia an ka ba ema seluk se kuandu movimenta livre. Terminolojia hela iha uma “stay at home” kostuma uza atu blokeiu ba área balun ka iha área espesífiku. https://en.wikipedia.org/wiki/Lockdown ka ho lia fuan seluk; “lockdown” hanesan medida seguransa ne’ebé foti durante situasaun emerjénsia atu evita ema sai husi fatin ida ka tama iha fatin ruma. https://www.dictionary.com/browse/lockdown. Timor-Leste deklara Estadu emerjénsia dahuluk iha 28 marsu 2020 https://thediplomat.com/2020/05/timor-lestes-coronavirus-response/   hafoin deteta kazu dahuluk iha 21 marsu 2020  http://timor-leste.gov.tl/?p=23807&n=1 to’o ohin loron deklara ona EE hamutuk dala 17 iha 24  agostu 2021 http://www.tatoli.tl/2021/08/24/pn-autoriza-prezidente-republika-dekreta-estadu-emerjénsia-ba-dala-xvii/ ho durasaun loron 30 ne’ebé  hahú vigor 00.00 oras 31 to’o 00.00 oras 29 setembru 2021 http://timor-leste.gov.tl/wp-content/uploads/2021/08/SERIE-I-N.-34-D1.pdf. Ho ida ne’e bele dehan, dala ruma Timor-Leste sai hanesan nasaun ida ne’ebé deklara Estadu emerjénsia barak liu durante pandemia SARS-CoV2 iha mundu. Objetivu husi Konfinamentu “Lockdown maka saida? Lockdown nia objetivu prinsipál maka mitiga ka suprimi risku espesifiku ida husi kualker eventu nia perigu ne’ebé konsidera hanesan ameasa ba ambiente públika, ezemplu hanesan kazu pandemia SARS-CoV2 atu reverte kresimentu husi pandemia, i fó biban atu redús númeru kazu ba nivel “baixo”. Deklarasaun Estadu emerjénsia i aplikasaun  konfinamentu “Lockdown” Deklara Estadu emerjénsia iha nasaun ida hanesan Timor-Leste  ne’ebé adopta sistema “Estado de Direito e Democrático” ho baze pólitika multipartidária i ukun ho sistema semi prezidensiál, limita ema ida nia movimentu la bazea ba lei ka regulamentu ruma ne’e konsidera viola ema nia direitu ne’ebé konsagra iha lei no Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste (KRDL) garante ida ne’e. Artigu 44 temin kona ba “Liberdade sirkulasaun” nian Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu bá-mai no hetan nia hela-fatin iha Territóriu Nasionál nia laran. Sidadaun hotu-hotu iha garantia ba direitu atu emigra livre de’it , nune’e mós iha direitu atu fila fali mai nia rain. Iha sorik seluk artigu 24 kona ba lei restritivu sira ko’alia 1.Limitasaun ba direitu, liberdade no garantia sei halo de’it tuir lei-oan atu bele fó protesaun ba direitu no interese konstitusionál ne’ebé hakerek iha Lei-Inan. 2. Lei restritivu sira kona-ba direitu, liberdade no garantia sei iha duni karakter jerál no abstratu, labele habadak extensaun no nia asuntu prinsipál iha Lei-Inan nia laran, no labele iha efeitu ba kotuk. Artigu rua iha leten temin klaramente katak laiha ema ka instituisaun Estadu no organizaun ruma  iha direitu atu limita invidu ka sidadaun ida nia direitu halo movimentu, se kompeténsia refere la prevee iha lei KRDTL. Tanba ne’e, artigu 25 kona ba Estadu ezesaun nian, fó biban ba Estadu no governu bele hala’o knaar ida ne’e hanesan temin tuir mai ne’e; 1) Lei de’it maka bele hapara direitu, liberdade no garantia fundamentál bainhira iha Estadu serku eh Estadu emerjénsia nia laran, tuir Lei-Inan haruka. 2) Bele de’it deklara Estadu serku eh emerjénsia nian bainhira iha kazu agresaun eh ameasa hosi forsa rai-seluk ne’ebé atu tama dadauk ona, bainhira perturbasaun bo’ot ka ameasa atu sobu orden konstitusionál demokrátiku eh dezorden públiku. 3) Bainhira fó-sai ona deklarasaun Estadu serku eh emerjénsia nian sei hapara mós direitu, liberdade no garantia hirak ne’ebé mai iha espesifikasaun laran. 4) Bainhira presiza tebes duni, labele hanaruk suspensaun liu loron tolunulu nia laran, maibé la halo impedimentu atu hafoun hikas suspensaun ho tempu ne’ebé hanesan. 5) Deklarasaun Estadu serku nian labele afeta direitu ba moris, integridade fíziku, sidadania, no labele halo retroatividade ba lei penál, direitu ba defeza ne’ebé iha ona prosesu krime nia laran no liberdade konxiénsia no relijiaun nian, ho direitu atu lasimu tortura, sai atan, tratamentu kruél, la’ós umanu eh degradante, no iha garantia atu la hetan diskriminasaun. Artigu  25 ne’e fó biban ba Estadu no Governu atu hala’o nia dever hodi proteje nia emar sira husi ameasa ruma ho natureza saida de’it ne’ebé mosu i sempre kuandu atuasaun sira ne’e la’o tuir nia regra sira. Iha kontestu pandemia SARS-CoV2 ka COVID-19 mai duni ho karakter ka natureza ameasa, liu liu ba perturbasaun saúde públika, i diretu sidadaun sira nian atu hetan asistensia saúde ne’’e rasik mos prevee iha KRDTL hanesan temin iha; Artigu 57 konaba saúde 1. Estadu hatene katak ema hotu iha direitu ba saúde, asisténsia médika sanitária, no mós devér atu defende no promove direitu ne’e. 2. Estadu hala’o no harii serbisu nasionál saúde universál ba ema hotu-hotu, tuir nia kbiit, gratuitu/la selu, tuir lei haruka. 3. Servisu saúde nasionál tenke iha fatin barak, labele hamutuk de’it iha fatin ida, atu ema hotu-hotu bele halo parte. http://timor-leste.gov.tl/wp-content/uploads/2010/03/Constituicao_RDTL_TT.pdf. Nune’e artigu ida ne’e fó devér ba Estadu no Governu atu iha sirkunstánsia saida de’it tenke buka mekanizmu ka estratéjia  polítika i tékniku ne’ebé oportunu hodi kria kondisaun adekuadu i apropriadu ba nia emar sira hodi proteje no promove sira nia direitu ba asisténsia saúde ne’e rasik. Lamentavelmente, deklarasaun Estadu emerjénsia ho nia medida sira, iha sorin seluk hamosu mos problema seluk ida, liu-liu ekonómia familiár, medida hirak ne’e afekta desproposionalmente grupu desfavoresidu sira inkuli ema iha situasaun kiak ka pobreza nia laran, imigrante sira, refujiadu sira, ema laiha uma atu hela sira, ne’ebé dala barak moris iha ambienti ke la iha rekursu i depende ba servisu lor-loron maka sustenta moris.  (WHO’s COVID-19 strategy update on 14 April 2020) Iha Timor-Leste, problema ekonómia familiár ne’e rasik sai hanesan fatór fundamentál entre fatór sira seluk ida ne’ebé bele kontribui  ba desobedénsia orden públiku, liu – liu regra sanitária públika, tanba haree no rona bei-beik iha media sidadaun sira mai ho filósofia ida dehan “ Ami la mate tan Corona maibé sei mate tan hamlaha.” https://www.naunil.com/2020/04/21/negosiante-sira-iha-munisipiu-lautem-hakilar-ami-sei-mate-tan-hamlaha-laos-tan-covid-19/. “Bandu ami ba ida ne’e mos la di’ak, ba ne’ebá mos la di’ak, sai de’it ba estrada mos la di’ak, ne’ebé ami nia moris ne’’e nusa? Corona seidauk mai halo mate ami, ami nia kabun maka halo mate ami uluk” https://www.facebook.com/watch/?v=603644730226262 Povu nia lian seluk bele haree iha ne’e https://www.youtube.com/watch?v=2qbzxIBOtcA. Entaun Estadu Emerjénsia i “Lockdown” maka dalan úniku atu rezolve pandemia SARS-CoV2? Iha Timor-Leste nia kontestu, resposta ba pergunta ida ne’e kompleksu uitoan, tanba bele loos i bele mos la’e, maibé atu hetan resposta ne’ebé apropiadu no adekuadu depende ba kondisaun balun ne’ebé presiza konsidera mos. Iha pontu ida, resposta bele loos tan haree ba lejislasaun i sistema saúde. Timor-Leste nia sistema saúde sei frajil teb-tebes kompara ho nasaun seluk nian tantu iha termu infrastrutura i rekursu umanu, to’o agora Timor-Leste iha ospitál rejionál ka referál 5 i ospitál nasionál ida de’it maka Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV, sigla portugés) ne’ebé konsideradu prenxe rekezitu fó atendementu sekundáriu i tersiáriu hamutuk  ho unidade foun rua ne’ebé Governu instala destinadu ba COVID-19 maka Vera Cruz i Lahane ke ema hotu hatene nia kapasidade la bo’ot atu absorve no akomoda pasiente barak ne’ebé mai ho kondisaun grave i krítiku. Nune’e mos seidauk iha lei kontrolu epedemiolójiku ne’ebé fó biban ba saúde públika atu halo nia knaar bainhira surtu ka pandemia moras ruma mosu, ezemplu to’o agora laiha lei ne’ebé impoin atu regula sidadun sira nia direitu i dever  halo rastreu ka “contact tracing test”, uza maskara iha espasu públiku no dever halo autoizolmentu no karantina bainhira surtu moras ruma mosu. Iha sorin seluk, akizisaun oksijéniu ita depende totalmente ba iha liur ka importasaun tanba Timor, karik seidauk iha empreza rasik ne’ebé prodús oksijéniu iha rai laran, i demanda ba oksijéniu iha pasiente grave no krítiku tan COVID -19 aas no maka’as tebes. Iha sorin seluk, disponibilidade kama iha Unidade Kuidadu Intensivu (ICU, sigla inglés) iha HNGV to’o ohin loron lima de’it, la hatene iha ospitál referál sira hira, maibé se iha ospitál nasionál mak lima de’it, entaun iha ospitál referál sira nain rasik buka hatene ba. En-termu rekursu umanu; to’o ohin loron Timor-Leste iha rekursu umanu tantu (médiku jerál, enfermeiru, parteira no tékniku aliadu sira seluk) iha saúde, bele dehan natón ona kompara ho tinan 15 liu ba maibé espesilista sira menus tebes, se halo kalkulu proporsionál, Timor-Leste sei dok tebes husi espetativa. Iha asuntu COVID-19, atende kazu grave i krítiku presiza espesialista multidisiplinár katak, konjuntu husi espesilista lubun ida maka tau matan liu husi espesialidade ida-ida nia avaliasaun ka opiniaun ba kazu tuir kondisaun pasiente ida nian rekere iha momentu nia ho kondisaun grave no krítiku. Ezemplu, emerjensista, internista, intensivista, pulnolojista, kardiolojista, nefrolojista, anestesista, sirujiaun, jinecoobtetrisia i pediatra karik pasiente infektadu ne’e inan isin rua i labarik ki’ik, radiolojista  no seluk tan. To’o ohin loron ita iha de’it intensivista nain hira oan de’it karik menus husi nain lima, internista mos la to’o nain 10, pulonolojista nain rua de’it, kardiologista la to’o nain sanulu, nefrolojista karik mos la to’o nain lima, hanesan mos anestesista i sirujiaun mos karik la to’o nain sanulu, emerjensista ida de’it, pediatra i jinecoobstetrisia no radiolojista karik sei menus husi nain lima ou liu. Signifika en-konkretu, kada espesialista iha kada ramu sira hotu ne’ebé temin iha leten nia kuantidadi la liu ema nain sanulu. Husi espesialista uitoan ne’ebé Timor-Leste iha, maske reforza husi Brigada Médika Kuba no Xina balun maibé maiór parte sira servisu iha HNGV, tanba demanda iha ospitál nasionál maka’as liu kompara ho ospitál rejionál ka referral sira, maske nune’e agora sira tenke fahe oráriu servisu hodi halo atendementu ba pasiente iha unidade adisionál  ne’ebé destinadu ba COVID 19 hanesan Vera Cruz i Lahane. Portantu , iha nivel nasionál de’it maka disponibilidade rekursu umanu (espesialista) hanesan temi iha leten ne’e ona,  sa tan iha ospitál rejionál ka referál no Sentru Intermentu Munisipál sira; nain maka buka rasik atu hatene ba. Situasaun problemátika iha leten fó razaun ba Estadu no Governu tenke rekore duni ba deklarasaun Estadu Emerjénsia i aplikasaun konfinamentu “Lockdown” hodi bele ajuda minimiza risku atu sistema saúde labele monu ba kolapsu i nia implikasaun ema mate barak bainhira senáriu ho kazu grave no krítiku mosu barak iha fatin fatin iha Timor laran hotu. Maibé EE no aplikasaun konfinamentu “Lokdown” la’ós dala únika atu rezolve se bainhira Estadu no Governu iha polítika ida ke seriu no klara desde pandemia ne’e mosu, hanoin to’o ohin loron Timor-Leste la rekere loos de’it ba medida restrisaun sira hanesan ohin loron ne’ebé kuaze sidadaun sira reazen hasoru. Loloos problema ekonomia familiár ka sidadaun sira nia ne’ebé mosu durante pandemia, tenke sai ona referénsia útil atu Governu rekore ba alternativa seluk e labele depende loos de’it ba saida maka Organizasaun Saúde Mundial fó atu tuir, i buat ida ke OMS rasik mos iha inisiu kontra makas kona ba aplikasaun “lockdown” tan razaun ekonómia sidadaun sira nian.   https://www.frontliner.com.br/oms-condena-lockdown-nao-salva-vidas-e-torna-os-pobres-muito-mais-pobres/. Posível alternativa seluk ne’ebé devia Estadu no Governu rekore maka: Kria lei kona ba kontrolu empedemiolójika hodi impoin no regula direitu e dever sidadaun nian perante  ameasa saúde públika hanesan dever uza maskara iha espasu públiku, dever sidadaun hodi submete ba rastreu bainhira deskonfia iha kontaktu ho kazu ativu, dever tama karantina ka halo autoizolamentu i simu vasina bainhira nesesáriu. Aposta maka’as iha infrastrutura hanesan instalasaun unidade kuidadu intensivu no sentru izolamentu ba kazu grave i krítiku ne’ebé konta ho laboratóriu adekuadu, servisu radiolojia tantu ray-x no ct-scan iha ospitál referrál sira no tau ray –x iha ospitál munisipál sira hotu, no reforsa kapasidade fornesimentu aimoruk esensiál sira ba kazu grave i krítiku iha ospitál hirak temin iha leten. Iha sorin seluk tanba rekursu umanu Timor nian iha área kuidadu intensivu hanesan médiku i infermeiru intensivista sei menus tebes, kapasita rekursu ne’ebé iha liu husi deliberasaun kursu ka treinamentu kuidadu intensivu ba ospitál referál no munisipál sira nia ema, atu nune’e bainhira kazu mosu iha sira nia área ka rejiaun, sira aptu ona atu maneza iha sira nia nivel no la presiza haruka hotu mai Dili hodi fó todan ba servisu saúde iha nasionál. Ikus liu, alerta atu husu ajudu internasionál liu -liu iha área klínika no lojístika nian karik senáriu aat mosu katak kazu grave i krítiku barak liu hodi paraliza servisu saúde. Se pontu hirak iha leten maka Governu konsege atinje durante pandemia ne’e mosu, hanoin ohin loron bele husik sidadaun sira livre halo nia atividade no buka moris, importante komprimenta nafatin ba lei epidemiolójika nian ne’ebé vigora i karik mos mosu senáriu aat, Timor-Leste bele maneza dadaun ho nia rekursu rasik, hodi hein ajudu internasionál se presiza atu husu. Iha parte seluk resposta bele la’e Mesmu nasaun barak iha mundu tantu, nasaun riku no kiak sira maiór parte deklara Estadu emerjénsia no aplika “lockdown” hanesan dalan ideál no adekuadu  atu trava ka mitiga propagasaun husi virus SARS-CoV2 maibé, Korea Súl iha nia istória durante luta hasoru pandemia ida ne’e sira la deklara Estadu emerjénsia i la aplika lokdown, no rezultadu sira konsegue maneza,  tansá no oinsá? bele sani iha link sira ne’e; https://time.com/5830594/south-korea-covid19-coronavirus/ Sintésis: Deklarasaun Estadu emerjénsia i aplikasaun konfinamentu “lockdown” la’ós dalan úniku hodi trava no rezolve pandemia SARS-CoV2, maibé ne’e opsaun ida. Timor-Leste iha folin internet ne’ebé karun iha mundu https://tatoli.tl/2021/09/10/timor-leste-iha-folin-internet-neebe-karun-iha-mundu/ tatoli.tl Notísia 2021-09-10 Asosiasaun TANE Konsumidór (ATK), hanesan únika asosiasaun ida ne’ebé eziste iha Timor-Leste la ho fin lukrativu ho intuitu prinsipál hodi defende Direitu no Lejítimu Konsumidór sira nian, direitu hirak ne’ebé hatadak iha ita nia Carta Magna 2002, iha ninia artigu 53.° no Lei N.° 8/2016, 08 jullu (Lei hodi fó Protesaun ba Konsumidór sira). De faktu, Asosiasaun TANE Konsumidór (ATK), legalmente eziste iha tinan 2018, ho dotasaun personalidade jurídika, legalizadu ho Sertidaun ho N ú. 12/2018 no Sertifikadu N ú. 7/DNRN-MJ/I/2018. Ohin loron, iha plenu sékulu XXI, sékulu ida ne’ebé ita konsidera hanesan “ Era da tecnologia ”. No avansu iha área teknolojia lori benefísiu wa’in ba iha uzuáriu  telefonia sira, enjerál. Maibé, operadór sira dala-wa’in devidamente la prepara-an ho di’ak ba iha era refere, iha Timor-Leste. Tanba, iha inkorporasaun ba iha servisu ne’ebé oferese hosi prestadór de servisu ba iha konsumidór sira nem sempre “tane-aas kualidade” ( Princípio de qualidade. ) No, se ita haree ba kotuk, liu hosi retrovizór tempu nian, ita rekoñese katak, tinan 2020 hanesan tinan ida ne’ebé atípiku no dezafiadór tebes ba mundu tomak, iha prinsípiu 2020, ita hotu surpreendidu ho vírus ne’ebé ita la bele haree (invisível), denominadu Coronavírus (Covid-19), muda drastikamente la’ós de’it ita nia rotina kostumeira ka loron-loron nian, maibé sim, forma oinsá pilota ambiente servisu, estudu, konvivénsia no seluk tan ne’ebé depara ho ita hotu. Iha Timor-Leste, ho virtude pandemia Covid-19 nian, ne’ebé lori País hodi Dekreta Estadu Emerjénsia dezde finál fulan marsu 2020 to’o daudaun ne’e, hodi obriga izolamentu sosiál, servisu telekomunikasaun sai tiha ról ne’ebé integra iha “Servisu impresíndivel ho pról ba iha koletividade” ka esensiál, já que , iha Timor-Leste, tuir luz ordenamentu jurídiku servisu ida ne’e karrega ho karáter implísitu no la’ós explísitu hanesan definitivamente daudaun realidade hatudu iha senáriu ne’ebé sei perdura, konsumidór ka kliente ba iha asesu Internet sira nia direitu violadu tebes tanba efetivu dependénsia ba iha teletraballu no Aula Online no buat seluk tan, reforsa tebes sujeisaun ba iha koneksaun telefonia no provimentu ba asesu Internet. Mundu Telekomunikasaun ninian, dauduaun ne’e liu iha mudansa ne’ebé konstante tebes iha teknolojia, ho nune’e, operadór sira muda mos sira nia forma ba iha relasionamentu iha merkadu, liuliu iha relasaun konsumu entre fornesedór no konsumidór. Maibé oinsá maka funsiona relasaun de konsumu iha setór telekomunikasaun iha Timor-Leste? Ora bem , molok atu hakle’an no navega ho intuitu atu hetan resposta ba iha liahusuk ka pergunta supra , ha’u hakarak lori ita hotu atu iha kompreensaun jerál ida ho Direitu Konsumidor sira nian iha Timor-Leste. Dala-wa’in ita rona espresaun hanesan: konsumidór; direitu konsumidór nian; fornesedór; relasaun konsumu; prinsípiu hipossufisiénsia; servisu no kualidade iha prestasaun servisu. Afinál, saida maka terminolojia sira ne’e hateten, tuir ótika legál nian? Uma vez que, ita ko’alia konabá relasaun konsumu, realmente ita ko’alia konabá elementu jurídiku esensiál haat, maka hanesan, konsumidór , fornesedór , bein no servisu. Etimologikamente, expresaun konsumidór deriva hosi liafuan “ Consumo ” mai hosi dalen Latim “ Consumere ” katak, ida ne’ebé maka konsome, ida ne’ebé maka hola servisu, sasán ka produtu sira ba ninia gasta ka uzu rasik ( uso próprio ). Ho Sentido Latu Sensu -, konsumidór katak ema ne’ebé maka hola bein/produtu no servisu sira ne’ebé aptu iha merkadu. Famoza expresaun “Todos somos consumidores”, fó mensajen ho klareza mai ita katak, uma vez que ita ba kontrata servisu ruma no hola bein ka sasán ruma ba iha uzu pesoál, ne’e automatikamente konfigura hanesan konsumidór. Iha Timor-Leste, ita bele hetan konseitu legalmente ba expresaun “ Konsumidór ” iha alínea a, art. 3.° – Lei N.° 8/2016,  Lei hodi fó protesaun ba konsumidór (LPK), 08 jullu 2016, ne’e hateten katak, “konsumidór nu’udar ema singular ka koletiva, ne’ebé simu bein ka prestasaun servisu ba uzu la’ós profisionál liu hosi ema ne’ebé ezerse atividade ekonómika ida, ho karáter profisionál, ho ninia objetivu hodi hetan benefísiu sira” ; iha lidun sorin, pertinente tebes atu konseitua konseitu refere tuir lejislasaun ne’ebé trata konaba telekomunikasaun, já que , uma vez konstrusaun artigu ida ne’e ko’alia liu konaba matéria refere. Ho nune’e, Decreto-Lei N. ° 15/2012, 28 marsu, explísitamente konseitua definisaun legál ba iha termu konsumidór “qualquer pessoa singular que utiliza ou pretenda utilizar um servisu público e telecomunicação oferecido em condição padrão. Art. 3.°” Nafatin iha liña pensamentu hosi legislasaun rua ne’ebé tenik ona, no atu deskomplika terminolojia supra , tuir alínea b , art. 3.° (LPK), fornesedór katak, ema singular ka koletiva, nasionál ka estranjeira, públika ka privada, ne’ebé dezenvolve ho karáter profisionál atividade ekonómika sira hodi halo produsaun, fábrika, esporta, importa, konstroi, distribui, tula ka komersializa bein no prestasaun servisu ho ninia objetivu atu hetan benefísiu sira. Bein – sasán movel ka imovel, materiál ka imateriál, ne’ebé bele sai nu’udar objetu ba relasaun jurídika sira (art. 3.°, alínea c – LPK) no Servisu hanesan atividade sasá de’it ne’ebé maka halo iha merkadu konsumu nian, liuhosi remunerasaun, inklui atividade sira ho natureza bankária, finanseira, kréditu no seguransa ho exesaun ba atividade sira ne’ebé mosu hosi relasaun sira traballu nian (art. 3.°, alínea d – LPK) no Decreto-Lei N. ° 15/2012, 28 marsu, iha ninia artigu 3.° konseitua mos referida termu, nune’e, servisu telekomunikasaun – servisu sasá de’it, normalmente prestadu hasoru pagamentu, ho baze retallista ka grosista ne’ebé maka konsiste prinsipalmente ka inteiramente iha telekomunikasaun. Hafoin, konseitua tiha terminolojia hirak ne’ebé hatuur iha relasaun jurídika konsumu nian ne’ebé hatadak iha Lei N.° 8/2017, 08 jullu no DL N.° 15/2012, 28 marsu, hakarak mos mergulla iha kestaun ne’ebé koloka iha leten. Iha Timor-Leste, izolamentu sosiál ne’ebé kauza hosi Pandemia Covid-19, liuliu Variante Foun Delta ne’ebé oras ne’e propaga tebes iha ita-nia rai, uzu ba iha Internet   fixu (via koneksaun Wi-Fi ) no Internet móvel (via frankia dadus pré-pago ka pós-pago nian) aumenta ka demanda ne’ebé boot tebes, relasaun ho servisu públiku esensiál, hanesan Intenet hodi viabiliza Home office (teletrabalho), Ensino à Distância (EAD), tan iha situasaun Estadu Emerjénsia, obrigatoriamente iha migrasaun tantu funsionáriu hosi setór públiku kuantu setór privadu hodi servisu de’it iha uma ( home office) , no estudante sira mos estuda iha uma (EAD), realidade foun, tan de’it senáriu ne’ebé kauza hosi Pandemia Covid-19. Ho hirak, rede Internet mos sobrekaregada tebes no konsumidór wa’in hasoru problema barak iha koneksaun hodi prejudika sira nia servisu, estudu no atividade lazer durante períodu ne’ebé delikadu tebes, Pandemia Covid-19 nia laran. Problema hirak ne’e, liuliu iha koneksaun, tanba kualidade prestasaun servisu ne’ebé la di’ak (má qualidade de prestação de serviço). No notável tebes, iha períodu Estadu Emerjénsia nia laran iha konsumidór telekomunikasaun, em espesífiku iha Internet manifesta sira nia sentimentu de lamentasaun barak tebes ligadu ba iha setór. No infelizmente, kualidade Internet iha Timor-Leste la refleta ho presu ne’ebé kobra hosi operadór telekomunikasaun sira ho expresaun seluk, folin Internet iha Timor-Leste karun iha mundu, no kualidade piór liu iha Mundu. Tuir loloos, Governu hamutuk ho prestadór de servisu telekomunikasaun sira, tenke kria kondisaun hodi torna servisu públiku no natureza esensiál ida ne’e bele destinadu ba iha sidadaun ho efisiente liu tan, liuliu ba hirak ne’ebé vulnerável liu ho poder akizitivu ne’ebé ki’ik. (Princípio de Hipossuficiência). Realidade merkadu konsumu iha seara telekomunikasaun iha Timor-Leste “ está indo na contramão da crise”. Tan momentu ida ne’e, hanesan momentu inserteza ida ho senáriu no hipóteze ida ne’ebé muda ka altera konstante. Hosi momentu baluk ba seluk, hela ho klareza iha oan timór nian hotu katak papel telekomunikasaun iha momentu krusiál sira henesan ne’e fundamentál no pertinente tebes. Tan ho Internet ne’ebé kualidade maka bele garante mai ita konektividade no komunikasaun ne’ebé insumu fundamentál tebes hodi halo servisu ( trabalho ), estuda, iha asesu ba informasaun, hodi diverte no hakbesik liu ita ba pesoa kerida ka família sira-, iha momentu ida ne’ebé boa parte hosi tempu distansiamentu fízika kompensada hosi proximidade dijitál. Iha kontextu Pandemia, Covid-19. Durante, períodu konfinamentu ida ne’e, rede telekomunikasaun maka mantém funsionamentu sosiedade nian no viabiliza servisu esensiál sira seluk. Rede telekomunikasaun hanesan rekursu útil ne’ebé ita uza hodi minimiza impaktu krize mentál, uma vez que ita hasoru no iha prosesu adaptasaun ba realidade foun ida ne’ebé la’ós ita nia presedente. Tuir loloos autoridade ne’ebé toma responsabilidade ba matéria refere, neste kazu Autoridade Nasionál Komunikasaun nian, (ANC sigla iha dalen portugués), via de regra iha responsabilidade perante situasaun sira hanesan ne’e, liuliu halo kontrolu ba iha operadora telekomunikasaun sira relasiona ho kualidade prestasaun Internet ba iha konsumidór sira. Tan direitu ba hetan kualidade iha prestasaun servisu hanesan direitu fundamentál entre direitu sira seluk ne’ebé konsagra ka hatuur iha LPK (Lei Protesaun konsumidór) no iha ita nia Magna Carta 2002 (KRDTL-02), estipula iha ninia artigu 53.°, nú. 1. Tan ne’e, governu liu hosi ANC, no empreza ka operadora telekomunikasaun sira rasik, iha obrigasaun “ podem e devem” hodi toma medida ho karáter urjénsia hodi nune’e bele auxilia ba iha estabilidade rede Internet iha territóriu nasionál iha momentu delikadu sira hanesan ne’e. Dala-ida tan, direitu konsumidór nian atu hetan “ Kualidade ne’ebé di’ak ” iha prestasaun servisu, hanesan direitu ida ne’ebé garantidu iha lei, la’ós iha lei baibain (normas comum), maibé SIM, estipula iha Carta Magna ida ne’ebé okupa iha ápise iha ordenamentu jurídiku ita nian. Se direitu refere, maka leza ka viola hosi operadora telekomunikasaun sira no governu liuliu ANC tuur nonok hodi hateke maske sira konsiente hela katak, problema iha kualidade Internet sai hanesan preokupasaun emar ka konsumidór hotu nian no eziste duni, ne’e hanesan sira kontribui hela ba iha violasaun ba direitu fundamentál konsumidór nian, ka direitu hodi hetan kualidade di’ak ba prestasaun servisu esensiál. Atu salienta mos katak, direitu ba iha kualidade iha koredór konsumu nian, hanesna direitu fundamentál ne’ebé elenka iha iha LPK (Lei n.° 8/2016, 08 jullu) no iha nia Lei-inan, art. 53.°, hatuur mos iha “Prinsípiu Servisu Universál nian”, ne’ebé hateten katak, servisu hotu-hotu, ho natureza “ Públiku esensiál ” tenke garante Asesibilidade, kontinuidade, kualidade, seguransa, protesaun meio ambiente, protesaun ba konsumidór sira no transparente iha finansiamentu ba iha konsumidór sira. Kaer ba iha prinsípiu hirak ne’ebé hatuur iha “ Princípio de Serviço Universal ”, iha ne’e, ha’u hakarak hakle’an liu prinsípiu tolu, maka: a) Asesibilidade , ne’e katak, sidadaun hotu-hotu, iha direitu atu uzufrui servisu esensiál sira, liuliu iha asesibilidade ba iha folin (acessibilidade de preços), asesibilidade sosiál, katak, tenke hanesan ba ema hotu no la iha diskriminasaun no asesibilidade geográfika; b) kontinuidade , katak, fornesimentu ba iha servisu esensiál la bele iha interupsaun, iha exsesaun kazu fortuitu ka força maior , no c) kualidade , katak, servsisu hotu-hotu, ho natureza esensiál, tenke fornese ho kualidade no iha folin ne’ebé asesível ba konsumidór sira. Bazeia ba iha konseitu iha leten, oinsá funsiona servisu sira ne’ebé ho natureza esensiál iha Timor-Leste? Infelizmente, realidade prestasaun servisu esensiál sira iha Timor-Leste, kontradiz loos ho saida maka hateten iha Letra da lei no Prinsípiu Servisu Universál ninian. No momentu ona, atu governu Timor-Leste, liu hosi ANC, halo fizkalizaun ne’ebé ho rigór no kontinua , hodi nune’e bele garante efetividade no efikasia ba iha lei hirak ne’ebé trata konabá matéria. Por ezemplu, ANC hanesan órgaun reguladór iha setór telekomunikasaun devia e devem , kontrola, akompaña, homologa no haree fila valór (preço) sira ne’ebé kobra iha prestasaun servisu esensiál ba iha konsumidór sira, tuir kritéria no regulamentu ne’ebé atribui ba ANC. Iha biban seluk, ANC devia ser , halo peskiza satisfasaun no kualidade Internet (Pesquisa de Satisfação e Qualidade de Internet ) no bele disponibiliza iha sira nia Portál Website , hodi nune’e konsumidór sira ne’ebé sente sira nia direitu prejudikadu ka violadu, sira bele asesa Website ANC nian no bele halo reklamasaun, no ho baze ba iha reklamasaun liga liu-ba satisfasaun no persepsaun ba kualidade hosi konsumidór sira ba iha  prestadór no ba iha servisu , ANC bele foti medidas hodi estuda, hamutuk no empreza fornesedór sira ho intuitu ida oinsá bele hasa’e ka eleva kualidade Internet iha Timor-Leste. Nune’e mos iha lidun sorin, hanesan Jurista iha TANE Konsumidór, liga ba servisu ho natureza esensiál “telekomunikasaun”, husu para ANC ezije ba iha operadór telekomunikasaun atu publika reseita hotu, durante implementasaun ba iha Estadu Emerjénsia iha prinsípiu tinan 2020 to’o daudaun ne’e. (Direito à Informação). Molok, atu hakat to’o ba artigu ne’e ninia ninin no rohan, ha’u hakarak resalta mos katak, durante ezisténsia TANE Konsumidór nian, ami, dala-wa’in halo beibeik reivindikasaun liu hosi ami nia intervensaun sira konabá asuntu refere. No ami nafatin komprometidu, hodi lori lian la’ek konsumidór sira nian, sai hanesan ami nia kbiit, hodi defende relasaun konsumu ida ne’ebé justu no ikilíbriu liu. No ikus liu, atu torna Rai-doben ida ne’e, “mais equilíbrio no justo” iha relasaun konsumu nian, kabe ba iha hotu-hotu nia responsabilidade. Liuliu konsumidór sira, tenke ezerse “ Cidadania ” ho di’ak, no sentidu katak, uma vez que , ita sente direitu ita-nian nu’udar konsumidór violadu ka hetan violasaun, keta tuur nonok hodi hateke, “deve ser” reivindika perante operadór ka prestadór de servisu sira no Governu, liuliu ANC, no buka nafatin asosiasaun hirak ne’ebé servisu hodi tane no defende direitu refere. Iha fali sorin seluk, operadór sira mos tenke iha dever morál, (Princípio de boa-fé) perante ninia kliente sira, no ikus liu Governu, liuliu ANC, presiza tau atensaun máxima no ho rigór hodi kontrola servisu telekomunikasaun no propoin solusaun hodi eleva ka hasa’e “ Qualidade de prestação de Internet ” iha territóriu nasionál. Ne’e esforsu koletivu inéditu hodi mantém operasaun rede fixa no móvel, hodi garante katak millares de milloins Timór-oan sira kontinua hodi bele asesu ba Internet no servisu komunikasaun sira seluk ho kualidade no efetividade. Hakerek nain hanesan jurista Asosiasaun Tane Konsumidór, Graduadu iha Direitu iha Centro de Ciências Jurídicas – CCJ, iha Universidade Estadual da Paraíba – UEPB, Brazil. Semana ne’e, universidade sira hahú aula prejensiál https://tatoli.tl/2021/09/13/semana-nee-universidade-sira-hahu-aula-prejensial/ tatoli.tl Notísia 2021-09-13 DILI, 13 setembru 2021 – Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESK), Longuinhos dos Santos, hateten semana ne’e sei reativa atividade aula prejensíal iha Instituisaun Ensinu Superiór Públiku no Privadu-sira tanba simu ona karta rekomendasaun hosi Ministériu Saúde. “Ha’u simu ona karta rekomendasaun hosi Ministériu Saúde no pozitivu semana ida ne’e nia laran bele hahú ona aula prejensiál ba iha ensinu superiór sira ka universidade sira,”. Ministru Longuinhos informa ba jornalista sira iha Ministériu Finansas, Dili, segunda ne’e. Ministru Longuinhos orienta ona ekipa tékniku Ministériu Ensinu Superiór nian halo elaborasaun ba karta refere no sei fahe fali karta sirkulár ida ba universidade sira atu fó lisensa ba sira hodi bele hahú ona aula prejensiál. Atividade aula prejensiál kuandu hahú ona iha Universidade sira bele halo ona preparasaun ba atividade graduasaun sira. SEKoop rekoñese partisipasaun entidade Manatuto durante implementasaun Cesta Bázika https://tatoli.tl/2021/09/16/sekoop-rekonese-partisipasaun-entidade-manatuto-durante-implementasaun-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2021-09-16 MANATUTO, 16 setembru 2021 – Governu liuhosi Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop), iha kinta ne’e, realiza seremónia enserramentu programa Cesta Bázika iha Manatuto no agradese ba entidade hotu nia apoia durante implementasaun programa nasionál ne’e. “Lori Governu-nia naran, atu agradese ba esforsu hosi administradór munisípiu, postu, komandante polísia munisípiu, postu, inklui Ofisiál Polísia Suku (OPS), ba hotu-hotu ninia kontribuisaun mak distribuisaun Cesta Bázika bele hetan susesu no hetan rezultadu di’ak,” Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira, hateten, iha salaun reuniaun Administrasaun Manatuto. Iha ámbitu ne’e, SEKoop atribui sertifikadu ba Administradór postu sira, líder komunitáriu, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisipál, eskuadra no OPS. Governante ne’e, rekoñese durante implementasaun programa nasionál ne’e, empreza sira hasoru difikuldade barak no iha situasaun difísil, maibé konsege halo kooperasaun ho autoridade lokál, seguransa, liu-liu sira ne’ebé mak esforsu maka’as hodi ezekuta serbisu distribuisaun sasán ein pakotementu. Iha fatin hanesan, reprezentante kompañia fornesedór, Diretora Kompañia Santos Unip. Lda, Maria da Gloria dos Santos, konsidera programa Governu ne’e nu’udár parte ida hosi rekuperasaun ekonómika hodi responde ba situasaun falta ai-han, tanba kauza hosi pandemia globál, ne’ebé programa ne’e fó benefísiu ba entidade hotu. “Hakarak agradese ba VIII Governu ne’ebé fó duni oportunidade ba empregadór nasionál sira, hanesan ami hodi envolve iha programa ne’e,” nia dehan. Komandante PNTL munisípiu Manatuto, Superintendente João da Costa, haktuir, durante fahe produtu Cesta Bázika iha Manatuto, nota katak la’o ho di’ak no laiha problema. “Diferente ho munisípiu seluk ne’ebé ema sempre krítika kona-ba folin no kuantidade sasán. Tanba ne’e, ha’u hakarak hato’o agradesimentu ba entidade hotu nia kontribuisaun, ne’ebé iha inísiu to’o ohin loron buat hotu la’o ho di’ak, tanba ita hotu nia serbisu hamutuk to’o programa ne’e nia rohan,” nia hatutan. SEKoop hanesan responsável ba implementasaun Cesta Bázika iha munisípiu Covalima, Liquiçá, Lautém, Ainaro, Aileu, Manufahi  no Manatuto, kompostu hosi postu administrativu 33, suku 181, aldeia 912, ho totál populasaun hamutuk 432.529. Kompañia hirak ne’ebé partisipa distribuisaun Cesta Bázika no hetan kontratu hosi SEKoop mak hanesan Green Mota Ain, Paralel, Star World, Jumar, Haicsulor, Incanto, Aitula, Betulei, no seluk tan. Munisípiu Manatuto, kompostu hosi postu administrativu neen hanesan Laleia, Laclo, Manatuto villa, Laklubar, Soibada no Natarbora, iha suku hamutuk 31, no aldeia 106. Enkuantu, bazeia ba levantamentu dadus populasaun tinan 2018, rejista ema hamutuk 54.032, kompostu hosi feto 26.372, mane iha 27.660. Horta sujere Estadu presiza tetu planu militariza iha Fronteira https://tatoli.tl/2021/09/21/horta-suzere-estadu-presiza-tetu-planu-militariza-iha-fronteira/ tatoli.tl Notísia 2021-09-21 DILI, 21 setembru 2021 - Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta husu ba Estadu no Governu Timor-Leste atu tetu planu hodi aplika militarizasaun entre Timor-Leste ho Repúblika Indonézia. Tanba, Governu liuhosi desizaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, antes ne’e fó ona orientasaun ba Ministériu Defeza no Ministériu Interiór atu tuur hamutuk hodi halo diskusaun no buka konseitu kona-ba asuntu ne’e antes  aprezenta ba Konsellu-Ministru. “Atu destaka F-FDTL iha fronteira terrestre hodi troka fali Unidade Polísia Fronteira (UPF) ne’e, di’ak liu hanoin didi’ak no halo estudu ne’ebé kle’an, ha’u komprende frustrasaun iha setór balun defeza tanba sa mak ema kontinua halo viajen ilegál tama sai iha frontera terrestre,” Horta hateten ba jornalista sira iha Rotunda Merkadu-Lama, Dili, tersa ne’e. Polisia Unidade Fronteira (UPF) maka tinan barak ona destaka iha área fronteira, tanba ne’e, nia sujere atu estabelese seguransa konjunta entre UPF ho FALINTIL-FDTL iha futuru. “Tanba ne’e Governu atu tau F-FDTL tenke halo konsulta ho lideransa nasionál sira ne’ebé iha esperiénsia kle’an relasaun ho Indonézia tanba ita hatene fronteira terrestre ne’e ligadu ho Indonézia ita tenke kuidadu,” nia dehan. Entretantu, Tuir Konstituisaun RDTL, Parte V (Defeza no Seguransa Nasaun nian), artigu 146 (Forsa Armada sira), númeru 2 hateten FALINTIL-FDTL garante independénsia nasionál, integridade territoriál, Liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho respeitu ba orden konstitusionál. Purtantu artigu 147 (Polísia no forsa seguransa sira) númeru 1 esplika, Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. Komponente Navál presiza ró kontrola fronteira Tasi https://tatoli.tl/2021/10/25/komponente-naval-presiza-ro-kontrola-fronteira-tasi/ tatoli.tl Notísia 2021-10-25 DILI, 25 outubru 2021 — Komandante Komponente Navál, FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-DTL), Kapitaun Fragata João da Silva, hateten, presiza ró ho kapasidade boot atu halo operasaun hodi asegura no kontrola fronteira tasi liuliu riku-soin sira. “Ami hasoru difikuldade tanba ró rua hanesan Jaco no Betano hanesan meiu ho klase Shanghai ne’ebé Governu hola hosi Xina, desde 2015 to’o agora sofre manutensaun ka avaria,” Kapitaun Fragata ne’e, hateten, ba jornalista sira iha Hera, segunda ne’e. Maski, ró rua ne’e avaria, maibé kontinua halo operasaun ki’ik iha tasi laran hodi hein Governu atu deside halo manutensaun. Daudaun, Komponente Navál kontinua halo patrollamentu iha área kosteira hanesan Hera ba Atauro, Manututo no Liquiça, maibé ba kosta súl ka tasi mane labele tanba seidauk iha ró. Timor-Leste estabelesidu ona fronteira maritima ho Austrália, maibé Komponente Navál seidauk iha meiu atu kontrola iha tasi mane. Governu aseita ona doasaun ró patrolla boot hosi Austrália, maibé sei to’o iha Timor-Leste, iha tinan 2023, ne’ebe sei implika ba riku-soin iha tasi laran no mós ba investimentu, katak ema hakarak investe iha fatin ne’ebé seguru iha rai-maran no tasi. “Ami kontinua husu ba Governu atu toma atensaun bá kestaun tanba uza meiu ki’ik sira ne’e halo operasaun ba área tasi mane la sufisiente. Ita nuudar nasaun ukun aan ita tenke iha  kapasidade bele interven iha nivél rejionál no internasioná entermus tasi,” Komandante Komponente Navál ne’e sujere. Joven tenke iha presisténsia kontribui ba dezenvolvimentu nasionál https://tatoli.tl/2021/11/11/joven-tenke-iha-presistensia-kontribui-ba-dezenvolvimentu-nasional/ tatoli.tl Notísia 2021-11-11 DILI, 11 novembru 2021 – Diretór Ezekutivu Centro Nasional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), Hugo Maria Fernandes, hateten, joven tenke iha presisténsia atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. Mensajen hirak ne’e relasiona ho komemorasaun tinan-30 Masakre Santa Cruz no tinan-16 Loron Nasionál Juventude iha loron 12 novembru. “Espíritu loloos ne’ebé joven sira uza halo dezenvolvimnetu nasionál, maka tenke sai joven permanense ne’ebé iha espíritu presisténsia, rezisténsia, solidária no responsável, tanba bainhira espíritu haat ne’e laiha, sei susar tanba espíritu ne’e mak iha tinan 1991, ne’ebé joven sira foti desizaun halo asaun,” Hugo Maria Fernandes hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Balide, kinta ne’e. Nune’e, tema ba komemorasaun 12 novembru 2021, ne’ebé komisaun organizadora hili maka ‘Espíritu Asuwa’in 12 Novembru, Juventude Sai Autór ba Dezenvolvimentu Nasionál’. Nia konsidera, Governu Timor-Leste hili 12 novembru sai Loron Nasionál ba Juventude Loriku Asuwa’in hodi fó rekoñesimentu ba luta-na’in sira, hahú hosi 1974-1999. “Agradese ba Estadu Timor-Leste tanba liuhosi ninia estatutu jurídiku ne’ebé mak iha, hili loron 12 novembru sai nu’udar loron nasionál juventude, tanba hosi apetu istóriku, ne’ebé iha tinan-30 liubá maiória partisipante iha demonstrante ne’e joven sira, ne’ebé maihosi organizasaun rezisténsia Juvenil,” nia akresenta. Nia dehan, ho tema komemorasaun loron nasionál ne’ebé iha, labele sai retorika de’it maibé tenke kuda iha joven sira-nia neon no espíritu, tanba joven mak sai autór ba dezenvolvimetu nasionál. “Ha’u-nia mensajen ba foin-sa’e sira, luta ba ukun rasik-an la’ós ema ida ka rua de’it, maibé ema hotu nia partisipasaun ho sira-nia kbiit no espíritu voluntarizmu, solidaridade, presténsia, tanba ne’e joven sira presiza kuda nafatin asaun hirak ne’e hodi apoiu ba dezenvolvimentu nasaun,” nia hameno. Prezidente Repúblika sei hala’o diálogu ho komunidade iha Manufahi-Ainaro https://tatoli.tl/2021/11/15/prezidente-republika-sei-halao-dialogu-ho-komunidade-iha-manufahi-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2021-11-15 DILI, 15 novembru 2021 — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, sei hala’o diálogu ho autoridade no reprezentante komunidade iha munisípiu Manufahi no Ainaro ne’ebé sei hahú hosi tersa-sábadu, 16-20 novembru 2021. Prezidente Repúblika sei hala’o diálogu iha munisípiu rua ne’e ho autoridade lokál, organizasaun sosiedade sivíl, veteranu, konfisaun relijioza, foinsa’e no estudante hodi esplika kona-ba situasaun polítika rai-laran no rona preokupasaun hosi reprezentante sira kona-ba prosesu dezenvolvimentu iha nivél nasionál no lokál. Hafoin rona hanoin sira husi komunidade liuhosi diálogu ne’e, Prezidente Repúblika sei koopera ho órgaun Estadu sira seluk liu-liu Governu atu halo esforsu oioin hodi hatán ba asuntu ne’ebé komunidade levanta iha iha diálogu refere. “Prezidente Repúblika, hafoin rona hanoin sira hosi komunidade, sei koopera ho órgaun Estadu sira seluk, liu-liu Governu, atu bele hatán asuntu ne’ebé reprezentante hosi komunidade foti iha diálogu,” refere komunidade imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili, segunda ne’e. Iha diálogu ne’e, Prezidente Repúblika sei akompaña hosi membru VIII Governu Konstituisionál, Ministru Agrikultura no Peska no Ministra Saúde. Vizita traballu Prezidente Repúblika ba munisípiu rua ne’e tuir planu akontese iha 16-20 agostu 2021, maibé tanba kondisaun saúde, Xefe Estadu labele partisipa no adia fali diálogu ba iha 16-20 novembru 2021. Ho auzensia Prezidente Repúblika iha fulan agostu 2021 iha munisípiu rua ne’e, Xefe Kaza Sívil Francisco Maria de Vasconcelos lori Xefe Estadu nia naran vizita Kooperativa Café Timor, Grupu Haburas Maubisse, Eskola Téknika Vokasional Akadiruhun, kuda ai-oan iha Ainaro no haree ho besik Ensinu Báziku Filiál Caiseru, Grupu Agrikultór iha Casa, presta omenajen ba erói no mártir libertasaun pátria, kuda ai-oan, Grupu Movimentu Agrikultura Progresu no Eskola Café iha Manufahi. Antes ne’e, Prezidente Repúblika halo ona vizita traballu ba munisípiu Viqueque, Covalima, Lautém, Baucau no Ermera. Marsu-outubru, KSTL rejista kazu 10 https://tatoli.tl/2021/11/23/marsu-outubru-kstl-rejista-kazu-10/ tatoli.tl Notísia 2021-11-23 DILI , 23 novembru 2021 — Vise-Sekretáriu Jerál, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste ( KSTL ), Antonio da Costa Martins, informa iha fulan marsu to’o outubru tinan ne’e KSTL rejista kazu hamutuk – 10. Nia hateten, hafoin KSTL halo lansamentu ba poster inisiativa labele tauk atu ko’alia sai no halo kampaña iha nível kompañia sira hotu iha setor hitu ne’ebé iha, traballadór sira hahú brani atu ko’alia sai informasaun hotu – hotu liga ho violasaun ruma ne’ebé akontese ba sira iha servisu fatin ka iha uma. “Hahú lansamentu ita halo iha fevereiru, marsu mai to’o outubru, ita hahú simu ona kazu 10 hosi ita – nia membru sira iha kompañia hotelaria, konstrusaun no hospitalidade,” Antonio da Costa Martins, hateten ba Agênsia Tatoli, iha Novu Turismu, Dili, ohin. Hosi kazu 10 ne’e ho nia tipu hanesan rua ho katégoria violasaun seksuál no ualu hosi violasaun asediu no violénsia domestika ne’ebé akontese iha uma no fó impaktu mai to’o servisu fatin. Entaun, hosi kazu ne’e nia impaktu mak bainhira sira sofre ona violasaun, automátikamente sira – nia konsentrasaun ba servisu ne’e menus. Tanba ne’e, sira ba aprezenta kazu ne’e ba iha KSTL atu bele hetan nia prosesu refere tuir prosesu justisa formál. “Bainhira ita simu kazu ne’e, ita refere kedas sira ba iha ALFELA atu nia prosesu justisa formál ne’e tenke la’o no hetan akompañamentu masimu hosi parte juridiku mak ALFELA no KSTL akompanha kazu ne’e to’o ramata,” nia dehan. Maske nune’e, kazu ne’e agora iha prosesu trata no kompleta dokumentu atu prosesu ne’e bele kontinua ba iha Ministériu Públiku. “Hosi traballadór iha kompañia no balun hanesan membru traballadór ne’ebé hetan violasaun iha uma, hafoin ne’e nia mai aprezenta ba iha KSTL hanesan membru,” nia informa. Horta konsidera presiza investe maka’as iha setór edukasaun https://tatoli.tl/2021/11/25/horta-konsidera-presiza-investe-makaas-iha-setor-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2021-11-25 DILI, 25 novembru 2021 – Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, konsidera Governu presiza investe maka’as iha setór edukasaun, nune’e bele rezolve problema ne’ebé iha. “Governu tenke trata kondisaun estudante ho dignu, apoiu importante maka tau-matan ba kondisaun estudante hanesan selu hahán, hela fatin, bee-moos, inklui fasilita kontrolu saúde ho doutór sira kada tinan. Kuandu iha moras ruma sira tenke hetan kedan tratamentu intensivu. Ida-ne’e mak dalan atu investe iha área edukasaun, maibé to’o agora ha’u la haree Governu hanoin atu halo ida-ne’e,” Horta hateten hafoin ramata palestra iha semináriu komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia 28 novembru, iha kampus FSS Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), Caikoli, kinta ne’e. Tuir Horta, investimentu iha setór edukasaun, tenke hahú hosi pre-eskolár to’o universitáriu. “Ha’u fuan kanek bainhira rona estudante sira sena malu iha uma a’at nia laran, sira aluga kada fulan selu $30 to’o $50, bee laiha no sintina mós laiha,” nia akresenta. Nune’e, nia sente triste tanba dala ruma hasoru malu ho estudante sira no bainhira husu kondisaun, sempre simu resposta laduun di’ak. “Kestaun ne’e bele afeta ba labarik ninia konsentrasaun simu matéria ho di’ak. Governu labele hanoin de’it katak selu ona propina bele ajuda kondisaun estudante ka aselera ona setór edukasaun iha Timor-Leste, tanba haree didi’ak Governu to’o agora seidauk fó apoiu maka’as ba setór edukasaun,” Horta dehan. Iha sorin seluk, Premiadu Nobel Paz, José Manuel Ramos Horta, husu ba VIII Governu konstitusionál atu kria polítika klaru apoiu agrikultór kiik sira ne’ebé moris iha área remota. “Povu agrikultór sira ne’ebé moris iha foho, daudaun ne’e buka osan hodi fó moris ba família tanba Governu la kria kondisaun ne’ebé klaru, produtu agrikultór atu ba ne’ebé? Governu tenke apoiu halo sirkulasaun produtu ba merkadu, hosi munisípiu mai Dili. Ida-ne’e la presiza estudu barak hodi bele halo serbisu ba área ne’e,” nia subliña. Nia mós sujere ezekutivu sira koordena ho banku atu sai instrumentu apoiu ba investidór sira. “Banku labele sai fali autór hodi oho fali investidór sira ho funan todan demais, maluk timor-oan sira iha setór privadu barak halerik tanba sira-nia negósiu mout tanba  funan ne’ebé banku fó todan demais,” nia tenik. MAPKOMS lansa ‘Naroman ba Suku’ inklui sentru informasaun iha Lisadila https://tatoli.tl/2021/12/03/mapkoms-lansa-naroman-ba-suku-inklui-sentru-informasaun-iha-lisadila/ tatoli.tl Notísia 2021-12-03 LIQUIÇÁ, 03 dezembru 2021 — VIII Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), iha sesta ne’e, lansa programa ‘Naroman ba Suku’ inklui inaugura sentru informasaun iha suku Lisadila, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá. Objetivu harii sentru informasaun ne’e atu kapasita joven sira tuir formasaun iha área jornalizmu, nune’e sira bele divulga informasaun ne’ebé akontese iha suku. Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres “Programa Naroman ba Suku foin hahú iha suku 10 iha territóriu Timór, nune’e bele mobiliza joven sira iha suku atubele sai transformadór informasaun kona-ba potensialidade suku hodi hato’o ba nível Governu sentrál hodi hatene,” Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, hateten, iha ámbitu seremónia iha suku Lisadila. Tuir governante ne’e, suku Lisadila iha área potensialidade barak, liuliu agrikultura, pekuária no seluk tán, maibé ema barak lahatene, tanba laiha meiu atu divulga informasaun. Iha inisiál, joven hamutuk 10 iha suku ne’e sei hetan formasaun iha área jornalizmu, nune’e bele destaka iha sentru informasaun hodi fó sai informasaun. “Sentru informasaun sei sai mós sentru biblioteka, atu nune’e ema ne’ebé hakarak hetan informasaun ruma bele mai asesu iha sentru ne’e hodi hatene informasaun liuliu atividade Governu,” Ministru akresenta. Iha biban ne’e, membru ezekutivu ne’e klarifika programa Naroman ba Suku la’ós atu lori enerjia eletrisidade mai komunidade nia le’et hanesan ema balun nia hanoin, maibé atu fó informasaun, nune’e bele hetan naroman liuhosi sentru informasaun. Nune’e, MAPKOMS husu ba komunidade suku Lisadila atu kuidadu didi’ak ekipamentu sira ne’ebé koloka iha sentru ne’e hodi bele uza ba tinan naruk. Iha biban hanesan, Xefe suku Lisadila, Fernando Lobo, apresia no orgullu tanba Governu bele hili ona suku ne’e implementa programa inklui instala fasilidade. “Ha’u kontente tanba bele hili ami-nia suku ho fasilidade kompletu. Espera katak hosi sentru ne’e bele kapasita di’ak liután joven iha suku,” autoridade lokál ne’e akresenta. Governu hahú introdúz programa Naroman ba Suku iha tinan 2019 no programa ne’e implementa ona iha suku 10 iha munisípiu Ermera, Lautém, Viqueque, Liquiçá, Bobonaro, Manufahi, Aileu, Covalima no Ainaro. Durante tinan 2019 to’o 2020, Governu implementa ona programa ne’e iha suku tolu lokalizadu iha parte leste, hanesan Hae-coni iha postu administrativu Baguia, munisípiu Baucau, suku Muapetine no Lore II iha munisípiu Lautém, parte sul iha suku Liurai, munisípiu Aileu no suku Rotuto, iha munisípiu Manufahi, enkuantu parte oeste iha suku Leo-hitu no Soelesu iha munisípiu Bobonaro no suku Batumanu, postu administrativu Atsabe, munisípiu Ermera. Enkuantu, iha tinan 2021, tuir planu programa ne’e sei implementa tan iha suku haat tuir kapasidade no rekursu ministériu implementadór programa. Ba kada suku ne’ebé sai benefisiáriu, Governu fó apoiu orsamentu maizumenus $10.000 liuhosi transferénsia públika, hodi harii sentru informasaun ba komunidade hodi implementa programa. Programa Naroman ba Suku nu’udar programa pilotu hosi VIII Governu Konstitusionál, ho objetivu haat mak hanesan promove asesu ba informasaun iha suku rurál no hakbiit komunidade sira-nia kapasidade asesu ba informasaun. Programa ne’e buka atu lori informasaun ba nível lokál besik ba komunidade sira iha suku hodi fó dalan ba komunidade atu hato’o sira-nia preokupasaun ka obstákulu sira ne’ebé mak sira hasoru hodi aprezenta ba meiu komunikasaun nasionál sira. Joven tenke buka hatene istória pasada dezenvolve Timor-Leste https://tatoli.tl/2021/12/07/joven-tenke-buka-hatene-istoria-pasada-dezenvolve-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2021-12-07 COVALIMA, 07 dezembru 2021 — Pároku Igreja Ave Maria Suai, Sebastião Eugénio da Cruz Correia, husu ba joven sira atu buka hatene istória pasada hodi harii unidade no dezenvolve Timor-Leste. “Buka atu hatene istória, kaer istória hodi dezenvolve ita-nia rain. Respeitu ema sira-ne’ebè uluk luta sei moris ne’e no hodi luta ba dezenvolvimentu nasaun, ba povu no rai ida-ne’e nia di’ak, hodi fó onra ba ita-nia eroi sira,” Pe. Sebastião Eugénio da Cruz Correia husu ba joven sira bainhara preside misa agredesimentu ba loron invazaun Indonézia iha 07 dezembru 1975, iha igreja Ave Maria Suai, Covalima, tersa ne’e. Nia esplika, estudante sira bainhira haree no lee istória hosi Centro Nasionàl Chega (CNC) tenke refleta ema mate bainhira militár Indonésia sira halo violasaun direitu umanu hodi hamosu akontese masakre oioin ne’e, joven sira tenke iha neon hodi fá an ba rai ida-ne’e. Ho Centro Nasionàl Chega (CNC) nia prezensa hodi harii muzeu iha Covalima ne’e, atu joven sira buka hatene istória pasada ne’ebé kruel ne’e. “Ita juventude no estudante sira, ema boot kaer ukun rai ida-ne’e, buka hatene istória bele hatene fó an ba rai ida-ne’e nia di’ak. Istória pasada fó onra hodi harii unidade la’ós atu sobu unidade,” Nai Lulik ne’e apela. Iha istória pasada ne’e, timor-oan sira see hirus-matan no luta ba rai ida-ne’e to’o hetan ukun rasik an, maibé agora lori matenek hanehan ema ki’ak sira no lakohi tulun ema sira-ne’e. “Sira sei hirus-matan ba mate atu ita sei moris no ukun an. Hanesan, karik sira-nia klamar husu mai ita, ami-nia raan fakar ona imi mós fakar netik kosar-been ba rai ida-ne’e hodi imi-nia matenek, ami hodi ami-nia brani fakar raan ba rai ida-ne’e,” nia haklaken liuhosi nia ómilia. Tanba ne’e, amululik ne’e hateten, akontesimentu 1975 la’os nu’udar akontesimentu interrese grupu no partidu nian hodi fó impaktu halo povu sira mate tanba atu defende povu no rai-lulik Timor-Leste hosi kolonialista nia ukun. Maske uluk terus no mate ba ukun an maibé ohin loron mós kontinua iha nafatin interrese partidu, kompañia, grupu artemarsiál, uma lisan, negosiante ho interrese hirak ne’e hodi fo impaktu ba povu nia sofrimentu no la halibur ema atu unidu. Nune’e, invazaun loron 7 dezembru mai hosi interrese balun hakarak ukun rasik an, balun lakohi atu ukun an no balun hakarak integrasaun ho Indonézia. Ho esperiensia moruk tempu pasadu, agora mosu intrerese partidária hanesan balun lori mina mai Timor balun dehan keta lai, balun dehan estrada kualidade la di’ak no balun dehan di’ak, entaun ho interrese atu hanehan povu terus to’o rabat rai. “Istória 1975 no 1999, Timor-Leste hakarak ukun rasik an, tanba ne’e uma kreda halibur grupu sira hodi tau forsa hamutuk hodi ita atu duni militár Indonézia la’ós ho kilat musan maibé duni de’it fila ba sira-nia knua ho ho pregu lolon ida,” nia dehan. Hafoin misa agradesimentu ba selebrasaun loron invazaun 07 Dezembru ne’e, Centro Nacional Chega (CNC) realiza tour Chega hahú hosi fronteira mai iha Suai Vila. Líder istóriku sei simu sinza Max Stahl loron 15 dezembru https://tatoli.tl/2021/12/13/lider-istoriku-sei-simu-sinza-max-stahl-loron-15-dezembru/ tatoli.tl Notísia 2021-12-13 DILI, 13 dezembru 2021 – Prezidente Komisaun Organizadora ba Preparasaun simu Saudozu Max Stahl nia sinza, Silveiro Pinto, hateten, preparasaun simu sinza la’o daudaun no sei simu direta hosi líder istóriku. Saudozu Max Stahl nia sinza sei to’o iha loron 15 dezembru iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Comoro, Dili, tuku 12:00, ne’ebé akompaña hosi Saudozu nia espoza ho nia oan na’in-lima. “Bainhira aviaun lori sinza to’o mai iha Aeroportu Comoro, família sei entrega ba Xanana no Ramos Horta, inklui membru Governu sira hanesan Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’, Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, Vidal de Jesus ‘Riak Leman’, no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães,” Prezidente Komisaun informa ba Agência TATOLI, foin lalais ne’e, iha nia knaar fatin, Caicoli. Hafoin simu hotu sei taka Bandeira RDTL ba saudozu nia sinza no lia-na’in sira sei tuir kultura Timór nian, ne’ebé bolu ‘Sargala ka hamulak’. Objetivu Komisaun Organizadora hili Xanana no Ramos Horta nia prezensa iha Aeroportu atu simu sinza Max Stahl, tanba Komité Ezekutivu 12 Novembru rasik mak haruka komisaun hato’o karta ba líder istóriku rua ne’e atu partisipa iha seremónia. “Ramos Horta ninia prezensa simu sinza, hanesan reprezenta Frente Diplomátiku tanba rezultadu hosi Saudozu Max Stahl nia servisu iha loron 12 novembru 1991, hoti filmajen iha Santa Cruz no divulga ba rai-li’ur, Ramos Horta momentu ne’ebá hanesan Diplomata halo kampaña asuntu Timór iha li’ur,” nia akresenta. Nune’e, Komité 12 Novembru husu mós Xanana  Gusmão  nia prezensa iha Aeroportu Comoro, tanba hanesan Komandu luta iha momentu luta, tuir istória 09 to’o 11 novembru, Saudozu Max Stahl nia paradeiru iha Baucau hasoru hela komadante Daitula sira, maibé tanba orden hosi Komandu Luta Xanana mak loron 11 novembru 1991 nia desloka hosi Baucau mai Dili hodi prepara halo kobertura ba manifestasaun pasífika. “Nune’e Xanana no Ramos Horta sira-nia prezensa iha Aeroportu Comoro laiha intensaun polítika, maibé atu reprezenta de’it frente Armada, Klandestina no Diplomasia,” nia dehan. Bainhira lia-na’in sira simu hotu ho kultura mak sei entrega ba parada Militár FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). “Parte parada Militár simu hotu sinza no sei lori sai hosi Aeroportu tula ho Ramos Horta nia karreta, nia rasik lori tanba atu tau ambulánsia família la hatan,” Prezidente Komisaun tenik. Bainhira lori sai hosi Aeroportu, iha dalan komunidade sei hamriik hodi simu no halo komboiu hahú hosi Aeroportu kona-ba tasi ibun to’o Becora, Taibesi tun Balide, to’o Komité 12 Novembru para oituan hodi fó omenajen, hotu kontinua mai iha Katedrál no ikus mai para iha Centro Audivisual Max Stahl (CAMTL) nian. Prezidente Komisaun dehan, sinza Saudozu Max Stahl husi durante loron rua loron tolu, hahú hosi 15-17 dezembru hafoin mak haloot. Nune’e, iha loron 15 dezembru sei presta omenajen, hahú hosi orgaun soberanu sira, liña ministeriál, sosiedade sivíl inklui estudante hosi universidade sira. Iha loron 16 dezembru sei iha atividade konta istória hosi ema sira ne’ebé uluk iha komunikasaun ho Max Stahl. Iha loron 17 dezembru dadersan, sei lori sai hosi CAMTL ba Motael halo misa ikus nian ne’ebé planu sei prezide hosi Arsebispu Arkidioseze Metropilitana Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva, tanba hato’o ona karta, misa hotu sei la’o ain ba to’o semitériu Santa Cruz hodi haloot. Sinza Saudozu Max Stahl sei haloot iha Simitériu Santa Cruz, ne’ebé hanesan fatin akontese Masakre Santa Cruz 1991, no fatin hakoi ka subar rollu ne’ebé mak nia hasai foto no video, atu Militár indonéziu labele foti. “Saudozu nia rate ka kampa fatin ne’e tau iha simitériu Santa Cruz, ohin hahú halo ona servisu, empreza halo dezeñu ba Saudozu nia kampa, halo kompleta númeru 12/11/1991, entaun númeru sira ne’e ita hatama hotu iha rate nia medida,” nia hateten. Orsamentu ne’ebé prepara ba prosesu Max Stahl nian, Governu prevee labele liu $60.000. “Maibé hafoin ami halo kontajen ba prosesu sira ne’e, billete hosi família saudozu na’in-neen, haat hosi Austrália no rua hosi Inglatera hamutuk mai $35.000, kustu ne’ebé família prepara halo kremasaun ba saudozu iha Austrália besik $9.000,” Prezidente Komisaun dehan. Orsamentu ba Komisaun Organizadora ne’ebé presiza hamutuk $100.000, tanba orsamentu sira ne’e sei halo kondekorasaun ba CAMTL, tanba fatin ne’e sei hetan vizita hosi ezekutivu VIP sira hahú hosi orgaun soberanu to’o organizasaun rezisténsia sira hotu. “Durante família Saudozu iha Timor-Leste, ita mak sei haree tanba durante saudozu moras nia fa’an hotu nia riku-soin sira ne’e hodi halo ba tratamentu saúde, maibé osan limitadu, entaun sei hamenus iha konsumu ba almosu nian iha Santa Cruz bainhira haloot,” nia informa. Komisaun Organizadora ba prosesu simu sinza Saudozu Max Stahl, kompostu hosi liña ministeriál sira hanesan Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál. Nune’e, organizasaun autónomu sira, sosiedade sivíl sira hanesan 12 Novembru ho nia jerasaun sira, Conselho de Imprensa , Centro Nascional Chega, inklui CAMTL. “Maibé jere ba atividade ne’e Konsellu Ministru hili MAKLN mak lidera orsamentu ba prosesu Max Stahl nian,” nia tenik. Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha Reinu Unidu iha loron 06 dezembru 1954, hanesan responsável ba filmajen no imajen Masakre Santa Cruz, ne’ebé akontese iha loron 12 novembru 1991. Max Stahl, hakotu iis iha loron 28 outubru, iha Brisbane, tanba moras ne’ebé nia sofre kleur ona. "Hanoin Nicolau Lobato nia mate hodi kontinua luta ba liberta povu" https://tatoli.tl/2021/12/31/hanoin-nicolau-lobato-nia-mate-hodi-kontinua-luta-ba-liberta-povu/ tatoli.tl Notísia 2021-12-31 Iha loron 31 fulan Dezembru kada tinan, ita komemora loron Eroi Nasionál sira nian. Eroi sira ne’ebé tombadu, lakon sira-nia vida no dezaparesidu iha prosesu luta ba Ukun Rasik Aan nia laran. Iha loron ida ne’e mós, Timor-Leste hanoin iha nia neon, ninia oan mane di’ak ida, eroi boot ida no mata-dalan vizionáriu ida, Nicolau dos Reis Lobato, ne’ebé mate iha kampu batalla ba dala 43. Patriota boot ne’ebé barani hamriik iha povu nia oin hodi opta polítika autodeterminasaun hafoin revolusan dos cravos ne’ebé mosu iha Portugál iha loron 25 fulan abril tinan 1974. Atu memória Nicolau Lobato nian hela metin nafatin iha ita nia neon, mak ita sira ne’ebé sei moris, liu-liu lider sira ne’ebé uluk hamutuk ho nia iha fillera revolusionáriu tenke luta maka’as liutan atu liberta povu ida ne’e hosi nakukun, beik, mukit, kiak, izolamentu, hamlaha, dezempregu, falta bee moos no situasaun aat seluk ne’ebé halo povu hakdasak iha kotuk. Misaun libertasaun povu ida ne’e nu’udar misaun lulik ida mós ne’ebé moris hamutuk iha movimentu ne’ebé Nicolau Lobato ho ninia kompatriota sira seluk harii iha tinan 1974. Prinsípiu fundamentál hosi hakarak ukun aan ne’e mak POVU MAUBERE ne’ebé iha momentu ne’ebá sai atan, kiak, mukit, beik, opromidu no ain-tanan tenke hetan moris di’ak liu. Realidade balun ne’ebé ita bele tetu iha prosesu libertasaun ba povu Hosi tinan 2002 to’o tinan 2022, ita nia Parlamentu Nasionál aprova ona osan povu nian hamutuk biliaun 20 resin ($22,793,454,580.18) hodi sustenta mákina Estadu no programa prioridade Governu nian tuir programa ne’ebé Governu aposta iha governasaun nia laran (ho kategoria sira hanesan Bens e serviços, Salário e vencimento, Tranferências públicas, Capital desenvolvimento no Capital menor ). Hosi totál biliaun 20 resin ne’e, to’o tinan 2021 nia rohan, Governu ezekuta ona maizumenus (±) osan hamutuk biliaun 16 resin ($16,016,965,461.82) enkuantu  biliaun 4 resin ($4,576,489,118.36) fila fali ba kofre Estadu nu’udar balansu ka saldo hosi osan ne’ebé la konsege ezekuta hotu (tuir informasaun iha Portál Governu nian). Hosi osan barbarak ne’ebé ita gasta ona durante dékada rua nia laran, situasaun barak seidauk muda. Iha fatin barak, estrada sei aat no labele asesu iha tempu udan, povu barak iha suku no aldeia lubuk ida seidauk asesu ba eletrisidade, eskola ba povu nia oan sira barak sei aat tebtebes to’o estudante sira balu sei tuur iha rai no hateke kalohan hetan momoos tanba kakuluk sira kuaze la di’ak, fasilidade saúde iha fatin barak sei aat tebtebes no ajente saúde sira seidauk responde hotu, iha fatin barak populasaun sei halerik ba bee moos, dezempregu aumenta ba beibeik, sirkulasaun ekonomia la’o maka’as liu iha Dili no iha fatin balu kuaze osan la sirkula, kondisaun infraestrutura bázika iha fatin barak sei aat no situasaun seluk tan. Situasaun hirak ne’e povu sempre aprezenta bainhira hetan oportunidade hodi halo diálogu ho ulun boot sira, maibé ita mós la haree preokupasaun sira ne’e ninia follow up to’o iha ne’ebé loos? Enkuantu iha vizaun jerál PEDN nian (2011, p. 12) deskreve katak ita nia vizaun previu ne’ebé tenke atinje iha 2020 mak: Timor-Leste sei sai sosiedade ida demokrátika no prósperu ho alimentasaun sufisiente, uma no hatais ba ema hotu; Ema hotu-hotu sei hatene lee no hakerek, kualifikada, saudável no moris iha vida naruk no produtiva, iha ne’ebé sira sei partisipa ativamente iha dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no polítika, promove igualidade sosiál no unidade nasionál; Ema hotu sei sai hosi izoladu ho estrada ne’ebé di’ak, transporte, eletrisidade no komunikasaun iha sidade no aldeia, iha rejiaun hotu-hotu país nian; Produsaun no empregu sei aumenta iha setór hotu-hotu, agrikultura, peska no floresta; Padraun moris no servisu sira sei mellora liutan ba ba timoroan hotu-hotu. Liu ona tinan 10 hosi implementasaun PEDN ne’ebé tuir doutor Horta temi nu’udar  dalan atu procura dar resposta (livro PEDN pájina 7) ne’e seidauk konsege lori mudansa signifikativu ba povu maioria nia moris iha aspetu ka problema sira ne’ebé Prezidente Repúblika temi iha prefásiu iha momentu aprovasaun PEDN ne’e. Ita hotu bele halo ona sasukat ba metas hirak ne’e, atinje ona ka lae? Se la atinje karik problema ne’e iha ne’ebé? Ha’u fiar katak timoroan tomak hatene tanbasá defísil ba ita atu bele atinje metas ne’ebé ita aposta ona iha planu mestre dezenvolvimentu nian. Entre problema hirak ne’ebé ita iha karik, ha’u hanoin problema fundamentál mak tanba inkonsisténsia ho PEDN rasik no ita buka de’it mak selok malu ho polítika. Ita lakon tempu lubuk ida hodi buka hatuun no hasa’e malu envezde ita konsentra ba planu ne’ebé ita iha ba prosesu libertasaun povu nian. Ita nia governasaun mós lakon tempu ba monta no sobu sistema. Aleinde ne’e, prátika korupsaun ne’ebé buras ba beibeik iha governasaun nia laran, etok halo prosesu dezenvolvimentu la’o hakdasak liu tan, nune’e povu la benefisiadu ho di’ak ho osan ne’ebé ita gasta tinan-tinan. Tuir relatóriu hosi Índice Global da Fome (IGF) iha loron 16 fulan outubru tinan kotuk (ne’ebé hakerek na’in asesu liu hosi www.vaticannews.va/pt/mun , datada 26 fulan dezembru ne’e), aprezenta katak hosi Estadu ka país 51 ne’ebé afetadu maka’as ba kazu hamlaha grave, IGF identifika nasaun 11 mak piór liu ba kazu hamlaha no hosi nasaun 11 refere, Timor-Leste iha kedas pozisaun daruak hosi níveis alarmante. Relatóriu ne’e deskreve nune’e: [……] passando aos países individualmente, os 11 onde o nível de fome é alarmante são o Chade, Timor Leste, Madagáscar, Burundi, Comores, República Centro Africana, República Democrática do Congo, Síria, Somália, Sudão do Sul e Iêmen. Realidade ida ne’e hatudu iha provas foin dadaun kuandu Timor-Leste enfrenta situasaun inundasaun no pandemia Covid 19. Povu barak halerik tanba hamlaha to’o balu tara aan iha uma laran tanba la hatene ona atu buka hahán iha ne’ebé hodi bele garante sira nia moris. Hatán ba situasaun ida ne’e, lider balu, organizasaun, emprezáriu no individu balu halo asaun kariedade no solidaderidade hodi fó tulun hahán ba ita-nia maluk sira ne’ebé presiza liu hahán iha momentu ne’ebá, biar ita hatene hela katak asaun kariedade no solidariedade ne’e la’ós solusaun ida ne’ebé dura ba tempu naruk no la rezolve buat hotu. Pergunta mak ne’e: tanbasá depoizde Timor-Leste gasta tiha osan barbarak liu hosi sosa tratór, programa intesifikasaun no modernizasaun ba sistema agrikultura to’o polítika seguransa ai-han, no ikus mai ita nia povu tenke enfrenta nafatin hamlaha? Saida mak sala no oinsá hadi’a fali sala hirak ne’e? Iha sorin seluk, bainhira ita observa didi’ak iha ita nia sosiedade, ita hasoru malu ho família barak liu ne’ebé moris hela iha liña pobreza. Sira barak liu nia rendimentu to’o de’it ba han loron ida dala ida nian no laiha tan atu rai nu’udar bukae ba loron aban. Dadus estatístika tinan balu liu ba hatudu katak populasaun ne’ebé moris iha kiak nia laran sei atinje pursentu 41,8 iha tinan 2014 (relatóriu Governu nian kona ba kiak iha tinan 2016). Ohin ita iha ona tinan 2021 nia rohan no ita hein katak dadus estatístika bele hatudu númeru redusaun ida signifikante ba kiak iha ita nia rai doben. Faktu hatudu momoos katak iha ita nia sosiedade, iha de’it ema ho grupu minoria ida mak moris ho kondisaun ekonomia ne’ebé di’ak tebtebes tanba hetan privelejiu no regalias barbarak hosi Estadu ba sira nia moris. Grupu ki’ik ida ne’ebé koñesidu ho reprezentante povu no governante sira (hamutuk ho ninia kroni sira) uza kompeténsia ne’ebé iha hodi prodús Lei no Dekretu Lei sira ne’ebé aprova osan ba sira nia aan liu hosi pensaun vitalísia, subsídiu ba alojamentu, subsídiu ba pulsa eletrisidade no telefone, kuidadu saúde no regalia selseluk tan. Enkuantu povu kontinua hakdasak ho sira nia kiak laran ho nonook, la reklama nem halerik tanba ba sira; “nonook sira terus, ko’alia sira sala (Lafaek Mutin iha ninia múzika Hakdasak). Povu barak nia hela fatin la di’ak (embora balu hetan daudaun tulun hosi Uma Kbiit Laek), apoiu hosi Prezidénsia Repúblika no emprezáriu balu, mas barak liu ne’ebé ita la konsege haree hetan sei aat tebtebes. Povu balun (mezmu ho númeru ne’ebé ki’ik sei hela de’it iha fatuk ku’ak tanba la iha uma. Povu barak tanba hakarak mai buka osan iha Dili, sira obrigadu tenke hela iha fatin ne’ebé risku ba inundasaun, nune’e envezde sira hetan osan mas etok lakon sasan hotu-hotu iha tempu udan. Hirak ne’e, tuir loos la’ós sira nia kulpa! Hirak ne’e mosu, hatudu katak polítika ne’ebé ita nia Estadu aposta no kondisaun sira ne’ebé Estadu ida ne’e kria seidauk natoon atu hadi’a ita nia povu nia moris. Libertasaun povu tuir Nicolau Lobato nia hanoin Dala barak, Nicolau Lobato hato’o ninia preokupasaun no hanoin oinsá liberta povu hosi kondisaun sira ne’ebé halo povu sente oprimidu. Iha ninia mensajen Natal (25 dezembru 1974) pur ezemplu, klaramente Nicolau Lobato hato’o ninia mensajen atu ho selebrasaun Natal altura ne’ebá, sai nu’udar momentu ba esforsu komún ida ba iha sentidu loloos hosi libertasaun povu nian. Mensajen ne’e haktuir “ Que este Natal seja também um tempo de reflexão, seja mais passo em frente para unidade de todos num esforço comum no sentido de verdadeira libertação do nosso povo, pois a verdadeira liberdade dos povos é a condição primarcial para a pás ”. Tuir grande homem ne’e, libertasaun povu mak sai hanesan kondisaun fundamentál ba pás ou bele dehan pás sei la eziste bainhira povu seidauk sai hosi kiak, mukit, beik, oprimidu, hamlaha, izolamentu, má nutrisaun no selseluk tan. Saida mak sai nu’udar pontu prinsipál hosi mensajen Nicolau Lobato nian iha festa Natal 25 dezembru tinan 1974 mak esforsu komún ho sentidu libertasaun loloos ba ita-nia povu! Karik Nicolau Lobato hakarak husu atu iha prosesu libertasaun povu ida ne’e, lider sira, polítiku sira no partidu polítiku sira tenke tau ideia hamutuk iha konsensu nasionál ida oinsá mak ita luta ba prosesu libertasaun povu ne’e rasik. Katak unidade iha asaun, konserta iha ideia xave no kompromisu ba planu (PEDN) ne’ebé ita iha ona. Karik ida ne’e mak doutor Ramos Horta interpreta hodi dehan katak “tenke serbisu ho persistente ka afinkadamente atu kria kondisaun di’ak ba ita-nia povu” iha ninia prefásiu ba PEDN 2011-2030. Bainhira ita ko’alia kona-ba konsensu ba hadi’a povu nia moris, ita labele kaer metin ba demokrasia numerásia katak “ami mak maioria, ami mak manda” ka ita dehan fali “konsensu la eziste iha sistema demokrasia”! Responsabilidade partidu hotu-hotu nian (tantu iha Governu ka iha opozisaun) mak atu diskute no konserta ideia kona-ba oinsá bele liberta povu, tanba oras ne’e ita iha duni prosesu libertasaun ba povu. Loos duni katak prosesu ida ne’e la’ós fasil, até la fasil hanesan ita luta ba liberta pátria, más bainhira ita nia polítiku no partidu sira iha vontade polítika di’ak mak ita fiar katak sei la defísil hanesan buat ne’ebé ita hanoin. Problema mak ida ne’e, “polítiku no ukun na’in sira sei preokupa liu oinsá liberta sira-nia aan no sira-nia família envezde preokupa oinsá liberta povu! Bainhira povu seidauk livre hosi kondisaun aat sira ne’e hotu mak ita bele dehan situasaun aat sira ne’e sai hanesan kondisaun ida ne’ebé kontinua lori povu iha kiak no mukit nia laran. Bele dehan karik kiak no mukit ne’e kondisionadu hosi Estadu ne’e rasik. Gustavo Gutiérrez in Mateus Mali (2016, p. 25) bainhira haree ema kiak iha Amérika Latina, deskreve katak situasaun ida ne’e hanaran kiak estruturadu, katak ema hirak ne’e kondisionadu duni atu sai kiak. Kiak estruturadu tanba iha ema balu (ukun na’in sira) ne’ebé aproveita povu nia osan (Estadu nia rekursu finanseira) atu hariku sira nia aan hodi sakrifika povu baibain sira nia bem estar. Kiak estruturadu tanba sira buka konsolida uluk sira-nia aan duké hanoin liberta povu nia moris. Gutiérrez mós reforsa katak ema kiak sira la’ós de’it kiak ba materiál maibé sira mós lakon sira nia dignidade nu’udar umanu. Pensamentu Gutiérrez nian iha leten refleta mós kondisaun reál ne’ebé ita-nia povu enfrenta daudaun. Sira-nia osan ne’ebé distintu no distinta sira diskute iha Uma Fukun Sagradu la konsege to’o ba sira liu hosi kondisaun di’ak ne’ebé merese atu sira hetan. Provas konkreta mak ida ne’e, ita nia Parlamentu Nasionál aprova ona osan biliaun 20 resin, maibé povu hakdasak nafatin iha sira-nia kiak no mukit laran. Ida ne’e hatudu momoos katak mensajen Natal ne’ebé saudozu boot hato’o iha tinan 1974 liu ba monu leet de’it ba rai. Monu leet tanba lider sira, polítiku no partidu polítika sira la tau hamutuk sira nia forsa no kbiit atu luta tebes ba povu nia di’ak. Povu divia sai na’in ba ukun aan ida ne’e basá povu mak autór prinsipál ba luta ida ne’e. Nicolau Lobato dehan “ O Povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu  próprio suor , com o seu  próprio sangue  uma Pátria revolucionária e democrática. Uma terra livre para gente livre”. Se povu sosa ukun aan ida ne’e ho sira nia kosar no raan rasik, tanba sá ohin loron povu kiak nafatin? Tanbasá ohin loron povu hamlaha no terus nafatin iha sira-nia mukit laran? Se uluk iha tempu rezisténsia ita barani dehan povu mak bee no FALINTIL mak ikan, tanbasá ohin loron bee ida ne’e etok sai merak no maran ba beibeik de’it? Enkuantu ikan foun sira be uluk la hela iha bee ida ne’e nia laran mak sai bokur fila fali iha bee merak nia laran? Fila fali ba ita nia polítika no boa vontade. Ita luta tebes duni atu liberta povu ka luta ida ne’e hela de’it hanesan retorika ida? Independénsia ida ne’e divia ser lori ona povu bá moris di’ak ida ne’ebé konkreta liu, loloos tenke nakfilak ona povu ida ne’e nia moris ba moris ida ne’ebé dignu liu. Más realidade, kuaze dékada rua ona mak ita moris iha independénsia nia laran, saida mak akontese ba povu ida ne’e? Ain-tanan no ain-tahu nafatin de’it tanba vontade polítika ne’ebé la tuir ona mehi Nicolau Lobato nian, vontade polítika ida ne’ebé hakuak metin de’it mak kadeira, podér, osan, prestijiu no naran boot lideransa sira ohin loron nian. Kada diskusaun Orsamentu Jerál Estadu, distintu no distinta sira iha uma fukun sempre temi povu ho lian boboot mas esquecido bainhira diskusaun remata. Povu ida ne’ebé komandante boot Xanana Gusmão hanaran “ o verdadeiro heroi ” más agora moris hela nafatin iha kondisaun opromidu nia laran, moris tiha fali hanesan traidor da pátria ida hosi os verdadeiros traidores da pátria sira nia okos. Karik mak Nicolau Lobato sei moris, ha’u fiar katak nia sei fó nafatin orientasaun atu oinsá mak povu ne’ebé sosa ukun aan ida ne’e ho ninia kosar no raan rasik tenke moris di’ak liu iha era ukun aan ida ne’e. Ba Nicolau Lobato maneira atu lori povu sai hosi kondisaun aat sira haktemik ona iha leten mak unidade de todos num esforço comum no sentido de verdadeira libertação do nosso povo, tanba a verdadeira liberdade dos povos é a condição primarcial para a pás. Bainhira ita fahe malu beibeik tanba interese no buka atu selok malu beibeik ho polítika, povu nia moris sei hakdasak ba beibeik no ukun na’in sira sei bokur ba beibeik iha povu nia halerik leten! Felís tinan foun ba ita tomak. Hakerek na’in nu’udar profesór Ensinu Sekundária públika ida iha Dili no  hela iha Manleuana. CNC sei harii sentru arkivu istóriku https://tatoli.tl/2022/02/23/cnc-sei-harii-sentru-arkivu-istoriku/ tatoli.tl Notísia 2022-02-23 DILI, 23 fevereiru 2022 - Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega (CNC, sigla portugés), Hugo Maria Fernandes, informa tinan 2022 ne’e CNC sei harii sentru arkivu foun, nune’e bele rai arkivu istóriku Timor-Leste nian. “Prosesu agora halo ona konkursu ba kompañia ida ne’ebé mak atu dezeña nia konsetu dezeña nian hahú hosi janeiru, ne’ebé semana rua ba kotuk iha ona aprezentasaun inísiu no iha segunda (21/02) lokraik fulan ne’e halo tan aprezentasaun ida atu Konsellu Administrasaun bele aprova modelu ida ne’ebé, nune’e sira sei submete dezeña finál iha fulan marsu, hosi ne’e mak foin loke prosesu konkursu ba konstrusaun, ne’ebé ami hanoin hela prosesu konkursu ne’e sei hahú loke iha abríl tinan ne’e”, Hugo Maria Fernandes hateten ba Tatoli iha nia knaar-fatin, Antigu Komarka, Balide, kuarta ne’e. Nia dehan aloka osan ba dezeña no mós konstrusaun ba tinan ida ne’e nian, maibé k ona-ba arkivu foun atu harii iha ne’ebé, nia akresenta, sentru ne’e CNC banati tuir padraun UNESCO (Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun Siénsia no Kultura-sigla inglés) nian, hanesan harii uma iha sítiu istóriku, Antigu Komarka Balide. “Padraun ne’e fó autorizasaun ba ita atu harii sentru arkivu foun ne’e iha parte oin hosi Antigu Komarka Balide, maibé nia labele taka uma antigu ne’e, entaun planu atu harii arkivu foun ne’e iha parazen CNC nian ne’ebé iha”, nia informa. Entaun, kompañia ne’ebé daudaun halo hela dezeña ba modelu arkivu foun mak Niceles LDA. Eleitu ba PR, Lere hakarak promove diálogu lori povu ba moris di’ak https://tatoli.tl/2022/03/02/eleitu-ba-pr-lere-hakarak-promove-dialogu-lori-povu-ba-moris-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-03-02 MANATUTO, 02 marsu 2022 — Kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022-2027 ho númeru sorteiu 8, Lere Anan Timur, hateten nia parte hetan votu konfiansa hosi povu hodi eleitu ba Prezidente Repúblika mak hakarak promove diálogu hodi garante estabilidade no lori povu ba moris di’ak. “Bainhira sai Prezidente Repúblika, ha’u tenke buka líder hotu, atu ami tuur hamutuk haree nasaun ne’e nia futuru hodi lori povu ba moris di’ak. Tanba ita labele moris de’it ho empase polítika hodi sakrifika povu nia moris de’it,” Kandidatu PR Lere hateten liuhosi kampaña aberta iha kampu eis merkadu Manatuto, kuarta ne’e. Tenente Jenerál Reformadu ne’e mós husu ba povu hotu iha fatin ne’ebé de’it mak hadomi Xanana Gusmão atu hadomi mós Lere Anan Timur hodi lori ba Prezidente Repúblika. Kandidatu Prezidente Repúblika periodu 2022-2027, Lere Anan Timur. Imajen Tatoli/Francisco Sony “Manatutu oan sira, imi hadomi maun Xanana imi mós tenke hadomi ha’u, ha’u jenerál ida mak hakarak sai Prezidente Repúblika.  Ha’u kandidata an ho independente, maibé ha’u nafatin ema FRETILIN,” nia akresenta. Nune’e, Lere promete bainhira sai Prezidente Repúblika sei promove diálogu entre líder sira hotu atu hametin rekonsiliasaun hodi ema hotu moris iha estabilidade. “Ha’u nia misaun no vizaun mak sai Prezidente la’ós buat ne’ebé difisil, maibé ha’u sai Prezidente atu marka diferente ho ida ne’e ha’u hakarak serbí nasaun ida ne’e hosi Prezidente Repúblika. Ha’u Jenerál ne’ebé berani sai kandidatu ba PR, bainhira sai Prezidente ha’u tenke sai simbolu unidade nasionál, ha’u sei obriga ema hotu promove unidade nasionál,” nia afirma. Tanba ukun-an ida ne’e atu povu hotu bele moris di’ak, la’ós husik povu moris nafatin nune’e. Tanba ne’e sai duni Prezidente Repúblika sei halo diferente atu lori povu ne’e ba moris di’ak. Kampaña dahuluk hosi Kandidatu PR Lere Anan Timur ne’e hala’o iha kampu eis merkadu munisípiu Manatuto ne’ebé hetan partisipasaun másimu hosi simpatizante hosi Manatutu-oan no hetan seguransa másimu hosi Polisia Nasional Timor – Leste (PNTL) no observa direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla Portugés). Iha kampaña ne’e, simpatizante sira balun utiliza bandeira partidu nian hanesan FRETILIN, Partidu Libertasaun Popular (PLP), CNRT no FALINTIL nian. Tuir oráriu kampaña ne’ebé fó sai hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) hahú ohin 02 marsu no sei ramata 16 marsu tinan ne’e. Biografia Kandidatu Lere Anan Timur Kandidatura Prezidente Repúblika periudu 2022-2027, Tito da Costa Cristovão “Lere Anan Timur”. Imajen Tatoli/Francisco Sony Tito da Costa Cristovão ho naran konesidu Lere Anan Timur, moris iha Dara Maras, postu administrativu Iliomar, munisipiu Lautem, iha 02 fevreiru 1952, nuudar oan-mane hosi Domingos dos Santos no Filipa dos Santos. Lere hanesan oan mane boot hosi maun-alin na’in-neen ne’ebé kompostu hosi feto rua no mane haat. Iha tinan 1960 nia tama iha eskola báziku iha Fuiloro no ramata iha tinan 1965, hosi tinan 1965-1968 nia ramata nia estudu iha síkulu da-huluk iha eskola ida ne’ebé administra hosi militar Portugés no iha tinan 1969 nia tama iha Eskola Agrikola Fatumaca no ramata iha tinan 1973. Iha tinan 1974, Lere tama iha ezersitu Portugés no rekruta iha Aileu no koloka nuudar motorista iha kuartál Jenerál Taibessi Dili. Iha tinan 1975 nia transfere ba Caicoli ba destasementu paraquedista da-huluk, Nune’e iha jullu tinan hanesan nia husu lisensa hodi estájiu iha Fatumaca, antes tinan ne’e nia rohan nia kontinua hela iha Iliomar. Iha 20 agostu 1975 ho fundasaun FALINTIL Forsa Armada FRETILIN nian, Lere adere ba filleira nuudar asistente politika. Lere Anan Timur sei iha Iliomar iha 07 dezembru 1975, bainhira Indonezia hahú halo invazaun mai Timor-Leste. Hafoin invazaun hamutuk ho organizasaun no protesaun ba populasaun iha baze apoiu rejiaun no zona rezisténsia, Lere asume kargu nuudar asistente politika zona Iliomar. Iha tinan 1976, Lere hetan fiar hodi sai hanesan sekretária zona Marabia inklui zona Iliomar. Iha tinan 1977 ho restruturasaun FRETILIN nian hetan fiar hodi sai sekretáriu zona “Tractor” inklui parte Lospalos, Iliomar no Lore no sekretáriu RENAL (Rekonstrusaun Nasional) la kleur de’it Lere hetan tan konfiansa hanesan delegadu komisariu, kargu ne’ebé nia okupa to’o baze apoiu rahun iha novembru 1978. Ho inisiu funu guerilla iha tinan 1979 hafoin baze apoiu rahun no populasaun sira fila ba ida-idak nia fatin no Lere kontinua hela iha ai-laran iha rejiaun ai-laran Iliomar, Lore, Lospalos ho kargu ne’e to’o tinan 1980 nia rohan. Iha tinan 1981, realiza konferénsia nasionál Maubai dahuluk iha rejiaun Viqueque, Lere hetan fiar hosi Komite Sentrál FRETILIN hodi asume kargu nuudar komisáriu polítiku no responsavél prinsipál polítiku rejiaun funu sei nafatin. Iha fulan marsu 1983, rezisténsia no reprezentante militár Indonézia konkorda atu halo cessar-fogo (gencatan senjata), maske kras ne’ebé halo iha funu agostu tinan ne’ebé halo ramata akordu ne’e.  Nune’e iha fulan-jullu, Lere hetan mudansa ba rejiaun haksolok iha zona Ainaro no Suai ho kargu nuudar responsavél prinsipál rejiaun. Iha marsu 1984, Lere hetan kanek iha tiru malu no evakua ba Kablaki-hun iha Rotuto no iha ne’ebá nia hela to’o fulan outubru nia rohan. Tama ba tinan 1985, Lere hetan nomeasaun hanesan Komandante Unidade da-haat. Iha tinan 1987 ho despartidarizasaun brasu armada FRETILIN, Lere asume funsaun militár estritamente iha ámbitu FALINTIL. Iha tinan 1990 nia transfere ba rejiaun Ponta Leste hanesan responsavel prinsipál no primeiru komandante rejiaun, iha ne’ebé nia hela to’o funu ramata. Iha tinan 1997 nia hetan nomeasaun hanesan Sub-Xefe Estadu Maiór FALINTIL. Iha fulan jullu 1999, FALINTIL unilateralmente fahe ba akontamentu haat no Lere responsavel ba akontamentu Atelari iha Ponta Leste. Iha 30 agostu 1999, iha referendum ida ne’ebé organiza hosi Organizasaun Nasoun Unida (ONU) povu Timor-Leste hili atu ukun rasik an to’o rezultadu hatudu duni Timor-Leste manán no sai nasaun independente. Iha 01 fevereiru 2001, iha munisípiu Aileu, Lere hetan promosaun hodi sai hanesan Koronél F-FDTL iha serimónia ida ne’ebé lidera hosi Administradór tranzisaun ONU, Sergio Vieira de Melo. Iha 20 maiu 2002, iha restaurasaun independensia, Lere hanesan Xefe Estadu Maiór das F-FDTL. Iha 07 dezembru 2006, Lere hetan kondekorasaun ordem Guerrilla hosi Prezidente RDTL. Iha tinan 2007, Prezidente RDTL kondekora Lere ba nia servisu operasaun halibur, operasaun konjunta ida entre F-FDTL no PNTL ne’ebé ho objetivu atu re-estabelese seguransa no ordem iha nasaun ne’ebé foin krize polítika iha 2006. Iha 28 novembru 2009, Lere promove ba Brigadeiru Jenerál no Vise Xefe Estadu Maiór Jeneral F-FDTL hosi Prezidente Repúblika,José Ramos Horta. Iha 20 agostu 2011, iha serimonia omenajen agradesementu no rekoinesimentu ba eis komandante ba luta libertasaun, Lere ofisialmente dezmobilizadu hosi FALINTIL no kondekoradu hamutuk ho eis komandante hamutuk 235. Iha 06 outubru 2011, Lere hetan promosaun sai hanesan Xefe Estadu Maiór Forsa Armada, Maijór Jenerál hosi Prezidente RDTL José Ramos Horta. Entretantu, Lere Anan Timur kaben iha tinan 1956 ho Elsa Pinto ne’ebé mate bainhira hahoris oan da-ruak iha tinan 1981. Lere iha oan na’in rua Carlos Alu da Costa moris iha tinan 1978 no Elito Oan Kiak moris iha 1981. Iha 2001, Lere kaben ho Cidalia Mesquita Lera Ximenes da Costa, sira iha oan na’in neen hanesan mane-ida no feto na’in-lima. Lere ko’alia lian haat nuudar lian maternal iha Timor – Leste hanesan Tetun, Fataluku, Makasae, Makalero no Portugés. Populasaun RAEOA 77% asesu ona fasilidade bee-moos https://tatoli.tl/2022/03/08/populasaun-raeoa-77-asesu-ona-fasilidade-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2022-03-08 OÉ-CUSSE, 08 marsu 2022 – Populasaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) asesu ona fasilidade bee-moos 77%. Tuir dadus hosi Diresaun Nasionál Água Saneamentu (DNSAS) iha RAEOA), hatudu katak maioria populasaun ho porsentu 77 mak asesu ona fasilidade bee-moos. Xefe Departamentu Servisu Água Saneamentu RAEOA, Gil da Costa, espika, progresu asesu bee-moos iha mudansa tanba Governu liuhosi autoridade hamutuk ho Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) investe maka’as iha asuntu bee-moos. “Iha 2019 Oé-Cusse problema bee-moos, entaun asesu bee-moos ba uma-kain sira 55.7%, iha 2020 uma-kain ne’ebé la asesu ba bee-moos 99.3%. Ida-ne’e envolve ho sistema PNDS, tuir loloos progresu la akontese maibé akontese udan-been menus afeta ba bee-matan balun maran no menus, bazea dadus ne’ebé ami foti iha terrenu,” nia informa ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Iha fulan-janeiru 2021 hahú implementa grande projetu bee-moos ba perfurasaun hamutuk ualu, maibé labele hala’o kedas serbisu tanba impaktu COVID-19. Entaun projetu hirak-ne’e foin hahú iha fulan-abríl 2021. Nune’e iha impedimentu ba empreza-sira atu aselera progresu serbisu tuir kontratu, tanba tékniku balun hosi Austrália no Indonézia labele tama mai, no materiál ba perfurasaun barak maka importa hosi Indonézia. Maibé iha projetu tolu finaliza ona entrega ona ba autoridade hodi entrega ba komunidade atu uza, hanesan perfurasaun sistema bee-moos iha Nítibe iha suku Lela-Ufe Noa-Ana, ne’ebé benefísia aldeia tolu, perfurasaun sistema bee-moos Sonamnasi, suku Cunha, no kanalizasaun bee-moos iha suku Taiboko. Iha dezembru 2021 ho lokasaun tolu ne’ebé finaliza ona ho progresu asesu ba bee-moos sa’e ba 77.3%, nune’e hein katak projetu iha Oésilo, Nusla’o ho Usapibela konsege remata inklui projetu foun sira sei implementa iha 2022 ne’e atinje to’o 80%, tanba serbisu agrikultura mós konsege halo konservasaun ba bee-matan hamutuk 114 iha territóriu Oé-Cusse. Iha suku Costa problema hela, maske uza bomba rua sistema Panite ho sistema Lifau, maibé hetan avaria iha dezembru 2021 impaktu hosi udan-boot ho rai-lakan halo panél rua ne’e mutuk, problema ne’e daudaun ne’e parte SAS hatama ona proposta  ba Prezidente Autoridade atu husu apoia orsamentu, nune’e bele hadi’a. “Problema iha SAS deZde 2021 to’o 2022 ne’e, orsamentu ba manutensaun laiha, ida-ne’e mak difikulta serbisu atu rezolve problema bee-moos difisil, tanba ne’e maka komunidade kuaze fulan lima halerik ba bee-moos maibé ita pasiénsia tanba prosesu kontinua la’o hodi hein resposta hosi Prezidente Autoridade,” nia katak. Parte SAS esforsu nafatin bazea ba dekretu-lei númeru 4/2004, ne’ebé fó podér ba Grupu Jestaun Fasilidade (GMF) no fahe ba sub GMF atu fó asisténsia no akompañamentu ba sistema bee-moos ne’ebé autoridade konstrui ona iha área rurál, nune’e parte SAS konsege estabelese ona ekipa GMF 96 iha sentru bee-moos 196 iha territóriu Oé-Cusse. Hosi implementasaun ZEESM to’o 2019, SAS halo instalasaun barak iha sub-rejionál sira, apoia mós hosi PNDS, maibé parte SAS halo investimentu iha bee-moos besik millaun $3-resin. Iha 2020-2021, autoridade RAEOA konsege halo perfurasaun sistema bee-moos iha fatin ualu, no manutensaun halo iha sistema bee-moos iha suku Oésilo, suku Bobometo, aldeia Nianapu. Iha sub-rejiaun Pante Makasar, iha suku Naimeco, iha suku Lalisuk halo manutensaun ba sistema bee-moos Betbana’e, ho totál gastu ba orsamentu hamutuk millaun $3-resin. Nune’e tuir dokumentu tenderizasaun ne’ebé Agência Tatoli asesu, tenderizasaun ba projetu konstrusaun perfurasaun sistema distribuisaun bee-moos iha sub-rejiaun Pante Makasar, Oésilo no Nítibe, ( Construction and Drilling of Clean Water Supply System in Sub-Regions of RAEOA-ZEESM TL) hahú loke ba públiku iha loron 9 novembru 2020, no 1 dezembru 2020 nu’udar loron ikus hatama dokumentu sira. Iha empreza hamutuk 22 maka kompete iha projetu ne’e ho númeru referénsia 150/UAR/SRF/VII/2020. Iha loron 28 fulan-dezembru 2020, Sekretária Rejional Finansas RAEOA, Maria Elisa Maria Maniquin, anunsia rezultadu hamutuk empreza ualu ne’ebé envolve empreza nasionál no lokál. Nune’e empreza nasionál Mira Mar Unipesoál, Lda, hetan hetan fatin tolu maka hanesan, iha sub-rejiaun Pante Makasar konstrui iha suku Bobokase ho valór kontratu $448,655.15, suku Cunha konstrui iha Aenmat, aldeia Usapi-Bela valór kontratu $548,440.13. Iha Sub-rejiaun Oésilo konstrui iha suku Bobometo, Noel-Ekat, valór kontratu $516,861.66. Iha sub-rejiajn Pante Makasar konstrui hosi empreza Nun Mabun Unipesoál, Lda, iha Sonam-Nasi, suku Cunha, valór kontratu $156,325.73. Iha suku Taiboko hosi empreza Noe Mnasi Unipesoál, Lda, valór kontratu $155,821.85, iha suku Costa konstrui iha aldeia Sanane hosi empreza Colo Unipesoál Lda, ho kontratu $63, 072.30. Iha sub-rejiaun Nítibe konstrui iha suku Suni-Ufe Oe-Nunu, hosi empreza Dacber Unipesoál, Lda, ho montante orsamentu hamutuk $273,074.06, iha suku Lela-Ufe konstrui iha Noa Ana, hosi empreza Am-Lichoe Unipesoál, Lda, ho valór kontratu $494,727.59. Aliende ne’e, autoridade mós rehabilitasaun ba projetu sistema no espansaun bee-moos suku Naimeko, sub-rejiaun Pante Makasa. Entretantu, tuir dadus ne’ebé Agência Tatoli asesu bazea ba livru 3C, katak sensus populasaun uma-kain 2015, hatudu katak populasaun iha RAEOA, ne’ebé asesu ba bee-matan ne’ebé di’ak, hodi garante protesaun hosi infesaun. Bee-matan bainbain ne’ebé mak hadi’a ona maka hanesan bee-torneira, posu ne’ebé protejida, posu artezianus no halibur udan-been. Fonte ne’ebé mak seidauk hetan protesaun inklui mota, lagoa, belorin no fonte 90-seluk ne’ebé nakloke ba infesaun no bele fahe moras hanesan kolera no dizenteria, ho nune’e hatudu iha mapa estatístika katak iha RAEOA iha suku ne’ebé seidauk asesu bee-matan ho di’ak mak hanesan; Iha sub-rejiaun Pante Makasar suku Taiboko, hatudu kór-mean signifikan aat-liu, tanba atinje de’it 19.9 % mai kraik. Iha sub-rejiaun Nítibe, suku Lelaufe, suku Ban-Afi atinje de’it 20-39.9% hatudu katak suku hirak ne’e asesu ba bee-matan ho kondisaun aat uitoan, iha suku Beneufe no Usitako hetan asesu bee-moos ladún di’ak, tanba atinje de’it 40-59.9%. Iha suku Suni-Ufe atinje ona 60-79.9% hatudu katak di’ak iutoan tanba asesu ba bee-matan ho kondisaun moos. Hosi parte sub-rejiaun Oésilo, suku Usitasa’e atinje de’it 20-39.9% hatudu katak suku ne’e asesu ba bee-matan ho kondisaun aat uitoan, iha suku Bobometo hetan asesu bee-mos ladún di’ak, tanba atinje de’it 40-59.9%, no iha suku Usitaqueno atinje ona 60-79.9% hatudu katak di’ak uitoan tanba asesu ba bee-matan ho kondisaun moos. Iha sub-rejiaun Pásabe, suku Malelat atinje de’it 20-39.9% hatudu katak suku ne’e asesu bee matan ho kondisaun aat uitoan, iha suku Abani asesu bee-mos ladún di’ak, tanba atinje de’it 40-59.9%. Iha sub-rejiaun Pante Makasar, suku Naimeco no Bobokase hetan asesu bee-mos ladún di’ak, tanba atinje de’it 40-59.9%, no iha suku Cunha, Lifau, Lalisuk no Nipani atinje ona 60-79.9%, hatudu katak di’ak uitoan tanba asesu ba bee-matan ho kondisaun moos, no suku Costa de’it mak asesu ona bee-matan ho kondisaun moos no di’akliu tanba atinje 80-100%. Nune’e bazea ba dadus estatístika tuir sensu populasaun no uma-kain 2015, hatudu katak iha suku hitu de’it mak atinje ona pursentu di’ak, hosi Suni-Ufe, Cunha, Lifau, Lalisuk Usitaqueno no Nipani atinje ona 60-79.9%, hatudu katak di’ak uitoan asesu ba be’e matan ne’ebé moos, no úniku suku Costa de’it mak asesu ona bee-matan ho kondisaun mos ho di’ak-liu tanba atinje 80-100%. PD hein desizaun TR molok deklara apoiu kandidatura ba eleisaun segunda volta https://tatoli.tl/2022/03/22/pd-hein-desizaun-tr-molok-deklara-apoiu-kandidatura-ba-eleisaun-segunda-volta/ tatoli.tl Notísia 2022-03-22 DILI, 22 marsu 2022 — Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku (PD), António da Conceição ‘Kalohan’, hateten, daudaun ne’e partidu seidauk hakarak deklara posizaun apoiu kandidatura ruma ba Eleisaun Prezidensiál 2022 segunda volta tanba Tribunál Rekursu (TR) seidauk fó sai rezultadu finál. “Ami seidauk iha desizaun ruma atu apoiu kandidatura ruma hakat ba segunda volta, tanba desizaun Tribunál Rekursu seidauk fó sai rezultadu finál, nune’e bainhira fó sai ona rezultadu katak sei iha segunda volta mak PD foti opsaun atu apoiu ba kandidatu ruma,” Kalohan hateten iha sede PD, Comera, tersa ne’e. Bazeia ba rezultadu ikus ne’ebé Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) fó sai, Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) hosi PD ba períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 16, Mariano Sabino Asanami, hetan votu 47.008 (7,57%), ne’ebé hela iha pozisaun lima entre kandidatura 15 seluk. Maski la adianta atu fó apoiu ba kandidatura ruma iha eleisaun tuir mai, maibé iha tersa lorokraik ne’e, Sekretáriu Jerál PD Kalohan, Vise-Sekretáriu Jerál Nino Pereira ho ekipa, antisipadamente, hasoru malu ho Kandidatu PR, José Ramos Horta, iha Gabinete eis Titulár, Farol. Bazeia ba atualizasaun ikus hosi STAE ba apuramentu, José Ramos Horta ho votu 301.481 (46,58%), enkuantu Francisco Guterres ‘Lú Olo’ ho votu 143.408 (22,16%), ne’ebé posibilidade kandidatura rua kompete iha eleisaun segunda volta. Relasiona ho rezultadu ne’ebé fó sai, PD simu tanba rezultadu mai hosi povu, ne’ebé fó ona votu 300.000 resin ba kandidatura Horta. “Povu nia lian hanesan Maromak nia lian, tanba maioria povu nia lian ona ba Ramos-Horta. Tanba ne’e mak karik iha segunda volta, ami sei respeita povu nia lian ne’e nafatin, tanba ne’e mak opsaun polítika ne’ebé mai halo la’ós halo tanba preferénsia ba kandidatu rua ne’ebé sei kompete ba segunda volta, maibé ami-nia preferénsia ba povu ninia lian,” nia dehan. Portavós ekipa susesu kandidatura Mariano Sabino Assanami ne’e admite katak hafoin rezultadu fó sai, seidauk simu telefone ofisiál ida hosi kandidatura seluk ne’ebé atu konkorre iha segunda volta. “Nia (Asanami) no ha’u hanesan portavós to’o agora seidauk simu  telefone ka kontaktu ruma hosi kandidatura balun, maibé  hanesan mós Prezidente partisu ninia lian, ha’u respeita maioria votu, ne’e hanesan pozisaun PD,” nia tenik. Iha biban ne’e, Sekretáriu Jerál lori PD nia naran hato’o agradese ba partisipasaun Kandidatu PR hotu iha Eleisaun Prezidensiál 2022. “Ami nafatin iha kompromisu ida atu haburas demokrasia iha Timor-Leste, tanba ida-ne’e hanesan orgullu ida ba PD, maski kuaze tama rezultadu finál kandidatura Mariano Sabino Assanami hela iha pozisaun entre haat no lima, maibé ami nafatin hanoin katak ida-ne’e pozisaun ne’ebé povu deside,” nia tenik. Tanba ne’e, atuál Prezidente PD, Mariano Sabino Assanami, nafatin simu rezultadu ne’ebé mak iha hodi nafatin fó nia kompromisu hanesan ema ne’ebé lidera hela partidu ida no nafatin ezerse nia papél atu dinamiza polítika iha Parlamentu Nasionál hanesan deputadu. Aleinde ne’e, Assanami mós apresia ho votu ne’ebé hetan, nune’e bele nafatin fó konfiansa hala’o nia knaar liuliu atu kontribui  ba dezenvolvimentu rai-laran. Autoridade komunitária Manatuto seidauk simu subsídiu durante fulan-tolu https://tatoli.tl/2022/04/05/autoridade-komunitaria-manatuto-seidauk-simu-subsidiu-durante-fulan-tolu/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 MANATUTO, 05 abril 2022 –Autoridade komunitária munisípiu Manatuto to’o agora seidauk simu subsídiu hosi Governu, maski ezekutivu sira ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022. “Munisípiu seluk ha’u la hatene, maibé ami iha Manatuto iha suku hamutuk 31, to’o agora xefe suku sira seidauk simu subsídiu tuir lei haruka, baibain utiliza orsamentu doudesimál iha fulan-fulan simu, maibé orsamentu normál kada fulan-tolu xefe suku ba foti sira-nia osan ona, maibé tinan ne’e tarde, ami mós la hatene razaun saida, ami ba husu ona parte finansa no administrasaun munisipál,” Xefe suku Maabat, António da Silva, hato’o preokupasaun ne’e ba Agência TATOLI iha sede suku Maabat, postu administrativu Manatuto villa, munisípiu Manatuto, tersa ne’e. Liga ho subsídiu, bazeia ba Lei OJE 2022, Governu halo ona mudansa valór subsídiu ba Xefe suku no membru konsellu suku. “Antes ne’e kada xefe suku hetan $140 kada fulan, maibé iha lei OJE 2022 nian sa’e ba $250. Bazeia ba informasaun ne’ebé ami hetan hosi parte finansa munisípiu, ami seidauk bele prienxe pedidu bazeia ba OJE 2022 no ami tenki prienxe nafatin tuir orsamentu anteriór nian ho montante $140 ne’e. To’o agora ami la hatene razaun tanba saida,” nia akresenta. Subvensaun xefe suku ne’ebé seidauk foti to’o agora tama ba fulan-haat, ne’ebé orsamentu ne’e la tranfere direta ba kada xefe suku maibé transfere ba konta bankária suku. Nune’e, Xefe suku Maabat rekomenda ba Governu liuliu ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) katak bainhira fó sai informasaun ruma karik tenki klaru hodi labele hamosu dúvida ligadu ho subvensaun ba xefe suku sira. Aleinde ne’e rekomenda mós katak altera diploma ministeriál konjunta númeru 40/2016, kona-ba orsamentu suku, ne’ebé antes ne’e orsamentu suku anteriór ba Pesoál Apoia Administrasaun Suku (PAAS) uluk bolu sekretaria, husu atu fó filafali responsabilidade finansa ba PAAS labele fó ba Xefe aldeia. “Daudaun difikulta ami tanba de’it finansa ne’e distribui fali ba Xefe aldeia, atu dehan Xefe aldeia sira banhira kandidata-an ne’e ba kargu xefe aldeia la’ós kandidata-an atu kaer osan, pior liu xefe aldeia ne’ebé mai ho kapasidade edukasaun la hanesan, barak maka la hatene lee no la hatene hakerek ne’e oinsá sira atu ezekuta orsamentu no halo relatóriu, ida-ne’e difikulta tebes,” Autoridade suku dehan. Daudaun ne’e iha Xefe suku hamutuk 452 hosi suku 452, xefe aldeia 2.233, pesoál apoia administrasaun suku 452, delegadu no lia-na’in 5.822 iha territóriu tomak inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). Horta-Taur buka solusaun rezolve krize ekonomia https://tatoli.tl/2022/05/06/horta-taur-buka-solusaun-rezolve-krize-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2022-05-06 DILI, 05 maiu 2022 - Prezidente Repúblika eleitu, José Ramos Horta, kinta ne’e, hasoru malu ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu Dili, hodi diskute atu oinsá buka solusaun ba krize ekonomia ne’ebé akontese iha Timor-Leste tanba impaktu husi COVID-19 no funu entre nasaun Ukraina no Rusia. Horta hateten daudaun mundu tomak inklui Timor-Leste enfrenta hela krize ekonomia tanba folin sasán nesesidade báziku kontinua sa’e hodi fó impkatu boot ba populasaun atu sosa hodi konsumu iha sira-nia moris lorloron. “Haree ba governasaun ne’ebé hela de’it tinan ida, situasaun nivel nasionál komesa komplikadu intermu ekonomikamente no sosialmente tanba eventu iha li’ur, hahú kedas iha tinan 2020 pandemia COVID-19 iha mundu, ita Timór sorte la-hetan krize grave hanesan nasaun seluk,”nia hateten hafoin halo sorumutu ho Xefe Governu iha Palásiu Governu Dili. Maibé José Ramos Horta rekoi ñ ese pandemia covid-19 ne’e fó mós impaktu ba dezenvolvimentu ekonomia, produsaun rai-laran menus, turista la vizita Timor-Leste no asuntu seluk tan. “Agora ho funu Rusia no Ukrania impaktu boot ba ekonomia mundíal, no impaktu daudaun ona ba Timor-Leste,” Prezidente Repúblika ba períudu 2022-2027. Nu’udar Prezidente Repúblika eleitu, sei buka meiu atu servisu hamutuk ho lider sira seluk, parseiru dezenvolvimentu, intituisaun Estadu sira nune’e bele buka solusaun hodi rezolve presu sasán nesesidade bázika iha merkadu. “Ha’u sei halo reuniaun ho sistema Nasaun Unida tomak, depois sei lori fali ideia sira ne’e, buat ruma sei iha karik bele lori ba Parlamentu tanba Parlamentu daudaun diskute namanas orsamentu, atu nune’e Governu iha asesu mekanismu ida hodi halo intervensaun iha ekonomia atu hahán la-falta ba ki’ak,”Horta hateten. Liga ho proposta orsamentu retifikativu Governu nian ne’ebé submete ona ba Parlamentu no hahú halo ona audensia púlika , Prezidente eleitu ne’e informa iha item orsamentu balun korespende duni atu rezolve situasaun umanitaria. “Maibé buat balun aumenta ou muda mekanismu seluk latuir OJE normal tanba sé ita ko’alia kona-ba situasaun emerjénsia ruma entaun di’ak liu haree mekanismu hodi korresponde ba situasaun emerjénsia umanitária para bele fó kapasidade ba instituisaun pólitiku responsável para bele halo atuasaun ho tempu nune’e trava agravamentu situasaun umanitária no ekonómika,”nia hatutan. KRAM Oé-Cusse sei mobiliza GAM halo asaun dame molok treina livre https://tatoli.tl/2022/05/06/kram-oe-cusse-sei-mobiliza-gam-halo-asaun-dame-molok-treina-livre/ tatoli.tl Notísia 2022-05-06 OÉ-CUSSE, 06 maiu 2022 – Sub-Komisaun Reguladora Arte Marsiál (Sub-KRAM), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) sei oraganiza Grupu Arte Marsiál (GAM) halo asaun dame nomoos halo reajustamentu ba estrutura organizasaun molok autoriza treinu livre iha fatin públiku. Prezidente sub-KRAM Oé-Cusse, Jeferino da Crus Salu, hateten, maski Governu legaliza ona grupu arte marsiál balu atu treinu livre no sa’e sintu iha rai laran, maibé ba Oé-Cusse sei konsulta ho grupu organizasuan hotu molok reativa treinu livre. “Sub-KRAM Oé-Cusse, ita enkontru halo ona enkontru aberta ho Grupu Arte Marsiál ne’ebé eziste iha Oé-Cusse, ho ajenda prinsipál atu halo asaun dame ka atividade sosiál nomoos halo monitorizasaun ba sede atu halo reajustamentu ba kada organizasaun, tanba iha pesoál balu rejista ona maibé lakohi eziste no partisipa,” Jeferino da Crus Salu, hatete iha Oé-Cusse, sesta ne’e. Daudaun ne’e sub-KRAM Oé-Cusse halo preparasaun ba asuntu rua ne’e, tanba tuir planu sei realiza atividade iha maiu ne’e, tanba Governu mós legaliza ona grupu arte marsiál tolu atu halo treinu livre, maibé Oé-Cusse sei hahú uluk ho abertura liuhosi asaun dame. Tuir nia, atu realiza atividade rua ne’e, asaun dame no reajustamentu, sei marka prezensa hosi autoridade kompetente, hanesan seguransa Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitária (DNPKK), tanba objetivu ida de’it atu hakotu konflitu. Nia fó sai katak, parte sub-KRAM identifika ona organizasaun Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) sei hala’o formasaun ka treina iha aldeia Oésono, suku Costa, organizasaun Ikatan Kera Sakti (IKS) iha suku Lifau, organizasaun Kmanek Oan Rai-klaran (KORK) no organizasaun Perisai Diri (PD) iha aldeia Sanane, suku Costa, perténsia sub-rejiaun Pante Makasar nian. Aliende ne’e, iha mós sub ranting ka cabang fatin formasaun mós eziste iha sub-rejiaun tolu Oésilo, Pássabe no Nítibe, no eziste mós iha nivél suku to’o aldeia. Purtantu, iha 26 abríl 2022 ne’e Governu liuhosi Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), aprova ona legalidade ba arte marsiál tolu, IKS, PSHT no KORK no públika ona iha jornál repúblika hodi bele halo treinu livre no sa’e sintu iha rai laran. Bazdea rezolusaun Governu númeru 14/2020, 2 marsu, ne’ebé revoga tiha rezolusaun númeru 16/2013 hodi fó informasaun ba Grupu Arte Marsiál tolu ne’e, persiza kumpre kritériu ne’ebé rejista hamutuk pontu 18. Entretantu, tuir dadus ne’ebé sub-KRAM Oé-Cusse rejista, hamutuk organizasaun hitu (7) maka eziste iha Oé-Cusse ho totál membru hamutuk 1.800-resin, hanesan PSHT, IKS, PD, KORK, Tae-Kwon-Do, Karatedo no Boxing. EDTL, EP - Enturas halo peskiza ba fatin konstrusaun parke Solár Panél https://tatoli.tl/2022/05/12/edtl-ep-enturas-halo-peskiza-ba-fatin-konstrusaun-parke-solar-panel/ tatoli.tl Notísia 2022-05-12 MANATUTU, 12 maiu 2022 - Eletrisidade Timor-Leste, Ep (EDTL, Ep) hamutuk ho konsultór internasionál – Enturas, kinta ohin, halo peskiza ba fatin parke Solár Panél hodi halo estudu detallu kona-ba sítiu ba futuru konstrusaun Solár Panél. Prezidente EDTL, Ep, Paulo da Silva ba jornalista sira informa katak, EDTL, Ep iha planu no alvu atu harii 100 Megawat (Mw) – kapasidade enerjia. “Planu no target atu harii 100 Megawatt, maibé sei depende ba rezultadu estudu ne’ebé halo daudaun halo bele akomoda ba 100 Megawat ga lae’’. Lider másimu empreza eletrisidade ne’e akresenta, planu atu konstrui parke Solár Panél ne’e mak atu redús kustu ba produsaun enerjia ne’ebé boot kada tinan, liuliu ba kustu kombustível. “Ita-nia kapasidade sentrál sira ne’e boot, maibé ita-nia kustu ba produsaun enerjia ne’e bo’ot liu.  Ba kada tinan ne’e mak gastu teb-tebes. Kada tinan ita hasai 100 itál miloens dolár no ho produsaun enerjia Solár Panél bele hamenus kustu husi 40 %”. Enkuantu, kapasidade husi solár panél ne’e sei injeta ba liña eletrisidade, signifika enerjia ne’ebé prodús iha parke Solár Panél ne’e sei uza ba teritórriu Timór laran. Estudu hanesan mós sei halo iha munisípiu Baucau, Liquiça ba konstrusaun parke Solár Panél, hafoin ekipa sei halo estudu hodi deside fatin iha munísipiu ne’ebé mak priense kritéria atu konstrui parke Solár Panél. Entretantu, estudu ne’ebé daudaun ne’e halo hela husi konsultór internasionál husi Austrália-Ensura, akompaña mós husi vise-prezidente EDTL Ep, konsultór nasionál no internasionál no mós tékniku EDTL, Ep. Konsellu veteranu Manatuto husu líder sira hamutuk dezenvolve Timor–Leste https://tatoli.tl/2022/05/20/konsellu-veteranu-manatuto-husu-lider-sira-hamutuk-dezenvolve-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-05-20 MANATUTO, 20 maiu 2022 – Prezidente Konsellu veteranu Munisípiu Manatuto, Boaventura Soares, “Tosa” hamutuk ho veteranu no veterana tomak husu ba líder nasionál no líder istóriku sira hodi hamutuk dezenvolve Timor–Leste. “Timor–Leste ohin loron komemora 20 anos ba restaurasaun independénsia maibé dezenvolvimentu nasionál ba país ida ne’e seidauk másimu tanba ne’e husu ba líder nasionál no líder istóriku sira hodi hamutuk dezenvolve rai ida ne’e ba bem-estar povu Timor–Leste nian,” Prezidente konsellu veteranu Manatuto, Boaventura Soares hateten ba Tatoli iha Suku Ailili, Postu administrativu Manatuto vila, Munisípiu Manatuto, sesta ne’e. “Ami veteranu no veterana observa katak dezenvolvimentu seidauk hetan nia atinjimentu ne’ebé másimu. Tanba ne’e, ami hamutuk husu nafatin ba líder sira hodi hamutuk dezenvolve Timor–Leste ba futuru ne’ebé di’ak liu,’’ nia dehan. Veteranu ne’e subliña liután katak, veteranu no veterana iha Munisípiu Manatuto, tuir dadus hamutuk liu rihun neen (6000) maibé foin liu rihun rua (2000) mak hetan ona nia direitu subsídiu husi Estadu tanba ne’e husu ba Governu liuliu Ministériu kombatente libertasaun nasionál (MCLN, sigla portugés) hodi aselera prosesu verifikasaun dadus veteranu 2009 ne’ebé sei pendente hela. “Espera katak tinan ida ne’e MCLN bele finaliza dadus veteranu no veterana hamutuk liu rihun haat ne’ebé seidauk hetan subsídiu mensál atu bele hetan iha tempu-badak hodi kontinua hatutan moris iha sira-nia vida lorloron hanesan veteranu no veterana sira seluk iha Timor–Leste,” nia hakotu. Sarani Manatuto-oan banati St. António hodi haklaken Maromak Nia domin https://tatoli.tl/2022/06/13/sarani-manatuto-oan-banati-st-antonio-hodi-haklaken-maromak-nia-domin/ tatoli.tl Notísia 2022-06-13 MANATUTO, 13 juñu 2022 — Sarani katólika iha Parokia St. António Manatuto, segunda ne’e, selebra festa mahein Santu António de Padua ho selebrasaun misa iha igreja Santo Antonio Manatuto. Administradór Parokiál Igreja Santu António Manatuto,  Pe. Nelson da Costa Freitas, husu ba sarani Manatuto-oan atu banati tuir Santu António hodi haklaken maromak nia domin tanba Santu António hanesan santu poderozu ida-ne’ebé halo ona milagra barak. “Santu António sai santu ida poderozu tanba nia santu ida-ne’ebé halo milagre no istória uma kreda nia haktuir halo milagre 21. Sarani Manatuto-oan sira tenke buka moris tuir hahalok no ezemplu murak moris no testamuña Santu Antonio nian, hadomi ki’ak sira, fahe ksolok ho ema seluk no liu-liu oinsá haklaken Maromak nia domin ba ema fiar na’in sira,” Amu selebrante ne’e hato’o iha nia omília bainhira selera misa ba mahein Santo António iha igreja Manatuto Villa. Tuir amu selebrante, hanesan sarani iha obrigasaun ka knaar ida mak buka atu moris hodi buka moris santidade hanesan Maromak ne’ebé Santu António banati. “Santu António nia matenek ne’e ka’er kedas iha Bíblia, sarani sira hotu presiza kontempla no haree kle’an oinsa Santo Antonio kous meninho Jesus lahó liman mamuk maibé Jesus tur iha Bíblia nia leten, ne’e atu fo hanoin katak iha Biblia ne’e mak Santu Antonio nata nia sabor hodi simu matenek hosi Maromak, domina matenek hosi Maromak hodi hatudu loloos oinsá nia sai masin rai-nian no roman ba mundu,” nia hateten. Tanba ne’e, amululik ne’e husu ba ema hotu-hotu hakas an atu sai masin rai-nian no naroman mundu nian, nune’e iha moris ida-ne’e nia laran sarani ida-idah atu glorifika Maromak no lori ema seluk tuir Jesus. Nailulik ne’e haktuir, iha vizita santu padre papa João Paulo II iha Timor-Leste iha tinan 1989, Papa João Paulo II husu husu atu povu ka sarani timor-oan tomak tenke sai masin rai-nian no naroman mundu-nian. “Kuandu masin lakon nia sabór la serve ona atu ema uza. Nune’e mós kuandu sarani ida-nia vida lakon nia sabór no nia fiar rasik mós lakon, nia sabór la’ós ona ema kristaun, la’ós ona sidadaun di’ak no liu-liu lakon ona nia esensia hanesan ema fiar na’in,” Padre Nelson hateten. Tuir evangelista São Mateus fó hanoin ba ita-sarani fiar na’in sira, atu oinsá halo moris sai sabór tuir Santo António nia matenek hodi loké ema-nia fuan no laran atu hatene ba dook no salvasaun ba klamar iha loron aban bainrua nian. “Hanesan sarani kristaun katoliku ne’ebé simu sakramentu baptizmu no sakramentu sira seluk, signifika simu roman espiritu santu nian. Tanba ne’e, roman ne’e tenke belar fó naroman no nabilan ba ema seluk labele hela iha ita-nia an mesak,” nia dehan. Tanba, dala barak sarani sira halo sira-nia moris koko liu nakukun doke iluminasaun (naroman), ne’ebé iha mundu ohin loron halo ema foti an, loko an no ejize buat barak hodi haluha nia dever rasik hanesan sarani no sidadaun di’ak ba Kristu. Enkuantu, tuir istória lia-na’in no matenek boot nia hun mai hosi raan liurai reinu España, Santu António, moris iha Lisboa, Portugál iha 1195, nia aman naran Dom Martinho de Bulhões, pertense ba liurai exersítu liurai boot Dom Afonso nian no nia inan Dona Maria Tereza Taveira, raan liurai norte Portugál. Santo António nia naran sarani Fernando Martins nia moris tinan 36 de’it, sei ki’ik nia halo ema hotu loké ibun tanba nia komportamentu ne’ebé di’ak hodi hatudu nanis buat ne’ebé sei sai ikus mai. Tuir istória iha abríl 1690 Fransiskanu sira Frey Agostinho Pascual no Frey João da Câmara mai iha Manatuto sira hahú haklaken evanjeilu no sarani mós liurai Manatuto nia subrinu ida. Iha tinan 1815, liurai Manatuto Brigadeiru Dom Mateus Soares, simu knar atu ukun no tuir istória ne’ebé haktuir hosi jerasaun ba jerasaun katak liurai Mateus ne’ebé mak simu estátua Santu António de Pádua ne’ebé mai hosi Laratuga hosi ne’eba mak mosu devosaun boot ba Amu Deus Cornel Santo António. Haktuir mós katak estátua ne’e Dom Jernaldo São José, Bispu Malaka ne’ebé mai besik Timor mak haruka mai, iha Manatuto relijiaun no tradisaun moris hamutuk de’it, fiar no lulik moris hamutu ne’ebé sai furak no kmanek tebes. Tan ne’e, festa ida-ne’e oa’os grasa ba jerasaun ida-ne’e de’it maibé mós konvida sarani hotu atu moris hias fila-fali, moris kmanek no folin boot ida-ne’e nian iha tempu ne’eba nian. Festa ba selebrasaun refere la’os de’it festa relijioza maibé mós festa kulturál, tan ne’e sarani sira atu banati tuir Santu boot ne’e nia ezemplu hodi moris didi’ak nu’udar sarani ho loloos no haklaken Maromak nia liafuan iha mundu rai-klaran. Fernando Martins de Bulhões, moris iha Lisboa Portugal iha 15 Agostu 1195. Nia mate iha 13 juñu 1231 ho idade 36. Santo António moris hosi família rikasu ida iha altura ne’ebá ho nia aman naran Martinho de Bulhões no inan Maria Tereza Taveira. Ninia inan-aman hakarak tebes Fernando tenke sai ema famozu iha loron ida, maibé realidade hatudu oin-seluk. Fernando ho tinan 11 nia inan-aman mate no nia sa oan-ki’ak. Ikus mai nia tiu ida mak haki’ak, kuida no hadomi nia to’o boot. Bainhira nia kompleta tinan 15, nia hakarak tebes atu sai padre maibé nia tiu lakohi. Maske nune’e, nia obriga ninia tiu to’o hatama nia iha kolejiu St. Agostino Lisboa. Hafoin frekuenta kursu tinan rua, Fernando hatutan nia estudu ba Universidade Coimbra durante tinan sia. Nia iha relasaun di’ak ho ninia kolega sira segidores hosi St. Francisco de Asis maske koñesidu ho padre hosi orden Fransiskanu tinan 10, antes ne’e tama iha orden St. Agostino iha Coimbra no ikus mai nia hetan vots perpetua nu’udar padre hosi Orden Fransiskanu empurradu hosi martires Fransiskanu sira-nian, iha tempu ne’e mak hanaran nia Antonio. Durante tinan sia nia laran hala’o ninia pregasaun, konverte ema barak sai sarani katólika ne’ebé di’ak. Nia halo milagre barak iha França, Cecilia, no Italia. Nia pregador ida-ne’ebé matenek tebes, ba ne’ebé de’it ema barak hobur nia hakarak rona ninia pregasaun. Santu Antonio badinas haklaken Na’i Maromak nia evanjellu, iha fatin balun tuir istória katak ikan sira mós hobur iha bee leten hodi rona ninia lian. Tanba ninia badinas ida-ne’e halo nia haluha han no deskansa, nune’e halo nia moras no mate iha Arcela besik Padua 13 juñu 1231 ho idade 36. Ninia isin mate haloot iha igreja Virgen Maria Padua. Hafoin tinan ida nia kanoniza nu’udar santo hosi Papa Gregorius IV no Festa Santo Antonio de Padua nian selebra iha 13 juñu kada tinan. Loron ida Santu Antonio deskansa iha ninia belun di’ak ida-nia uma, nia reja kalan tomak no derrepente iha kuartu ne’ebé nia toba ba ne’e naroman tebes. Espiritu Jesus nian nakfilak ba labarik no mosu ba nia. Hateke naroman mosu hosi kama okos, halo ninia belun di’ak kuriozu no hakbesik an hodi hafuhu hosi lidun balun. Nia haree meninho ne’e hamriik iha livru leten no hako’ak hela Santu Antonio nia kakorok ho liman rua. No bainhira Santu Antonio sai mai li’ur loke odamatan nia hetan ninia belun ne’e hafuhu hela nia. No Santo Antonio husu ba nia atu la konta saida mak nia haree ba ema seluk bainhira nia sei moris. Durante ninia misaun iha vida pastorál nu’udar ema-ne’ebé matenek tebes no peritu kona-ba bíblia Papa Piu XII mós abensoa nia nu’udar Doutor Evanjelista. Santu Antonio de Padua nu’udar mahein ba mariñeiru, peskadór no la’o rai sira, nune’e mós mahein ba sasán lakon ka sasán sira-ne’ebé ema na’ok. Santu Antonio iha livru Salmo ida-ne’ebé importante tebes ba nia, iha livru salmo laran ne’e mak hakerek materia barak hodi haklaken Maromak nia evanjellu. Iha orden Fransiskanu iha Novisu ida-ne’ebé komesa baruk ho doutrina no moris iha kolejiu tanba ne’e nia deside halai sai hosi kolejiu no lori ho livru Salmu ne’ebé Santu Antonio nian. Bainhira Santu Antonio hatene katak ninia livru lakon ona nia triste tebes, nune’e reja atu ninia livru ne’e bele hetan fila-fali. Felizmente Na’i Maromak rona duni ninia orasaun, novisu ne’ebé refere sente ninia moris la hakmatek ikus mai nia entrega fila-fali ba livru ba nia na’in. Santo Antonio fó perdaun no simu fila-fali nia iha kolejiu no mantein ninia vida relijioza. Iha sékulu 19, Papa Leo XIII indika Santu Antonio la’ós de’it mahein ba rai Padua maibé ba mundu tomak. Santu Antonio mate tinan ida de’it hetan kedas ninia kanonizasaun signifika Santu Antonio nu’udar santu ne’ebé ninia kanonizasaun lais liu santu hotu-hotu iha mundu. Entertantu, partisipa iha selerasaun misa ba padroeriu ne’e hetan partispa hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hanesan Manatuto-oan, autoridade munisípiu ho sarani Manatuto-oan sira. MPO-Autoridade Bobonaro diskute futuru sidade Maliana https://tatoli.tl/2022/06/15/mpo-autoridade-bobonaro-diskute-futuru-sidade-maliana/ tatoli.tl Notísia 2022-06-25 BOBONARO, 15 juñu 2022 – Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) liuhosi Diresaun Jerál Ordenamentu Territóriu (DGOT, sigla portugés), kuarta ne’e realiza reuniaun ho autoridade munisípiu Bobonaro hodi diskute kona-bá projetu estudu planaeamentu urbana sidade Maliana iha futuru. Atividade ne’e DGOT realiza bazea ba planu asaun anuál urbanu ne’ebé tama iha kapitál dezenvolvimentu ho projetu determinante hamutuk ho planu mestre ba sidade urbanu iha munisípiu tolu mak hanesan Baucau, Ermera no Bobonaro. Xefe Departamentu Estudu Projetu Planemanetu Urbana, Aurelia Perreira da Silva. Imajen Tatoli/Sergio da Cruz. Enkuantu diskusaun ne’e hanesan, faze pre-konsulta ba estudu prelimináriu ne’ebé ekipa Diresaun Nasionál Planemanetu Urbanu (DNPU) halo iha kapitál Maliana loron rua liubá kona-bá problema no kondisaun ezistente ne’ebé sidade ne’e enfrenta. Xefe Departamentu Estudu Projetu Planeamentu Urbana, Aurelia Perreira da Silva, hateten, atividade ne’e realiza  tuir lei baze orsamentu katak bainhira atu define sidade urbana ida tenke rona ideia hosi entidade hotu, hodi esplora ideia konstrutitvu sira nune’e bainhira implementa projetu sidade Maliana atu sai modelu oinsá. Nia akresenta, atividade ne’e realiza ona iha munisípiu Baucau no Ermera no liuhosi diskusaun ne’e ninia rezultadu output mak bele hamosu komponente lima iha planu mestre ba sidade urbana iha minisípiu tolu ne’e. “Ida-ne’e pre-konsulta prelimináriu atu oinsá hamosu issue depois ami akumula hotu ideia sira-ne’e. kona-bá nia prosesu ba oin ami seidauk ko’alia,” nia informa ba Agência Tatoli, iha salaun eis Kámara Dioseze Maliana. Entidade munisípiu Bobonaro partisipa iha diskusaun estudu projetu planeamentu urbana sidade Maliana. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira, konsidera atividade ne’e importante, tanba atu define fatin ida sai sidade presiza entidade hotu tau hamutuk ideia, nune’e implementasaun iha futuru la’o ho susesu no la hamosu dúvida no krítika. “Ha’u husu ba ita hotu atu tau ideia hamutuk, buat ruma sira aprezenta ladi’ak karik, bele hato’o opiniaun atu nune’e ita bele tetu hamutuk, tanba Bobonaro ne’e atu di’ak presiza ita hotu nia kontribuisaun, ne’e duni agora ita tenke foti desizaun ba estudu ida-ne’e, nune’e ba oin bele harii sidade Maliana ne’e sai oinsá,” nia katak. Atividade ne’e partisipa hosi kargu xefia sira hosi liña ministeriál sira, relijiozu, veteranu, portadór defisiénsia, sosiedade sivíl, autoridade seguransa, bombeiru, xefe suku no xefe aldeia sira iha munisípiu Bobonaro. MAE konsensializa funsionáriu kona-ba istória luta libertasaun https://tatoli.tl/2022/06/22/mae-konsensializa-funsionariu-kona-ba-istoria-luta-libertasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-06-22 DILI, 22 juñu 2022 — Vise – Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Lino Torrezão, hamutuk ho funsionáriu públiku na’in-50 hosi instituisaun sira seluk halo vizita bá fatin istóriku Sentru  Nasionál Chega (CNC, sigla portugés). Vizita ne’e nu’udar aktu konsensializa funsionáriu sira kona-ba istória luta libertasaun no iha biban hanesan komemora loron Funsaun Públiku ne’ebé sei monu iha loron 15 jullu 2022. “Objetivu lori funsionariu públiku sira ba CNC tanba sira presiza hatene, tanba barak seidauk hatene di’ak istória rai ne’e. Tanba ne’e hanesan maneira ida fó hanoin, promove no eduka funsionáriu sira katak nasaun ida-ne’e atu harii iha esforsu lubuk ida, nune’e jerasaun foun agora tenke serbisu ho dedika-an tomak. Aleinde ne’e, vizita ne’e hodi hateke ba kotuk haree pasadu hodi konsolida fali istória tanba ema barak seidauk hatene kona-ba sítiu istóriku. Entaun koñesimentu ida-ne’e fó hanoin ba ita hotu katak ita mós iha ita-nia interese ba istória ne’ebé rai hela ba ita,” Vise-Ministru informa iha salaun CNC Balide, kuarta ne’e. Nune’e, funsionáriu sira vizita fatin prizaun no prizioneiru polítiku, ezibisaun kona-ba kronolojia istória tinan 1974-1999, servisu CAVR, ezibisaun auto determinasaun no komunidade internasionál, ezibisaum akontesimentu 1999, direitu umanu, sala arkivu no sala nakukun inklui asiste filmajen ne’ebé hatudu hosi CNC kona-ba istória pasadu Timór nian iha tinan 1999. “Ida-ne’e hatudu ba ita katak atu hetan independénsia hodi liberta rai ida-ne’e la’ós milagre tun hosi lalehan de’it, maibé ho sofrimentu lubuk boot ne’ebé ema barak fó nia isin no klamar ba rai ida-ne’e no funsionáriu balun mós sai vítima ba ita-nia prosesu independénsia, nune’e funsionáriu públiku sira hanesan aparellu Estadu tenke iha koñesimentu kle’an kona-ba istória Timor-Leste,” Vise-Ministru tenik. Iha biban hanesan, Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, hateten, atividade ne’e hanesan programa preparasaun ba funsionariu públiku sira atu hasoru loron Funsaun Públika, nune’e ohin etapa dahuluk ba funsionáriu balun hahú halo vizita ba CNC. “Kada loron partisipante funsionáriu públiku ne’ebé mai hamutuk 50, durante loron ualu, ne’ebé bainhira ramata, funsionáriu seluk rejistadu hamutuk ema na’in-400 no ida-ne’e delega ka hili ona hosi kada ministeriál,” nia dehan. Orsamentu ne’ebé CNC gasta hodi sosa filmajen sira hamutuk $90.000 hosi nasaun sira hanesan Xina, Indonézia, Portugal no país seluk tan. Iha fatin hanesan, Funsionáriu Parlamentu Nasionál, Ratnofianos Usfinit, rekoñese hetan benefísiu hosi vizita ne’e tanba bele hatudu no hafanu ema, liuliu funsionáriu públiku sira atu labele baruk no halimar bainhira serbisu, maibé tenke sériu tanba nasaun ne’e atu hamriik hosi esforsu no dezafiu barak ne’ebé maluk timor-oan sira hasoru no liu ona. “Joven sira labele hanoin buka festa ne’ebé rame, maibé tenke kontinua estuda haka’as-an atu apreende buat barak ne’ebé ohin loron hetan gratuita, tanba nasaun ne’e iha ninia pasadu ne’ebé maka terus liu, tanba ne’e tenke esforsu oinsá Timór tenke di’ak liután,” nia fó hanoin. Funsionáriu sira ne’ebé ohin loron partisipa hosi Gabinete Prezidente Repúblika, Gabinete Primeiru-Ministru, Gabinete Tribunál Rekursu, Gabinete Sekretaria Parlamentu Nasional, Ministériu Defeza, no MAE. Bispu Norberto husu sarani sira nafatin fiél ba Sagrada Coração de Jesus https://tatoli.tl/2022/06/24/bispu-norberto-husu-sarani-sira-nafatin-fiel-ba-sagrada-coracao-de-jesus/ tatoli.tl Notísia 2022-06-24 BOBONARO, 24 juñu 2022 (TATOLI) – Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amarál, sesta ne’e realiza misa solene ba selebrasaun ezisténsia Dioseze Maliana ba dala-12 nu’udar dioseze datoluk iha Timor-Leste no husu ba sarani hotu atu nafatin fiél ba sagrada Coração de Jesus. Biban ne’e Don Norberto do Amarál parabeniza sarani sira hotu ne’ebé hamahan-aan iha Dioseze Maliana. “Sagrada Coração de Jesus hela nafatin iha ema-nia fuan, atu ema bele moris no hala’o ninia Coração de Jesus, ne’ebé Nai Maromak fó brani ba ema, maun-alin doben sira, ita hotu-hotu ne’ebé halibur-aan iha-ne’e, mai hosi Dioseze Maliana nian, distritu tolu mai iha-ne’e katak ho fuan nakloke katak, atubele hahí no hanai Jesus futar fuan santu, ne’ebé nakloke ba ema hotu, atu hosi nia ita bele hetan vertude ita-nia moris,” Bispu Dioseze Maliana ne’e haklaken iha omília. “Jesus hatudu ninia domin tomak ba ema, domin ida-ne’ebé la’ós hanesan ita ema nian, maibé domin ida-ne’ebé salva ema hotu, ema baku nia, hasa’e nia-aan iha Kruz terus to’o mate.” Bispu Dioseze Maliana husu ba ema atu banati tuir Jesus, tanba nia fuan ne’ebé nakloke atu hasoru lori ba dame, pás, dalan di’ak hamutuk ho ema hotu, no hosi nia fuan tomak halo nia la hakmatek, nia buka beibeik hodi sakrifika aan ba ema tomak. Biban ne’e, sarani Alcino  Barreto João manifesta ninia sentimentu no agradese ba mahein Sagrada Coração de Jesus, ne’ebé mak tinan ida-ne’e selebra ba dala-12. “La sente idade mós aumenta beibeik, dezafiu no obstákulu lubuk ita liu ona, maibé ita eziste nafatin ho dioseze Maliana,” nia katak. Selebrasaun ne’e hetan partisipasaun másimu autoridade munisípiu, kargu xefia sira hosi liña ministeriál, autoridade seguransa, sarani sira hosi postu administrativu Lolotoe, Bobonaro, Cailaco, Maliana, Atabae, Balibo no sarani sira hosi munisípiu Liquiça  no Covalima. Governu iha ona planu halo revizaun saláriu mínimu https://tatoli.tl/2022/07/05/governu-iha-ona-planu-halo-revizaun-salariu-minimu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-05 DILI, 05 jullu 2022 – Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, hateten, Governu tau ona planu atu halo revizaun ba saláriu mínimu. “Tau ona iha Planu Grande Opsaun. Parlamentu aprova tiha ona, ne’ebé Governu serbisu atu konkretiza planu ne’ebé iha ona. Ami serbisu hela iha kalendáriu ida-ne’e,” Ministru informa hafoin relata serbisu ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, tersa ne’e. Tuir Ministru, Governu iha vontade rezolve saláriu mínimu, tanba ne’e iha ona iha planu. “Ami konsidera halo mudansa ba saláriu mínimu ne’e prioridade. Bainhira tau ona iha planu tenki serbisu tuir kaledáriu ne’ebé iha no tau ona iha planu signifika sai ona hanesan lei hodi kesi ita hotu, tanba ne’e mka husu pasiénsia oituan, ami sei kumpre planu ne’e bainhira aprova ona,” nia akresenta. Maski nune’e, bainhira molok to’o aprovasaun, parte relevante hotu sei fó input no númeru ne’ebé tau hosi konsultasaun ida, karik tempu ne’e presiza atualiza mak sei iha biban atu ko’alia ba malu atu haree oinsá bele atualiza dadus ne’ebé iha. “Governu tau ona iha planu, tanba ne’e maka husu ita hotu nia kontribuisaun katak Governu bainhira tau ona ita sei rezolve saláriu mínimu durante mandatu,” nia kompromete. Antes ne’e, esbosu lei saláriu mínimu liu ona diskusaun naruk Komisaun Nasionál Servisu (KNS), ne’ebé kompostu hosi Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), molok submete ba MKAE. Iha loron 28 maiu 2012, KNS ne’ebé prezide hosi SEFOPE aprova saláriu mínimu $115, ne’ebé antes ne’e halo peskiza no ikus mai aplika ba Funsaun Públika no setór privadu. Desizaun KNT tama iha vigór iha loron tuirmai hosi Lei Traballu númeru 4/2012 loron 21 fevereiru no sei hetan revizaun hafoin liu tinan-rua, maibé to’o agora la akontese, nune’e saláriu mínimu seidauk halo revizaun durante tinan-10. Saláriu mínimu estabelese dahuluk ho montante $85, hafoin halo revizaun iha tinan 2012 no fixa ho $115. PM despede atleta nasionál bá partisipa ASEAN Para Games 2022 https://tatoli.tl/2022/07/22/pm-despede-atleta-nasional-ba-partisipa-asean-para-games-2022-2/ tatoli.tl Notísia 2022-07-22 Dili, 21 jullu 2022 – Atleta timoroan husi modalidade tolu, ne’ebé reprezenta Timor-Leste bá partisipa jogu sudeste aziátiku (ASEAN) para Games ba dala-11, ne’ebé sei hala’o iha Solo, Jawa tengah -Indonézia, iha loron 30 jullu 2022 to’o 06 agostu tinan ne’e. EDTL, E.P planeia kolabora ho operadór telekomunikasaun fa’an pulsa via eletróniku https://tatoli.tl/2022/08/03/edtl-e-p-planeia-kolabora-ho-operador-telekomunikasaun-faan-pulsa-via-eletroniku/ tatoli.tl Notísia 2022-08-03 DILI, 03 agostu 2022 – Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, hateten, Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) planeia halo kooperasaun  ho operadór telekomunikasaun hanesan Timor Telecom, Telkomcel no Telemor hodi fa’an pulsa eletrisidade via eletróniku. “Ita hotu hatene daudaun ne’e komunidade iha área rurál maioria preokupa ho pulsa eletrisidade la fa’an iha suku sira, nune’e hosi preokupasaun hirak ne’e maka ita-nia EDTL iha ona planu kooperasaun ho operadór telekomunikasaun sira oinsá fa’an pulsa eletrisidade liuhosi internet, ne’ebé ha’u husu komunidade hein ida-ne’e,” Ministru informa ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. objetivu EDTL,E.P serbisu hamutuk ho operadór telekomunikasaun atu fasilita komunidade hahú hosi nasionál to’o área rurál bele asesu pulsa eletrisidade via eletróniku ho ligasaun internet. Governante ne’e dehan, maneira ne’ebé EDTL, E.P halo ne’e di’ak tebes tanba sei fasilita komunidade iha área rurál bainhira pulsa hotu la presiza la’o dook, tanba EDTL, E.P labele estabelese sentru faan pulsa iha suku 452 iha territóriu tomak. Kandidatu PSHT na’in-1.524 sei gradua iha Baucau https://tatoli.tl/2022/08/10/kandidatu-psht-nain-1-524-sei-gradua-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-08-19 BAUCAU, 10 agostu 2022 – Kandidatu organizasaun arte-marsiál Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) hamutuk na’in-1.524 kompostu munisípiu haat sei halao graduasaun sa’e sintu iha Baucau. Prezsensa Prezidente komisaun reguladora arte-marsiál (KRAM), Octávio da Conceição hamutuk ho sub KRAM Baucau atu koordena hamutuk ho komisaun organizadora lókal Baucau kona-ba preparasaun ba graduasaun ba kandidatu PSHT iha Baucau ne’ebé sei envolve munisípiu haat kompostu hosi Manatuto, Lautem, Viqueque no Baucau. “Preparasaun sira-ne’e hosi komisaun organizadora lokál PSHT Baucau nian mak sei koordena hamutuk ho autoridade lokál, komandu polísia Baucau, autoridade munisipál, komponente terrestre Falintil-FDTL hodi haree ba asuntu seguransa, sanitasaun no lojístika durante prosesu graduasaun to’o remata,” Prezidente KRAM hateten iha Vila Nova, kuarta ne’e. Tuir planu graduasaun sei realiza durante loron-rua, hahú hosi loron-20 to’o 21 agostu hamutuk ba kandidatu warga PSHT na’in-1.524 ne’ebé sei konsentra hotu iha Baucau hodi hala’o graduasaun. KRAM husu atu organizasaun arte-marsiál seluk hanesan Ikatan Kera Sakti (IKS), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), arte rituál seluk atu kolabora ho PSHT hodi fó seguransa ba serimónia graduasaun ne’e ho susesu. KRAM konsidera ho realizasaun graduasaun kandidatu PSHT iha Timor-Leste liuliu iha Baucau sei fó benefísiu iha setór ekonomia no hatudu ba mundu iha área desportu arté-marsiál katak bele ona organiza aan. Serimónia graduasaun PSHT sei partisipa hosi dewan pengesahan hosi sentrál Madium, Indonézia hamutuk na’in-106, ne’ebé na’in-37 envolve mós estrutura PSHT nasionál. Komandu F-FDTL halo promosaun deviza ba membru na’in-sia https://tatoli.tl/2022/08/20/komandu-f-fdtl-halo-promosaun-deviza-ba-membru-nain-sia/ tatoli.tl Notísia 2022-08-20 DILI, 20 agostu 2022 – Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), sábadu ne’e, halo promosaun diviza ba membru na’in-sia, iha ámbitu selebrasaun aniversáriu Forsa Armada Libertasaun Nasionál (FALINTIL) ba da-47. “Promosaun deviza ne’e bazeia ba despaixu númeru 16/CEMGFA/2022 hosi Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul Falur Rate Laek, ne’ebé tuir dekretu-lei númeru 33/2022, 02 setembru kona-ba estatutu militár artigu 71 no 76,” haktuir dokumentu hosi komandu F-FDTL ne’ebé lee iha ámbitu aniversáriu FALINTIL nian, iha Palásiu Governu. Komandu F-FDTL promove diviza hosi postu Tenente Koronél ba postu koronél mak Tenente Koronél Celestino Pinto ‘Wairia Dae’leba’, Tenente Koronél João Silva Pereira ‘Sadia Rasik Laek’, Tenente Koronél Benedito Dias Quintas ‘Punu-Fanu’, no Kapitaun Fragata, Adão Brito ‘Zeky’. Postu Majór promovidu ba Tenente Koronél, na’in-ida mak Majór Laurentino Gusmão ‘Mau-ular’, enkuantu postu Primeiru Tenente promovidu ba postu Kapitaun Tenente mak Primeiru Tenente Duarte Borges Loe. Nune’e, promosaun diuturnidade, hosi postu Alferis promovidu ba postu Tenente mak Alferis Francisco da Costa, postu Primeiru Sarjentu promovidu ba postu Sub-Tenente mak Domingos Cipriano, no postu Sarjentu Xefe promovidu ba postu Sarjentu Mor mak Guilhemino da Costa Lake. 30 agostu 1999, povu la tauk hamriik hodi fó votu-deside ukun rasik-an https://tatoli.tl/2022/08/30/30-agostu1999-povu-la-tauk-hamriik-hodi-fo-votu-deside-ukun-rasik-an/ tatoli.tl Notísia 2022-08-30 DILI, 30 agostu 2022 – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten loron 30 agsotu 1999 ne’e loron ne’ebé povu Timor-Leste la tauk hodi hamriik fó votu no deside ukun rasik-an liuhosi konsulta populár. Tanba durante tinan XXIII (30/08/1999-30/08/2022) povu luta hasoru ema hirak ne’ebé sai inimigu ba progressu no la respeita direitu sira nu’udar povu no nu’udar ema. Nune’e povu manan iha loron 30 fulan agostu tinan 1999. “Povu ne’e lakon tiha sira-nia ta’uk no hamriik hodi ba fó sira nia votu, hodi hili sira-nia futuru. Ita-nia Povu ba vota no desidi, hodi fó prova katak loos duni, ita bele muda mundu.” Prezidente Komisaun Organizadora ne’e hateten iha ámbitu komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-XXIII, iha Jardim 05 de Maio, Colmera, Dili, tersa ne’e. Referendu Timor-Leste nian mak sai hanesan lisaun ida ba mundu tanba povu hotu-hotu aten brani hodi deside no hakarak independénsia. “Referendu Timor-Leste nian sai hanesan lisaun ida ba mundu, kona-ba aten-brani, ne’ebé hatudu ba mundu, timoroan ninia determinasaun, dignidade, abnegasaun, fiar no esperansa. Sai hanesan bukae esensiál ida hodi nia bele reziste durante tinan 24 nia laran, ne’ebé naruk no nakonu ho raan hodi haree ninia oan sira lakon iha okupante nia liman no sira nafatin tuba-rai metin hodi la hakiduk hosi sira-nia fiar,” nia dehan. Timoroan sira bele kontribui hodi bele konkretiza mehi foun ida hodi liberta povu ida-ne’e hosi ki’ak no mukit. Nune’e, sai responsabilidade boot ba timoroan hotu ne’ebé oras ne’e bele moris ho kontente iha liberade laran. Ida ne’e maka hanesan ezijénsia hosi ema hirak ne’ebé fó-an ona ba mate no hanesan konxiénsia atu dalan ba dame ne’e labele sai kle’uk maibé hetok sai metin no dezenvolvimentu hetok sai sustentável. “Tanba ne’e iha loron ida-ne’e, ita hakarak hato’o omenajen ba sira hotu ne’ebé uluk luta ona ba direitu fundamentál, ba moris dame nian, ba liberdade no ba dignidade humana nian liu-liu sira hirak ne’ebé fó ona sira nia-an ba mate iha luta ida naruk tebes,” nia dehan. Loron ohin, povu hotu-hotu selebra tinan XXIII loron konsulta populár, hafoin hala’o referendu iha loron 30 fulan agostu tinan 1999, hanesan momentu ida-ne’ebé hamosu independénsia no vontade atu deklara-an hanesan livre no hamriik iha nasaun hirak seluk nia leet. Konsulta Popular iha Timor-Leste, mosu hafoin hala’o negosiasaun hirak ne’ebé maka’as, entre Governu Portugés ho Indonézia no Sekretáriu Jeral Nasoens Unidas nian Kofi Annan mak tau matan to’o bele hetan akordu sira iha loron 05 fulan-maiu, tinan 1999 iha Nova Yorke. Tanba ne’e prosesu Referendun ne’e, hanesan dalan ida naruk tebes no nakonu ho esforsu sira, hahú kedan hosi tinan 1975 mai to’o 30 fulan-agostu tinan 1999, prepara ona atu loke urna sira, iha tuku 09h00 dadeer, iha fatin hotu-hotu, tantu iha rai-laran nomós rai-li’ur. “Timoroan sira ho dignu tebes hodi hatudu sira-nia sivilidade no ho orden, sira hakat hodi kumpri prosesu tomak no dala barak mak sira la tahan atu rai-subar sira-nia emosaun, tanba terus no presaun ne’ebé sira hetan durante tinan barak nia-laran,” nia dehan. Observadór internasionál sira rejista ho kuriozidade no interrese katak komportamentu hosi povu, bainhira sira ba hatama sira-nia votu iha urna, sira hatudu katak ida-ne’e la’ós de’it sai símbolu iha ezerse sira-nia direitu maibé mós sai buat lulik no relijiozu ida. Entretantu, iha komemorasaun loron konsulta populár ba dala-XXIII hala’o atividade oioin, nune’e iha loron ohin ne’e Komisaun Organizadora anunsiu manan-na’in sira, hanesan iha atividade despotiva ba kompetisaun joga futebó ba manán na’in Primeiru lugar mak Postu Administrativu Cristo Rei A, segundu lugar mak Postu Administrativu Don Aleixo A, terseiru lugar mak Postu Administrativu Cristo Rei B no kuartu lugar mak Postu Administrativu Dom Aleixo B. Atividade kompetisaun joga voliból ba grupu feto nian primeiru lugar mak Postu Administrativu Na’in Feto, segundu lugar mak Cristo Rei, terseiru lugar mak Dom Aleixo no kuartu lugar mak Postu Administrativu Metinaro. Voliból ba grupu mane nian, primeiru lugar mak Postu Administrativu Cristo Rei, segundu lugar mak Dom Aleixo, terseiru lugar mak Vera Crus no kuartu lugar mak Metinaro. Atividade kompetisaun ba basketból ba grupu feto nian, primeiru lugar mak Postu Administrativu Vera Crus, segundu lugar mak Na’in Feto, terseiru lugar mak Dom Aleixo no kuartu lugar mak Postu Administrativu Cristo Rei. Voliból ba grupu mane nian, primeiru lugar mak Postu Administrativu Na’in Feto, segundu lugar mak Dom Aleixo, terseiru lugar mak Vera Crus no kuartu lugar mak Cristo Rei. Iha komemorasaun ba loron konsulta populár ne’e hetan partisipasaun hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, membru Governu inklui komunidade. PN seidauk simu proposta Governu altera lei Eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2022/09/02/pn-seidauk-simu-proposta-governu-altera-lei-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2022-09-02 DILI, 02 setembru 2022 — Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, konfirma katak PN seidauk simu inisiativa lejislativa hosi Governu ba proposta alterasaun lei Eleisaun Parlamentár. “Seidauk simu maibé parese atu tama iha tempu badak,” Aniceto Guterres hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sesta ne’e. Mezmu nune’e, lidér segundu órgaun soberania ne’e hateten katak bainhira inisiativa lejislativa ne’e tama ona no bainhira resesu PN ramata mak sei fó prioridade, tanba alterasaun lei ne’e importante tebes ba eleisaun parlamentár iha tinan 2023 mai. “Agora mak se iha inisiativa atu iha alterasaun ruma lei kona-ba eleisaun karik, ami tenke fó prioridade,” nia kompromete. Ba daudaun ne’e, deputadu Parlamentu Nasionál (PN) resesu hela durante fulan rua (2) ne’ebé hahú hosi 15 jullu-15 setembru tinan ne’e. Antes ne’e, iha 03 agostu, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) halo aprovasaun ba proposta lei ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ba alterasaun dalimak ba lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, ne’ebé aprova lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten ida-ne’e hakarak atu introdús iha Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, inovasaun sira-ne’ebé introdús ona iha tinan 2011 iha lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, hodi mantein armonizasaun regra sira kona-ba prosesu eleitorál iha órgaun soberanu ne’e. Inisiativa ne’e, inklui mós iha ho regra foun sira kona-ba oráriu funsionamentu sentru votasaun, lisensa ba jornalista iha servisu kobertura jornalístika eleisaun parlamentár nian, sira vota iha sentru votasaun ne’ebé besik liu iha sira-nia serbisu fatin, obrigatoriedade eleitór sira hodi identifika-an bazea ba dokumentu identifikasaun pesoál ne’ebé válidu ka kriasaun figura monitór eleitorál ne’ebé ninia funsaun hanesan ho observadór eleitorál sira. “Norma balun mós hadi’a, hodi klarifika katak iha asembleia apuramentu nasionál Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) deside ho definitivamente kona-ba votu nulu sira, no elementu sira-ne’ebé tau iha buletin votu inklui inkluzaun númeru orden hosi kada kandidatura rezultadu hosi sorteiu lista kandidatura sira,” nia hateten Aleinde ne’e, adota inovasaun prinsipál ida hosi eleisaun prezidensiál tinan 2021 mak hanesan sentru votasaun paralelu sira, maske ho forma foun, nune’e, prevee atu instala sentru votasaun paralelu 13 iha Dili, ne’ebé ida-idak asosia ba munisípiu ida no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). “Sidadaun eleitór sé de’it ne’ebé inskreve ona iha unidade resensiamentu fora hosi Dili, no ne’ebé la hakarak atu ba vota iha ninia sentru votasaun orijinál rasik, bele inskreve iha sentru votasaun paralelu sira-ne’e,” nia esplika. Governu altera dekretu-lei regulamentu veíkulu Estadu https://tatoli.tl/2022/09/07/governu-altera-dekretu-lei-regulamentu-veikulu-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-07 DILI, 07 setembru 2022 — Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu dekretu-lei ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, ba aprovasaun regulamentu veíkulu Estadu no alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 21/2021, loron 10 novembru, ne’ebé kria ona subsídiu mensál transporte. “Projetu dekretu-lei ne’e ho objetivu atu estabelese norma kona-ba akizisaun, rejistu afetasaun, jestaun, uza, atribuisaun, manutensaun, reparasaun, monitorizasaun, fiskalizasaun, abatimentu, inklui alienasaun veíkulu Estadu,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu. Portavóz Governu dehan, alterasaun ne’e ho hanoin atu halo ajustamentu balun ba dekretu-lei númeru 21/2021, loron 10 novembru, liuliu atu define pagamentu subsídiu mensál ba transporte, nune’e bainhira suspende karik atribui fins pesoál ba benefisiáriu veíkulu Estadu, hosi data produsaun efeitu atribuisaun nian to’o data remata. Projetu dekretu-lei ne’e sei revoga dekretu-lei númeru 8/2003 loron 18 juñu, kona-ba regulamentu atribuisaun no uza veíkulu Estadu. Antes ne’e, MF liuhosi Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu rejista veíkulu Estadu hamutuk unidade 3.415, ne’ebé unidade 2.820 (83%) destaka iha nasionál no unidade 595 (17%) destaka iha munisípiu. Veíkulu Estadu a’at hamutuk unidade 402 no di’ak unidade 3.013, ne’ebé hosi totál ne’e, karreta Estadu tama tinan leilaun hamutuk unidade 2.522 no karreta Estadu di’ak tama iha leilaun unidade 893. Aleinde ne’e, Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu prevee ona osan millaun $1,6 ba subsídiu transporte kada tinan, kompostu hosi diretór jerál tinan ida $232.000, diretór nasionál $417.000, xefe departamentu $507.000 no xefe seksaun $167.000, ne’ebé montante hirak ne’e la sura ho funsionáriu públiku baibain ne’ebé atribui kada fulan $25. Governu deside loron proklamasaun independénsia sei komemora iha Manatuto https://tatoli.tl/2022/09/08/governu-deside-loron-proklamasaun-independensia-sei-komemora-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2022-09-08 DILI, 08 setembru 2022 – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten, Governu deside loron proklamasaun independénsia (28 novembru) sei realiza iha Manatuto. “28 novembru tinan ne’e, Governu halo koordenasaun ho Prezidénsia Repúblika no konkorda ona atu realiza iha munisípiu Manatuto, entaun Primeiru-Ministru hatudu ona atu prezide komisaun organizdora ida-ne’e para hahú agora halo preparasaun to’o iha 28 novembru,” Governante ne’e hateten ba Agência Tatoli, bainhira partisipa kongresu Fretilin nian ba dala V, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), kinta ne’e. Iha komemorasaun loron independénsia ne’e, sei realiza mós atividade desportiva, semináriu, no mós realiza feira iha ne’ebá no isár bandeira. Objetivu isár bandeira iha Manatuto ne’e tanba Governu hakarak realiza fora hosi kapitál Dili, tanba ne’e tinan ne’e sei realiza iha Manatuto. Orsamentu ba komemorasaun loron boot ne’e, nia dehan, komisaun organizadora sei prepara hela proposta atividade ho ninia orsamentu sira. “Hanoin semana rua mai tan ha’u bele hato’o ona ba ita-boot sira no kona-ba tema ita sempre foti no iha ligasaun ho pás no estabilidade,” nia dehan. Projetu sentru emprezariál RAEOA foin atinje 45% https://tatoli.tl/2022/09/15/projetu-sentru-emprezarial-raeoa-foin-atinje-45/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 OÉ-CUSSE, 15 setembru 2022 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), kinta ne’e hala’o fiskalizasaun ba projetu konstrusaun sentru emprezariál, edifísiu Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál (SERVE) no edifisiu ba Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) daudaun ne’e progresu fíziku foin atinje 45%. Projetu konstrusaun sentru emprezariál hirak-ne’e konstrui iha bairru Santa Rosa, aldeia Oésono, suku Costa, sub-rejiau Pante Makasar. Tan ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, halo fiskalizasaun hodi enkoraja empreza aselera projetu ne’e, tanba autoridade estende kontratu ba empreza dala-rua ona. “Ohin, ha’u mai haree direita obra ne’e, la’o ladún tuir kontratu, tán ne’e mak ha’u husu nia tékniku sira iha empreza ne’e tenke serbisu ho lalais maibé tenke garante kualidade, tanba ne’e gasta osan Estadu, ita estende dala-rua ona, agora atu tama ona trimestre ikus 2022, entaun tenke konklui iha tempu badak, tanba ne’e kleur liu ona,” Arsénio Bano, ko’alia iha ámbitu fiskalizasaun. Ezekutivu ne’e informa, projetu ne’e sei akumula prestasaun serbisu RAEOA nian ba ekonomia informál ho formál, tanba ekonomia informál ne’e, IADE ho komponente grupu formadór sira sei tulun grupu ekonomia pekena empreza no mikro-empreza sira, atubele hetan formasaun beibeik iha futuru. “Entaun fasilidade IADE harii nia intensaun atu fasilita formasaun ba nível médiu emprezáriu sira no nível médiu sira-ne’ebé hakarak aprende negósiu, inklui serbisu SERVE nian. Ida-ne’e atu akomoda prestasaun serbisu ba empreza-sira, rejistu empreza atu akumula prestasaun serbisu ekonomia formál no informál rejiaun,” Arsénio Paixão Bano hateten. Intensaun seluk hosi projetu ne’e tanba iha serbisu barak sei akumula hotu iha laran, sei envolve ofisiál unidade aprovizionamentu sira, hodi hafasil liña koordenasaun serbisu públiku, envolve mós serbisu banku hosi transporte, bainhira halo rejista ba transporte la presiza movimentu ba-mai, maibé konsentra iha fatin ida de’it, entaun setór privadu-sira tenke serbisu másima hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha rejiaun ne’e. Tuir dokumentu kontratu ne’ebé Agência Tatoli asesu, konstrusaun ne’e ezekuta hosi empreza Aprilia Unipesoál, Lda, ho valór kontratu $297,488.80. Autoridade RAEOA aloka hosi Orsamentu Jerál Estadu (2021) ho durasaun serbisu durante fulan haat, hahú janeiru tenke remata iha abríl, maibé atraza nune’e autoridade deside estende tán dala-rua, atu remata iha fulan-jullu maibé la konsege nune’e estende tán to’o fulan-setembru 2022 obra ne’e tenke remata. Serbisu fíziku ne’ebé empreza konstrui mak hanesan, edifísiu ba Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,IP) nia médida metru 18×8 no edifísiu ba Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), ho médida metru 34×12, moru haleu, fasilidade post-seguransa ho sanitária no tanki bee-moos. Jornalista Agência Tatoli esforsu atu konfirma ho diretór empreza Aprília Unipesoál Lda, maibé auzente iha atividade fiskalizasaun ne’e. PM orienta MAPKOMS kontinua hala’o diálogu komunitáriu rona preokupasaun https://tatoli.tl/2022/09/19/pm-orienta-mapkoms-kontinua-halao-dialogu-komunitariu-rona-preokupasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-09-19 DILI, 19 setembru 2022 – Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, hateten, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, husu atu kontinua diálogu komunitáriu ho populasaun hodi rona preokupasaun no difikuldade sira. “Ha’u relata ba Primeiru-Ministru atividade ministériu nian relasaun ho serbisu sira ne’ebé maka durante ne’e ami halo, liuliu vizita sira ne’ebé ami halo ba suku ho atividade Governu iha komunidade nia le’et ka diálogu komunitáriu, ami simu mensajen hosi xefe suku no komunidade katak atividade ne’e labele para, tenki kontinua ba hasoru sira, entaun Primeiru-Ministru aseita ho ida-ne’e no husu atu ami atu kontinua,” Ministru hateten hafoin hasoru Xefe Governu iha Rezidénsia Farol, segunda ne’e. Governante ne’e dehan, MAPKOMS liuhosi programa Naroman ba Suku harii ona sentru informasaun, ne’ebé inisiativa ne’e hetan apresiasaun hosi Xefe Governu tanba liuhosi meiu  ne’e komunidade bele hetan informasaun, liuliu programa governu nian. “Partisipasaun komunidade iha diálogu komunitáriu entre Governu no komunidade ne’e másimu tebes tanba ami observa besik rihun mak partisipa, sira hotu nia preokupasaun maka saúde, edukasaun, estrada, bee-moos, eletridade, no agrikultura. Tanba reprezentante hosi ministériu hotu entaun sira tau nota kedas balun rezolve kedas iha tempu badak,” nia akresenta. Entretantu, MAPKOMS iha programa ida naran Naroman ba Suku, ne’ebé programa ne’e Governu halo diálogu ho komunidade iha suku ida, harii mós sentru formasaun, no oferese ekipamentu informátika, nune’e bele transmite preokupasaun komunidade lokál ba nasionál. OJE 2023: Lao Hamutuk husu Governu fó prioridade ba setór agrikultura https://tatoli.tl/2022/10/19/oje-2023-lao-hamutuk-husu-governu-fo-prioridade-ba-setor-agrikultura/ tatoli.tl Notísia 2022-10-19 DILI, 19 outubru 2022 - Koordenador La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, husu Governu atu fó prioridade ba setór agrikultura iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2023, nune’e bele redús importasaun. “Primeiru investe iha agrikultór atu nune’e redús importasaun. Tanba agrikultura bele asegura konsumu ai-han iha ita-nia rai-laran. Segundu bele avansa ba prosesamentu indústria kiik ne’ebé ita lori asuntu ne’e ba future, nune’e iha aban bainrua ita bele ajuda ekonómia mínimu iha rai-laran,” Celestino Gusmão Pereira hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Bebora, kuarta ne’e. Nune’e mós, nia husu atu Governu fó prioridade ba edukasaun tanba tinan 20-resin Timor-Leste ukun rasik an ne’e, edukasaun la’o iha fatin de’it. “Parte edukasaun Governu halo balun no ita apresia maibé ida-ne’e seidauk to’o tanba iha kuríkulu balun seidauk implementa ho didi’ak, inklui manorin sira-nia kuiñesimentu la atualizadu. Nune’e presiza iha dezenvolvimentu siénsia teknólojia kada minutu iha mudansa entaun hirak ne’e kontribui mós,” nia dehan. Ho ida-ne’e, presiza iha sistema apropriadu atu manorin sira kontinua atualiza sira-nia kuiñesimentu kada tinan, atu ajuda prodús rekursu umanu ne’ebé forte no iha kbiit boot, nune’e hasa’e sira-nia kuiñesimentu kona-ba siénsia no teknólojia ne’ebé modernu. Tanba ne’e, proposta Oramentu Jerál Estadu tinan 2023, Governu hamutuk ho Parlamentu Nasionál (PN) presiza halo estudu no halo análiza kle’an katak osan ne’e iha returnu ka lae, tanba nia returnu kuaze iha dúvida no investimentu kiik. Di’akliu fó prioridade ba programa ne’ebé realistíku tuir kbiit no rekursu umanu ne’ebé iha atu garante duni ezekusaun no kualidade ensinu. La’o Hamutuk nota katak alokasaun ba setór sira-ne’ebé liga diretamente ba dezenvolvimentu rekursu umanu (edukasaun, saúde, bee mós no agrikultura) hetan de’it 16% hosi OJE tomak, nune’e La’o Hamutuk enkoraja deputadu sira atu diskute ho kle’an ho Governu durante debate orsamentu refere. “Atu realiza orsamentu ne’ebé efikás, sujere ba PN atu hametin fali prosesu avaliasaun programa hodi asegura iha duni benefísiu ba povu no atu revee fali alokasaun orsamentu balun ne’ebé seidauk iha evidénsia kona-ba benefísiu,” nia dehan. PR Horta konvida emprezáriu portugés mai investe iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/11/04/pr-horta-konvida-emprezariu-portuges-mai-investe-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-11-04 DILI, 04  novembru 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hala’o enkontru ho emprezáriu portugés sira-ne’ebé hamahan aan iha Konfederasaun Emprezária atu loke investimentu oioin iha Timor-Leste. Tuir komunikadu imprensa ne’ebé Agéncia Tatoli asesu, sesta ne’e, haktuir Xefe Estadu garante kondisaun ba investimentu internasionál hanesan seguransa no polítika Timor-Leste ba setór privadu portugués sira no husu atu labele laran taridu hodi halo investimentu, tanba Timor-Leste seguru liu kompara ho nasaun sira seluk ne’ebé mosu beibeik konflitu. PR prefere empreza sira atu loke investimentu iha área bankária hanesan BNU, fábrika sepatu, roupa, ai-moruk no harii infraestrutra armajen hodi rai ai-moruk hodi fahe ba nasaun sira iha ASEAN no seluk tan. Xefe Estadu esplika mós pozisaun Timor-Leste atu sai menbru ASEAN, hodi fó oportunidade bo’ot ba merkadu, tanba ne’e produtu husi Portugál nian reprezenta nasaun europeia tomak bele tama ba merkadu ASEAN liu hosi Timor-Leste. Tuir Xefe Estadu, iha loron 26 setembru vizita ba Nova Iorke hodi koordena ho reprezentante Lideransa Fundasaun Open Society Foundation, George Soros nia ekipa ne’ebé antes ne’e ba ona Dili, hodi halo estudu ida kona-ba ekonomia Timor-Leste ne’ebé sei lansa polítika modernizasaun ekonomia Timor-Leste iha tinan 2023. “Ha’u ko’alia ona ona George Soros haruka ona ekipa ida ba Timor-Leste hodi halo estudu ba ami-nia ekonomia ne’ebé ami sei lansa dokumentu ida hanesan dalan ida ba modernizasaun Timor-Leste nia ekonomia iha tinan 2023,” PR Horta hateten. Programa modernizasaun ekonomia sei la’o tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 ne’ebé antes ne’e Governu anteriór kria no sensibiliza ona ba povu tomak, maibé tuir Horta katak planu hirak ne’e sei haree fila-fali. Prezidente Konfederasaun Emprezaria Português apresia tanba bele rona direita esplikasaun Xefe Estadu hodi fó garante ba setór privadu Portugeza atu bele serbisu hamutuk no loke investimentu iha Timor. Setor privadu Portugál sira husu atu instituisaun ekonomika sira iha Timor-Leste, presiza serbisu makaas hodi kria regra hodi fó garante ba sira. Parte seluk, Vise Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL-sígla portugués), Fernando da Silva, agradese ba esforsu Prezidente Repúblika nian tanba bele envolve sira koopera ho setor privadu Portugál hodi ba loke investimentu iha Timor-Leste. “Ita prontu atu serbisu hamutuk ho setór privadu Portugál nune’e kria kampu servisu ba ita-nia Timoroan sira, no Governu tenke asegura estabilidade polítika no kria seguru de vida, hodi fo garante ba ema loke investimentu,” nia hateten. Fernando sujere importante liu ba Timor-Leste mak Governu presiza kria didi’ak lei investimentu no lei ba rai fó garante ba setór privadu estranjeiru loke investimentu no kria kampu serbisu ba Timoroan sira. Governu tenke regula investimentu sira ba Timor-Leste, mak tenke  ba ho kapital boot tanba daudaun ne’e Governu fó livre ba ema faan sasán nesesidade bázika, tunu sate mai hosi estranjeiru maibé Timoroan sai abandonadu iha nia rain rasik. Ekontru Xefe Estadu Ramos Horta ne’e akompaña direta hosi Vise Prezidente CCI-TL Asuntu Transporte no Telekomunikasaun, Fernando da Silva, Emprezáriu Sancão Gomes, na’in  ba Empreza Esperansa Timor Oan (ETO), Nilton Gusmão no grupu emprezáriu feto Timor. Governu nia reprezentante mak hosi Ministra Negósiu Estranjeru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Magno, Embaixadora Timor-Leste ba Portugál, Isabel Amaral Guterres, Embaixadora Portugál ba Timor-Leste, Maria Manuela Bairos. Entretantu, hafoin simu tomada pose iha loron 20 maiu 2022, Xefe Estadu hala’o vizita Estadu ba nasaun sira hanesan Indonézia, Austrália, Amérika, Kambodia no Portugál hodi konvida emprezáriu bele loke investimentu oioin iha Timor-Leste. Kalendáriu pagamentu subsídiu $200 seidauk fiksu https://tatoli.tl/2022/11/15/kalendariu-pagamentu-subsidiu-200-seidauk-fiksu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-15 DILI, 15 novembru 2022 – Diretór Jerál Administrasaun no Finansa Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Rui Manuel Gago Exposto, informa, kalendáriu ba pagamentu subsídiu fim do ano $200 ba uma-kain seidauk fiksu. “Kalendáriu ba pagamentu seidauk klaru tanba Prezidente Repúblika foin mak promulga no publika dekretu-lei ne’ebé Konsellu Ministru foin lalais halo alterasaun, nune’e tékniku sira tenki halo preparasaun lai ba dekretu-lei ida halo revizaun, bainhira ramata ona maka ami sei informa ba públiku liuhosi mídia kona-ba kalendáriu pagamentu, maibé agora seidauk,” Diretór Jerál Administrasaun no Finansa relata ba Agência Tatoli via telefónika, tersa ne’e. Nia dehan, previzaun ba pagamentu seidauk iha tanba sei hadi’a fali diploma ministeriál konjunta ne’ebé MSSI no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) sei asina hamutuk. MSSI antes ne’e planeia ona halo abertura atribuisaun subsídiu $200 iha loron 16 novembru 2022, maibé daudaun kalendáriu sei iha koordenasaun. “Entaun presiza tempu oitoan. Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) ne’e ajuda MSSI atu transporta de’it osan to’o iha postu administrativu, la’ós BNCTL mak atu realiza. Pagamentu ba subsídiu ne’e la’o nafatin hanesan uluk COVID-19 nian, ne’ebé atu dehan katak loron kuarta (16/11) ne’e seidauk bele halo pagamentu,” nia akresenta. Tuir Diretór, seidauk bele divulga informasaun katak sei posível halo pagamentu iha fulan-novembru ka dezembru nia laran tanba seidauk klaru. Antes ne’e, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, halo ona alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 37/2022, loron 25 maiu, kona-ba subsídiu fim do ano ba ‘uma-kain’ ho valór $200 hodi klarifika ba aplikasaun, ne’ebé antes ne’e uma-kain hotu iha territóriu tomak sei sai benefisiáriu maibé ho alterasaun dekretu-lei ne’e, maka atribuisaun ba de’it uma-kain ne’ebé nia membru nia saláriu mensál la liu $500. MAE submete ona dadus uma-kain 39.000 ba MSSI ho totál pagamentu millaun $7,8 resin. Reitór UNTL rejeita fó lisensa ba estudante halo manifestasaun hasoru PN https://tatoli.tl/2022/11/15/reitor-untl-rejeita-fo-lisensa-ba-estudante-halo-manifestasaun-hasoru-pn/ tatoli.tl Notísia 2022-11-15 DILI, 15 novembru 2022 – Reitór Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), João Soares Martins, rejeita deklarasaun deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN), ne’ebé hateten katak nia mak autoriza estudante halo manifestasaun iha kampus sentrál hodi kontra desizaun deputadu sira. “Ami iha UNTL la hetan koñesimentu no nunka fó lisensa ba estudante sira hosi Aliansa Maubere Nasionál (AMN) atu halo protestu hasoru parlamentu Nasionál iha resintu kampus UNTL,” Reitór João hato’o deklarasaun liuhosi konferénsia imprensa iha Fakuldade Enjeñaria, Siénsia no Teknolojia (FECT, sigla portugés), Hera, tersa ne’e. Nia konsidera, estudante sira hanesan sidadaun ne’ebé iha direitu atu espresa protesta tanba iha Konstituisaun RDTL lei garante liberdade espresaun ba ema hotu. “Nu’udar Reitór, ha’u la konkorda bainhira estudante sira utiliza fasilidade Estadu hodi halo manifestasaun kontra filafali órgaun soberanu sira,” nia akresenta. Aleinde ne’e, nia kestiona partisipasaun Reitór Universidade da Páz (UNPAZ), Adolmando Amaral, tanba organiza estudante sira hamutuk AMN hodi halo asaun pasífika kontra PN iha resintu kampus UNTL. “Ami lamenta tebes tanba Reitór UNPAZ organiza mós ninia estudante sira mai partisipa iha asaun pasífika hamutuk ho AMN iha UNTL hodi hasoru Parlamentu Nasionál. Loloos Reitór tenke halo konfirmasaun uluk ho ami molok atu envolve-an iha asaun ne’e,” nia tenik. Iha fatin ketak, Reitór Adolmando Amaral, halo auto defeza hodi hateten nia partisipasaun hamutuk ho estudante iha asaun pasífika tanba hetan konvite hosi komisaun. “Ha’u hakarak hateten, UNPAZ mós lakohi tuun ba aproveita iha resintu UNTL hamutuk ho estudante sira seluk halo manifestasaun, maibé tanba ami hetan karta konvite formál no halo mós komfirmasaun ho parte seguransa katak asaun pasífika ne’e hetan ona lisensa, tanba ne’e mak ita organiza malu hodi tuun halo asaun hamutuk ho estudante sira iha UNTL,” nia dehan. Nia dehan, hanesan Reitór ida, sente hakfodak kuandu uma-na’in (Reitór UNTL) rasik deklara katak sira la hetan karta koñesimentu hosi komisaun. “Ida-ne’e halo ami hanesan bainaka sente hakfodak, maibé asaun ka situasaun sira ne’ebé akontese daudaun ne’e fanu ema hotu atu tau responsabilidade ba asuntu ne’ebé estudante sira hatudu daudaun ne’e,” nia salienta. PN aprova orsamentu ba INCT $552.177 ba tinan 2023 https://tatoli.tl/2022/11/16/pn-aprova-orsamentu-ba-inct-552-177-ba-tinan-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 DILI, 16 novembru 2022 — Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi diskusaun proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 iha faze espesialidade, aprova orsamentu ba Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia (INCT, sigla portugés) ho montante $552.177, ho rezultadu votasaun a-favór 45, kontra 0 no abstensaun 16. Prezidente Konsellu Ezekutivu INCT, Jose Cornélio Guterres, hateten, orsamentu ne’ebé hetan ona aprovasaun sei utiliza ba programa prioridade hanesan programa boa governasaun no jestaun inklui edukasaun no formasaun, ne’ebé akumula sub programa lima no atividade sia. “Hosi totál orsamentu ne’ebé aprova daudaun, prevee mós ba kada programa sira, tanba ne’e ba programa boa governasaun no jestaun institusionál aloka ona $286.511,” Prezidente informa ba Agência Tatoli, iha resintu PN, kuarta ne’e. Iha programa boa governasaun no jestaun institusionál, iha sub programa kona-ba boa governasaun, jestaun institusionál, sub programa parseria atu aselera serbisu infraestrutura ba edifísiu administrativu. Hosi programa edukasaun no formasaun prevee orsamentu $265.666, atu aselera sub programa ida kona-ba siénsia no teknolojia. “Ami sei ezekuta orsamentu aprovadu ho responsabilidade atu programa prioridade rua bele atinje ninia alvu,” nia otimista. PN aprova proposta-lei OJE 2023 biliaun $3,16 iha finál globál https://tatoli.tl/2022/11/17/pn-aprova-proposta-lei-oje-2023-biliaun-316-iha-final-global/ tatoli.tl Notísia 2022-11-17 DILI, 17 novembru 2022 – Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, sesta ne’e, aprova proposta lei númeru 46/V(5a) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante biliaun $3,16 iha finál globál ho votu a-favór 42, kontra 21 no abstensaun rua (2). “Siginifika proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 aprovadu,” Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, fó sai iha sala plénaria PN. Enkuantu, proposta OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, biliaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120. Orsamentu ne’e sei  uza hodi finansia programa 45 liuhosi atividade prinsipál 275, organizadu  iha área estratéjiku 16 ne’ebé Governu sei foku ba iha tinan oin hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta, ekonomia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu rurál no abitasaun, ambiente, petróleu no minerál, eletrisidade no enerjia renovável, konektividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza no seguransa nasionál, relasona internasionál no polítika esterna. Proposta OJE ba tinan oin, VIII Governu KOnstitusionál prepara ba dahuluk bazea ba regra orsamentál foun aprovadu hosi Lei Enkuadramentu Orsamentál. Proposta orsamentu ne’e kontempla ona orsamentu tuir programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak define ona iha lei grande opsaun planu 2023. Proposta ne’e mai ho lema investimentu produtivu no ‘kresimentu inkluzivu ba jerasaun futuru’ aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun serbisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida-ne’ebé inkluzivu no sustentável iha mediu prazu. Proposta OJE ne’e Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál, millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar, millaun $7,8 ba reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui mós inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak. Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala kiik liuhousi EDTL, iha proposta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118. Iha tinan oin, Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonomia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejistu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria. Governu mós investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoiu aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redus pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál. Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata, no apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun. Kapitál sosiál hetan alokasaun millaun $772 Distribuisaun tetu agregadu orsamentu administrasaun sentrál iha OJE 2023, setór kapitál sosiál ne’ebé inklui saúde, edukasaun no protesaun sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%, setór ida-ne’e mak maiór benefisiáriu hosi finansiamentu proposta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importánsia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade millaun $137, saúde millaun $92 no protesaun sosiál millaun $301, liu-liu ba grupu vulnerável. Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe, hosi montante ne’e millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia. Programa nutrisaun hetan alokasaun millaun $10 Iha Proposta OJE ne’e Governu propoin programa nutrisaun millaun $10, ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka pursentu (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa nutrisaun iha OJE 2022. Proposta OJE ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa merenda eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkansa labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despeza ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42. Proposta OJE ne’e formula bazeia ba objetivu estratéjiku hosi Governu ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba kuiñesimentu, teknólojia no inovasaun, no asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida-ne’ebé dignu. Introdusaun impostu iha proposta OJE 2023 Liuhusi proposta OJE ne’e Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu hasa’e impostu seletivu konsumu foun ne’ebé inklui; 10% impostu ba karreta ho valór liu $10.000, 20% ba karreta ho valór liu $25.000, 30% ba karreta ho valór liu $50.000. No aumentu iha impostu konsumu ba tabáku no produtu tabáku seluk hosi $50 kada kilograma sa’e ba $100 kada kilograma. Impostu konsumu foun $1.00 kada kilograma ba masin-midar, introdusaun impostu konsumu foun ho valór $3 kada litru ba bebida asukarada hanesan fanta, kokakola, sunkist, sprite no seluk tan, ida ne’e Governu introdus atu proteje sidadaun sira nia saúde públiku. Aleinde ne’e, Governu mós propoin atu hasa’e impostu importasaun hosi 2,5% ba 5%. Liuhksi introdusaun impostu hirak ne’e, Governu halo projesaun katak reseita doméstika sei sa’e husi millaun $153,7 iha 2022, ba millaun $174,9 iha 2023. Introdusaun impostu hirak ne’e sai nu’udar instrumentu fiskál ida-ne’ebé Governu uza atu hasa’e koleksaun reseita doméstika iha tinan hirak tuir mai hodi redús dependénsia ba fundu mina-rai. Medida hirak ne’e mós aliña ho polítika reforma fiskál no jestaun finansa públika no reforma importante ida-ne’ebé inísia ona hosi sestu Governu iha 2015 no VIII Governu Konstitusionál komprometidu atu kontinua implementa. 27 novembru, Governu atribui sertifikadu “na’in ba rai” ba benefisiáriu 39 https://tatoli.tl/2022/11/18/27-novembru-governu-atribui-sertifikadu-nain-ba-rai-ba-benefisiariu-39/ tatoli.tl Notísia 2022-11-18 DILI, 18 novembru 2022 (TATOLI)— Governu liuhosi Ministériu Justisa (MJ), iha loron 27 novembru, hahú halo lansamentu ofisiál hodi halo atribuisaun títulu ka sertifikadu “na’in ba rai” ba benefisiáriu na’in-39. VIII Governu Konstitusional liuhosi Ministériu Justisa sei halo lansamentu ba atribuisaun “Sertifikadu Na’in ba Rai ka Certidão do Direito de Propriedade”, iha loron 27 novembru iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oécusse-Ambeno (RAEOA) no simultaniamente iha munisípiu 12, iha loron 28 novembru, ámbitu Komemorasaun loron Proklamasaun Independénsia ba dala-47 ba benefisiáriu hamutuk 39. Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, mak sei hala’o lansamentu ofisiál ba atribuisaun títulu na’in ba rai iha RAEOA, hafoin iha 28 novembru mak administradór hotu iha territóriu nasionál entrega “sertidaun direitu propriedade” ba sidaduan hotu ne’ebé durante ne’e Diresaun Terra no Propriedade no mós Kadástru ba halo tiha ona levantamentu. “Ministériu Justisa hili Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), hodi halo lansamentu atribuisaun “Sertifikadu Nain ba Rai” ho razaun katak Oé-Cusse mak hanesan odamatan bo’ot Timor-Leste nian ba mundu”, katak. Benefisiáriu na’in-39 sei simu sertifikadu na’in ba rai ne’e mai hosi munisípiu Aileu nain-rua, Ainaro rua, Baucau rua, Bobonaro tolu, Covalima tolu, Dili na’in-hitu, Ermera nain-tolu, Lautem haat, Liquica tolu, Manatuto na’in ida, Manufahi rua, RAEOA na’in-hitu no Viquque na’in-ida. Enkuantu, hosi totál ne’e, na’in-33 nu’udar benefisiáriu programa Uma Kbi’it La’ek (UKL), no na’in-neen nu’udár veteranu. Governante ne’e esplika objetivu atribuisaun títulu na’in ba raí ne’e atu asegura ka fó seguransa ba sidadaun sira nia direitu ba rai liuliu prevene disputa rai, bele fasilita sidadaun sira asesu kréditu iha Banku sira no prevene fraude iha prosesu faan no sosa rai tuir dalan legál. “Ho certidão do direito de proprieade ida ne’e, bele fó value added iha prosesu faan no sosa rai. Exemplu iha legalidadenune’e folin rai sei aas liu kompara ho rai ne’ebé laiha Certidão do Direito de Propriedade”, afirma Governante ne’e. Progresu no preparasaun ba atribuisaun sertifikadu títulu na’in ba rai hahú kedas iha fevereiru 2022 ho  promulgasaun  Kódigu Rejistu Prediál  no Promulgasaun  Dekretu-Lei Informasaun Kadastral husi Prezidente Repúblika iha agostu 2022. Baze legal sira kona-ba administrasaun rai nian mak lei rai númeru 13/2017  kona-ba Regime Especial para a Definição da Titularidade dos Bens Imóveis. Dekretu-Lei númeru 14/2022, kona-ba  Kódigo do Registo Prediál, Dekretu-Lei númeru 65/2022, kona-ba Informação cadastral prediál, Diploma Ministerial o Modelo Certidão do Direito de Propriedade públika iha loron 9nNovembru 2022, Diploma Ministerial número úniku de Identificação do Prédio publika iha loron 9 Novembru 2022. Nune’e mós Diploma Ministerial a Certidão de Registo Predial publika iha loron 9 Novembru 2022 no Diploma Ministerial o Modelo dos Impressos do Registo Predial publika iha loron 9 Novembru 2022 Iha loron 9 setembru 2022, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak diretamente fó orientasaun ba tékniku DGTP kona-ba atribuisaun Certidão do Direito de Propriedade (Titulu Nain ba Rai). Ho ida ne’e, hahú husi 26 setembru to’o 11 outubru ekipa tékniku halo kedan levantamentu iha terreñu ka rekonstrusaun baliza iha Munisípiu Aileu, Ainaro, Covalima, Manufahi, Manatuto, Baucau, Viqueque, Lautem, Liquiçaa, Ermera, Bobonaro no RAEOA. No iha loron 17 to’o 27 Outubro 2022 ekipa kontinua halo levantamentu terreu ka rekonstrusaun baliza iha Munisípiu Dili. Hafoin atividade levatamentu ekipa halo prosesamentu, analiza no verifika dadus iha loron 28 outubro to’o 9 novembru 2022. Nune’e Iha loron 16 novembru 2022 públika ona diploma homologasaun, no agora daudaun sei finaliza hela prosesu imprime certidão do direito de propriedade. Governu hahú atribui subsídiu fim do ano $200 ba komunidade iha Dili https://tatoli.tl/2022/12/06/governu-hahu-atribui-subsidiu-fim-do-ano-200-ba-komunidade-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-12-06 DILI,06 dezembru 2022 — Governu liuhusi Vise-Primeira Ministra no Ministra Soliedaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta no Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, tersa ne’e, hala’o lansamentu ofisiál atirbui subsídiu “fim do Ano” $200 ba komunidade iha Suku Comoro, postu administrativu Dom Aleixo ho komunidade suku Camea, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili. Benefisiáriu ba programa ne’e maka agregadu família sira ne’ebé rejistu ona to’o loron 28 fevereiru 2022 iha livru rejistu uma-kain, ne’ebé daudaun ne’e iha territóriu nasionál no laiha elementu ida mak simu rendimentu fulan ho forma regulár hosi servisu instituisaun públika ka entidade privada, rendimentu emprezariál, rendimentu prediál ka rendimentu sira ne’ebé hetan hosi prestasaun sosiál liuhosi rejime kontributivu, la kontributivu, ka espesiál, ne’ebé ninia valór a’as liu $500. Vise-PM no MSSI, Armanda Berta dos Santos, entrega subsidiu $200 ba benifisíariu iha Postu Administrativu Cristo-ReI, Suku Camea, tersa (06/12). Imajen Tatoli/Francisco Sony “Ohin,  ita hahú lansamentu  atribuisaun subsídiu $200 ba komunidade sira iha postu Administrativu Cristo-Rei no Don-Aleixo,Vera Cruz no Na’in Feto. Pagamentu ida ne’e la’ós iha Dili de’it, maibé ba mós  munisípiu sira hotu iha territóriu nasionál ne’ebé sei   hahú atribui lansa  iha loron 12 fulan-dezembru ne’e”, hateten Vise-Primeira Ministra no Ministra Soliedaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta, hafoin atribui subsídiu ne’e ba komunidade sira iha suku Camea-Dili. Governante ne’e hateten atribuisaun subsídiu $200 ba uma-kain ne’ebé rendimentu hosi $500 mai kraik no sei kontiua atribui tinan ida dala ida. Ho atribuisaun subsídiu ne’e, Vise Primeira Ministra dehan Governu laiha buat barak atu fornese ba família ka uma kain sira, maibé ida ne’e mak kbi’it Governu nian atu fó ba populasaun iha fim do ano. Ba komunidade sira, Ministra ne’e dehena subsídiu ne’e fó ba uma-ka’in ne’ebé ho rendimentu $500 mai karaik no abitante ne’ebé rendimentu $500 ba leten sei la simu. Nune’e, Governu mós prepara formuláriu deklarasaun rendimentu atu benesiáriu sira molok simu subsídiu $200 tenke prenxe. Totál benifisiáriu iha territóriu nasionál hamutuk  339.000,mak iha direitu atu hetan subsídiu fim do ano ho montante $200. Auoridade lokál no povu agradese Entretantu, Xefe suku Camea, Postu Administrativu Cristo-Rei, Matos da Costa, hato’o agradesementu  ba oitavu Governu Konstituisionál  liuliu  Ministériu Soliedariedade sosiál no Inkluzaun (MSSI)  ne’ebé hili suku camea sai fatin lansamentu pagamentu ba subsídiu uma-kain. Vise PM no MPO, José Maria dos Reis, entrega subsídiu ba uma-kain iha suku Comoro-Don-Aleixo. Imajen/António Daciparu “Ha’u lori uma-kain hotu iha suku Camea ne’e agradese ba Governu nia apoia $200 tanba bele ajuda ona komunidade iha fim do ano ne’e,” nia agradese. Nune’e mós, Reprezentante Benefisiáriu, Teresa Pereira Saldanha, mós sente kontente bainhira Governu ajuda fó subsidiu $200 ba sira. “Ha’u no komunidade sente kontente bainhira Governu ajuda fó subsídiu $200 ne’e tanba benefisia duni sira iha fim do ano ne’e”, Terese agradese. Entretantu, Totál uma-kain ne’ebé sai benefisiáriu ba subsídiu $200 na’in 13 ma’i hosi hosi hosi aldeia 13 ho totál orsamentu $662.000.  Enkunatu Totál benefisiáriu iha Munisípiu Díli hamutuk 67.542 ho ninia orsamentu $13.508.400. AMD hapara pesoál seguransa na’in-11 servisu iha jardin Cristo Rei https://tatoli.tl/2022/12/12/amd-hapara-pesoal-seguransa-nain-11-servisu-iha-jardin-cristo-rei/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 DILI, 12 dezembru 2022 — Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, António Moniz Clau, informa Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD) hapara ona serbisu ba pesoál seguransa na’in-11 iha jardin Cristo Rei tanba la hala’o serbisu ho di’ak. “Seguransa sira loloos iha jardin Cristo Rei hamutuk 12 maibé bainhira ita bolu sira mai asina tiha kontratu ita ba observa iha terrenu ida de’it mak servisu no seluk sira la servisu. Entaun, iha kinta semana kotuk, ami bolu sira ita hapara, nune’e iha 31 dezembru ita-nia funsionáriu pesoál kazuál sira-ne’e para hotu. Entaun hela de’it ona semana rua no tolu, di’akliu para serbisu hodi ita haree fali orsamentu ba 2023 sei iha, ita koloka fila-fali sira ba iha ne’eba,” Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, António Moniz Clau, informa ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Díli, segunda ne’e. Kona-ba pesoál seguransa na’in-11 nia kontratu, nia dehan, Autoridade Munisípiu Dili kontratu ona pesoál seguransa na’in-11 maibé la hala’o serbisu, nune’e Autoridade Munisípiu Dili tenke hapara. “Sira ami kontratu ba hala’o servisu maibé la mai servisu ita hapara. Se kontratu ó ba servisu, ita selu,” nia hateten. Entretantu, iha fulan-outubru 2022, Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili koloka ona pesoál seguransa iha jardin kapitál Dili hamutuk 40, kompostu hosi Jardin Cristo Rei pesoál seguransa na’in-12, Prezidente BJ-Habiebie na’in-haat (4), Largo Lecidere na’in-neen (6), jardin 05 de Maio Colmera na’in-neen (6), jardin 12 Novembru Motaél na’in-neen (6) no jardin Bebora área GMN nia oin na’in-neen (6). PNTL Dili prepara efetivu 500-resin asegura selebrasaun Santo Natál-Tinan Foun https://tatoli.tl/2022/12/15/pntl-dili-prepara-efetivu-500-resin-asegura-selebrasaun-natal-no-tinan-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-12-15 DILI, 15 dezembru 2022 - Komandante Interinu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), munisipiu Dili, Superintendente Polisia João Sancho Pires , hateten prepara ona  efetivu nain-500-resin atu asegura selebrasaun Santo Natál 2022 no Tinan Foun 2023 “Komandu PNTL Dili  sei prepara efetivu 500 -resin atu asegura selebasaun natál no tinan foun”, Komandante Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Dili Interinu, Superintendente Polisia João Sancho Pires, hateten ba jornalista iha  kna’ar fatin Komandu PNTL, Caicoli, kinta ne’e. Nune’e, nia husu ba sidadaun  sira atu kolabora hodi kontribui pás no hakmatek, nune’e iha festa natál no tinan foun bele lao di’ak ema hotu bele festeza ho di’ak. “Ami sei buka fó seguransa ba fatin sira ne’ebé duranate ne’e ita konsidera hanesan zona ba risku konflitu.  Tanba ita hakarak estabilidade mak PNTL sei kanaliza nia membru sira hodi destaka iha fatin risku sira hodi fó seguransa masimu atu misa iha ambitu natálno  tinan foun bele la’o di’ak,” katak. Família Cristiano keixa ona membru polísia nain tolu ba PDHJ https://tatoli.tl/2022/12/28/deskonfia-oknum-pntl-bobonaro-nain-tolu-baku-minoridade/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 BOBONARO, 28 dezembru 2022 - Filomeno Lesu, aman hosi Cristiano Emanuel da Costa, tinan 16 ne’ebé sofre nehan musan-rua hosi parte leten monu, keixa ona membru polísia nain tolu ba Provedor Direitu Ema-nian no Justisa (PDHJ, sigla portugés) delegasaun territoriál Maliana. “Tuku 19:00 ho balun hanesan ne’e, enfermeiru hosi ospitál mak telefone ha’u dehan katak ita-nia oan balu agora iha hela ospitál, polísia sira balu mak lori mai, dehan monu maibé ami mós to’o mai iha ospitál, labarik dezmaia hela ho kondisaun lanu todan”, Filomeno informa ba jornalista sira iha ospitál Maliana, kuarta ne’e. Filomeno lamenta ho informasaun hosi membru polísia ne’ebé dehan Cristiano monu. “Monu saida mak labarik nia ibun fera hotu, nehan mós monu depois matan fukun metan”, katak nia. Nia hatutan tan: “Ami família la satisifas, ami hakarak buka prosesu ida ne’ebé mak legál liuhosi justisa, ohin ami to’o ona ba PDHJ, ami deklara ona buat balun atu ami família mós satisfas ho atuasaun no agresaun hosi oknum polísia ka sira parte seguransa mak atu bele atua situasaun iha terrenu, la’ós atua ho pásiva maibé sira atua fali ho agresaun fizika”. Hatán konabá problema ne’e, Segundu Komandante Polísia Munisípiu Bobonaro, Asistente Superintendente, Fasío de Jesus Lima, hateten to’o agora komandu seidauk simu keixa ruma ho parte ne’ebé sente sai vítima, tanba ne’e seidauk bele fó sai deklarasaun sé mak sai suspeitu no vítima. “Ha’u husu ba sira ne’ebé sente sai vítima ba atuasaun polísia, bele hato’o keixa ba polísia ka Ministériu Públiku no fatin ne’ebé de’it atu ita bele buka lia-loos ba akontesimentu ne’e, tanba polísia nia medidas ida mak prevensaun atu asegura estabilidade iha ita-nia munisípiu hodi fó fatin hakmatek ba ema atu deskansa ho kontente”, katak Komandante Fásio. Sorin seluk, Médiku Jerál Sala Emerjensia ospitál Referál Maliana, Jaime Gomes, esplika kondisaun jerál pasiente ne’e di’ak hela, tanba bainhira médiku sira halo atendimentu Cristiano ko’alia ho normál. Maibé dotór espesialista dermatolojia rekomenda presiza transporta bá ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV, sigla portugés) Dili, tanba pasiente hetan pankada maka’as hosi ibun, kotuk no matan fukun. “Ohin ami sei halo transportasaun bá Dili ho razaun katak tenke iha tratamentu kontinua, tanba ita-nia ekipamentu laiha, iha HNGV mak iha, entaun ita haruka bá halo Raio-X ida ne’ebé espesífiku iha ibun laran, keta halo la’ós nia nehan de’it mak monu maibé nia zengivél ida ne’ebé hodi kaer nehan tohar hotu, bá Dili atu espesialista sira iha ne’ebá kontinua mellora tratamentu”, esplika. Entertantu, parte família keixa ona ba PDHJ delegasaun teritoriál Maliana no halo ona observasaun iha terrenu. Família diskunfia Cristiano nian nehan ne’ebé monu tanba hetan baku hosi membru polísia munisípiu Bobonaru nain tolu iha bairru Pemancar, aldeia Achu-Laca, suku Lahomea, postu administrativu Maliana. Empreza Auto Zone submete ona xápa matrikula orijinál ba DNTT https://tatoli.tl/2022/12/28/empreza-auto-zone-submete-ona-xapa-matrikula-orijinal-ba-dntt/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 DILI, 28 dezembru 2022 — Xefe Departamentu Rejistu Veikulu iha Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT), Amandio do Rosário, informa empreza Auto Zone submete ona xápa matrikula orijinál ba ba Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre. “Xápa matrikula orijinál, agora daudaun kompañia entrega ona no agora sei iha hela kontainer laran ne’ebé iha ona edifisiu DNTT. Ita lahatene, kompañia orsida liu tiha tinan foun foin bele hasai hosi kontainer laran, tanba ita mós loron boot besik ona. Parese liu tiha tinan foun ita bele hasai xápa matrikula, nune’e kompañia entrega hela ba diresaun atu bele oferese ba abitante sira,” Amandio do Rosário hateten ba Agênsia Tatoli iha nia kna’ar fatin, Dili, kuarta ne’e. Xápa matrikula ne’ebé agora daudaun iha kontainer laran mak xápa matrikula orijinál ba karreta no motor nian. “Xapa matrikula ne’ebé agora daudaun iha kontainer laran mak xápa matrikula ba karreta no motor. Maibé, ba STNK no blanku mós iha ona, agora daudaun sira prosesa daudaun ona. Tanba, komesa ohin sira prosesa ona ema-nia STNK no ba dokumentu ne’ebé durante ne’e sei rai hela iha ita-nia fatin,” nia dehan. Tuir nia, xápa matrikula orijinál ne’ebé agora daudaun iha kontainer laran ba karreta hamutuk 7000 no motor 36.000. “Ba xápa matrikula karreta privadu, hahú hosi A.24-000 to’o A.28-999 TL. Nune’e, ba xápa matrikula orijinál motor hahú P.6001 to’o T-1610 TL,” nia informa. Abitante sira durante ne’e preokupa no ezije ba xápa matrikula orijinál tanba tinan barak ona sira la’o ho surat tahan no validade de’it, maibé agradese ekipamentu sira to’o ona iha DNTT, espera tinan oin komunidade nia preokupasaun ne’e diresaun bele responde. “Tanba atendimentu ne’e ami halo ba sira-ne’ebé validade dala rua no dala tolu ita atende lalais. Hanesan sira lori mai, sira hamriik ita atende depois sira foti kedas, ida-ne’e mak diresaun nia preokupasaun atu bele responde lalais ba ita-nia abitante sira-ne’ebé durante halerik hela ba sira-nia xapa matrikula sira, entaun iha loron boot liu ita bele responde ona,” nia dehan. Funsionáriu Lojistika iha Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT), Luis Afonso, hateten empreza ne’ebé submete ona xapa matrikula orijinál karreta no motor ba DNTT mak empreza Auto Zone. “Kompañia ho naran Auto Zone. Totál xápa matrikula ne’ebé nia halo produsaun hamutuk 46.612, maibé agora sei iha problema uitoan tanba nia kala haluha karik xápa matrikula ne’e nia la tau logo ami-nia DNTT nia naran. Entaun nia tenke servisu fali, dala ruma to’o fulan ami ladún hatene, konforme nia tau hotu logo DNTT, nune’e bele hatama fila-fali,” nia hateten. WFP apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua iha Covalima https://tatoli.tl/2023/01/10/wfp-apoiu-ai-han-nutritivu-ba-inan-isin-rua-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 COVALIMA, 10 janeiru 2023 – Organizasaun World Food Programme (WFP), segund ane’e, fó apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu labarik iha postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. Koordenadór WFP munisípiu Covalima, Amandio Jacob da Silva, hateten WFP fó apoiu ai-han nutritivu hanesan foos kuaze tonelada 132, koto tonelada 17 no mina-tein tonelada 14 ba inan isin-rua no inan fó susu labarik hamutuk 300-resin ne’ebé sei distribui iha suku 30. “Bazea ba dadus atu distribui ai-han ba inan isin-rua no inan fó susu ba labarik iha  munisípiu Covalima hamutuk 3000-resin ne’ebé kobre iha suku 30,” Amandio Jacob da Silva hateten ba jornalista sira, iha sede suku Debos, tersa ne’e. Kritéria  atu simu ai-han nutritivu  mak hanesan inan isin-rua fulan sia (9)  no inan sira-ne’ebe fo susu bebé ho idade zero to’o  tinan-ida iha direitu atu simu, maibé bebé sira-nia idade liu tinan ida sei laiha direitu atu simu. Diretór Sentru Solidariedade Sosiál Covalima, Agapito Asis, hateten Governu servisu hamutuk ho japaun liuhosi Organizasaun Internasional WFP apoiu distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu ba bebé. Apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua ho inan fó susu ba labarik ne’e ho idade tinan ida sei iha direitu atu hetan ai-han nutritive maibé labarik liu ona idade tinan ida, sei laiha direitu atu simu. “Ohin ita kontinua distribui ai-han nutritivu bai nan isin-rua iha suku Debos, postu administrativu Suai ho totál benefisiáriu hamutuk 495,” nia dehan. Ai-han nutritivu ne’ebé distribui ba inan isin-rua mak hanesan  foos kilograma 15, koto kilograma rua (2), mina-tein lima (5)  no ba inan fó susu ba labarik-sira ne’e, fó apoiu hanesan foos saka tolu (3), koto kilo grama neen (6)  no mina-tein litru lima (5) ida. Xefe Suku Debos, Agostinho da Silva, reforsa benefisiáriu hosi suku Debos, postu administrativu Suai, munisípiuCcovalima hamutuk 495 ne’ebé rekolla hosi aldeia ida-idak. Lideransa komunitáriu sente satisfas ho apoiu hosi WFP servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste ne’ebé apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu bebé sira iha suku Debos. Dadus hosi suku Debos, iha inan isin-rua no inan fó susu ba labarik hamutuk na’in-495 hodi fó apoiu foos saku 1,485 koto saku 60 mina kaixa 123. Xefe Estadu konvoka reuniaun KSDS ba kazu timoroan oho malu https://tatoli.tl/2023/01/10/xefe-estadu-konvoka-reuniaun-ksds-ba-kazu-timoroan-oho-malu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 DILI, 10 janeiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, tersa ne’e, konvoka reuniaun Konsellu Superiór Defeza no Seguransa (KSDS) iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili. Hafoin ramata enkontru, Xefe Kaza Militár Interinu Prezidénsia Repúblika, Majór Françisco da Silva, hateten enkontru ne’e ko’alia kona-ba kazu timoroan oho malu no sona kanek malu hanesan iha área Elemloi, ponte Habibie no seluk tan ne’ebé halo públiku preokupa ho situasaun seguransa. “Rezumu hosi enkontru ligadu ho situasaun atuál loron rua ka tolu hanesan ita hotu hatene joven sira halo problema iha Dili hodi oho malu,” Xefe Kaza Militár Interinu ne’e hateten ba jornalista sira. Durante reuniaun, membru KSDS hato’o rekomendasaun ba PR atu halo prevensaun ba problema sira-ne’ebé mak mosu iha pasadu no liu daudaun. “Entaun Prezidente ho Primeiru-Ministru ko’alia atu halo prevensaun liuhosi mensajen ba sidadaun hotu labele tur hamutuk hemu tua kria problema,” nia dehan. Ho ida-ne’e sidadaun hotu oinsá hakmatek iha uma hodi kontribui ba situasaun hakmatek ho ida-idak hala’o atividade ho seguru nia laran no movimentu livre. Parte Governu sei ko’alia ho Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) no lidér arte marsiál oinsá haree fila-fali regulamentu regula arte marsiál sira-nia atividade, ezemplu farda utiliza ba treinu loloos ba to’o iha fatin mak hatais la’ós hatais iha fatin públiku. Durante enkontru, Prezidente Repúblika hato’o atu foti medida ba autór sira-ne’ebé prova envolve duni halo krime. “Polísia buka hela dadus ba iha autór no la’ós jeneraliza arte marsiál hotu maibé refere liu ba indivídu. Organizasaun la hanorin elementu atu ba halo atuasaun krime maibé elementu indivídu ne’ebé halo problema. Prontu, bainhira polísia ka’er nia, tuir lei nia oho ema ka hakanek ba hatán aktu ne’ebé komete,” nia hateten. Entertantu, reuniaun KSDS ne’e hala’o iha tuku 09h00 dadeer no teramina iha tuku 12h20. Iha enkontru ne’e marka prezensa hosi Primeiru-Ministru (PM) Taur Matan Ruak, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés) Fideils Leite, Ministru Justisa (MJ) Tiago Amarál, Deputadu David Dias Ximenes ‘Mandati’, Deputadu Adéritu Hugo, Xefe Estadu Maiór Jenerál FALENTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Komandante Jerál PNTL Komisáriu Faustino da Costa no dirijente Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, siglá portugés) no Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI). WFP apoiu ai-han seriál tonelada 13 ba sentru saúde Covalima https://tatoli.tl/2023/01/12/wfp-apoiu-ai-han-serial-tonelada-13-ba-sentru-saude-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 COVALIMA, 12 janeiru 2023 (TATOLI) –Koordenadór WFP munisípiu Covalima, Amandio Jacob da Silva, hateten Organizasaun Internasionál apoiu ona ai-han super seriál tonelada 13 ba sentru saúde sira iha Covalima. “Ai-han super-seriál batar-uut, ita distribui hahú fulan juñu to’o agora hamutuk tonelada 13. Fulan oin sei mai tan tonelada 14 atu responde ba sentru saúde sira iha munisípiu Covalima nia nesesidade,” Amandio Jacob da Silva relata ba Agência Tatoli, iha Suai Loro, kinta ne’e. Organizasaun Internasionál WFP implementa nia-programa foin kontinua iha fulan-juñu iha tinan 2022, la’o ho programa ai-han super seriál ba sentru saúde sira-ne’ebé estabelese ona iha Covalima. “Programa WPF iha Covalima, antes ne’e ita la’o foin kontinua iha fulan-juñu 2022 ne’ebé ita-la’o ho programa super seriál hodi fó apoiu ba sentru saúde sira,” nia dehan. Ai-han super seriál iha sentru saúde sira-ne’e, distribui ona ba inan isin-rua no inan fó susu ba bebé hamutuk 4,400-resin, no hosi númeru ne’e atinje kura inan isin-rua kuaze 200-resin. WFP konsidera iha mudansa ba inan isin-rua no inan fó susu iha mundansa bazea ba motorizasaun inan isin-rua sira iha mudansa ba liman kabun. Daudaun ne’e, WFP fó apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu ba bebé iha postu administrativu hitu ho nia suku 30 ho totál benefisiáriu hamutuk 3000-resin. Estrada liga suku Oe-leu ba Lolotoe ameasa atu kotu https://tatoli.tl/2023/01/18/estrada-liga-suku-oe-leu-ba-lolotoe-ameasa-atu-kotu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 BOBONARO — 18 janeiru 2023 – Kondizaun estrada iha aldeia Oe-leu Taz liga hosi suku Oe-leu, postu administrativu Bobonaro ba postu administrativu Lolotoe, munisípiu Bobonaro amesa atu kotu kauza hosi rai-halai hafoin hafoin akontese udan-boot iha semana kotuk. Motorista ba kamioneta, Abel da Costa,sente triste haree kondisaun estrada refere, tanba ne’e dalan alternativu movimentasaun transporte públiku no privada diresaun postu Lolotoe ba kapitál Maliana. “Ha’u bainbain tula rai-henek liuhosi dalan ida-ne’e ta’uk loos, tanba estrada sorin monu hotu tiha ona, agora ami lori tán sasán todan liu iha-ne’e derrepente udan mai rai mamar, ne’e monu agora bele fó ameasa ba ami-nia vida,” nia informa ba Jornalista Tatoli, iha suku Oe-leu. Kareta liu hela iha estrada ligasaun hosi suku Oe-leu, postu administrativu Bobonaro ba postu administrativu Lolotoe, munisípiu Bobonaro ne’ebé ameasa atu kotu. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Abel subliña, provizóriu karreta ne’ebé roda haat tuda sasán kuantidade natoon bele ultrapasa ba mai, maibé ba karreta roda neen ba leten labele liu tanba espasu la permite atu ultrapasa. “Ida-ne’e mak karreta boot sira, ezemplu hanesan tula eskavadór sira ka fuzu tula sasán konstrusaun nian mak liu mai, ha’u hanoin ne’e bele monu kedas ona, tanba iha kraik ne’e rai hela de’it rohan,” motorista ne’e akresenta. Xefe suku Tapo, postu administrativu Bobonaro, Xavier Barreto Cardoso husu ba Ministériu Obra Públika atu orienta Institutu Jestaun Ekipamentu Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura, Institutu Públiku (IGEADI,I.P) atu halo normalizasaun. “Se lae prezudika movimentasaun transporte públiku no privada, diresaun Maliana ba Lolotoe, inklui suku rua ne’ebé ke asesu dalan protokolu ne’e hanesan Leber ho Tapo movimentasaun ba postu Bobonaro,” Xavier katak. Autoridade lokál ne’e haktuir, iha fulan-abríl tinan 2021 mós estrada refere kondisaun hanesan tanba impaktu hosi dezastre naturál, maibé IGEADI,I.P konsege halo ona normalizasaun. Maibé xefe suku ne’e konsidera, sustentabilidade hosi obra ne’e laiha, tanba tinan-tinan akontese udan-boot estrada refere sempre hetan ameasa hosi dezastre naturál. “Ha’u hanesan autoridade suku lori komunidade nia naran husu atu mai hadi’a lalais agora ne’e, bele normaliza provizóriu, maibé tenke ho kualidade. Sé lae ita gasta osan boot mós saugati de’it tanba  udan mai agora nia kotu totál ona, tanba ita haree udan-boot ne’e sei mai iha fulan fevereiru nia laran,” nia fó hanoin. Tuir observasaun Jornalista Agência TATOLI iha terrenu nota katak, instalasaun gabiaun iha área refere mós rai lori halai hotu ba parte kraik, inklui mangera ne’ebé atu fornese bee ligasaun hosi suku Oe-Leu ba postu administrativu Bobonaro. Enkuantu Estrada ne’e konstrui hosi kompañia nasionál Marabia Unipesoal Lda, iha 2010 no entrega ba Governu iha 2016. MJ konklui ona levantamentu dadus ba Estádiu Munisipál Dili https://tatoli.tl/2023/01/18/mj-finaliza-ona-levantamentu-dadus-ba-estadiu-munisipal-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 DILI, 18 janeiru 2023 – Ministru Justisa (MJ), Tiago Amaral Sarmento, informa levantamentu dadus ba Estádiu Munisipál Dili foin remata no hein de’it atu atribui ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), atu bele kontrata ho Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) no Federation Internationál Football Assosiation (FIFA) hodi halo konstrusaun foun ho nivél internasionál. “Ba Estádiu Dili nia levantamentu hotu ona, identifikasaun ba rai ne’e hotu ona, mapa antigu no mós iha mapa foun mós iha ohin ka aban ou semana ne’e nia-laran ami sei halo atribuisaun ba SEJD, arendamentu laiha tanba SEJD ho ami instituisaun Estadu, entaun laiha arendamentu”, ministru dehan ne’e ba Agência TATOLI, iha Palasiu Governu. Nia esplika prosesu arendamentu SEJD mak halo fali ho FFTL no FIFA, nune’e bele halo konstrusaun foun ba Estádiu ne’e. Iha fatin hanesan Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, reforsa tan katak bainhira MJ halo ona atribuisaun mak sei halo fali kontratu jestaun ida hamutuk ho FFTL hafoin lori ba lobi ho FIFA. “Ha’u koalia ona ho Ministru Justisa, buat hotu prontu ona, bainhira hotu ona, ami sei halo kontartu jestaun ida depois ita lori fali kontratu ne’e ba negosia fali ho FIFA, naton FIFA dehan orsamentu iha ona, ida ne’e hanesan parte ida hodi priénse FIFA nia rekezitu foin ita bele asesu ba fundu infrastrutura FIFA atu bele ajuda halo ita nia Estádiu ne’e”, Abrão dehan. Nia friza bainhira rekezitu rai ne’e los ona FIFA sei lori konsultór kona-ba arkitetura enjinaria tun direta ba terenu atu haree oinsa modifika estádiu ne’e tuir alvu internasionál. “Bainhira sira nia ekipa tun haree buat hotu los ona, sira sei lori ba konkursu internasionál tuir sistema FIFA nian no empreza internasionál se mak hetan foin bele halo konstrusaun”, konklui nian. Autoridade ho komunidade selebra loron reflorestasaun kuda ai-oan 2.300 iha Taiboko https://tatoli.tl/2023/01/20/autoridade-ho-komunidade-selebra-loron-reflorestasaun-kuda-ai-oan-2-300-iha-taiboko/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 OÉ-CUSSE, 20 janeiru 2023 – Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano hamutuk ho parseo dezenvolvimentu no komunidade sira, sesta ne’e selebra loron nasionál reflorestasaun hodi kuda ai-oan rihun 2.300 ba área konservasaun ektare 10,5 iha bairru Binanu, aldeia Ulas, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar. Selebrasaun loron nasionál ne’e organiza hosi Sekretariu Rejionál ba Asuntu Agrikultura serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu mai hosi organizasaun naun governamentál sira hanesan, Sentru Edukasaun Sívika Enklave Oé-cusse (CECEO, sigla portugés), Assosiasaun Futuru Foinsa’e ba Sustantabilidade, (A-FFOS), Binibu Faef Nome (BIFANO) no mós United Nations Development Programa (UNDP, sigla inglés). Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixào Bano, informa, tinan ne’e autoridade hili suku Taiboko hosi selebra loron nasionál ne’e tanba komunidade iha suku ne’e rasik enfrenta problema bee-moos kada tinan. “Tanba saida mak ita hili fatin ne’e, tanba suku Taiboko iha problema boot ho bee-moos, reflorestasaun ai-barak laiha, entaun ohin Autoridade RAEOA hamutuk ho parseiru sira komunidade no xefe suku sira mai atu selebra loron ne’e ho kuda ai-oan,” Arsénio Paixão Bano, informa ba jornalista sira iha suku Taiboko. Nia espera liuhosi selebrasaun loron nasionál ho reflorestasaun ne’e bele reforsa no ajuda komunidade atu kuda tán ai no ba oin labele tá. Nia agradese mós ba komunidade suku Taiboko tanba kontribui serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu no Sekretariu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, konsege identifika fatin konservasaun hodi halo reflorestasaun liuhosi kuda ai-oan. “Autoridade promete katak sei fó apoiu tomak ba aldeia Ulas, ba komunidade sira-nia inisiativa ne’e, hodi ke’e rai atu kuda tán ai barak iha área konservasaun ne’e,” nia katak. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, José Eta, informa, komemorasaun loron nasionál reflorestasaun akontese iha loron 13 janeiru kada tinan, maibé iha Oé-Cusse adia tanba razaun klima tanba kondisaun estrada iha momentu ne’e la permite atu ultrapasa. “Iha 2021 Oé-Cusse katak, krize bee-moos akontese, no suku Taiboko maka sai problema dahuluk, bee-matan sira kuaze laiha bee-moos, entaun tinan ne’e autoridade deside selebra iha ne’e hodi enkoraa komunidade kontribui hamatak ita-nia nia rai moris fatin nune’e bele hasa’e kualidade débitu bee-moos responde ba nesesidade moris nian,” José Eta hatete. Xefe suku Taiboko, Joaquim Tafin, agradese, ba autoridade RAEOA tanba ho loron selebrasaun ne’e bele motiva tán komunidade sira oinsá atu haree fila-fali impaktu ne’ebé kada tinan suku ne’e enfrenta. Purtantu, tarjetu ai-oan ba reflorestasaun iha área konservasaun ektare 10,5 iha bee-matan Oél-Upun, hamutuk ai-oan 2.300 mai hosi espésie sia (9), hanesan, ai-mahoni 500, wenini 200, du’ut vetiver 50, ai-fau 30, malus 20, buah 375, ai-kanela 375, rambutan 375, nú 350. PNTL submete kazu abuzu seksuál 30-resin ba MP iha 2022 https://tatoli.tl/2023/01/20/pntl-submete-kazu-abuzu-seksual-30-resin-ba-mp-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 COVALIMA, 20 janeiru 2023 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Covalima submeter ona kazu abuzu sekesuál 30-resin ba Ministériu Públiku (MP) durante iha tinan 2022 nia laran. “Iha tinan 2022, ema oho malu ida de’it ne’ebé akontese iha Aidila Laran tanba konflitu interna. Ita hetan mate mesak hanesan iha Suai Loro, ita foti mate tanba tara-an iha postu Maucatar, balun mate tanba mota mak lori. Maibé kazu abuzu seksuál iha tinan 2022 kuaze kazu aas, kazu 30-resin ita submete ona ba Ministériu Públiku (MP),” Komandante PNTL Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus, relata dadus ne’e ba estudante foun sira-ne’ebé tuir orientasaun eskolár iha salaun ESGP Suai. Ho númeru kazu abuzu seksuál ne’ebé aas iha Covalima ne’e, prosesu kazu abuzu seksuál ne’e PNTL Covalima haruka ona ba Ministériu Públiku (MP) ne’ebé arguidu balun kumpre ona sira-nia pena. “Ita enkamiña ba iha Ministériu Públiku (MP) entre kazu sira-ne’e kuaze ema na’in-lima (5) to’o 10 mak tribunal deside arguidu kumpre ona nia pena iha prizaun,” nia dehan. Sidadaun ne’ebé komete kazu abuzu seksuál ne’e balun ho idade menór balun ho idade adultu ona, ne’ebé mai hosi postu administrativu sira hanesan postu administrativu Tilomar, Suai, Zumalai no Maucatar. Kazu sira-ne’e iha katégoria sira hanesan krime públiku, abuzu seksuál, krime kontra bandu hanesan ema hatama sasán ilegál iha fronteira, maibé ho nia klasifikasaun hanesan krime abuzu seksuál no abuzu podér. “Ita redús ona kazu krime hanesan ita oho ema-na’in hira iha Zumalai ne’ebé akontese fulan dezembru iha tinan 2021, estudante UNTL ida mós mate iha Galitas maibé kazu krime menus,” nia,” nia relata. Bazea ba dadus estatistika komandu PNTL Covalima ne’e, iha tinan 2021 mós rejista kazu  kazu 54 no  hosi númeru ne’e kazu asalta malu aas hamutuk 24, violénsia doméstika 10, alfandega hitu (7), ameasa neen (6), imigrasaun tolu (3), omesídiu ida (1), tranzitu ida (1), rai no proprietária ida (1). Komunidade agradese estrada Kutete fasilita transporta produtu asesu merkadu https://tatoli.tl/2023/01/24/komunidade-agradese-estrada-kutete-fasilita-transporta-produtu-asesu-merkadu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 OÉ-CUSSE, 24 janeiru 2023 – Komunidade sira hosi bairru Kutete, aldeia Mahata, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), agradese governu tanba estrada ne’ebé konstrui ona bele fasilita transporta podutu lokál ba merkadu. Mouzinho Kebo, nu’udar motorista hetete, mumentu estrada Kutete seidauk reabilita kondisaun la garantia hodi ultrapasa ho transporte, maibé hafoin reabilita tulun tebes komunidade no transporte sira bele movimenta ba mai kada loron. “Ami sente kontente, só ké agora ne’e rai mak halai fali, entaun dalaruma karreta sira halai to’o estrada estragu ne’e pasajeiru sira tún la’o-ain sa’e to’o estrada leten maka sa’e fali ba karreta tanba sente ta’uk, iha mumentu estrada seidauk reabilita,” nia dehan iha Kutete segunda ne’e. Nia hatutan, transporte karreta no motorizada konsege ultrapasa estrada ne’e maibé kondisaun estrada ku’ak no la garantia ho kondisaun estável, nune’e nia fiar Governu sei hadi’a tanba estrada ne’e importante ba abitante Kutete. “Ami hanesan Kutete oan ita agradese ba Governu tanba hadi’a ona estrada ne’e maizumenus la 100% maibé 75% ne’e iha, tanba ita halo movimentu ba mai di’ak ona, uluk estrada sei aat ita mai hosi Mahata vila to’o Kutete haan oras rua, maibé agora ne’e ita halai menutu 30 de’it ita to’o ona,” nia orgullu. José Eli Keno, lia-na’in Kutete, dehan nune’e, “kompara ho tempu uluk okupasaun to’o ukun an hosi 2000 mai leten, ami susar tebes atu asesu estrada, maibé to’o 2010 mai leten programa Caritas Austrália apoiu ami foos hodi hadi’a estrada ne’e, no transporte sira komesa tama neineik ona maibé aat nafatin.” José Eli Keno, lia-na’in Kutete. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. Nune’e iha tinan kotuk 2022, Governu komesa halo reabilitasaun hodi hadi’a hotu, ida-ne’e tulun tebes komunidade Kutete, estrada hadi’a komesa hosi bairru Napi, suku Bobokase mai to’o Kutete. “Agora ami hetan di’ak ona sente konstente hanesan komunidade Kutete, ami agradese ba Governu liuhosi Autoridade RAEOA tanba tulun ona ami ne’ebé hela iha área rurál, tán ne’e ami agradese ba Governu Timor-Leste,” nia agradese. Nia informa, durante ne’e ema barak inklui líder sira hanesan Xanana Gusmão, Prezidente Autoridade RAEOA, foin daudaun ne’e sira mai haree ona, estrada aat ne’e la’ós empreza mak halo laiha kualidade maibé kauza hosi dezastre naturál. Domingos Bana komunidade Kuete, sente kontenti tanba karreta asesu estrada ne’e, só ké iha parte itoan ne’e maka aat tanba kondisaun rai mak ladún di’ak. Domingos Bana, abitante hosi bairru Kutete. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. “Uluk estrada kuandu aat ami hamutuk serbisu voluntáriu hadi’a maibé agora Governu maka halo, ne’ebé hein de’it Governu nia planu bainhira mak hadi’a, maibé ami kontente tanba estrada di’ak,” nia hateten. Nia hatutan, hafoin estrada ne’e reabilita transporte sira tantu motorizada no karreta movimentu kada loron la para. “Estrada aat ne’e iha udan-boot foin dadauk ne’e, maibé karreta konsege liu ho di’ak, to’o ohin ne’e rai halai tán, maibé ami fiar Governu sei hadi’a tanba iha parte leten mós servisu sei la’o hela,” nia katak. Jacinta Koa, dehan Governu hadi’a estrada ne’e, atu asesu ba merkadu karreta sira mai to’o de’it bairru Netenoke, entaun hosi kutete tenke leba bua-malus atu ba hein transporte sira iha Netenoke. “Agora ne’e kontenti tanba Governu mós fahe ona solár-sel ba ami, estrada mós tama ona, loron merkadu ami lori ami-nia produtu ba merkadu la susar ona, la hanesan uluk la’o-ain de’it, leba sasán isin nakonu ho tahu, bainhira to’o merkadu atu faan ami-nia produtu ema hakbribi ami tanba isin nakonu ho tahu,” nia orgullu. Entretantu, projetu reabilitasaun estrada rurál ne’e ezekuta hosi empreza lokál Lifau Indah Unip, Lda, ho valór kontratu hamutuk $2,623,959.80 prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 nian. Distánsia ba reabilitasaun estrada rurál hosi suku Bobokase liga ba bairru Kutete, aldeia Mahata, suku Costa ho distánsia kilómetru 14, manutensaun estrada ne’e nia medida metru-lima, kompleta ho valeta, ponte boot ida no ponte ki’ik hamutuk 10 no moru. Tuir dadus bazea dokumentu cesta bázika 2021 nian, totál komunidade iha aldeia Mahata hamutuk 1,899 komposta hosi mane 908, feto 991. Purtantu suku Bobkokase hamutuk 3,105 komposta hosi mane 1,592 no feto1 513, komposta hosi aldeia Fatubijae no aldeia Bihala. Atleta na’in-rua hosi Baucau sei tuir formasaun futeból iha Brazil https://tatoli.tl/2023/01/26/atleta-nain-rua-hosi-baucau-sei-tuir-formasaun-futebol-iha-brazil/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 BAUCAU, 26 janeiru 2023 – Atleta na’in-rua komposta hosi jogadór Noberto da Costa no Ario Ximenes ho kategoria U-16 hosi munisípiu Baucau sei tuir formasaun futeból iha Brazil. Jogadór na’in-rua ne’e hala’o serimónia despedida ho autoridade administrasaun Baucau, asosiasaun futeból Baucau no família hodi husu korajem no motiva nune’e iha espíritu desportiva durante hala’o formasaun iha Brazil. Atleta futebol Norberto Olivio da Costa hamutuk ho Ario Ximenes, despede autoridade munisípiu hodi reprezenta Baucau tuir formasaun futebol iha Brazil iha tinan ne’e. Imajen Agência TATOLI/Natalino Belo. Prezidente Asosiasaun Futebol Baucau, Marito da Costa, fó hanoin jogador na’in-rua nafatin kumpri regra ne’ebe iha no garante disiplina no hatudu talentu ne’ebe di’ak durante formasaun iha nasaun Brazil nune’e futuru bele hamorin nasaun Timor-Leste. “Husu atu sira na’in-rua hatudu komportamentu di’ak iha ema-nia rai tanba sira ba la’ós de’it lori Baucau nia naran maibé nasaun Timor-Leste nia naran,” Prezidente Asosiasaun Futeból munisipiu Baucau, Marito Da Costa hateten iha Vila Nova, kinta ne’e. Jogadór Norberto Olivio da Costa sente kontenti tanba hetan oportunidade hodi tuir formasaun futeból iha Brazil no sei aproveita oportunidade refere hodi hasa’e talentu iha mundu futeból nian. “Ne’e hanesan oportunidade osan-mean ba ami na’in-rua, ami sei uza didi’ak oportunidade ne’e hodi aumenta di’ak liután talentu ne’ebé ami iha ona,” Noberto da Costa hateten. Tuir planu, jogador na’in-rua refere sei aranka ba Brazil iha loron 29 fulan-janeiru no sei hala’o formasaun durante tinan-ida iha Brazil ne’ebé hetan apoia hosi Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD). Ministru MAP presta deklarasaun iha CAC https://tatoli.tl/2023/01/26/ministru-map-presta-deklarasaun-iha-cac/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 – Mininistru Agrikultura no Peskas (MAP) Pedro dos Reis, presta deklasaun iha edifísiu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés). Hafoin remata dilijénsia iha CAC, Ministru Agrikultura  Peskas (MAP), Pedro dos Reis, hateten prezensa iha edifísiu CAC ho objetivu atu presta deklrasaun relasiona ho kazu balun. “Horseik ha’u dehan katak tuir loloos horseik dader ha’u atu mai presta deklasaun iha CAC, maibé tanba iha reuniuan Konsellu Ministru entaun ha’u la konsege no ha’u rasik halo karta hodi adianta tiha mai ohin loron maka mai presta deklasaun iha CAC”, Pedro dos Reis dehan ba jornalista sira hafoin remata dilijénsia iha edifísiu CAC, ohin. Nia dehan prezensa iha CAC, hanesan suspeitu ba kazu balun ne’ebé akontese iha Ministériu Agrikultura no Peskas nian. “Hanesan iha karta notifikasaun hosi CAC ne’ebé ha’u simu hosi CAC iha loron (22/1) katak ha’u nia prezensa iha ne’e nudar suspeitu, ba indikasaun kazu balun ne’ebé iha ligasaun ho servisu ministériu ne’ebé ha’u lidera”, salienta nia. “Kona-ba kazu saida ha’u labele komenta depois maka ita bo’ot sira hatene rasik. husik autoriedade CAC halo nia servisu tanba ne’e segredu justisa, ha’u labele fó sai uluk ida ne’e se lae ha’u maka sala fali”, revela ministru. Ministru presta deklarasaun iha CAC, hahú tuku 9:00 to’o 12:30, ho karreta privada A 18.780 no akompaña eskoltu ho nia advogadu privadu. Bazea ba informasaun ne’ebé jornalsta TATOLI asesu iha terenu katak CAC notifika atuál Ministru Agrikultura no Peskas (MAP) Pedro dos Reis kualifikadu hanesan suspeitu ba kazu krime korrupsaun pasiva ba ajente públika artigu 80 no 81, lei númeru 7/2020 ne’ebé envolve hosi Governante ne’e iha 2021 no CAC rejista kazu ne’e ho Númeru Úniku Kriminál (NUC) 0008/21. CACTL. Iha lei númeru 7/2020 kona-ba Lei Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun(MPCC, sigla portugés) artigu 80 Artigu 80.º korrupsaun pasiva ajente públiku nian ba aktu lísitu Ajente públiku tau nia an rasik ka liuhosi ema datoluk ho ninia konsentimentu ka ratifikasaun husu ka aseita ba nia ka ema datoluk vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál ka ninia promesa hodi pratika ka la halo aktu ida ne’ebé la’o oin seluk fali hosi devér sira kargu nian, biar uluk liu solisitasaun ida-ne’ebá ka aseitasaun, sei hetan kastigu ho pena-prizaun to’o tinan 3 ka pena-de-multa. Pena hanesan bele uza mós ba ajente públiku ne’ebé tan nia an rasik ka ema datoluk ho ninia konsentimentu ka ratifikasaun, husu ka aseita ba nia ka ema datoluk vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál hosi ema ne’ebé perante nia iha ba, iha ka atu hetan hakaran sasá de’it be depende ba ezersísiu knaar públika sira. Artigu 81.º korrupsaun ativa ajente públiku nian Sé maka ba nia an ka ema datoluk ho ninia konsentimentu ka ratifikasaun fó ka halo promesa ba ajente públiku ka ema datoluk ho koñesimentu ema ida ne’ebá nian, vantajen patrimoniál ka la’ós patrimoniál ne’ebé ba ajente públiku be la nesesáriu hodi nia pratika ka la halo aktu ida ne’ebé kontraria devér sira kargu nian sei hetan kastigu ho pena-prizaun hosi tinan 3 to’o 10. Se hahalok ninia fin hakerek iha númeru liubá maka sai nu’udar fin hodi pratika ka la halo aktu ne’ebé la kontraria devér sira kargu nian, ajente ne’e sei hetan kastigu ho pena-prizaun to’o tinan 2 ka pena-de-multa. Aban, Asosiasaun futeból Viqueque realiza jogu sub-16 https://tatoli.tl/2023/01/27/aban-asosiasaun-futebol-viqueque-realiza-jogu-sub-16/ tatoli.tl Notísia 2023-01-27 VIQUEQUE, 27 janeiru 2023 — Asosiasaun Futeból Viqueque planu realiza jogu futeból ba sub-16, iha munisípiu Viqueque hodi buka fini jogadór ne’ebé di’ak. “Iha tinan ne’e, sei realiza jofu futeból sub-16, hodi halibur fini jogadór ne’ebé di’ak. Tanba ami rona katak tinan oin 2024 jogu futeból sub-17 sei loke iha nivél nasionál”, Reprezenta Komisaun Organizadora, Edito Ximenes, hateten ba jornalista sira, iha sala Asosiasaun futeból Viqueque, kinta ne’e. Atu realiza jogu ne’e, Komisaun Organizadora hahú loke inskrisaun ba klube sira iha loron-14 janeiru no ramata inskrisaun loron 20 janeiru 2023. Iha prosesu inskrisaun kada klube rejista $50 ho osan garantia $50. “Husi osan rejista $50, ami uza hodi prodús jogadór sira nian kartaun no sasán sira seluk ne’ebé jogadór sira uza iha tempu jogu. Daudaun ne’e klube 10 konsege rejista no sei partisipa iha jogu ne’e”, nia afirma. Tuir planu jogu futeból ba sub-16 sei realiza iha loron 28, sábadu janeiru 2023, jogu sub-16 realiza fundu husi Federasaun Futebool Timor Leste (FFTL) no Asosiasaun Futeból Viqueque totál fundu $4,000.00. Enkuantu Primeiru lugár sei hetan osan $1,000 no segundu lugár $700, terseru lugár laiha. “Ha’u hakarak husu ba ba klube no jogadór sira katak jogadór ho idade ne’ebé di’ak tenke hatudu talentu ne’ebé di’ak hodi kompete, nune’e asosiasaun bele halo selesaun tinan oin bele partisipa iha nasionál”, nia sujere. Entretantu, jogu futeból sei halo abertura iha kampu futeból demokrasia hahú 28 janeiru no sei finál loron 12 fevereiru 2023. Floresta seidauk distribui ai-oan ba agrikultór Covalima https://tatoli.tl/2023/01/28/floresta-seidauk-distribui-ai-oan-ba-agrikultor-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-01-28 COVALIMA, 28  janeiru 2023 – Xefe Departamentu Reprezentasaun Territoriál Planta Indústria Covalima, Francisco Sarmento hateten, floresta seidauk bele distribui ai-oan ba agrikultór sira, tanba fini ai-oan tenke prepara tinan ida liu hafoin halo distribuisaun. “Programa viveiru komunitáriu tinan ne’e kria iha fatin ida-de’it tanba limitasaun orsamentu,” Francisco Sarmento, hateten ba Agência TATOLI, iha Covalima. Bazea ba rezultadu enkontru ho diresaun jerál katak ai-oan tenke prepara to’o tinan-ida liu mak bele distribui ba toos na’in sira atu bele  kuda. Ho nune’e  Diresaun Jerál Floresta sei prepara fini ai-oan atu kuda mak tipu ai-oan hanesan  ai-kameli, gaharu, rambutan, sabaraka no ai-saria. Tuir trajetu sei prepra tipu ai-oan ho kuantidade ai-kameli 1500, ai-saria 1000, sabraka 1000 no ai gaharu 1000 “Agora seidauk halo distribuisaun tanba foin mak prepra foin lalais ne’e, ha’u koordena ho diresaun jerál labele ansi atu fahe lai,” nia katak. Xefe família 51 hosi Samalari tama lista reklamante subsídiu $200 https://tatoli.tl/2023/01/28/xefe-familia-51-hosi-samalari-tama-lista-reklamante-subsidiu-200/ tatoli.tl Notísia 2023-01-28 DILI, 28 janeiru 2023 – Xefe suku Samalari, postu administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau, Rui Magno Siqueira, hateten, xefe família 51 mak tama lista reklamante ba subsídiu fim do ano. “Lista reklamante ita hatama ona ba ministériu, tanba naran la sai iha lista pagamentu nian no xefe família ne’e iha tinan kotuk simu, entaun ita konsidera hodi tama iha lista reklamasaun nian,” nia dehan Tatoli, liuhusi telefónika, sábadu. Nia dehan xefe família ne’ebé simu ona ne’e hamutuk 632 hosi totál xefe família 683. Osan alokadu ba suku Samalari hamutuk $123.600 no devolve fali $6.000 ba banku. Hosi $6.000 ne’e inklui ho ema ne’ebé hetan rendimentu liu $500 no mós ema ne’ebé naran sai dobru. Tuir dadus hosi MSSI nian hatudu katak ekipa pagamentu selu ona uma-kain hamutuk 308.000-resin hosi totál benefisiáriu 339.954 ne’ebé mak iha nasionál hamutuk 318.570 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé – Cusse Ambeno ( RAEOA ) hamutuk 21.384 no osan ne’ebé mak selu ona hamutuk $ 61.673.600 ho osan alokadu $ 67.990.800. Bazea ba Dekretu – Lei Nú. 37/2022 , 25 maiu, ne’ebé mak hetan alterasaun hosi Dekretu Lei Nú. 82/2022 , 11 novembru, katak uma kain ka benefisiáriu sira-ne’ebé mak elizivél ba programa subsídiu fim do ano mak uma kain hirak ne’ebé laiha ninia membru uma kain hetan rendimentu kafa fulan ho forma regular $ 500 ka liu , nomós uma kain ne’ebé rejistu ona iha livru rejistu suku iha teritóriu nasionál to’o loron 28 de 2022. SEJD-FFTL abertura jogu juveníl sub-16 iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/01/29/sejd-fftl-abertura-jogu-juvenil-sub-16-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-01-29 VIQUEQUE, 29 janeiru 2023 — Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Francisco Jeronimo Martins, enkoraja jogadór sub-16 atu partisia jogu ne’e liuhosi hatudu prestasaun ka talentu ne’ebé di’ak. “Ohin, ita abertura jogu kompetisasaun futeból juvenil ba sub-16, dala ida tán alin sira jogu ho di’ak, hatudu matenek, kapasidade no talentu atu sai jogadór ne’ebé di’ak iha munisípiu Viqueque”, Prezidente FFTL ne’e, hateten liuhusi ninia diskursu,iha serimónia abertura jogu futeból juvinil sub-16 iha munisípiu Viqueque, sábadu (28/01). Jogu futeból juvenil sub-16 ne’e partisipa hosi klubu hamutuk 10 iha munisípiu Viqueque. “Husu ba klubu 10 ne’ebé partisipa iha jogu juvenil sub-16 atu labele kria problema hasoru adversáriu ka hasoru arbitrájen durante torneu nian laran”. Tanba, nia dehan iha jogu presiza iha disipliña hodi kompete jogu ne’e ho profisionál hakarak ema simu realidade lakon no manán. Prezidente FFTL ne’e informa daudaun FFTL halo kooperasaun ho telekomunisaun Telkomcel hodi realiza kampeonatu nasionál futeból ba sub-17, iha fulan abríl. “Ami halo kooperasaun di’ak ida ho Telkomcel tanba ne’e iha fulan-abríl, ita hahú fali jogu kampionatu sub-17 ba Timor tomak”, nia afirma. Iha biban hanesan, Prezidente Asosiasaun Futeból Viqueque (AFV), Cosme Sarmento, husu agradese ba FFTL no reprezentante SEJD partisipa iha abertura jogu sub-16, jogu ida-ne’e loloos realiza iha dezenbru 2022, maibé la konsege realiza tanba difikuldade iha orsamentu. “Ami bele realiza jogu sub-16 ne’e iha munisípiu Viqueque. Ho ida-ne’e ha’u nu’udar prezidente asosiasaun preokupasaun sira-ne’ebé ami hasoru, maibé ho orgullu katak ami bele realiza jogu. Tan ne’e ha’u husu Prezidenti klubu sub-16 sira orienta jogadór sira hodi jogu ho di’ak no sai jogadór ne’ebé maka di’ak, sai jogadór ne’ebé iha responsabilidade, nune’e ba futuru ita Viqueque bele hadi’a futeból”, nia akresenta. Entretantu, Adiministradór munisípiu Viqueque, Januario Soares “Boly”, afirma jogu ida-ne’e sai hanesan oportunidade di’ak ba jogadór sub-16 sira atu prepara-aan ho di’ak partisipa nasionál no internasionál. “Ita-boot (jogadór) sira bele hadi’a talentu iha jogu nian. Dala-barak ita realiza jogu sempre hamosu problema iha kampu laran, espera katak iha jogu sub-16 bele redús konflitu sira-ne’e”, nia afirma. Komadante Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), Superintendente, Sebestião Alves Quintão, husu responsável no jogadór sira tenke kontribui ba estabilidade no pás iha ámbitu jogu ne’e. “Ha’u husu ema hotu-hotu ninia kolaborasaun atu kolabora ho autoridade seguransa hodi kria situasaun ida hakmatek iha ámbitu jogu ne’e”, nia afirma. Iha jogu abertura ne’e, klubu Fc Mersida UNITED kontra FC Komfoe no jogu sei ramata iha fulan fevereiru 2023. SEJD-FFTL lansa akademia futeból juvenil iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/01/29/sejd-fftl-lansa-akademia-futebol-juvenil-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-01-29 VIQUEQUE, 29 janeiru 2023 — Governu liuhusi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), lansa ona akademia futeból juvenil iha munisípiu Viqueque atu dezenvolve futeból di’ak liután iha Timor-Leste. Diretora Nasionál Alta Kompetisaun iha SEJD, Maria Luisa Monteiro, hateten estabelese akademia futeból juveníl iha Viqueque. Tanba tinan 2022 estabelese ona iha munisípiu tolu hanesan Aileu, Ainaru no Manufahi. “Hosi akademia futeból ita bele hadi’a ita-nia alin jogadór sira, akademia la’ós de’it treinu bola, maibé atu ajusta mós siénsia tanba hari’i akademia atu labarik sira bele aprende futeból”, haateten Diretora Maria Luisa Monteiro, hateten iha lansamentu akademia futeból, iha kampu demokrasia, postu Viqueque vila, sábadu (28/01). SEJD mós halo kooperasaun ho sentru treinamentu futeból juvenil ne’ebé hari’i ona hamutuk sentru junevil hitu iha munisípiu hitu ho akademia futeból juvenil 11 ne’ebé establese ona iha munisípiu 11. “Hein tan loke iha munisípiu sira seluk ne’ebé seidauk loke. Atu dezenvolve futeból la’o hahú ita-nia oan sira aprende disipliña, tempu, respeita malu no tenke serbisu ekipa. Ohin loron labarik barak maka halimar telemovél entaun ida-ne’e ita sei la hetan prestasaun. Dadaun ne’e ita-nia alin na’in-rua husi sentru treinamentu futeból juvenil  Baucau atu prepara ba tuir treinu iha nasaun Brazil tanba ne’e maka husu ba alin sira mós tenke treinu”, nia sujere. Iha fatin hanesan, Prezeidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Francisco Jeronimo Martins, husu ba Asosiasaun Futeból Viqueque atu haree prezensa akademia futeból juvenil hodi hamosu jogadór sira ne’ebé iha prestasaun iha future. “Akademia mosu ho asosiasaun hodi ita prepara futuru jogadór liuliu iha munisípiu Viqueque no ba Timor-Leste. Se ita laiha akademia ba alin ki’ik oan sira susar atu subtitui jogadór sira-ne’ebé idade avansadu ona, tanba ne’e ita hahú kedas agora prepara jogadór sira”, nia afirma. Entretantu, Koodenadór Akademia futeból juvenil Viqueque, Agustinho do Rosario, reforsa establese akademia futeból juvenil munisípiu Viqueque  liuhosi seribisu hamutuk ho SEJD no FFTL. “Durante ne’e,  ami prepara ona planu ba akademia atu oinsá maka ami bele eleva jogadór juveníl sira idade husi 6 to’o 16 sai jogadór ne’ebé ho prestasaun di’ak”, nia afirma. Iha serimónia lansamentu akademia futeból juvenil Viqueque iha kampu futeból  demokrasia no  hetan partisipa husi adiministradór munisípiu Viqueque, komadante PNTL munisípiu Viqueque no autoridade lokál sira no jogadór juvinil sira iha Viqueque. Kondisaun estrada Galusapulu halo negosiante merkadu lokál Ili-Bole ladún hetan rendimentu https://tatoli.tl/2023/02/02/kondisaun-estrada-galusapulu-halo-negosiante-merkadu-lokal-ili-bole-ladun-hetan-rendimentu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 BOBONARO, 02 fevereiru 2023 – Kondisaun estrada iha área Lekhi-Achi, aldeia Galusapulu, suku Lahomea halo negosiante lokál sira iha merkadu lokál Ili-Bole ne’ebé lokaliza suku Odomau ladún hetan rendimentu. Udan-boot ne’ebé akontese iha loron kuarta, 01 fevereiru kalan, halo rai-halai taka tomak estada iha área Lekhi-Achi, aldeia Galusapulu, ne’ebé hapara totál movimentasaun transporte públiku no privada nune’e fó impaktu maka’as ba rendimentu negosiante sira-ne’ebé fa’an sasán iha merkadu lokál Ili-Bole. Merkadu lokál Ilibole, lokaliza iha suku Odomau, aldeia Ana-hun, postu administrativu Maliana ne’ebé jeografiamente baliza ho suku Oe-leu, postu administrativu Bobonaro. Negosiante hosi suku Oe-leu, Maria Morais, haktuir dezde horishik kedas sira la hetan rendimentu tanba movimentu komunidade hosi kapitál Maliana ba postu administrativu Bobonaro no Lolotoe menus loos. “Ami-nia sasán ne’e ema atu hola halo nusá, ema atu la’o ba-mai de’it estrada kotu, selu tán $2 to’o $5, ne’ebé horisehik kedas ema ba-mai ne’e menus loos. Loron ida tomak ita bele sura karreta ne’e ida ka rua de’it karik, entaun ida-ne’e ami fa’an mós ema la hola ida, tanba karreta la halai ne’e ema sira ho motorizada, kareta privadu ne’e liu de’it,” nia informa ba jornalista Tatoli, iha merkadu Ili-Bole, konta ne’e. Nia subliña, menus rendimentu situasaun ne’e afeta mós ba produtu lokál sira hanesan hudi, pipinu, modo-tahan, mantolun no seluk tán. “Agora anguna mós la halai ne’e, dalan kotu tan ne’e sira balu haan bosu tiha mak mai liu de’it ona, entaun ami-nia sasán sira-ne’e loron ida ka rua tán hanesan dodok hotu ona, agora ita bele haree ba hudi ami sosa iha Bobonaro horisehik kedas to’o agora ema la hola, komesa dodok ona,” nia hateten. Negosiante Domingas dos Santos, reforsa bainbain estrada refere seidauk kotu kada loron bele hetan osan to’o $30, tanba ema movimenta ba-mai nakonu dadeer to’o lokraik. “Horisehik dalan ne’e kotu karreta la liu tiha ona, agora loron ida ami atu hetan $10 de’it mós to’o lokraik loos karik, tanba ema la mai para haan iha-ne’e. Manu-tolun ne’e horisehik ha’u daan rák-tolu ema hola de’it rak ida, ne’ebé ohin ha’u fa’an rasik ida de’it agora mós ema foin sosa oituan de’it. Ne’ebé loron rua nia laran la rame, kareta anguna la halai hotu, ne’ebé ami mós la hetan osan hotu,” nia katak. Relasiona ho preokupasaun ne’e negosiante Domingas husu ba Ministériu Obra Públika no parte kompetente atu halo normalizasaun lalais, nune’e atividade ekonomia iha postu administrativu Maliana, Bobonaro no Lolotoe la’o normál hikas fali. “Ami-nia moris mak hanesan ona sé Governu ka estadu la mai hadi’a lalais dalan ne’e. Ami la fa’an ona, tanba ami la hetan osan. Sé ami fa’an beibeik ne’e ami-nia osan inan mós bele lakon hotu, atu hodi saida mak ba sosa fali sasán, sosa hahaan ba haan loron kalan, depois lori saida mak fó ba labarik sira eskola,” Negosiante ne’e hateten. Produtu lokál ne’ebé fa’an iha merkadu Ilibole maka hanesan, ai-farina, talas, lakeru, hudi, sabraka, pipinu, batar, baria, ai-dila, modo mutin, angriaun, tomate, fehuk-ropa no produtu lokál sira seluk tán. Nune’e mós sasán kioske nian hanesan supermie, pop mie, mantolun, no nesesidade bázika seluk tán. Tuir observasaun Agência iha terrenu nota katak, kadeira no meza ne’ebé bainbain negosiante sira fasilita kompradór sira tuur no haan pop mie ho supermie kuaze ema la-tuur, tanba balu deside haan hosi uma kedas. Enkuantu iha merkadu lokál refere mós maske negosiante sira fa’an tinan barak ona, maibé seidauk hetan instalasaun liña elétrika hosi Governu no kioske ho barak sira-ne’ebé forma iha estrada ninin komunidade sira konstrui rasik. WFP distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua iha Covalima atinje ona 90% https://tatoli.tl/2023/02/06/wfp-distribui-ai-han-nutritivu-ba-inan-isin-rua-iha-covalima-atinje-ona-90/ tatoli.tl Notísia 2023-02-06 COVALIMA, 06 Fevreiru 2023 – Koordenadór World Food Programme (WFP) Covalima, Amandio Jacob da Silva, hateten WFP distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu inan fó susu bebé iha Covalima ne’e atinje ona 90% ne’ebé ekivalente ba númeru ne’e 2,655. “Ita halo distribuisaun ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu bebé iha Covalima  ne’e atinje ona 90% no ekivalente ba númeru 2,655 ne’ebé ita distribui ona, agora falta ema 290-resin mak seidauk distribui. Tanba ne’e, ita fó hela oportundidade ba sira-ne’ebé la konsege foti ai-han iha suku sira,” Koordenadór WFP Covalima, Amandio Jacob da Silva, relata ba Agência Tatoli liuhosi telfónika, segunda ne’e. Razaun ema 290-resin seidauk kongese simu ai-han nutritivu ne’e, tanba momentu halo distribuisaun sira la marka prezensaa ho nune’e nafatin husu-sira atu hakat ba  Sentru Sosilidareidade Sosiál Covalima, atu nune’e bele simu ai-han nutritivu. Programa distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua no  inan fó susu bebé ne’e iha munisípiu Covalima hahú iha kuarta (11/01/2023) ne’ebé ramata iha kinta (19/01/2023 liubá ne’e. Programa WFP distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu bebé ne’e, kobre ona postu administrativu hitu (7) ho nia suku 30 iha munisípiu Covalima, nune’e dadus atinje ona 90%. Maske programa distribui ai-han nutritivu kobre ona postu adminstrativu hitu, maibé WFP mós kontinua fó oportunidade ba inan isin-rua sira-ne’ebé seidauk konsege simu ai-han nutritivu bele kontinua simu iha Sentru Solidaridade Sosiál Covalima. Bazea ba alvu WFP distribui ai-han nutritivu, ba inan isin-rua no inan fó susu bebé hamutuk 2,945, no hosi númeru ne’e inan isin-rua no inan fó susu bebé hamutuk na’in-2,655 mak simu ona, falta de’it na’in-290-resin mak seidauk simu. MS rejista pasiente rihun lima afetadu TBC, Dili okupa fatin dahuluk https://tatoli.tl/2023/02/07/ms-rejista-pasiente-rihun-lima-afetadu-tbc-dili-okupa-fatin-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 OÉ-CUSSE 07 fevereiru 2023 – Ministériu Saúde (MS) liuhosi Unidade Programa Nasionál Tuberkuloze (TBC, sigla inglés) rejista pasiente rihun lima  afetadu ba kazu moras TBC iha períodu 2022, hosi dadús ne’e munisipíu Dili mak rejista aas liu kompara ho munisipíu sira seluk. “Iha períodu tinan 2022, responsável programa ba moras Tuberkuloze (TBC) rejista pasiente hamutuk rihun lima sofre moras TBC, no munisípiu Dili maka rejista barakliu kompara ho munisípiu sira seluk,” Xefe Unidade Programa TBC Timor-Leste, Costantinho Lopes, ko’alia iha otél Ambeno Oé-Cusse, tersa ne’e. Xefe Unidade Programa TBC Nasionál ne’e informa, iha 2021 setembru, Primeiru Ministru hamutuk ho Ministra Saúde, halo kompromisu iha nível nasionál, atu hapara moras Tuberkuloze iha Timor-Leste, nune’e iha 2022 ekipa Unidade Programa TBC komesa ona tún iha terrenu hodi halo creening ba pasiente sira iha munisipíu. Hofoin termina atividade, munisipíu neen mós hato’o ona nia kompromisu iha komitmentu depois hapara iha idak-idak nia munisípiu mak hanesan, Viqueque, Manufahi, Ermera, RAEOA, Manatuto no Atauro. “Ami halo mobilizasaun ba parseiru sira, tún to’o área remota buka pasiente sira, halo screening iha área rurál, movimenta ho karreta movél iha kapitál Díli, ba iha komunidade no sentru saúde sira, halo screening masal ba pasiente sira, ita haree dadus ne’ebé maka agora dadaun eziste iha Timor-Leste, kompara ho tinan hirak ba kotuk, agora daudaun nia detetasaun kazu diáriu, kazu barak kauze besik rihun lima (5) kazu ne’ebé deteta, tanba ami halo intervensaun rigorozu loos,” nia afirma. Jestór Programa Nasionál Tuberkuloze, Costantinho Lopes, hatete, ho intervensaun rigorozu sira-ne’e, ekipa programa TBC hetan, kazu kuaze rihun lima (5) mak deteta konkore ba tinan 10 kotuk, iha rihun 13-resin, hosi dadus ne’e, munisipíu Dili mak rejista kazu aas-liu, tuir mai Ermera, Manufahi, Covalima, Bobonaro, munisipíu hirak-ne’e maka deteta kazu moras TBC barakliu. “Agora iha Dili ne’e kazu barakliu tanba, ema-ne’ebé maka mai hosi munisipíu hotu-hotu konsentra iha kapitál, tanba dala barak sira sente ladún di’ak ba iha fasilidade saúde, atu buka halo tratamentu ho instrumentu diagnóstiku di’akliu, entaun barakliu deteta iha Dili,” nia katak. Costantinho Lopes, esplika, fatór risku hamosu moras TBC ne’e maka hanesan, primeiru sosio-ekonómiku, kondisaun pobreza ekonomia povu ninian, hela fatin ne’ebé mak ladún saudável kondisaun ladi’ak, hahalok risku hanesan fuma hemu tua, má-nutrisaun ne’e maka fatór ne’ebé kontribui ba moras TBC ne’e mosu, nune’e mós moras diabetes, HIV-SIDA sai fatór ne’ebé kontribui ba iha dezenvolvimentu moras tuberkuloze. Estrada diresaun postu Lacluta kotu, difikulta movimentu transporte públiku https://tatoli.tl/2023/02/08/estrada-diresaun-postu-lacluta-kotu-difikulta-movimentu-transporte-publiku/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 VIQUEQUE, 08 fevereiru 2023 - Estrada diresaun área suku Dilor  bá postu adiministrativu Lacluta, munisípiu Viqueque, kotu hafoin uda boot, tersa (07/02), tuku 14:00, difikulta movimentu transporte públiku. “Ohin, ha’u bá haree estrada iha área Dilor ne’ebé kotu tanba difikulta ba movimentu transporte publiku tanba estrada bam ai postu Lacluta ne’e mak kotu hotu ona hanesan ponte iha suku Uma Tolu no dalan ida mak iha suku Dilór”, hateten Jacinto Ximenes, ba Agência Tatoli via telefónika, kuarta ne’e. Nune’e, nia husu ba Ministériu Obra Públika (MOP) atubele rezove lalais kestaun ne’e tanba difikulta mós ba distribuisaun  materiál konstrusaun ba Uma Naroman ba Povu (UNP) ne’ebé daudaun ne’e kontinua prosesu konstrusaun sira iha suku Dilór, Ahic no Liline. “Dalan alternativu iha, maibé ita tenke liuhusi mota, bainhira  tempu udan mós ita labele liu. Tan ne’e, ami nu’udar autoridade lokál sei esforsu buka dalan hodi rezolve dalan ne’ebé kotu. Atu nune’e labele difikulta ba ita-nia komunidade sira no ema negosiante ho kareta faan sasán sira la bele mai faan sira-nia sasan iha Lacluta tanba kondisaun dalan ne’ebé kotu”, nia preokupa. Responde kestaun ne’e, Diretór Serbisu Obra Públiku (MOP) Munisípiu Viqueque, Mario do Rego, dehan orienta ona ekipa tékniku sira atu bá tereñu hodi observa no foti dadús ba estrada ne’ebé kotu. “Ami agora hasoru problema iha munisípiu mak laiha ekipamnetu no finanseru hodi rezolve.  Maibé ami ba foti dadus ne’e hodi relata ba ministériu maka bele deside. Dalan ne’ebá iha tinan kotuk mós kotu uluk, xefe suku Dilór rasik maka buka ekipamentu pezadu hodi normaliza tiha”, Mario haktuir. Responsavél ne’e dehan orsamentu ba emerjénsia tinan ida-ne’e aloka  ba munisípiu Viqueque hamutuk $30.000, maibé agora sei iha prosesu aprovizionamentu administrasaun munisípiu Viqueque nia. “Dalan kotu iha Lacluta tama ba iha emerjénsia, nune’e ha’u sei tenta koordena ho sira administrasaun. Karik sira aloka orsamentu ruma hodi rezolve dalan kotu iha Lacluta”, nia afirma. Postu administrativu Lacluta iha suku haat mak hanesan Ahik (Ahic), Dilor, Laline ho Uma Tolu ho totál populasaun 5.853 tuir sensu 2010). Horta: postal voting sei fasilita liután eleitór sira iha rai-li’ur https://tatoli.tl/2023/02/08/horta-postal-voting-sei-fasilita-liutan-eleitor-sira-iha-rai-liur/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten postal voting ne’ebé Governu sei implementa iha diáspora ne’e sei fasilita liután eleitór sira iha rai-li’ur hodi partisipa iha eleisaun Parlamentár 2023 ne’e. “Ha’u mak propoin tinan 10 liubá tiha ona, partisipasaun liuhosi kóreiu postal. Tanbasá, ho nune’e sira hotu-hotu fasil liu,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kuarta ne’e. Xefe Estadu ne’e hateten, esperiénsia iha nasaun boot sira iha mundu realiza vota hosi kóreiu ne’e tinan barak ona no rezulatdu hatudu di’ak tebes hodi fasilita liután eleitór sira. “Hanesan iha Amérika, ema juta ba juta, tinan 50 ona vota hosi kóreiu. Tanba ferik no katuas sira millaun ba millaun amerikanu iha li’ur, iha mundu ne’e no Europa sira vota hosi kóreiu,” nia hateten. Bainhira asume kna’ar Prezidente Repúblika iha mandatu dahuluk nian ne’e, nia parte hato’o tiha ona ba órgaun eleitorál no Governu hodi haree postal voting ka votu postal. “Maibé sira foin mak hanoin ba ida-ne’e. Aora halo lei foun, se lei foun atraza labuat ida aplika lei antigu ne’e kontinua válidu,” nia hateten. Enkuantu iha proposta alterasaun dalimak lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, Governu liuhosi Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE), prevee hodi hamosu votu postál iha rai-li’ur ba iha eleisaun Parlamentár 2023 ne’e. Prosesu diskusaun ba alterasaun lei eleitorál Parlamentu Nasionál ne’e, daudaun ne’e iha faze espesialidade iha Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál iha Parlamentu Nasionál. Ministru Abel Pires observa ona kondisaun estrada Galusapulu https://tatoli.tl/2023/02/08/ministru-abel-pires-observa-ona-kondisaun-estrada-galusalupu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 BOBONARO, 08 fevereiru 2023 - Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, ho ekipa tékniku sira, tersa ne’e observa direita kondisaun estrada iha área Lekhi-Achu, aldeia Galusapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, ne’ebé hetan estragu osi dezastre naturál dezde tinan kotuk to’o agora. Tanba ne’e Ministru Abel Pires, orienta kedas Diresaun Jerál Estrada Ponte kontrolu Cheias (DJEPKS) no Diresaun Nasionál Manutensaun no Konservasaun Rodoviária (DNMKR) halo normalizasaun emerjénsia hodi fasilita movimentasaun transporte públiku no privada. Tuir nia, estrada refere nu’udar alternativu úniku liga hosi Maliana kapitál munisípiu Bobonaro nian ba postu administrativu Bobonaro no Lolotoe, inklui liga mós ba munisípiu Covalima, Ermera liuliu postu administrativu Atsabe nian. Maibé hafoin akontese udan-boot durante ne’e halo rai-monu taka hotu estrada, nune’e difikulta tebes movimentasaun transporte públiku no privada. Notisia relevante: Kompañia Vieramor hahú normaliza estrada Galusapulu “Ne’e tenke halo atendimentu emerjénsia, ne’e atu fasilita movimentasaun komunidade nian bele la’o, ekipamentu ida de’it labele, ne’e tenke rua ka tolu hanesan mak foin bele suru sai rai ne’ebé mak monu,” Ministru Abel Pires informa liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Haree ba kondisaun estrada refere grave, governante ne’e kontaktu kedas Prezidente Institutu Jestaun Ekipamentus Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura (IJEADI), Hermenegilda da Costa Laurentina, hodi apoia halo atendimentu emerjénsia. Maibé presiza lori tempu loron haat to’o semana ida hanesan ne’e tanba ekipamentu pezadu iha hotu terrenu, nune’e atu mai presiza mobiliza hikas husi terenu mak ba Maliana, inklui prosesa kombustível ba ekipamentu pezadu sira ne’ebé atu halo servisu iha terrenu. Maske IJEADI seidauk bele atende iha tempu badak nune’e Ministru Abel Pires orienta kedas Diretór Jerál (DJEPPKS), Rui Hernâni no Diretora DNMKR kontaktu kompañia Montana Di’ak, ho urjentemente mobiliza kedas ekipamentu pezadu eskavatór rua ba iha terrenu hodi apoia halo normalizasaun. Enkuantu daudaun ne’e ekipamentu pezadu hodi kompañia Montana Diak iha ona terrenu hodi apoiu halo intervensaun emerjensia tanba bainhira  akontese tán udan-boot halo rai halai tún hotu hodi taka metin hotu kedas. Enteetantu antes ne’e kompañia lokál Diramor nia eskavatór ida mak halo normalizasun aterru no loke dalan hosi parte leten, maibé udan mai aat fila fali, tanba la aguenta ho natureza rai halai. PR husu Governu halo kampaña Solar Eklipse no fahe óklu espesiál https://tatoli.tl/2023/02/08/pr-husu-governu-halo-kampana-solar-eklipse-no-fahe-oklu-espesial/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu Governu atu halo kampaña hodi populasaun bele hatene kona-ba Solar Eklipse (Gerhana matahari, siglá Indonézia) ka loron nakukun totál ne’ebé sei akontese iha Timor-Leste iha 20 abríl 2023. “Ha’u rasik hato’o ona ba membru Governu tenke halo kampaña makaas hodi hotu-hotu hatene tanba Solar Eklipse ne’e loron manas bo’ot derepente loron manas taka. No, rekomenda ba Governu hodi haree óklu ne’ebé espesiál ne’e tenke hotu-hotu iha hodi fahe ba hotu-hotu, óklu ne’e la karun nune’e hodi haree, se lae estraga matan,” PR Horta hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kuarta ne’e. Tuir Xefe Estadu, Solar Eklipse ne’e buat ida normál universu nian, signifika iha momentu ida fulan taka metin loron no iha 20 abríl 2023 iha loos Timor-Leste nia leten. Tan ne’e, Prezidente Repúblika apela ba públiku atu labele pániku ne’ebé sei akontese tanba ida ne’e fenomenu naturál. Prezidente Autoridade RAEOA observa kondisaun EBF Kiusisu https://tatoli.tl/2023/02/08/prezidente-autoridade-raeoa-observa-kondisaun-ebf-kiusisu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 OÉ-CUSSE 08 fevereiru 2023 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, akompaña hosi Sekretária Rejionál ba Asuntu Edukasaun no Solidariedade sosiál, Avelina da Costa, kuarta ne’e hala’o vizitá ofisiál hodi observa kondisaun Eskola Bázika Filiál (EBF) Kiusisu iha aldeia Ulas, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar. Durante iha vizita ofisiál ne’e, Arsénio Paixão Bano, enkoraja profesór sira atu hanorin estudante sira ho di’ak no kumpre oras iha prosesu aprendizajen tanba daudaun ne’e tempu udan, estudante balu hela dook no hakat mota. “Haree kuandu udan lalika movimenta ba mai, ha’u hatene iha Ulas fatin izoladu estudante balu mai hakat mota, entaun profesór sira-ne’ebé hanoin iha eskola ne’e, presiza tau atensaun tanba agora tempu udan, labele husik sira mesak ba uma kuandu iha tempu udan,” Prezidente Autoridade RAEOA fó hanoin ne’e bainhira sorumutu ho profesór sira iha EBF Kiusisu. Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA husu estudante sira atu pasiénsia, tanba daudaun ne’e autoridade RAEOA konstrui ona edifísiu eskola foun unidade ida iha aldeia Ulas, nune’e iha furturu bele fasilita ona estudante sira bele asesu ho distánsia besik. “Estudante ne’ebé mak mai hosi Ulas, imi pasiénsia uitoan lai, ita-nia konstrusaun agora besik remata ona, iha fulan-maiu to’o juñu imi sei kontente ona, atu fasilita imi labele mai dook, imi bele eskola de’it imi-nia bairru laran,” nia apela. Koordenadór EBF Kiusisu, Luiza Sufa, agradese ba autoridade tanba vizita ona sira iha EBF Ulas, hodi haree diretamente kondisaun eskola ne’e. “Ami sente konstente tanba ohin Prezidente mai haree direita ami-nia eskola, kondisaun mak hanesan ne’e, loos duni iha EBF Kiusisu akumula estudante 250 maibé balu hela dook tebes, maibé bainhira iha udan ami sempre fó aviza atu hetan akompaña hosi inan-aman sira tanba mota,” nia katak. Entretantu, totál estudante hala’o estudu iha EFB Kiusisu hamutuk 250 komposta hosi primeiru-anu to’o sestu-anu, ho totál profesór hamutuk na’in-neen. MAE-TR hahú halo diskusaun ba alterasaun lei eleitorál ba PN https://tatoli.tl/2023/02/09/mae-tr-hahu-halo-diskusaun-ba-alterasaun-lei-eleitoral-ba-pn/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 – Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hamutuk ho Prezidente Tribunál Rekursu, kuarta ne’e, hala’o diskusaun no votasaun espesialidade kona-ba Proposta-Lei númeru 50/V [5a], alterasaun dalimak ba Lei Númeru 6/2006, 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitoral ba Parlamentu Nasional liuhosi plenária iha Sala Reuniaun IADE Munisípiu Liquiça. Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, halo intervensaun iha Plenária katak proposta ba Lei ne’e hato’o ona liu-hosi audiénsia iha Komisaun A, iha sesaun plenária mós hahú introdús razaun sira tanbasá mak Governu aprezenta alterasaun proposta ba lei ida-ne’e. “Pontu ida-ne’e Governu apresia PN tanba bele konsidera alterasaun ida-ne’ebé mak ohin loron ita hahú diskute iha espesialidade. Tanba ne’e, pontu sira-ne’ebé ami introdus ona, ami haruka mai atu deskute ho destintu deputadu deputada sira hotu, karik proposta ba alterasaun sira-ne’e hodi adiatamentu balun, orsida ita bele diskute hamutuk,” Governante ne’e hateten liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Pontu tuir mai, nia dehan, karik proposta ida-ne’e posível bele aprova ho lei, iha espesialidade ida-ne’e iha final global. Nune’e bele fó tempu ba Governu hodi prepara dekretu Governu sira hodi realiza eleisaun parlamentár iha momentu ida-ne’e, eziste dekretu governu hamutuk hitu presiza produs tan postál voting , nune’e Governu presiza adisionál. Governante ne’e hateten, esbozu sira-ne’e hahu prepara ona maibé presiza versaun finál hosi rezultadu diskusaun espesialidade ne’e, nune’e Prezidente Repúblika bele promulga no Governu mós emidiatamente bele aprova ona dekretu sira ne’ebé Governu altera ho Dekretu Governu foun sira bele ajuda. Nune’e, órgaun eleitorál bele implementa nia kalendáriu sira prinsipalmente halo formasaun ba iha pesoal sira-ne’ebé sei realiza eleisaun jerál ida-ne’e. Hafoin hala’o diskusaun ne’ebé kle’an proposta ba Lei refere liuhosi rezultadu votasaun espesialidade ba proposta númeru 3, artigu 23 ho rezultadu votasaun a-favór 6, kontra 2 no abstensaun 1, nune’e mós rezultadu votasaun ba artigu 24 a-favór 9, kontra 0 no abstensaun 0. Tuir mai artigu 49 ho votu a-favór 10, kontra 0 no abstensaun 0, nune’e proposta refere pasa no artigu 50 a-favor 10, kontra 0, abstensaun 0, signifika proposta haat (4) refere pasa iha votasaun ba diskusaun espesialidade sei kontinua ba loron kinta (09/02/23) ohin. Númeru mortalidade iha HoREX Baucau 34 https://tatoli.tl/2023/02/09/numeru-mortalidade-iha-horex-baucau-34/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 BAUCAU, 09 fevereiru 2023 – Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes (HoREX, sigla portugés) munisípiu Baucau iha fulan-janeiru rejista kazu mortalidade hamutuk na’in-34 ne’ebé maioria pasiente idade labarik. Diretora klínika HoREX Baucau, Umbelina de Almeida, esplika, hosi totál taxa mortalidade refere komposta hosi ema-boot na’in-14 no labarik ki’ik hamutuk na’in-20. “La’ós signifika fallansu hosi atendimentu maibé pasiente sira kuandu to’o mai iha ospitál ho kondisaun ne’ebé krítiku, entaun ho ita-nia médiku sira halo esforsu maibé la konsege salva sira-nia vida,” Diretora klínika HoREX Baucau hateten iha Vila Nova, kinta ne’e. Kauza hosi pasiente sira hakotu iis tanba sofre moras fuan, TBC, pneomonia, dengue no anemia ne’ebé kategoria krítiku nune’e bainhira halo tratamentu kuaze too loron-ida ba rua lakon vida tanba kondisaun grave. HoREX Bacau rejistu iha semana-rua hosi fulan-fevereiru iha pasiente idade tinan-hitu na’in-ida hosi suku Gariuai, postu administrativu Baucau vila lakon vida tanba sofre moras dengue. “Família sira lori mai ho kondisaun krítiku entaun ita la konsege salva labarik ne’e tanba dengue fiber ka demam berdarah ,” Umbelina akresenta. HoREX Baucau rejista kazu iha fulan-janeiru maioria pasiente sofre moras aas mak pneonomia komposta hosi labarik hamutuk na’in-57 no adultu na’in-43, enkuantu kazu dengue 43 no TBC hamutuk na’in-21. ESTV Kalo-Heda Viqueque planu kuda viveru ai-kameli 1.000 https://tatoli.tl/2023/02/13/estv-kalo-heda-viqueque-planu-kuda-viveru-ai-kameli-1-000/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 VIQUEQUE, 13 janeiru 2023 - Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál (ESTV) Kalo-Heda, postu Uatulari, munisípiu Viqueque, planu kuda viveiru ai-kameli 1.000, hodi bele distribui ba abitante sira Uatulari hodi kuda sira-nia uma. Diretór ESTV Kalo-Heda observa karu ne’ebé haki’ak iha eskola. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa “Ita haree uluk iha ai-kameli, maibé agora ita haree hahú menus ona. Tan ne’e, iha tinan ida-ne’e ami sei kuada viveru ai-kameli oan 1.000 iha eskola no balu ami tenke distribui ba komunidade sira kada iha sira nia planta”, Diretór eskola ESTV Kalo-Heda, Samuel da Silva da Costa, hateten ba jornalista sira, iha eskola ESTV Kalo-Heda, segunda ne’e. Organizasaun ai ba futuru instala ona viveru fatin iha eskola ESTV Kalo-Heda hodi prepara bá viveiru ai-oan sira. Nune’e, iha fulan juñu hahú halibur fini ai-kameli husi organizasaun sira no balun ba foti iha komunidade hodi mai tau hamutuk iha viveiru ne’e. “Bainhira ai-kameli oan boot ona maka ami distribui ba komunidade sira. Ami iha vizaun ida katak ekonómia la bazeia de’it ba mina, maibé bazeia mós ba agro floresta. Ho ida-ne’e ami prepara viveru hodi eduka ita-nia komunidade sira, bainhira ai-oan iha viveiru boot ona ami sei halo sosializasaun ba komunidade sira molok halo distribui ai-oan ba komunidade hodi kuda iha sira-nia kintál”, nia afirma. Responsavél ne’e dehan, ntes ne’e ESTV Kalo-Heda distribui uluk  ona ai-kameli oan 700 ba komunidade sira hodi kuda iha sira nia uma no balun eskola ESTV Kalo-Heda kuda rasik iha kintál eskola nian. “Ami mós kria to’os ida no ami kuda ona tipu ai-horis hamutuk 20, kompostu ai-mahoni hun 400, ai saria, abokate, salak kuaze hun 200”, nia afirma. Viveiru ne’ebé iha eskola ESTV Kalo-Heda estudante hamutuk ho profesor sira mak tau-matan rasik. Alende ai-oan ESTV Kalo-Heda mós hakiak karauk hamutuk 10 iha eskola banihra boot sei faan ba negosiante no komunidade sira-ne’ebé presiza. Entrentantu iha tinan anuletivu 2023 estudan husi klase 1 to’o klase 3, na’in-132, profesor permanente na’in-16 no profesór volumtáriu na’in-sia. BRAC apoiu PR hadi’a problema nutrisaun-saúde-edukasaun https://tatoli.tl/2023/02/15/brac-apoiu-pr-hadia-problema-nutrisaun-saude-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DILI, 15 fevereiru 2023 — Prezidénsia Repúblika koordena serbisu hamutuk ho Organizasaun Internasionál Asia Region no Programa Umanitária (BRAC, siglá inglés) hodi apoia serbisu Prezidensia Repúblika iha área nutrisaun, saúde, edukasaun no agrikultura. Asesór Polítiku Prezidente Repúblika, Tomas do Rosario Cabral, hateten ohin enkontru ho Diretór (BRAC), Sajedul Hasan no ekipa hodi konvida mós Diretór Eskola Téknika Vokasionál Koléjiu Fatumaca-Gariuai-Baucau, Pe.  Elígio Locatelli, SDB, ne’e importante no fahe esperiénsia ba BRAC. “BRAC rona polítika Prezidénsia nian hodi koopera no buka apoia hodi fó susesu ba serbisu Prezidénsia nian iha área kombate nutrisaun, saúde, edukasaun no agrikultura durante mandatu Prezidente nian,” nia hateten. BRAC konsidera Eskola Téknika Vokasionál Koléjiu Fatumaca-Gariuai-Baucau nu’udar referénsia ba eskola hotu iha Timor-Leste, tanba produtivu prodús rekursu kualifikadu no durante tinan barak eskola ne’e hala’o serbisu agrikultura nian hodi prodús varidade produtu lokál hodi apoia aihan ba komunidade ne’ebé presiza liu. Diretór Eskola Téknika Vokasionál Koléjiu Fatumaca-Gariuai-Baucau, Pe.  Elígio Locatelli, SDB, agradese bele serbisu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika no BRAC bele hala’o vizita to’o sira nia fatin Fatumaca hodi haree direta progresu serbisu iha ne’ebá. “Ne’e enkontru di’ak ida atu ita bele serbisu hamutuk hodi haree ita-nia problema nutrisaun, maibé ha’u hakarak sira bele vizita ba to’o Fatumaca haree direta serbisu iha ne’ebá,” nia dehan. Iha oportunidade ne’e, Padre Locatelli entrega mós relatóriu serbisu ba PR kona-ba apoiu PR nian hodi fornese kombustível litru 5000 hodi ense ba tratór fila rai halo natar no toos iha loron 04 novembru 2022. Ho apoiu PR nian ne’e, populasaun agrikultór sira konsege prodús aihán lubun ida hanesan foos, batar, aifarina no produtu seluk tan. Iha parte seluk, Pe. Locateli mós preokupa daudaun ne’e produsaun aihán menus iha territóriu Timor-Leste, tanba natar toos agrikultór nia barak mak mota sobu durante inundasaun iha tinan kotuk to’o agora laiha solusaun. Nune’e, nia husu ba Governu atu halo intervensaun urjénsia hodi bele rezolve problema menus aihan hodi labele fó impaktu ba povu sofre krize aihan no hamalaha. Entretantu, Direitór BRAC, Sajedul Hasan seidauk bele fó komentariu, tanba sei hala’o enkontru ho Xefe Estadu hodi bele rona orientasaun PR atu bele informa mós sira-nia programa atu apoiu Prezidénsia Repúblika, Governu no sosiedade Timor-Leste. Governu kria rejime espesiál ba aprovizionamentu no kontratasaun iha defeza-seguransa https://tatoli.tl/2023/02/15/kriasaun-rejime-aprovizionamentu-no-kontratasaun-iha-defeza-seguransa-atu-kumpre-ba-medida-espesial/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DILI, 15 fevereiru 2023 – Governu aprova projetu Dekretu-Lei kona-ba Rejime espesiál ba aprovizionamentu no kontratasaun iha área sira defeza no seguransa nian. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru hatete diploma ida-ne’e ninia objetivu maka atu kria rejime jurídiku aprovizionamentu nian, liuhusi estabelese prosedimentu espesiál sira atu selebra kontratu públiku sira iha área defeza no seguransa, hodi garante kumprimentu ba medida espesiál seguransa no sijilu lubun ida iha área ne’e. “Projetu dekretu-lei ne’e aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, Vise-Ministru Interiór, António Armindo no Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento”, Fidélis Magalhães hateten iha Palásiu Governu. Porta-voz Governu ne’e hatutan diploma ida-ne’e ninia objetivu maka atu kria rejime jurídiku aprovizionamentu nian, liuhusi estabelese prosedimentu espesiál sira atu selebra kontratu públiku sira iha área defeza no seguransa, hodi garante kumprimentu ba medida espesiál seguransa no sijilu lubun ida iha área ne’e. Aleinde ne’e, pretende ho diploma ida ne’e, maka atu esklui intermediáriu sira ne’ebé la iha relasaun komersiál eskluziva ho materiál espesífiku ida-ne’e, husi prosedimentu aprovizionamentu, hodi permite, nune’e, atu uza fabrikante sira ho forma direta. “Projetu dekretu-lei ida-ne’e aplika ba formasaun kontratu sira ne’ebé ninia objetu maka akizisaun ka lokasaun beins, prestasaun servisu sira no ezekusaun obra sira nian”, konklui. Partidu 24 sei konkorre iha eleisaun parlamentár 2023 https://tatoli.tl/2023/02/15/partidu-24-sei-konkorre-iha-eleisaun-parlamentar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DILI, 15 fevereiru 2023 – Komisáriu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Odete Maria Belo, hateten partidu polítiku hamutuk 24 mak sei konkorre iha eleisaun parlamentár 2023 tanba sira kompleta ona rekizitu sira. “Partidu ne’ebé mak oras ne’e daudaun eziste no sei konkorre iha eleisaun parlamentar 2023 ne’e hamutuk 24,” Odete Maria Belo hateten liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha edifísiu CNE, Colmera, kuarta ne’e. Totál Partidu polítiku ne’ebé sei konkorre iha eleisaun parlamentár 2023 mak: Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) Partidu Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) Partidu ba Dezenvolvimentu Popul ár (PDP) Partidu do Unidade Dezenvolvimentu Demokratiku (PUDD) Partidu Dezenvolvimentu Sosiál (PDS). Enkuantu partidu polítiku sira-ne’ebé sei la konkorre iha eleisaun parlamentár 2023 mak; Partidu Klibur Oan Timor Asswa’in (KOTA) Partidu Demokrátiku Liberál (PDL) Partidu Unidade Nasionál (PUN) Partidu Repúblika Nasionál Timor-Leste (PARENTIL) Partidu Nasionál Timorense (PNT) “Partidu hirak ne’e, sira-nia estatutu lakon ona. Tanba, iha tinan kotuk sira la konkorre, nune’e ba eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e, sira labele konkorre ona,” nia dehan. Nune’e, nia hateten, ohin STAE mai aprezenta ona kalendáriu operasaun eleitoral nian hodi hetan apresiasaun no hein STAE sei públika iha Jornál Repúblika. Iha kalendáriu operasaun eleitorál ne’e mak sei introdús sekuénsia atividade eleisaun ne’e nian, hahú hosi Kompañia eleitorál to’o apuramentu nasionál. Governu inaugura sítiu turístika relijioza iha Ariana Venilale https://tatoli.tl/2023/02/17/governu-inaugura-sitiu-turistika-relijioza-iha-ariana-venilale/ tatoli.tl Notísia 2023-02-17 BAUCAU, 17 fevereiru 2023 – Governu liuhosi Ministériu Turismu, Komérsiu no Indústria (MTCI, sigla portugés) sesta ne’e, inaugura sítiu turístika relijioza iha foho Ariana, suku Uatohaco, postu administrativu Venilale, munisípiu Baucau. Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, esplika, sítiu turizmu relijioza Ariana hahú konstrui liuhosi inisiativa líder komunitária, responsável relijioza no komunidade nune’e governu apoia fundu hodi kontinua reabilita projeitu sítiu turizmu relijioza Nosa Señora Maria Auxiliadora nune’e tuir planu  inaugura direta hosi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, maibe lakonsege tanba okupadu ho vizita ba estranjeiru. Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva hamutuk ho Bispu Dioseze Dili, Dom Virgílio Cardiál do Carmo da Silva, simbolikamente hasai hena iha plaka bainhihra inaugura sítiu turístika iha Ariana, Venilale, sesta (17/02). Imajen Tatoli/Natalino Belo. “VIII governu hatuUr setór turizmu nu’udar programa transversál no setór ne’ebé presiza fó prioridade inklui devenvolve hodi diversifika ekonomia iha Timor-Leste,” Ministru José Lucas hateten iha Ariana, suku Uatuhaco. Governu iha devér kria kondisaun baáika liuhosi íitiu turizmu sira hanesan iha Ariana atubele fasilita sidadaun hotu vizita no halo devosaun ba Nosa Señora ne’ebé sai mahon ba sarani sira iha parókia Venilale no zona Fatumaca. “Husu hotu-hotu nia responsabilidade hodi haree ba sustentabilidade fasilidade sítiu ne’e,” José Lucas fó hanoin ba komunidade sira. Governante ne’e kosidera fatin turizmu refere la’ós ba komunidade iha área Venilale de’it maibé nakloke ba sidadaun hotu vizita no halo devosaun nune’e husu atu komunidade sira atu kuida nune’e bele dura to’o tempu naruk. Governu kompromete sei kontinua halo koordenasaun ho autoridade postu no komunidade iha Venilale hodi merllora di’ak liután fasilidade hanesan jestaun ba fatin refere. Administradór postu administrativu Venilale, Miguel Mendes Guterres, agradese no apresiasaun ba governu ne’ebé ajuda ona orsamentu hodi kompleta fasilita konstrui di’ak liután sítiu turizmu relijioza Ariana no kontinua husu atu dezenvolve tán fatin turizmu seluk iha área Venilale hanesan bee-manas, ponte natureza no lagoa Uaga-builoi. Sítiu refere hahú harii hosi Pe.Locateli hamutuk ho sarani Venilale iha tinan 1986 ne’ebé tinan-2020 governu prevee orsamentu hamutuk $20.519 hodi reabilita hanesan kontrui sintina, eskada, tanki bee-mos, cor plaka kapela no moru protesaun. Serimónia inagurasaun ne’e dirije misa hosi Arsebispu Metropolitano atuál Bispu Dioseze Dili, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, ne’ebé partisipa hosi Ministru José Lucas, Serkretária Estadu Igualidade Jéneru no Inkluzaun, deputadu hosi parlamentu nasionál, autoridade administrasaun munisipál, postu administrativu, komunidade no estudante iha postu Venilale. Aldeia tolu iha Costa Oé-Cusse preparadu sai suku https://tatoli.tl/2023/02/20/aldeia-tolu-iha-costa-oe-cusse-preparadu-sai-suku/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 OÉ-CUSSE 20 fevereiru 2023 – Aldeia tolu komposta hosi Mahata, Oetfo no Lakufoan iha suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), preparadu sai suku definitivu iha 2023 ne’e. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun no Estatál, Martinho Abani Elo, informa, preparasaun atu sai suku foun, autoridade hahú sosializa dezde 2021 alvu ba suku hitu (7), iha sub-rejiaun Pante Makasar, suku Costa ba aldeia Kutete no Oetfo no Lakufoan, suku Cunha iha aldeia Maunaebeno. Sub-rejiaun Oésilo iha suku Bobometo A no B, sub-rejiaun Pássabe iha suku Abani ba aldeia Haemnanu no iha sub-rejiaun Nítibe iha suku Lela-Ufe ba aldeia Haubeno. “Hosi suku hitu ne’e, ita halo suku pilotu rua ba aldeia Mahata sei sai foun ho naran suku Kutete, aldeia Oétfo no Lakufoan sai suku foun ho naran suku Monemeko, tanba kuandu ita halo dala ida, ita laiha kapasidade rekursu, entaun ita bele falla iha iha prosesu implementasaun, entaun ita hahú suku preparativu rua sai hanesan pilotu,” Martinho Abani Elo, dehan ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Tuir nia, bainhira suku rua ne’e susesu, sei kontinua kedas ba aldeia lima iha suku lima seluk, ne’ebé maka agora prepara hela sai suku foun, entaun suku pilotu rua Monemeko no Kutete, autoridade hahú halo ona sira-nia konstrusaun sede suku. Sekretáriu Rejionál Administrasaun ne’e, fundamenta, tuir lei nú.3/2014 hodi delibera hodi sai suku provizoriamente, depois prosesu iha MAE halo legalizasaun de’it, hamosu dekretu lei ida, katak suku pilotu rua ne’e bele sai ona suku definitivu iha Oé-Cusse. “Laiha obstákulu, importante maka tenke prienxe rekezitu, populasaun uma-kain tenke tuir regra iha área urbana, ne’e mínimu iha rihun rua, maibé aldeia rua ne’e kuaze prienxe ona rekizitu, sira mós iha rekursu umanu natoon, rekursu naturál, iha fasilidade saúde, edukasaun no infraestrutura seluk, entaun ita espera iha eleisaun parlamentár remata, sira bele sai ona suku definitivu, neste mumentu Autoridade esforsa servisu maka’as atu sai sai suku foun,” nia afirma. Autoridade ne’e esplika, suku hirak-ne’e tama iha kategora atu sai hanesan suku preparativu, ho razaun suku balu antigu, balu suku luan no populasaun barak, entaun dezenvolvimentu ladún to’o komunidade, ezemplu, suku balu komunidade barak mak seidauk iha kartaun eleitorál, entaun presiza hakbesik dezenvolvimentu. Nune’e prosesu sosializasaun ne’e kuaze hotu ona, tuir mai Sekretáriu Rejionál Administratasaun sei hakerek karta ida aprezenta iha reuniaun konsellu autoridade, depois submete ba nasionál liuhosi Ministériu Administratasaun Estatál (MAE). “Agora prosesu ne’e la’o hela, hosi MAE mós rekoñese katak iha suku Costa aldeia tolu ne’e distánsia dook no suku balu distánsia luan, presiza aumenta tán suku, ne’e maka ita halo,” nia katak. Entretantu, totál populasaun iha suku Kutete hamutuk 2.281 komposta hosi mane 1.104 no feto 1.177 ho totál uma-kain hamutuk 516. Nune’e mós iha suku Monemeko totál populasaun hamutuk 2.335 komposta hosi mane 1.178 no feto 1.157 ho totál uma-kain hamutuk 456. Governu sei reabilita estrada Aileu bá Likidoe no iha sidade Maliana https://tatoli.tl/2023/02/20/governu-sei-reabilita-estrada-aileu-ba-likidoe-no-iha-sidade-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 DILI, 20 fevereiru 2023 (TATOLI) – Governu planeia ona atu reabilita estrada husi munisípiu Aileu bá postu administrativu Likidoe no estrada munisípiu Bobonaro, postu administrativu Maliana. “Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, Konsellu Ministru aprova prosedimentu aprovizionamentu sira ba reabilitasaun estrada munisipál sira, relasiona ho pakote 8 sesaun Aileu [Be’kluru] Likidoe no pakote 11 sesaun sidade Maliana”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, informa iha Palásiu Governu. Reabilitasaun estrada Aileu (Be’kluru) bá Likidoe ne’e ho montante ne’ebé prevee maka millaun $24,2 no sidade Maliana ho montante millaun $21,2. “Ho ida ne’e ofisializa rezultadu aprovizionamentu nian. Depois hetan vistu hosi Tribunál Konta bele mobiliza daudaun ona ekipamentu hodi hahú obra”, porta-voz Governu afirma. Governante ne’e esplika katak ninia konkretizasaun sei la’o iha tempu agora no prezensa fízika sei hahú tempu badak hodi hadi’a estrada ne’ebé sai hanesan dezafiu boot ba populasaun iha área rurál. MEJD adia prosesu asina kontratu ba profesór kontratadu 1.715 https://tatoli.tl/2023/02/20/mejd-adia-peosesu-asina-kontratu-ba-profesor-kontratadu-1-715/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 DILI, 20 fevereiru 2023 – Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, hateten MEJD adia prosesu asina kontratu ba profesór voluntáriu 1,715 ne’ebé pasa ona ba profesór kontratadu. Governante ne’e hatutan, selebrasaun asina kontratu ne’e adia tanba presiza hein rezultadu hosi prosesu verifikasaun ba reklamasaun ne’ebé mak profesór reklamante sira hosi Servisu Edukasaun Munisipál sira submeter on aba MEJD. “Ha’u hakarak dehan ita-nia prosesu asina kontratu ba profesór na’in 1.715 ne’ebé admetidu ona iha selesaun dokumentu ne’e ita trava lai hodi hein prosesu verifikasaun ba reklamasaun sira hotu ona mak ita asina kontratu dala ida,” Armindo Maia hateten ba diretór Servisu Edukasaun Munisipál sira iha salaun enkontru MEJD, Vila Verde, segunda ne’e. Nia hatutan, au nune’e labele hamosu polémika tanba prosesu simu reklamasaun hosi profesór reklamante sira iha territóriu nasionál sei la’o hela, tanba ne’e ministériu deside adia lai selebra kontratu atu labele mosu problema iha tempu tuir mai. Tanba, nia dehan, vaga sei hela kuaze 500-resin mak munisípiu sira presiza prenxe tan atu nune’e bele kompleta tan totál vaga hamutuk 2.110 ne’ebé iha, ne’eduni kada munisípiu ida atu prenxe hira ida-ne’e sei termina iha reklamasaun ne’ebé sei hetan verifikasaun hosi ekipa nasionál sei tuir mai. “Ita-nia profesór sira-ne’ebé mak konsidera deskualifikadu ne’e kuandu sira hatama hotu sira-nia lamentasaun no reklamasaun, ita sei halo verifika. Hosi verifikasaun ne’e na’in hira mak liu depois mak ita sei selebra dala ida asina kontratu hamutuk ho sira na’in 1.715 ne’ebé liu uluk ona ne’e,” nia dehan. Tanba durasaun tempu ne’ebé Ministériu Edukasaun fó ba Munisípiu sira atu simu reklamasaun hosi profesór sira-ne’ebé la pasa iha selesaun dokumentu ne’e to’o de’it loron 28 fevereiru 2023. Bainhira durasaun tempu ne’e termina ona sei iha fali ekipa ida hosi ministériu atu halo fali verifikasaun ba reklamasaun sira kuandu ramata ona mak foin asina dala ida. Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Liquiça (SEML), Carlos Lopes, hateten ninia profesór voluntáriu ne’ebé rejistu hamutuk 239 no sira-ne’e pasa ona hamutuk 56 de’it, enkuantu sira na’in-183 ne’ebé la pasa ne’e mak iha tempu ba sira atu hatama reklamasaun atu hetan fila-fali verifikasaun hosi nasionál. “Ita konsege rejista ona profesór hamutuk na’in-162 mak hatama ona sira-nia reklamasaun. Ita sei hein tan profesór kuaze 21 atu mai tan hodi kompleta númeru reklamante ne’ebé rejista iha ita-nia munisípiu,” nia dehan. PNTL Baucau preparadu asegura eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/21/pntl-baucau-preparadu-asegura-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 BAUCAU, 21 fevereiru 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Baucau, preparadu asegura seguransa iha eventu kampaña no eleisaun parlamentár iha fulan-maiu tinan-ne’e. Komandante PNTL munisípiu Baucau, Superintendente António de Sá, esplika, nu’udar autoridade seguransa tenke preparadu hasoru kulkér eventu ne’ebé hala’o iha munisípiu Baucau liuhosi kolaborasaun ho autoridade lokál, líder partidu hotu inklui juventude iha Baucau hodi hasoru eleisaun parlamentár ne’ebé sei realiza iha fulan-maiu. “Ita sempre preparadu atu asegura eleisaun parlamentár ne’ebé agora daudaun sei hala’o preparasaun ba atividade konsolidasaun inklui seluk tán,” Komandante PNTL Baucau hateten iha Vila Nova, tersa ne’e. PNTL kontinua asegura lei no orden maibé komunidade iha Baucau hahú iha komportamentu di’ak hanesan kontribui ba pás no establidade hanesan referénsia iha eleisaun prezidensiál ne’ebé tinan-2022 hala’o ona, maske iha dezintendementu kiik iha mosu iha sentru votasaun balun. Nune’e, PNTL Baucau kontinua garante sidadaun hotu nia direitu hodi espresa iha eventu festa demokrasia hanesan sosializa, prezensa iha atividade juventude sira hanesan desportu, arte-marsiál tanba konsidera nu’udar parseiru importante. “Komunidade Baucau komesa komprende ona no sira kontribui, ita apresia apoia hotu ne’ebé hala’o hosi autoridade lokál inklui juventude sira,” Superintendente António de Sá akresenta. Asaun prevensaun ne’ebé PNTL sei hala’o mak hamosu atividade diálogu komunitária, semináriu no partisipa iha kualkér atividade juventude nu’udar parte motivasaun no inspira inklui fahe informasaun hodi kontribui ba seguransa iha Baucau. Asosiasaun Futeból Viqueque rejista klube sia partisipa jogu Telkomcel sub-17 https://tatoli.tl/2023/02/23/asosiasaun-futebol-viqueque-rejista-klube-sia-partisipa-jogu-telkomcel-sub-17/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 VIQUEQUE, 23 fevereiru 2023 — Prezidente Asosiasaun Futeból Munisípiu Viqueque, Cosme Carmento, informa daudaun klube sira hahú rejista  iha Asosiasaun Futeból Viqueque hodi partisipa jogu fiteból Telkomcel sub-17. “Prosesu rejistasaun jogu telkomcel sub-17, ami nafatin la’o tuir orientasaun Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) nian. Nune’e hahú loron 1 fevereiru 2023 ne’e, ami hahú simu rejista klube sira ne’ebé tuir jogu to’o horiseik (kuarta) klube hamutuk sia (9) halo rejista iha asosiasaun no sei la taka dalan ba klube sira-ne’ebé maka seidauk rejista bele halo rejistu sira nian klube”, hateten Cosme Carmento ba Agência Tatoli, iha adiministrasaun munisípiu Viqueque, kinta ne’e. Prezidente AFV ne’e hatutan, tuir planu jogu telkomcel hahú abertura iha nivél nasionál no munisípiu iha fulan-abríl, nune’e munisípiu Viqueque sei realiza mós jogu sub-17. Tanba ne’e ba klube sira ne’ebé intersante hakarak partisipa bele rejista iha edifísiu Asosiasaun Futeból Viqueque. “Ami la taka dalan mós ba klube sira husi postu haat hanesan Uatucarbau, Uautlari, Ossu no Lacluta, karik iha klube bele mai halo rejistasaun hodi partisipa torneu jogu telkomsel ne’ebé sei realiza iha munisípiu Viqueque”, nia hato’o. Kritériu ba  rejista jogu futeból sub-17 maka hanesan lori jogadór sira-nia dokumentu hanesan sertidaun RDTL, Baptizmu, Bilite identidade no fixa família originál (jogadór moris iha tinan 2008 no 2009. Jogadór ne’ebé moris 2006 komisaun sei haree juñu no tinan 2007 tenke lori dokumentu. Klube tenke rejista osan garantia $50.00 no foto 3×4 tahan rua, nune’e mós jogadór ne’ebé moris 2010 sei la partisipa jogu, prosesu rejistu klube mak Prezidente klube, treinadór  no  aprezenta estrutura klube. Komisaun organizadóra sei la simu klube sira-ne’ebé   dokumentu  seidauk kompleitu. Kada klube ida jogadór no treinadó hamutuk ema na’in  25, jogadór na’in-20, prezidente klube, treinadór na’in-2, no ofisial na’in-2. Iha prosesu rejistu komisaun sei la estende loron rejista sei taka  loron 28 fulan fevereiru, oras rejista hahú 15;00 to’o 18;00 iha sede AFV Boromatan. “Kona-ba osan rejistu agora garantia (jaminan) $50.00, depois jogu la’o maka  klube sira kompleta tán osan $50.00. Enkuantu jogu telkomcel nian ninia prémiu ba manán sira to’o agora ami seidauk hatene”, nia realsa. Alende ne’e, nia dehan, progresu jogu sub-16 janeiru ne’e jogu la’o ho di’ak laiha problema ruma mak mosu iha jogu no klube rua maka halo flasifikasaun dokumentu nune’e komisaun deside hasa’e klube rua no klube ualu maka kontinua jogu to’o finál. Nune’e tama iha finál klube Laloran FC no Fatuhadan FC hasoru malu, klube Laloran FC mak sai vensedór jogu sub-16. “Esperensia jogu sub-16 foin lalais ne’e klube sira kumpre duni regulamentu no hatudu ona pasu di’ak.   Ami observa   jogu  la’o laiha problema to’o jogu ramata. Tan ne’e ha’u hanoin kontinua jogu sub-17  sei la’o ho di’ak”,   nia akresenta. Nune’e mós nia fó hanoin ba jogadór sira-ne’ebé maka prestasaun di’ak tuir eventu jogu sub-17 nune’e ba futuru bele reprezenta munisípiu Viqueque ba nivél nasionál. Prezidénsia Repúblika tulun ema ho defisiénsia iha Laga https://tatoli.tl/2023/02/23/prezidensia-republika-tulun-ema-ho-defisiensia-iha-laga/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 — Prezidénsia Repúblika, tersa (21 fevereiru 2023), fó tulun ba ema kbiit laek liu-liu ema ho defisiénsia ida iha área rurál hodi hakma’an netik ninia difikuldade moris. Tuir nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu kinta (23/02), haktuir ekipa Prezidénsia Repúblika, tulun família Duarte Pereira iha aldeia Boleha, suku Soba, postu administrativu Laga, munisípiu Baucau,ne’ebé sofre moras Asidente Vaskulár Cerebral (AVC) ka estroke iha tinan 2019. Ho difísiensia fíziua ne’e, obriga Duarte Pereira husu ba nia feen-kaben atu halo divórsiu, hodi fila ba nia família hamutuk ho nia oan-mane ida no Duarte Pereira hela ho nia oan-mane rua ho feto-ikun ho idade 12. Oan-mane dahuluk hanesan estudante ensinu sekundáriu Tekinomata no oan daruak deside la eskola hodi tau matan de’it ba família liu-liu hamatan ba nia aman. “Duarte hela mesak, nia feen divórsiu tanbá kondisaun moris. Mézmu kondisaun nune’e, nia (Duarte) sempre hetan mós tulun hosi nia oan, família, viziñu inklui xefe suku rasik ne’ebé sempre oferese hahan balun. Durante ne’e, hetan asisténsia makaas hosi nia oan-feto ho idade 12 ne’e. Tau matan ba nia apa nia hahan (tein) no nessesidade seluk ne’ebé nia apa presiza,” Xefe Suku Soba, Francisca Mónica de Fátima Soares, hateten liuhosi nota ne’e. Tuir Xefe Suku Soba, nia oan feto ne’e tenke prepara matabixu, ai-han meiu-dia no mós kuru bee, molok ba eskola no uza de’it lampda hodi estuda iha tempu kalan, tanba aldeia Boleha seidauk asesu ba eletresidade. “Agradese tebes ba apoia ne’ebé mai hosi Prezidénsia Repúblika ba ha’u-nia komunidade vulneravél ne’e. Agradese liután, bele mós halo terapia ba nia,” nia hateten. Apoiu ne’ebé Prezidénsia Repúblika oferese ne’e kompostu hosi foos, mina-te’in, kulxaun no nesesidade bázika seluk, oferese direta hosi Asesór Prezidente Repúblika ba Servisu Sosiedade Sívil no Assuntu Sosiál Quintiliano Moníz Carvalho. Hafoin ne’e, ekipa Prezidénsia Repúblika kontinua distribui apoiu ba família vulneravél iha munisípiu Lautém no Viqueque. Veteranu Viqueque husu ba ukun-na’in atu ka’er metin unidade nasionál https://tatoli.tl/2023/02/23/veteranu-viqueque-husu-ba-ukun-nain-atu-kaer-metin-unidade-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 VIQUEQUE, 23 fevereiru 2023 - Prezidente Konsellu Veteranu, Munisípiu Viqueque, Adriano Camara ‘Lentil’, husu ukun-na’in sira atu ka’er metin unidade nasionál hodi hala’o dezenvolvimentu liuliu kombate ki’ak no mukit iha Timor-Leste. “Ha’u husu ba ukun na’in sira tenke ka’er metin unidade nasionál hodi lori nasaun Timor-Leste ba oin. Tanba ulun boot sira laiha unidade ne’e nasaun la’o ladun di’ak. Partidu sira tenke la’o tuir dalan demokrásia hodi labele lori interese partidu hodi lori povu maka sai vitima”, Veteranu Adriano Camara “Lentil” hateten asuntu ne’e relasiona ho selebrasaun loron veteranu nasionál dala-toluk iha loron 3 marsu, iha kuarta ne’e. Iha selebrasaun loron veteranu ne’e, nia mós hato’o mensajen ba veteranu  tinan 24 sira-ne’ebé sei ativa iha FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu kontinua hametin unidade hodi kontribui mós ba dezenvolvimentu nasionál. Ba juventude sira, nia dehan tenke so’e komportamentu ka atitude ne’ebé envolve konflitu hodi kontribui ba pás no estabilidade hodi sai joven kreativu ba apoia dezenvolvimentu nasionál. “Ha’u husu joven sira kria unidade, maske envolve Grupu Arte Marsiál, maibé halo parte hanesan desportiva hodi salva-an. Bainhira veteranu sira laiha jerasaun foun maka lori nasaun ne’e ba oin, tanba ne’e tenke prepara mentalidade di’ak hodi troka veteranu sira”, nia sujere. Nia enkoraja  juventude sira kontinua estuda hodi sai matenek hodi sai lideransa iha futuru hodi kontinua dezenvolve nasaun atu kombate ki’ik no mukit tuir mehi eroi libertasaun sira nian. Veteranu 20 sei partisipa komemora loron veteranu Veteranu tinan 24 ne’e afirma daudaun ne’e prepara ona veteranu na’in 20 hodi ba partisipa  eventu komemorasaun ne’ebé sei realiza iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés) iha loron 3 marsu. Tema ba komemorasaun loron 3 marsu “Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasionál”, ne’ebé sei partisipa veteran sira hosi munisípiu 13 inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA). Governu iha obrigasaun dever hodi valoriza veteranu tuir konstituisaun RDTL Artigu 11.  (Fó valór ba Rezisténsia) iha pontu haat  mak dahuluk Repúblika Demokrátika Timór-Leste rekoñese no fó valór ba povu Maubere nia rezisténsia tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mós ba sira hotu ne’ebé fó kontribuisaun hodi luta ba independénsia nasionál Daruak, Estadu rekoñese no valoriza Uma-Kreda Katólika nia partisipasaun iha prosesu ba libertasaun nasionál Timór-Leste nian. Datoluk,  Estadu asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, oan-kiak no mós sira seluk tan ne’ebé fó-an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál nian, no proteje mós sira hotu ne’ebé partisipa ona iha Rezisténsia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei haruka. Ikus liu, Lei maka define kona-ba mekanizmu atu fó omenajen ba asuwa’in nasionál sira. Governu konstrui uma veteran 20 Nia afirma, tuir dadus daudaun ne’e Governu konstrui hotu uma ba Veteranu husi tinan 20 to’o 24 iha hamutuk 20. “Subsídiu Governu konstrui uma ba veteranu husi tinan 20 to’o 24, iha munisípiu Viqueque hetan uma 20, husi uma 20 konstrui hotu. Ba oin Governu presiza haree fali veteranu grau 15 ate 19 hodi konstrui uma ba sira, maibé Governu maka bele deside,” nia akresenta. Resposavél ne’e hatutan tan kona-ba, verifikasaun dadus veteranu 2009 husi munisípiu Viqueque hamutuk 3.000, maibé to’o agora seidauk iha rezultadu. “Ha’u analiza seidauk fó sai rezultadu verifika dadus veteranu 2009 ne’e dala ruma husi orsamentu tanba ne’e maka to’o agora Governu seidauk públika sai rezultadu dadús. Tanba buat hotu deternina husi orsamentu, bainhira osan laiha ita book an mós labele”, nia konsidera. Polítika Governu nian fó bolsu estudu ba veteranu nia-oan sira, nune’e foin lalais veteranu no martir sira-nia oan foti formulariu hodi rejista, maibé to’o agora seidauk hetan bolsa estudu. “Ha’u haree dadús veteranu Viqueque ninia oan foin ida rua maka hetan, foin lalais barak mai rejista maibé naran seidauk sai to’o agora. Maske Governu kria hotu bolsu estudu ba veteranu nia oan sira. Ha’u hanoin veteranu ninia oan merese asesu ba bolsu estudu sira-ne’e tanba nasaun ne’e hari’i veteranu maka hari’i”, katak. Governu atribui bolsa estudu ba veteranu nia oan 100-resin iha 2023 https://tatoli.tl/2023/02/24/governu-atribui-bolsa-estudu-ba-veteranu-nia-oan-100-resin-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 DILI, 24 fevereiru 2023 — Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla portugés), Júlio Sarmento “Meta Mali”, hateten tinan 2023 ne’e MACLN sei atribui bolsa estudu ba veteranu nia oan iha territóriu nasionál no kada munisípiu 100-resin. “Tinan ne’e, ita sei taka sai tan bolsa estudu ba veteranu nia oan sira no kada munisípiu presiza 100-resin. Iha tinan 2023 ne’e, ita aumenta maibé tinan kotuk ba ema 100 de’it,” Meta Mali hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Caicoli, kinta. Sekretáriu Estadu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEACLN), Júlio da Conceição “Loro Mesak”, hateten bolsa estudu ba 2023 sei loke iha períodu loron 30 ne’ebé hahú iha 27 fulan-fevereiru to’o 28 marsu. “Rekerimentu sei hala’o iha edifísu CCLN hosi munisípiu hotu-hotu iha Timor-Leste, tanba tinan ida-ne’e MACLN loke ba ema 2.145 iha territóriu nasionál,” nia hateten. Antes ne’e, MAKLN hamutuk ho SEACLN aplika vaga refere ba ema 1.300 maibé na’in-839 de’it mak prienxe rekezitu. KHC no Caritas Austrália apoia fundu ba grupu vulneravel tolu iha Uatulari https://tatoli.tl/2023/02/24/khc-no-caritas-australia-apoia-fundu-ba-grupu-vulneravel-tolu-iha-uatulari/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 VIQUEQUE, 24 fevereiru 2023 — Organizasaun naun Govermentál Knu’a Haberan Comunidade (KHC) ho parseiru Caritas Austrália, fó apoia fundu ba grupu feto vulneravel tolu atubele hala’o atividade rai no empresta osan iha suku Matahoi, postu Uatulari, munisípiu Viqueque. “Fundu ne’e, ami hetan husi parseiru Caritas Austrália hodi fó apoiu ba grupu tolu ne’ebé iha suku Matahoi. Kada grupu ida hetan fundu $500 atu grupu sira kria sira-nia atividade rai no impresta osan. Ami hanoin ona ba oin sei kontinua akompaña grupu sira no fó formasaun ba grupu benifísiáriu sira. Nune’e labele akontese paradu tanba ami hanoin katak prosesu dezenvolvimentu ekonómia ema hotu nian komtribuisaun, ami sei destaka funsionáriu iha Uatulari hodi akompañamentu ba grupu sira”, hateten Diretór Ezekutivu Fundasaun KHC, Agusto Pinto, ba jornalista sira, hafoin ramata distribui fundu ba grupu sira, iha salaun administrasaun Uatulari, sesta ne’e. Diretór ne’e hatutan fundu ida-ne’e fó grupu tolu hodi rai iha sira grupu hodi sira fó ba ema empresta no balun sira empresta, hafoin fó funan ba grupu sira. KFC mós fó formasaun kona-ba rai no impresta nian ba grupu atu oinsá hakerek osan tama no osan sai nian ba grupu sira, oinsá fahe osan funan ba membru grupu sira. “Atu sira bele iha koñesementu jere fundu ida-ne’e ho di’ak. Tanba fundu ne’ebé ami fó ba grupu ne’e hanesan doasaun ida sei la fó fila ba organizasaun, maibé grupu sira esforsu oinsá maka habarak fundu ida-ne’e hodi sustenta ba sira-nia família uma laran nian moris”. Responsavél ne’e dehan apoia fundu ne’e maioria ba feto, maibé la taka dalan ba mane sira ne’ebé envolve ba grupu laran, grupu sira bele kria mós atividade agrikultura no atividade sira seluk. Grupu tolu ne’e mai husi aldeia tolu kompostu husi aldeia Uanama, Tatilari no Aele. Ho totál membru na’in-30. Totál fundu ba grupu tolu hamutuk $1.500 no kada grupu ida hetan $500. Molok ne’e, nia dehan KFC apoiu ona grupu feto sira na’in-76 iha postu lima hanesan Lacluta, Viqueque-Villa, Ossu no Uatulari hodi realiza atividade rai no impresta osan. “Ami haree atividade rai no impresta ba grupu sira-ne’e maioria la’o ho di’ak. Tanba to’o tempu sira fahe osan sira kontente osan funan sira-ne’ebé sira hetan balun $1.000. Atividade rai no impresta ne’e benefisia ba sira nia-família no fasilita sira selu nia-oan nian eskola, nune’e ami nafatin akompaña hodi motiva sira hodi la’o ba oin”, nia garante. Iha fatin hanesa, Grupu Benifísiáriu hosi aldeia Tatilari, suku Matahoi, Anaberta Alves, sente kontente tanba hetan fundu hodi realiza atividade rai no impresta, maske osan montanten ki’ik, maibé sei jere ho di’ak. “Ha’u sente kontente, maske osan valór ki’ik, maibé ida-ne’e motiva ami feto hodi hala’o atividade sira-ne’e hodibele sustenta ba ami-nia família uma-laran”, nia hato’o. Atividade rai no impresta osan kada ema ida empresta $100 husi ema liur ninia funan kada fulan tolu selu $10 fó fali ba grupu no membru grupu maka empresta $100, durasaun fulan tolu selu ninia funan $5.00. Entretantu, Reprezentante Administradór Uatulari, Tomas da Silva, husu ba grupu sira uza osan ho didi’ak hodi fó benifísiu ba membru grupu sira ne’ebé envolve iha grupu. “Ha’u husu ba grupu benifísiáriu sira uza osan ho didi’ak, labele haree ba montante osan, maibé esforsu oinsa maka jere osan sira ne’e di’ak no osan labele lakon”, nia sujere. Atividade distribui fundu rai no impresta ba grupu tolu ne’e hetan partisipa husi reprezentante adiministradór Uatulari, autoridade lokál no membru grupu benifísiáriu sira. Komunidade Iraler husu MOP hadi’a dalan liga bá suku Matahoi https://tatoli.tl/2023/02/24/komunidade-iraler-husu-mop-hadia-dalan-liga-ba-suku-matahoi/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 VIQUEQUE, 24 fevereiru 2023 — Komunidade aldeia Iraler, husu ba Ministériu Obra Públiku (MOP) atu hadi’a estrada ligasaun bá suku Matohoi, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, hodi fasilita movimentasaun transporte públiku. “Ha’u husu ba Governu atubele hadi’a netik, ami-nia dalan iha aldeia Iraler bá ami nia suku Matohoi ne’ebé daudaun kondisaun grave tebes hodi difikulta ba transporte públiku ne’ebé hala’o movimentu ba ami-nia área”, hateten Xefe aldeia José Soares, ba jornalista sira, iha postu Uatulari, sesta ne’e. Ho kondisaun estrada ne’e, autoridade lokál ne’e afirma fó impkatu maka’as ba movimentasaun komunidade sira nia liuliu idozu atu sira simu subsídiu mai iha Uatulari Villa, tanba la’o kuaze kilometru 27. Nune’e, nia husu ba governu atu hadi’a dalan ne’e atu povu sira iha foho Matebian okos mós sente kontente. “Se la hadi’a dalan sira-ne’e ami sente triste. Tanba dala ruma inan isin-rua sira atu ba partu maibé karreta ambulánsia labele transporta bá kondisaun estrada grave”, nia afirma. Iha aldeia Iraler ho ninia totál abitante hamutuk 728 hosi uma-ka’in 77ne’ebé lokaliza iha foho Matebian hun. Iha fatin seluk, Xefe sentru saúde Uatulari, Valente Soares da Silva, rekoñese kondisaun dalan liga área rurál hanesan Iraler no Aenaudere kuaze kondisaun aat, ne’ebé difikulta ba karreta ambulánsia hodi transporta pasiente grave sira. “Ami haree kondisaun dalan liga ba área rurál aat tanba moras ruma iha área sira-ne’ebá ambulansia bá la to’o iha pasiente sira uma, maibé para de’it iha dalan maka pasiénte sira-nia família hulan moras. Nune’e Governu presiza tau atensaun ba dalan sira-ne’e, dalan sira aat maka ami ko’alia, la’ós dehan di’ak maka ko’alia”, nia fó sasin. Ho kondisaun estrada ne’e, responsavél ne’e apela ba inan isin-rua sira-ne’ebé hela área ne’ebá ne’ebé besik partu di’ak liu ba hela besik iha sentru saúde atu bele hetan tratamentu lalais. DNTP Viqueque rekolla reseita $1,270 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/02/27/dntp-viqueque-rekolla-reseita-1270-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 VIQUEQUE, 27 fevereiru 2023 — Hahú hosi fulan janeiru to’o fevereiru 2023, Diresaun Nasionál Terra no Propriedade (DNTP), munisípiu Viqueque, konsege rekolla reseita $1,270 ba kofre Estadu. “Ami rekolla reseita husi arendatáriu sira ba rai no uma Estadu  iha munisípiu Viqueque hamutuk 159, ne’ebé ami regulariza ona no aplika ona taxa ba sira, nune’e konsege rekolla reseita hamutuk $1.270.00”, hateten Diretór Terra no Propriedade munisípiu Viqueque, Apolinario Ximenes, ba jornalista sira iha ninia kna’ar, Beloi, segunda ne’e. DNTP munisípiu Viqueque rekolla reseita domestika ne’e ho baze ba implementasaun  lei númeru 1/2003, kona-ba rekolla taxa husi propetáriu sir aba rai no uma Estadu. “Kontratu sira-ne’e ami haree liu propriedade Estadu sira-ne’ebé ita-nia komunidade okupa no komunidade balu uza ba atividade negósiu ki’ik sira”, nia afirma. Kada uma ida selu ho kustu areendamentu $10 no abitante sira-ne’ebé maka uza ba negósiu ki’ik sira selu $15.00 to’o $25.00. DNTP mós halo ona verifikasaun no rejistu ba propriedade Estadu hamutuk 605 ne’ebé ejiste iha postu lima hanesan Uatulari, Uatucarbau, Viqueque-Villa, Ossu no Lacluta. “Ami sei prepara formuláriu kontratu nian ba arendatáriu sira hodi selu taxa ba Estadu. Difikuldade ne’ebé ami hasoru maka distánsia do’ok, nune’e susar ba ami to’o iha fatin hanesan iha suku Bahatata no Uaibobo labele la’o ho motorizada no dala ruma kombustivél sai obstaklu ba ami hodi halo atendementu ba pedidu sira husi área rurál”, nia afirma. Enkuantu, hahú hosi janeiru to’o dezembru 2022, DNTP Viqueque konsege rekolla reseita hamutuk $24,397.00 ba kofre Estadu. Daudaun ne’e, Diresaun Terra no Propriedade munisípiu Viquque iha funsionáriu na’in-10 hodi fó atendimentu ba komunidade sira. Saúde Baucau klarifika informasaun kona-bá serimónia ko'a fita iha Fatulia https://tatoli.tl/2023/02/28/saude-baucau-klarifika-informasaun-kona-ba-serimonia-tesi-fita-iha-fatulia/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 BAUCAU, 28 fevereiru 2023 – Servisu Munisipál Saúde Baucau (SMSB) konsidera informasaun kona-ba tesi fita ne’ebé esplla iha rede sosiál facebook hanesan sensiasionál no menus koñesimentu. Diretór Servisu Munisipál Saúde Baucau, Domingos Reinaldo da Costa Guterres, esplika, serimónia tesi fita sintina relasiona ho programa Área La Soe Fo’er Arbiru (ALFA) ne’ebé Saúde Baucau hamutuk ho autoridade munisipál Baucau realiza iha suku Fatulia, postu administrativu Venilale tanba komunidade iha suku refere prienxe ona kritéria nu’udar ALFA. “Karik pesoál espalla informasaun ne’e seidauk iha koñesimentu ka bele mós hakarak espalla de’it no menus koñesimentu kona-bá programa (ALFA) ne’e, maibé ita sosializa ona to’o suku no aldeia,” Diretór Serbisu Munisipál Saúde Baucau hateten iha Vila Antiga, tersa ne’e. Parte komisaun hili toilet simples hosi komunidade ne’ebé konstrui rasik tuir konsénsia tanba hakarak hasa’e konsénsia komunidade hotu nune’e konsidera sintina mak fatin soe fo’er boot nune’e bele prevene hosi moras iha uma-kain. “Ita agradese ba komunidade tanba konstrui toilet tuir nia kbiit ekonomia maibé iha konsénsia uza sintina,” Domingos Guterres akresenta. Munisípiu Baucau to’o agora hamutuk suku 11 mak deklarasa ona ALFA komposta hosi postu administrativu Venilale hamutuk haat hanesan  suku Fatulia, Bahamori, Baduho’o no Uailaha. Hosi parte postu administrativu Vemasse iha suku tolu hanesan Ostico, Uaga’e no Caicua. Postu Baguia suku haat hanesan Afaloicai, Ossohuna, Defawasi no Uacala. Komunidade hosi suku 11 refere prienxe ona kritéria sai ALFA tanba kada uma iha ona mínimu toilet ida ne’ebé konstrui rasik hosi komunidade hafoin  sosializa kona-ba importánsia utililza toilet hodi prevene moras. Programa refere hahú implementa iha tinan-2019 liuhosi kooperasaun entre Ministériu Saúde parseiru dezenvolvemintu ne’ebé involve autoridade postu no suku hodi tama sai uma, sosializa no verifika komunidade konstrui no uza sintina maske kontrui ho simples. Prosesu deklarasaun ALFA liuhosi faze tolu hanesan hahú hosi suku sei kontinua ba postu administrativu no taka ho deklarasaun munisípiu bainhira suku 59 iha Baucau laiha ona komunidade soe fo’er arbiru. Saúde Baucau kontinua esforsu atu atinje tarjetu ALFA munisípiu iha fim do ano tinan-2023, maske antes ne’e paradu tanba pandemia covid-19. MF sosializa sistema mudansa ezekusaun orsamentu iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/01/mf-sosializa-sistema-mudansa-ezekusaun-orsamentu-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 VIQUEQUE, 01 marsu 2023 – Ministériu Finansa (MF), kuarta ne’e, halo konsultasaun no sosializasaun ba autoridade munisipál no lokál kona-ba mudansa sistema ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan-2023 iha munisípiu Viqueque. Xefe Departamentu ba Kapasitasaun Instituisionál, Fernando Manuel Ribeiro, hateten mudansa sistema ezekusaun refere ligada ho lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finanseira Públika (LEOGEGFP, sigla portugés), númeru 2/2022, dekretu-lei númeru 18 kona-ba programa orsamentál, dekretu lei númeru 19 kona-ba klasifikadór ekonómika inklui panorama orsamentál hosi tinan-2022-2023. “Konsultasaun sidadania nivel munisípiu Viqueque ho objetivu atu rona direta reprezentante povu no rekolla informasaun direta iha nivél suku, postu administrativu no munisípiu kona-ba impaktu dezenvolvimentu nasionál ba meta prinsipál atu redus ki’ak,”hateten nia iha ámbitu sosializasaun lei ezekusaun OJE 2023 iha salaun adminitrasaun Viqueque, kuarta ne’e. VIII Governu liuhusi MF nu’udar entidade ne’ebé hala’o konsultasaun sidadania hamutuk ho liña ministerial sira hanesan Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), Ministériu Obra Públiku (MOP), Bee-Timor Leste, Empreza Públiku (BTL,E.P), Eletrisidade de Timor Leste, Empreza Públiku (EDTL.EP). “Husi entidade iha nivel sub-nasionál no munisípiu ami halo prosesu elaborasaun ba planu anual 2024 no tinan sira tuir mai atu kontempla ba iha Grande Opsaun Planu nian”, katak nia. Tanba ne’e, iha tinan ida-ne’e MF dahuluk serbisu hamutuk entidade relevante sira hodi organiza konsultasaun sidadaun hamutuk iha munisípiu neen hanesan Bobonaru, Ermera, Viqueque, Aileu, Ainaru no Lautém. Konsultasaun ne’e diskute área importante sira hanesa saúde, edukasaun, agrikultura, peska, obra públiku, bee-moos no eletrisidade. “Ita fó biban ba autoridade suku sira hodi hato’o sira-nia hanoin kona-ba nesesidade munisípiu, atu tau hamutuk sai planu 2024 ba Grande Opsaun Planu, konsultasaun ne’e sei ramata iha loron 29 marsu no sei aprezenta iha Konsellu Ministru hotu sei kontinua aprezenta iha Parlamentu Nasionál (PN) iha loron 15 abríl 2023. Tanba ne’e ami agora rekolla informasaun sira-ne’e tenke fó benifisia ba povu nian moris”, katak nian. Iha fatin hanesan, Administradór Munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, haktuir, konsultasaun LEO ne’e importante tebes hodi ajusta ba planu 2024 nian, nune’e planu períoridade sira-ne’ebé sai nesesáriu liu ba munisípiu Viqueque nian. Lei Ezekusaun Orsamentu ne’e tuir situasaun real ka atuál iha lei orsamentu jestaun finanseiru la kondiz atu implementa tanba sistema ezekusaun iha mudansa tuir elementu funsaun idak-idak nian tanba antes ne’e akumaladu hamutuk maibé atuál fahe tuir klasifikasaun. Mudansa sistema pagamentu hanesan saláriu vensimentu no viajen lokál inklui internasionál ba funsionáriu kontratadu, kazuál, termu sertu, asesór nasionál no internasionál sira. Uluk klasifikadu ba rúbrika bens servisu maibé atuál tenke selu hosi despeza pesoál tanba razaun orsamentu refere sei la devolve fila. PR Horta husu Timor Resources kontinua hala’o perfurasaun mina https://tatoli.tl/2023/03/01/pr-horta-husu-timor-resources-kontinua-halao-perfurasaun-mina/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 DILI, 01 marsu 2023 - Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kuarta ne’e, simu audénsia empreza Timor Resources hodi atualiza prosesu perfurasaun mina-matan iha rai-maran ne’ebé la’o hela. “Iha enkontru ohin, Prezidente Repúblika rona ami ho mós fó opiniaun óinsa mak atu hala’o ba oin no Prezidente nafatin fó korajen, tanba ida-ne’e investimentu ida bootliu. Oras ne’e daudaun iha ho rekursu ne’ebé ita iha bele fó posibilidade makaas entermu ekonómia ba ita-nia nasaun, ne’ebé óinsa mak Timor Resources bele agora hala’o hakat ba oin,” Country Manajer Empreza Timor Resources, Filomeno Andrade, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau LObato, Bairru Pite. Timor Resources hakslok tebes bele iha oportunidade hasoru malu ho Prezidente Repúblika hodi  rona, nia  bele informa situasaun agora daudaun Timor Resources nian ho nia parseriu Timor GAP,  ko’alia kona-ba situasaun ne’ebé Timor Resources hala’o nia atividade oras ne’e perfurasaun mina matan tolu. Mina-matan tolu ne’e ninia rezultadu ne’ebé kompañia hetan fó korajen makaas tebes atu kontinua atividade. “Mina-matan ida ikus ne’ebé oras ne’e daudaun halo ne’e to’o ona iha metru rihun tolu atus ida,  informasaun jeolójiku ne’ebé hetan fó korajen makaas tebes atu hodi ramata perfurasaun ida-ne’ebé ami-nia planu atu metru rihun tolu atus lima, ida-ne’e semana ida ka rua tan ramata,” nia dehan. Hafoin hala’o atividade teste mina-matan kona-ba kuantidade ne’e parte Auotridade Nasionál Petróleu no Mineráls (ANPM) mak bele fó sai detallu tanba empreza sei relata relatóriu. Mina-matan daudaun ne’e iha Suai perfurasaun tolu hanesan iha Matai, Camnasa no Labarai, no  ida  ikus liu Labarai mak kle’an tebe-tebes. Tur dadus, rezultadu fó korajen tebes atu kontinua perfurasaun tanba rezultadu loloos sei hein hosi teste tanba daudaun ne’e halo hela preparativu ba teste ba mina-matan ne’e atu haree kapasidade ne’ebé iha. Loron mundiál feto, hamutuk forma no hakuak igualdade https://tatoli.tl/2023/03/02/loron-mundial-feto-hamutuk-forma-no-hakuak-igualdade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 COVALIMA, 08 marsu 2023 – Reprezentante administradór munisípiu Covalima, Francisco de Jesus Alves, hateten Organizasaun Internasionál World Vision komemora loron internasionál ba feto-sira ne’e hodi bele refleta tema “Hamutuk ita bele forma igualidade ba feto koletivamente hodi bele hakuak igualdade”. “Loron internasionál feto hanesan reflesaun boot ba ita-hotu, ba mane sira atu respeita no fó domin, fó oportunidade ba inan-feton sira no envolve iha kualker atividade hotu hanesan atividade polítika no seluk tan bazea bat ema ‘Hamutuk it abele forma igualdade ba feto koletivamente hodi bele hakuak igualdade’ ne’e,” Francisco de Jesus Alves hateten liuhosi nia diskursu, iha salaun AMC, Sukaer Laran, kuarta ne’e. Autoridade ne’e hateten, Timor-Leste mós hola parte hodi sai ona membru nasaun unidu no ratifika ona lei internasionál kona-ba feto no igualdade jéneru, trafíku umanu tanba feto hakilar bebeik ba sira-nia direitu. Nune’e, ho selebrasaun loron internasionál ba feto hanesan halo reflesaun boot atu respeita inan-feto sira hadomi sira, lori sira hanesan sai hanesan parseiru moris. Maske komemora loron internasionál feto barak la partisipa, maibé hafoin komemorasaun ne’e loron ida feto sira bele sai tilun no matan ba inan-feton sira ne’ebé la konsege partisipa iha komemora loron internasionál ba feto sira. “Ita mai ho kultura ne’ebé forti dala barak mane sempre tau iha oin, tanba tuir kultura mane mak tuur, feto sira iha kotuk.  Husu ba ita-hotu atu promove igualdade jéneru hotu-hotu hanesan nune’e ita hotu lori dezenvolvimentu ba oin,” nia dehan. Nia mós orgullu Organizasaun Internasionál feto komemora loron internasionál ba feto sira iha munisípiu Covalima. Jerente programa World Vision Covalima, João Moniz, reforsa organizasaun internasionál World Vision komemora loron internasionál feto iha Covalima tanba hetan apoiu fundu hosi USAID. “World Vision komemora loron internasionál feto tanba atu fó hatene feto Covalima oinsá bele kompreende kona-ba igualdade ba jenéru feto iha oportunidade atu avansa ba oin, hanesan ho mane sira hodi bele hola parte iha dezenvolvimentu,” nia hateten. Aleinde ne’e, feto envolve iha dezenvolvimentu no feto sira mós bele hola parte atividade sosiál kultura, polítika no ekonomia iha dezenvolvimentu Timor-leste. Komemorasaun loron internasionál feto ne’e partisipa hosi grupu juventude 16 no feto hamutuk ho parseiru sira no ho autoridade lokál iha Covalima. Tanba feto covalima mós la’ós iha kotuk ona maibé avansadu ona, hodi promove sai hanesan lideransa iha suku, promove joven sai lidér ba sira-nia maluk sira seluk iha komunidade no grupu sira. Matan Ruak vizita Fundasaun Lafaek Di’ak iha Triloka https://tatoli.tl/2023/03/03/matan-ruak-vizita-fundasaun-lafaek-diak-iha-triloka/ tatoli.tl Notísia 2023-03-03 BAUCAU, 03 marsu 2023 – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, vizita Fundasaun Lafaek Di’ak, klínika saúde komunidade Triloka, ne’ebé lokaliza iha postu administrativu Baucau Vila. Iha vizita ne’e, Matan Ruak hatete Governu Daualuk ninia investimentu mak prioritiza ema no atu atinje ida ne’e iha buat importante tolu mak hakarak ema ne’ebé iha saúde di’ak no moris naruk; ema ne’ebé matenek, domina siénsia no teknolojia atubele atualiza nia matenek no akompaña dezenvolvimentu mundu nian; no tau-matan ba ninia kualidade vida, tanba moris presiza aumenta nia rendimentu. “Se ita haree didi’ak iha aspetu kona-ba saúde nian, iha ligasaun ho atividade [klínika] tanba ita iha problema boot. Dahuluk mak ita-nia populasaun 47% sofre má nutrisaun, ne’e tanba mai hosi inseguransa alimentár. Ne’e kontribui boot ba kualidade ema iha ita-nia rain, tanba ne’e mak Governu kria programa barak para tenta ajuda kombate má nutrisaun, hanesan bolsa-da-mãe no programa sira seluk”, dehan. Xefe Governu apresia esforsu profisionál saúde sira ne’ebé mak servisu iha Klínika Fundasaun Lafaek Di’ak tanba ne’e área ida ne’ebé ejize koñesimentu profisionál no  kualifikadu para bele tau-matan ba ema. “Ita bele iha rekursu umanu maibé rekursu finanseiru no infraestrutura laiha ne’e difikuldade boot, nune’e konsentrasaun Governu nian ba profisionál saúde. Ezekutivu nia polítika konsentra bá área rua importante mak medida preventiva no seluk mak kurativa”, nia esplika. Xefe Ezekutivu rekomenda ba responsável klínika atu mantein koordenasaun di’ak ho ospitál Baucau, liuliu Ministériu Saúde liga ba serbisu fundasaun nian tanba falta rekursu entaun tenke halo jestaun di’ak hodi sustenta atividade iha tempu naruk. Diretór Fundasaun Lafaek Di’ak, Gregório Lobo Pinto, lembra fundasaun kria iha tinan 1999 no iha 2005 reorganiza-aan hodi harii klínika iha Triloka ne’ebé hanaran Klínika Ambulatória no iha 2007 hamosu tan Klínika Maternu Infantíl. “Momentu ne’ebá asina akordu ho Ministériu Saúde hodi serbisu hamutuk iha área ida ne’e. Klínika ne’e fó atendimentu ba komunidade iha suku Ostiku, Bukoli no Triloka”, katak. Durante ne’e fundasaun hasoru problema barak, liuliu falta rekursu umanu no finanseiru, tanba laiha médiku espesialista no iha de’it mak funsionáriu hamutuk na’in-25 maibé laiha osan atu selu. Fundasaun ne’e mós hetan ajuda hosi parseiru sira maibé bá hala’o de’it atividade no ba prosperidade empregadu sira-nian. Tanba ne’e, husu Governu atu disponibiliza médiku permanente hodi bele tulun fundasaun hodi fó tratamentu di’ak liu ba pasiente. Iha tinan 2022, fundasaun hetan ajuda finanseira hosi Servisu ba Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál (SASCAS) hamutuk rihun $10. Osan ne’e hodi sosa ekipamentu saúde, medikamentu no selu transporte ba Klínika Móvel. Partidu Os verdes realiza konferénsia dahuluk iha Baucau https://tatoli.tl/2023/03/04/partidu-os-verdes-realiza-konferensia-dahuluk-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-03-05 BAUCAU, 05 marsu 2023 – Partidu Os Verdes de Timor, domingu ne’e, realiza konferénsia dahuluk iha munisípiu Baucau hodi hasoru Eleisaun Parlamentár tinan-2023. Prezidente Partidu Os Verdes de Timor, António Lela Huno, esplika, objetivu konferénsia refere atu eleze strutura munisípiu, postu admistrativu inklui responsavél kaixa partidu hodi halo preparasaun hasoru Eleisaun Parlamentár. “Konferénsia dahuluk hafoin partidu hetan legalidade iha tinan-2022 no munisípiu Baucau foin realiza,” Prezidente Partidu Os Verdes de Timor iha Sentru Konvesaun Baucau (CCB, sigla Portugés) Vila antiga. Estrutura munisípiu Baucau funsiona hafoin partidu harii nune’e konferénsia dahuluk refere fó lejitimidade hosi kongresista sira ne’ebé sei lidera iha munisípiu Baucau durante mandatu tinan-lima ba oin. Orientasaun partidu fó sai ba kada estrutura iha munisípiu atu serbisu makaas hodi hetan konfiansa mínimu rihun lima kada munisípiu. Prezidente Os Verdes de Timor munisípiu Baucau, João Buka Tuir garante ho lejitimidade ne’ebé iha sei esforsu no serbisu hodi prepara hasoru Eleisaun Parlamentár iha fulan-maiu tinan ne’e. “Ita iha esperansa tanba joven sira iha vontade tomak nune’e hahú luta hodi haluha pasadu no partisipa iha globalizasaun hodi moris diak,” João Buka Tuir akresenta. Estrutura munisípiu kompostu Prezidente munisípiu, vise prezidenti na’in-lima, komisáriu munisípiu nain-50 no inklui responsavél kaixa hamutuk nain-500. Partisipa iha konferénsia refere kompostu husi reprezentante partidu hosi munisípiu Baucau, reprezentante autoridade munisípiu inklui kongresistaa hosi postu admistrativu neen hosi munisípiu. Autoridade Covalima husu guarda floresta kontrola sidadaun tesi ai arbiru https://tatoli.tl/2023/03/06/autoridade-covalima-husu-guarda-floresta-kontrola-sidadaun-tesi-ai-arbiru/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 COVALIMA, 06 marsu 2023 – Sekretáriu Administradór Munisípiu Covalima, Francisco de Jesus Alves, husu ba guarda floresta atu konstrola sidadaun uza mákina hodi tesi  ai  arbiru iha área urbana no ai-laran sira. “Ha’u husu ba guarda floresta tau atensaun bainhira iha vila laran sidadaun sira ko’a ai-hun ida tenke iha koñesementu liu-liu iha administrsaun liuhosi servisu Munisípiu Agua Saneamentu no Ambiénte ne’ebé  atu tau matan kona-ba ida-ne’e,” Francisco de Jesus Alves hateten liuhosi nia diskursu bainhira sai inspetór isar bandeira iha resintu AMC, Sukaer Laran, segunda ne’e. Autoridade Covalima husu guarda floresta Covalima atu kontrola relasiona kompañia sira  implementa projetu tesi ai-hun boot sira arbiru, hakfodak tesi ai monu tun ona. “Guarda floresta tenke kontrola mós iha área urbana, la’os tau matan iha ai-laran tuan de’it. Maibé ai-hun boot sira-ne’e labele tesi ai arbiru, nune’e bainhira atu tesi tenke hetan autorizasaun husi Administrasaun Munisípiu Covalima mak foin bele tesi,” nia hateten. Xefe Departamentu Reprezentasaun Territoriál Floresta Planta Indústria Covalima, Francisco Sarmento, konsidera preokupasaun hosi autoridade Covalima atu kontrola ema tesi ai arbiru ne’e pertinente tebes. “Ha’u hanoin, loos duni fó atensaun mai-ami nune’e ami sei halo servisu di’ak liu iha área urbana, bazea lei floresta liu-liu atu  koa ai. Ami identifika no ami akompaña prosesu koa ai iha área urbana bainhira sensór lian ami sempre to’o iha fatin,” nia dehan. Tanba ne’e, nia dehan, guarda floresta sufisiénte ona atu kontrola no atende komunidade sira ba rekerente halo sira-nia atividade. Tuir kritériu atu ko’a ai tenke hasai lisensa hosi Administrasaun Munisípiu Covalima (AMC) ka hosi floresta Covalima bele hatene ai ne’e, merese  bele koa ka la’e,  depende tékniku halo servei iha kampu. Funsionáriu guarta floresta planta Indústria no tékniku durante halo patrollamentu, iha Munisípiu Covalima hamutuk na’in-39. Estrada kilómetru 39 iha Baucau presiza hadi’a antes eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/06/estrada-kilometru-39-iha-baucau-presiza-hadia-antes-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 BAUCAU, 06 marsu 2023 – Estrada ho kilómetru hamutuk 39 iha munisípiu Baucau presiza normaliza hodi hasoru eleisaun parlamentár fulan-maiu tinan-2023. Diretór Servisu Munisipál Obra Públika Baucau, Pedro Alexandre Guterres Perreira, esplika, bazea ba rekomentdasaun hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Baucau iha loron 06 fulan-fevereiru kona-bá pedidu hadia estrada hodi hasoru eleisaun parlamentár tinan-2023 ne’ebé submete ona ba diresaun obra públiku nasionál. “Presiza tenke servisu nune’e fasilita bainhira transportasaun urna, materiál sensitivu iha tempu eleisaun,” Diretór Servisu Munisipál Obra Públika Baucau hateten iha Vila Nova, segunda ne’e. Totál kilómetru hirak-ne’e lokaliza iha postu administrativu Baguia, Quelicai, Laga, Vemasse no Venilale purvolta hamutuk fatin 16 hanesan suku Afaloicai, Ossohuna, Samalari, Burdu’u Atelari, Aebuti, Libagua, Abu, Uaiga’e, Macalaco ho kondisaun estrada grave hodi difikulta transportasaun matérial sensitivu no la’ós-sensitivu ba sentru votasaun. Bainhira hetan aprovasaun hosi nasionál, tuir planu servisu obra públika munisípiu prontu atu normaliza estrada hirak-ne’e nune’e fasilita prosesu eleisaun ho susesu. “Presiza duni fó apoia urjente nune’e eleisaun la’o ho di’ak, tanba festa demokrasia tinan-lima dala-ida,” Pedro Guterres akresenta. Pedro Perreira otimista prosesu administrasaun bainhira remata pedidu ne’ebé hato’o hosi nasionál hodi normaliza estrada sei akontese iha fulan-abríl tanba iha fulan-marsu ne’e sei iha faze preparasaun ezekusaun sistema orsamentu. Tuir dadus, provizoriumente STAE Baucau rejista eleitór hamutuk 98.629 no sei aumenta sentru votasaun hamutuk 25 no estasaun votu 30 ne’ebé iha eleisaun tinan-2022 estabelese sentru votasaun 125 no estasaun votu hamutuk 150. Grupu Komunitáriu hahú re-ativa konstrusaun EBF Uaibobo https://tatoli.tl/2023/03/06/grupu-komunitariu-hahu-re-ativa-konstrusaun-ebf-uaibobo/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 VIQUEQUE, 06 marsu 2023 — Xefe suku Uaibobo, postu Administrativu Ossu, munisípiu Viqueque, Golarte Melo Guterres, informa daudaun grupu komunitáriu  ne’ebé resposavél ba konstrusaun Ensinu Báziku Filiál (EBF) Uaibobo hahú  re-ativa serbisu konstrusaun tanba hetan pagamentu faze daruak hosi Governu. “Durante ne’e, ha’u akompaña grupu komunitáriu ba konstrusaun EBF Uaibobo sira hasoru duni dezafiu ba mobilizasaun materiál konstrusaun no pagamentu ba faze daruak 50%. Nune’e grupu sira la serbisu kuaze semana ida resin, maibé la’ós abandona serbisu ne’e la’e. Maibé dadaun sira re-ativa fali konstrusaun”, Autoridade Uaibobo, hateten ba Agência Tatali, iha adiministrasaun munisípiu Viqueque, segunda ne’e. Nia rekoñese, durante prosesu konstrusaun EBF Uaibobo enfrenta kondisaun estrada no klíma hodi mobiliza materiál difisil tebes materiál sira ba fatin konstrusaun. Nia afirma, implementasaun projetu komunitáriu ba konstrusaun EBF Uaibobo parte autoridade no grupu komunitáriu sira sei responsabel tomak hodi finaliza projetu ida-ne’e. “Foin lalais, sengunda ne’e grupu responsavél foti ona pagamentu ba 50%, aban ka bainrua ami nia grupu sira distribui tan materiál kontrusaun sira hanesan besi, baza halo uma nian kuda-kuda, kalen, rai henek no pinta uma nian,” nia afirma. Tuir kritériu pagamentu ba konstrusaun projetu komunitáriu faze haat mak hanesan faze dahuluk pagamentu ba 25%, pagamentu daruak nain iba 50%, faze datoluk 75% no faze ikus ba pagamentu 100% nian. Enkuantua konstrusaun EBF Uaibono aloka ba konstrusaun Eskola EBF Uaibobo iha sala tolu ho totál orsamentu ba konstrusaun hamutuk $116.976,18. Kioske 600 iha Viqueque hetan ona lisensa negósiu hosi SERVE https://tatoli.tl/2023/03/06/kioske-600-iha-viqueque-hetan-ona-lisensa-negosiu-hosi-serve/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 VIQUEQUE, 06 marsu 2023 — Negosiante ne’ebé loke kioske iha munisípiu Viqueque hamutuk 600-resin konsege halo ona rejista lisensa negosiu bá iha sukursál Servisu Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P) iha  munisípiu Viqueque. “Iha fulan novenbru tinan kotuk 2022, ami ba halo sosializasau ba nivél postu lima liuliu negosiante ki’ik sira no rejistu movél bá direta negosiante sira-nia fatin. Nune’e iha munisípiu Viqueque ita-nia negosiante kioske ki’ik sira-ne’ebé hala’o sira-nia atividade negósiu kuaze 600-resin mak rejistu no hetan ona lisensa negósiu nian”, Koordenadóra SERVE,I.P sukursál Viqueque, Cesaltina da Concieção Soares, hateten ba jornalista sira, iha ninia kanaar fatin, Beloi, Viqueque Villa, segunda ne’e. Cesaltina hatutan, maioria negosiante ki’ik sira iha munisípiu Viqueque ne’e seidauk hatene kona-ba prosesu lisensa nian, nune’e liu husi atividade sosializasaun ba negosiente sira maka foin sira komprende no halo rejistu ba negósiu. Prosesu rejistu ne’e, resposavél ne’e afirma  negosiante sira tenke iha dokumentu sira hanesan Billete Identidade (BI), maibé iha Viqueque barak maka seidauk iha BI.  Tanba ne’e, difikulta negosiante sira rejista nia negósiu. “Ami haruka sira ba trata tiha sira nian BI hafoin halo rejistu negósiu. Tanba atu kritériu rejistu tenke iha mapa negósiu, kartau eleitorál, karik kaben na’in tenke iha sertidaun kazamentu no BI maka ami foin prosesa rejista lisensa negosiante sira nian”, nia afirma. Tuir dadus husi fulan janeiru SERVE,I.P Viqueque rejistu foun hamutuk 17, rejistu unipesoal LDA haat no enin 13, halo renovasaun fatin, aumenta atividade no troka estrutura hamutuk 13, inklui halo alterasaun lima. Kona-ba taxa, nia dehan SERVE,I.P Viqueque rekolla husi fulan janeiru ho totál hamutuk $290 maka hatama kofre Estadu, taxa husi fulan fevereiru agora dadaun sei prosesu rekolla nian laran. “Ami hakarak husu ba negosiante ki’ik sira-ne’ebé seidauk rejista lisansa negósiu mai edifísiu sukursál SERVE,I.P hodi halo rejistrasaun”, nia sujere. Entretantu sukursál SERVE,I.P munisípiu Viqueque dadaun ne’e funsionáriu na’in-12 inklui koordenadór hodi halo atendimentu ba prosesu rejistu lisensa nian. Progresu konstrusaun postu saúde Tilomar atinje 81% https://tatoli.tl/2023/03/06/progresu-konstrusaun-postu-saude-tilomar-atinji-81/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 COVALIMA, 06 marsu 2023 – Diretora Servisu Saúde Munisípiu Covalima, Maria de Fátima Moniz, hateten progresu konstrusaun postu Saúde, iha suku Beiseuk, postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima atinje ona 81%. “Progresu konstrusaun postu saude iha suku Beiseuk, postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima atinje ona 81%,” Maria de Fátima Moniz hateten ba Agência Tatoli, iha resintu AMC, sukaer-laran, segunda ne’e. Progresu konstrusaun atinje ona 81% tanba konstrusaun ne’e nahe ona simentu, taka ona zinku,  parte kotuk rai naruk, entaun sira sei ateru nune’e iha tinan ne’e nia laran konstrusaun bele finaliza ona. Nune’e, nia husu kompañia atu aselera lalais konstrusaun tanba tuir loloos kompañia finaliza ona iha tinan kotuk, maibé tarde iha fulan hirak liuba labele hala’o servisu, razaun kompañia  pagamentu tarde,  nune’e nia progresu konstrusaun foin atinjé 81%. Tuir meta iha tinan ne’e, konstrusaun bele finaliza ona konstrusaun postu saúde, iha suku Beiseik, Postu  Administrativu Tilomar, Munisípiu covalima. Bazea ba kontratu postu saúde Raihun, suku Beiseuk, postu administrativu Tilomar ne’e, Konstrui hosi kompañia Carame Unipesoal, Lda, ne’ebé hahú konstrui iha 18-8-2021 sei finaliza 17 fevreiru 2022,  maibé to’o ohin loron seidauk finaliza konstrui foin atinji 81%  ne’ebé  ho totál orsamentu $295,785.42. Aviaun VH-PUY hosi Austrália hatun ekipamentu perfurasaun posu Lafaek iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/07/aviaun-vh-puy-hosi-austalia-hatun-ekipamentu-perfurasaun-posu-lafaek-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 COVALIMA, 07 marsu 2023 – Aviaun VH-PUY hosi Austrália, tersa (07 marsu) daeersan ne’e, transposta no hatun ekipamentu perfurasaun mina posu Lafaek ne’ebé lokaliza iha suku Labarai, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima, hodi entrega ba Kompañia Internasionál Timor Resources hodi hala’o kna’ar. “Ohin dadeer aviaun VH-PUY mai ne’e lori ekipamentu prejiza urjente, nune’e atu bele ramata perfurasaun mina posu Lafaek. Ami hein ho ida-ne’e aviaun sei la mai lori tan ekipamentu tanba ida-ne’e ramata ona,” Jerente Timor Resources, Filomeno Andrade, informa ba Agência Tatoli, iha Aero Portu Comandante-Em Chefe Das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão iha Covalima. Aviaun VH-PUY hosi Australia mai iha Timor-Leste tun iha Aero Portu Comandante-Em Chefe Das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão tuku 07h00 dadeer, hafoin ne’e kompañia Bolore tula kedas ekipamentu perfurasaun posu mina Lafaek ba fatin perfurasaun. Hafoin hatun ekipamentu perfurasaun posu Lafaek ne’e, aviaun VH-PUY mós tula fali materiál  espluzivu no radiativu ne’ebé lori halo perfurasaun mina posu Feto Kmaus ho Liurai iha Covalima. Nia hautan, aproveita oportunidade ida-ne’e atu informa aleinde aviaun hatun materiál aviaun mós tula fali materiál espluzivu no radiativu ne’ebé uluk hodi hala’o perfurasaun posu mina-matan   Feto Kmaus ho Liurai. Kompañia Timor Resources mós hato’o agradese, tanba  aviaun VH-PUY lori ekipamentu perfurasaun tun sedu iha Aero portu Comandante-Em Chefe Das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão hodi hatun ekipamentu. Molok ekipamentu atu tun iha Aero portu Kompañia Timor Resources mós halo kolaborasaun di’ak ho autoridade no parte seguransa mós fó seguransa hodi asegura no mobiliza materiál espluzivu no radiativu hosi mina-matan Lafaek nune’e atu tula fali ba Austrália. CAC rona ona sasin 20 ba kazu ró Haksolok https://tatoli.tl/2023/03/07/cac-rona-ona-sasin-20-ba-kazu-ro-haksolok/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 DILI, 07 marsu 2023 – Diretór Investigasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), José Veridiál, informa CAC rona ona sasin ema na’in-20 ba kazu Ró Haksolok. “To’o agora ita bolu ona ema 20 sai sasin ba Ró Haksolok”, José Veridiál, hateten ba jornalista sira iha edifísiu CAC, tersa ne’e. Nia dehan, CAC sei kontinua bolu sasin prinsipál sira ba kazu Ró Haksok atu bele arolla sira nia deklasaun ba kazu Ró Haksok nian. “Ba oin ita sei bolu tan ema balun ne’ebé ita konsidera hanesan nia mak sasin save ba Ró Haksolok maibé to’o agora sasin ne’e nia paradeiru seidauk hetan, entaun ita sei halo hela esforsu atu buka hetan sasin ne’e hodi rona ninian depoimentu”, nia informa. José Veridiál, husu ba públiku atu depozita konfiansa ba CAC hodi bele atende prosesu investigasaun ba kazu Ró Haksolok. Delegasaun kompeténsia ne’ebé Ministériu Públiku fó ba CAC atu haree no investiga ba kazu 32. Husi kazu ne’e barak liu halo investigasaun ba projetu sira ne’ebé mak iha Zona Espesiál Ekonómia Merkadu Sosiál (ZEEMS) inklui kazu Ró Haksolok.Tanba ne’e CAC husu ba públiku hodi fó tempu ba CAC atu investiga didi’ak kazu sira ne’e. Mina iha posu Liurai-Feto Kmaus sei halo teste haree valór komersiál https://tatoli.tl/2023/03/07/mina-iha-posu-liurai-feto-kmaus-sei-halo-teste-haree-valor-komersial/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 COVALIMA, 07 marsu 2023 – Jerente Kompañia Internasionál Timor Resources, Filomeno Andrade, hateten mina rai-maran posu Liurai ho Feto Kmaus, iha munisípiu Covalima sei halo teste atu haree valór komerisiál. “Posu Liurai ho Feto Kmaus sei halo teste hodi haree kapasidade ho valór komerisiál. Tuir estudu hosi laboratóriu fó indikasaun di’ak. Ami sempre hato’o ita sorte mina-matan tolu bele konsidera iha rezultadu di’ak,” Filomeno Andrade hateten ba Agência Tatoli, iha Aero Portu Comandante-Em Chefe Das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Covalima, tersa ne’e. Maibé, nia dehan, avaliasaun finál no kuantidade mina ida-ne’e depende teste ne’ebé hala’o, tanba kompañia sei hato’o ba Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) mak sei fó sai nia rezultadu. “Tanba prosesu teste hala’o iha mina-matan ne’ebé prosesu tau ekimentu hodi hatun ba kraik  haree foka iha seksaun área ne’ebé ita hatene, iha mina ka gas nian ekipamentu mak sei hatudu nia valór kuantidade ne’ebé mak iha,” nia hateten. Antes ne’e, kompañia haruka ona amostra ba li’ur no nia rezultadu hatudu di’ak, tanba iha indikasaun mina ho gas ne’ebé haruka ba li’ur hanesan posu Feto Kmaus ho Liurai nia rezultadu hirak ne’e mai, iha mina mós ho kualidade di’ak no rezultadu di’ak, agora kona-ba kuantidade sei halo teste iha perfurasaun hodi haree iha valór komesiál ka lae. “Mina-matan Feto Kmaus ho Liurai sei hala’o teste hotu hanesan agora ami prepara atu halo teste iha mina matan posu Lafaek,” nia dehan. Entertantu, iha loron 27 fulan-outubru tinan 2021, Primeiru Munistru Taur Matan Ruak hala’o lansamentu ba perfurasaun mina-mantan iha rai-maran ba dahuluk iha posu Feto Kmaus, iha munisípiu Covalima. PR Horta-PR Siera Leone diskute konsolida g7+ atu promove pás https://tatoli.tl/2023/03/07/pr-horta-pr-siera-leone-diskute-konsolida-g7-atu-promove-pas/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 DILI, 07 marsu 2023 - Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hasoru malu ho nia omólogu hosi Sierra Leone, Julius Maada Bio, hasorui malu no diskute atu konsolida liután organizasaun g7+ hanesan plataforma ida hodi promove pás no estabilidade iha nasaun membru g7+. Tuir nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e, haktuir katak reforsa ba organizasaun hosi Estadu frájil konsidénsia ho dinámika jeopolítika mundiál ne’ebé prejudika mós Estadu frájil no menus dezenvolvidu. Enkontru ne’ebé hala’o iha marjen Konferénsia husi Paízes Menus dezenvolvidu (Least Development Countries) ne’ebé realiza entre loron 4 to’o 9 fulan-marsu iha Doha, Qatar. Xefe Estadu hosi Timor-Leste no Sierra Leone mós diskute kona-ba falta atensaun hosi komunidade internasionál ba nasaun hirak ne’e, hodi hamosu presaun sosiál-ekonomia. Líder Na’in rua mós konkorda katak, organizasaun g7+ nee relevante liu no iha kbiit atu hetan dame no dezenvolvimentu iha nasaun sira-ne’ebé afetadu hosi konflitu, liuhosi advokasia konjunta, aprende hamutuk no kolabora malu. Timor-Leste no Sierra Leone konkorda kriasaun ekipamentu espesializadda ba Paízes Menus Dezenvolvidu no afetadu husi konflitu, hodi atende situasaun epesífika, tuir mekanizmu husi kada nasaun. Dadaun ne’e, G7+ mos dezenvolve hela roteiru ida, ho envolvimentu entidade oioin iha rejionál no globál, inklui forum influensiadu atu mobiliza apoiu ba nasaun frájil no afetadu hosi konflitu. Durante konferénsia Prezidente Repúblika, José Ramos Horta promete ko’alia ho komunidade internasionál atu kontinua apoia nasaun frájil sira. “Sei ko’alia kona-ba ajuda internasionál, oinsá atu sai di’ak liu, duke antes, tanba falla la’ós de’it ita-nia Governu ka nasaun terseiru mundu, tanba ajudu ne’e la diretamente ba dezenvolvimentu, maibé liu-hosi estudu lubun ida,” Horta hateten. Entretantu g7+ kria iha tinan 2010 no membru hamutuk 20 mak hanesan Afeganistaun, Burundi, Chade, Comores, Costa do Marfim, Guiné-Bissau, Haiti, Iémen, Ilhas Salomão, Libéria, Papua Nova Guiné, República Centro-Africana, República Democrática do Congo, São Tomé e Príncipe, Serra Leoa, Somália, Sudão do Sul, Timor-Leste e Togo, ho populasaun hamutuk 1,5  mil millaun. Sentru Saúde Viqueque-Vila rejista kazu pozitivu dengue na’in-13 https://tatoli.tl/2023/03/07/sentru-saude-viqueque-vila-rejista-kazu-pozitivu-dengue-nain-13/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 VIQUEQUE, 07 marsu 2023 — Xefe Sentru Saúde Postu Viqueque-Vila, munisípiu Viqueque, Celestina da Silva Alves, informa tuir dadus hahú hosi janeiru to’o marsu ne’e rejista kazu moras pozitivu dengue na’in-13. Xefe Sentru Saúde Postu Viqueque-Vila, munisípiu Viqueque, Celestina da Silva Alves. Imajen/Vitorino Lopes da Costa “Ami hahú rejista kazu dengue ne’e husi fulan janeiru, fevereiru no marsu nian laran ne’e hamutuk na’in-13, balun alta ona no balun kontinua baixa iha ospitál internamentu Viqueque-Vila hodi hetan tratamentu hosi pesoal saúde sira”, Celestina da Silva Alves, hateten ba jornalista sira, iha sentru saúde postu Viqueque-villa, tersa ne’e. Ho kazu dengue ne’e, nia dehan daudaun ne’e ekipa saúde hala’o hela funigasaun ba área risku sira hodi prevene no kombate kazu ne’e. “Hosi kazu dengue ne’e, ami halo mós promosaun saúde ba komunidade sira iha postu Viqueque villa hodi halo mós limpeza jerál ba bairru sira, esforsu sira-ne’e oinsa ita bele redús kazu dengue ne’ebé daudaun ne’e rejista iha sentru saúde. Ami mós halo fumigasaun ba área afetadu ba dengue iha suku Caraubalo”, nia afirma. Resposavél ne’e mós husu ba ba abitante sira iha postu Viqueque villa atu so’e lixu ka fo’er sira hanesan lata mamuk, água mamuk, roda aat sira, bee naliun sira tenke fakar atu susuk labele moris iha laran. “Kona-ba ai-moruk hodi halo atendimentu ba pasiente dengue ami sei sufisiente hodi fó ba ita-nia pasiente sira ne’ebé pozitvu dengue”, nia realsa. DNTT Viqueque rekolla reseita $6.900 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/03/08/dntt-viqueque-rekolla-reseita-6-900-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 VIQUEQUE, 08 marsu 2023 — Hahú hosi janeiru to’o marsu tinan ne’e, Diresaun Nasionál Transporte no Terreste (DNTT), munisípiu Viqueque, konsege rekolla reseita $6.900 hodi hatama kofre Estadu. “Reseita ne’ebé, ami-nia Diresaun rekolla ba kofre Estadu, iha fulan janeiru to’o marsu ne’e hamutuk $6.900”, Diretór Serbisu Diresaun Nasionál Transporte no Terreste (DNTT) munisípiu Viqueque, Elvino da Cruz, hateten ba Agência Tatoli, iha kna’ar fatin Beloi, kuarta ne’e. DNTT rekolla reseita hirak ne’e hosi inspesaun karreta, motórizada, troka naran, lisensa trázitu, renovasaun ba transporte públiku, renovasaun karta kondusaun no ezame ba karta kondusaun. Atu trata karta kondusaun ne’e, nia dehan DNTT hahú loke iha fulan outubru to’o dezembru 2022 no konsege prodús karta kondusaun 648 no daudaun sei kontinua loke inskrisaun ba karta kondusaun. “Kona-ba dazafiu ne’ebé ami enfrenta ba atendemintu karta kondusaun nian maka laiha fatin ba teste eskrita ba kandidatu karta kondusaun sira iha munisípiu Viqueque. Nune’e husu ba Governu tau mós atensaun ba fatin ne’e”, nia sujere. Dezafiu seluk, Resposavél ne’e dehan rede ínternet ne’ebé iha eskritóriu provizóriu DNTT Viqueque laiha hodi fasilita serbisu atendimentu “Tanba ne’e, ami fó de’it karta kondisaun ba motorista sira ho provizóriu tanba ami laiha mákina imprime karta kondusaun. Tanba ne’e husu Governu latu fó atensaun sériu ba asuntu ne’e”, nia afirma. Tuir dadus reseita ne’ebé DNTT rekolla iha tinan 2021 hamutuk $34.450.00, iha tinan 2022 $57.007.50. Asembleia postu Viqueque-vila diskute programa implementasaun PMOPA https://tatoli.tl/2023/03/09/asembleia-postu-viqueque-vila-diskute-programa-implementasaun-pmopa/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 VIQUEQUE, 09 marsu 2023 - Membru Asembleia postu adiministrativu Viqueque vila, munisípiu Viqueque, hahú diskute kona-ba programa periorídade  kada suku nian ba implementasaun Progroma Mão de Obra Postu Administrativu tinan 2023. Tuir Administradór postu Viqueque villa, Duarte Soares Bradão, hateten asembleia postu Viqueque kompostu husi xefe suku no estrutura suku diskute ona programa implementasaun POMPA ba tinan ida-ne’e. Nune’e kada suku ida-idak sei aprezenta sira-nia programa periorídade suku ida-idak nian ne’ebé kada suku identifika ona. “Planu kada suku maka lori mai iha postu hodi halo diskusaun no halo aprovasaun. Hafoin aprovasaun hotu ami kontinua aprezenta rezultadu programa suku ida-idak nian ba munisípiu Viqueque hodi halo transferensia orsamentu ba konta bankária postu administrativu nian hodi implementa programa PMOPA ida-ne’e”, Duarte Soares Bradão, hateten ba Agência Tatoli, iha postu Viqueque vila, kinta ne’e. Autroridade ne’e hatutan, tipu atividade sira-ne’ebé priense iha programa PMOPA depende kada suku ida-idak ninia identifikasaun, hanesan balun realiza limpeza iha semitériu públiku, kuda ai-oan, hamoos baleta, balun ateru dalan kuak sira suku laran no seluk tán. Ba implementasaun programa PMOPA ba tinan ida-ne’e, Governu prevee iha OJE ba postu administrativu Viqueque Villa ho totál $100,000.00, sei envolve traballadór hamutuk 931, totál tipu atividade hamutuk 47. “Ho nune’e, ami sei implementa programa PMOPA fahe ba faze rua, faze dahuluk sei implementa tipu atividade hamutuk 24 no faze daruak implementasaun atividade  23”, nia afirma Postu Viqueque Villa ho totál suku 10, komposta husi suku Uma Uain-leten, Uma Uain Kraik, Caraubalo, Bibileo, Luka, Bahalara-Uain, Uaimori, Uma ki’ik,  Fatudere no  Maluru. MS avalia kompaña imunizasaun integradu rutina iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/09/ms-avalia-kompana-imunizasaun-integradu-rutina-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 COVALIMA, 09 marsu 2023 – Ministériu Saúde liuhosi Diretór Nasionál Orsamentu Jestaun no Finansa, Miguel Maria, kinta ne’e, hala’o avaliasaun ba implementasaun programa kompaña imunizasaun integradu rutina iha munisípiu Covalima. “Ha’u hanoin primeiru kedas ita hala’o kampañia ne’e, iha sinál hatudu partisipasaun komunidade Covalima makaas tebes. Bainhira ita halo avaliasaun primeiru kedas, ha’u dehan ba diretora saúde parese semana ida liu, ita bele kompleta ona nia rezultadu hatudu hanesan ne’e,” Miguel Maria hato’o liuhosi nia diskursu iha salaun saúde Polo, Covalima. Nune’e, nia dehan, Diretór servisu munisipál saúde iha 13, kuaze servisu ne’ebé dirije hosi feto,  hatudu nia atinjimentu ne’ebé di’ak, nune’e feto nia papél importante tebes. Covalima nia atinjimentu la’ós iha kampañia vasinasaun maibé intermu sira seluk mós, Covalima diretora rasik mak lidera, RAEOA no Manufahi iha diretora no Dili kuaze iha kampañia vasina COVID-19, Dili okupa númeru dahuluk. “Ita-halo aprosimasaun tanba narureza inan ne’e fiar-liu, nune’e promove nafatin igualdade jéneru no ita hotu kompleta malu hodi halo dezenvolvimentu. Ohin, ita-nia atinjimentu ne’ebé Covalima hatudu, la’ós servisu saúde mesak maibé  apoiu autoridade, seguransa no ita-boot sira-nia apoiu hodi disemina informasaun ba oan no inan sira nia konsénsia atu dezenvolve nasaun sai forte,” nia dehan. Tanba ne’a, nia parte hato’o parabéns ba munisípiu Covalima tuir loloos nu’udár koordenadór mai halo kontrola, tanba kestaun servisu ne’e kontrola  liuhosi koordenadór programa munisípiu  halo monitoriza no laiha labarik ida mak husik iha kotuk. Diretora servisu saúde Munisípiu Covalima, Maria de Fátima Moniz reforsa, implementasaun programa  kompaña imunizasaun integradu rutina  foin to’o semana rua de’it, Covalima atinje ona alvu 6000-resin “Ita-nia alvu kiik 6000-resin maibé foin tama iha semana daruak ita atinje ona 100%, entaun ami tuur hamutuk hodi hasa’e tan númeru alvu nune’e bele kobre hotu nune’e labele husik labarik ida iha kotuk. Hafoin hasa’e alvu 7,983 rezultadu hatudu katak kobre 102.3% ekivalente ho númeru 8, 263,” nia hateten. Programa kampañia imunizasaun integradu rutina haat atinje 102.3% hosi produtu vasinasaun ba polio atinje 100%, PCV 100%, vitamin A atinei 90.5 % maibé produtu alvendazol mak atinje de’it 80% tanba alvu laiha ona. Entertantu, iha loron 12 fulan janeiru tinan 2023, Ministériu Saúde hala’o lansamentu kampañia imunizasaun integradu rutina iha munisípiu Covalima. Munisípiu Covalima ho nia suku 30, estabelese postu kampaña nasionál imunizasaun iha  aldeia 148, aumenta tan pós vasina iha eskola pre-eskolár hamutuk postu-159. Eskola Filiál 1.2 Aitoun ameasadu monu https://tatoli.tl/2023/03/10/eskola-filial-1-2-aitoun-ameasadu-atu-monu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 COVALIMA, 10 marsu 2023 – Eskola Filiál 1.2 iha aldeia Aitoun, auku Fatululik, postu administrativu Fatululik, munisípiu Covalima ameasadu atu monu tanba kauza hosi dezastre naturál. Eskola Filiál Aitoun ameasadu atu monu tanba didin-lolon ho bebak ne’e kuak no dodook ona. Imajen Tatoli/Celestina Teles. “Ami-nia eskola ida-ne’e la seguru ba ami ho razaun katak eskola ida-ne’e amaeasadu atu monu tanba kauza hosi dezastre naturál halo rai monu, tanba korrente mota Loles makaas hodi rai monu nune’e fó impaktu ba eskola refere,” Porfesór Marcelino de Jesus hateten ba jornalista sira, iha aldeia Aitoun, sesta ne’e. Nune’e, nia husu ba Governu atu hadi’a lalais eskola refere ho urjente tanba durante tinan barak ona estudante sira hala’o prosesu aprendijazen iha sala-de-aula ne’e ladún seguru. Alende dezastre naturál fó amaesa ba eskola, maibé haree kondisaun eskola sala tolu ne’ebé didin ho bebak agora daudaun dodook no kuak atu monu, zinku iha kakuluk mós kuak ona, nune’e bainhira iha tempu udan estudante sira hala’o prosesu aprendizajen la seguru. Koordenadór eskola  Filiál 1.2 Aitoun, Francisco  da Costa Bere hateten, dezastre naturál halo aliserse eskola sorin atu monu ona, tanba impaktu hosi korenta bee-mota Loles ne’ebé boot halo rai monu, nune’e fó ameasa ba eskola refere. “Ami-nia eskola ida-ne’e ameasa atu monu impkatu hosi dezastre naturál no estudante sira laiha fatin ba sira atu halimar, nune’e bainhira intervalu estudante sira halimar de’it iha sala laran, tanba resintu eskola nakonu ho taho,” nia dehan. Aleinde eskola ne’e ameasadu hosi dezastre naturál, maibé haree kondisaun eskola turma ba primeiru siklu ho terseiru siklu haree kondisaun sala-de-aula ladún favoravél ba estudante sira atu hala’o prosesu aprendizajen. Razaun la seguru tanba kondisaun eskola ne’ebé didin ho bebak hahú kuak, dodok, uma kakuluk mós kuak ona nune’e halo estundate sira la seguru ona, tanba iha sala-de-aula ne’e haree hanesan ema halai natar. Ho kondisaun eskola ne’e nu’udar koordenadór hato’o hela de’it proposta ba ministériu relevante maibé to’o ohin loron laiha resposta. Eskola Filiál 1.2 Aitoun iha suku Fatululik ho nia profesór na’in-hitu (7) kompostu hosi profesór permanente na’in-tolu (3), kontratadu na’in-tolu (3) ho profesór volontáriu na’in-ida (1), ho totál estundate na’in-96. MOP loke ona konkursu públiku ba manutensaun auto estrada iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/10/mop-loke-ona-konkursu-publiku-ba-manutensaun-auto-estrada-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 COVALIMA, 10 marsu 2023 – Ministériu Obra Públika (MOP) loke ona konkursu públiku atu halo manutesaun ba auto estrada  iha munisípiu Covalima ne’ebé nakfera, tanba impaktu hosi udan. “Kona-ba auto estrada halo ona konkursu, iha pergunta barak hosi kompañia partisipa iha prosesu konkursu públiku, entaun prosesu dada naruk. Tanba, ita presiza halo klarifikasaun hotu agora ita  tenta atu rezolve. Importante mak ha’u dehan prosesu la’o ona,” Ministériu Obra Públika (MOP), Abel da Silva Pires, hateten ba jornalista sira iha aldeia Aitoun, sesta ne’e. Iha-ona komapañia manán-na’in,  molok  ne’e promete dezembru atu finaliza tanba kompañia submeter tan pergunta, entaun presiza halo klarifikasaun oioin no tenke reponde tanba prosesu konkursu mak hanesan ne’e no bainhira ramata bele hadi’a ona. “Importante verifika ona hosi AND, nune’e atu bele rezolve estrada monu no naksobu, ita rezolve inklui pasajen ba populasaun Matai.  Ita sei harii ponte nune’e bele fasilita sira bele la’o,  se lae komunidade hakur auto estrada ho manuál difikulta no perigu ba sira-nia moris. Maibé tenke pasiénsia tanba prosesu konkursu sei la’o hela,” nia dehan. Antes ne’e, iha 02 fulan-marsu tinan 2023, Diretór Servisu Obra Públika Munisípiu Covalima, Alberto Cardoso, hateten Enjeñeiru Servisu Munisipál Obra Públika Covalima halo ona observasaun no identifika kondisaun auto estrada ne’ebé iha parte suku Matai entre bairru Holbelis nakfera tanba impaktu hosi udan. Entertantu auto estrada iha Suai inaugura iha 17 novembru 2018 ne’ebé inaugura hosi eis Ministru Obra Públika, Salvadór Eugenio Soares dos Reis Pires ho eis Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira. Auto estrada ne’ebé liga Fatucai ba Zumalai ho kilométru 30.3 hodi gasta orsamentu Millaun $304. PR Horta bele husu fiskalizasaun prévia projetu-lei Rádiu Difuzaun https://tatoli.tl/2023/03/10/pr-horta-bele-husu-fiskalizasaun-previa-projetu-lei-radiu-difuzaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 DILI, 10 marsu 2023 — Deputada bankada CNRT, Carmelita Caetano Moniz, hateten Prezidente Repúblika (PR) bele husu fiskalizasaun prévia ba projetu-lei Rádiu Difuzaun espesífiku ba iha artigu ida-ne’ebé ko’alia kona-ba rádiu dutrináriu ne’ebé  fó dalan ba  partidu polítiku bele harii rádiu no televizaun. “Lei ne’e aprova tiha ona iha (PN), Prezidente Repúblika no depois mós bele fó fila ba Deputadu sira iha bankada Parlamentá. Se haree katak artigu balun la kondús ho prinsípiu konstituisionál no viola fali lei komunikasaun sosiál ida ne’e bele ezerse funsaun tuir konstituisaun fó Prezidente husu fiskalizasaun prévia konstituisionalidade. Parlamentu Nasionál liuhosi Deputadu sira bele husu fiskalizasaun abstrata konstituisionalidade ba lei ruma nia sente la loos,” Deputada Carmelita Caetano Moniz hateten ba jornalista sira iha PN, sesta ne’e. Timor-Leste presiza duni lei rádiu difuzaun atu regula rádiu ho televizaun sira -ne’ebé iha Timor-Leste ba sira-nia lala’ok operasaun tomak ida-ne’e laiha dúvida, maibé  hosi parte bankada CNRT la konkorda ho rádiu dutrinária ne’ebé fó bibán ba partidu polítiku sira mós harii rádiu ho televizaun. “Ida-ne’e ami la konkorda, tanba la garante rádiu no televizaun partidu polítiku ne’e la garante indepedénsia, la garante imparsialidade, la garante neutralidade, la garante objetividade, la garante direitu resposta, la garante mós direitu retifikasaun ba buat sira hotu ne’e la garante,” nia dehan. Tanba bankada CNRT sente katak partidu polítiku labele harii nia mídia komunikasaun, buat ida mídia komunikasaun sosiál ne’e bele hadook an hosi podér polítiku no podér ekonómiku, ne’e hateten iha ita-nia lei komunikasaun sosiál klaru tebes. Katak, mídia komunikasaun sosiál sira tenke hala’o sira-nia funsaun liuhosi jornalista sira tenke imparsiál, independente, objetividade, neutralidade no hasees sen an hosi podér polítiku no podér ekonómiku. “Agora mak partidu polítiku mak harii rádiu no televizaun, primeiru labele hases an ona hosi podér polítiku, tanba rádiu no televizaun partidu nian ne’e ko’alia interrese partidu nian de’it. Tanba ne’e CNRT la konkorda, ami vota abstensaun,” nia dehan. CNRT vota abstensaun tanba ezemplu rádiu dutrináriu ne’e ko’alia kona-ba rádiu relijozu, rádiu komunitária, rádiu asosiativa sira-ne’e presiza duni atu iha lei ida atu regula sira-nia operasaun,  maibé iha ne’eba prevee mós permite partidu polítiku bele loké, ida-ne’e mak CNRT  deskorda. Tanba prinsípiu mídia komunikasaun sosiál ne’ebé hatur iha konstituisaun ho lei komunikasaun sosiál ne’ebé nu’udar baze, proibe atu mídia komunikasaun sosiál tomak hadook an hosi podér polítiku no ekonómiku. No ho ida-ne’e, Conselho de Impresa Timor-Leste (CI) atu halo kontrolu óinsa ba rádiu no televizaun partidu polítiku ne’e, tanba CI iha atu fó sansaun, kontrola, rejista no regula mídia no jornalista sira-nia lala’ok. Enkuantu, Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária iha loron 06 marsu ne’e aprova finál globál ba projetu-lei númeru 35/V(4a)-Lei Rádiu Difuzaun ho votu a-favór 37, kontra 0 no abstensaun 14, ho aprovasaun ne’e sei envia ba Prezidente Repúblika ne’ebé kompeténsia prerogativu atu promulga ka veta. Iha projetu-lei ne’e ne’ebé halo ona nia redasaun finál iha artigu 44 (Exersísiu atividade rádiudifuzan doutrinária) ne’ebé pretende partidu polítiku sira bele ezerse atividade  rádiudifuzaun doutrinária hodi rejistu iha CI no hetan lisensa hosi Autoridade Nasionál Komunikasaun. CNE husu ofisiál supervizaun eleitorál 170 iha Bobonaro garante independénsia iha eleisaun https://tatoli.tl/2023/03/13/cne-husu-ofisial-supervizaun-eleitoral-170-iha-bobonaro-garante-independensia-iha-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 BOBONARO, 13 marsu 2023 – Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) ho Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) munisípiu Bobonaro, segunda ne’e realiza formasaun ba Ofisiál Supervizaun Eleitorál na’in-170 ho tema ‘eleva koñesimentu hodi garante prosesu eleisaun la’o ho transparante, livre no justu’ no husu garante independénsia iha eleisaun. Vise-Prezidente CNE, Domingos Barreto, husu ofisiál supervizaun eleitorál sira iha munisípiu Bobonaro atu serbisu ho responsabilidade hodi garante independénsia iha eleisaun parlamentár ne’ebé tuir kalendáriu sei realiza iha loron 19 fulan-maiu tinan 2023. CNE nu’udar órgaun ida-ne’ebé mak independente ho papél ne’ebé prevista ona iha konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-leste (RDTL) ho nia kna’ar atu superviziona aktu eleitorál. “Mai iha CNE tau imi nia-aan hanesan órgaun ida-ne’ebé independente, atu tau matan ba aktu ne’ebé ke ita -ia país halo, ha’u hatene ita hotu-hoti iha partidu polítiku, maibé ida-ne’e tenke rai iha kotuk, tau iha laran de’it, mai iha-ne’e la hatudu partidu, mai iha-ne’e hanesan ema independente atu tau matan ba aktu eleitorál tomak ne’ebé mak ita atu halo,” nia hateten iha atividade formasaun ne’ebé realiza iha salaun Alfándega munisípiu Bobonaro. Nia dehan, ofisiál supervizaun eleitorál presiza serbisu hamutuk ho STAE oinsá mak atu garante eleisaun ho imparsiál, neutrál nune’e sidadaun sira atu ezserse sira-niia direitu votu ho konsiénsia rasik. Maske estatutu ofisiál supervizaun elitorál kontratadu, maibé serbisu hanesan funsionáriu nune’e bainhira hala’o kna’ar iha kampaña eleitorál no eleisaun la tuir baze legál ne’ebé iha, sei aplika lei funsionáriu públiku artigu 241 ne’ebé ko’alia kona-bá neutralidade iha serbisu. “Imi hala’o kna’ar la neutrál maka ema seluk levanta, ida-ne’e la’ós CNE mak ba hasoru, maibe individuál-individuál ne’ebé komete hahalok ida ne’e mak ba hasoru, tanba ne’e rai imi-nia partidu,” nia fó hanoin. Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João de Fátima do Carmo, apela ba ofisiál supervizaun eleitorál sira atu serbisu ho responsabilidade, vontade no la haliis ba partidu polítiku sira, tanba xave ba susesu iha eleisaun parlamentár tinan ne’e iha CNE-STAE nia liman. “Importante mak imi tenke halo imi-nia serbisu tuir enkudramentu, baze legál sira-ne’ebé mak kesi ita-boot sira,” nia hateten. Komandante PNTL Munisípiu Bobonaro, Superitendente Atoninho Mauluta, hateten PNTL sei apoia CNE-STAE tanba ne’e enkorajaa ofisál supervizaun eleitoral sira tenke tau aas disiplina iha oras serbisu no kumpre lei. “Imi tenke rona didi’ak, tama iha terrenu ne’e ita labele husu malu ona, se lae to’o ikus ita serbisu kolen-kolen, eleisaun liu tiha, sira hotu-hotu ba ona parlamentu, Governu loos hotu ona, imi mak ba fali iha tribunál, ne’e problema,” komandante ne’e fó hanoin. Enkuantu munisípiu Bobonaro iha sentru votasaun 150 no totál estasaun votasaun 170 ne’ebé kobre suku 50, postu administrativu neen, no tuir dadus 2022 totál eleitor ne’ebé tuir eleisaun prezidensiál hamutuk na’in 70,311. Edukasaun Covalima simu pedidu hosi eskola hitu menus kadeira-meza https://tatoli.tl/2023/03/13/edukasaun-covalima-simu-pedidu-hosi-eskola-hitu-menus-kadeira-meza/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 COVALIMA, 13 marsu 2023 – Diretór Servisu Edukasaun Covalima, Rui Amarál Suri Seran hateten, Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima simu ona pedidu hosi eskola hitu (7) ne’ebé menus kadeira-meza ba estudante-sira iha munisípiu Covalima. “Servisu Edukasaun Covalima simu ona pedidu hosi ita-nia eskola hitu (7) ne’ebé menus kadeira-meza ba estudante-sira, nune’e agora ita sei rekolla dadus,” Rui Amarál Suri Seran  hatetetn ba Agência Tatoli iha Santa Rosa, segunda ne’e. Hafoin rekolla dadus, Servisu Edukasaun Covalima sei haruka pedidu ba Ministériu Edukasaun Juventude no Deportu (MEJD) eskola sira-ne’ebé menus kadeira-meza ba estudante sira. Eskola ne’ebé hato’o ona pedidu menus kadeira-meza ba Servisu Edukasaun Covalima mak hanesan Eskola 11 de Marsu, postu administrativu Maucatar, Eskola Bázika Sentrál Bulo, eskola bázika Filiál Fatuleto, EBF Zulo-Tas no sira seluk tan ne’ebé mak la lembra. Antes ne’e, Diretór Eskola 11 de Marsu, Evaristo da Cruz hateten, estudante hosi Eskola Bázika Centrál (Sigla-Portugés) 11 de marsu, iha postu administrativu Maucatar, uza kadeira masa  nakfilak ba meza nune’e ladún seguru ba estudante sira atu hala’o prosesu aprendizajen. Entertantu estudante iha eskola 11 de Marsu postu Administrativu Maucatar hamutuk-55 kompostu hosi feto na’in-18 mno ane na’in-30. Komunidade Bobometo hetan sidadaun ida mate iha mota Noél-Ekat https://tatoli.tl/2023/03/13/komunidade-bobometo-hetan-sidadaun-ida-mate-iha-mota-noel-ekat/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 OÉ-CUSSE 12 marsu 2023 – Komunidade sira iha suku Bobometo sub-rejiaun Oésilo, Rejiaun Administrativa espesiál Oé-Cusse Ambneo (RAEOA), semana kotuk hetan sidadaun Indonézia ida mate iha mota Noél-Ekat hafoin akontese udan no mota-boot. Akontesimentu ne’e akontese iha loron sábadu lokraik, iha loron 10 fulan-marsu ne’e, bainhira komunidade sira hosi suku Bobometo atu ultrapasa mota Noél-Ekat ba Oésilo sentru, hetan mate isin ida latan iha mota laran, hafoin komunidade identifika ba sidadaun refere, deskonfia mota mak lori mai hosi Distritu Timur Tengah Utara (TTU), Kefamenanu, provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT). Xefe suku Bobometo, Yoseph Elo, esplika, bainhira komunidade sira hetan mate isin ne’e, voluntariamente informa kedas ba Forsa Indonézia (TNI, sigla portugés) iha liña fronteira Noél-Ekat, hodi kontinua transporta mate-isin ne’e lori ba família iha distritu TTU, Indonézia. “Ami mós la hatene, komunidade sira hosi Tumin atu ba Oésilo to’o mota maka haree mate-isin latan hela iha mota laran, depois ami ba haree no identifika didi’ak la’Ós sidadaun Timoroan, no sidadaun ne’e mos idade ona, tanba loron sÁbadu ne’e mota tÚn, entaun ita nota katak parese mota mak lori mai no soe iha mota Noél-Ekat, entaun ne’e mai hosi parte TTU, Kefamenanu nian,” Yoseph Elo, hatete iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Autoridade komunitáriu ne’e hatutan, komunidade sira mós tenta atu salva sidadaun ne’e hodi hasai bee-mota iha isin lolon maibé la konsege tanba iis laiha ona. “Ami tenta hanehan nia kabun ne’e tanba nakonu ho bee, maibé mate-isin ne’e nia isin iis tua hotu, kala lanu maibé nia iis laiha ona, entaun komunidade sira voluntária ba fó hatene TNI sira iha fronteira, maka mai haree, no koñese sidadaun ne’e hosi Indonézia, depois sira tula lori tama ba atu entrega ba família,” nia katak. Edukasaun Lautém sei lansa programa merenda eskolár iha 20 marsu https://tatoli.tl/2023/03/14/edukasaun-lautem-sei-lansa-programa-merenda-eskolar-iha-20-marsu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 (TATOLI)– Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Lautém, Rui Branco, hateten Dirasaun Servisu Edukasaun Munisípiu Lautém (DSEML) sei lansa programa merenda eskolár iha s2gunda (20 marsu) semana oin ba estudante 12.457 ho orsamentu ne’ebé previstu ba programa ne’e ho montante hamutuk $1.368.507,84. Nia hatutan, orsamentu ne’ebé antes ne’e sira simu hamutuk $1.434.420 maibé tanba fulan rua hahú hosi janeiru no fevereiru la konsege implementa tanba ne’e orsamentu ba merenda eskolár ne’ebé previstu tu’un tiha ba $1.368.507,84. “Antes ne’e ita hetan ona orsamentu ba tinan tomak hahú hosi janeiru to’o dezembru hamutuk $1434.420 maibé fulan rua la konsege implementa, tanba ne’e ita-nia orsamentu tu’un tiha ba $1.368.507,84, ne’ebé ita sei ezekuta de’it hahú hosi marsu ba to’o dezembru,” Rui Branco hateten ba Agência Tatoli iha edifísiu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) Vila Verde, tersa ne’e. Programa merenda eskolár ne’e sei implementa hosi grupu ekipa jestaun programa (EJP) hamutuk 17 ne’ebé preparadu ona tanba sira loke hotu ona konta bankária, ne’e duni segunda (20 marsu) grupu sira-ne’e sei hahú ona programa ne’e. “Ita iha grupu 17 mak sei implementa programa merenda eskolár. Grupu rua sei responsabilidade ba eskola privadu no grupu 15 sei toma konta ba eskola públiku sira,” nia hateten. Programa merenda eskolár define ona tuir loron efetivu hamutuk 164 no grupu sira-ne’e ninia pagamentu depende ba levantamentu relatóriu implementasaun programa merenda eskolár, ne’ebé kada fulan kuandu levantamentu relatóriu tama mak foin prosesa pagamentu dala ida no Governu sei la halo transferénsia orsamentu dala ida ba grupu EJP sira-ne’e. Lansamentu programa merenda eskolár 2023 iha Munisípiu Lautém sei segunda (20 marsu) no sei lansa iha Eskola EBC Lospalos, postu administrativu Lore sei lansa iha Eskola EBC Maluru, postu Luru sei halo iha EBC Uda-huru, Postu Lautém sei halo iha EBC Lautém, postu Iliomar sei lansa iha EBC Iliomar. Lansamentu ne’e sei hetan partisipasaun hosi Ministériu Administrasaun Estatál tanba programa ne’e orsamentu mai hosi MAE hafoin mak sei husu apoiu mós ba Administradór sira atu bele partisipa inklui edukasaun Munisipál Lautém Konsellu Veteranu Covalima rejista kandidatu estudante 37 asesu bolsa estudu https://tatoli.tl/2023/03/14/konsellu-veteranu-covalima-rejista-kandidatu-estudante-37-asesu-bolsa-estudu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 COVALIMA, 14 marsu 2023 – Prezidente Konsellu Veteranu Covalima, Osório Soares “Mausoko”, hateten Tékniku Konsellu Veteranu Munisípiu Covalima rejista ona veteranu no martir nia oan hamutuk 37 ne’ebé submete ona sira-nia dokumentu atu asesu bolsa estudu. “Ha’u asesu rezultadu dadus veteranu no martir nia-oan ne’ebé hahú rejista iha loron 28 fevreiru to’o 14 marsu 2023 ne’e, ekipa sira rejista ona kandidatu estudante asesu bolsa estudu hamutuk nain-37,” Prezidente Konsellu Veteranu Covalima ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha Tabakolot, tersa ne’e. Kandidatu estudante veteranu no martir nia oan atu asesu bolsa estudu hosi Konsellu Veteranu hamutuk-37 ne’e, mai husi postu administrativu hitu (7) iha Covalima. Kandidatu, estudante ne’ebé submete sira-nia dokumentu atu asesu bolsa estudu ba primeiru síklu ensinu Báziku, bolsa estudu segundu no terseiru síklu ensinu báziku, bolsa estudu ensinu sekundáriu, bolsa estudu Ensinu Superiór Universitáriu Timor-Leste no bolsa estudu Ensinu superiór ba rai-li’ur. Ho nune’e, konsellu veteranu kontinua loke oportunidade ba veteranu no martir nia oan sira atu submete sira-nia dokumentu hodi asesu bolsa estudu. Bazea ba alvu ba veteranu no martir nia-oan ne’ebé atu asesu bolsa estudu hamutuk kandidatu na’in-100 kada munisípiu. Kritériu atu asesu bolsa estudu submete dokumentu hanesan formulariu rekerimentu bolsa estudu, Kartaun Eleitorál hosi kandidatu, Billete identidade hosi kandidatu, Sertidaun RDTL ka batizmu orijinál hosi kadidatu sira. Dokumentu ne’ebé komprova kandidatu matríkula eskola ba tinan 2023, dokumentu komprova aproveitamentu eskolár hosi kandidatu iha tinan 2022, ho rezultadu eskolár ida-idak, mídia finál kaderneta eskolár no konta bankaria hosi kandidatu. Ministériu Asuntu Kombatente libertasaun Nasionál atribui bolsa estudu ba veteranu no marti nia oan bazea ba dekretu-lei númeru 8/2009,15 janeiru. Konsellu Ministru nomeia Henrique da Costa lidera PNTL https://tatoli.tl/2023/03/15/konsellu-ministru-nomeia-hendrique-da-costa-lidera-pntl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Konsellu Ministru, aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, kona-ba nomeasaun ba Superintendente-Xefe Henrique da Costa atu ezerse kargu Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), hodi pomove ba Komisáriu-Jerál. Ho rezolusaun ida ne’e hapara komisaun servisu atuál komandante-Jerál PNTL, komisáriu Faustino da Costa. “Nomeasaun ne’e halo bazeia ba lei. Lei ko’alia klaru kona-ba rekizitu sira no grau sira ne’ebé mak bele”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete iha Palásiu Governu kuarta ne’e. Biban hanesan Konsellu Ministru mós aprova projetu rezolusaun Governu, ne’ebé mós aprezenta husi Ministru Interiór hodi nomeia Superintendente-Xefe Pedro Belo atu ezerse kargu Segundu Komandante-Jerál PNTL, ho nune’e promove ba Komisáriu. Ho   Rezolusaun Governu nian ida-ne’e hapara mós komisaun servisu Komisáriu Mateus Fernandes. Mandatu ba Komandante-Jerál no Segundu Komandante-Jerál ba períodu tinan tolu. MAE ho autoridade halo identifikasaun rai ba konstrusaun edifísiu munisipal Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/15/mae-ho-autoridade-halo-identifika-rai-ba-konstrusaun-edifisiu-munisipal-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 VIQUEQUE, 15 marsu 2023 — Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) liuhosi  Diresaun Nasionál Administrasaun Lokál (DNAL)  ho Autoridade munisípiu Viqueque hahú halo identifikasaun ba fatin konstrusaun edífisiu administrasaun munisipál iha future iha aldeia Has-Abut, suku Caraubalo, postu Viqueque-Vila. Administradór Munisípiu Viqueque, Januario Soares, hateten área ka rai Beloi mak identifika ona atu konstrui edifísiu administrasaun munisipál iha future, maske seidauk asesu ba estrada, eletrisidade no bee. Administradór munisípiu Viqueque, Januario Soares no Diretor Nasionál Administrasaun Lokál husi MAE, Elizio Verdial dos Santos. Imajen Tatoli/ Vitorino Lopes da Costa “Ohin, ita haree tan direta fatin ba konstrusaun edifísiu ne’e hamutuk ho rai na’in no diretór DNLA. Nune’e ba oin ne’e ha’u sei esforsu an tomak hodi rezolve estrada uluk, molok halo konstrusaun edifísiu no parte rai na’in-nia ezijénsia maka loke dalan ba sira. Ha’u hakarak ne’e iha ha’u-nia mandatu halo ona konstrusaun mak ha’u-nia mandatu ramata”, hateten Januario Soares “Bolly”, hateten ba Agência Tatoli, iha aldeia Has-Abut, suku Caraubalu, tersa (14/03). Autoridade ne’e hatutan, planu ba konstrusaun edifisiu durante tinan tolu mai tán hahú hosi konstrusaun, tanba ne’e nu’udar autoridade sei esforsu maka’as liután. “Kona-ba rai ha’u husu ona ba rai na’in sira atu tu’ur hamutuk tiha, maka fó hatene fali ami. Ha’u fiar katak rai na’in hanoin di’ak sira-nia hakarak maka loke dalan ba sira atu sira asesu”, katak. Kona-ba rai parte tékniku Terra Propriendade munisípiu Viqueque sukat ona rai ho medida ektare rua. Iha fatin hanesan, Diretor Nasionál Administrasaun Lokál husi MAE, Elizio Verdial dos Santos, haktuir atu halo konstrusaun futuru edifísiu munisípiu Viqueque presiza mak tenke iha uluk rai, rai iha tiha maka foin halo teste rai nian estrutura ba konstrusaun no dezeñu. “Ohin ita haree direta ona rai ho matan ha’u sei ba aprezenta ba superiór sira no ha’u husu nafatin autoridade nafatin akompaña bainhira rai ida-ne’e loos ona ita-nia ekipa laboratóriu sira maka halo teste”, nia afirma. Tuir planu ne’e,  edifísiu munisípiu Viqueque sei hari’i andar tolu ho ninia estimasaun orsamentu kuaze miliaun $7 no orsamentu sei prevee iha OJE 2024. Enkuantu distánsia ba futuru konstrusaun edifísiu administrasaun kuaze kilometru ida-resin hafoin to’o iha fatin konstrusaun. Iha vizita futuru konstrusaun edifisiu munisípiu Viqueque ne’e husi Autoridade postu Viqueque villa, Diretór liña ministérial no Diretór adiministrasaun Viqueque. PNTL detein suspetu rua iha Oé-Cusse tanba prátika atividade ilísitu https://tatoli.tl/2023/03/15/pntl-detein-suspetu-rua-iha-oe-cusse-tanba-pratika-atividade-ilisitu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 OÉ-CUSSE 15 marsu 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) detein suspeitu na’in-rua ho inisial DC no AO iha sela detensaun Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) tanba prátika atividade ilisítu hodi importa gazoel liuhosi dalan ilegál. Komandante Operasaun Rejiaun Oé-Cusse, Inspetór Xefe Polísia, Armando P. L. Sila, informa, atividade ne’e akontese iha loron segunda 13 marsu 2023, tuku 07.00 dadeersan, suspeitu na’in-rua transporta gazoel liuhosi marítima ho montante litru 240 ho masa boot litru 35 iha ualu (8) hosi Wini, Indonézia liuhosi fronteira Sakato. Tuir nia, atividade ilísitu ne’e konsidera kontra bandu, nune’e ekipa konjunta komposta hosi PNTL liuhosi sesaun servisu kriminál, Unidade Polísia Marrítima (UPM) no Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) inklui komponente navál Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL) konsege halo auto-apreensaun no kaptura iha momentu ne’e. “Hafoin ekipa konsege deteta liuhosi servisu sekreta, ita-nia ekipa koopera hamutuk ho UPM no forsa destakadu Oé-Cusse halo atuasaun kedas no halo auto-apreensaun no kaptura ba iha sidadaun na’in-rua ne’e tanba transporta gazoel ho montante boot liuhosi tasi uza sira-nia bero rasik,” Armando P. L. Sila, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse, tersa ne’e. Inspetór Polísia Armando Sila, hatete, hafoin kaptura no halo auto-apreensaun ba iha objetu sira-ne’e, ekipa transporta kedas mai iha komandu rejionál hodi submete ba iha prosesu kontinuasaun. “Agara objetu na’in-rua ne’e kumpre hela sela detensaun durante oras 72 hodi submete ba prosesu kontinuasaun ba primeiru interrogatóriu, evidénsia sira hanesan gazoel parte servisu investigasaun enkamiña ona ba iha Ministériu Públiku hodi kontinua prosesu ne’e ba iha Tribunál Oé-Cusse,” nia katak. AMTL preokupa desizaun MS implementa rejime jerál ba profisionál saúde https://tatoli.tl/2023/03/16/amtl-preokupa-desizaun-ms-implementa-rejime-jeral-ba-profisional-saude/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Prezidente Asosiasaun Médiku Timor-Leste (AMTL) Rui Maria de Araujo, preokupa ho desizaun Ministériu Saúde ne’ebé implementa rejime jerál ba profisionál saúde sira. “Ami iha kestaun katak MS liuhosi Diresaun Nasionál Rekursu Umanu fó sai ona avizu ba profisionál saúde sira ne’ebé iha rejime espesiál atu hili rejime jerál, se ida ne’e mak ema ne’ebé rejime espesiál sira la konkorda ida ne’e, sei afeta ba servisu instituisaun nian”, Rui Maria de Araoju hateten iha sede AMTL, ohin. Nia dehan, MS fó ona karta ba profisionál saúde atu deside iha loron 90 nia-laran, ida-ne’e signifika seidauk iha regra ne’ebé mak klaru mais MS avansa ona ho prosesu tranzisaun no sei implika desizaun sira maibé depende ba profisionál saúde ida-idak deside ba rejime jerál konforme sira nia vontade di’ak atu servisu. “Bainhira to’o tempu deside, atu remata mak diretór jerál, diretór nasionál, xefe departamentu ne’ebé mak rejime espesiál hateten, ami prontu nafatin ba rejime espesiál signifika sira labele servisu ona iha MS no sira sai husi ne’eba, prosesu tau ema seluk ne’e oinsa, entaun ida ne’e nia prosesu naruk no fó implikasaun boot ba instituisaun”, nia lamenta. Nia husu ba MS atu presiza jere ho didiak tanba regra ida ne’e, Konsellu Ministru aprova ona no Prezidente Republika promulga tiha ona tanba ne’e implementa ho loloos, lae sei mosu implikasaun boot. “Tanba ne’e, ha’u husu presiza jere ho didiak, lae sei mosu implikasaun boot iha Ministériu Saúde tanba daudaun ne’e, Governu prepara ona grande opsaun, planu atu prepara orsamentu ba tinan oin mak ema sira ne’ebé ho rejime espesiál sees hotu oinsá, tanba ne’e presiza implementa ho didiak”, nia deklara. Iha sorin seluk, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, hatan ho kestaun ba lei númeru 86/2022, ida ne’e no laos foin mak MS hamosu maibé kleur ona regula sira nia servisu hanesan médiku jerál no médiku espsiál. “Profisionál saúde ne’ebé goja rejime espesiál tenke servisu ba pasiente sira servisu ho aimoruk no laboratóriu sira, entaun saida mak ita hakarak lei ko’alia ona ne’eba, ita tenke implementa tanba lei ne’e antes 2021, PR promulga entaun ita mak kaer sasan la ho sériu, ita kestiona hela de’it tanba desizaun sira ne’e mai husi instituisaun laos mai husi ha’u nia kargu”, nia konklui Benefisiáriu UNP+ B uma-kain haat iha Holsa troka ona zinku ferujen https://tatoli.tl/2023/03/16/benefisiariu-unp-b-uma-kain-haat-iha-holsa-troka-ona-zinku-ferujen/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 BOBONARO, 16 marsu 2023 – Xefe suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, António Santa Cruz, forma ona ekipa monitorizasaun ida hahú kuarta ne’e tún ba terrenu hodi halo verifikasaun  no observa zinku  ne’ebé benefisiáriu Uma Naroman ba Povu (UNP) + B simu ona. Santa Cruz, subliña benifísiariu UNP+ B ne’ebé simu zinku hosi governu hamutuk uma-kain 37 komposta hosi aldeia Sekar iha uma-kain tolu, Solugolo iha neen, Bilicou 10, Oplegul hitu, Lolo-oa tolu no aldeia Taz iha ualu. Maibé iha ekipa fiskalizasaun komposta hosi estrutura suku to’o aldeia, Ofisiál Polísia Suku (OPS) no ekipa Tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Ekipa Jestaun suku (EJS) idetifika katak, iha uma-kain haat de’it mak foin konsege troka ona zinku ne’ebé ferujen hodi tau fali zinku foun ne’ebé governu distribui. “Ha’u-nia suku ne’e iha aldeia Sekar uma tolu ne’e taka hotu ona, maibé seidauk kompletu de’it, iha aldeia Oplegul uma ida taka tomak tiha ona ho kalen,” nia informa ba jornalista Tatoli, iha sede suku Holsa, kinta ne’e. Nia hatutan, iha atividade monitorizasaun deteta aldeia Solugolo maioria seidauk halo inklui iha aldeia Oplegul ho razaun tanba iha sira uma ai-kakuluk leten tuan hotu ona. Maibé durante monitorizasaun benefsiáriu sira informa sira halo renovasaun iha fulan-juñu, tanba sei gasta tempu ba ko’a-ai foun atubele satán zinku ne’ebé goveru oferese ho kuantidade maka’as. “Sira promete ba ami sei taka, maibé ha’u atu dehan de’it katak, ami halo inspesaun ne’e atu haree katak, labele butuk de’it materiál ne’ebé governu fó tanba ne’e ita presiza mak governu fó, entaun ami husu ba komunidade tenke troka sira-nia kalen ne’ebé mak ferujen ho kalen foun ne’e,” xefe suku ne’e apela. Nia dehan, iha loron-kinta ne’e ekipa halo hela monitorizasaun iha aldeia tolu hanesan Taz, Bilicou no Lolo-oa hanesan loron ikus ba atividade refere hodi kobre aldeia neen. Frederico Bosco: Susuk iha tipu rua mak transminte moras dengue ba ema https://tatoli.tl/2023/03/17/frederico-bosco-susuk-iha-tipu-rua-mak-transminte-moras-dengue-ba-ema/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 – Diretór Nasionál Saúde Públika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco dehan susuk iha tipu rua mak ne’ebé transmite moras dengue ba ema iha teritóriu nasionál. “Pasiente sira afeta moras dengue barak, ne’e mai husi susuk Aedes Aegypti no Aedes Albopictus, entaun ema ida bele hetan moras tanba susuk ne’e lori virus no tata, entaun ema hahú dezenvolve sinál sintoma dengue nian”, Frederico Bosco hateten ba TATOLI. Nia dehan, moras ne’e daet, laos diretamente maibé husi ema ida mak ba ema seluk, entaun ida ne’e mak akontese ba ema hodi to’o ba fasilidade saúde sira. “Moras ne’e daet, laos diretamente maibé liuhosi ema ba ema seluk tanba susuk mak sai hanesan meiu atu transmite virus dengue, entaun lori ema to’o moras baixa iha fasilidade saúde ne’ebé mak ita iha”, nia afirma. Susuk Aedes Aegypti  no Aedes Albopictus ne’ebé tata ema moras, entaun susuk sira ne’e ninia forma diferente ho susuk seluk ne’ebé daet moras seluk hanesan malaria tanba moras malaria mós daet husi susuk naran anopheles, entaun sira ne’e tipu la hanesan. “Atu halo protesaun ba ita-nia an atu susuk labele tata ita mak hamoos iha fatin sira ne’ebé mak ita hela ba toba iha musquiteriu laran, kose replente atu bele hadook aan hosi moras maibé komunidade barak mak ladún tau atensaun ba ida ne’e”, nia informa. Nia akresenta, fatór seluk ne’ebé hetan moras mak haree ba ema nia imunidade atu hetan moras dengue tanba ema balun susuk tata la dezenvolve moras maibé balun ne’ebé imunidade fraku hetan moras, entaun ida ne’e dependénsia ba sira nia saúde hotu. ONG mane vizaun foun apoia fundu ba grupu feto Viqueque halo negósiu ki’ik https://tatoli.tl/2023/03/17/ong-mane-vizaun-foun-apoia-fundu-ba-grupu-feto-viqueque-halo-negosiu-kiik/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 VIQUEQUE, 17 marsu 2023 — Atu prevene violénsia hasoru feto no labarik iha família, Organizasaun Naun Govermentál (ONG) Mane Vizaun Foun, sesta ne’e, apoia fundu ho karakter rotativa ba grupu feto hamutuk haat l, iha suku Bahalara-Uain, postu Viqueque, munisípiu Viqueque. Tuir Reprezenta Mane Vizaun foun, Francisco Tilman Pinto Soares, hateten objetivu husi distribuisaun fundu rotativa ba grupu feto sai nu’udar mekanizmu prevensaun konflitu iha família laran. Nune’e liuhusi meiu fundu ne’e Mane Vizaun Foun hodi prevene violensia hasoru feto no labarik sira hodi reforsa ekonómia feto iha área rurál. “Durante ne’e, ami haree konflitu mosu kazu mai husi ekonómia família, tanba ne’e ami implementa estratéjia ida distribui fundu ba grupu feto, hodi bele ajuda ita-nia maluk feto sira garante ba sustentablidade ekonómia família nian iha uma-laran”, Francisco Tilman Pinto Soares, ba jornalista sira, iha sede suku Bahalara-Uain, sesta ne’e. Distribuisaun fundu rotativa ne’e organizasun Mane Vizaun Foun fó ona formasaun ba feto sira husi membru grupu haat kona-ba kapasitasaun klase inan-aman, hamenus violénsia hasoru feto, violénsia ba jeneru ba kazu no jestaun negósiu ki’ik ba grupu sira durante fulan-neen. Atividade ne’e hetan apoia fundu husi Gabinete Serbisu Apoiu Sosiadade Sivil hodi apoia fundu ba grupu feto tarjetu sira iha suku Bahalara-Uain. Kada grupu ida hetan fundu hamutuk $10.000 hodi benifísia ba sira planu negósiu. “Kritéria ba fundu rotativa ne’e ba atividade hanesan negosiu ki’ik liuliu loke kioske ho durasaun fulan tolu entre fila osan inan ba grupu seluk hodi implementa fila-fali”, nia afirma. Nune’e,  iha grupu haat ne’e grupu ida loke kioske no tolu hakiak animál hanesan fahi, bibi no manu timor. Grupu haat ne’e komposta husi grupu feto Haisae, grupu feto Kaninuk, Kamelitur no Aidak kada grupu ida membru na’in-15. Reprezentante Xefe suku Bahalara Uain atual xefe aldeia Kamelitur, Augusto Viana, agradese ba organizasaun Mane Vizaun Foun tanba oferse ona fundu ba grupu feto sira hodi buka moris no husu ba grupu sira tenke jere fundu ne’e ho di’ak. “Ha’u agradese mane vizasaun ne’ebé oferese apoia fundu ki’ik ba grupu sira nune’e ha’u hakarak husu ba grupu sira tenke jere fundu ne’e ho di’ak. Se karik mosu problema ruma iha grupu nian laran buka malu rezolve atu nune’e grupu la’o nafatin”, nia hato’o. Iha fatin hanesan Koodenadór Grupu Aidak, Maculada Baptista, agradese mós ba Mane Vizaun Foun hodi oferese fundu hodi hala’o atividade hakiak animál Grupu sei esforsu-an jere fundu ne’e ho di’ak “Iha ami-nian proposta hakiak fahi, nune’e ohin ami simu ona fundu husi Mane Vizaun, ba oin ami sei jere fundu ne’e iha Grupu Aidak hodi sustenta ba família. Fundu rotativu ne’e to’o tinan ida maka ami entrega fali fundu ne’e no ninia lukru ami kontinua halo negósiu ruma”, nia agradese. Iha serimónia distribuisaun fundu rotativa ne’e hetan partisipa husi autoridade lokál sira no grupu benifísiáriu sira iha suku Bahalara-Uain. PR Horta lansa kuda kakau oan 500 iha Manufahi https://tatoli.tl/2023/03/17/pr-horta-lansa-kuda-kakau-oan-500-iha-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 - Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta,  sesta ne’e,  halo lansamentu nasionál ba ai-kakau ho tema “Programa Kakau Di’ak, Importante ba Futuru Timor-Leste Nian” hamutuk  500 iha munisípiu Manufahi. Xefe Estadu defende importánsia aumenta produsaun kakau iha Timor-Leste, tanba halo ona teste iha li’ur, ho rezultadu pozitivu. “Kakau uluk kedas tempu Indonézia hatama iha Timor-Leste, ideia di’ak ida ke Indonézia halo, ita buka aumenta, tanba kakau Timor nian halo teste iha li’ur sira hateten, kualidade di’ak loos,” Xefe Estadu, hateten liu hosi komunikadu ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu, ohin. Programa kuda kakaun integra iha polítika nasionál, hodi aumenta no salva kafé ne’ebé ho idade 100 liu, tanba hola parte iha istória, tradisaun, kultura no ekonomia Timor-Leste nian. “Hanesan ita-nia polítika nasionál mak ida-ne’e, ita tenki aumenta, salva ita-nia kultura kafé, ke tinan 100 ida ona, hola parte istória, tradisaun, kultura, ekonomia, tanba ne’e mak ha’u halo kampaña, hahú iha Prezidénsia ajuda governu ajuda ita-nia instituisaun sira para ita salva kafé,”Nia dehan Aliénde ne’e, Xefe Estadu mós husu atu asegura produsaun sorgum iha Timor-Leste, tanba iha kualidade di’ak liu fo’os no laiha efeitu ba ema nia saúde. Administradór Munisípiu Manufahi, Arrantes Isaac Sarmento, agradese bá Xefe Estadu ho ekipa, tanba bele hili   Manufahi ba lansamentu nasionál programa kuda aí kakau. “Agradese boot tebes ba ida-ne’e, tanba ida-ne’e parte ida importante tebés ba ita-nia futuru no parte ida mós bele kria ekonomia sosiál ida-ne’ebé di’ak, bá ita-nia komunidade,”Nia hateten Munisípiu Manufahi iha poténsialidade bá agrikultura,  tan ne’e Administrador ne’e  husu agrikultór sira atu kuída no prezerva aí kakau oan ho didi’ak, tanba kakau importante tebes atu kontribui bá hadia ekonomia no sosiál komunidade ho nasaun nian. Liberato da Costa, hanesan to’os na’in sente orgullu , hodi oferese nia rai hamutuk ektár 1,3 ba estadu hodi realiza programa lansamentu nasionál kuda aí kakau oan. “Lansamentu ba atividade kuda kakau ne’e ba ha’u hanesan to’os na’in ha’u sente orgullu kontente, husu par programa ida-ne’e labele para de’it iha   Manufahi, sé karik bele habelar territóriu nasionál,”Nia husu Liberato dehan, provizoriamente aseita atu kuda aí kakau oan hamutuk 603 iha nia rai, maibé, sei iha planu atu kuda tan aí kakau hamutuk 403 ne’ebé oferta husi Kooperativa Kafé Timor-CCT. Ho lansamentu nasionál kuda aí kakau oan ne’e, to’os na’in, Liberato da Costa, husu estadu no governu atu implementa mós atividade kuda kakau iha munisípiu seluk no halo akompañamentu, fó apoiu finanseiru, ekipamentu inklui asisténsia téknika, nune’e bele iha rezultadu  di’ak no fó benefísiu bá povu. Iha oportunidade ne’e, Xefe Estadu ho komitiva mós, hala’o vizita feira livru ne’ebé organiza husi Gabinete Prezidénsia Repúblika, liu husi Gabinete Asessoria Edukasaun servisu hamutuk ho parseiru hanesan, Planu Internasionál, UNICEF, Fundasaun Alola no seluk tan. Entretantu, partisipa iha serimónia ne’e, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Vise Ministru Agrikultura no Peska, kórpu diplomátiku , Komandante PNTL Munisípiu Manufahi, Superintendente Joni Viana das Regras, autoridade lokál, veteranu komunidade no entidade seluk tan. Deputada Olinda husu PNTL prosesa kazu omesídu Kulau ho rigór https://tatoli.tl/2023/03/20/deputada-olinda-husu-pntl-prosesa-kazu-omesidu-kulau-ho-rigor/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 - Deputada hosi Bankada KHUNTO iha uma fukum Parlamentu Nasionál (PN), Olinda Guterres, husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu prosesa autór ba kazu omesídiu iha área Kulau ho rigór. “Situasaun seguransa horikalan iha kos Bekora ema sona, maun alin na’in tolu, ida mate  husu polísia sira tanba sa akontese hanesan ne’e iha Polísia nia liman mak hatene,” nia hato’o lamentasaun ne’e iha PN, segunda ne’e. Nia dehan, atu hatene loloos motivu hosi akontesimentu ne’e, autoridade seguransa persiza halo investigasaun kle’an hodi prosesa autór hirak ne’e tuir lei ne’ebé maka vigóra iha Timor-Leste. Atu redúz kazu krime iha rai laran, reprezentante povu ne’e sujere ba Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu hala’o patrullamentu barak liután iha área risku konflitu sira iha kapitál Dili nune’e bele garante situasaun ida hakmatek ba sidadaun sira. “Hau simu informasaun iha parte Comoro, kalkalan ema tuda malu husu PNTL atu kontrola ida ne’e,” nia hateten. Entretantu, kazu omesídiu ne’e akontese iha domingu (19/3) tuku 21: 25 iha área Kulau suku Becora, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Díli, mosu konfrontu ida ho aktu sona malu iha uma, iha insidente ne’e rezulta vítima ho inisiál  NdS (20) mate fatin no iha kalan ne’e kedan transporta kedan ba Hospitál Nasionál Guido Valadares. Iha konfrontu ne’e, rezulta mós vítima na’in rua ho insiál RdS (21) kanek grave no BBS  (35) hetan kanek kaman, agora daudaun vitíma sira ne’e, halo hela tratamentu iha Hospitál Nasionál Guidu Valadares. Motivu hosi kazu ne’e seidauk hatene loloos tanba PNTL sei  kontinua halo prosesu investigasaun hodi hetan informasaun kredivél hosi kazu ne’e. “Ba kazu ne’e, PNTL suspeita ona ema na’in tolu no suspeitu sira ne’ebé detein ona iha sela Polísia Eskudra Cristo Rei nian hodi hein prosesu tuir mai”, Superientidente Xefe Arnaldo Araújo dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Komandu Jerál PNTL Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan, ba kazu omesídiu ne’e envolve ema na’in lima, hirak ne’e feto na’in ida no iha ema  na’in ida mak PNTL seidauk kaptura, maibé PNTL sei hein mandadu hosi Ministériu Públiku hodi buka tuir atu bele kaptura suspeitu ne’ebé mak halai. “Iha ema na’in tolu mak ita suspeita ba kazu ne’e, PNTL seidauk bele fó sai supeitu sira ne’e nia inisiál, tanba agora Komandu PNTL Díli halo hela investigasaun ba kazu ne’e, espera liuhosi investigasaun ne’e ita bele hetan-nia motivu loloos hosi kazu ne’e no espera hosi investigasaun ne’e ita bele identifika autór prinsipál hosi kazu ne’e”, nia adianta. Arnaldo hateten, hosi kazu omesídiu ne’e, sunu mós uma kos ida. “Ema sira ne’ebé mak iha kos ne’e, ita konsidera vítíma no agora ita asegura ona sira ba ona Eskudra Cristo. Uma ka kos ne’ebé ita konsidera hanesan fatin akontesimentu, ita-nia Batalão Orden Públika (BOP) asegura hela fatin ne’ebá”, nia afirma. “Situasaun iha área Kulau nia konduzivu no kontroladu. laiha buat ida akontese tán ne’ebá, tanba ita BOP horikalan kedan halo kedan intervensaun iha fatin akontesimentu no to’o oras ne’e mós sira halo hela seguransa iha fatin akontesimentu”, Arnaldo konklui. Ekipa nomeasaun hosi PM hahú halo avaliasaun ba proposta 333 iha SASCAS https://tatoli.tl/2023/03/20/ekipa-nomeasaun-hosi-pm-hahu-halo-avaliasaun-ba-proposta-333-iha-sascas/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 — Ekipa nomeiasaun hosi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, segunda ne’e, hahú hala’o avaliasaun ba pre-selesaun proposta hamutuk 333 ne’ebé mak tama iha Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditória Sosiál iha Gabinete Primeiru Ministru (SASCAS-PM). Ekipa ne’ebé hetan nomeasaun hosi Primeiru Ministru mai hosi Ministeriu Saúde (MS), Ministeriu Agrikultura no Peska (MAP), Ministeriu Edukasaun, Konsellu Kombatente Libertasaun Nasional (CCLN,sigla portugés), Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Konsellu Diretiva Rede Nasional Auditoria Sosiál (KD-RENAS), Asia Justice and Rights (AJAR), Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL) no ekipa juri permanente na’in 13 no suplente na’in ualu. Diretór Ezekutivu SASCAS-PM, Edvin Duarte Soares Noronha, hateten, ekipa nomeiasaun ne’e hahú halo avaliasaun ba proposta sira tanba diskusaun no debate ne’ebé antes ne’e hala’o iha Parlamentu Nasional (PN) konsege aprova orsamentu apoia ba sosiedade sivíl hamutuk milliaun $8 ba funsionamentu servisu inklui mós orsamentu ba transparénsia públika. No orsamentu ne’ebé mak atu apoia ba organizasaun sosiedade sivíl kuaze milliaun $7, no iha mós orsamentu ne’ebé maka aprova iha PN ba konstrusaun Monumentu saudozu Francisco Xavier do Amaral nian iha Turiscai. “PN mós aprova orsamentu ba sosiedade sivíl ho grupu komunitária sira milliaun $1, konfisoens relijiozu naun- katólika milliaun $2, organizasaun rezisténsia milliaun $1,6, servisu auditoria sosiál ho valor $170.000. Nune’e, ekipa sei halo avaliasaun ba proposta sira ho objetivu proposta na’in sira bele hetan subvensaun hosi SASCAS,” Edvin Duarte Soares Noronha, dehan liuhosi nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli, asesu segunda ne’e. Nia dehan, hafoin orsamentu aprova iha Parlamentu Nasional, SASCAS iha knaar ida mak aprezenta pedidu despeza ba Primeiru Ministru tanba SASCAS autónomu iha nia administrasaun no finansa maibé irarkiamente servisu ne’e tutela ba PM. Tanba ne’e tenke aprezenta ninia orsamentu ba iha Primeiru Ministru hodi husu autorizasaun Global ba orsamentu ne’ebé atu gasta. Nia hateten, orsamentu apoia ba sosiedade sivíl ne’e haree ba liña setoral hamutuk 15 hanesan liga ba agrikultura, ortikultura, pekuária, saúde públiku, turizmu, relijiozu, rezisténsia, auditoria sosiál, inklui infraestrutura báziku hosi liña setorál ho ida ne’e proposta hamutuk 333 mak tama ona iha SASCAS. “Atu fó hanoin filafali ba iha públiku katak, avaliasaun ba proposta hamutuk 333 ne’ebé mak daudauk ne’e tama iha SASCAS-PM, ha’u sei la halo intervensaun, maibé entrega tomak kompeténsia ba iha ekipa nomeasaun hosi PM mak hala’o nia servisu durante semana ida,” nia hateten. Fevereiru SSB rejista moras ISPA hamutuk 2.810 https://tatoli.tl/2023/03/20/fevereiru-ssb-rejista-moras-ispa-hamutuk-2-810/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Xefe Sentru Saúde Becora, Adelina Pinto, dehan durante fulan fevereiru, Sentru Saúde Becora (SSB) rejista moras Infesaun Vias Respiratóriu (ISPA) hamutuk 2.810. “Iha fulan fevereiru, ami rejista moras ISPA mak númeru sae hamutuk 2.810 ne’ebé afeta ba labarik no mós ema boot”, Adelina Pinto dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Becora, ohin. Nia esplika, kazu ISPA mak aas iha Sentru Saúde Becora tanba área Becora komunidade nia hela fatin mak bee menus no mós haree ba klimátika katak udan monu rai depois ‘’para’’ entaun halo rai rahun suar makas hodi afeta ba ema nia saúde. “Moras ISPA mosu tanba kauza husi imapktu klimátika, tempu udan, bailoron depois ambiente ne’ebé mak foer hodi provoka rai rahun makas”, nia hateten. Tuir nia, atu halo prevensaun ba moras ISPA mak Sentru Saúde Becora nafatin halo promosaun edukasionál ba populasaun sira iha Becora. Pinto dehan kona-ba tratamentu ba moras refere mak profisionál saúde sira fó aimoruk tuir moras ne’ebé mak iha mak mear no inus metin. Entretantu iha fevereiru moras ne’ebé rejista iha SSB mak diárea hamutuk 323, pneumonia 100, Scabies 31, moras kulit seluk 501, asidente tráfegu 39, moras seluk 1,655 no moras dengue iha na’in sia. Uma-kain 161 iha suku Belekasak Suai naran laiha lista simu apoiu Cesta Bázika https://tatoli.tl/2023/03/20/uma-kain-161-iha-suku-belekasak-suai-la-simu-apoiu-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 COVALIMA, 20 marsu 2023 - Uma-kain hamutuk 161 hosi suku Belekasak, postu administrativu Maucatar, munisípiu Covalima, la simu apoiu cesta bázika ne’ebé distribui hosi kompañia Urema tanba naran laiha lista benefisiáriu. “ Ohin Kompañia Urema Unipesoál LDA, distribui ona cesta bázika ba komunidade iha suku Belekasak postu administrativu Maucatar munisípiu Covalima,”  Xefi  Suku Belekasak, Leonito Gusmão, relata ba Agência tatoli, iha sede suku Belekasak  postu Maucatar,  segunda ne’e. Tuir dadus uma-kain to’o 2023 ne’e, suku Belekasak ho ninia totál família hamutuk 3.579, maibé durante prosesu distribuisaun cesta bázika, kompañia Urema utiliza fali dadus uma-kain tinan 2019, nune’e maka família 161 nia naran la tama iha lista distribuisaun. Xefe Suku ne’e informa atu rezolve asuntu ne’e maka ninia sei submete fila-fali lista adisionál ba autoridade kompetente hodi fó apoiu ba benefisiáriu sira ne’ebé la konsege simu apoiu cesta bázika iha segunda ne’e. Tuir observasaun kompañia Urema distribui apoiu cesta báziku ho item sira kompostu hosi foos killograma 10, masin-midar killograma ida,  batar ikis killograma ida, ikan maran killograma ida,  masin falun haat, sabaun haris haat, rinso killograma ida, kafe  no naan killograma-ida. Entretantu, komapañia Urema, antes ne’e, distribui  ona apoiu cesta bázika ba komunidade sira iha suku Ogues,  Matai, Holpilat no segunda ne’e,  iha suku Belekasak. SAMES : Responsável saúde munisipál tenke halo pedidu hafoin hetan vasina pfizer https://tatoli.tl/2023/03/21/sames-responsavel-saude-munisipal-tenke-halo-pedidu-hafoin-hetan-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Diretór Ezekutivu servisu Autónomu Medikamentu Ekipamentu Saúde (SAMES), Santana Martins husu ba responsável saúde iha munisípiu sira hodi halo pedidu mai nasionál atu bele hetan vasina pfizer hodi bele atende nafatin sidadaun sira ne’ebé seidauk simu vasina kompletu iha teritóriu nasionál. “Ha’u husu ba diretór servisu saúde munsipál sira no fasilidade saúde sira atu halo pedidu mai nasionál atu ami bele distribui vasina pfizer tuir nesesidade ne’ebé mak sira husu. Tanba daudaun ne’e ita-nia estoke vasina pfizer sufisiente hela iha ita-nia fatin armajen”, nia informa ba jornalista sira iha Ministériu Finansas, ohin. Nia dehan, ba fasilidade saúde balun, SAMES halo ona distribuisaun bainhira sira nia pedidu to’o mai, maibé SAMES nafatin aviza ba diretór sira iha MS atu sira bele fóatensaun atu sira seluk bele halo pedidu mai. Diretór Ezekutivu salienta, vasina astarzeneca daudaun ne’e estoke mamuk durante fulan neen ona tanba tuir polítika VIII Governu konstituisionál katak tenke tau prioridade fila fali ba vasina pfizer. “Ita nia vasina astrazeneca bazea ba polítika Governu nian katak ita agora tau prioridade ba Pfizer, entaun produtu ne’ebé tama mai ne’e vasina Pfizer de’it, enkuantu vasina astrazeneca oras ne’e kuaze fulan neen ona ita estoke la iha ona”, nia afirma. Entertantu, vasina pfizer ne’ebé disponível agora iha armajen SAMES hamutuk 23.850 viál. Servisu Saúde Manatuto husu Governu aumenta ekipamentu médiku ne’ebé adekuadu https://tatoli.tl/2023/03/21/servisu-saude-manatuto-husu-governu-aumenta-ekipamentu-mediku-neebe-adekuadu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 (TATOLI) – Diretór Servisu Saúde Manatuto, Mateus Vicente Correia, husu ba Governu atu aumenta ekipmentu médiku ne’ebé adekuadu atu uza hodi halo atendimentu ne’ebé di’ak ba populasaun sira. “Ami iha Manatuto kategoriza hanesan sentru internamentu, entaun ami nia fatin ne’e atu observa de’it pasiente sira dentru loron tolu, depois ida ne’e ami halo ona transferénsia ba pasiente ba Dili hodi halo tratamentu kontinu. Ami nia fatin ne’e labele baixa kleur tanba ami nia fatin  iha buat barak mak presiza ezemplu; ligadura, luvas maskara ne’e limitadu tebes, entaun ami husu Governu atu aumenta tan ekipamentu médiku sira ne’e atu ami halo atendimentu di’ak ba populasaun sira”, Mateus Vicente Correia, hateten ba TATOLI via telephone, ohin. Nia dehan, Munisípiu Manatuto iha postu saúde 19 no sentru saúde neen, nia problema mak ekipamentu médiku atu halo tratamentu ba pasiente sira. “Ami iha ekipamentu médiku ne’ebé natoon maibé ami distribui to’o sentru saúde neen no postu saúde 19, entaun iha asuntu emrjénsia ruma ita-nia médiku sira uza halo atendimentu ba pasiente sira la to’o. Ami husu Governu tenke aumenta ekipamentu médiku”, nia sujere. Aleind ne’e mós Servisu Saúde Munisípiu Manatuto menus sumasu, lensol, aimoruk betadin. “Ami-nia problema ida seluk mak kondisaun sumasu, lensol sira ne’e tanba dalaruma pasiente  ida mai halo transferensia ba Dili sira lori hotu ba, entaun ida ne’e mak dalaruma ami sumasu la iha. Depois parte balun mós ami la iha aimoruk betadin, entaun bele difikulta ami halo atendimentu bainhira iha kazu emerjensia ruma liuliu asidente sira”,  nia salienta. Nia subliña, profisionál saúde hamutuk 200-resin mak kobre ba postu saúde hamutuk 19 no sentru saúde iha neen iha Munisípiu Manatuto. Pesoál Saúde sira ne’ebé servisu iha postu saúde 19 hanesan Postu Saúde Kribas, Postu Saúde Rembor,Postu Saúde Hiliheu, Postu Saúde Hatukona, Postu Saúde Labubu, Postu Saúde Ohorai, Postu Saúde Ilimanu,Postu saúde lei,Postu Saúde Manelima, Postu Saúde  Sanan Nain,  Postu saúde Funar,Postu Saúde  Fatumakerek, Postu Saúde Salau , Postu Saúde Manufahi kiik,  Postu Saúde Tasi Fatin, Postu Saúde Mane Haat, Postu Saúde  Bariki,  Postu Saúde Aimeta Laran,  no Postu Saúde Kairui. Sentru saúde neen mak ida Manatuto vila, Sentru Saúde Laleia , Sentru Saúde Laklo, Sentru Saúde  Laklubar, Sentru Saúde Soibada, no ida mak  Sentru  Saúde  Natarbora. Loron mundiál poezia, Vicente Paulino: “Ema nia ezisténsia hahú hosi liafuan” https://tatoli.tl/2023/03/22/loron-mundial-poezia-vicente-paulino-ema-nia-ezistensia-hahu-hosi-verbu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Diretór ba Sentru Estudu Kultura no Arte (CECA, sigla portugés), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Vicente Paulino, iha ámbitu loron mundiál poezia, hateten katak ezisténsia ema nian hahú husi verbu ka liafuan sira ne’ebé mak forma husi letra. “Kona-ba letra ne’e bele dehan katak ita ema ne’e ninia ezisténsia ne’e hahú hosi verbu, ho liafuan mak kria ita, ho liafuan ita eziste no ho liafuan maka ita nomeia sasán sira ho ida-idak nia naran. Letra ne’e rasik iha ninia importánsia kuandu ita koloka kada letra ne’e iha ninia fatin no ita tau letra ne’e sai sasukat no sai matadalan ba ita-nia vizaun no hanoin ne’e rasik,” Vicente Paulino ba ajénsia Tatoli iha ninia servisu fatin kampus Liceu, tersa ne’e. Manorin-na’in UNTL ne’e esplika liután, ‘o homem como ser pensante’, lori kakutak sai hanoin-na’in, hatuur natureza nia lala’ok ho letra sira depois transforma letra ne’e bai ha fraze no fraze ba iha paragrafu, depois ita haree sentidu esensiál letra ne’e rasik tanba kada kompozisaun sempre justifika esénsia husi buat ruma. Kada poeta ka poetiza sempre manifesta nia vontade, hatuur nia hanoin iha letra – loos ka la loos ne’e kestau idaidak nian. Razaun, poezia ne’e espresaun ema ida-idak nian ho livre atu hato’o ninia hanoin kona ba realidade ida ho realidade seluk liuhusi letra. “Ema idaidak ninia epresaun livre atu hatuur iha eskrita”. Iha ámbitu loron mundiál ba poezia ne’e, Akademista Vicente Paulino, observa katak foinsa’e Timor-Leste nian seidauk desperta sira-nia vontade. “Signifika ita-nia joven sira ne’e iha talentu naturál ne’ebé sei toba hela tanba ne’e ita iha obrigasaun atu hafanu sira-nia Don ne’e atu esplika matéria ne’ebé kle’an ba sira iha nível eskolaridade,” nia hateten. Manorin-na’in ne’e rekoñese katak joven sira espresa ona hanoin maibé ‘estilu no linguajen’ ne’ebé mak uza sei problema tanba haree husi literatura, kada liafuan ne’ebé hato’o seidauk iha sentidu no mensajen ne’ebé kle’an. Problema ne’ebé joven sira enfrenta ne’e haree hosi pragmatizmu, liafuan pragmátiku hosi liafuan ne’e rasik depois sentidu ka nivel semántika depois maka nivel hahalok atu hato’o ne’e mak saida presiza hatene liu kona-ba lala’ok sira atu nune’e bele hetan atensaun hodi kuida étika espresa ideia sira. Iha biban ne’e Ezekutivu CECA, UNTL, Vicente Paulino sujere ba Estadu katak tempu to’o ona atu valoriza poeta timoroan sira tanba sira mós fó ona kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste (TL) liuhusi sira-nia talentu hodi hatuur ona hanoin liuhusi eskrita sira. “Sira ninia hanoin no vizaun ne’e ho hanoin poétiku. Depois sira deskreve buat sira ne’e ho hanoin ida literária metafórika, personifikasaun,” Vicente Paulino ba ajénsia Tatoli iha ninia servisu fatin kampus Liceu, tersa ne’e. Ne’e duni, tuir akadémiku ne’e katak Estadu TL bele valoriza poeta sira ho kondekorasaun ka agradesimentu símboliku ruma tanba husi sira-nia esforsu no talentu konsege hatuur ona hanoin sira liuhusi eskrita ka hakerek ne’e rasik. Entretantu, poeta ka poetiza tuir nia, mesak ‘artista’ tanba kuriozu hakarak hatene buat oioin. Loron mundiál ba poezia komemora iha kada tinan iha 21 marsu. Loron ne’e kria oha konferénsia jerál UNESCO nian iha 16 novembru 1999 hodi fó importánsia reflesaun kona-ba poder linguajen nian no dezenvolvimentu abilidade ema idaidak nian tanba poezia kontribui ba diversidade kriativa no infere ba persepsaun no kompriensaun ema nian kona-mundu. Peste ataka produtu alimentasaun iha Oé-Cusse hahú menus https://tatoli.tl/2023/03/22/peste-ataka-produtu-alimentasaun-iha-oe-cusse-hahu-menus/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 OÉ-CUSSE 22 marsu 2023 – Diretór Rejionál Agrikultura, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambneo (RAEOA), Cirilío dos Remedios Baba, informa, atakasaun hosi peste ba plantasaun produtu alimentasaun hahú menus. Tuir nia, menus tanba kooperasaun tékniku estensionista suku ho agrikultór sira iha baze, kontinua akompaña no buka maneira oinsá salva alimentasaun hosi atakasaun peste. “Plantasaun liuliu produtu alimentár sira, iha tinan ne’e ba problema peste ataka ba ai-haan sira menus tanba ita laiha informasaun ka keixa ruma mai hosi autoridade lokál no mós relatóriu mai hosi tékniku estensionista sira iha suku, to’o laiha relatóriu ida kona-bá peste ataka ai-haan iha komunidade nia to’os,” Cirilío dos Remedios Baba, hatete, iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. Nia informa, iha Oé-Cusse suku 18 estensionista kolokadu ona, ho objetivu atu akompaña no serbisu hamutuk ho agrikultór sira iha suku idak-idak, só suku Costa tanba área luan, diresaun agrikultura destaka tékniku na’in-rua. Diretór Agrikultura ne’e, relembra, iha tinan hirak kotuk, Oé-Cusse akontese peste ataka plantasaun sira iha to’os agrikultór sira, hanesan gafañotu, maibé depois liuhosi koordenasaun serbisu hamutuk ho tékniku konsege salva no halakon. “To’o agora peste ataka ladún, tanba tékniku ho to’os na’in-sira koopera kria maneira, tanba antes ne’e komunidade balu uza erbisida, atu hamate du’ut antes kuda no depois kuda, entaun ida-ne’e konsege hamate mikróbiu balu, ne’ebé bele sai mós predatór ka salva guarda ba plantasaun, tanba mikróbiu balu la’ós sai peste maibé balu sai salva guarda, tán ne’e maka durante ne’e agrikultór sira uza erbisida sai mós problema,” nia katak. Entaun durante ne’e, parte diresaun prefere liu ba utilizasaun pestisida, tanba erbisida uza rega rai mamuk, maibé pestisida uza hodi rega peste ne’ebé ataka plantasaun alimentár. “Tán ne’e nia rezultadu, peste ataka menús, relatóriu hosi esténsionista suku submete mai iha diresaun seidauk rejista suku ida, kona-bá peste ataka alimentár sira,” nia tenik. Entretantu, totál tékniku estensionista iha Oé-Cusse hamutuk na’in-23 komposta hosi tékniku suku na’in-19 no koordenadór sub-rejiaun na’in-haat. STAE Viqueque rejista eleitór foun na’in-421 https://tatoli.tl/2023/03/22/stae-viqueque-rejista-eleitor-foun-nain-421/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 VIQUEQUE, 22 marsu 2023 — Diretór Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Humberto Fernandes, informa durante fulan-rua, provizoriamente prosesu resensiamentu eleitorál iha munisípiu Viqueque konsege rejista eleitor foun na’in-421 no atulaliza eleitorál na’in-572. “Progresu serbisu atendimentu ba reasensiamentu eleitorál iha munisípiu Viqueque ami konsege prodús ita-nia eleitór foun na’in-421 no atualiza kartaun eleitorál na’in-572, balun kartaun lakon no balun muda fatin”, Diretór STAE Humberto, hateten ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin Beloi, kuarta ne’e. Daudaun ne’e, ekipa STAE ho mákina imprime kontinua destaka iha postu lima, hanesan postu Uatulari, Uatucarbau, Laclura, Ossu no Viqueque-Villa hodi halo atendimentu ba eleitór sira. Resensiamentu eleitorál ida iha munisípiu Viqueque ramata iha loron 30 marsu 2023, hafoin ramata halo imprime ba lista votante iha suku 36. Nune’e,  nia husu ba eleitór foun no tuan sira-ne’ebé maka seidauk trata kartaun eleitorál atu hakabesik-an ba STAE iha postu administrativu sira hodi ezerse diretu votu iha eleisaun parlamentár iha loron 21 marsu 2023. Tuir dadús eleitór antes ne’e munisípiu Viqueque rejista totál na’in-58.867, kompostu husi mane 29.938 no feto 28.897. Enkuantu,  ba eleisaun parlamentár munisípiu Viqueque iha Sentru Votasaun hamutuk 112 no estasaun votasaun 135. STAE Viqueque mós daudaun ne’e destaka ona brigadista hamutuk na’in-112 ba sentru votasaun sira. SABEH identifika postu saúde iha teritóriu nasionál menus rekursu umanu https://tatoli.tl/2023/03/23/sabeh-identifika-postu-saude-iha-teritoriu-nasional-menus-rekursu-umanu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Diretór Ezekutivu Saúde ba Ema Hotu (SABEH) Andre Belo, identifika postu saúde iha teritóriu nasionál sei menus rekursu umanu. “Ita haree katak postu saúde ne’ebé mak Ministériu Saúde harii iha teritóriu nasionál hamutuk 346 maibé ita nia médiku sira mak menus iha ne’eba” Andre Belo informa ba TATOLI iha entrevista Eskluziva. Nia informa, SABEH halo atividade tratamentu ba populasaun sira iha área remota, profisionál saúde iha ida ka rua de’it, entaun ida ne’e mak sai problema hodi halo atendimentu ba populasaun sira. “Iha postu saúde maibé ita-nia pesoál saúde ida ka rua de’it, entaun ida ne’e problema ba ita atu halo atendimentu ba populasaun sira iha área remota”, nia afirma. SABEH identifika mós fasilidade saúde ne’ebé menus, dalaruma medikamentu balun la iha. “Ami haree mak postu saúde ne’ebé mak aimoruk la iha, ami sempre apoiu no fahe aimoruk atu sira bele fó tratamentu ba populasaun sira”, nia esplika. SABEH husu ba Ministériu Saúde  atu labele servisu ho ajénsia sira husi liur maibé servisu hamutuk ho organizasaun lokál sira maske la iha osan maibé iha rekursu atu fó atendimentu ba komunidade sira. Sentru Saúde Maliana rejista pasiente 1.206 sofre IRA https://tatoli.tl/2023/03/24/sentru-saude-maliana-rejista-pasiente-1-206-sofre-ira/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 MALIANA, 24 marsu 2023 - Hahú hosi fulan-janeiru to’o fevereiru tinan 2023 ne’e sentru Saúde komunitária iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, rejista pasiente na’in-1,206 mak sofre moras Infesaun Respiratória Aguda (IRA). Xefe CHC Maliana, Luis Gonçalves, hateten moras ne’e afeta liu ba labarik, adultu sira hotu feto no mane ne’ebé halo atividade kontamina bee fo’er iha tempu udan inklui  ambiente ne’ebé la saudável. Alende moras IRA, tuir kedas moras diarreia mós rejista númeru daruak ho nia totál vizitante 1,514. “Iha fulan-janeiru kazu ne’ebé rejista aas liu mak ISPA ho nia númeru 691, tuir kedas diarreia ho númeru 158, iha fulan fevereiru mós ISPA mak rejista aas liu nafatin ho totál 515, diarreia 142,” nia ko’alia iha suku Ritabou, sesta ne’e. Luis haktuir, hosi totál pasiente hirak-ne’e konsulta, pesoál saúde sira halo observasaun hotu, fó ai-moruk hodi hatún moras ne’e inklui fahe informasaun liuhosi atividade promosaun saúde atubele proteje-aan hosi kauza ba moras ne’e rasik. “Moras ne’e mai hosi ita mak halo infesaun ba ita nia-aan rasik, la tau atensaun entaun fasil atu kona ita, liuliu labarik kiik sira,” Luis hatutan. Moras infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) mak infesaun viral (infeksaun ne’ebé kauza hosi virus) ne’ebé akontese iha ita-nia dalan iis nian. Bainhira ita dada iis anin sei halai tuir ita-nia dalan iis nian antes to’o iha pulmaun. Normalmente ita-nia dalan iis hahú ka forma hosi Inus,  Kavidade nasal  (inus kuak),  faringe  no  laringe  (kanál rua ne’ebé nia lokalizasaun iha kakorok). Anin sei pasa hosi dalan-isin hirak ne’e molok tama ba  traqueia no pulmaun. Infesaun ne’ebé akontese iha ita-nia dalan-iis sei provoka ka halo ita sente susar no la konfortável bainhira dada iis, no nu’udar konsekuénsia sei halo ita-nia isin falta anin hodi hala’o nia funsaun ho di’ak. Moras ida-ne’e fasil tebes da’et no fasil tebes atu kura. Moras IRA kauza hosi virus no bateria ne’ebé invade diretamente ita-nia dalan iis liuhosi matan, inus no ibun. Virus sira-ne’ebé hamosu moras ne’e mak hanesan Rhinovirus ,  Coronavirus ,  Virus parainfluenza,  no  adenovirus. Fatór sira-ne’ebé kontribui hetan moras IRA Fatór sira-ne’ebé kontribui atu hetan moras IRA mak hanesan; Relasaun ho individu Laabarik sira-ne’ebé la simu imunizasaun, bebé ne’ebé la hetan susu hosi inan, bebé no labarik sira menór ho idade tinan ida, sistema imunolojia fraku ( daya tahan tubuh lemah ), má-nutrisaun, moras krónika, ijiéne pesoál ne’ebé la di’ak. Relasiona ho ambiente Mudansa temperatura ambientál, poluisaun (rai-rahun), asinamentu ( kepadatan, overcrowding ), falta ventilasaun iha uma, fumadór barak (su’ar hosi sigarru bele hasa’e insidénsia ba moras ne’e) no ahi-su’ar. Transmisaun Moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) transmite ka da’et liuhosi kontaktu direta (koali’a, fani, kabeen) ho ema ne’ebé hetan tiha ona moras ne’e. Moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) sei hatudu sinál no síntoma hanesan; inus been turu no suli ka inus metin, me’ar (me’ar maran), isin kolen ka baruk, isin manas (dalaruma), garganta moras, no ulun moras (dalaruma). Tratamentu ba iha moras infesaun vias respiratóriu aguda (IRA) iha oin rua (2) mak tratamentu medikamentoza (ho ai-moruk) no tratamentu non-medikamentosa (la uza ai-moruk). Tratamentu medikamentoza (ho aimoruk): médiku sira mak sei fó ai-moruk bainhira ita ba hala’o konsulta iha sentru saúde ka iha ospitál. Tratamentu non-medikamentoza (tratamentu la ho ai-moruk): tratamentu ne’ebé prátiku no ita bela halo hanesan suas ho bee manas nia su’ar, hemu bee no jus barak, deskansa barak no selu-seluk tán. Prevensaun Moras infesaun vias respiratóriu fasil tebes atu kona ema maibé fasil tebes mós atu prevene, sé ita iha konsiénsa no kultura saudável. Asaun ka hahalok sira-ne’ebé ita tenke halo hodi prevene moras ne’e mak hanesan; fase liman ho sabaun, hadook aan hosi ahi-su’ar no rai-rahun, taka inus no ibun bainhira fanin ka me’ar, susu-been ekskluzivu ba bebé foin moris to’o fulan neen (6), labele fuma besik, halo vasinasaun, no kuidadu ijiéne pesoál. EBC Bidau prepara ona EJP 23 ba programa merenda eskolár https://tatoli.tl/2023/03/27/ebc-bidau-prepara-ona-ejp-23-ba-programa-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Diretór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Bidau Akadiru-Hun, Roberto Jerónimo Cristovão, hateten dirijente sira iha EBC Bidau Akadiru-Hun forma ona grupu Ekipa Jestór do Programa (EJP) hamutuk 23 atu apoiu programa merenda eskolár ba estudante hamutuk na’in-3.097. Nia hateten, agora daudaun sira halo ona preparasaun ida másimu atu realiza programa merenda eskolár ne’ebé mak tempu besik sei hetan lansamentu, preparasaun ne’ebé sira halo ona mak kria ona grupu ekipa EJP sira atu responde nesesidade estudante sira-nian iha eskola haat ne’ebé tama iha área EBC Bidau Akadiru-Hun nian. “Ami halo ona enkontru hodi konfirma preparasaun sira hosi EJP 23 nian no aban ami sei submete relatóriu ba edukasaun munisipál hodi garante ba ministériu katak ami-nia eskola prontu ona atu hala’o programa merenda eskolár hosi Governu,” Roberto Jerónimo hateten ba Agência Tatoli iha eskola EBC Bidau Akadiru-Hun, segunda ne’e. Grupu EJP 23 ne’ebé prepara ona atu hala’o programa merenda eskolár ba estudante na’in-3.097 ne’e kompostu hosi koordenadora ida finansa ida no vokál na’in-rua sira na’in-haat (4) ne’e mak sei hamutuk atu jere osan merenda eskolár ne’e, agora ba fornesedór ka koziñeira sira hamutuk na’in-19. “Ita iha EJP 23 kompostu hosi ema na’in-haat mak sei jere osan merenda eskolár inklui koziñeira na’in-19. Sira-ne’e, ita fahe ona ba eskola EBF Nuu Laran na’in-haat (4), EBF Bidau Masau na’in-haat (4), EBF Metiaut na’in-tolu (3) no EBC Bidau rasik iha na’in-ualu (8),” nia dehan. Tuir nia, estudante na’in-3.097 ne’ebé sei asesu ba programa merenda eskolár ne’e kompostu hosi EBC Bidau Akadiru-Hun iha na’in-1278, EBF Bidau Masaur na’in-614, EBF nu’u laran 677, EBF Metiaut 435 no EPE iha na’in 121. Programa ne’e, nia dehan, sei realiza hosi segunda to’o sesta ho loron efetivu hamutuk 157, kada loron estudante ida sei han 35 sentavu bazea ba manuál Merenda eskolár ne’ebé mak termina ho hosi Governu. Entretantu, orsamentu ba programa merenda eskola ne’e rasik bazea ba loron efetivu ne’ebé termina ona hamutuk $170-resin ba tinan ida-ne’e hahú hosi fulan-marsu to’o dezembru 2023, tanba fulan rua janeiru no fevereiru konsidera lakon ona entaun programa ne’e hetan ezekusaun hamutuk fulan 10 de’it. Tuir dadus hosi Governu katak ba tinan ida-ne’e orsamentu merenda eskolár hamutuk millaun $15 ba kada munisípiu iha Timor-Leste hodi halo jestaun merenda eskolár ba eskola sira iha territóriu nasionál. Programa merenda eskolár ne’e rasik hatuur ona iha dekretu Governu númeru 35/2022, 18 janeiru, iha artigu 30 pontu 15-16 ne’ebé regula kona-ba ezekusaun orsamentu merenda eskolár nian. Tanba, nia dehan, antes ne’e Governu prevee ona orsamentu millaun $12.550 ba programa merenda eskolár maibé bainhira hasa’e montante ba $0.42 ba kada estudante 251.000 mak kustu sa’e ba millaun $21,084. Estudante 200 iha EBC Metinaro seidauk hetan kaderneta eskolár https://tatoli.tl/2023/03/27/estudante-200-iha-ebc-metinaro-seidauk-hetan-kaderneta-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Diretór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Metinaro, Duarte Amaral, hateten estudante sétimu ano hamutuk na’in-200 iha eskola ensinu báziku sentrál (EBC) terseiru siklu Metinaro to’o agora seidauk hetan kaderneta eskolár. “Ita informa ona asuntu kaderneta eskolár ne’e ba Ministériu Edukasaun liu-liu Dirasaun Unidade Kurríkulu Nasionál maibé to’o agora ita seidauk hetan resposta ida hosi sira,” Diretór ne;e hateten ba Agência Tatoli iha edifísiu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) Vila Verde, segunda ne’e. Totál estudante iha eskola EBC Metinaro ne’e hamutuk 535 úniku estudante sétimu ano de’it mak seidauk hetan kaderneta eskolár, enkuantu estudante oitavu ho nono ano hetan hotu ona tanba ne’e parte eskola kontinua esforsu atu estudante sira-ne’e bele hetan ona sira-nia kaderneta eskolár atu valór ezame primeiru períodu ne’e bele prenxe iha kaderneta sira. Maibé ida-ne’e depende ba desizaun Ministériu Edukasaun nian, tanba proposta ne’ebé parte eskola hatama ona, Unidade Kurríkulu Nasional (UKN) seidauk manda fali informasaun ba sira, tanba ne’e parte eskola EBC kontinua halo konfirmasaun ho Ministériu hodi nune’e labele hamosu konfuzaun ba inan-aman sira bainhira iha tempu oin mai. Diretór Unidade Kurríkulu Nasional (UKN), Mateus do Rosario, hateten kaderneta ba estudante terseiru siklu sira-nian, Ministériu sei haree fali estoke antigu sira-ne’ebé mak asegura hela iha armajén MEJD nian, karik iha sufisiente bele halo distribuisaun maibé bainhira la sufisiente UKN sei esforsa atu halo fali produsaun. Tanba, nia dehan, antes ne’e MEJD prodús ona kaderneta eskolár foun ba estudante primeiru no segundu siklu sira kuaze prodús kaderneta eskolár hamutuk 80.000 maibé produsaun ne’e sei la’o fazeadamente. “Antes ne’e, ita prodús ona 40.000 no halo ona distribui ba eskola sira agora ita kontinua prodús tan hodi distribui ba eskola sira,” nia hateten. Kaderneta ida anteriór ne’e la uza ona liu-liu ba estudante primeiru no segundu siklu sira, tanba estudante ida hetan kaderneta tolu durante ne’e prejudika inan-aman sira atu akompaña progresu oan sira nian, ne’eduni mosu rekomendasaun katak di’ak halo renovasaun ba kaderneta antigu hosi halo foun fali sai ida de’it. “Kaderneta antigu ne’e estudante ida hetan tolu. Agora ita halo sai ida de’it atu fasilita di’akliu tan inan-aman sira atu bele akompaña dezenvolvimentu no progresu oan sira-nian,” nia hateten. Governu halo konsultasaun prosesu TL sai membru OMK ba autoridade Covalima https://tatoli.tl/2023/03/27/governu-halo-konsultasaun-prosesu-tl-sai-membru-omk-ba-autoridade-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 COVALIMA, 27 marsu  2023 – Governu liuhusi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), halo konsultasaun  prosesu no progresu Timor-Leste (TL) nia adezaun  ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) ba autoridade sira iha Covalima. “Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) nasionál mai halo konsultasaun iha ne’e importante, tanba ita hakarak envolve entidade iha nivél hotu atu komprende loloos saida mak OMK, ne’ebé Timor-Leste nia preparasaun sai membru OMK,” Reprezentante Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MAKE), Florêncio Sanches, hateten ba jornalista sira iha salaun AMC, Sukaer Laran, segunda-ne’e. Razaun Timor-Leste prepara sai membru OMK hanesan oportunidade ba investimentu no produtu Timor-Leste bele hakat ba iha nasaun membru 164 ne’e, agora daudaun Timor agora simu produtu 15.000-resin “Ita fó mós oportunidade ba timoroan sira hetan kapasitasaun nivél oioin hosi OMK rasik, bainhira nasaun rejiaun iha ita-nian hanesan nasaun Kombodia seidauk tama investimenru ladún di’ak tebes, hafoin sai membru nia investimenru buras,” nia hateten. Nasaun boot ho ekonomia forte hanesan Amérika, Xina, Japaun no Alemaña, hanesan nasaun ne’ebé bele prodús ai-kose maibé sira hakarak sai membru OMK entaun Timor-Leste hakarak sai membru OMK. “Hafoin sai membru OMK ita sei loke odamatan ema-ne’ebé tama no sai timoroan bele lori sira-nia produtu ba nasaun sira-ne’ebé agora ita foin rejistu produtu tolu ho produtu 15000, ita foti 25% bele diminui osan ba li’ur,” nia dehan. Adere ba organizaun OMK importante atu regulariza komersiánte hakat fronteira presiza atu regula nune’e merkadu ne’e bele para, nune’e nasaun viziñu bele asesu sira-nia merkadu. Maske sai membru OMK sei menus rekursu umanu sei iha problema iha setór públiku no privadu no rekursu finanseira, tanba ne’e Governu tau ona orsamentu millaun $50 iha banku komersiál haruka emprezáriu bele asesu ida-ne’e hola parte hanesan preparasaun. Benefísiu Timor-Leste sai membru OMK mak hanesan sistema ne’e sei ajuda promove pás, disputa hotu sei hetan tratamentu ho dalan konstrutiva, ho regra iha ema hotu sei fasil hodi halo sira-nia atividade, ho komérsiu ne’ebé livre sei redús mós kustu moris hodi fó oportunidade ba produtu sira-ne’ebé ho kualidade. Nia dehan, sei aumenta rendimentu komérsiu, sei eleva kresimentu ekonómiku komérsiu, ho nia prinsípiu bázika halo ita-nia moris sai efisiente, Governu sei hetan protesaun hosi atividade negósiu no sei insentiva kona-ba prátika governasaun di’ak. Xefe suku Belecasak, Leonito Gusmão, hato’o agaradesimentu tanba Timor-Leste sai membru Órganizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), maibé Gorvernu presiza kria kondisaun iha Timor-Leste. “Ita ko’alia fasil sai membru OMK, maibé presiza kria kondisaun hanesan prepara rekursu, ita ko’alia merkadu ita haree Timor-Leste iha merkadu hanesan merkadu internasionál, nasionál no tradisionál entaun kondisaun saida mak ita presiza prepara no ko’alia esportasaun no importasaun,” nia hateten. Sai Membru OMK dadaun ne’e, Timor-Leste prepara ona produtu sa ida de’it atu importa no Esporta ba merkadu tanba merkadu nasionál sai vítima ba merkadu internasionál. “Ita-nia merkadu nasionál sai vítima ba merkadu internasionál tanba ita adota hela merkadu livre, durante ne’e importa sasan ne’ebé mak ita iha sasan ne’ebé mak timoroan faan sira labele faan tan,” nia dehan. Realidade hatudu maske inan-aman sira faan produtu lokál maibé emprezariu internasionál mai investe iha Timor-Leste, ho nune’e nia rekomerda Governu tenke identifika didi’ak ko’alia kona-ba komunidade sira hala’o negósiu ilegál, tuir loloos Governu tenke identifika razaun saida mak halo komunidade sira hala’o negósiu liuhosi dalan ilegál no sasán saida de’it. Governu tenke kontrola, oinsá kontrola komunidade sira labele hala’o negósiu ilegál tenke servisu hamutuk hodi konstrui armajen iha fronteira, tenke kria mini merkadu nune’e fasilita komunidade sosa sasán iha rai-laran duké iha fronteira. Iha konsultasaun ne’e, partisipa hosi administradór postu administrativu, diretór munisipál no xefe suku sira. Tuir oráriu hafoin finaliza konsultasaun prosesu no progresu Timor-Leste nia adesaun ba OMK iha Covalima, ekipa sira kontinua ba iha munisípiu Ainaro. Pesoál saúde iha Lour uza motorizada tula bee-moos https://tatoli.tl/2023/03/27/pesoal-saude-iha-lour-uza-motorizada-tula-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 MALIANA, 27 marsu 2023­ – Besik tinan ida ona pesoál saúde na’in-rua komposta hosi efermeira ida no pesoál saúde públika ida, ne’ebé destaka iha postu saúde suku Lour, postu administrativu Bobonaro, munisípiu Bobonaro, hola inisiativa utiliza sira-nia trasporte rasik ba kuru bee-moos hodi lalin enxe hari’is-fatin uza ba nesesidade kada loron iha oras serbisu. Xefe suku Lour, Miguel Gomes Lopes, haktuir atendimentu ba komunidade hahú iha fulan-setembru 2022, kompleta ho dormitóriu médiku no moru protesaun, maibé seidauk halo instalasaun baa bee-moos. “Médiku sira hela atu tama ona ba tinan ida, maibé bee-moos ne’ebé sira utiliza ita bele dehan, kuitadu loos, tanba uza sira-nia transporte rasik mak tenke mai lalin iha bee-matan ho distánsia kuaze kilómetru ida, sira rasik mak lalin, kuandu tempu laiha, sira haruka ema mak lalin depois mak fó osan ba ema-ne’ebé lalin bee ne’e,” nia informa ba Tatoli, iha Maliana, segunda ne’e. Líder komunitária ne’e hateten, iha tinan 2021 liubá molok pesoál saúde sira koloka mai, autoridade suku sira buka meiu hodi serbisu hamutuk ho parseiru UNDP ba survey bee-matan ida iha aldeia Ologomon atu dada bee mai hodi fornese ba postu saúde refere, maibé la konsege implementa tanba kestaun distánsia. Situasaun ne’e akontese dala barak médiku sira kestiona no husu beibeik parte xefe suku no xefe aldeia sira, maibé só bele responde de’it, katak buat hotu-hotu liga fali ba prosesu, tanba autoridade lokál só bele hato’o de’it preokupasaun hirak-ne’e liuhosi proposta. “Até data laiha responde, ha’u sente triste oituan tanba ne’e mak hanesan autoridade rekomenda ba parte kompetente, liuliu Ministériu Saúde atubele haree asuntu sira-ne’e, tanba asuntu ida-ne’e importante atu salva povu nia vida, entaun saúde ita tenke tau priodiade,” nia katak. Diretór Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, João Barreto Cardoso, koalia ona ho Servisu Água no Saneamentu no Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL,E.P) munisípiu Bobonaro maibé seidauk bele responde tanba lokalidade postu saúde ne’e dook hosi rekursu bee-matan. “Iha bee balun iha bairru sorin liubá maibé ne’e iha okos fali, kuandu atu dada fali sa’e mai postu saúde ne’e presiza rekursu boot, entaun temporáriu meiu ne’ebé ami halo maka, ami buka ema ruma, kuandu kolega sira ba servisu bee-laiha, ami selu membru komunidade ba kuru ho jerigen mai ense iha tanki, depois bee ne’e mamuk nafatin aluga ema kuru,” nia klarifika. Diretór Joao akresenta, meiu hirak-ne’e mós dalaruma paradu tanba laiha orsamentu, maske alokasaun orsamentu anuál natoon hela atu responde ba preokupasaun hirak-ne’e. “Médiku na’in-rua, ida saúde públika ne’e ema suku Lour be di’ak hela, maibé parteira ne’e ema hosi suku seluk, entaun dader ba loraik tenke fila tanba bee laiha, maibé ho kondisaun mínimu ne’ebé ita iha, ita tenta nafatin presta serbisu saúde ba ita-nia komunidade,” diretór ne’e dehan. Enkuantu suku Lour iha aldeia haat mak hanesan Taz-Golo, Heliquei, Olo-Olo no Gali-Taz, ho totál populasaun tuir dadus tinan 2022 hamutuk na’in-1,394, komposta hosi feto na’in-707, mane na’in-687, ho totál uma-kain 309. Janeiru-fevereiru 2023, EDTL,E.P rekolla reseita milliaun $8 resin https://tatoli.tl/2023/03/29/janeiru-fevereiru-2023-edtle-p-rekolla-reseita-milliaun-8-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 — Eletrisidade de Timor-Leste , Empreza Públika (EDTL,E.P), iha fulan janeiru to’o fevereiru 2023 konsege rekolla ona reseita milliaun $8,8, hosi atividade rutina hanesan, inspesaun ba kliente dada ahi ilegál no monta kontadór pré-pagu. Bazeia ba nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli, asesu kuarta ne’e, EDTL,E.P fó sai reseita ne’e, liuhosi Konsellu Administrasaun, Eletrisidade de Timor-Leste, Empresa Públika, ne’ebé hala’o enkontru ordináriu hodi atualiza progresu servisu transformadór iha sub-estasaun Camea, avalia progresu rásiu eletrifikasaun nasionál no ezekusaun orsamentu bá tinan 2023 nian. “Hahú hosi janeiru to’o mai fevereiru ita konsege rekolla reseita hamutuk milliaun $8,8. Hosi númeru ne’e, janeiru rekolla milliaun $4,3 no fevereiru iha  milliaun $4,5” Diretora Finansa no Komersiál, Idirisiyah Sagran hateten. Kona-ba progresu servisu instalasaun transformadór foun iha sub-estasaun Camea atinje ona 73% no dadaun ne’e ekipa EDTL,E.P ho kompaña manan na’in halo ona identifikasaun bá rota ne’ebé mak se utiliza no preparativu ne’ebé presiza hodi halo deslokasaun ba transformador refere, no iha inísiu maiu sei halo hand over bá  servisu refere. Servisu kona-ba Programa Eletrifikasaun Komunitária (PEK) nian daudaun ne’e balun iha hela prosesu mobilizasaun, no ba Projetu Eletifikasaun Nasional (PEN), nivel suku, iha munisípiu tolu mak konklui ona ho nune’e eletrifikasaun nasional atinje ona 94%. Progresu implementasaun PEN ne’ebé finansia hosi Fundu Infraestrutura (FI) ne’ebé mak EDTL simu hamutuk projetu 78, no dadaun ne’e hamutuk projetu 22 mak iha ona prosesu   ne’ebé EDTL kontinua superviziona nafatin nia progresu servisu. Konstrusaun rezidénsia administradór Covalima sei kompleta hadi’a uma laran https://tatoli.tl/2023/03/29/konstrusaun-rezidensia-administrador-covalima-sei-kompleta-hadia-uma-laran/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 COVALIMA, 29 marsu 2023 – Diretór Programa Dezenvolvimentu Integradau Munisipál Covalima, Afonso Nogueira Nahak, hateten progresu konstrusaun rezidénsia Administradór Covalima ne’e kompañia sei kumpre rekomendasaun hosi ekipa inspesaun ne’ebé haruka kompañia atu hadi’a hikas uma laran. “Ha’u hakarak informa konstrusaun rezidénsia administradór ba ita-boot sira katak, ita haree projetu konklui ona iha fulan-janeiru liubá maibé bazea ekipa halo inspesaun hodi halo rekomendasaun ba kompañia atu hadi’a hikas iha uma laran,” Afonso Nogueira Nahak  hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Sukaer Laran, kuarta ne’e. Bazea ba inspesaun ne’e, kompañia presiza hadi’a tan odamatan ne’ebé seidauk vernis la hanesan presiza atu hadi’a, pinta ne’ebé ho tinta la hanesan, parede balun nakfera uitoan ne’e hadia hodi halo di’ak liután, hadi’a tan haris-fatin ne’ebé bee nalihun kompañia presiza atu hadi’a. Hafoin kompañia finaliza hadi’a bazea ba rekomendasaun hosi ekipa inspesaun, bainhira halo tan inspesaun nune’e iha tempu badak bele halo ona inaugurasaun Rezidénsia Administradór Munisípiu Covalima. Diretór kompañia Verde Kaisahe Unipesoál, Lda, Mateus dos Santos, klarifika kompañia kumpre rekomendasaun hosi ekipa inspesaun ne’ebé presiza atu hadi’a tan konstrusaun rezidénsia Administradór Munisípiu Covalima. “Ami kumpre sira-nia rekomendasaun ne’ebé haruka kompañia atu hadi’a hikas bazea ba rekomendasaun hosi ekipa inspesaun,” nia dehan. Bazea ba rekomendasaun hosi ekipa inspesaun presiza atu hadi’a item lima ne’ebé ekipa inspesaun haruka kompañia atu hadi’a hikas mak hanesan presiza hadi’a vernis, plafon nakfera hadi’a fali, haris-fatin labele bokon no pinta kamutis hadi’a fali, no lere duut iha resintu  rezidénsia administradór nian. Konstrusaun rezidénsia Administradór ho nia medida 30,70×22,50 ne’e konstrui hosi kompaña Verde Kaisahe Unipesoál, Lda, ho nia durasaun tempu durante fulan neen (6). Tuir livru 3B Orsamentu Jerál Estadu tinan fiskal 2021, munisípiu Covalima prevee ba orsamentu konstrusaun ba rezidénsia administradór munisípiu Covalima hamutuk $262.570. Tinan 2024, problema an-alfabetu sei la eziste iha TL https://tatoli.tl/2023/03/30/tinan-2024-problema-an-alfabetu-sei-la-eziste-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 – Diretór Nasional Ensinu Rekorrente, Quintão da Costa Massa, hateten DNER ne’ebé tutela iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) neé garante iha 2024 sei finaliza programa an-alfabetu iha Timor-Leste, tanba dadus hatudu kuaze 90% mak hakat ona ba nivel ensinu báziku. Nia hateten, DNER garante iha tinan 2024 ne’e problema an-alfabetu sei la eziste tan iha Timor-Leste tanba hosi dadus ne’ebé sira rekolla iha territóriu nasionál kuaze 90% estudante an-alfabetu mak tama ona ba eskola ensinu báziku. “Ita iha dadus ne’ebé atu hateten katak kuaze 90% an-alfabetu hotu ona. Monitorizasaun ne’ebé ne’ebé ami halo katak iha 2024 an-alfabetu la menus liu maibé ita bele sura ho liman fuan ona, liu-liu sira iha área rurál ne’ebé la asesu ba transporte no liña komunikasaun ruma. Ita sei envolve sira hotu atu ita bele finaliza iha 2024,” nia dehan ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Vila Verde, kinta ne’e. Dadus ne’ebé DNER rekolla iha tinan kotuk, kuaze an-alfabetu hamutuk 1.000-resin mak eziste. maibé agora la to’o ona númeru ne’e, tanba iha munisípiu Manufahi livre ona hosi an-alfabetu kuaze 600 mak tama ona ba ensinu báziku. Dadus sira-ne’e, nia dehan, DNER simu uluk hosi autoridade sira depois mak dirasaun ba halo avaliasaun no monitorizasaun nota duni katak an-alfabetu la eziste ona iha Manufahi. Diretór ne’e hateten, munisípiu Manufahi deklara livre ona hosi an-alfabetu ne’e tanba profesór sira-ne’ebé mak hanoin iha Alfanamor ne’e agora transfere hotu ona ba ensinu báziku tanba an-alfabetu laiha ona no Alfanamor mós la eziste ona. “Ha’u hakarak dehan, dadus ba tinan 2023 la to’o mil ona. Maibé ita sei halo avaliasaun iha primeiru trimestre hodi haree taxa partisipasaun hira depois mak ita sei fó sai ba públiku. No ha’u hakarak dehan tan katak hosi 1.000-resin ne’e mai hosi dadus nasionál,” nia dehan. Metade hosi 1.000-resin ne’ebé sei eziste ne’e, nia seidauk bele fó sai ba públiku tanba DNER lakohi informa dadus abstratu, maibé nia hakarak halo uluk avaliasaun iha primeiru trimestrál uluk mak foin bele relata. Tanba, nia fó agora metade dadus ne’e iha prosesu ezame bele menus fali, tanba ne’e DNER lakohi halo espekulasaun polítika ba dadus sira maibé hakarak hateten dadus ne’ebé ho loloos atu nune’e bele aprezenta iha inísiu de rejistu no fim de avaliasaun. Entretantu, nia hateten, dadus hosi munisípiu seluk la rejista tanba problema kalamidade ne’ebé akontese halo dirasaun labele finaliza ninia atividade. Abríl, Timor Resources hahú halo teste ba progresu perfurasaun mina no gás https://tatoli.tl/2023/03/31/abril-timor-resources-hahu-halo-teste-ba-progresu-perfurasaun-mina-no-gas/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 COVALIMA , 31 marsu  2023 - Jerente Timor Resources, Filomino Andrade, hateten iha loron 5 fulan-abríl tinan ne’e, Kompañia Timor Resources sei hahú halo teste kona-ba progresu perfurasaun mina matan posu Lafaek nune’e bele hatene ninia kuantidade mina no gas. “Oras ne’e , daudaun ita bele hateten totál perfurasaun besik ona metru 3100, maibé atividade kontinua nafatin halo perfurasaun hodi hala’o preparativu ba teste,  ami hanoin loron 5 fulan abríl bele hahú halo ona teste perfurasaun hodi haree kapasidade gas no mina ninia kuantidade hira iha prosesu atu hala’o teste,” Filomino Andrade, informa ba  Agência Tatoli, iha posu lafaek,  sesta ne’e. Tuir espetativa kompañia Timor Resource nian katak perfurasaun ne’e ho ninia kle’an sei to’o metru 3.500,  ne’ebé daudaun ne’e progresu perfurasaun to’o ona metru 3.100. Bainhira perfurasaun atinje ona metru 3.500 maka kompañia ne’e sei hahú halo teste iha fulan oin. “Ami iha espetativa no korajen maka’as perfurasaun posu ne’e kle’an to’o metru 3500 tarjetu ita-nian daudaun ne’e deste hori kalan ba oin sira kontinua halo perfurasaun tuun ba kra’ik atu bele to’o tarjetu,” nia dehan. Nia informa ekipa tékniku lubuk ida sei mai hosi Austrália iha tempu besik hodi halo teste ba rezultadu ba perfurasaun ne’e iha inísiu fulan-abríl 2023 iha Covalima. Durante halo perfurasaun, Nia hateten  kompañia Timor-Resources hasoru difikuldade kona-ba ekipamentu  atu apoiu prosesu perfurasaun mina no gas ne’e tanba barak tenki importa husi rai-liur  maibé, kompañia Timor Port sempre iha koordenasaun di’ak hodi aselera prosesu distribuisaun ekipamentu ne’e bá to’o iha fatin perfurasaun ho di’ak. Entertantu, iha loron 27 fulan-outubru tinan 2021 liubá  Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ofesiálmente lansa perfurasaun dahuluk ba kontratu fahe produsaun iha posu feto kmaus munisípiu covalima ne’ebé hanesan perfurasaun dahuluk iha rai maran hafoin tinan 50 Timor-Leste hetan ninia independénsia iha tinan 2002. Frederico Bosco alerta atu kombate moras dengue presiza limpeza https://tatoli.tl/2023/04/03/frederico-bosco-alerta-atu-kombate-moras-dengue-presiza-limpeza/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 – Diretór Saúde Públika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco, informa atu kombate moras dengue nesesáriu tebes atu halo limpeza iha uma no bairo sira. “Ema ida-idak tenke hamoos uma ninin, tanke bee, nafatin toba iha moskitériu laran, limpeza ita-nia bairo laran, vazu aifunan tenke troka atu susuk labele tolun, entaun ida ne’e mak maneira atu hadook an husi kazu dengue ida ne’e iha ita-nia hela fatin sira”, Frederico Bosco, dehan ba TATOLI iha nia kna’ar fatin Caicoli, ohin. Nia  dehan, Ministériu Saúde rejista kazu dengue husi janeiru to’o marsu hamutuk 578, husi ne’e na’in tolu mak mate. “Husi númeru 578 ne’e maioria mai husi Dili ho kazu hamutuk 394, Buacau 78, Lautem 28, Viqueque 26 Liquiça 24, Bobonaro 24, Manufahi tolu no  Ermera ida”, nia hateten. Nia esplika, bazeia ba klasifikasaun dengue tuir ninia gravidade mak dengue kaman hamutuk 314, moderadu 248 no grave 16, entaun kazu sira ne’e afeta ba labarik idade 14 mai kraik signifika hahú husi idade 0 to’o 14. “Kazu  sira ne’e mosu tanba iha fatór sira lubuk ida mak influénsia iha ne’eba, dahuluk mak ita haree situasaun udan monu rai kuaze bee nalihun iha fatinfatin, entaun knuuk  ka fatin sira ne’ebé mak sai potensiál susuk atu tolun barak ezemplu ita haree uma-kain sira barak mak armajena bee hanesan tau iha tanke maibé la hamoos, entaun susuk bele tolun iha ne’eba no kazu dengue aumenta barak”, nia afirma. Nia hatutan, fatór seluk mak lixu ne’ebé mak namkari iha fatinfatin hanesan kalen at sira, plastik  at sira, entaun hirak ne’e mak sai fatór boot tebes atu hetan dengue. “Tanba ne’e iha fasilidade saúde ita-nia profisionál saúde sira iha meiu atu halo diagnóstiku hodi halo tratamentu    tanba sira treinadu atu atende kazu sira ne’e”, nia dehan. Nia esklarese,  atu halo kontrolu ba moras ne’e mak aimoruk kímiku sira nafatin sufisiente no ekipa sira kontinua tama sai área risku sira hodi halo intervensaun ba kazu dengue ida ne’e. MS-OMS mantein mellora servisu saúde públiku iha TL https://tatoli.tl/2023/04/04/ms-oms-mantein-mellora-servisu-saude-publiku-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 – Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Tmor-Leste nafatin mellora servisu saúde públiku iha Timor Leste. “Ohin ita selebra loron Organizasaun Mundiál Saúde ba tinan 75 iha ita-nia rain, entaun ita nafatin mellora servisu saúde hodi atende populasaun sira, maibé normalmente ita mós atinje ona servisu balun ne’ebé halo ona durante ne’e”, Minsitra Saúde Odete Maria Freitas Belo, dehan iha salaun City8 Manleuana, ohin. Nia rekoñese, MS iha obstákulu hanesan estoke aimoruk ne’ebé menus maibé ida ne’e MS buka dalan hodi rezolve ba kestaun sira ne’e. “Aimoruk sira ne’e iha maibé estoke mak la másimu, entaun la signifika pasiente sira mai ospitál la hetan aimoruk, maibé ita hakarak hadiak liután ita-nia estock out sira ne’ebé mak menus mak ami nafatin servisu ho entidade hotu atu bele rezolve problema sira ne’e”, nia afirma. Iha dezafiu seluk iha setór saúde mak MS sei hadia nafatin sistema saúde liuhosi kapasita pesoál saúde sira liuhusi fornesimentu sistema ida ne’ebé di’ak hodi bele fó fiar ba populasaun sira atu mai halo tratamentu ho másimu. Iha fatin hanesan, Reprezzentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor leste, Arvind Marthur, dehan OMS nia haree katak Ministériu Saúde durante ne’e atinje ona buat barak iha setór saúde iha Timor Leste. “Tuir ami nia haree katak Ministériu Saúde atinji ona buat barak  iha setór saúde iha Timor Leste mak  hanesan dahuluk ita  elemina ona moras poliu,  daruak  mak elemina ona moras tetano neo natal no datoluk mak ita mos elemina ona srampu,”Arvind Mathur hateten. OMS mós durante ne’e nota katak iha tinan 2001 mai profisionál saúde menus tebes maibé agora ho númeru ne’ebé mak boot, entaun ida ne’e progressu ne’ebé mak di’ak. “Ami nia haree ita-nia profisionál saúde menus maibé agora ho númeru boot mak to’o rihun ida resin, entaun ida ne’e progressu ida ne’ebé mak MS halo ho di’ak tebes depois OMS haree mós ba infraestrutura saúde liuliu sentru saúde, postu saúde sira,  ne’ebé mak estabelese ona iha teritóriu nasionál”, nia konklui. Alterasaun Dekretu-Lei Rejistu Komersiál hakarak hamenus burokrasia https://tatoli.tl/2023/04/05/alterasaun-dekretu-lei-rejistu-komersial-hakarak-hamenus-burokrasia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 – Konsellu Ministru aprova alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. u 16/2017, loron 17 fulan-maiu, no ba  Dekretu-Lei n. u 7/2017, loron 22 fulan-marsu, kona-ba Rejistu Komersiál no ba Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P). Proposta ne’e aprezenta husi   Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomiku, Joaquim Amaral. “Proposta alterasaun ba diploma hirak-ne’e, iha kontestu reforma Administrasaun Públika nian ho objetivu atu kontribui ba simplifikasaun no hamenus burokrasia iha rejistu kooperativa, ho disponibiliza enkuadramentu legál ida ne’ebé adekuadu liu ba kriasaun kooperativa foun no legalizasaun ba kooperativa sira ne’ebé iha ona, ho sujeisaun ba rejistu komersiál, ne’ebé sei hala’o iha SERVE”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete,iha Palásiu Governu. SERVE mak instituisaun ida ne’ebé konsentra iha atividade hotu relasionada ho rejistu no lisensiamentu komersiál iha lokál ida de’it, ho forma fasilita no ajiliza rejistu no inísiu atividade komersiál sira husi parte sosiedade no husi emprezáriu ho naran individuál. Ho kriasaun SERVE, Governu hein katak númeru sosiedade no emprezáriu ho naran individual aumenta konsideravelmente, haree ba pasu burokrátiku elimina tiha, pemite formalizasaun sein prosedimentu burokrátiku. Rekorde katak Governu revoga ona, iha 2017, Dekretu-Lei n. u 35/2012, kona-ba Rejistu no Verifikasaun Emprezariál hodi troka fali dekretu-lei foun nian ne’ebé sei haforte servisu SERVE nian hodi sai fatin úniku ba atendimentu lisensa no verifikasaun emprezariál nian. Progresu konstrusaun edifísiu STAE covalima atinje ona 65% https://tatoli.tl/2023/04/06/progresu-konstrusaun-edifisiu-stae-covalima-atinje-ona-65/ tatoli.tl Notísia 2023-04-06 COVALIMA, 05 abríl 2023 — Diretór STAE Covalima, Francisco Gusmão, hateten progresu konstrusaun edifísiu Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) atinje ona 65%. “Bazea ba dadus progresu konstrusaun edifísiu STAE Covalima oras ne’e daudaun ita haree  atinje ona 65%, tanba progresu kostrusaun aban hanesan ne’e sira komesa atu taka ona zinku,” Francisco Gusmão informa ba Agnêcia Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Kanpun Baru, kuarta ne’e. Nia dehan, bazeia ba informasaun ne’ebé tékniku relata katak tuir loloos iha kuarta (05/04) ne’e taka ona zinku, maibé tanba membru badaen na’in-haat (4) la tama, entaun adia ba loron aban mak atu taka zinku. Edifísiu STAE konstrui hosi kompaña Riri Unipesoál Lda, ho durasaun tempu durante fulan neen (6) no kompaña Riri Unipesoál Lda hahú konstrui iha loron 24 fulan-novembru tinan 2021 Entretantu, iha loron 06 fulan-dezembru tinan 2021, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho hatuur fatuk dahuluk atu halo konstrusaun edifísiu CNE no STAE iha Covalima. Governu aprova prosedimentu aprovizionamentu reabilita estrada Laclo https://tatoli.tl/2023/04/12/governu-aprova-prosedimentu-aprovizionamentu-reabilita-estrada-laclo/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023– Konsellu Ministru delibera hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu nian ba reabilitasaun estrada husi munisípiu sira, hanesan munisípiu Manatuto, postu administrativu Laclo ba Laclo vila. “Proposta ne’e aprezenta hosi Ministru Obra Públiku, Abel Pires da Silva, no orsamentu ba projetu ne’e hamutuk millaun $6,5”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Leite Magalhães haktuir hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu kuarta ne’e. Biban hanesan, Konsellu Ministru mós aprova ona Dekretu-Lei kona-ba aprovizionamentu ba prestasaun servisu sira vijilánsia no seguransa infraestrutura sira ne’ebé krítiku. “Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho ninia objetivu atu estabelese rejime jurídiku aprovizionamentu hodi selebra kontratu servisu sira vijilánsia no seguransa ba infraestrutura sira-ne’ebé krítiku Estadu no Administrasaun Públika nian”, Portavós Governu ne’e subliña. Ezekutivu ne’e esplika katak selebrasaun kontratu servisu vijilánsia no seguransa-sira ne’e tenke tuir rekursu ba ajusta diretu no sei sai kritériu preferensiál sira ba kontratasaun servisu nian ne’ebé empreza sira ne’ebé iha sede rasik iha Timor-Leste, ne’ebé ninia kapitál sosiál maioria nia na’in husi kombatente libertasaun nasionál sira no mós kontratu ba traballadór maioria husi kombatente libertasaun nasionál. PR Horta husu líder polítiku hala’o kampaña hato’o programa ba povu https://tatoli.tl/2023/04/12/pr-horta-husu-lider-politiku-halao-kampana-hatoo-programa-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 — Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu líder polítiku sira bainhira hala’o atividade kampaña eleitorál tenke hato’o programa ba povu no labele halo konflitu no halo komunidade trauma. “Maibé líder polítiku mak tenke ko’alia diskursu ba fururu nian, ba tinan lima no 10 mai. Tanba rai ida-ne’e, sosiedade ida-ne’e, sei enfrenta situasaun defisil, situasaun mundiál ekonómia. Pior liután iha tinan sira tuir mai no impaktu ba ita. Ita hatene, mina ne’e la vale bua idat, dolar bele monu la signifika lakon. Buat ne’ebé di’ak mak hato’o programa labele ko’alia hakilar halo komunidade trauma,” Xefe Estadu ne’e hato’o nia diskursu iha ámbitu Konferénsia Nasionál ho tema “ A Fraternidade Humano Como Factor Essencial para a Consolidação da Páz e da Estabilidade Democrativa” , iha salaun Laline Larigutu, Colmera, kuarta ne’e. Nune’e, Xefe Estadu hateten iha loron 20 maiu mai oin tenke ho ulun malirin no hodi haree oinsá defende interrese rai ida-ne’e ba oin, aleinde Timor-Leste atu adare ba ASEAN. “Tama ASEAN tiha mak ita ulun moras tan ba líder ASEAN sira. Dezafiu ba dame la’ós fasil no harii dame la’ós fasil, tanba ne’e iha obrigasaun, ita labele deziste, dezanima. Tanba ha’u kolabora ho grupu ida naran fraternidade umanu no kuaze loro-loron ha’u kontaktu sekretariadu fraternidade umana, entidade hotu-hotu iha mundu, relijiaun, hodi ko’alia fraternidade umana. Ho ida-ne’e iha possibilidade para ita kontinua mantein Timor-Leste hanesan illa pás, refújiu pás, refújiu ba fraternidade umanu. Nune’e, laiha razaun para halo violénsia maske ita-nia Estadu, instituisaun bele fraku, Timor-Leste laiha persegisaun polítika. Ita mantein pás,” nia dehan. Xefe Estadu hateten, mezmu Xefe Estadu, Dom Virgílio Kardeál, Reprezenta Santa Sé apelu buat oioin maibé importante mak órgaun eleitorál rua iha servisu ho kualidade. “Ita bele halo apelu oioin maibé dahuluk mak ne’e, instituisaun Estadu no instituisaun ne’ebé garante eleisaun ba prosesu eleitorál la’o di’ak ne’e sira mak sei hatudu transparánsia, integridade, tantu CNE ho STAE iha Timor. Jestaun no prosesu tékniku eleitorál tenke 100%. Labele iha dúvida ruma mosu tanba elementu iha instituisaun nia hahalok hodi fó oportunidade ba partisipante sira no partidu polítika sira,” Horta dehan. Tanba ne’e, CNE mak iha responsabilidade ba atividade paktu ne’e. “Ha’u fó ha’u-nia komentariu tuir ha’u-nia observasaun durante ne’e. Nune’e iha eleisaun ne’ebé hala’o Timor-Leste sempre halo paktu maibé  nunka serve ba buat ida no to’o hamulak mós la vale”. Maibé Xefe Estadu fiar katak STAE ho CNE halo servisu ho di’ak tanba esperiénsia ajuda povu Guiné Bissau iha tinan 2014. STAE ho CNE nia traballu iha Guiné Bissau laiha ema ida-ne’ebé kontesta, aleinde ne’e Uniaun Europeia iha ne’ebá, provinsia rejionál África Ocidental no Uniaun Afrikana. “Sira hotu-hotu elojia eleisaun iha Guiné Bissau. Nune’e, ha’u hanoin sira bele halo ida-ne’e tanba iha rai-laran. Ha’u konfia katak líder polítiku sira sei onra ita-nia istória, memória ita-nia eroi sira, respeita ita-nia povu, ita-nia dezena sira, komunidade Internasionál, para halo eleisaun ho loloos no la kria tan problema ba rai ida-ne’e no ba mundu, tanba mundu lakohi rona problema hosi Timor,” nia dehan. Komisaun E halo ona audiénsia proposta-lei Abitasaun no Alojamentu https://tatoli.tl/2023/04/14/komisaun-e-halo-ona-audiensia-proposta-lei-abitasaun-no-alojamentu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 DILI, 14 abríl 2023 — Komisaun E trata asuntu Infraestrutura iha Parlamentu Nasionál, halo ona audiénsia públika ho Ministériu Planeamentu no Ordenmentu (MPO) ho ministériu sira seluk tan ba proposta-lei númeru 52/V(5a)-Abitasaun no Alojamentu. Prezidente Komisaun E, Francisco Vanconcelos, hateten proposta-lei ne’e nia konteúdu reafirma hodi  haforsa tan kna’ar Ministériu Planu no Ordenamentu, Ministériu Obra Públika no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE)  óinsa ita re-organiza ita-nia sosiedade no sidadaun. “Fatin ka edifísiu sira ne’ebé aat ona no públiku nian mais ema privadu mak hela no edifísiu privadu Estadu mak uza uma antigu sira, nune’e nia konteúdu lei ne’e mak re-organiza sidadaun sira hela,” nia hateten ba jornalista sira iha uma fukum Parlamentu Nasionál. Nia fó ezemplu, seluk mós hanesan fatin jardin públiku mak ne’ebé no lei ne’e haree de’it ba óinsá ita atu re-organiza, nune’e hodi dignifika Estadu no sidadaun haree sidade organizadu ema hela ho orden. Proposta-lei ne’e iha artigu hamutuk 42, no Komisaun sei halo relatóriu paresér hodi submete mai iha meza PN hodi ajenda diskusaun iha jeneralidade. Nia mós fó sai katak, semana liuba PN proposta lei rejime tutela urbanistika ne’e ko’alia regra óinsa sidade nian nune’e inisiativa sira ne’e iha ligasaun ba malu. Antes ne’e, iha 08 fevereiru 2023 Konsellu Ministru aprova proposta-lei Abitasaun Alojamentu, ne’ebé aprezenta hosi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Planeamentu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis. Lei ne’e ninia objetivu mak atu promove asesu ba abitasaun ida-ne’ebé ho dignu, garante realojamentu, kontribui atu hasa’e kualidade abitasaun, ordena fila-fali área urbana degradada no alomeradu rurál sira-ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun artigu 58 atu garante direitu fundamentál ba abitasaun. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, esplika katak lejizlativa ida-ne’e mós fomenta reabilitasaun urbana, apoia auto-konstrusaun no asosiativizmu ka kooperativa, fahe téknika konstrusaun sustentavel no adekuada, dezenvolve setór konstrusaun sivíl no kria entidade públika ida-ne’ebé responsavél ba kria entidade públika ida-ne’ebé responsavél ba dezenvolvimentu públiku setór abitasaun nian. Projetu proposta-lei ne’e hatuur iha prinsípiu sira universalidade, sustentabilidade, igualdade nopartisipasaun. “Diploma ne’e prevee elaborasaun Planu Nasionál Abitasaun no kriasaun entidade governamentál ne’ebé sei responsavél ba dezenvolvimentu no implementasaun polítika Estadu nian iha área abitasaun, prepara Planu Estratéjiku no Politika Abitasaun, hodi propoin medida lejizlativa no regulamentár sira iha área ida-ne’e,” Governante ne’e hatetne iha Palásiu Governu. Proposta ne’e mós prepara medida sira politika finanseira nian ne’ebé adekua ho programa abitasionál ne’ebé atu implementa, harii, jere, konserva no alínea patrimóniu abitasionál Estadu, interven iha merkadu solu nian bainhira instrumentu polítika hosi Governu hodi kontrola kustu terenu no fó apoiu tékniku ba munisípiu no entidade públika sira seluk iha jestaun no konservasaun parke edifikadu ida-idak. Partidu Os Verdes hakarak kria kampu serbisu ba joven Viqueque https://tatoli.tl/2023/05/03/partidu-os-verdes-hakarak-kria-kampu-serbisu-ba-joven-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-05 VIQUEQUE, 03 maiu 2023 – Prezidente Partidu Os Verdes Timor (PVT), António Lela Huno Cruz, promete ba joven Viqueque-oan, bainhira hetan fiar ukun sei kria kampu serbisu ba joven 50.000 no harii empreza verde. “Bainhira ami ba ukun hakarak kontribui ba projetu tasi mane iha Beaço, maibé tenke iha kritériu Viqueque-oan 80% maka serbisu iha projetu tasi mane nian laran, depois maka joven hosi munisípiu seluk mai serbisu iha ne’e,” Prezidente partidu hateten durante kampaña iha kampu futeból eis SMP 2, Beloi, kuarta ne’e. Prezidente Partidu Os Verdes Timor, António Lela Huno Cruz, hato’o vizaun no programa partidu durante kampaña iha kampu futeból Beloi, Viqueque Villa, kuarta (03/05/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa PVT nia programa importante seluk mak orsamentu subvensaun públika atu harii sentru formasaun empregu verde no trata joven sira-nia viza hodi bá serbisu iha rai-li’ur. Nia mós promete, bainhira povu fó fiar ba partidu envolve iha Governu foun, sei aseselera prosesu dezentralizasaun poder lokál hodi administrasaun minisipál bele jere rasik problema komun sira. “Bainhira Os Verdes de Timor envolve iha governasaun, ami hakarak fó apoiu tomak ba polítika dezentralizasaun. Tanba Viqueque iha autoridade maibé laiha kbiit hodi deside buat ruma iha Viqueque, tenke hein Governu sentrál. Ho ida-ne’e ami hakarak aselera Asembleia munisipál tenke iha rasik deputadu hodi ko’alia ba edukasaun, saúde no infraestrutura tanba Viqueque ema matenek barak hodi asume poder lokál,” nia akresenta. António Lela Huno konsidera, tempu agora la’ós ona tempu depende ba Governu sentrál tanba durante ne’e partidu sira-ne’ebé ukun ko’alia de’it maibé tinan-20 ona implementasaun dezentralizasaun poder lokál laiha inklui polítika dezentralizasaun administrativa no dezentralizasaun fiskál seidauk iha. “Administradór sira halo estrada rurál difísil, tanba ne’e maka ita-nia estrada rurál ho kondisaun a’at no povu sei enfrenta difikuldade asesu bee-moos. Ida-ne’e maka ami tau perioridade bainhira hetan fiar ba ukun, dezentralizasaun poder lokál sei tau perioridade dahuluk,” nia akresenta. Kampaña ho tipu diálogu hahú iha loron tuku 14:00 to’o 18:00 hetan partisipasaun hosi militante no simpatizante PVT hosi postu Lacluta, Viqueque Villa, Uatulari, Ossu no Uatucarbau. Nune’e mós hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Viqueque no akompañamentu hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés). Rosa Olga Mendonça simu pose nu’udar Sekretária Munisipál Ainaro https://tatoli.tl/2023/05/03/rosa-olga-mendonca-simu-pose-nuudar-sekretaria-munisipal-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 AINARO, 03 Maiu 2023 – Vise-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torrezão, fó pose ba Rosa Olga Mendonça hodi asume funsaun nu’udar Sekretária Administradór Munispál Ainaro ba mandatu tinan lima. Lino de Jesus Torrezão, iha nia diskursu hateten, Governu sentrál depozita konfiansa tomak ba emposada atu hala’o ninia kompeténsia hotu tuir lei hodi fó apoiu no kontibuisaun ba servisu Administradór Munisípiu ka Prezidente Autoridade. “Sekretária Munisipál sei kumpre nia karatér dependénsia ierarkia katak dirijente aas liu iha munisípiu mak Administradór ka Prezidente Autoridade Munisipál, enkuantu Sekretária Munisipál hanesan koajuvadora no laiha kompeténsia rasik, maibé hala’o de’it knaar bainhira iha iha delegasaun kompeténsia husi Administradór ka Prezidente Autoridade Munsipál hodi halo koordenasaun administrativu ba área sira hanesan espediente jerál, jestaun finanseira, patrimoniál no dezenvolvimentu lokál”, afirma governante, iha serimónia tomada de pose ne’ebé realiza iha salaun administrativu Ainaro. Rosa Olga Mendonça kompromete sei tulun Administradór Munisipál hodi elabora planu dezenvolvimentu estratéjiku minisipál 2023-2027 infraestrutura iha Ainaro, liuliu estrada urbana. “Há’u orgullu, tanba ne’e laos oportunidade, maibé hanesan responsabilidade bo’ot ida katak hanesan Ainaro oan prontu atu ezekuta servisu saida de’it bainhira Adminsitardór ka Prezidente Autoridade Munsipál delega kompeténsia mai há’u”, emposada realsa. Sekretária husu ba Ainaro oan sira nia kontribuisaun hodi dezenvolve munisípiu ida ne’e di’ak hodi fó benefísiu ba povu no nasaun. Rosa Olga Mendonça hetan nomeiasaun husi Komisaun Funsaun Públika (KFP), hodi ezerse nia funsaun tuir rejime komisaun servisu katak funsaun ne’ebé sira hala’o labele liu períodu determinadu ho prazu tinan lima, no molok atu asume funsaun ida ne’e, sira tenki liu husi  selesaun méritu. Komisaun servisu ne’e bainhira to’o ona tinan lima sei bele hafoun (renova) filafali bainhira KFP aseita bazeia ba rekerimentu husi Administradór Munisipál hodi kontinua ba períodu ida tan. Serimónia Tomada de Posse ne’e hetan partisipasaun husi adminitradór postu administrativu sira, diretór servisu munisipál sira, kargu xefia, diretór kada instituisaun iha Ainaro, reprezentante Komandante PNTL no F-FDTL munisípiu Ainaro, Autoridade Protesaun Sívil, Prezidenti Konsellu Veteranu munisípiu Ainaro, Pároku Ainaro, funsionáriu sira iha administrasaun munisipál no família emposada nian. Autoriedade Manufahi planeia dezenvolve Erlesu sai fatin turizmu komunitáriu https://tatoli.tl/2023/05/04/autoriedade-manufahi-planeia-dezenvolve-erlesu-sai-fatin-turizmu-komunitariu/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 MANUFAHI, 04 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, hateten autoriedade munisípiu hanoin ona oinsa atu dezenvolve fatin Erlesu sai hanesan turizmu komunitáriu hodi dada vizitante sira mai vizita no hatama reseita. “Erlesu ne’e agora ema barak mai vizita, ita hanoin ona atu dezenvolve liután, antes ne’e munisípiu hetan apoiu hosi doadór sira ne’e mak dezenvolve tia maibé seidauk sufisiente, ita atu dezenvolve liután mak ita sei haree hela ba orsamentu kuandu iha ne’e ita sei dezenvolve sai furak liután”, Administradór dehan ne’e ba jornalista sira iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Manufahi, kinta ne’e. Aleinde Erlesu iha mós bee lulik ida iha Suku Rotuto Postu Administrativu Same-Vila mós sei dezenvolve sai hanesan turizmu komunitáriu ne’ebé Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) halo ona identifikasaun. “Munisípiu servisu hamutuk ho Ministériu Turizmu hodi identifika fatin turizmu sira atu bele tau orsamentu hodi dezenvolve, ne’e mak Rotuto ne’e iha bee lulik ida iha ne’ebá sei sai hanesan sentru ba turizmu komunitáriu”, nia relata. Nia dehan, loloos fatin potensiál sira hanesan Erlesu no Rotuto, munisípiu bele dezenvolve mesak maibé difisíl iha orsamentu tanba orsamentu hosi nasionál mai munisípiu la sufisiente. “Fatin turizmu iha Manufahi ne’e barak, iha Fatuberliu iha, Alas iha Turiskai mós iha, ezemplu hanesan Fatuberliu iha bee manasida iha ne’ebá, ida ne’e mós ita presiza dezenvolve mós, ida ne’e mak ita agora hadia uluk estrada atu nune’e ita dezenvolve tenke iha kondisaun ne’ebé di’ak hanesan estrada di’ak atu ema ba labele falla, iha sentina di’ak, eletrisidade tenke garantidu, liña internet mós tenke di’ak”, nia informa. Maibé nia otimista katak iha futuru mosu dezentralizasaun no poder lokál mak fatin potensiál hirak ne’e sei dezenvolve hotu. Enkuantu, bee Erlesu daudaun ne’e atrativu tebes tanba kada loron vizitante kuaze ema liu 100-resin mak ba vizita fatin ne’e hodi haris no hasai fotografia tanba pasajen iha fatin ne’e furak tebes. Erlesu lokaliza iha Suku Holarua Posto Administrativu Same Munisípiu Manufahi iha kedan estrada boot bainhira hosi Dili mai Kapitál Munisípiu Manufahi tenke liu uluk hosi bee ne’e. CNE: Laiha Baze Legál, Kandidatu PR Hetan Subvensaun https://tatoli.tl/2017/03/29/cne-laiha-baze-legal-kandidatu-pr-hetan-subvensaun/ tatoli.tl Notísia 2017-03-29 Dili - Prezidente Komisaun Nasionál ba Eleisaun-CNE, Alcino Barris informa, kandidatu Prezidente Repúblika nain walu sei la simu subvensaun tanba laiha baze legál. “Publikasaun hosi mídia imprime konaba governu sei atribui subvensaun ba kandidatu prezidente nain ualu liuhosi totál votu ne’ebé iha, la los, tamba laiha baze legal ” Prezidente CNE hateten. Tuir nia, kandidatu ida iha reseita propria, signifika, kandidatu ida idak uza nian osan rasik ho osan ne’ebé nia bele hetan hosi nia apoiante sira, maibé la’os hosi governu. “Ami haree iha baze legál, iha ga laiha ne’e depende ba lei, sé iha, CNE tenta entende nia prosedimentu la’o oinsa? Maibé iha dekretu governu kandidatu prezidente sira iha reseita rasik” nia reforsa. Tuir informasaun ne’ebé espalla iha públiku, governu sei re-embolsa osan ba atividade kampaña kandidatu sira nian, wainhira kandidatu sira hetan votu hira, maibé realmente laiha baze legál, nia hatutan. Kandidatu Francisco Guterres “Lu-Olo” sai klasifikadu dahuluk ho totál votu 295.048 ho 57, 1%. Entretantu, Antonio da Conceição ho votu 167.794 ho 32,5%. Kandidatu sira seluk hanesan, José Luis Guterres ho votu 13.513 ho 2,6%. José Antonio de Jesus das Neves ho votu 11.663 ho 2,3%. Luis Alves Tilman ho votu 11.125 ho 2,2%. Antonio Maheir Lopes ho votu 9.102 ho 1,8%. Maria Angela Freitas da Silva ho votu 4.353 ho 0,8% no Amorin Vieira ho totál votu hamutuk 4.283 ho 0,8%. Nune’e, totál votu nulo hamutuk 8.989 ho 1,70%. Totál votu branku hamutuk 2.911 ho 0,55%. Totál votu reklamadu Zero ho Zero pursentu. Totál votu rejeitadu hamutuk 32 ho 0,01%. Totál votu válidu hamutuk 516.881 ho 97,74%. Tasa partisipasaun ho 71,16%. Totál eleitór partisipante sira hamutuk 528.813 no totál eleitór rejistadu hamutuk 743.150. Entretantu, totál akta apuradu hamutuk 696 ho 100,00%. Entretantu, atribuisaun ne’ebé governu aloka haree ba baze legál, maibé lei númeru 4/2017 sei vale ba partidu polítiku sira sei konkore iha eleisaun lejislativa, maibé sira tenke priénse kritéiru hanesan justifika votu no governu sei halo fali diploma ida atu regulariza hodi re-embolsa osan dolar ida to’o sanolu. Preokupasaun subvensaun ba kandidatu prezidente, Ministru Estatál, Dionisio Babo Soares ba Agência Noticiosa Tatoli liuhosi Facebook katak laiha lei ida koalia kona-ba atribuisaun subvensaun ba kandidatu prezidente repúblika. Estrada Difikulta Turista Estranjeiru ba Jaco https://tatoli.tl/2017/04/17/estrada-difikulta-turista-estranjeiru-ba-jaco/ tatoli.tl Notísia 2017-04-17 TUTUALA – Estrada sai difikuldade ba turista sira hosi liur atu vízita área turistika ne’ebé interesante tebes iha illa Jaco, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautem. “Ami haree katak Tutuala iha poténsia turistíka atu bele atrai turista barak hosi Nasaun hotu-hotu atu mai enkuantu estrada di’ak ona”, Turista hosi Korea Sul, Kang Gwiok ba Ajénsia Tatoli iha Ótel Pouzada foin lalais ne’e. Turista Koreana ne’e sente kontente hodi hakat mai iha área turizmu ne’ebé furak, natureza ne’ebé interesante, anin ne’ebé fresku, bele haree tasi no bele haris tasi moos. Enkuantu, viajen ne’ebé iha sai difikuldade boot tanba estrada a’at, sente tauk kareta baku fila, estrada halo kole de’it no triste tebes, katak tan turista ne’e. Kuandu dalan di’ak ona. “Ami hakarak mai vizita bebeik tanba área poténsia turístika ho atrai ami turista sira”. Turista Koreana husu ba Governu Timor-Leste atu fó atensaun másimu ba fatin turístika hotu, liu-liu estrada hosi postu Tutuala ne’ebé liga ba illa Jaco. Kada Tinan Pouzada Tutuala Hatama Reseita US$ 20,000 ba Estadu https://tatoli.tl/2017/04/17/kada-tinan-pouzada-tutuala-hatama-reseita-us-20000-ba-estadu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-17 Lautem – Tutuala nu’udar Posto Administrativu ida iha Munisipiu Lautem, durante ne’e fo mos rendementu ba kofre estadu liu hosi atendementu Ótel Pousada Tutuala ne’ebe kada tinan hatama reseita US$ 20,000 resin ba estadu. Ótel Pouzada Tutuala durante uniku Ótel iha postu administrativu refere ne’ebe iha kada semana sempre hetan vizita hosi vizintante turizta sira tantu internasional no nasional. “Kuandu turista estranjeiru sira mai Ótel Pouzada ho deskansa, iha kuartu ida ho presu US$ 50.00 ba ema kaben nain no U$ 30.00 ba ema solteiru,” informa Manejer Ótel Pouzada, Nicolau dos Santos ba Ajénsia Notisioza TATOLI. Ótel Pouzada hanesan fatin ba turista sira hodi deskansa hafoin ba Walu Sere -Jaco atu pasear hodi haris tasi ne’ebé moos. Turista sira ne’ebé normalmente vizita área turista iha Illa Jaco mak hosi nasaun Portugal, Australia, Inglatera, Korea, Japan, Indonezia, Cabo Verde, Filipina no nasaun sira seluk tan. Atendimentu diária ba turista sira iha Ótel ne’e loroloron, maibé depende ba ema rai liur no rai laran mai, maibé iha tempu ferias turista barak kompara ho loron bain-bain. “Ne’e mos kuandu ita hare’e hosi estrada diak, entaun numeru turizta mai bele aumenta tan,” esplika Nicolau ne’ebe kestiona kona ba kondisaun estrada iha fatin turizmu ne’e. Ótel Pouzada pertense iha Postu Administrativu Tutuala no Munisípiu Lautem ho potensia turístika ne’ebé furak hodi atrai turista estranjeiru no rai laran atu fo rendimentu ba nasaun. Tutuala Ho Ótel Pouzada Presiza Kondisaun https://tatoli.tl/2017/04/17/tutuala-ho-otel-pouzada-presiza-kondisaun/ tatoli.tl Notísia 2017-04-17 TUTUALA – Ótel Pouzada ne’ebé pertense iha postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautem presiza kondiasaun di’ak tanba plafon hahú a’at dadauk no animál sira komesa tama no sai iha fatin refere. Manejer Ótel Pouzada, Nicolau dos Santos ba Ajénsia Tatoli hatete ótel la-kondisiona. Tanba, kuartu ida kama rua ho presu ba ema kaben nain ho US$50.00 no solteiru US$30.00. ho haris fatin ne’ebé kompletu no moos. “Ótel Pouzada hanesan fatin estratéjiku ba turista estranjeiru no rai laran hodi deskansa maibé realidade mak plafon hahú a’at, jardim laiha, animál hanesan bibi, fahi no lekirauk sira tama livre ba área Ótel”, Jerente Ótel ne’e ba Tatoli foin lalais iha Tutuala. Nia dehan hato’o ona kondisaun sira ne’e ba Ministériu Turizmu liuhosi diresaun planeamentu atu kria kondisaun hanesan lutu atu animál labele tama hodi estraga ambiente. “Kondisaun sira ne’e ho nia impaktu ba turista sira tanba sira hakarak ambiente moos, uma tenke ho kondisaun atu labele difikulta sira”, dehan tan. DNSA Sei Hadi'a Bee Moos iha Iralafai https://tatoli.tl/2017/04/18/dnsa-sei-hadia-bee-moos-iha-iralafai/ tatoli.tl Notísia 2017-04-18 LOSPALOS – Ekipa hosi Diresaun Nasionál Água no Saneamentu (DNSA) sei desloka ba aldeia Iralafai, aban hodi operasionaliza bee ne’ebé durante fulan haat la-funsiona hahú Janeiru to’o Abríl. Diretór Nasionál Água no Saneamentu, Rui de Sousa bainhira halo intervista ho Tatoli iha nia servisu fatin Kaikoli, tersa (18/4). Diretór Nasionál Água no Saneamentu, Rui de Sousa informa ba Tatoli iha nia servisu fatin Kaikoli, tersa (18/4) hatan ba preokupasaun komunidade relasiona fornesimentu bee moos ba komunidade. “Aban, kuarta (19/4) ekipa aranka ona ba aldeia Iralafai atu hadi’a fali bomba, nune’e bee bele sai fali hosi fatuk kuak laran”, informa. Tuir nia, ekipa hamutuk ema nain 10 ba terenu durante semana ida to’o bee sai no atende hikas nesesidade komunidade. Ekipa hosi Dili ba aldeia Iralafai ho lojístika, materiál hanesan kabel bomba nian, transporte ne’ebé prepara hotu ona no sei desloka aban. Enkuantu fulan hirak liu, ekipa halo observasaun direta no komunidade ho autoridade lokál sira informa kona-ba bomba ne’ebé a’at. “Ami halo ona verifikasaun no prepara ona ekipamentu atu halo rehabilitasaun ba funsionamentu”, katak. Hatutan tan, horseik orsamentu konklui ona no halo ona kompras ba materiál sira. Tuir loloos aranka ohin maibé bomba presiza prepara rakitan ho di’ak. Prosesu ne’e lori tempu tanba orsamentu no diresaun mos muda hirarkia servisu entaun hosi ne’e kontribui hotu ba atrazu operasionaliza funsionamentu. SEPFOPE Komemora Loron Traballadór ho Kuda Ai-oan https://tatoli.tl/2017/04/26/sepfope-komemora-loron-traballador-ho-kuda-ai-oan/ tatoli.tl Notísia 2017-04-26 MANATUTU – Sekretariu Estadu Polítika Formasaun, Profisionál no Empregu (SEPFOPE) hamutuk ho funsionariu, estudante no autoridade lokál kuda ai-oan hamutuk 300 iha One Dolar Beach, kuarta (26/4). “Ita kuda ai-oan para hanoin hikas fali traballadór sira, kada tinan ita sempre kuda para ai-horis bele fó mahon ba ita ema, hosi ai bele hamosu bee, sirkulasaun bee bele halo fatin ida sai matak”, katak Sekretariu Estadu, Ilídio Ximenes iha One Dolar Beach. Hili fatin ne’e tanba fatin turíztika, no sei entrega ba autoridade lokál atu halo jestaun no hetan lukru husi fatin hirak ne’e. SEPFOPE sei halo atividade seluk durante semana ne’e hodi selebra loron traballadór. Iha fatin hanesan Diretór Jeral Jestaun no Planeamentu SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão hateten área ne’e komesa dezenvolve maibé sei manas tanba ladun iha ai-mahon. “Iha hanoin ida atu halo reflorestasaun, atu kuda ai-oan ne’ebé bele aguenta iha loron manas, liu-liu iha rai henek tasi ibun hanesan ne’e”, katak. Nia dehan tan, selebra loron ne’e atu dignifika servisu nain sira, oinsá bele kontribui másimu iha prosesu dezenvolvimentu. Boxista Bobonaro Manán Baucau https://tatoli.tl/2017/06/01/boxista-bobonaro-manan-baucau/ tatoli.tl Notísia 2017-06-01 DILI — Boxista hosi klase Ringan Junior (60kg) hoso Asosiasaun Munisípiu Bobonaro, Frederico D.C. manán boxista hosi asosiasaun Baucau, Adolfo P. ho ronde 3. Boxista Frederico D.C. hateten maske agora manán ho absoluta, maibé nia sei nafatin esforsu treinu másimu tanba sei iha jogu tan. Ne’e duni, liuhusi manán absoluta ida ne’e hanesan pasu ida hodi obriga nia atu esforsu liu-tan para bele sai manán na´in iha klase Ringan Junior. “Agora ha´u esforsu treinu full liu-tan, nune’e bele hadi´a failansu ne´ebé ohin iha, para labele akontese tan iha jogu tuir mai, para ha´u bele sai duni manán na´in iha klase ida ne’e, tanba ha´u mai ho tarjetu atu sai primeiru lugár iha klase Ringan Junior,” nia haktuir ba jornalista sira iha Jináziu Maliana, kuarta lorokraik. Iha biban ne´e, Boxista Asosiasaun Baucau, Adolfo P. dehan katak hanesan boxista lakon ne’e nu´udar motivasaun ida ba sira, nune’e bele treinu di´ak liu-tan, para iha eventu tuir mai bele kompete ho di´ak. Tan ne´e, nia informa, nia la senti tristi tanba jogu maka nune’e tenki iha ida lakon. Iha parte klase Bantam Junior (56kg), boxista (Oe-Cusse) Etelino D.C. manán boxista (Bobonaro) Leoneto M.P iha ronde 3, no boxista (Viqueque) Edezito C. manán fali KO ba  boxista (Ainaro) Bernadinho P. iha ronde 3. Estevão Halakon Mário ho Rezultadu KO https://tatoli.tl/2017/06/01/estevao-halakon-mario-ho-rezultadu-ko/ tatoli.tl Notísia 2017-06-01 DILI — Boxista hosi klase Terbang Junior (52kg) hosi Asosiasaun Aileu, Estavão Ramos halakon Mário Tavario F. hosi asosiasaun Baucau ho rezultadu KO (knoct out) iha ronde 2 tanba la balansu, liuhusi jogu Regional Open ne´ebé realiza iha Maliana. Boxista  Estavão hateten manán KO  ida ne’e hanesan primeiravez ba nia iha eventu  Regional Open ida ne’e, tanba durante jogu nia seidauk manán adversáriu ho rezultadu KO. “Ha´u foin primeiravez manán  KO ida ne’e, tanba ne’e maka ha´u sente kontente tebes,” nia tenik ba jornalista sira iha nia entrevita jornalista sira iha Jináziu Munisípiu Maliana, kuarta lorokraik, ne´ebé Ajénsia TATOLI asesu hosi fonte ofisiál FBATL. Rezultadu ida ne’e nia hetan tanba liuhosi preparasaun ne´ebé nia halo durante fulan tolu. Entertantu, boxista hosi klase Terbang Junior (52kg) hosi asosiasaun Ainaro, Donatos R.F. mós manán Elizio R.M. ho rezultadu KO iha ronde 3, no boxista (Lautem) Gregorio D.J mós manán Jorge Silva (Oe-Cusse) ho KO iha ronde 1 no ikus liu hosi klase ne’e boxista Juúlio Amaral (Manatuto) manán liu númeru (angka) ba Salamor R. (Same) to´o ronde 3 ramata. Iha klase Layang Junior (49kg), boxista Mariano D.S asosiasaun ABBA (Bobonaro) manán Miguel R.J.S, hosi Asosiasaun Oe-Cusse iha ronde 3, no Frederico H. (Ainaro) manán Pasqual da Silva (Manatutu) iha ronde 3. Iha partai ezibisaun boxista (feto), Angelina Niis (Belu-Indo) manán KO ba Domingas iha ronde 1. Hafo'er tasi, Komunidade ezije hasai ró tolu iha Com https://tatoli.tl/2017/06/06/hafoer-tasi-komunidade-ezije-hasai-ro-tolu-iha-com/ tatoli.tl Notísia 2017-06-06 DILI - Komunidade Lautem husu ba parte kompetenti, liu-liu Governu atu hasai ró tolu ne’ebé paradu iha portu Com, tanba halo ambiente tasi haree ladún di’ak. Xefe Suku Com, José Cristovão hatete iha ró tolu ne’e ida mout dezde iha Janeiru ka Fevereiru nia laran to’o ohin loron sei para hela de’it, nune’e ezijénsia povu nia mak tenke dada sai husi ponte-kais tanba ró barak labele para tan de’it ró tolu ne’ebé oukupa fatin ne’e. aleinde ne’e halo ambiente tasi sai la furak. “Komunidade lastifás ho situasaun ida ne’e. Halo oinsá para Estadu liuliu Ministériu Agrikultura no Peska servisu hamutuk ho kompañia tanba sira mak fó lisensa, para dada sai ró husi ne’ebá, atu ita evita situasaun keta  óleo ruma fakar  ka sasán balun estraga fali tasi ne’e ladún di’ak”, Xefe Suku José Cristovão informa ba TATOLI via telemovel, ohin. Ró hirak ne’e iha ekipamentu peska nian iha laran no iha ema ida husi Indonézia ne’ebé uluk serbisu iha ró refere mak daudaun hein no tau matan ba ró. “Agora, kompañia Sai Seico nunka mai iha ne’e. Ha’u agora aproxima situasaun ida ne’e, iha fulan klaran ne’e atu halo relatóriu duni ba peska para tau matan. Dalabarak ami enkontru iha suku ko’alia hela situasaun ida ne’e, entaun halo oinsá para ha’u ba observa didi’ak hodi hato’o relatóriu ba ministériu”. Xefe Suku afirma bainhira ró ne’ebé para iha ponte-kais selu taxa maibé hafoin fó tiha lisensa para iha portu, mas nunka haree ba situasaun refere, entaun buka meiu dada sai tanba para de’it hanesan ne’e halo ambiente ladún di’ak. “Ró ida ne’e labá buka ikan, mai para de’it iha ponte-kais ne’e. Imajen ida ladi’ak mak povu loroloron bá haree no dehan nu’usá mak hanesan ne’e no ladada to’o mout iha tasi laran, ne’e problema. Ha’u seidauk fó relatóriu formál ida ba ministériu kompetente maibé iha enkotru ida iha ne’e, ko’alia ona ho parte Peska nia oinsá mak bele rezolve problema ida ne’e”. Ró tolu ne’e husi kompañia Sai Seico husi Japaun ne’ebé Governu fó lisensa iha tinan 2010 no remata iha 2011 atu halo atividade peska ikan Atún iha Kosta Súl hodi esporta ba Japaun maibé to’o agora atividade remata ona no husik de’it iha ponte-kais to’o mout. Estadu Hato'o Mensajen Kondolénsia ba Família Matebian Poco Tana https://tatoli.tl/2017/06/14/estadu-hatoo-mensajen-kondolensia-ba-familia-matebian-poco-tana/ tatoli.tl Notísia 2017-06-14 TUTUALA – Estadu liuhosi Prezidente Repúblika hato’o sentidu kondolénsia ba família matebian Fátima Poco Tana Santana liuhosi karta mensajen ho data 12 fulan juñu 2017 ne’ebé parente simu, ohin loraik. I Vise Prezidente Parlamentu Nasionál lori Prezidente PN, Eduardo Barreto Dusai hato’o mós sentidu kondilénsia ba família. Temi iha karta mensajen ne’e, Matebian envolve án iha atividade sosiál no ekonomia ne’ebé movimentu rezisténsia sira hala’o iha zona Ras-Ili, Tutuala hamutuk ho funu nain sira seluk no Matebian tun hosi foho matebian iha 1977 hafoin baze de apoiu rahun. “Prezidente Repúblika nia orasaun akompaña maluk matebian, nune’e nia bele hetan rahun kmanek iha mundu seluk hamutuk ho nia oan mane nain rua, (ida mak, Saudozu Nino Koni Santana) no maluk seluk ne’ebé mate lemorai ba rai ida ne’e.” Hodi realsa katak, “Tutuala no Lospalos tenke orgullu ba lider ne’ebé matebian kous, saudozu Nino Konis Santana.” Memoria ne’ebé saudozu Konis hato’o mak disiplina. Tanba ne’e, Dusai husu atu Tutuala, Lospalos no timoroan tomak presiza atu halo tuir memoria saudozu Nino Konis Santana iha moris lor-loron nian. Reprejenta delegasaun partidu FRETILIN, Deputadu Aniceto Guterres hato’o, FRETILIN fó rekoñesementu ba matebian nia kontribuisaun ba luta ukun rasik án tanba eduka no hakiak oan mane patriota no lider hodi derije funu ba independénsia. “FRETILIN nia ultima omenajen no kondolénsia ba família,” Aniceto Guterres hato’o. Agustinho Sequeira Somotxo nu’udar reprejentante veteranu hatutan, matebian reprejentante inan hotu iha Timor-Leste ne’ebé kous oan rihun ba rihun hodi fó vida ba ukun rasik án. Entertantu matebian husik mundu ne’e ho tinan 87. No nia serimonia funebre ne’e partisipa hosi I Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Eduardo Barreto Dusai, Xefe Casa Sivíl Palásiu Prezidensiál, Francisco Vasconcelhos, reprejentante Cómite Centrál FRETILIN, Vise Prezidente Partidu FRETILIN, Aniceto Guterres, reprejentante veteranu, Agustinho Sequeira Somotxo, Diretór Muzeum Rezisténsia, autoridade lokál. PLP Kontra Dezenvolvimentu Konsentradu https://tatoli.tl/2017/06/21/plp-kontra-dezenvolvimentu-konsentradu/ tatoli.tl Notísia 2017-06-21 LAUTEM – Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak afirma, PLP mosu tanba lakohi dezenvolvimentu iha Timor-Leste konsentra de’it iha fatin ida, maibé hakarak dezenvolvimentu ba munisipiu sira hotu. Militante simu Prezidente Taur Matan Ruak iha Kampana “Agora, PLP kontra modelu dezenvolvimentu, tanba mudansa konsentra de’it iha Oe-Cusse no tasi mane, maibé partidu ne’e eziste halo dezenvolvimentu ba munisípiu hotu,” Taur Matan Ruak hato’o ba Ajénsia TATOLI iha kampaña abertura PLP nian iha Postu Administrativu Lospalos, Tersa (20/06). PLP mai no iha tanba hakarak povu hetan oportunidade no fahe riku hanesan la’ós balun de’it mak hetan no balun la’e. Tanba ne’e bainhira povu vota ba partidu PLP, signifika vota ba mudansa, maibé se la vota mak lakohi transformasaun sei lahetan oportunidade no fahe riku hanesan ba munisípiu hotu. PLP iha programa mak hanesan, alterasaun lei estatuta veteranu nian atu akomoda tanba lei agora konsidera diskriminativu. Hakarak integra jovens sira kada familia ida iha nivel edukasaun superiór, alias Universitariu. Hakarak hamosu tan servisu militár obrigatóriu signifika joven sira tenke ba tropa hafoin ba universidade eh tuir formasaun profesionál, kombate hamlaha, kombate beik no kombate destruisaun ambiente. Programa seluk mak hanesan ba toos nain sira no kamponezes traballadór ne’ebé foku liu ba ekonómia familia nian hodi kombate mal nutrisaun no analfabetizmu liuhosi setór saúde no edukasaun. Kuandu Partidu Libertasaun Populár manan iha eleisaun lejislativa kompromete atu subsidia materiál konstrusaun ba populasaun sira iha área rurál atu hadia sira nia uma atu sira hela iha fatin ho dignu. Programa urjénsia tolu seluk kuandu PLP manan mak fó prioridade ba identidade Timor-Leste nian ne’ebé foku liu oinsa mak fo onra ba matebian sira hadi’a uma lulik hanesan mós kapela no hakarak haburas hukum adat ho funsaun atu prevene konflitu no hamosu fali mordór, tebedai no materiál ordenamentu, kaibauk, no belak. Bainhira PLP ka’er ukun programa urjénsia mak sei impklementa uluk hodi povu moris di’ak iha uma di’ak, bee moos no saneamentu, eletrisidade, hahan, saúde, edukasaun no seguransa sosiál. Nune’e mós povu tenke iha konetividade lalais hosi rai, lalehan, tasi no telekomunikasaun lalais, ekonomia finansas públiku oinsa mak poupa no fahe riku di’ak liu, hodi kombate dependénsia hosi rai seluk. Profesór Tenki Banati Tuir ‘Keri Laran Sabalae’ https://tatoli.tl/2017/07/05/profesor-tenki-banati-tuir-keri-laran-sabalae/ tatoli.tl Notísia 2017-07-05 DILI — Vise Minsitra Edukasaun, Dulce Martins husu ba profesór sira hosi eskola ‘Keri Laran Sabalae’ hodi banati tuir naran istóriku ‘Keri Laran Sabalae’ hodi dezempeña servisu ho di’ak iha prosesu ensinu. “Naran isrória importante, nune’e husu ba EBS Rasa, Koordenadór Eskola Sabalae no Sindikatu profesór sira hodi lori naran ida ne’e atu dezempeña servisu ho di’ak,” Vise-Ministra Dulce Martins husu ba profesor sira hafoin inagura eskola EBS ‘Keri Laran Sabalae’ horseik, iha Iralafai, Lospalos. Eskola refere fó naran ‘Keri Laran Sabalae’ bazeia ba despaisu ministeriál ida ho númeru 7 Novembru 2016. Oras ne’e dadaun eskola ne’e ladauk iha moru tanba ne’e animal sira tama eskola laran, maibé Ministra husu atu profesor sira halo kordenasaun di’ak ho komunidade  atu kontrola bainhira governu ladauk atende. Maske nune’e hafoin inagura eskola koordenadór eskola Keri Laran Sabale entrega kedan proposta halo moru ba Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão. Serimónia ne’e hetan partisipasaun hosi MPIE, Kay Rala Xanana Gusmão, Vise Ministra Edukasaun, Membru Governu, Membru Parlamentu, Veteranu no hetan partisipasaun hosi família lutada no seluk tan. Ema Nia Konfiansa “Osan mean” https://tatoli.tl/2017/09/11/ema-nia-konfiansa-osan-mean/ tatoli.tl Notísia 2017-09-11 DILI - Ita tenke tane ema nia konfiansa ne´ebé mak fó mai ita, tan konfiansa ne´e karun no la sosa ho osan. Ema nia konfiansa ne´e “osan mean” tanba ne´e ita tenke responsabiliza bainhira ema fó fiar. Amante Diana nian hasai foto hamutuk ho Diana molok hananu iha palku “Pop singer”, iha UNTL. Foto: FMSS Dehan Diana de Fátima Freitas, fetoran Quelicai oan ne´ebé mak Fakuldade Medisina no Siénsia Saúde (FMSS), Universidade Nasionál Timor Lorosa´e (UNTL) fó fiar hodi reprezenta fakuldade ne´e hodi hananu iha fatin oioin inklui iha fakuldade no universidade ne´e rasik tanba nia lian no ritmu hananu ne´ebé mak furak. “Múzika ne´e ha´u-nia mehi no talentu ida dezde sei ki´ik,” hateten Diana ne´ebé moris iha Quelicai, Munisípiu Baucau, 13 novembru 1996 ba Ajénsia Tatoli, iha kampus Sentrál, UNTL, iha fim-de-semana ne´e bainhira hananu iha kompetisaun “Pop Singer”, realiza husi UNTL. Fetoran isin mutin, bonita, fuuk been, isin lotuk aas natoon ne´e informa, maske dalaruma susar maibé ita tenke haka´as aan nafatin  hodi halo buat ne´ebé di´ak hodi atinji saida mak ita hakarak. “Realiza mehi hahú husi buat ki´ik ba iha nível aas,” afirma kantora Diana, fuan domin husi António Freitas ho Prisca de Fátima Moreira husi Quelicai ne´e hodi fó hanoin kona-ba xave alkansa mehi iha talentu. Kantora husi rai Quelicai ne´ebé identiku ho foho Matebian ne´e informa katak nia hahú kanta bainhira komesa no sei estuda iha eskola katólika primária no pré-primária Sta. Teresinha Quelicai, Munisípiu Baucau. Artista ne´ebé mak sai hanesan nia inspirasaun mak artista kuñesida timoroan ida, Cidália Boavida tanba nia lian. Ho nune´e, bainhira otas boot mai nia mós kanta bebeik, liuhusi igreja, eskola no fatin seluk tan. “Ha´u gosta hananu múzika ho jenre hothotu. Artista Cidália mak nu´udar ha´u-nia inspirasaun ida,” hateten alumni eskola Sekundária, Cristal, Díli ne´e. Ho talentu kanta ne´ebé nia iha, fetoran ho zodiaku eskorpiaun ne´e, bainhira tama iha universidade, naran Diana sai mós figura kantora ida iha FMSS. Maske nune´e, Diana ne´ebé sempre ho hamnasa midar hateten, talentu ne´ebé nia iha la´ós satisfasaun ikus maibé nia hakarak servi komunidade sira iha área rurál hodi fó asisténsia saúde. “Hahú sei ki´ik hakarak tebes medisina atu tulun ema sira ne´ebé presiza. Ha´u hakarak haree liu ba área rurál ne´ebé araska liu ba saúde,”akresenta Diana. Entretantu, tuir nia, molok hetan oportunidade atu tama iha UNTL, hafoin remata ensinu sekundáriu nia la konsege tama tanba ne´e nia deside hodi ba kontinua estudu iha DIT (Dili Institute of Tecnology) foti departamentu tékniku pétroleu hodi hein tempu atu koko nafatin tama iha universidade públika Timor-Leste nian hodi foti FMSS. Ikus mai konsege duni. “Tama FMSS la´ós buat ne´ebé gampang (fásil),”  Diana suspira hodi konta tuir kronolojia molok estuda kona-ba medisina no siénsia saúde, iha UNTL. Razaun nia prefere kursu ne´e, tan alende hakarak atu servi komunidade rurál maibé mehi ida mós bainhira sei ki´ik bainhira sei tuur iha kadeira ensinu primáriu nian. “Hahú sei ki´ik hakarak tebes medisina atu tulun ema sira ne´ebé presiza. Buat ne´ebé ha´u iha, futuru hakarak aplika no fahe ba ema hothotu hodi servi ho domin,” nia haklaken hodi garante. Tanba ne´e, molok atu alkansa objetivu sira ne´e, Diana de Fátima Freitas, Quelicai oan ho naran estimada Diana ne´e akresenta katak sempre fahe tempu hodi estuda alende promove nia kareira nu´udar kantora ne´e. Arsenio Bano Relata Projetu ZEESM ba Primeiru Ministru https://tatoli.tl/2017/09/22/arsenio-bano-relata-projetu-zeesm-ba-primeiru-ministru/ tatoli.tl Notísia 2017-09-22 DILI – Subtituidu Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsenio Bano, ohin, relata progresu implementasaun projeitu Zona Espesiál Ekonomia Sosial no Merkadu (ZEESM) ba Primeiru Ministru, Marí Alkatiri iha Palásiu Nobre Lahane, Dili. “Ohin ha’u mai hato’o lala’ok servisu ba Primeiru Ministruʺ, dehan Bano ba jornalista sira hafoin hasoru malu. Relatoriu ne’ebé nia hato’o mak projetu aeroportu, auto estrada pakote ida no rua, estrada ba Naktuka no seluk tan. Alende ne’e diskute proposta orsamentu retifikativu ba RAEOA liliu ba projetu ZEESM. “Ami halo hela ezekusaun orsamentu hanesan orsamentu multi anuál ba projetu inklui mós orsamentu tinan fiskál 2017 ba saúde, edukasaun no seluk tan no ami prepara orsamentu retifikativuʺ, hatutan. Maibé nia la esplika montante orsamentu retifikativu ne’ebé RAEOA presiza ba tinan ne’e. Arsenio Bano hahú subtitui servisu ne’e bainhira Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo pose ba Marí Alkatiri nu’udar Primeiru Ministru hodi lidera governu da-hituk. SEJE Halo Inspesaun Ba Negosiante Estranjeiru https://tatoli.tl/2017/12/09/seje-halo-inspesaun-ba-negosiante-estranjeiru/ tatoli.tl Notísia 2017-12-09 BAUKAU – Sekretáriu Estadu Juventude no Empregu (SEJE), Nívio Magalhães, ho nia ekipa halo inspesaun ba negosiante estranjeiru sira ne’ebé halo negósiu iha parte leste hanesan Vikeke no Baukau. Objetivu inspesaun ne’e, Nívio Magalhães esplika atu deteta negosiante estranjeira sira hosi Xina, Indonézia no nasaun sira seluk ne’ebé viola lisensa negósiu iha Timor. “Ami deteta ona katak negosiante estranjeiru balun halo negósiu laiha lisensamentu negósiu hahú hosi Dili, Vikeke no Baukau ne’ebé ami halo tiha ona inspesaun”, esplika ba negosiante lokál sira iha Merkadu Kota Baru, Baukau, sábadu (9/12) hafoin fila hosi inspesaun iha Munisípiu Vikeke. Governante ne’e esplika negosiante estranjeira ne’ebé laiha lisensa negósiu, Governu sei hapara tanba la fó kontribuisaun ba Timor liuhusi tasa (impostu) no sei haruka sai hosi Timor bainhira mai ho vistu turista. “Buat hotu-hotu ne’ebé halai ba negósiu tenke hetan lisensiamentu. Sé lae, ema sira hosi nasaun seluk nadodon mai halo negósiu iha Timor hodi hamate fali negosiante timoroan sira”, katak Nívio hodi hatutan atividade inspesaun sei hala’o iha Timor laran tomak. Iha biban ne’e, negosiante balun iha Merkadu Kota Baru Baukau sente orgullu ho prezensa Sekretáriu Estadu Juventude no Empregu tanba bele kontrola negosiante estranjeiru sira ne’ebé maka fó impaktu negativu ba negosiante timoroan sira. Família Vítima Masakre Muapitine Husu Respeitu Eroi Sira https://tatoli.tl/2017/12/21/familia-vitima-masakre-muapitine-husu-respeitu-eroi-sira/ tatoli.tl Notísia 2017-12-21 DILI – Família vítima masakre Muapitine, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautem, hamutuk ho komunidade tomak inklui apoiu solidariedade hosi família funu nain tomak ne’ebé komemora ona loron Masakre ba dala 34 iha loron 8 fulan-dezembru liubá, husu ba públiku atu respeitu eroi sira ne’ebé mate ba loron ne’e. Liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Faról, ohin, Masakre Muapitine ne’ebé akontese iha 1983, família vítima sira konsidera hanesan planeadu no sistemátiku iha prosesu luta ba libertasaun pátria. Portavós família vítima, Arlindo dos Santos, haktuir autoridade ne’ebé ukun no militár Indonézia sira organiza festa populár hafoin oho saudozu nain lima iha ema barak nia leet inklui saudozu nia família rasik nia oin iha 8 Dezembru 1983. Hatutan tan, autoridade momentu ne’eba obriga hakohi moris de’it saudozu Angelo da Costa ne’ebé la konsege mate bainhira oho nia maluk nain haat sira seluk. “Iha 1983 to’o 1999 ami feto falun, oan kiak no família sira hasoru susar, terus no presaun oioin”, akresenta. Momentu ne’e família sira husu atu ema hotu valoriza saudozu Masakre Muapitine ne’ebé Estadu Timor-Leste valoriza ona liuhosi konstrusaun monumentu Masakre Muapitine ne’ebé inagura rasik hosi eis Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão iha 2005. Alende ne’e, família sira mós husu ba ema balun atu labele sukit fali kanek ne’ebé liu ona, liliu oan kiak no faluk sira nian sentimentu triste. Husu mós ba Estadu RDTL atu implementa rekomendasaun sira hosi relatóriu CHEGA,  liliu krime grave kontra umanidade ne’ebé tenke julga iha Tribunál Nasionál no Internasionál ne’ebé haktuir ona iha konstituisaun RDTL artigu 160 (krime boot sira); hahalok sira ne’ebé halo hosi loron 25 abríl tinan 1974 to’o loron 31 dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade, jenosídiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira. Husu ba autoridade seguransa eh polísia atu investiga informasaun falsa sira ne’ebé hatun kredibilidade funu nain sira. Husu ba lider rezisténsia sira hamutuk nafatin ho família vítima, oan kiak no faluk sira hodi kombate hahalok aat sira mak la respeita no trata aat eroi no funu nain sira iha públiku. Husu ba jerasaun funu nain sira atu tane aas istória libertasaun pátria no kontinua firme hasoru ema sira ho intensaun no planu atu destroi istória ne’ebé hakerek ona ho sofrimentu, ran no ruin. Governu Haruka Tan Pesoál Saúde Nain Tolu Estuda iha Portugal https://tatoli.tl/2018/01/08/governu-haruka-tan-pesoal-saude-nain-tolu-estuda-iha-portugal/ tatoli.tl Notísia 2018-08-01 DILI – Klínika Kurasaun Rejiaun Espesiál Autonomu Oekusi iha fulan ne’e nia rohan sei haruka tan médiku nain rua no enfermeiru ida hodi kompleta estuda espesialista iha área kardiolojia. Médiku nain rua ne’e hanesan Andrade Monteiro, João Pedro no enfermeiru Did Feliciano, sei estuda iha universidade Portugal hosi tinan ida to’o tolu. Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hateten presiza investe iha rekursu umanu tanba, ne’e maka haruka tan  timoroan sira ba Portugal. Antes ne’e klínika kurasaun haruka ona médiku no enfermeiru hamutuk nain haat maka estuda ona iha universidade ne’e. “Klínika kurasaun Oekusi la’ós atu serbí de’it populasaun Oekusi maibé, ba Timor-Leste tomakʺ, informa Xefe Governu ba jornalista sira iha seremónia simu pesoál saúde sira ne’e iha edifisiu Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) Faról, ohin. Diretór Ezekutivu Ospitál Nasionál Guido Valadares, José António Gusmão Guterres, hateten médiku nain rua no enfermeiru nain ida ne’e entrega ona ba klínika kurasaun rejiaun Oekusi hodi kompleta estudu iha universidade Coimbra Portugal iha fin janeiru 2018. Ezekutivu ospitál ne’e hatutan pesoál saúde sira ne’e hala’o ona kna’ar hanesan espesialista iha área kardilojia iha ospitál nasionál. ʺSira fila mai sei hala’o kna’ar iha espesialista kurasaun iha  klínika kurasaun Oekusi, espesialista cirurzia, enfermazen kuidadu kardiaku (moras kurasaun)ʺ, tenik. Governu Selu Ona Dívida Emprezáriu https://tatoli.tl/2018/02/09/governu-selu-ona-divida-emprezariu/ tatoli.tl Notísia 2018-02-09 Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, bainhira konsulta programa Governu ba autoridade lokál sira, veteranu no komunidade iha Jináziu Maliana, Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bononaro, sesta ne'e. Foto Tatoli/Xisto Freitas MALIANA – Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hateten Governu dahituk Konstitusionál selu ona dívida emprezáriu sira balun. “Ho orsamentu Duo-Desimu ita selu ona orsamentu kuaze miloen 30 ba divida emprezáriu sira”, dehan Xefe Governu bainhira konsulta programa Governu ba autoridade lokál sira, veteranu no komunidade iha Jináziu Maliana, Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bononaro, sesta ne’e. Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, bainhira konsulta programa Governu ba autoridade lokál sira, veteranu no komunidade iha Jináziu Maliana, Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bononaro, sesta ne’e. Foto Tatoli/Xisto Freitas Marí haktuir divida ne’e mai hosi 2013 liu-ba ne’ebé la konsege finansia. Hatutan tan Governu konsege selu tanba ezekutivu iha kbiit halo jestaun ba orsamentu. Marí hatutan Governu konsege kria sistema ida di’ak hodi selu pagamentu. Uluk atu selu demora fulan ba fulan, maibé agora ho sistema online bele selu lais liu, naran katak obra ne’ebe Governu atu selu tuir lei. Oportunidade ne’e nia dehan, iha projetu hamutuk 142 maka Governu seidauk bele selu tanba orsamentu laiha. “Projetu 142 ekivalente ho orsamentu serka miloen dólar amerikanu 200 maka Governu seidauk bele selu tanba orsamentu la sufisiente ona”, tenik tan. Nia afirma Governu asume responsabilidade hodi husu osan liuhusi Orsamentu Retifikativu atu bele selu maibé bankada opozisaun la aprova orsamentu refere. “Governu ne’ebé de’it maka ukun tenke iha responsabilidade nafatin hodi hatutan obra sira ne’ebé Governu anterior husik inklui selu tusan”, esklarese. Governu Desentraliza Ona Pasaporte Eletróniku https://tatoli.tl/2018/02/26/governu-desentraliza-ona-pasaporte-eletroniku/ tatoli.tl Notísia 2018-02-26 OE-CUSSE – Governu liuhusi Ministériu Justisa desentraliza atendementu Pasaporte Eletróniku iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambenu (RAEOA). Segunda dadeer ne’e, Primeiru Ministru, Mari Alkatiri halo abertura ona ba atendementu refere iha edifísiu Diresaun Nasionál Rejistu no Notariadu, Santa Rosa, RAEOA. Objetivu hosi serimónia ne’e, Prezidente RAEOA en-substituisaun, Arsénio Paixão Bano hateten parte ida desentralizasaun serbisu Estadu hodi fasilita movimentasaun viajen rai li’ur no movimentasaun ekonomia. “Ami agradese ba Primeiru-Ministru  (PM) no Ministériu Justisa tanba bele desentraliza serbisu mai iha Oe-Cusse hodi fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste,” nia esplika. Ministra Justisa, Maria Natália Carrascalão afirma pasaporte ida ne’e kualidade di’ak tanba sai nu’udar sétimu lugar iha mundu. Nia dehan Pasaporte ida ne’e la’ós uza ba viajen de’it maibé hakerek mós informasaun kona-ba identidade no fasil detetadu bainhira pasaporte nia na’in komete iha krime ruma. “Oe-Cusse ne’e dook liu, tanba ne’e Governu sentrál fasilita komunidade Oe-Cusse atu bele trata pasaporte no la presiza to’o Dili,” nia haktuir. Entretantu, Primeiru Ministru, Mari Alkatiri esplika pasaporte ida ne’e kualidade tebes tanba ema manipula ka kópia difisil. Tuir nia katak populasaun Oe-Cusse viajen ba estranjeiru liu-liu ba Indonézia la presiza liuhusi dalan “tikus” no la presiza to’o Dili hodi halo Passaporte. Marí salienta instrumentu ida ne’e (pasaporte) nu’udar meius ida atu hametin mós RAEOA nia ezisténsia. Iha abertura ne’e, reprezentante autoridade RAEOA, reprezentante igreja, veteranu, Komandante PNTL Oe-Cusse no komunidade halo kedas emisaun pasaporte ba dahuluk no tuir mai sei loke ba públiku. Lansamentu primeiru Pasaporte Eletróniku hala’o iha Dili iha 5 Maiu 2017, hafoin ne’e alarga iha Maliana, agora iha RAEOA no tuir mai sei alarga ba munisípiu tomak iha Timor laran. Seidauk iha Akordu Fahe Rekursu Greater Sunrise https://tatoli.tl/2018/02/27/seidauk-iha-akordu-fahe-rekursu-greater-sunrise/ tatoli.tl Notísia 2018-02-27 OE-CUSSE — Primeiru Ministru, Marí Alkatiri hateten to’o ohin loron Timor-Leste ho Austrália seidauk iha akordu kona-ba fahe rekursu hosi dezenvolvimentu kampu minarai Greater Sunrise. “Atu fahe rekursu pursentu 80 no 70 hosi dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise, nasaun rua seidauk iha akordu,” Marí hato’o informasaun ne’e ba jornalista sira iha Santa Rosa, Pante Makasar, Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), segunda horsehik. Nia informa katak oinsá no to’o bainhira maka bele hetan rezultadu hosi kampu Greater Sunrise, nia rasik lahatene, tanba ida ne’e la’ós nia maka halo negosiasaun maibé Ekipa Negosiadór sira. Marí esplika TL no Austrália asina uluk maka Fronteira Marítima, tanba Konsellu Ministru aprova ona akordu refere no hein atu asina ho Austrália iha 6 Marsu, tinan ida ne’e, no klarifika katak Fronteira Marítima ho Greater Sunrise ne’e liga ba malu maibé deskuti ket-ketak. Iha 19-22 Fevereiru liu-ba, Timor-Leste, Austrália no kompañia esploradór hala’o deskusaun iha Malázia atu deside dada kadoras, maibé en-felizmente, laiha rezultadu. Katak, parte tolu la konsege hetan konsensu atu dada kadoras ba Timor-Leste ka Austrália. GJUMA Halo Atividade Agroflorestál hodi Faan iha Merkadu https://tatoli.tl/2018/03/22/gjuma-halo-atividade-agroflorestal-hodi-faan-iha-merkadu/ tatoli.tl Notísia 2018-03-22 DILI – Grupu Juventude Unidade Metin Agrikultura (GJUMA), kompostu husi membru na’in 15, serbisu hamutuk ho komunidade halo atividade agroflorestál hodi kuda plantasaun industriál, halo produsaun alimentár, produz fini komersiál inklui ortikultura hodi lori ba faan iha merkadu. “Área agrofloresta ne’e, ha’u ho membru hotu depois ho mós komunidade, kuda Kakau”, katak koordenadór GJUMA, Artur Xavier, ba TATOLI iha Hotel Timor, ohin. Artur esplika kakau ne’e hanesan ai-horis ne’ebé mak parte Vikeke, Baukau, Lospalos mak potensiál tebes. Durante ne’e sira halo atividade agro-floresta iha Vikeke. Kakau, agrikultór hothotu kuda tanba iha ona merkadu. Ne’e mak relasaun ho agrofloresta bele kuda ai-horis sira hanesan kakau, ai-teka, mahoni, ai-ná, tan ne’e parte ida husi servisu agrikultura joven nian, haktuir. “Juventude no komunidade ne’ebé mak durante ne’e halo atividade, simu programa husi ministériu agrikultura no ajénsia, simu mós programa kooperativa husi kafé Timor, tan atividade kuaze hanesan”, akresenta. Ba Tatoli nia informa GJUMA hahú husi sira-nia ezisténsia, 2012 to’o agora, kona-ba agro-floresta, sira halo ona viveirus kakau, xokolate, pimento, baunila no seluk tan. Iha mós atividade produsaun alimentár, grupu serbisu hamutuk ho komunidade kuda batar. Forma Asosiasaun Fini Komersiál i iha ne’ebá kuda kahur mós ai-horis hanesan ai-teka no ai-mahoni. Depois forma komunidade sira oinsá kuda hudi atu sai mahon ba xokolate tanba kakau atu kuda sempre iha no besik hudi hodi fó mahon. Tanba ne’e grupu juventude hamutuk ho komunidade, kuda hudi besik kakau, nune’e bele hetan rezultadu. Komunidade durante ne’e sente ona katak informasaun sira ne’ebé GJUMA hato’o hetan ona rendimentu. Nomós, agora sira-nia Kakau sira ne’e fuan ona no xokolate ne’ebé komunidade atu fa’an ne’e, ema hola ona, husi Kooperativa Kafé Timor; sira tuun direta hola ona. Produsaun alimentár, GJUMA kuda no produz fini komersiál hanesan haree, batar no seluk tan. Ezemplu, atividade kuda batar, prosesu fali sai fini atu nune’e Ministériu ho parseiru sira hola fahe tutan fali ba komunidade ne’ebé la iha fini. “Ne’e ami-nia atividade durante ami halo”. “Haree ba projetu ne’ebé durante iha, mak ami tinan ida ne’e, ami sei foku ba agro-floresta tanba objetivu fó benefísiu ba komunidade, parte ida bele hadi’a ita-nia rai sira, udan halo erosaun”, esklarese. La Simu Osan GJUMA lakohi hatoman aan simu de’it osan maibé simu fini no fasilidade hodi serbisu de’it no kuda. “Ita foti osan toman ba ita, nune’e sai barukten, ne’e mak durante ne’e la autoriza ha’u-nia membru sira atu influénsia komunidade para foti osan atu aplika, maibé autoriza foti fini, foti sasan sira ne’ebé sira fó. Sira fó osan ita labele foti, maibé sira hola fini mak fó ba ita”, haktuir. PM : Dezenvolvimentu Tenke Asimétriku https://tatoli.tl/2018/03/22/pm-dezenvolvimentu-tenke-asimetriku/ tatoli.tl Notísia 2018-03-22 VIKEKE – Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hateten dezenvolvimentu labele konsentradu de’it iha Dili maibé tenke habelar ba munisípiu seluk iha Timor. “Ita hakfodak bainhira Dili nakonu ho ema, liu-liu joven sira, tanba ne’e tenke lori sidade ba munisípiu sira seluk”, Marí hato’o liuhusi Konsultasaun Programa Sétimu Governu Konstitusionál ba autoridade munisípiu, veteranu, reprezentante Igreja Katólika no komunidade iha edifísiu administrasaun munisípiu Vikeke, kinta ne’e. Bainhira muda sidade ba munisípiu, nia dehan la presiza ba Dili maka asesu ba saúde, edukasaun, informasaun no sira seluk tan. “Buat sira ne’e maka bolu dezenvolvimenu asimétriku. Katak, tenke halo dezenvolvimentu ba munisípiu hotu-hotu ne’ebé integrál no transversál hahú hosi edukasaun, saúde no infraestrutura”, hatutan. Tan ne’e, nia tenik, Programa Sétimu Governu Konstitusionál ne’e programa inkluzivu, katak inkluzaun iha polítika, sosiál no ekonómika hodi la halo deskriminasaun ba ema ida, grupu ida no organizasaun ruma. “Laiha diskriminasaun polítika. Bainhira nia serbisu ba Estadu, nia sai funsionáriu Estadu, nia iha direitu hanesan ho ema hotu-hotu”, afirma. Programa Dahuluk PD Nian Mak Hadi'a Edukasaun https://tatoli.tl/2018/04/10/programa-dahuluk-pd-nian-mak-hadia-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2018-04-10 RAEOA – Partidu Demokrátiku (PD) iha abertura kampaña eleisaun antesipada iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-kusi Ambenu (RAEOA), ho kompromisu kuandu manán, setór edukasaun sei sai prioridade. “Kuandu Partidu Demokrátiku manan iha eleisaun antesipada, programa dahuluk mak sei hadi’a setór edukasaun hanesan infraestrutura bázika eskola iha teritóriu laran tomak”, hatete Prezidente PD, Mariano Assanami, iha kampaña dahuluk iha Postu Administrativu Pante Makassar, Merkadu Tono, tersa (10/4). Liuhosi partidudemokratiku.tl ne’ebé Tatoli sita dehan, bainhira povu fó fiar ba PD atu ukun, partidu ne’e sei dezenvolve setór edukasaun, nasaun Timor-Leste liberta husi okupante sira tanba povu maubere sira asesu ba edukusaun ida ne’ebé kualidade. Tanba ne’e Assanami hatutan atu garantia kualidade edukasaun presiza infraestrutura bázika, liuhosi hadi’a eskola kompleta ho biblioteka, laboratóriu no saneamentu nune’e bele fó matenek ba timoroan tomak. Nune’e mós atu garante kualidade edukasaun, partidu ne’e sei harii uma ba professór sira ne’ebé hanorin iha teritóriu laran tomak, tamba profesór sira mak savi ba edukasaun. Parte seluk, Vise Prezidente Konsellu Polítika Nasionál (KPN), Lourdes Bessa, haktuir iha vizita ba eskola sira iha Oe-kusi, balun seidauk iha kondisaun infraestrutura, ne’e duni presiza hadi’a ho governu nia ajuda. Nune’e nia husu konfiansa povu Oe-kusi hodi realiza planu polítika ba edukasaun. Tuir oráriu, PD sei kontinua halo kampaña iha kuarta (11/4) ne’e iha Oe-kusi, sentru enkontru Boknana, Nitibe. Entretantu PD harii iha loron 10 juñnu 2001 husi lider rezisténsia foinsae timoroan, Fernando Lasama de Araújo (matebian) ho ninia kompañeiru sira seluk. Partidu ne’e konsege hetan kadeira hitu iha Asembleia Konstituante hodi kontribui hakerek no aprova konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL). Nune’e PD kontinua kontribui ho ninia lider jerasaun foun iha Parlamentu Nasionál (PN) no hodi forma governu, ikus liu konsege forma governu dahituk ho ninia aliadu FRETILIN ho kadeira 30 iha Parlamentu Nasionál (PN). Agrikultór Natar Irabere Presiza Tebes Tratór https://tatoli.tl/2018/04/12/agrikultor-natar-irabere-presiza-tebes-trator/ tatoli.tl Notísia 2018-04-12 ILIOMAR – Administradór Postu Administrativu Iliomar, João Batista Ruas, informa agrikultór kuaze 70 resin ne’ebé halo natar iha Irabere  presiza tebes atu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) apoia tratór  ba sira. “Natar ne’e boot lahalimar, koitadu tratór nein ida iha. Agora daudaun sira presiza liu mak tratór  boot ne’e rua no manuál haat ka lima  hanesan nee”, João hatete iha nia edifísiu iha Iliomar Vila, kinta ne’e. Hatutan natar ne’e ho ektare boot no kuaze agrikultór iha Iliomar ne’e halo hotu natar iha fatin ne’e. “Sira aprezenta kestaun dehan loloos ne’e ami halo  hotu mas komu forsa lato’o, se tratór ruma iha karik ami halai hotu natar boot ne’e”. Ho pedido husi grupu agrikultór sira ne’e, administradór iha ona intensaun atu halo proposta ba munisípiu, maibé ho Governu nia situasaun ida hanesan ne’e maka seidauk hato’o, entantu grupu sira hato’o ona proposta mai Postu Administrativu Iliomar nian. Kria Amizade, Hametin Fraternidade https://tatoli.tl/2018/04/14/kria-amizade-hametin-fraternidade/ tatoli.tl Notísia 2018-04-14 BAUKAU – Joven suku Samalari no Tirilolo, Aldeia Parlamentu, Postu Administrativu Baukau vila, Munisípiu Baukau, realiza jogu futeból mane, juniór no seniór no volleyball , feto no mane hodi kria amizade entre joven suku rua ne’e. Koordenadór atividade ne’e, Romualdo Belo, hateten atividade ne’e la’ós kompetisaun atu buka manan ka lakon maibé importante mak bele kria amizade no hametin fraternidade, nu’udar sidadaun bele kontribui hodi promove pás. “Joven sira-nia talentu ami labele abandona de’it nune’e, ami kria amizade ida ne’e bele joga, bele halibur hamutuk, kuñese malu, atu nune’e talentu saida de’it mak iha imi (joven) bele hakle’an liután”, hateten koordenadór perante joven aldeia Parlamentu no Samalari, iha aldeia parlamentu, sábadu ne’e. Koordenadór ne’e hatutan futuru joven nian iha idaidak nia liman rasik. Nune’e mós atu promove talentu joven sira nian ne’e, nu’udar inan-aman prontu atu fó apoiu, direta nomós indireta. Nia reforsa, susesu ne’e depende ba vontade no kompromisu hodi halo buat di’ak ruma. “Atu sai jogadór di’ak ka lae, iha imi (joven) sira-nia liman rasik, atu manan buat di’ak ruma tuir mai, imi tenke haka’as aan. Esforsu aan ba”, afirma Koordenadór, Romualdo Belo, ba joven suku rua ne’e. Reprezentante xefe suku Tirilolo, Manuel Freitas, iha nia intervensaun akresenta apoiu tebes programa amizade ida ne’e, tanba antes asume kargu nu’udar autoridade lokál, xefe aldeia, sira hamosu inisiativa no buka apoiu husi solidariedade sira hodi realiza atividade desportiva sira. “Bairu 16 iha Caisido, bairu hothotu iha ne’e, antes ne’e hetan bola, farda, net  (rede) biola no seluk tan, kle’ur laduun la’o tiha, foin mak hala’o filafali, ne’ebé ha’u apoiu”, dehan reprezentante xefe suku, Manuel Freitas. Nune’e mós, nia husu ba responsável joven sira iha kada bairu, atu bele estabelese grupu ka ekipa desportu sira, tuir nível foinsa’e nian hodi bele prepara aan, posibilidade tuir kompetisaun ruma, iha nível aldeia, suku, munisípiu no seluk tan. “Se bele imi harii grupu, ami (autoridade lokál) prontu fó apoiu. Ita serbisu hamutuk, ita bele buka dalan oinsa hodi halo servisu”, xefe aldeia Parlamentu ne’e husu. Jogu amizade entre foinsa’e suku Samalari no Tirilolo, Aldeia Parlamentu, Postu Administrativu Baukau vila, munisípiu Baukau ne’e halo abertura direta husi reprezentante autoridade lokál no asiste direta mós husi Polísia komunitária, reprezenta instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), iha kampu Baninau lale, Caisido, Baukau. PEP La Konsege Realiza Kampaña Aberta iha Baukau https://tatoli.tl/2018/04/27/pep-la-konsege-realiza-kampana-aberta-iha-baukau/ tatoli.tl Notísia 2018-04-27 DILI – Partidu Esperansa Pátria (PEP), ohin la konsege realiza kampaña aberta iha jináziu Baukau ho razaun mosu fallansu hosi estrutura munisipál, maibé tama no sai uma kontinua la’o. Tuir kalendáriu kampaña eleitorál ne’ebé fó sai hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) katak PEP halo kampaña aberta iha salaun jináziu Baukau maibé laiha ema ida mak partisipa, fatin mamuk. Iha fatin kampaña Tatoli koko kofirma ba portavós PEP, Eduardo Magno, maibé la konsege atende hodi klarifika razaun sira. Fatin kampaña ne’e hetan prezensa hosi komisáriu no observadór CNE sira maibé kampu mamuk no sira deside fila. Hafoin ema hotu fila, iha tuku 15:00, portavós PEP, Eduardo Magno, telefone hikas jornalista ajénsia Tatoli hodi klarifika katak kampaña aberta la konsege halo tanba problema ka fallansu estrutura munisípiu Baukau nian, enkuantu dor to dor la’o nafatin iha tuku 6:00 too 18:00. Bulletin Votu EA Kualidade La Iha https://tatoli.tl/2018/05/12/bulletin-votu-ea-kualidade-la-iha/ tatoli.tl Notísia 2018-05-12 DILI — Diretór Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál, Munisípiu Baukau, Lúcio Salvador Freitas konsidera bulletin votu ba Eleisaun Antisipada (EA) la iha kualidade. “ Sira imprime buat ne’e la separa tiha surat tahan ida atu imprime bulletin votu ne’e, kuak mós tau de’it, animál han tuir tiha mós tau de’it, tinta mós fakar fali ne’ebé kualidade laiha ne’e mai husi Gráfika Nasionál”, Lúcio hatete via telefone ohin, bainhira jornalista TATOLI husu konfirmasaun sobre kanselamentu bulletin votu ne’e, ohin. Entretantu iha suku Letemumu iha bulletin votu rua mak tau ona karimbu kanselamentu tanba tinta kona bulletin votu, tuir konkordánsia entre fiskais husi forsa polítika no órgaun eleitorál. “Ita-boot sira husi mídia ne’e favór ida hato’o ba iha nasionál, buat ne’e tenke publika iha nasioná ne’ebá l katak ne’e la’ós órgaun eleitorál nia sala, maibé husi impresaun Gráfika Nasionál para labele sai fali polémika ba órgaun eleitorál,” Lúcio husu ba jornalista Tatoli. Iha fatin hanesan, António Freitas, fiskais husi Partidu FRETILIN dehan iha duni bulletin votu rua ne’ebé brigada husi sentru votasaun Letemumu tau Karimbu Kanseladu tanba tinta kona iha kedan kuadru (kotak) votu nia. Eleitór Lautein Kestiona Kualidade Tinta Indelevél https://tatoli.tl/2018/05/12/eleitor-lautein-kestiona-kualidade-tinta-indelevel/ tatoli.tl Notísia 2018-05-12 LAUTEIN – Eleitór, Xisto Rosales, kestiona tinta indelevél ba eleisaun antesipada konsidera la iha kualidade. “Ha’u kuandu tama ba sentru votasaun, foti buletim votu, lori ba kabina votu no marka partidu ne’ebé ha’u iha no tau tinta ba ha’u nia liman maibé tinta hamoos kois de’it bele moos kedan ka moos tomak”, Xisto Rosales ba Tatoli iha sentru votasaun aldeia Bauro iha suku Bauro, sabadu,(12/5). Tuir Xisto tinta ne’e la iha kualidade tanba bele hamoos kedan iha menutu balun nian laran, ema bele aproveita hodi vota ba sentru votasaun seluk ne’ebé pertense iha nia área lokalidade. Hanesan eleitór husu ba Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál, Munisípiu Lautein (STAE) ho Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE-sigla portugés) liliu fiskais partidu polítika nian hotu, observadór nasionál ka internasionál no mídia sira atu haree loloos kestaun ne’e, se la’e ema bele aproveita hodi ezerse vota dupla. Iha parte seluk, fiskais partidu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), Angelico da Costa akresenta loos duni tinta eleisaun la iha kualidade duni kompara ho tinan kotuk eleisaun sira tanba ema fasíl atu hamoos kuandu sai hosi sentru votasaun. “Ami ohin halo teste ona maibé realidade tinta mak nune’e, tanba ne’e tenke kontrola di’ak atu ema labele aproveita situasaun ne’e”, hateten. Nune’e mós, Ofisiál Polisia Suku, Elisio Dias Quintas, hateten eleisaun ne’e hahú tuku 7:00 no eleitór sira mai vota maibé sira kestiona duni kona-ba tinta. “Ha’u informa kedan ba komandante munisípiu Lautein, Palmino da Cruz, atu bele pasa informasaun sira ba sentru votasaun hotu atu toma atensaun karik eleitór sira keta haksesuk malu no bele hato’o ba orgaun eleitorál sira atu bele hetan informasaun”. “Ha’u ohin hato’o ona ba brigada, fiskais partidu sira nian, kuandu sira vota no atu sai ba liur tenke hein menutu lima, nune’e tinta bele aguenta no labele moos derepente”, tenik. Maibé parte seluk mós tenke haree tanba dala ruma klima mak halo tinta sai nune’e, presiza haree aspeitu hotu hodi antesipa. Hatan ba preokupasaun hirak ne’e, Diretór CNE, Munisípiu Lautem, Mauricio Loreiro, konsidera tinta indelevél la iha kualidade duni tanba faktu mak ema hamoos iha liur hafoin vota ho rezulta liman moos derepente. Tanba ne’e presiza antesipa. “Sala la’os hosi partidu polítiku sira dehan atu manipula maibé sala hosi tinta duni ne’ebé la iha kualidade”, rekoñese. CNE Munisípiu Lautein alerta ona ba sentru votasaun hotu iha munisípiu ne’e atu fó atensaun tanba sentru votasaun sira ho tinta hotu ne’ebé hanesan no presiza antesipa. TR Autoriza CNE Ré-kontajen Aktas Bobonaru https://tatoli.tl/2018/05/17/tr-autoriza-cne-re-kontajen-aktas-bobonaru/ tatoli.tl Notísia 2018-05-17 DILI -Tribunál Rekursu (TR) autoriza ona Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-Sigla Portugés) atu halo ré-kontajen ba aktas hosi suku Opa, munisípiu Bobonaru, antes entrega ba TR hodi pronunsia rezultadu. Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-Sigla Portugués), Acilino Barris, informa CNE hetan ona autorizasaun hosi Tribunál Rekursu atu halo ré-kontajen ba akta apuramentu inisiál hosi sentru votasaun Sede Suku Opa iha Munisípiu Bobonaru. “Ami nia karta, Tribunál Rekursu (TR) hatán ona horisehik no admite ami atu halo re-kontajen ba irregularidade kona-ba priénximentu akta apuramentu inisiál iha Sentru Votasaun Sede Suku Opa,” Acilino Barris informa ba jornalista sira iha mídia center CNE, Kaikoli, ohin. TR autoriza CNE, halo kontajen tuir kompeténsia CNE nian. CNE labele haruka fila fali ba Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), tanba CNE mak iha kompeténsia absoluta ezekuta servisu refere. Iha parte seluk, to’o ohin loron prosesu apuramentu nasionál, CNE konklui ona munisípiu 11. Rejiaun Autónomu Espesiál Oe-Cusse Ambenu, ho Bobonaru, sei iha prosesu kontajen. Hosi munisípiu 11, CNE konsege simu votu reklamadu hamutuk 502. CNE mós hola ona desizaun ba 335 ne’ebé halo fali validasaun, nune’e mós iha 164 kontinua mantein nulu. Votu validasaun 335, atribui ba partidu polítiku no koligasaun partidária mak Partidu Demokrátiku (PD) 10, Partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (Fretilín) 141, Movimentu Sosiál Demokrata 1, Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) 7 no Aliansa Mudansa ba Progresu 176. Entretantu, ohin hanesan loron ikus ba CNE, iha prosesu verifikasaun, tanba prienxe ona 72 oras. Maibé tuir lei sei iha 48 oras ba partidu polítiku no koligasaun partidária hodi halo kontestasaun ruma ba tribunál, relasiona ho prosesu kontajen nian. Hafoin CNE entrega ba TR, iha TR mak sei valida rezultadu hotu no halo pronunsia kona ba rezultadu final eleisaun antisipada parlamentár. Autoridade Bobonaro Sei Fó Apoiu Ba Governasaun Da-Ualu https://tatoli.tl/2018/05/20/autoridade-bobonaro-sei-fo-apoiu-ba-governasaun-da-ualu/ tatoli.tl Notísia 2018-05-20 BALIBO – Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Jeferino Soares dos Santos, hateten sei fó apoiu ba governasaun dala-ualu hodi hala’o dezenvolvimentu iha munisípiu Bobonaro. Autoridade ne’e hatutan sei organiza nafatin povu atu kolabora, mantein pás no estabilidade ba apoiu prosesu dezenvolvimentu durante tinan lima 2018 to’o 2023. “Ami espera ho governu foun sei implementa ami nia planu hirak ne’e”, hateten ba Tatoli iha  postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, domingu ne’e. Tuir Jeferino governasaun la’o di’ak presiza kontribuisaun hosi autoridade sira iha munisipiu, no povu. ʺHa’u apela nafatin ba povu atu mantein pás no estabilidade hodi apoiu governasaun founʺ, hatutan. Munisípiu Bobonaro iha ona planu dezenvolvimentu munisipál ba 2018 ne’ebe oras ne’e seidauk implementa, nune’e governansaun foun sei apoiu hodi implementa. Infraestutura bázika liliu estrada liga munisipiu no postu administrativu Kailako, Bobonaro no Lolotoe maka sai prioridade iha planu 2018. Alende ne’e bee mós, saúde, edukasaun no seluktán. Programa Liga Inan Hafasil Inan Isin Rua Asesu Fasilidade Saúde https://tatoli.tl/2018/05/25/programa-liga-inan-hafasil-inan-isin-rua-asesu-fasilidade-saude/ tatoli.tl Notísia 2018-05-25 DILI –  Programa Liga Inan hanesan programa inovativu ida atu liga inan isin rua sira ho pesoál saúde, nune’e bele partus seguru ho fasilidade saúde tanba komunikasaun ne’ebé efektivu liuhosi SMS telemovel kada semana. Ofisiál Programa Saúde Distrital (DPHO-District Public Health Office), Adelaide Maria Tilman hateten Programa Liga Inan hafasil inan isin rua sira hodi bele uza fasilidade saúde bainhira partus. “Hanesan parteira ha’u nia papél mak atu hato’o informasaun ba inan sira mak hela iha área remotas nó mós ba inan sira ne’ebé la asesu ba iha fasilidade saúde, programa Liga Inan ajuda tebes mai ami nó mós ba komunidade atu bele utiliza fasilidade saúde bainhira atu partus”, tenik iha biban lansamentu Programa Liga Inan iha Munisípiu Viqueque foin lais ne’e. Programa ne’e promove hahalok ne’ebé saudavel durante isin rua, inklui konaba nutrisaun, planu partus nian no sinál perigu, nó mós durante fulan neen hafoin partus. Doutór iha sentru saúde Viqueque, Hermenegildo Pereira akresenta durante ne’e inan barak mak partus iha uma de’it maibé ho prezensa programa ne’e bele fó apoiu di’ak liután ho fasilidade saúde liuhosi mensajen ne’ebé mak pesoál saúde simu. “Mensajen ne’ebé sira simu semana ida dala rua ajuda fó hanoin inan sira oinsá proteje nia aan durante isin rua”, dehan tan. Entretantu Programa Liga Inan hetan suporta husi Governu Austrália no implementa husi Health Alliance International ho Catalpa Internasional no hahú iha Timor-Leste iha tinan 2013 hanesan projetu pilotu iha Munisípiu Manufahi. Agora programa ne’e implementa tiha ona iha Munisípiu sanulu no sei hela tan Munisípiu Lautem no  Rejiaun Administrativu Espesiál Oecussi-Ambeno (RAEOA) mak sei planu atu implementa iha tinan 2018 nia laran. Enkuantu Munisípiu neen hanesan Munisípiu Manufahi, Liquica, Aileu, Ermera, Manatutu no Ainaru entrega ona ba Ministériu da Saúde hodi jere rasik. Nune’e, to’o agora inan isin rua liu 30,000 partisipa ona iha programa Liga Inan. Evolusaun ne’ebé halo iha tinan 2015 hatudu katak inan sira ne’ebé partisipa iha programa Liga Inan partus iha fasilidade saúde barak liu no simu kuidadu hafoin partus barak liu kompara ho sira ne’ebé la partisipa. Hafoin lansamentu programa Liga Inan iha Viqueque, pesoál saúde sira hahú rejistu ona inan isin rua iha sistema Liga Inan. Iha fulan ida deit husi fulan Abríl to fulan Maiu 2018, munisípiu Viqueque rejistu ona inan isin rua liu 560 iha programa Liga Inan. PM Fiar Xanana Sei La Abandona ZEESM https://tatoli.tl/2018/06/05/pm-fiar-xanana-sei-la-abandona-zeesm/ tatoli.tl Notísia 2018-06-05 OEKUSI – Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hatete fundadór Zona Espesiál Ekonomia Sosiál no Merkadu (ZEESM), Xanana Gusmão, sei la abandona projetu ne’e iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA). “Ha’u fiar ami rua ne’ebé hahú prosesu Oekusi sei la husik monu”, dehan Alkatiri iha salaun alfándega Oekusi, ohin. Alkatiri hato’o asuntu ne’e relasiona ho relasaun pesoál ho Xanana Gusmao ladun la’o di’ak tanba kestaun polítika, maibé ba dezenvolvimentu RAEOA sei la’o di’ak iha futuru. Tuir Alkatiri maske oras ne’e la halo kontaktu ho Xanana, maibé fiar sei hadi’a relasaun iha futuru. “Ami rua la ko’alia ba malu maibé iha loron ida sei di’ak malu fali hodi hateke ba povu nia moris di’ak”. Bainhira atu lidera REAOA hodi kontinua implementa ZEESM tenke iha relasaun di’ak ho governu sentrál. “Ha’u sei la abandona no ha’u sei fó hatene ba lideransa tomak katak klima konfrontasaun sei la ajuda dezenvolvimentu”, afirma. RAEOA Rekolla Reseita Milloen 21 Resin https://tatoli.tl/2018/06/05/raeoa-rekolla-reseita-milloen-21-resin/ tatoli.tl Notísia 2018-06-05 OEKUSI – Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) durante tinan tolu rekolla ona reseita milloen $21.454.818 hafoin implementa projetu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál no Merkadu (ZEESM) hahú 2015 to’o 2017. Sekretária Rejionál asuntu Finansa, Leonia da Costa Monteiro, hateten renda ne’e rekolla hosi taxa alfándega, eletrisidade, transporte terestre, pasaporte, rejistu emprezariál, lotaria, otel, bilete aviaun ZEESM no seluktán. Trimestre dahuluk tinan ne’e hamutuk rihun $222. “Reseita hirak ne’e maihosi alfándega liuhosi importasaun no exportasaun iha fronteira, reseita maihosi infraestrutura, tanba tuir lei tenke kua impostu ba projetu infrastutura no konsultan projetu iha Oekusi hahú pursentu rua to’o haat”, haktuir bainhira lansa reseita RAEOA iha salaun alfandega Oekusi, ohin. Leonia esplika reseita ba bilete aviaun ZEESM hamutuk milliaun $2.200. Totál ne’e metade transfere ba konta bankaria Estadu no restu ba konta RAEOA. “2015 ami transfere ba tezoru Estadu miloen milliaun tolu resin, 2016 to’o 2017 milliaun haat resin”, hatutan. Sekretária ne’e realsa RAEOA seidauk ezekuta renda sira ne’e, tanba seidauk iha enkuadramentu legál. “Osan ne’e iha hela banku, tanba seidauk iha enkuadramentu legál”. Totál Orsamentu Jerál Estadu ba projetu ZEESM durante ne’e hamutuk milliaun 500 resin, maibé foin ezekuta milliaun atus rua resin ba projetu infraestrutura bázika, ponte, estrada, irigasaun, bee moos, eskola, saúde no seluktán. Kazu Reazen Tiru PNTL-F-FDTL Iha Ona Prosesu Investigasaun https://tatoli.tl/2018/08/06/kazu-reazen-tiru-pntl-f-fdtl-iha-ona-prosesu-investigasaun/ tatoli.tl Notísia 2018-08-06 DILI – Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Júlio da Costa Hornai, ohin iha Komandu Jerál PNTL, Kaikoli informa kazu reazen tiru entre oknum PNTL ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha Maliana, sábadu foin lais ne’e, iha ona prosesu investigasaun. “Ami nomeia ona investigasaun konjunta hosi parte justisa PNTL ho F-FDTL nian aranka kedas horisehik ba Maliana. Sira to’o ona fatin hodi konvoka enkontru ho administradór munisípiu, Prezidente Autoridade Munisípiu. Sira ohin halo ona servisu investigasaun depois komandu sei foti medida ne’ebé forte ba aktu ida ne’e”, hateten Komandu Jerál PNTL ba jornalista sira. Tuir nia lei PNTL ho F-FDTL nian kona-ba utilizasaun arma klaru kedan. Katak arma hirak ne’e atu uza ba nesesidade servisu, la’os uza hodi ameasa malu no uza atu ameasa povu. Tanba ne’e komandu mantein nafatin pozisaun hodi foti medida rigorozu ba instituisaun rua ne’e nia ema bainhira komete aktu ruma ne’ebé mak sai hosi regra ka sai hosi misaun instituisaun nian. Prosesu investigasaun la’o ona, Komandu PNTL ho F-FDTL hein rejultadu investigasaun hosi ekipa konjunta permanente ne’ebé mak monta ona liuhosi despaisu ne’ebé komandu Jerál PNTL ho Xefe Estadu Maiór deside. “Kuandu akontese kazu ruma entre PNTL ho F-FDTL, ekipa investigadór sira ne’e mak sei tun hodi halo investigasaun kle’an ba aktu hirak ne’e hodi relata mai komandu rua”, katak. Nia esplika parte F-FDTL nian tenke hato’o relatóriu ba Xefe Estadu Maiór Jenerál no PNTL nian sei relata mai komandante jerál PNTL hodi haree no deside ba prosesu investigasaun disiplinár atu komandu foti disizaun imediatu. Ekipa invetigadór sira ohin hahú investiga. Evidénsia mak arma ne’ebé sira utiliza no ekipa sei foti medida ba asuntu ne’e. Sira sei retira arma depois submete ba prosesu investigasaun. “Ha’u seidauk ko’alia kona-ba kronolojia enkuantu ha’u seidauk simu relatóriu maibé importante mak ba povu katak forsa rua toma ona medida hodi haruka investigadór sira hodi atende asuntu ne’e”, afirma. Govenu Sentrál Aloka Milliaun $28 Ba RAEOA-ZEEMS https://tatoli.tl/2018/08/16/govenu-sentral-aloka-milliaun-28-ba-raeoa-zeems/ tatoli.tl Notísia 2018-08-16 DILI – Adjunta Prezidente Autoridade ba Apoia Ekonomia, Dezenvolvimentu no Finansa, Leonia da Costa Monteiro, hatete alokasaun orsamentu husi governu sentrál ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEEMS) iha rejime duodesimál hamutuk milliaun $28. “Orsamentu ne’ebé aloka ona husi governu sentrál ne’ebé mak fó ba RAEOA iha rejime duodesimál hamutuk $28 milloen. Tuir Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2018 ba duodesimál RAEOA nian ne’ebé mak aloka desde janeiru to’o juñu liuhosi transferénsia públika hamutuk $18 milliaun ne’ebé mak transfere ona ba rejiaun hodi halo ezekusaun”, haktuir Leonia iha ninia aprezentasaun durante audiénsia públika ho komisaun C no E iha sala plenária, ohin. Nia hatutan tan OJE 2018 ba duodesimál, parte autoridade ezekuta tuir regra duodesimál nian ne’ebé haree ba kategoria tolu hanesan saláriu vensimentu, bens servisu no transferénsia públika. Nune’e nia esplika pagamentu saláriu no vensimentu ba funsionáriu públiku RAEOA hamutuk nain 1.700 no assisténsia tékniku sira ne’ebé mak apoiu, enkuantu bens servisu hanesan despeza korrente ne’ebé mak barak liu ba kombustível hanesan power plan iha Sakato, nomós sosa aimoruk hodi fó atendimentu saúde ba komunidade, edukasaun, agrikultura, turizmu ne’ebé mak aloka tuir kada sekretáriu rejionál ne’ebé mak iha. Adjunta ne’e subliña membru autoridade Oekusi iha nain hitu, tanba ne’e alokasaun orsamentu liuhosi tranferénsia públiku husi OJE no desgrega fali kada sekretáriu rejionál hodi ezekuta tuir liña rubrika OJE ne’ebé mak iha maibé ba kategoria tolu de’it. Nune’e mós ba transfénsia públika, nia afirma gasta ba konsensoen públika, merenda eskolár nomós ba subsídiu xefe suku no konsellu suku sira, nomós ba asossiasaun sosiedade sivil ne’ebé mak parseria ho RAEOA hanesan UNDP ho seluk tan. “Orsamentu husi rezolusaun ne’ebé governu fó vantajen ba RAEOA hodi ezekuta ba kapitál dezenvolvimentu no kapitál menor, maibé haree ba duodesimál, ami la konsege ezekuta iha fatin rua ne’e, tanba orsamentu ne’e ba de’it liña rubrika saláriu no vensimentu, bens servisu, no transferénsia públika”, katak. Nia dehan tan hosi milliaun $18 ne’ebé mak ezekuta, restu milliaun $10. Autoridade halo ona relatóriu trimestrál ba Primeiru-Ministru (PM), tanba RAEOA ninia relatóriu liuhosi governu sentrál ezekutivamente, hafoin sira mak bele relata mai Parlamentu Nasionál (PN). “Ezekusaun duodesimál ne’ebé halo, ami aloka de’it ba kategoria orsamentál ne’ebé mak iha tuir dotasaun governu, OJE hanesan transferénsia públika, maibé kuandu to’o iha RAEOA ami halo desgrega tuir kategoria OJE. Tanba ne’e mak durante fulan neen nia laran, ami halo ezekusaun tuir regra ne’ebé mak iha. Tinan tolu liuba, OJE ne’ebé mak aloka ba kategoria menor no fundu dezenvolvimentu, maibé iha multi anuál mak kontinuidade projetu sira”, tenik tan. Nia mós haktuir projetu sira ne’ebé ezekuta komesa 2015 hanesan planu tinan lima nian hamutuk 176, balun atinje pursentu 100, balun sei la’o hela, tanba planu tinan rua, implementa ho projesaun tinan tolu, bele haree ona rezultadu. “Ida ne’e mak hanesan fundu kapitál dezenvolvientu ba área infraestrutura la’o duni hanesan planu estratéjiku ne’ebé mak rejiaun trasa, liu-liu prioridade ba infraestrutura, investimentu OJE atu investe ba RAEOA, faze dahuluk mak infraestrutura bázika”, dehan. Nia konsidera alokasaun milliaun $28 ba RAEOA iha 2018, la sufisiente, maibé fiar katak hela fulan haat atu assegura tan projetu ne’ebé mak iha ona konkursu, tenke asume para halo pagamentu. “Planu asaun anuál ba 2018, hanesan projetu sira ne’ebé mak iha ona, maibé orsamentu la aloka, entaun haree ba orsamentu agora dadauk iha de’it duodesimál $28 milloen, entaun ami gasta ona $18 milloen, hela de’it ona $10 milloen”, dehan tan. Entretantu audiénsia públika ne’e, Prezidente RAEOA-ZEEMS, Marí Alkatiri, la marka prezensa, maibé delega ekipa hodi reprezenta hanesan Sekretáriu Rejionál Agrikultura no Dezenvolvimentu Rurál, Reis do Salu, Sekretária Turizmu Komunitária, Inácia no asesor no tékniku sira. Falta Rai Mak Governu Autoridade Rejiaun Seidauk Selu https://tatoli.tl/2018/08/22/falta-rai-mak-governu-autoridade-rejiaun-seidauk-selu/ tatoli.tl Notísia 2018-08-22 OEKUSI – To’o agora Governu Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambenu (RAEOA) seidauk selu indeminizasaun  ba rai komunidade nian, tanba lei kona-ba rai seidauk hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika. Portavóz Movimentu Sidadania Atoni Oekusi Timor-Leste (MSOTL), Luis Armando Pina, ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa iha Oekusi, ohin, hodi hatan kona-ba grupu veteranu sira nia deklarasaun iha mídia katak autoridade Marí Alkatiri nian laiha indeminizasaun ba ai-oan, uma no rai. Maibé hakarak klarifika katak tuir dadus hatudu, agora dadaun hosi governu autoridade rejiaun selu ona indeminizasaun uma, plantasaun, kios, rate, no bee posu, maibé falta rai mak seidauk selu. “Rai ladauk selu, tanba seidauk hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika, iha lei númeru 13/2017 kona-ba rejime espesiál ba definisaun titulariedade bens imoveis”, katak tan. Tanba ne’e hakarak informa ba veteranu sira katak totál kompensasaun ne’ebé autoridade rejiaun selu ona ba projetu alargamentu estrada, abitasaun sosiál no sentrál oli pezadu hamutuk osan $164.946,00, totál plantasaun 12.490, ho totál ema afetadu 637. Entretantu, povu Oekusi husu ba atu labele lori lia falsu sira hodi bobar ba mai atu hadau poder, maibé hametin nafatin pás no estabilidade hodi apoiu dezenvolvimentu ne’ebé sustentavél. EU-OIT Lansa Estrada Kilometru 10 Iha Baguia https://tatoli.tl/2018/09/20/eu-oit-lansa-estrada-kilometru-10-iha-baguia/ tatoli.tl Notísia 2018-08-22 DILI –  Uniaun Europeia (UE) no Organizasaun Internasionál Traballu (OIT) lansa primeiru projetu “ERA Agro-Florestal” ne’ebé inklui reabilitasaun estrada tolu ho naruk totál kilometru 20,635 ne’ebé atravesa komunidade agroflorestál: Defawasi-Alaua Leten-Aláua Kraik (10,435 km), Defawasi Junction 1 – estrada Uacala (8 km) no Defawasi Junction 2 – Alaua Leten (2,2km), iha postu administrativu Baguia, Munisípiu Baukau. Estrada ne’ebé liga suku Defawasi, Alaua-Leten, e Alaua Kraik, ho luan 10,43 kms, serve ba família 925 ho ema liu na’in 2.400 no proporsiona asesu ba eskola primária haat, sentru saúde ida no igreja rua. Estrada ne’e mós esensiál ba populasaun sira hodi fa’an sira-nia produtu agríkola iha merkadu Baukau no Dili, alende merkadu lokál iha Defawasi. To’o agora, estrada ne’e bele la’o ba mai iha de’it tempu bailoron, hodi husik sem asesu ba motorizadu sira durante tempu udan no reprezenta konstranjimentu grave ba dezenvolvimentu ekonómiku. Traballu reabilitasaun sei permite sirkulasaun tomak ho viatura durante tinan tomak, iha kualker kondisaun klimátika sira. Objetivu prinsipál husi programa ERA inklui estrada liu kilometru 10, família rihun ne’en ne’ebé servida ho estrada rurál sira di’ak no graduadu 400 husi kursu formasaun ho sertifikadu ne’ebé mak hasai husi instituisaun akreditada sira. Ezekusaun projetu ne’e sei kria serbisu loron rihun 450 ne’ebé mak selu pelu menos porsentu 30 husi vaga sira ne’ebé mak rezerva ba feto sira ne’ebé sei benefísia diretamente ba traballadór sira ho nia família sira. Reprezentante OIT ba Indonézia no iha Timor-Leste, Michiko Miyamato, hateten lansamentu primeiru lote Kontratu Ensaiu Agroflorestal ERA ne’e nu’udar marka signifikativa ida hodi hatudu konkista liuhusi parseria ba Agro-Florestal Sustentável (PSAF) entre OIT no Governu, Uniaun Europeia, Governu Alemaun (liuhusi GIZ). OIT kontinua kompromete ba projetu ida ne’e hodi hadi’a estrada sira hodi permite ligasaun merkadu no mellor abilidade sira ba kontratadu sira. “Ha’u fiar katak esforsu hirak ne’e sei lori kondisaun moris ida di’ak liu iha komunidade agro-florestais  nia laran”, hateten Michiko Miyamato, iha komunikadu ba TATOLI, ohin. Xefe Delegasaun Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Alexandre Leitão, hateten bainhira ita ko’alia kona-ba estrada sira, ita hanoin kona-ba ema. Estrada sira ne’ebé mak identifika ona ba iha reabilitasaun ne’e selesionadu, ho konsiderasaun kritériu konetividade no potensiál ba dezenvolvimentu ekonómiku no kriasaun empregu. Estrada sira ne’ebé mak reabilita ona husi projetu ne’e nu’udar meiu ida hodi lori ema ba merkadu no servisu sira no lori metkadu no lori servisu ba ema sira. Traballadór liu 6000 no nia família sira sei benefísia diretamente ho projetu ne’e liuhusi kriasaun loron serbisu rihun 450 remunerady ho mínimu porsentu 30 rezerva ba feto sira, ne’ebé sei reprezenta meta ambisioza, maibé estratéjikamente desiziva. Iha projetu ne’ebé parte boot husi susesu ne’e depende ba kapasidade hodi estabelese sinerjia entre atividade agroflorestál sira no melloria ba asesu, promove partisipasaun feto nian ne’e fundamental duni. “La iha ema ida di’ak liu sira hatene avalia difikuldade sira ne’ebé asosiada ba dezenvolvimentu rurál, no la iha ema ida mak preparadu di’ak liu duke sira hodi kontribui aselera dezenvolvimentu ida ne’e ho sira-nia serbisu no ideia sira ne’ebé iha no esperiénsia intensiva”,  Alexandre Leitão katak. Lansamentu ne’e hala’o iha 20 setembru, partisipa alende Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Alexandre Leitão, Representante OIT iha Indonézia  no ba Timor-Leste, Michiko Miyamoto, inklui mós Administradór Munisípiu Baucau, António Guterres. Entretantu, projetu “ERA Agro-Florestal”  ne’e nu’udar komponente parseria ida ne’ebé estabelese ona entre Timor-Leste, Uniaun Europeia no OIT. Parseria ne’e hodi kontribui ba dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste hodi asegura melloria ba asesu rurál no promove kriasaun empregu no oportunidade rendimentu nian no hamenus inseguransa alimentár no nutrisaun la-di’ak iha área rurál sira liuhusi dezenvolvimentu agroflorestál. Uniaun Europeia finansia integralmente programa hadi’a estrada rurál sira “ ERA Agro-Florestal ” ne’ebé sei dezenvolve husi OIT hodi forma timoroan sira di’ak liutan hodi konstrui no reabilita estrada rurál sira. Programa ho valór euro millaun 12,2  (dolár milaun 14,23 ), inklui hadi’a estrada 90 Km iha área rurál hodi aumenta dezenvolvimentu ekonómiku komunidade sira iha Timor-Leste. ETI-BAUCAU Promove Ideia Inovativa Estimula Komprensaun Portugés Estudante https://tatoli.tl/2018/10/12/eti-baucau-promove-ideia-inovativa-estimula-komprensaun-portuges-estudante/ tatoli.tl Notísia 2018-10-12 BAUCAU - Eskola Téknika Informátiva Baucau (ETI-Baucau), liliu estudante 11 ano Kursu Jestaun Linguajen Programasaun no Jestaun Ekipamentu Informátiku ho koordenasaun husi profesór língua portugeza, Mario da Costa Marçal realiza vizita guiada téknika ba GCMF (Grupo Cooperativa Matadalan Foinsa’e) promove ideia inovativa hodi estimula liutan komprensaun estudante sira nian ba língua portugueza no persebe liutan realidade konteúdu ensinu portugés prátiku liutan. Depois estudante turma rua aprende “Kriasaun Artístika” durante prosesu aprendizajen. ” Objetivu husi vizita ne’e mak lori estudante sira ba realidade hodi komprende saida mak iha livru portugés nia laran hodi nune’e ensinu pedagójiku iha vantajen ba alunu sira hatene lalais kona-ba konteúdu aula nian,” informa profesór Mario Marçal ba Ajénsia TATOLI, husi postu administrativu Baucau vila, Munisípiu Baucau, ohin. Profesór ETI-Baucau ne’e informa mós katak vizita ne’e hafoin vizita guiada téknika ne’e, estudante sira tenke hato’o ka relata fila fali esperiénsia sira ne’ebé mak durante sira hetan iha vizita ne’e iha formatu video, ho ko’alia portugés no depois tau iha Youtube tanba estudante sira ne’e estudante área informátika. “Rezultadu ne’ebé mak profesór espera mak estudante sira bele expresa sira-nia ideia hanesan expresaun orál hodi ko’alia sira-nia ideia hotu iha portugés no iha tempu hanesan utiliza teknolojia hodi divulga sira-nia rezultadu vizita,” akresenta Entretantu, vizita guiada téknika ne’e hala’o   durante loron rua, iha loron 4 no 6 outubru ho estudante 11 anos, turma rua ketaketak. “Hosi Ki’ik Mak Ba Boot” https://tatoli.tl/2018/12/07/hosi-kiik-mak-ba-boot/ tatoli.tl Notísia 2018-12-07 LAUTEIN – Diretór Nasionál Desportu, João Rodrigues, ne’ebé reprezenta Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) loke atividade desportiva ne’ebé organiza hosi Movimentu Estudante Universitáriu Suku Bauro (MESBAR), dehan governu asegura nafatin programa MESBAR mezmu buat ki’ik maibé rezultadu di’ak sei mai iha futuru. “ Parte governu asegura buat ki’ik, halo hosi buat ne’ebé ki’ik hafoin bele hakat pasu ba buat boot, maibé tenke iha kontinuidade, tanba rezultadu di’ak sei mai iha futuru”, katak João Rodrigues iha àmbitu abertura programa desportiva iha Suku Bauro, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein, Sesta (7/12/). João Rodrigues dehan desportu iha oin tolu mak komunitáriu, eskolár no alta kompetisaun. Maibé MESBAR organiza desportu komunitariu ne’ebé hanorin atu respeita malu, tanba desportu iha nia regra no tenke iha ekipa traballu. “Ida ne’e tenke servisu hamutuk, ne’e la’òs servisu ema ida nian, tenke apoi malu atu programa hirak ne’e bele hetan susesu no iha kontinuidade, tanba futuru buat di’ak sei mai”, akresenta. Nia husu ba jogadór sira atu respeita malu liuhosi jogu, jogu kuandu la’o tenke hatudu duni komportamentu ne’ebé di’ak, hatudu jogu ne’ebé bonitu, haree bola hodi tebe, la’òs haree ema hodi tebe, ida ne’e kontra regra jogu nian. Nune’e mós jogu desportiva ida ne’e meiu ida hodi benefisia ita nia vida, atu ita bele hetan saúde di’ak nafatin, kondisaun fiziku ne’ebé di’ak, jogadór sira tenke evita sigura ho tua tanba bele prezudika kondisaun saúde hodi kompete iha mundu jogu nian. Iha fatin hanesan, Administradór Postu Lospalos, Tadio Lopes, afirma MESBAR nia prezensa importante atu kontribui ba prosesu dezenvolvimentu suku nian. “Tanba ne’e ha’u nu’udar lideransa iha postu ne’e tenke hatene saida mak MESBAR implementa”. “Ida ne’e ha’u nia responsabilidade atu hatene atividade tomak ne’ebé realiza hosi MESBAR iha suku ne’e, tanba àrea ne’e pertense iha postu Lospalos” afirma. Lider komunitáriu ne’e afirma juventude ne’ebé ho talentu hanesan rekursu di’ak, tenke aproveita, servisu hamutuk nafatin ho autoridade munisípal ho governu sentrál hodi kontribui ba dezenvolvimentu suku. “Ha’u agradese ba MESBAR nia kontribuisaun, konta ho ami, ita hamutuk hodi halo buat ruma iha ita nia rai”, agradese. Nia husu ba autoridade suku no nasionál, liliu MESBAR atu ezerse nafatin responsabilidade hodi bele halo buat ruma iha ita nia rai. Nia hatutan tan dezenvolvimentu hahú hosi buat ki’ik mak ba boot. Tanba ne’e sei konvida MESBAR atu bele hola parte iha nivel postu. Nune’e nia husu ba juventude no komunidade atu aproveita didiak, kria unidade, hametin pás no estabiidade iha suku laran. “Ita boot sira tenke haree malu di’ak, labele halo problema, tenke hatudu jogu ne’ebé di’ak”, fó korajen. Nune’e mós, Koordenadór Juventude Munisípiu Lautein, Charles Maia Fernandes, husu ba MESBAR atu koopera ho parte hothotu nune’e programa sira bele la’o ho di’ak liu tan iha futuru. “Ita nia liña kooperasaun ba oin tenke di’ak liu tan, mezmu iha problema ka dezafiu hirak ne’ebé ita boot sira hasoru, maibé tinan oin mai ita tenke halo di’ak liu tan”, fó korajen. Enkuantu, Xefe Suku Bauro, Sidalio Freitas, apresia nafatin programa MESBAR, tanba kontribui ona buat lubuk ida iha suku ida ne’e, mezmu hahú hosi buat ki’ik maibé signifikante tebes. Tanba ne’e atividade desportiva ida ne’e la’òs atu hamosu de’it iha suku maibé tenke kompete mós ba nivel postu, munisípiu, nasionál no mós bele ba internasionál tanba desportu iha mundu agora industrializa ona. Nia dehan prezensa Diretór Nasionál Desportu, João Rodrigues, nian bele fó forsa nafatin hodi tau matan ba oin. Entretantu, programa MESBAR nia ezisténsia atu kontinua luta hodi valoriza eroi libertasaun patria sira nian liuhosi programa oioin, hanesan atividade desportiva no sira seluk tan. Programa ida ne’e ho nia tema prinsipál mak harii pás, hametin unidade no hasa’e talentu juventude nian iha komunidade nia leet hodi hasoru dezenvolvimentu suku. Programa hirak ne’ebé atu implementa iha fulan dezembru ida ne’e mak atividade desportiva, semináriu, sertame, brinkeiru labarik nian. Iha abertura ba serimónia ida ne’e hetan prezensa hosi reprezentante SEJD, Diretór Nasionál Desportu, João Rodrigues, Administradór Postu Lospalos, Tadio Lopes, Koordenadór Juventude Munisípiu Lautein, Xefe Suku Bauro, Sidalio Freitas, Polìsia Komunitária, Eligio Dias Quintas, veteranu sira inklui komunidade Suku Bauro tomak. Enkuantu atividade ne’e realiza tanba hetan apoiu orsamentu hosi SEJD no komunidade suku Bauro. RaKom Maliana Enfrenta Problema Orsamentu https://tatoli.tl/2018/12/20/rakom-maliana-enfrenta-problema-orsamentu/ tatoli.tl Notísia 2018-12-20 MALIANA – Radiu Komunidade (RaKom) Maliana enfrenta problema ba finanseiru, transporte no ekipamentu (transmiter). Jestór RaKom, Filomeno Gonçalves, relata kestaun ne’e ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvenal dos Reis Akara, ho nia komitiva ne’ebé hala’o vizita ba estasaun rádiu iha postu administrativu Maliana Vila, munisípiu Bononaru, kinta (21/12). Nia haktuir ho limitasaun hirak ne’e provoka sira labele loke espasu ne’ebé efetivu atu kobre informasaun iha teritóriu Bononaru. Dadaun ne’e, Filomeno hateten sira iha motór ida de’it nomós kapasidade transmiter ne’e ki’ik entaun afeta komunidade balun iha área Marobo (postu Bononaru), postu Lolotoe no postu Balibo sorin labele asesu. Maibé, en-prinsípiu, jestór radiu ne’e dehan, rádiu ne’e kuaze populasaun iha Maliana akompaña peskiza ne’ebé halo hosi Organizasaun Nasaun Unidas ba asuntu Labarik (UNICEF-sigla inglés). Nia hatutan indikadór seluk ne’ebé hatudu komunidade, autoridade lokál to’o munisipiu nomós ONG lokál sira sempre kontaktu no haruka konvite ba radiu atu halo kobertura. Filomeno esplika programa kobertura ne’ebe sira prioridade maka edukasaun, agrikultura no programa labarik. Entretantu, nia kongratula SEKOMS tanba bele vizita sira hodi haree difikuldade ne’ebé sira hasoru. Iha fatin hanesan, SEKOMS hateten Governu iha kompromisu atu tau matan ba RaKom sira, tan ne’e Governu sei buka estratéjia atu bele tulun hodi funsiona ho efisiénsia no efikáz. Nia hateten iha nasaun seluk komunidade maka finansia maibé tanba iha kontestu Timor-Leste, komunidade nia ekonomia sei frajíl, entaun Governu hola papél hodi fó subsídiu to’o rádiu ne’e bele hamriik mesak. Ho difikuldade ne’ebé hasoru, SEKOM Merício sujere atu utiliza orsamentu insentivu ne’ebé Governu aloka iha orsamentu jerál Estadu 2019 ho montante mill $15 ne’ebé sei fó apoiu ba kada estasaun RaKom atu rezolve. Nune’e mós, Akara dehan tulun ne’ebé Governu liuhusi SEKOMS sei oferese iha fulan ida ne’e nia laran atu rezolve dadaun buat balun. Nia haktuir, foin lalais iha ona nota entendementu entre SEKOMS katak sei apoiu ho insentivu hahú hosi mill $3 ba leten tuir nesesidade. Akara katak parte finansa Governu nian oras ne’e prosesa hela insentivu refere no dentru semana rua nia laran sei to’o ba RaKom sira nia konta bankária. Iha parte seluk, Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amaral, krítika RaKom atu labele tau importánsia de’it ba programa “Dedikasaun Múzika” maibé tau importánsia mós ba programa seluk ne’ebé liga ba komunidade nia moris hanesan kestaun morál, ekonomia, edukasaun no saúde. Bispu Norberto Husu Hadi’a Infraestrutura RTTL https://tatoli.tl/2018/12/24/bispu-norberto-husu-hadia-infraestrutura-rttl/ tatoli.tl Notísia 2018-12-24 MALIANA — Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto Amaral, hateten mídia atu halo serbisu ho di’ak  tenke iha infraestrutura ne’ebé di’ak. Relativa ho edifísiu Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL), Bispu haktuir, bainhira haree hosi liur kondisaun edifísiu RTTL ne’e át teb-tebes, ne’e duni husu Governu atu hadi’a edifísiu mídia Estadu refere. “Kondisaun infraestrutura bázika ba funsionamentu ne’e tenke di’ak. Tanba ne’e, Governu tenke investe maka’as  iha área infraestrutura,” Don Noberto ko’alia asuntu ne’e bainhira dadalia ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Akara, iha rezidénsia Bispu Don Noberto,  Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro, semana kotuk. Aleinde ne’e, tuir informasaun ne’ebé Amu Bispu rona katak bainhira tempu udan, bee tama iha edifísiu RTTL laran iha ne’ebé disturba serbisu jornalista no estraga fasilidade hanesan komputadór, kamera no sasán sira seluk tan. Bispu mós sujere atu hadi’a kualidade rekursu umanu no tau-matan mós ba saláriu rekursu umanu sira iha RTTL para sira bele iha disponibilidade no boa vontade atu halo serbisu ne’e ho lais. Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Akara, hatán katak dezde 2005 to’o agora, Governu konsege fó subsídiu miloens $36 hodi dezenvolve RTTL maibé tenke serbisu maka’as tan para investimentu ne’e fó rezultadu. Nia haktuir, orsamentu miloens $36 ne’ebé investe ona ne’e la’ós orsamentu ki’ik, tan ne’e to’o ona tempu atu hadi’a jestaun iha RTTL, boa governasaun interna, institusionalmente ne’e tenke forte no ema ne’ebé lidera ne’e mós tenke di’ak. “Se ida ne’e ita rezolve tiha, ita bele pasa ona ba etapa daruak atu hadi’a kona-ba konteúdu no programa ne’ebé bele dezenvolve ita-nia karáter nu’udar nasaun. Karáter no programa tenke edukativu, inspira, motiva no inovasaun,” Akara esplika. Ba etapa tuir mai, nia informa, sei tama ba modernizasaun infraestrutura, katak, sei dezenvolve edifísiu foun RTTL ne’ebé la’ós luxu liu maibé pelumenus iha kondisaun dignu tanba RTTL iha ona propriedade (rai) iha Hudi-Laran. Entretantu, governante ne’e tenik tuir dadus ne’ebé iha, komunidade ne’e asesu ba kanál RTTL foin atinji pursentu 47 (47%) , ne’e duni tenke luta maka’as para bele hasa’e tan ninia persentájen. Xefe Kaza Sivíl PR 'Ensera' Don Bosco Cup Venilale https://tatoli.tl/2019/01/31/xefe-kaza-sivil-pr-ensera-don-bosco-cup-venilale/ tatoli.tl Notísia 2019-01-31 VENILALE – Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Francisco Maria de Vasconcelos, entrega tasa ba klubu WAIDAU FC nu’udar kampiaun ba kompetisaun tebebola Don Bosco Cup Venilale periódu 2018/2019. Atividade desportiva ne’e nu’udar tradisaun hodi anima no hasa’e talentu foin-sa’e komunidade postu administrativu Venilale, ne’ebé organiza hosi antigu alunu salesianu, autoridade lokál, padre sira inklui juventude. Venilale iha suku ualu mak Uatu-Haco, Fatulia, Uai-laha, Bado-Mori, Wai-Oli, Bado-Ho’o, Uma Ana Iku no Uma Ana Ulu. Komunidade hosi suku sira ne’e mak halo rame atividade refere iha selebrasaun loron santu Don Bosco. Klubu hamutuk 24 mak kompete, klubu haat mak avansa ba meia-finál no ikus liu klubu rua WAIDAU FC ho WAISA mak avansa ba finál. Jogu finál hala’o iha loron-31 fulan-janeiru 2019 iha kampu tebebola Venilale klubu rua anima tebes adeptu Venilale-oan sira maske kampu nia kondisaun ladun di’ak. Iha primeira parte klubu WAISA hetan uluk oportunidade liu hosi penaltu hodi hatama golu ba rede WAIDAU nian, maibé guarda-rede WAIDAU salva bola hosi jogadór númeru 10. Klubu rua atake ba malu ho ritmu ne’ebé maka’as, maibé antes termina primeira parte iha minutu 45, jogadór WAISA númeru 11 muda skore ba 1 kontra 0 ba rede WAIDAU nian, hafoin guarda-rede la antisipa bola ho di’ak to’o primeira parte remata klubu WAISA lidera ho skore 1 – 0. Tama ba segunda parte ritmu jogu atrai liután haree nain sira, tanba akompaña ho udan ne’ebé boot, difikulta jogadór sira atu hatudu kreatividade iha ataka. Mesmu nune’e, sorte di’ak ba WAIDAU hafoin suta-kantu bola monu ba rai, jogadora tebebola rasteira ba baliza, guarda-rede la konsege salva, hodi muda skore 1- 1 to’o oras normál termina. Hafoin kontinua ba oras-ekstra minutu 30, udan nafatin tau hodi la fó oportunidade ba jogadór sira hatudu jogu. To’o oras termina skore nafatin ho empata 1 – 1. Maibé kompetisaun ida sempre iha manán no lakon, nune’e iha drama suta penaltu WAIDAU manán ho skore 3 – 2 hasoru WAISA. WAIDAU klubu ne’ebé parte iha suku Uma Ana Iku/Berkoli, iha kompetisaun periódu 2017/2018 hakat to’o finál maibé hetan de’it segundu lugár, tanba ne’e ho esforsu nian periódu 2018/2019 nia konsege hetan kampiaun ka primeira lugár hodi foti taxa rotativa no premiu osan $600. Segundu lugár hetan $400, terseiru lugár Loro Matan hetan $250, kuartu lugár Gawai Sentrál hetan $150. Kompetisaun ne’e hetan apoiu finanseiru hosi Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no Prezidénsia Repúblika. Hafoin jogu Xefe Kaza Sivíl dehan, kompetisaun sei la hotu importante mak prepara-án didiak hosi ida-idak nia klubu atu bele hetan prestasaun di’ak. “Parabéns ba klubu WAIDAU ne’ebé sai kampiaun ba kompetisaun Don Bosco Cup Venilale, iha jogu sempre iha manán no lakon. Maibé tebebola la’ós haree de’it hosi aspektu manán ka lakon maibé, importante mak ekspresa talentu no hatudu disiplina. Labele tebe-malu, liuhosi jogu bele kria amizade, unidade iha rai-laran liu-liu iha Venilale”, katak. Alende ne’e iha mós modalidade desportiva seluk hanesan Basket bola ba Mane no feto, volibol mane no feto. Volibol mane primeiru lugar hosi Waisa ($100), segundu Nakata ($75) terseiru lugár ($50). Volibol feto: Zale-Zale primeiru lugár hetan ($100), AM segundu lugár hetan ($75), terseiru lugár Waisa hetan ($50). Basket mane primeiru lugár Waisa ($100), segundu lugár Loro Matan hetan ($75). Basket feto, primeiru lugár Waisa hetan ($100), segundu lugár Zale-Zale hetan ($75) no terseiru lugár Waitalibu hetan ($50). Manutensaun Auto-Estrada Suai Hein Verifikasaun ADN https://tatoli.tl/2019/02/07/manutensaun-auto-estrada-suai-hein-verifikasaun-adn/ tatoli.tl Notísia 2019-02-07 DILI - Ministru obras públikas, Salvador Eugénio Soares Reis Pires, informa governu sei halo manutensaun ba auto-estrada Suai ne’ebé hetan estragu tanba dezastre Naturais, foin lalais ne’e, maibé bainhira Ajénsia Nasionál Dezenvolvimentu (ADN) termina ona prosesu verifikasaun dadus ba estragu hodi haruka ba Konsellu-ministru halo aprovasaun. “Ha’u envia (haruka) ona estudu tékniku ba primeiru-ministru no iha tempu sei lori ba Konsellu-ministru para aprova orsamentu,” dehan Ministru Salvador ba Jornalista sira iha Palásiu Governu ohin. Nia dehan, Ministériu Obras Públika halo ona estudu jéotékniku ba auto-Estrada Suai ne’ebé hetan estragus tanba dezastre naturál rai halai  iha fulan kotuk, no deside halo manutensaun ne’ebé sei gastu orsamentu kuaze millions ida resin, dolar Amerikanu. “Tuir kontratu ho kompañia implementador ba projetu ne’e tau osan manutensaun kuaze millions $ 4, tanba ne’e sei gasta millions ida hodi halo manutensaun ba estragu foin lalais.” Entretantu manutensaun, Governu sei halo diskusaun hodi loke konkursu foun ba kompañia sira atu konkorre basa governu konsidera manutensaun hanesan projetu foun ne’ebé impaktu hosi dezastre naturál. Entretantu, Kompañia Internasionál China overseas engineering grupu (COVEC-sigla Inglés) maka konstrui  obra hosi Munisípiu Suai to’o Beasu Munisípiu Vikeke ne’ebé inaugura iha tinan kotuk. Komunidade Maliana Halerik Kondisaun Estrada-Irrigasaun https://tatoli.tl/2019/02/17/komunidade-maliana-halerik-kondisaun-estrada-irrigasaun/ tatoli.tl Notísia 2019-02-17 BOBONARU – Komunidade Maliana husu ministériu kompetente ba ukun nain atu atensaun ba kondisaun estrada hanesan parte igreja Maliana nian, ospitál tuan, suku Lahomea leten, Ritabou no irrigasaun Maliana I no II. Preokupasaun sira ne’e hato’o husi komunidade iha ámbitu Ministru Obra Públika (MOP) no Ministru Agrikultura no Peska (MAP) partisipa atividade kuda ai oan iha Suku Lahomea, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaru, ohin, ne’ebé promove husi Antigu Grupu Rezisténsia Juventude Tuba Corente Maliana ho lema Unidade e Sólido. Hatan ba preokupasaun ne’e, Ministru Salvador Pires, perante komunidade hateten governu iha ona planu mestre ba estrada, inklui Maliana. “ So que agora ami planu hela, iha prosesu planeamentu oinsa desagrera, ita komesa implementa ita-nia planu sira ne’e. Ne’e la’ós de’it estrada nasionál maibé mós munisipál no rurál sira”, katak ministru obra públika. Governante ne’e akresenta, kompromisu governu konstitusionál da-ualu tinan ne’e mak halo investimentu iha estrada rurál. “Kona-ba bee. Iha ona planu atu fó rezultadu di’ak, nune’e asesu bee iha moris lorloron atu kontribui di’ak liután ba prosesu dezenvolvimentu”, garante Ministru Salvador Pires. Enkuantu, Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim Gusmão dos Santos, katak polítika MAP ba tinan ne’e atu identifika irigasaun sira iha teritóriu tomak hodi haree kondisaun saida mak aat hodi hadi’a. “Se ita hakarak hasa’e produsaun, ita la hadi’a, bee la iha, ita ko’alia de’it”, hateten governante ne’e. Nia haktuir dezembru tinan kotuk MAP hamutuk ho JICA (Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun), ne’ebé mak hala’o projetu kuda hare nian, komesa atu normaliza fali  kalendáriu atu kuda hare nian. “Iha Maliana um (1) ita konsege kuda hotu; mil e tal hectare. Hein katak ida ne’e bele halo mós ba Maliana dois (2), depois ita iha bee sufisiente mak ita bele kuda ba époka segundu nian”, afirma. Entretantu, tuir planu governu konstitusionál da-ualu nian, TATOLI.IP asesu governu iha mós kompromisu hodi tau konsiderasaun ba área rua ne’e durante mandatu tinan lima. MAP Sei Rekruta Enumeradór Sensu Agrikola https://tatoli.tl/2019/02/17/map-sei-rekruta-enumarador-sensu-agrikola/ tatoli.tl Notísia 2019-02-07 BOBONARU – Timor-Leste sei hala’o sensu agrikultura, tanba ne’e Komisaun Téknika prezide husi Diresaun Jerál Estatístika, Ministériu Finansa (MF), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) inklui Organizasaun ba Fundu Ai-han (FAO-sigla inglés) no parseiru dezenvolvimente sira, sei rekruta enumeradór sira, supervizionádor no treinadór sira hodi fasilita treinamentu sira. Adjuntu Sekretáriu Sensu Agrikola MAP, Quintiliano Belo, katak oras ne’e sira halo preparasaun téknika, publisidade no sei submete proposta orsamentu atividade nian bainhira sistema orsamentu nakloke hodi bele halo rekrutamentu. “Atividade ne’ebé ami atu halo urjente liu mak rekrutamentu, iha fulan marsu nia laran. Depois rekrutamentu, halo treinamentu ba treinadór sira hodi treinu enumeradór sira i halo mós selesaun ba treinadór sira ne’ebé ita sei hili atu sai treinadór iha postu sira”, afirma Quintiliano Belo ba jornalista sira iha Suku Lahomea, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaru, ohin. Adjuntu Quintiliano Belo mós hatutan rekrutamentu ne’e sei hala’o iha munisípiu 12 inklui Rejiaun Administativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) tuir kritéria ne’ebé mak sira prepara ona. “Kritéria sira ne’e, ida maka ema ne’e tenke mai husi suku, nune’e sira hatene rasik sira-nia suku. Ami serbisu hamutuk ho autoridade lokál i ema sira ne’e sei rekomendadu husi autoridade lokál”. Tuir nia rekrutamentu ne’e loloos hala’o iha fevereiru ne’e nia laran tuir kalendáriu ne’ebé Komisaun Téknika Agrikola aprova antes, maibé tanba promulgasaun orsamentu tarde maka  sei halo fali kalendáriu foun no aprova fali hodi bele halo rekrutamentu. Nia mós katak sira realiza ona pilotu Sensu Agrikola iha Munisípiu ualu, suku 30 ho kompozisaun uma kain urbana porsentu 35 no rurál porsentu 65 no hatudu kuaze umakain porsentu 75 resin mak apoiu no kontente ho pilotu ne’ebé la’o iha sira-nia fatin, liliu sukat to’os no natar, tanba liuhusi pilotu refere sira hatene loloos medida kuda husi sira-nia to’os no natar. Munisípiu sira ne’e mak Aileu, Baukau, Bobonaru, Kovalima, Ermera, Manufahi, Vikeke no RAEOA. “Ne’e la’ós rezultadu. Maibé, tuir observasaun ne’ebé mak maioria populasaun kontente ho pilotu ne’ebé ita halo. Katak bainhira sensu agrikultura atuál la’o, sira sei apoia másimu hodi halo susesu sensus agrikultura”, dehan Quintiliano bainhira mídia sira konfirma kona-ba rezultadu prelimináriu husi pilotu ne’e. Espetativa ba Sensu agrikola ne’e, tuir Quintiliano: “Ba Timor-Leste, ne’e sensus dahuluk, tuir FAO katak ita hakarak ka lakohi tenke halo sensu agriklutura nu’udar kritériu ida ba Timor-Leste sai nasaun avansada. Se ita laiha sensu, ita-nia dadus ne’ebé ita prepara, sientifikamente ne’e sei la rekoñese internasionalmente”. Ekipa Kriativu XGRR Kuda Ai-oan iha Dolok-oan https://tatoli.tl/2019/03/16/ekipa-kriativu-xgrr-kuda-ai-oan-iha-dolok-oan/ tatoli.tl Notísia 2019-03-16 DILI — Ekipa Kriativu Xanana Gusmão Reading Room (XGRR),  Sesta loraik (15/3/2019), kuda ai-oan iha área Dolok-oan, Fatukama, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisipiu Dili. Ekipa Kriativu XGRR  kompostu husi estudante sira nivel sekundáriu no ensinu superiór, ne’ebé durante ne’e tuir formasaun gratuita iha área oi-oin hanesan office administration & finance, data base, public speaking no selu-seluk tan iha XGRR. Membru Board Xanana Gusmão Reading Room, Ilídio da Costa Ximenes, ba TATOLI  hateten katak, objetivu husi kuda ai-oan ne’e atu halo reflorestasaun hodi evita rai monu. Tanba tuir nia hanoin, ai-horis maka bele prodús bee no mós halo protesaun ba rai la bele monu. Iha fatin hanesan, Jestór Xanana Reading Room, Gaspar Quintino Freitas, aprofunda liu tan katak,  kuda ai-oan ne’e hanesan pasu inísiu ida ne’ebé mai husi rezultadu diskusaun entre estudante sira ne’ebé hamahon an iha XGRR. Nia garante katak,  ai-oan sira ne’ebé kuda ona iha fatin refere sei tau matan husi Ekipa Kriativu Xanana Gusmão Reading Room. Antes kuda ai-oan iha fatin ne’ebá, Ekipa Kriativu XGRR husu lisensa ba Diresaun Nasionál Floresta no  ai-oan samtuku ho mahoni hamutuk hun 600-resin mak  ekipa kriativu XGRR kuda iha area refere. Povu Uatulari Husu Konsiderasaun Estadu ba Masakre 30 Marsu 1979 https://tatoli.tl/2019/04/02/povu-uatulari-husu-konsiderasaun-estadu-ba-masakre-30-marsu-1979/ tatoli.tl Notísia 2019-04-02 VIQUEQUE – Komunidade, veteranus ho faluk no oan ki’ak sira husi Posto Administrativu Uatulari, Minisipiu Viqueque, foin lalais ne’e,  selebra loron Masakre 30 Marsu 1979 ba dala 40, hodi hanoin hikas loron ne’ebé povu Uatulari  fó aan ba mate hodi defende independénsia. Através serimónia ne’e, povu Uatulari husu  ba estadu atu tau konsiderasaun ba loron massaker ne’e no harii monumentu, Jardim dos Herois, inklui apoiu orsamentu ba narrativa. Administradór Munisípiu Viqueque, Grigorio Henrique  hateten,  povu Uatulari ne’ebé luta, kaer metin prinsípiu relijiozu, ideolójika polítika Maubere, ne’ebé lakohi simu integrasaun tan ne’e povu Uatulari barak mak mate. “Povu Uatulari  hakarak no hanoin ida de’it, se bele konsidera loron 30 Marsu  hanesan loron ida importante ba nasaun ida ne’e,  hodi hanoin hikas eroi ne’ebé fó aan ba mate”, hateten Gregorio Hedrique. Povu Uatulari husu ba  governu atu fó apoiu orsamentu ba  ekipa narrativa ne’ebé harii rasik husik povu Uatulari nian oan,  nia funsaun atu hadi’a no hakerek istória povu Uatulari nian  hahú husi Asukai Lorosa’e mai to’o iha Uatulari Edimumu Karau Fuik. Família martir mós husu ba estadu atu tau atensaun ba familia ne’ebé barak mak mate, maibé ema na’in ida de’it mak hetan pensaun. Povu Uatulari husu ba estadu atu revoga lei nú. 9/2009 kona-bá estatutu dos veteranu. Família martir husi Suku Uaitame husu ba estadu apoiu hodi harii monumentu  ida iha Suku Fatudere tanba iha tinan 1984 saudozu na’in sanulu resin ualu hetan oho husi militár Indonézia iha fatin ida de’it. Iha fatin hanesan, Sekretáriu  Estadu Asuntu Veteranos, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” akresenta, “La promete ba família tomak husi Uatulari. Prosesu hotu-hotu sei la’o tuir nia dalan. Akontesimentu ka masakre sira ne’ebé iha Timor-Leste, hanesan akontesimentu 69, akontese 80 iha Marabia, akontese 80 iha Manufahi, akontese 82 iha Ainaro, akontese mós 82 Rotutu-Same, akontese 83 iha Kraras-Viqueque; masakre barak lós”. Sekretáriu Estadu hateten,  iha 2019 estadu tau osan ho montante millaun $10.7 hodi estabelese Jardim dos Herois, maibé Governu Timor-Leste hasoru difikuldade iha kapitál dezenvolvimentu. Iha tinan 2020, Oan Soru hateten, estadu promete tau orsamentu ba harii monumentu no jardin dos heroís iha postu administrativu 65 iha teritoriu Timor-Leste. Governu Sei Sosa Kadeira 54.000 Ba Eskola Sira https://tatoli.tl/2019/04/26/governu-sei-sosa-kadeira-54-000-ba-eskola-sira/ tatoli.tl Notísia 2019-04-26 VIQUEQUE, — Governu da-ualu liuhosi Ministériu Edukasaun sei sosa tan kadeira hamutuk 54.000 atu aloka ba responde eskola sira iha territóriu Timor-Leste. Liuhosi diálogu aberta ho komunidade Munisípiu Viqueque iha Salaun Munisipál Viqueque, Sesta (26/4/2019), Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares,  hateten katak, hahú tinan ida ne’e ba oin, Ministériu Edukasaun (ME) sei sosa kadeira hamutuk 54.000 ba eskola sira iha Timor laran tomak, inklui ba eskola iha Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Viqueque. Responde ba preokupasaun hosi Administradór Postu Administrativu Uatulari iha diálogu aberta entre komunidade Viqueque ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, kona-ba eskola sira iha Uatulari falta kadeira aula, Ministra Dulce de Jesus Soares, lia tun tan dehan, Ministériu Edukasaun tau ona iha prioridade kona-ba limitasaun ba fasilidade eskola hanesan kadeira. “Hakarak hateten katak iha Timor-Leste tomak ita presiza purvolta sala aula hamutuk 1.500 no hola tan kadeira hamutuk 54.000. Iha tinan 2013, ita sosa ona kadeira hamutuk 100.000 maibé kuaze iha tinan neen nia laran ita la sosa kadeira, tanba ne’e sai prioridade ME nian katak hahú tinan ida ne’e to’o mandatu ramata ita buka atu rezolve problema ida ne’e”, esklarese Ministra Dulce de Jesus Soares. PM Taur iha Edukasaun Polítika Di’ak Lidera Governu https://tatoli.tl/2019/04/26/pm-taur-iha-edukasaun-politika-diak-lidera-governu/ tatoli.tl Notísia 2019-04-26 VIQUEQUE — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha edukasaun polítika ida ne’ebé di’ak atu lori VIII Governu Konstitusionál. “Ha’u fiar katak Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha konsiénsia kona-ba difikuldade ne’ebé povu enfrenta tanba ninia edukasaun polítika lahanesan ho sira seluk”, hateten PR  Lú Olo, liuhosi diálogu ho komunidade Viqueque iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Viqueque, Biloi, Munisípiu Viqueque, Sesta (26/4/2019), relasiona ho preokupasaun hosi komunidade kona-ba falta eletrisidade, irrigasaun, estrada, saúde, edukasaun no sira seluk tan. PR Lú Olo mós fiar ba membru governu sira ne’ebé nia fó tomada pose, tanba membru governu hirak ne’e bele ezekuta programa sira ne’e. Lú Olo hatutan, nia fó tomada tanba nia hatene katak sira iha kapasidade no iha polítika oinsá atu ezekuta programa governu. Ho nune’e, PR Lú Olo apela ba governante sira atu valoriza povu ne’ebé sei mukit hela, hamlaha no hili fo’er hodi sustenta moris. “Alvu prinsipál maka oinsá valoriza ema liuhosi aspetu sira ne’ebé dehan atu hadi’a povu nia moris. Ema uitoan de’it maka iha kondisaun moris maibé barak liu laiha (ki’ak). Presiza buka hatene tanbasá ema barak ki’ak hela nafatin”, afirma PR Lú Olo. Lú Olo konsiente katak, labele halo buat hotu iha tempu badak nia laran, maibé kada loron ne’ebé maka liu no kada tinan ne’ebé maka liu presiza halo reflesaun ba an rasik. “Satán hanesan Prezidente Repúblika, oinsá maka bele haree ba komunidade. Ida ne’e maka importante,” tenik Lú Olo hodi promete katak, nia sei haree orsamentu Estadu ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál iha kada tinan no rekomenda fali ba deputadu sira atu tau matan ba nesesidade povu, liu-liu kria kondisaun ba eskola, harii uma ba profesór sira, dada bee ba eskola no hadi’a saneamentu báziku. “Prezidente hakarak solusaun ba problema. Laiha dignidade ba ha’u hanesan Prezidente Repúblika, se laiha solusaun ba problema sira ne’e. Povu nia votu ne’e mai hosi votu polítiku ida tanba povu ne’e fiar no hein hela saida maka Xefe Estadu bele lori ba povu ida ne’e. Invez tuur iha Palásiu Prezidente Repúblika de’it la defende povu, di’ak liu tuur iha natar laran hodi halo natar. Lú Olo  esplika, Prezidente Repúblika nia kna’ar ne’e ketak, maibé tenke la’o hamutuk ho Parlamentu, Governu no órgaun soberania sira seluk para oinsá fó resposta ba povu nia nesesidade. PR Lú Olo Hahú Diálogu Aberta ho Komunidade https://tatoli.tl/2019/04/26/pr-lu-olo-hahu-dialogu-aberta-ho-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2019-04-26 VIQUEQUE – Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo,  Sesta (26/4/2019), hahú promove diálogu aberta ho komunidade nu’udar aktu kompromisu ne’ebé nia rasik halo iha tempu kampaña. Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, avansa ba kandidatu Prezidente Repúblika tempu ne’ebá ho  kompromisu ida mak “Sai Prezidente Repúblika ba Povu Tomak”. Ba da-uluk diálogu ho komunidade  ne’e, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, halo ho povu Munisipiu Viqueque, hodi rona Uarik-oan sira nia sofrimentu ho lia halerik durante ne’e. Iha diálogu ne’e, Prezidente Repúblika konvida mós membru governu sira hanesan Ministru Obra Públika, Salvador Pires, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Profisionál no Empregu, Júlio da Silva no sira seluk tan, atu responde diretamente difikuldade ne’ebé povu sira enfrenta. Diálogu aberta ne’e hala’o iha Administrasaun Munisípiu Viqueque, Biloi, tuku 10:00 Otl, iha ne’ebé hetan partisipasaun másimu hosi reprezentante autoridade postu administrativu sira iha Viqueque laran, komunidade, reprezentante korpu diplomátiku  iha Timor, membru governu sira, membru Parlamentu Nasionál sira, veteranu no lia na’in sira. Prezidente Repúblika ho nia komitiva kompostu hosi espoza Prezidente Repúblika, Cidália Nobre Guterres, Xefe Kaza Sivíl no Xefe Kaza Militár Prezidénsia Repúblika, simu hosi moradór sira no estudante sira ho entuziazmu tebes. Iha tinan ida ne’e, Prezidente Repúblika sei kobre uluk ba munisípiu haat no tinan oin sei alarga ba munisípiu sira seluk. Diálogu ba etapa daruak nian, sei hala’o iha Munisípiu Manufahi, iha semana oin. PR Lú Olo: Ema Ida La Kontra Kadoras GSR Mai TL https://tatoli.tl/2019/04/28/pr-lu-olo-ema-ida-la-kontra-kadoras-gsr-mai-tl/ tatoli.tl Notísia 2019-04-28 VIQUEQUE — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten, ema ida la kontra dada kadoras greater sunrise (GSR) mai Timor, maibé kestaun maka lori saida  atu dada mai iha Timor no se debe orsamentu atu dada kadoras mai, debe iha sé no sé debe entaun ba futuru selu oinsá, katak osan hira maka uza atu selu, osan mina-rai nian ne’e mai karik selu ba tusan ne’e hira no hela ba kofre Estadu ne’e hira. Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hato’o lia hirak ne’e iha nia intervensaun hodi responde preokupasaun komunidade nian liuhosi diálogu aberta Prezidente Repúblika ho komunidade Viqueque iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Viqueque, Beloi, Sesta (26/4/2019). Iha diálogu ne’e, komunidade sira aprezenta preokupasaun no husu atu lider nasionál sira tenke hamutuk atu diskute rikusoin iha tasi laran, liu-liu postu mina matan  greater sunrise nia implikasaun ba futuru. Oinsá atu lori rai ida ne’e ba iha sustentabilidade, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, husu ba timoroan hotu-hotu, tantu lider sira no povu simples hotu estadu hamutuk no haree hamutuk ba rikusoin Timor nian iha rai maran no iha tasi laran. “Tenke haree buat sira ne’e hotu ho hanoin ida ne’ebé dook uitoan. Labele haree de’it buat ne’ebé iha ita-nia oin”, afirma  Xefe Estadu. Tuir Prezidente Repúblika katak orsamentu millaun US$650 ne’ebé governu aprova ne’e ba sosa asaun kompañia Conoco Philips no Shell Energy, maibé la tama iha kategoria atu dada kadoras mai Timor. “Tuir ami hatene katak orsamentu ida ne’e atu sosa kompañia rua nia patrimóniu, maibé la’ós orsamentu atu dada kadoras mai. Orsamentu dada kadoras mai ne’e ketak ida. Dada kadoras nian ne’e tenke ho osan biliaun ba biliaun. Konforme estudu hosi ekipa tékniku katak parese sei gasta tan biliaun US$12”, hateten Rezidente Repúblika. “Ida ne’e hotu-hotu presiza hatene. Orsamentu ne’e ita atu ba foti hosi ne’ebé. Se ita foti ita-nia osan mina-rai nian iha banku entaun ne’e la to’o ida. Osan mina-rai ne’e agora hela de’it biliaun US$15 ona tanba kada tinan ita hasai hodi sustenta mákina Estadu ne’e biliaun ida resin. Se tinan oin, ita hasai tan biliaun ida resin, ne’e menus ba beibeik ona”, Lú Olo salienta. Nia husu atu jere didi’ak orsamentu ne’e no tenke aplika didi’ak orsamentu ne’e iha polítika ida ne’ebé maka serve ba interese povu no define prioridade halo didi’ak para bele implementa ba nesesidade povu. “Ne’e ha’u ko’alia hanesan Prezidente Repúblika. Se dada kadoras mai mós importante, ida ne’ebé nesesidade povu nian loron-loron ne’e mós importante hotu. Se ida ne’e ita la rezolve, ne’e dezastre tanba kadoras mai sei la rezolve nesesidade hirak ne’e ho dala ida de’it. Tan ne’e, ha’u hanoin tenke sukat halo didi’ak”, Lú Olo hateten. Prezidente Repúblika ko’alia ona ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, atu hola medida ne’ebé duru para bele hetan fonte alternativa sira seluk atu bele tulun orsamentu mai hosi mina-rai. Prezidente Repúblika Kuda Ai-oan 3.000 iha Larigutu https://tatoli.tl/2019/04/28/prezidente-republika-kuda-ai-oan-3-000-iha-larigutu/ tatoli.tl Notísia 2019-04-28 VIQUEQUE — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hamutuk ho komunidade Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque, Sábadu (27/4/2019), kuda ai mahoni oan hamutuk 3.000 iha Larigutu. Komunidade, autoridade postu administrativu, profesór no estudante sira akompaña Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, kuda ai-oan iha Larigutu, Sábadu (27/4/2019). Imajen/Xisto Freitas Area ne’ebé delegasaun Prezidénsia Repúblika hamutuk ho autoridade postu administrativu Osu, estudantes no komunidade  sira kuda ai-oan ne’e, nu’udar sítiu istóriku importante iha Timor nia luta armada tanba fatin refere iha tinan 1983  akontese kontaktu dame entre na’i ulun militár Indonézia nian ida, Gatot Puwanto ho Xefe Estadu Maiór das FALINTIL,  Kayrala Xanana Gusmão. Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo hateten,  objetivu kuda ai-oan iha fatin ne’e atu konserva fatin istóriku ne’e hosi dezastre naturál no mós atu hamatak fatin ne’e sai fatin ida ne’ebé bele dada turista sira ba fatin refere atu hatene istória kontaktu dame. “Ami hahú tiha ona programa “sidadaun ida, ai-oan ida” iha munisípiu seluk. Programa ida ne’e atu fó hanoin ba komunidade kona-ba importánsia hosi kuda ai-oan. Ita hatene de’it tesi ai ba sunu, maibé dala barak liu ita mós seidauk hatene importánsia hosi ai. Tanba ne’e, Prezidente Repúblika haree katak iha tempu ida agora ne’e importante liu sidadaun hotu-hotu tenke hatene importánsia hosi ai”,  Xefe Estadu dehan liuhusi ninia diskursu iha programa kuda ai-oan iha Larigutu. Nia esplika, importánsia hosi ai ne’e maka hanesan fó mahon ba ema, proteje rai labele monu, hamatak no haburas rai. “Rai barak monu tanba ai-oan laiha. Ai ne’e mós atu bele fó mahon para bele hamoris bee. Bee moris bainhira iha mahon,” Lú Olo esplika. Loron ida antes, Prezidente Repúblika hamutuk ho Xefe Kaza Sivíl no Xefe Kaza Militár Prezidénsia Repúblika, autoridade munisípiu no ministru sira kuda ai pelsiun no ai tanju nia oan hamutuk hun 100 iha Monumentu 1959, Viqueque Vila. Posibilidade Manufahi Sai Pilotu ba Programa “Naroman ba Suku” https://tatoli.tl/2019/05/13/posibilidade-manufahi-sai-pilotu-ba-programa-naroman-ba-suku/ tatoli.tl Notísia 2019-05-13 MANUFAHI, 11 maiu 2019 — Posibilidade Manufahi sai pilotu ba programa “Naroman ba Suku”. “Tanba ne’e programa Naroman ba Suku, ha’u hakarak halo episódiu my trip adventure iha tempu badak. Espera bele lansa iha Same. Ha’u husu administradór para kolabora no komunika ho ekipa tékniku para ita lansa programa “Naroman ba Suku” hanesan pilotu iha ne’e (Manufahi),” Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, ko’alia asuntu ne’e bainhira vizita Rádiu Komunidade 1912 Manufahi, sábadu (11/5/2019). Nia dehan, bainhira lansa ona, sei tama-sai suku no lori informasaun ba komunidade, nune’e komunidade sira bele halo diskusaun ho autoridade. Nune’e mós ho grupu agrikultór bele ko’alia ka interasaun ho autoridade kona-ba prosesu dezenvolvimentu la’o iha rai-laran. “Ita-nia autoridade bele ko’alia ho sira, mídia bele halo kobertura depois lansa fali iha mídia nasionál para interasaun entre nasionál mai kraik liuhosi mídia la’o di’ak liu,” Merício esplika. Tuir nia, labele dezenvolve mak projetu fíziku de’it, maibé presiza dezenvolve ema-nia mentalidade, ema-nia hanoin, maibé tenke liuhusi mídia. “Tanbasá ha’u ko’alia ida ne’e, era agora, sé mak domina informasaun, nia mak manda iha mundu. O bele matenek maibé o la domina informasaun o la manda. Tanba ne’e mak Estadu Unidu Amérika (EUA), Xina, Japaun, Europa, sira kompete malu oinsá domina mídia,” governante ne’e haktuir. Nia esplika, EUA dezenvolve maka’as mídia CNN, ne’e para Amérika bele manán ema-nia hanoin no ema-nia mentalidade. “Tanba sira hatene katak ho mídia bele muda ema-nia hanoin lalais de’it. Ha’u fó ezemplu, dosente ka mestri ida hanorin iha eskola oras-ualu iha loron-ida hanesan ema-nia atitudi. Maibé alunu ida kuandu fila ba uma asisti telenovela (sinetron) la to’o oras ne’e sei haluha lakon saida mak mestri hanorin ne’e. Telenovela nia jeitu ne’e tama kedas iha ema-nia kakutak, tanba ne’e ita tenke uza mídia hodi dezenvolve karáter,” katak nia. Merício salienta, mídia Estadu nian mak RTTL, Agência TATOLI no ezisténsia rádiu komunidade sira iha territóriu nasionál. Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu Mericio Akara husu Xefe Gabinete SEKOMS, Júlio Gonçalves, atu ajénda programa “Naroman ba Suku”. Komunidade Maliana Oferese Rai Ektare 45 ba UNTL https://tatoli.tl/2019/05/17/komunidade-maliana-oferese-rai-ektare-45-ba-untl/ tatoli.tl Notísia 2019-05-17 DILI, 17 maiu 2019 — Komunidade Aldeia Tunu Bibi, Suku Tapo-Memo, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro, oferese rai ektare 45 ba Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL). Iha loron sesta (17/5/2019) liu-ba, ekipa tékniku hosi UNTL dezloka ona ba Maliana hodi hala’o site visit ba rai refere. “Komunidade Maliana, suku Tapo-Memo, Tunu Bibi, fó rai ektare 45 ba UNTL. Ami ba ekipa tékniku ida ho pro reitór-sira atu instala laboratóriu produsaun ba adubu orgánika para eleva produtu agríkola iha ita-nia rai,” Reitór UNTL, Francisco Miguel Martins, ba Agência TATOLI, iha salaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH-sigla portugés), Palásiu Governu, sesta (17/5/2019). Reitór orgullu ho komunidade ne’ebé oferese rai ba UNTL no promete sei ajuda governu dezenvolve agríkola iha rai laran. “UNTL sei ajuda governu nune’e labele depende demais ba importasaun produtu ai-han hosi rai li’ur. Entaun, universidade buka meiu oinsá dezenvolve siénsia no teknolojia liuhusi mekanizmu ida ne’e,” nia katak. Iha parte seluk, tuir Francisco, UNTL sei uza rai ne’e hodi instala nutrisaun ba animál. “Ita tenke haki’ak ita-nia animál depois fó bokur, entaun laboratóriu produsaun adudu orgánika no mós laboratóriu nutrisaun ba animál ne’e ita konsentra iha Maliana,” nia informa. Nia esklarese, Timor-Leste presiza produsaun adubu orgánika no nutrisaun ba animál tenke boot no nia konsidera katak rai ne’ebé komunidade Maliana oferese ideal loloos ba instalasaun laboratóriu produsaun adubu no laboratóriu ba nutrisaun animál. “Segundu trimestre ne’e ita instala no tinan tuir mai ita hahú produsaun ona,” Reitór UNTL ne’e salienta. Governu Hanoin Muda Suku Loré I-II Ba Postu Administrativu https://tatoli.tl/2019/05/18/governu-hanoin-muda-suku-lore-ii-ba-postu-administrativu/ tatoli.tl Notísia 2019-05-18 LOSPALOS, 18 maiu 2019 – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak orienta ona Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) atu halo estudu legál hodi haree ba proposta komunidade atu muda Suku Loré I no Loré II sai Postu Administrativu foun ida hosi Munisípiu Lautém. Iha tempu governasaun Portugés, Loré I no Loré II sai tiha ona postu administrativu, maibé hafoin okupasaun Governu Indonézia durante tinan 24, Postu Administrativu Loré I no Loré II muda ba suku. “Ita nia Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, fó ona orientasaun ba vise Ministru Administrasaun Estatál (MAE) atu muda Suku Loré I, Suku II ba postu administrativu foun iha Munisípiu Lautém nian,” dehan Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara”, durante hala’o enkontru ho povu iha sede Suku Loré II, sábadu (18/05). Akara informa, agora MAE sei haree ba aspetu legál no estatutu suku rua ne’e muda fila fali ba postu administrativu. Nia hatutan, MAE sei halo koordenasau ho autoridade Munisípiu Lautém, koordena mós ho povu suku rua atu análiza tuir aspeitu legál maka  laiha problema, suku rua bele sai postu administrativu foun. Iha biban hanesan, Xefe Suku Loré II, Armando de Jesus dehan povu Loré sente agradese tanba iha tempu governasaun Portugés, suku rua sai tiha ona postu administrativu ida hosi Lautém nian, maibé tanba inimigu oho tiha sira nia administradór iha tempu Indonézia, ikus sira muda sai fali suku to’o agora. Nia dehan, autoridade suku rua ne’e uluk aprezenta tiha oan proposta ba MAE atu muda suku rua sai postu administrativu, maibé foin hetan resposta. Xefe suku ne’e husu atu governu kontinua deskuti polítika ne’e nune’e MAE aprezenta ba Konsellu Ministru bele aprova muda suku rua ba postu administrativu. Munisípiu Lautém Kompostu hosi Postu Administrativu neen maka hanesan Lautém, Com, Tutuala, Iliomar, Luro no Lospalos. Promesa Polítika “Hasai Povu Hosi Mukit” Tenki Sai Realidade https://tatoli.tl/2019/05/18/promesa-politika-hasai-povu-hosi-mukit-tenki-sai-realidade/ tatoli.tl Notísia 2019-05-18 LOSPALOS, 18 maiu 2019 —Populasaun hosi Suku Loré I no Suku Loré II, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém, husu ba líder polítiku sira atu ba iha prátika promesa polítika “hasai povu sai hosi mukit” hodi hetan moris di’ak ho dignu. Suku Loré II ho aldeia tolu, Ililapa, Hatukupa no Nuhalapa ho totál familia uma kain 1.357 durante tinan 20 liu ona sente moris izoladu tebes hosi dezenvolvimentu infraestrutura hanesan povu sei moris iha mukit, estrada aat, susar asesu  edukasaun, saúde no la asesu ba informasaun hosi mídia kona-ba prosesu dezenvolvimentu  iha Timor-Leste. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara”, hala’o enkontru ho populasaun iha sede Suku Loré II, Postu Administrativu Lospalos, Luatém, sábadu (18/05). Imajen Tatoli/Eugénio Pereira “Ami povu presiza liu mak promesa nai polítiku iha governu atu lori povu ba moris di’ak, asesu ba dezenvolvimentu no moris di’ak tenki sai realidade.  Labele mai ko’alia de’it, maibé realidade laiha,” dehan Administrador Postu Administrativu Lospalos, Tadeu da Costa, bainhira hala’o enkontru ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara” iha sede Suku Loré II, sábadu (18/05). Nia dehan, povu hotu nia hanoin sei fresku hodi lembra promesa líder polítiku liuhusi sosializasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 iha tinan 2009 katak liberta povu moris hosi nakukun hodi dada eletrisidade tama suku realiza ona, maibé iha Loré povu sei kontinua preokupa mak estrada aat difikulta povu no transporte públiku atu lori produtu ba fa’an iha merkadu. Problema seluk tan, Tadeu haktuir, mak povu susar atu asesu informasaun liuhusi kanál mídia imprime no televizaun, tanba atu haree no akompaña notísia Televizaun Timor-Leste (TVTL) só populasaun ne’ebé iha parabola mak bele asesu. “Ami husu no hakarak liu maka povu tenki asesu ba informasaun hosi televizaun hodi povu bele akompaña informasaun no mídia sira mós bele mai rekolla povu nia preokupasaun hato’o ba Estadu,” nia hatete. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Loré II, Armando de Jesus hato’o agradese tanba durante Timor-Leste ukun aan, foin primeiravez mak Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Maricio Akara vizita ba sira nia suku hodi halo enkontru sosializa programa VIII Governu ba povu no nia povu nia preokupasaun. “Durante ita ukun aan, foin primeiravez membru governu ida mai vizita ami nia suku no ko’alia ho ami kona-ba programa governu no rona mós povu nia problema sira hodi hato’o ba líder sira,” nia dehan. Armando husu atu governu rezolve uluk mak problema estrada aat, nune’e povu no estudante sira ba eskola bele la’o lori tempu besik ho transporte no problema seluk ne’ebé povu hasoru mak sei hela iha kondisaun uma ne’ebé la dignu, tanba laiha kbiit atu halo uma ho kalén. “Ami nia povu balun sei moris terus no ki’ak liu laiha kbiit atu halo sira nia uma, no balun to’o agora sei hela iha uma duut. Dalaruma povu sira hirus ami tanba suku ne’e izoladu tebes hosi dezenvolvimentu,” nia preokupupa. Responde ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara”, tenik agora dadaun VIII Governu hahú hadi’a neneik ona estrada no ponte hosi Dili, Baucau, Lospalos no sei to’o mós ba suku sira iha Timor laran tomak inklui Suku Loré I no Loré II. “Problema estrada aat ne’e, ita nia Ministériu Obra Públika (MOP) kria hotu ona planu dezenvolvimentu atu hadi’a estrada hotu inklui estrada Loré ne’ebé ami liu haree aat hotu ona sei hadi’a,” Akara haklaken. Nia promote katak iha tempu ruma sei lori Ministériu Obra Públika (MOP) atu haree estrada aat iha Lautém tomak hodi bele hato’o ba governu tau iha polítika para bele hadi’a. Aleinde estrada, nia hatutan, governu sei kontinua hadi’a programa bee-moos ba povu, fasilidade, kualidade edukasaun no infraestrura, saúde no seluk-tan. Iha enkontru ho povu, Akara introdúz mós “Programa Naroman Ba Suku” mai ho ninia misaun koopera ho mídia desentraliza informasaun, katak tenke lori informasaun to’o aldeia no suku hotu atu povu asesu no akompaña dinámika polítika, ekonomia no dezenvolvimentu TL. Vizita Sekretáriu Estadu ho nia espoza no ekipa ba suku simu hosi populasaun no lia na’in sira ho dansa tradisionál tuir kultura Lautém hodi hamulak husu matak no malirin ba timoroan tomak atu moris iha dame. Governu Sei Harii Portu Alternativa no Sentru Turizmu iha Loré I-II https://tatoli.tl/2019/05/19/governu-sei-harii-portu-alternativa-no-sentru-turizmu-iha-lore-ii/ tatoli.tl Notísia 2019-05-19 LOSPALOS, 18 maiu 2019 — VIII Governu Konstitusionál kria ona planu atu iha futuru harii portu alternativa no dezenvolve sentru turizmu iha Suku Loré I, Loré II, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara” esplika, iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál-PEDN (2011-2030), defini ona atu harii portu alternativa iha Loré I hodi bele fasilita movimentu turista iha futuru bele halo viajen ho ró turista hosi Dili ba Portu Com, vizita turizmu rai henek mutin iha Jaco, ba foho Paichau no vizita to’o tasi ibun Mundu Perdidu-Illomar nian liu-ba Beaço (Viqueque) ne’ebé sei harii mós plataforma LGN ( Liquefied Natural Gas ) iha futuru. “Governu konsidera Suku Loré I no Loré II ne’e potensiál ba turístiku. Ita-nia primeiru-ministru iha hanoin atu dezenvolve portu multifunsaun ida iha parte Loré,” dehan Akara  durante hala’o enkontru ho komunidade iha sede Suku Loré II, sabádu (18/05). Portu multifunsaun ne’e, nia esplika, governu harii atu fasilita mós ró forsa mariña FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ne’ebé halo seguransa iha kosta súl hodi asegura seguransa iha portu Beaço, Viqueque. Nia hatutan, portu ne’e mós sei fasilita ró turista sira halo viajen hosi Austrália no Dili ba Jaco bele ba para iha ne’ebá. Molok atu harii portu ne’e, nia esplika, governu hadi’a uluk kondisaun estrada Lospalos Vila ba to’o suku no tasi ibun sira hodi fasilita transporte públiku livre asesu ba mai. Akara hatutan,programa ne’e hotu hanesan kompromisu planu VIII Governu nian bainhira iha osan ona bele harii iha kualker tempu. “Ne’e hanesan kompromisu polítika. Harii portu bele akontese agora no bele iha tinan lima mai,” katak nia. Iha PEDN, governu defini ona Lautém hanesan rejiaun I ne’ebe sei sai sentru turístika nasionál no sentru pekuária hodi povu haki’ak animál hanesan karau, fahi no bibi tuir kondisaun klima rai Lautém nian. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Loré II, Armando de Jesus dehan, sira agradese ba governu bele defini suku rua ne’e sai sentru turizmu iha futuru. Nia espera, promesa ne’ebé governu hato’o labele ko’alia de’it, maibé importante liu realiza promesa hodi povu fó fiar ba líder sira. Entretantu, Administradór Postu Administrativu Lospalos, Tadeu da Costa dehan, povu hein atu promesa governu dezenvolve Loré II sai sentru turizmu no harii portu alternativa iha futuru. Tuir nia haree katak se governu harii portu no dezenvolve suku rua ne’e sai sentru turizmu maka sei fó benefísiu ekonómiku direta ba povu atu hadi’a sira-nia moris atu kontribui ba dezenvolvimentu. “Se programa ne’e realiza duni, ha’u hanoin bele lori mudansa pozitivu ba povu suku 10 iha Lospalos atu hadi’a sira-nia moris iha futuru mai,” nia espera. Iha enkontru ne’e, populasaun hato’o agradese ba programa governu ne’ebé hato’o ba sira no hein katak bele implementa iha futuru. Povu Lautém prontu koopera ho governu. Estrada Difikulta Muapitine Nia Oan-Sira Asesu Ba Edukasaun https://tatoli.tl/2019/05/20/estrada-difikulta-muapitine-nia-oan-sira-asesu-ba-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2019-05-20 LAUTÉM, 20 maiu 2019 — Komunidade Suku Muapitine, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém, preokupa ba estrada tanba estrada nia kondisaun ladi’ak difikulta labarik sira asesu ba edukasaun. Tuir Xefe Suku Maupitine, Lívio Mendes katak estrada aat husi Lospalos Vila ba Muapitine ho distánsia kilómetru 23 difikulta tebes transporte públiku atu asesu ba ne’ebá. Aleinde ida ne’e, estudante ho tinan 12 to’o 14 ne’ebé ramata ona estudu primária tenke la’o ain lor-loron ba eskola iha eskola ensiñu Pre-Sekundáriu Lospalos Vila. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Marício Juvinal Akara, hala’o diálogu ho povu Suku Maupitine. Imajen Tatoli/Eugénio Pereira “Ami-nia oan sira ramata ona eskola tenke ba eskola iha ensiñu Pre-Sekundária iha Lospalos. Lor-loron sira la’o kolen to’o hamlaha fila mai sira lakohi ba tan eskola ona tanba dook liu,” dehan Lívio durante hala’o enkontru ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal Akara iha sede Suku Muapitine, segunda ne’e. Lívio informa, labarik mane idade 12-14 maioria lakohi eskola ba tanba la’o dook no agora hela iha uma ajuda família halo de’it to’os, hein karau no kuda.  Nune’e mós ba labarik feto sira, tanba sira badinas tein hahán, entaun feto uituan de’it maka ba hela ho família iha Lospalos vila hodi aguenta eskola. Iha Muapitine, nia haktuir, foin iha ensiñu báziku Malahara no ensinu báziku Muapitine. Tanba ne’e, sira husu Ministériu Edukasaun atu harii tan eskola ensinu pre-sekundária iha Muapitine. Entretantu, Xefe Suku ne’e mós husu ba governu atu halo jestaun ba lafaek, tanba iha Iralalaro bainhira bee nakonu lafaek sai arbiru de’it ba rai maran. Iha fatin hanesan, Adjuntu Administradór Munisípiu Lautém, Júlio M. de Jesus Canto dehan iha Suku Muapitine governu koloka ona médiku no parteira sira, maibé tempu udan boot médiku sira la ba tanba estrada aat. Responde ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Komnunikasaun Sosiál, Merício Akara promete sei fó hatene ba liña ministériu atu bele tau iha ajenda hodi rezolve. “Ha’u promete katak imi-nia preokupasaun sira ne’e ami sei hato’o rekomendasaun ba kada liña ministériu atu tau atensaun,” nia afirma. Akara hatutan, problema sira ne’ebé akontese governu labele rezolve dala ida de’it, tanba orsamentu Estadu la sufisiente atu investe ba setór ida de’it. Tanba ne’e, kada tinan Estadu tenke diskuti orsamentu hodi investe neneik iha setór ida- idak. “Liberta Ona Pátria, Agora Hamutuk Liberta Povu Hosi Mukit” https://tatoli.tl/2019/05/20/liberta-ona-patria-agora-hamutuk-liberta-povu-hosi-mukit/ tatoli.tl Notísia 2019-05-21 LAUTÉM, 21 maiu 2019 — Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal “Akara” husu atu veteranu sira tenki hamutuk atu sai protetór ba Estadu hodi hamutuk liberta povu hosi mukit. Akara dehan, veteranu nu’udar patrimóniu Estadu ne’ebé iha responsabilidade atu fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu. Veteranu labele hanoin atu krítika de’it Estadu, maibé apoiu Estadu oinsá liberta povu sai hosi mukit. Iha funu tinan 24, veteranu sira unidade no kaer metin sira nia filozofia funu: “Liberta Pátria, Liberta Povu”, agora ukun aan ona tenki unidade luta hasoru problema hodi hamutuk luta sai hosi mukit. “Ita-boot sira (veteranu) tenki hanoin enerjia ne’ebé pozitivu. Labele hanoin negativu mak barak. Se imi hanoin negativu sei la fó valór ba ita-nia prosesu ukun aan. Tanba uluk imi hamutuk mak liberta pátria, agora imi hamutuk nafatin ita liberta fali povu sai hosi mukit,” dehan Akara durante hala’o reuniaun ho veteranu sira, hafoin partisipa festa Restaurasaun Independénsia 20 Maiu iha kampu 745 Lospalos Vila, Munisípiu Lautém, ho tema “Unidade Nasionál”, segunda ne’e. Nia dehan, governu rekoñese iha ukun aan problema sosiál, edukasaun, saúde, estrada no eletrisidade no seluk tan Estadu seidauk konsege rezolve hotu, maibé governu iha kompromisu atu hadi’a povu nia moris asesu ba buat hotu. Iha fatin hanesan, veteranu rejiaun I Lautém, Afonso Cabral “Mate Mak Foti” tenik unidade nasionál tenki hahú hosi líder rezisténsia hanesann Xanana, Lú Olo, Marí Alkatiri no líder sira seluk-tan. “Ha’u hanoin maun Xanana, Lú Olo, Marí no timoroan sira tenki kaer metin ita-nia prinsípiu uluk ita dehan: “Liberta Pátria, Liberta Povu”. Agora ita ukun aan, entaun maun boot sira ita hamutuk ba halo polítika para hadi’a povu-nia moris sai hosi mukit,” Mate Mak Foti informa. Liberta povu hosi mukit, tuir nia, governu tenki hadi’a estrada, bee-moos, lori eletrisidade lakan iha povu nia uma, labarik sira nu’udar futuru nasaun tenki eskola ho kondisaun di’ak, fasilita saúde di’ak povu tuir prinsípiu ukun rasik aan. “Ita nia povu ne’e hakarak estrada di’ak, edukasaun di’ak, saúde besik ba povu, atu ita bele kontente ho ita nia ukun aan ne’e,” nia hatete. Nune’e mós veterana, Joaquina Rosa Morato “Muky” espera ba oin governu bele rezolve problema liliu problema feto tanba feto barak hela iha área rurál susar tebes asesu ba saúde bainhira atu partu. Ho ukun aan ne’e, nia husu atu governu presiza investe mak’as liu iha setór produtivu atu lori Timor-Leste hetan reseita mak’as liu-tan. Nune’e mós, veteranu “Kasian Susar” husu atu líder polítiku sira tenki unidade hodi hadi’a povu nia moris nu’udar interese nasionál. Entretantu, veteranu rezisténsia (luta tinan 24) Rejiaun I Ponta Leste hosi Suku Maupitene, Postu Administrativu Lospalos, Lautém, João da Costa “Mausoro” agradese ho festa independénsia atu lori timoroan hametin liu-tan unidade. Muasoro husu ba governu atu hadi’a estrada, bee-moos, harii uma ba povu kbiit laek no hadi’a fasilidade saúde no infraestrutura eskola atu povu nia oan bele asesu ba edukasaun di’ak. “Festa 20 Maiu ne’e sai hanesan orgullu boot ida ba ami tomak ne’ebé luta ba rai ne’e. Ami hakarak liu mak ita unidade hodi hamutuk hadi’a rai no povu moris,” nia haklaken. Veteranu ne’e mós preokupa governu harii klínika iha Suku Maupitine, maibé to’o agora la koloka pesoál saúde (infermeiru no parteira) ba ne’ebá. “Ami lakohi povu nia oan atu sofre moras no ami nia oan feto sira dala ruma atu ba partu susar tebes tanba parteira no médiku laiha,” nia lamenta. Iha parte seluk, Vise Prezidente Konsellu Kombatente Nasionál Rejiaun I, Ponta Leste, Júlio M. de Jesus Canto, afirma veteranu mak ai-riin ba Estadu, tan ne’e iha responsabilidade morál hamutuk povu selebra festa independénsia atu halo reflesaun ba pasadu hodi hanoin hadi’a nasaun no povu ba moris di’ak. “Komemorasaun tinan 17 independénsia ne’e veteranu no povu hotu sente no reflete ba pasadu atu ita hadi’a di’ak liu-tan saida mak iha, atu kontinua luta ba libertasaun pátria no povu,” dehan Júlio. Nia promete, veteranu Lautém hotu sei fó kontribuisaun mak’as liu-tan ba kualkér dezenvolvimentu iha Lautém. Tuir observasaun Tatoli, festa Restaurasaun Independénsia 20 Maiu ne’ebé halo iha Kampu 745, Lospalos Vila, maski udan boot, maibé hetan partisipasaun másimu hosi veteranu, funsionáriu públiku, PNTL, inklui estudante no povu hosi kada suku no postu administrativu lima mak hanesan Lautém, Lospalos, Iliomar, Luro no Tutuala. Eventu ida ne’e, iha mós motór halai taru, dansa tradisionál, dada tali, kanta múzika no atrasaun seluk-tan, ne’ebé hetan seguransa másimu hosi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Lautém. Autoridade Manufahi Hein Delegasaun Podér Hosi Sentrál https://tatoli.tl/2019/05/21/autoridade-manufahi-hein-delegasaun-poder-hosi-sentral/ tatoli.tl Notísia 2019-05-21 MANUFAHI, 20 maiu 2019 – Prezidente autoridade munisípiu Manufahi, Arantes Isaac, hatete autoridade munisípiu iha ona kapasidade atu simu kompeténsia no podér hosi governu sentrál. Delegasaun podér importante atu apoiu governu lokál hodi aselera prosesu dezenvolvimentu iha baze. “Hanesan servidór Estadu ida iha munisípiu, ho komemorasaun loron restaurasaun independensia 20 maiu ba dala 17, ami iha esperansa ba governu sentrál atu desentraliza ona podér no kompeténsia ba munisípiu”, katak nia ba TATOLI iha Same, ohin. Nia fó razaun katak ho delegasaun kompeténsia fó kbiit ba autoridade munisípiu sira atu implementa planu dezenvolvimentu ida hahú baze ba povu nia moris di’ak. Arantes hateten, konfia ho lideransa Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, sei konsidera pedidu ne’e atu fó ona podér ba munisípiu. “Dezenvolvimentu avansa ba oin, maske lider sira maka troka malu, tanba ne’e ha’u fiar dezenvolvimentu iha Manufahi sei la’o di’ak”, nia espera. Projetu Turizmu 'Com Beach' Paradu https://tatoli.tl/2019/05/21/projetu-turizmu-com-beach-paradu/ tatoli.tl Notísia 2019-05-21 COM, 20 maiu 2019 — Projetu Turizmu komunitária Com Beach iha área Lohomata, Postu Administrativu Com, Munisípiu Lautém, to’o agora  paradu. Projetu ne’e implementa hosi Sekretaria Estadu Polítika Formasaun Profisionál no Empregu (SEPFOPE) iha VI Governu Konstitusionál nia mandatu uza uza tijolu kesi no fatuk. Kompañia Usaha Muda maka kaer projetu refere iha tinan 2017 depois to’o tinan 2018 fó sub-kontratu fali ba Kompañia Sister Motor maibé paradu nafatin. Problema ne’e, Eis Xefe Suku Com-Lautém, Edmundo da Crus, lamenta no husu ba ekipa tékniku SEPFOPE no Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) atu responsabiliza tanba povu oferese rai gratuita ba Estadu maibé Estadu la halo motorizasaun ba projetu ne’e. “Ha’u hanoin se projetu ne’e husik abandona hanesan ne’e, ladún furak. Tanba ami oferese ona rai ba Estadu, agora governu mak tenki mai haree,” dehan Edmundo ba Agência Tatoli iha Sentru Turizmu Lohomata, Com, Munisípiu Lautém, segunda ne’e. Nia haktuir, dezde projetu ne’e implementa iha tinan 2017, sira haree patraun ba kompañia halo vizita ba fatin ne’e dala ida de’it. Edmundo afirma, povu fó rai ona ba Estadu atu dezenvolve fatin ne’e sai turizmu ida ne’ebé indiretamente sei fó benefísiu ekonómiku ba povu iha futuru tanba natureza Com riku ho beleza oioin ne’ebé furak ho ai laran no ninia paizajen tasi ibun ne’ebé hadulas ho rai henek mutin potensiál ba turizmu atu dada turista sira. “Malae turista hosi rai oioin ne’e ne’e sempre mai beibeik hariis tasi. Agora ami husu liu mak governu atu suporta dezenvolve fatin ne’e ho lalais,” nia sujere. Kona-ba estrada no eletrisidade, tuir nia, sufisiente ona, maibé presiza liu maka hadi’a kanalizasaun bee-moos no hari infraestrutura no husu atu governu hadi’a mós bee-matan Fuluru iha foho Com ne’ebé dada bee-moos ba Com ho distánsia kilómetru rua de’it. Responde ba preokupasaun ne’e, Reprezentante Kompañia Sister Motor, Jony Gomes dehan projetu ne’e la’o neneik tanba problema tékniku no tanba sira nia kompañia simu projetu ne’e hosi Kompañia Usaha Muda no agora sira sei kontinua hadi’a uma ne’e to’o hotu. “Ami rekoñese projetu ne’e paradu tinan ida de’it tanba ami araska buka badaen sira, maibé ami iha kompromisu atu halo ramata,” Jony promete. Agora daudaun parte kompañia kontratu ona ho tékniku timoroan sira hetan apoiu hosi tékniku Indonézia hadi’a uma tuir dezeña ne’ebé SEFOPE halo. Projetu ne’e agora foin atinje pursentu 75 no tuir planu iha tempu besik ekipa tékniku SEPFOPE no ADN sei halo inspesaun ba projetu refere. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Juvinal Mericio ‘Akara’ haklaken, vizita ba sentru ne’e atu haree diretamente konstrusaun projetu ne’e. Akara dehan, ba preokupasaun ne’ebé povu sira hato’o, nia parte sei transmiti informasaun ne’e ba Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Profisionál no Empregu, Júlio da Silva no ekipa ADN atu halo monitorizasaun. “Ha’u sei informa ba ha’u nia kolega membru governu sira oinsá mak bele dezenvolve projetu ne’e to’o ramata,” nia tenik. Nia esplika, iha planu governu, Com, Tutuala to’o Jaco sai sentru turizmu, tan ne’e presiza hadi’a estrada, dada be-moos no eletrisidade atu atrai turista sira halo vizita ba fatin ne’e. Tuir observasaun Agência Tatoli, oras ne’e dadaun kompañia lori ona materiál hanesan simente, tijolu no besi inklui tékniku sira hodi kontinua hadi’a uma ne’e. Veteranu Manufahi Husu Governu Prioritiza Dezenvolvimentu Báziku https://tatoli.tl/2019/05/21/veteranu-manufahi-husu-governu-prioritiza-dezenvolvimentu-baziku/ tatoli.tl Notísia 2019-05-21 MANUFAHI, 20 maiu 2019 – Veteranu munisípiu Manufahi, Mariano da Silva, husu ba governu atu tau prioridade ba dezenvolvimentu báziku hanesan estrada, bee moos, saúde, edukasaun no eletrisidade. “Dezenvolvimentu seidauk la’o di’ak, tanba povu sei enfrenta problema bee moos, estrada, eletrisidade”, dehan nia bainhira partisipa serimonia isar bandeira ba selebrasaun loron restaurasaun independensia ba dala 17 iha Manufahi, ohin. Tuir nia haree dezenvolvimentu durante ne’e la’o neineik, tanba povu iha área remota seidauk asesu estrada, bee moos, saúde, edukasaun. “Governu tenke tau iha planu orsamentu tinan oin”, afirma. Hodi hatutan tenke hadi’a setór justisa hodi fornese justisa loloos ba povu kiik. 2020, Viqueque Tau Prioridade Ba Konstrusaun Edifísiu Sira https://tatoli.tl/2019/05/23/2020-viqueque-tau-prioridade-ba-konstrusaun-edifisiu-sira/ tatoli.tl Notísia 2019-05-23 DILI, 23 maiu 2019 - Bazeia ba planu desentralizasaun nian iha 2020, Munisípiu Viqueque tau prioridade ba konstrusaun edifísiu ministériu hotu iha Viqueque. “Ministériu hotu-hotu, agrikultura, saúde, edukasaun no ministériu seluk, haree instituisaun importante ami tau hotu depois bele halo iha 2020, tanba nasaun sempre bá oin, entaun ema presiza servisu iha fatin ne’ebé di’ak atu bele responde ba servisu hotu,” hateten  Administradór Munisípiu Viqueque, Gregorio Hendrique, ohin, iha edifísiu SEFOPE, Caicoli, Dili, bainhira partisipa iha aprezentasaun rezultadu projetu pilotu ba programa Empregabilidade no Oportunidade ba Grupu Populasaun Marjinalizadu (ENDIGO) ne’ebé implementa iha Lautem no Viqueque. Kona-ba dotasaun orsamentu atu kobre nesesidade konstrusaun edifísiu sira ne’e, Administradór Gregorio, seidauk bele fó nia valor. Maibé, kalkulasaun ne’ebé iha bele liu millaun US$20. Administradór ne’e salienta, prioridade ba edifísiu sira ne’e tanba daudaun ne’e iha kondisaun ne’ebé ladún di’ak no presiza hadi’a. Sobre konstrusaun estrada iha Viqueque Vila, Gregorio dehan, iha tinan tolu ka haat liu ona, mas la konsege hotu no ida ne’e mak difikulta. “Mas husi Baucau to’o Viqueque kompañia Xinés ida mak manán ona, ne’ebé hein de’it sira atu halo,” hateten Gregorio. Agustu 2019, Governu Entrega Uma 8 Ba Veteranu Reformadu https://tatoli.tl/2019/05/23/agustu-2019-governu-entrega-uma-8-ba-veteranu-reformadu/ tatoli.tl Notísia 2019-05-23 DILI, 23 maiu 2019 — Tuir planu, iha agustu 2019, Eis Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão ho membru governu sira sei oferta uma ualu (8) ne’ebé harii ona ba veteranu ne’ebé luta durante tinan 24 hamutuk na’in ualu (8) ne’ebé reforma ona hosi instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). Diretór Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN), Samuel Marçal dehan, uma ualu ne’e eis Ministru MPIE Xanana haruka harii liuhosi kooperasaun serbisu ho Komandu F-FDTL no Ministériu Defeza hodi oferta ba vereranu sira ne’e. Modelu uma ne’ebé Governu harii ona ba veteranu na’in ualu. Imajen: ADN Projetu ne’e hahú konstrui iha 2017 maibé la’o tarde tanba impase polítika tinan rua afeta ba konstrusaun. Oras ne’e, Samuel haktuir, kontrusaun fíziku uma ne’e atinje ona pursentu 90 ne’ebé implementa hosi kompañia Da Vincy Unipesoal, Lda ho totál orsamentu $965.262.08. “Ha’u bele dehan kontrusaun %90 ona. Agora, ita sei prepara ninia ekipamentu sira hanesan kama, armari, meza no fasilidade sira seluk. Falta de’it monta paving no dada bee-moos ba uma hotu ona para fulan oin bele entrega ona,” dehan Diretór ADN, Samuel Marçal, ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Fatuhada, Dili, ohin. Nia hatutan, iha uma ne’e nia laran fiksa ho ventilasaun iha odamatan no janela leten, tanba ventilasaun sei halo uma laran moris iha ambiente ida ne’ebé saudável ba família ne’ebé atu hela iha uma ne’e bele konente. Nia dehan, veteranu kontinua sai hanesan entidade ne’ebé hetan atensaun espesiál hosi Governu hodi rekoñese sira nia luta liuhusi uma ne’ebé harii. “Ita nia maun veteranu sira ne’e reforma ona hosi militár, maibé Estadu rekoñese nafatin sira atu hela iha fatin dignu,” Samuel haklaken. Nia haktuir, uma ualu ne’e harii iha Munisípiu Lautém nu’udar faze inísiu no ba oin la taka dalan sei harii tan uma iha fatin seluk depende ba polítika governu. “ADN he’in de’it se governu fó rekomendasaun mai dehan atu halo tan uma iha fatin seluk, ami prontu kontribui. Ne’e depende ba governu nian desizaun,” Samuel tenik. Iha fatin ketak, Veteranu Afonso Cabral “Mate Mak Foti” hosi Munisípiu Lautém ne’ebé foin reforma hosi F-FDTL dehan, nia agradese ho uma ne’ebé governu harii ba sira. “Agradese governu harii ona uma ne’e iha kampu 745 Lospalos nia kotuk, maibé ami seidauk hatene bainhira maka governu entrega,” nia hateten. Nia husu se bele governu labele harii de’it uma ualu ne’e, maibé fó atensaun espesiál ba veteranu sira seluk atu hetan oportunidade ho uma ne’ebé dignu hodi rekoñese sira nia luta. Enkuantu, Vise Prezidente Konsellu Kombatente Nasionál Rejiaun I, Ponta Leste, Júlio M. de Jesus Canto haklaken, uma ne’ebé governu harii di’ak ona, maibé tuir loloos tenki kompleta ho kintál hodi fó fatin ba veteranu sira ne’e atu kuda netik hahán ruma. Maski nune’e, Júlio lori veteranu Luatém nia naran hato’o agradese ba governu hodi konstrui ona uma ne’e ho di’ak. SEFOPE Lautein no Vikeke Aprezenta Rezultadu Programa ENDIGO https://tatoli.tl/2019/05/23/sefope-lautein-no-vikeke-aprezenta-rezultadu-programa-endigo/ tatoli.tl Notísia 2019-05-23 DILI, 23 maiu 2019 - Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, ekipa GIZ, koperasaun husi Alemaña asiste aprezenta rezultadu projetu pilotu ba programa ENDIGO husi SEFOPE Lautein ho Vikeke iha Edefisiu SEFOPE, Kaikoli, Dili. Kinta (23/5/2019). Imajen/Egas Cristovão (SEFOPE) munisípiu Lautein no Vikeke, ohin, iha Edifísiu SEFOPE, Kaikoli, Dili, aprezenta rezultadu projetu pilotu ba programa Empregabilidade no Oportunidade ba Grupu Populasaun Marjinalizadu (ENDIGO), liuliu joven sira iha área rurál bele uza oportunidade di’ak liu hodi aumenta rendimentu ho empregabilidade. Parte importante husi projetu ne’e mak hadi’a no hametin matadalan sistema nasionál akonsellamentu profisionál, hadi’a no hametin entendimentu empregu no orientasaun profisionál ne’ebé Sentru Empregu Orientasaun Profisionál (SEOP) oferese, habelar informasaun sobre SEOP no estabelese plataforma diálogu. Diretora SEFOPE munisípiu Lautein, Catarina dos Santos, informa  projetu ida ne’e maski iha tinan hirak liubá Governu ladún la’o di’ak, maibé liuhusi ida ne’e finansia SEFOPE Lautein ba iha área akonsellamentu nian, oinsá suporta hodi halo vizita eskola, akonsellamentu ba estudante terseiru ano iha eskola sekundária, tékniku vokasionál iha postu administrativu hotu no fó apoia oinsá sira fó koñesimentu ba iha jestaun kompeténsia karreira nian ba joven sira ne’ebé remata ona estudu no sei iha sentru formasaun hodi fahe informasaun uitoan. “Liuhusi akonsellamentu ne’ebé ami halo katak antes projetu ne’e bá iha munisípiu, liuliu Lautein, iha postu rua ne’ebé ami nunka la’o bá tanba iha difikuldade iha buat balun, depois projetu ne’e nia prezensa, ami bele halo ona akonsellamentu ba joven sira iha postu rua mak Iliomar no Luru,” Catarina hateten. “Entaun sira mós bele hetan ona informasaun kona-ba SEFOPE nian liuliu ba SEOP katak antes sira atu remata, sira mós hetan informasaun kona-ba sentru formasaun sira ne’ebé iha munisípiu tantu iha nasionál liuliu ida ne’ebé gratuita. Karik sira ne’ebé laiha osan atu asesu ba ensinu superiór entaun sira bele asesu ba sentru formasaun sira ne’ebé gratuita”. Diretora ne’e haktuir kada tinan sentru formasaun sira ne’ebé SEFOPE apoia, tuir observasaun katak iha sentru formasaun no komunitáriu hotu rejista iha lista SEFOPE munisípiu nian iha tinan ne’e, sira ne’ebé buka serbisu iha 115 iha postu lima iha munisípiu refere no sira ne’ebé buka formasaun rejista iha 300-resin ne’ebé foin to’o maiu ne’e. Iha tinan kotuk SEFOPE Lautein rejista ba ema ne’ebé buka serbisu liuliu sira ne’ebé bá rai-li’ur ne’ebé SEFOPE fó sai vaga Austrália nian iha 848 no sira ne’ebé pasa ona iha faze balun hanesan fíziku no eskrita iha 333. Diretór SEFOPE munisípiu Vikeke, Simões da Silva, afirma liuhusi projetu ida ne’e, joven liu 500 (62% feto) benefisia ona ba projetu ne’e liuhusi programa jestaun kompeténsia karreira ne’ebé iha atividade ne’e fó formasaun bázika oinsá joven ida-idak bele deside sira-nia karreira, identifika sira-nia valór pesoál no interese sira. “Liuhusi projetu ne’e sira hanorin ami kona-ba oinsá komunika, publika informasaun sira, entaun projetu ida ne’e iha momentu rekrutamentu vaga Austrália nian iha Vikeke la presiza ona taka sai avizu iha postu-postu, maibé liuhusi maneira mídia sosiál ami halo publikasaun, ita-nia joven kuaze rihun ida resin mai rejistu no aplika ba vaga Austrália nian iha Vikeke”. Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves. Imajen/Egas Cristovão Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves, hatete depois halo kooperasaun ho GIZ liuhusi programa ENDIGO liuliu ba grupu joven marjinalizadu husi munisípiu rua ne’ebé asina iha 2017 no halo nia implementasaun. “Entaun ohin halo aprezentasaun kona-ba rezultadu husi programa durante tinan rua, saida mak ita hetan no seidauk hetan karik dezafiu ne’e saida no ita hetan ona karik saida mak ita halo melloramentu iha futuru ba programa ida ne’e”. Programa ne’e atu fó benefísiu ba joven sira iha munisípiu rua ne’e no bainhira nia rezultadu di’ak, bele implementa tan iha fatin seluk ,  maibé filafali ba kooperasaun ne’ebé SEFOPE halo ho GIZ ( DeutscheGesellschaft für Internationale Zusammenarbeit ). “Programa ne’e foku de’it ba munisípiu Vikeke no Lautein, tanba ne’e maka ba futuru iha posibilidade halo alargamentu tan programa ne’e ba munisípiu seluk tanba fó benefísiu boot tebes ba joven sira liuliu grupu marjinalizadu ne’ebé labele hetan asesu iha Dili tanba kestaun fatin, família, entaun sira labele hetan oportunidade, entaun projetu ne’e bele ajuda ita-nia joven sira oinsá mak sira bele deside sira-nia karreira ba futuru nian”. SEFOPE eziste liuhusi diresaun munisipalidade nian liuliu Lautein no Vikeke ne’ebé durante ne’e halo atendimentu, akonsellamentu ba joven sira ne’ebé hakarak informasaun kona-ba formasaun profisionál nian, empregu no oinsá sira atu deside karreira iha futuru. Administradór Munisípiu Vikeke, Gregorio Hendrique, dehan programa ne’e di’ak ba sosiedade Timór tomak, ne’ebé labele iha Vikeke no Lautein de’it, maibé bele bá iha munisípiu seluk hodi populasaun seluk bele asiste mós tanba programa ne’e motiva joven sira para bele halo kapasitasaun ba sira bainhira ida ne’e hotu sira bele asiste iha merkadu traballu no ida ne’e halo preparasaun ba joven sira. Komunidade Suku Sia iha Bobonaro Seidauk Asesu Eletrisidade https://tatoli.tl/2019/06/07/komunidade-suku-sia-iha-bobonaro-seidauk-asesu-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2019-06-07 BOBONARO, 7 juñu 2019 — Komunidade suku sia (9) kompostu hosi aldeia 23 iha Postu Administrativu Bobonaro, Munisípiu Bobonaro, seidauk asesu ba eletrisidade. “Ha’u-nia komunidade hamutuk suku sia (9) hosi postu Bobonaro, to’o oras seidauk seidauk asesu eletrisidade. Tanba seidauk, ha’u husu ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Akara, atu informa hela ba ministériu relevante,” Administradór Postu Bobonaro, Rui Barros, hato’o asuntu ne’e ba governante Merício Akara bainhira governante ne’e ho nia estrutura sensibiliza programa ‘Naroman ba Suku’, iha Postu Bobonaro, sesta (7/6/2019). Administradór Postu Bobonaro kestiona katak suku balun iha territóriu nasionál asesu ona eletrisidade, maibé nusa mak suku 9 ne’e seidauk seidauk. Nia husu governu tenke halo balansu ba dezenvolvimentu entre área rurál ho urbana. Nia haktuir suku sia ne’ebé seidauk asesu eletrisidade mak hanesan Suku Lebar, Aiassa, Lour, Male Ubu, Colimau, Ilatlaun, Atuaben, Soilesu no Tebabui. Purtantu, suku Leber iha aldeia 4 hanesan Holbese, Leber Tas, Holsa Tas no Mabeliz. Suku Aiassa iha aldeia 3 hanesan Odelgomo, Majop no Laho. Suku Lour iha aldeia 3 hanesan Galitas, Olo-Olo no Helikei. Suku Male Ubu só aldeia Nunupa mak seidauk asesu ahi naroman. Nune’e mós Suku Colimau iha aldeia 3 hanesan Tegoabe, Beamoas no Lo’odasi. Suku Ilatlaun iha aldeia 3 hanesan aldeia Ilatlaun, Tuneru no Purugua. Suku Atuaben só aldeia Talite mak seidauk asesu eletrisidade. Suku Soilesu iha aldeia 2 mak hanesan aldeia Soilesu no Aiaras mak la asesu eletrisidade. Entretantu, Suku Tebabui iha aldeia 3 mak la asesu eletrisidade hanesan Atuapae, Bugas no Tebabui. Komunidade Postu Bobonaro maioria moris ho agrikultura kompostu hosi suku 18, aldeia 63, uma kain 6,104 ho totál populasaun 29,191 (mane na’in 14,642, feto 14,519) no postu ne’e ho luan kilómetru 217.13. Hatán ba preokupasaun ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Akara, informa papél Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) nian ko’alia kona-ba asesu ba informasaun no prosesu dezenvolvimentu mídia iha Timor Leste. “Maibé, hanesan reprezentante VIII Governu Konstituisionál, ha’u sei hato’o preokupasaun povu nian ba ministru ne’ebé tutela ba asuntu ne’e,” Akara esplika ba komunidade ne’ebé partisipa iha sensibilizasaun programa ‘Naroman ba Suku’. Komisáriu Faustino Fó Pose Ba Komandante Na’in Lima https://tatoli.tl/2019/06/17/komisariu-faustino-fo-pose-ba-komandante-nain-lima/ tatoli.tl Notísia 2019-06-17 DILI, 17 juñu – Komandante Jerál Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Polísia, Faustino da Costa, ohin, iha Kuartél Jerál PNTL, Caicoli, Dili, fó pose ba komandante polisia na’in lima (5). Komandante sira ne’ebé simu pose, kompostu hosi Superintendente Xefe, Armando Monteiro ba Komandante Munisípiu Dili,  Superintendente, Atoninho Mauluta ba Xefe Departamentu Justisa, Segundu Komandante Unidade Espesiál Polisia (UEP), Superindente, Orlando Gomes, Superintendente Xefe Octávio Bucar de Araújo ba Komandante Munisípiu Bobonaro no Superintendente Asistente, Eduardo Campos ba Komandante interinu Munisípiu Viqueque. Serimónia pose hala’o liuhosi termu juramentu tuir despaxu hosi kompeténsia ne’ebé fó ba Komandante Jerál iha alínea I númeru 2 artigu 10 lei orgánika PNTL, aprova tuir dekretu lei númeru 9/2009 de 18 Fevereiru. Komisáriu Faustino  da Costa, husu ba komandante na’in lima atu hala’o nafatin sira nia misaun  tuir artigu 147 hodi garante seguransa interna ba sidadaun hotu, prevensaun krime, respeitu direitus umanus no lei maka determina regra no regulamentu  ba polisia no forsa seguransa no forsa sira seluk. “Husu ba komandante sira atu imi hala’o responsabilidade hanesan servisu barak ne’ebé durante ne’e imi hala’o ona tuir lei ida ne’e mak orienta servisu polisia nian,” afirma Komisáriu Faustino da Costa iha nia diskursu. Prioridade Komandu PNTL nian maka atu kontinua lori polisia hakbesik aan ba komunidade tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) hodi reforsa servisu Ofisial Polisia Suku (OPS) iha territóriu Timor-Leste. Nia apela ba komandante PNTL hotu- hotu ho membru sira atu evita aan iha kualkér problema ne’ebé la fó benefísiu ba servisu PNTL nian, liu-liu atu asegura pás iha sosiedade nia leet. “Evita envolvimentu sira ne’ebé la nesesita no kaer nafatin regulamentu dixiplinár ita nian no devér jerál sira seluk hodi la’o tuir lei hirak ne’e,” tenik Komisáriu Faustino da Costa. Komandante Jerál PNTL ne’e o husu ba komandante hotu- hotu iha instituisaun PNTL atu koopera ho autoridade lokál, oinsá redús problema krime no dés orden públiku ne’ebé akontese iha sosiedade hodi lori povu moris hakmatek. “Ita tenke halo ita nia populasaun sira moris hakmatek, moris seguru hodi ita bele hetan fiar aas iha sosiedade nia leet,” afirma Faustino da Costa. Faustino husu ba Komandante Munisípiu Dili, Superintendente Xefe, Armando Monteiro, atu koordena didi’ak ho Segundu Komandante Polisia Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Polisia, Euclides Belo, hodi haree problema no krime sira ne’ebé akontese iha Dili tenke redús. Nia dehan, iha 30 Agostu 2019, Timor-Leste komemora Aniversáriu Konsulta Popular ba dala 20. Selebra mós 20 setembru marka aniversáriu Forsa Internasionál iha   (INTERFET), tanba PNTL sei halo servisu boot ida atu asegura seguransa. “Komandante Dili akompaña hela situasaun boot ida maka ita sei haree liu-liu seguransa ba  loron konsulta populár selebra ba tinan 20 iha 30 Agostu 2019 ita organiza didi’ak buat hotu- hotu bele la’o di’ak,”  subliña Komisáriu Faustino da Costa. Komandante na’in lima  ne’ebé simu pose ne’e kompromete sei hala’o sira idak-idak nia funsaun tuir lei hodi fó susesu ba servisu PNTL iha sosiedade hodi lori Estadu Timor-Leste moris iha estabilidade no dame. Sala Aula iha IPB La Sufisiente https://tatoli.tl/2019/06/24/sala-aula-iha-ipb-la-sufisiente/ tatoli.tl Notísia 2019-06-24 DILI, 24 juñu 2019 — Prezidente Institutu Politékniku Betano (IPB), Acácio Cardoso Amaral, hateten prosesu aprendizajen iha IPB la’o normál, maibé sala aula no ekipamentu laboratóriu la sufisiente. “IPB infrenta problema oioin, liliu ekipamentu laboratóriu no sala aula. Hanesan instituisaun foun ita labele halo milagre iha tempu badak. Maibé, haree ba problema sira ne’e, ami la tuur nonook. Ami tenta para halo kooperasaun ho instituisaun relevante hanesan Sentru Formasaun Tibar ho Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCITL-sigla portugés) atu responde ba difikuldade ne’e,” dehan nia ba Agência TATOLI, iha edifísiu Ministériu Ensiñu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), Kolmera, Dili, ohin. Ho problema hirak ne’e, Prezidente IPB ne’e sei halo kooperasaun mós ho UNTL nune’e fasilita estudante sira halo prátika iha sira-nia fatin. Tuir nia, IPB iha sala aula sia (9), maibé balun uza ba administrasaun no dosente sira, tanba fatin la sufisiente. Estudante iha IPB hamutuk 414, dosente hamutuk 23—permanente na’in 10 resin, restu kontratadu. “Ida ne’e mak ami-nia esforsu para rezolve problema ne’ebé iha, liliu problema ekipamentu no laboratóriu ne’ebé seidauk iha to’o agora,” Acácio informa. Nia haktuir, Institutu Politékniku Betano, lansa iha 23 fevereiru 2017 no rekursu umanu iha momentu ne’ebá destakadu hotu no agora komesa iha ona staff permanente. Prezidente IPB haklaken, presiza tau osan barak hodi sosa ekipamentu, nune’e fasilita di’ak liu-tan estudante sira. “Presiza mellora di’ak liu-tan kurríkulu ne’ebé eziste—presiza halo renovasaun, tanba kurríkulu ne’ebé agora uza ne’e uluk komisaun instaladora mak halo tuir sira-nia kapasidade de’it no presiza halo formasaun ba dosente sira para hanorin di’ak liu-tan,” Acácio esplika. Prezidente Institutu Politékniku Betano, esklarese jestaun ensiñu públiku ne’e tuir lei ezekusaun orsamentu jerál nian. Maski IPB hasoru problema, maibé Oitavu Governu Konstitusionál kompromete ba setór ensiñu superiór atu bele hetan kbiit liu-tan no fundamentál tebes atu forma no prepara rekursu umanu, hodi bele asegura dezenvolvimentu nasionál. Governu Kontinua Halo Estudu No planu Ba Konsentrasaun Harii Sidade Universitária https://tatoli.tl/2019/07/05/governu-kontinua-halo-estudu-no-planu-ba-konsentrasaun-harii-sidade-universitaria-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-05 AILEU, 05 jullu 2019 -Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak informa, Oitavu Governu daudaun ne’e kontinua halo estudu no planu ba konsentrasaun atu harii sidade universitária iha Munisípiu Aileu. “Aileu sei sai hanesan sidade universitária. Daudaun ne’e, Ministériu Ensinu Superiór, Ministériu Obras Publika estuda, halo planu maka’as los, buat hotu di’ak tinan oin, orsamentu ba 2020, ita tau tan orsamentu. Nune’e, tinan 2020 estudu ne’e ramata bele halo ona buat ruma,” hateten xefe governu bainhira diálogu ho komunidade Aileu hodi informa programa prioridade governu nian ba tinan 2020-2023. Nia hateten, eskola ida ne’e iha kapasidade ba ema rihun lima (5000). “Estudante sira hela, han no toba iha ne’ebá hotu no profesór sira mós hela iha ne’ebá hotu,” dehan primeiru-ministru. “Nune’e estudante sira bele hela iha ne’ebá para bele estuda sai matenek. Se lae, ita-nia oan sira hela iha Dili no li’ur ba hili ai, fó tempu barak liu ba halimar. Maibé, ba iha fatin ne’e nia konsentra fokus ba ba Edukasaun,” reforsa xefe ezekutivu. Governu Planea Sei Harii Uma Unidade 2000 to´o 4000 https://tatoli.tl/2019/07/05/governu-planea-sei-harii-uma-unidade-2000-4000-iha-tinan-oin/ tatoli.tl Notísia 2019-07-06 AILEU, 05 jullu 2019 - Tuir Planu Oitavu Governu Konstitusionál, iha tinan 2020, sei harii uma hamutuk unidade rihun rua to’o rihun haat (2000-4000). Primeriu Ministru (PM) Taur Matan Ruak hateten, planu prioridade primeriu  ba tinan oin mak bens estar (moris di´ak) povu nian foka ba bee moos, hadi´a malnutrisaun no halo uma ba povu. “Polítika ba habitasaun ba populasaun  tinan-tinan  governu sei tau osan U$50 milloens dolár amerikanu. Tanba ne’e, tinan oin governu sei halo uma unidade rihun rua to’o rihun ha’at ba populasaun ne’ebé kbiit la’ek,” kompromete PM Taur iha ámbitu dialogu hodi fahe informasaun programa governu 2020-2023 ba komunidade Aileu, sesta (05/07/2019). Tanba ne’e, xefe governu ne´e dehan, sei kordena liuhusi autoridade lokál sira hodi identifika tuir statístika familia ka populasaun  ne’ebé kbiit la’ek ne´ebé merese duni atu hetan uma. Xefe ezekutivu Oitavu Governu informa, Ministeriu Obras Publika (MOP) ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-sigla inglés) sira halo estudu sei harii uma. Buat hotu di’ak, tinan oin komesa halo uma Unidade 2000-4000. Governu mós tau osan uitoan ba subsídiu materiál konstrusaun.”Ezemplu materiál konstrusaun  halo uma ne’ebé husi Dili transporte ba to’o postu administrativu sira, estadu mak selu. Katak, to’o iha ne´ebá (destinasaun) presu hanesan mós Dili nian, nune’e bele fasilita,” hateten xefe governu Alende ne´e, tuir Primeiru-ministru Taur Matan Ruak, governu  tau osan ba manutensaun to´o tinan; uma zinku feruzen bele hadi´a maibé harii uma ne’ebé kualidade nune’e dura to’o tinan ha’at nulu ba leten. “Ita la´ós hala’o hotu kedas iha Timór laran maibé hala’o uitoan-uitoan tuir malu to’o hotu, ida ne’e kontribuisaun governu nian”. Iha fatin hanesan, António da Costa nu´udar komunidade ida sente kontente ho programa Oitavu Governu nian atu halo uma ba povu ki´ik liu sira ne´ebé kbiit laek. “Ida ne’e di’ak tebes ba povu no hein katak governu bele implementa programa ne’e no ami prontu kontribui hodi fó susesu, kolobora ho estadu,” nia espera. Nune’e mós, Silveiro Barrelo, Xefe Suku Bandudato konsidera katak priodade governu nian bele responde duni nesesidade tanba daudaun ita haree komunidade barak sei lamenta tebes ho kondisaun moris liga ba bee moos, eletrisidade, uma di’ak no estrada. Tempu Badak, Governu Lansa Fatuk Dahuluk Ba Projetu Estrada Baucau-Viqueque https://tatoli.tl/2019/07/10/tempu-badak-governu-lansa-fatuk-dahuluk-ba-projetu-estrada-baucau-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2019-07-10 DILI, 10 jullu 2019 —Tuir planu, jullu no agustu tinan ne’e, Oitavu Governu Konstitusionál hahú lansa fatuk dahuluk ba projetu konstrusaun melloramentu estrada nasionál hosi Baucau to’o Viqueque. Hafoin Tribunál Kámara Kontas fó vistu préviu, Ministériu Obra Públika (MOP) liuhosi Unidade Jestaun Projetu, konsultór hamutuk ho kompañia kontratór hala’o supervizaun no dadaun ne’e tama ona faze mobilizasaun. “Ita esforsu hela iha tempu badak, fulan ne’e (jullu) ka fulan oin (agustu), sei halo lansamentu primeira pedra (fatuk dahuluk) atu konstrusaun ne’e bele la’o ona,” katak Ministru Obra Públika, Salvadór Eugénio Soares dos Reis Pires ba TATOLI, ohin iha Palásiu Governu, Dili. Kontratór ne’ebé kaer obra ne’e, Ministru Salvadór haklaken prosesu konkursu ne’e liuhosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CAN-sigla portugés) ne’ebé kontratór COVEC- China Overseas Engineering Group Co.Ltd mak kaer projetu ne’e ho totál orsamentu milliaun $32. Orsamentu milliaun $32 ne’e, Ministru Salvadór afirma ne’e impréstimu mai hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ba konstrusaun estrada Baucau, Venilale no Viqueque ho estensaun ida ne’ebé hala’o ho kle’an no aprosimadamente kilómetru 58.27. Molok ne’e, Iha loron 26 novembru 2018, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no Governu Timor-Leste asina ona akordu empréstimu ida ba suporta inisiativa-ADB ne’ebé ajuda Timor-Leste atu atualiza no kontinua suporta rede estrada nasionál nian. Entretantu, Diretór ADB Timor-Leste, Paolo Spantigati, esplika projetu ne’e la’ós de’it hadi’a konetividade, maibé redúz tempu viajen transporte terreste entre parte norte no súl ne’ebé esensiál ba kresimentu atividade ekonomia hosi Dili ba Viqueque. Projetu ne’e, nia akreseta, halo estrada seguru liu no resiliente liu-ba efeitu mudansa klimátika, nune’e redúz mós tempu viajen no kustu pasajeiru no tráfiku ba sasán/karga. Projetu ne’e mós sei haforsa no hasa’e kapasidade transporte no instituisaun iha setór estrada no ninia funsionáriu. Liuhosi projetu ne’e, Paolo tenik, ADB sei suporta governu hodi dezenvolve estratéjia ida ne’ebé kompreensivu ba manutensaun estrada no estabelese autoridade ba transporte terrestre. Abitante Suku Maluru Apoia Governu Harii Planta LNG iha Beasu https://tatoli.tl/2019/07/16/abitante-maluru-apoia-governu-harii-planta-lng-iha-beasu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-16 DILI, 16 jullu 2019 -Abitante suku Maluru, Postu Administrativu Vikeke Villa, Munisípiu Vikeke, apoia Governu atu harii Planta Liquefied Natural Gas (LNG) iha Beasu. Diretór Unidade Negósiu no Gás TIMOR GAP, Domingos Lequi Siga Maria, informa iha sosializasaun no lansa programa identifikasaun rai iha área Timor-Leste LNG, ohin (16/07), rezidente suku Maluru entuziazmu maka’as no hakarak atu loke Planta LNG iha área Beasu. “Ita-nia komunidade sempre apoiu no prontu atu muda hela fatin, rai, plantasaun no ai-horis importante mak sira (abitante) husu atu halo uma ba sira ka halo bairru foun ho kondisaun dignu,” dehan diretór ne’e ba ajénsia Tatoli via telemovel. Nia esplika, hafoin lansamentu ne’e ekipa interministeriál sei hala’o identifikasaun no mapeamentu ba komunidade nia uma, rai no ai-horis sira ne’ebé afetadu ba Planta LNG. Domingos Lequi Siga dehan prosesu foti dadus ne’e sei hanesan Planta LNG ne’ebé halo ona iha Suai. “Ita alista hotu dadus no mapeamentu, ekipa ministeriál verifika no asina mak foin bele halo kompensasaun ba komunidade atu husik rai hirak ne’e atubele harii Planta LNG ho prepara ba Projetu Greater Sunrise ”. Nia hatutan, ba planta LNG ne’e sei presiza rai ektare 600 no komunidade mós hatudu rai ektare 400 atu harii bairru foun. Kona-ba abitante hira mak afeta “ami seidauk identifika hira no osan hira bá halo kompensasaun, maibé ita foti dadus lai”, nia katak. Sei Koloka F-FDTL Ho PNTL Hodi Fó Seguransa iha LNG Beasu https://tatoli.tl/2019/07/17/sei-koloka-f-fdtl-ho-pntl-hodi-fo-seguransa-iha-lng-beasu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-17 DILI, 17 jullu 2019 - Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu, Filomeno da Paixão de Jesus, dehan, governu sei koloka membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu halo seguransa konjunta iha parte tasi Kosta Súl hodi fó seguransa ba plataforma futuru konstrusaun prosesamentu Gás Naturál Liquefeitu (GNL/LNG) iha Portu Beasu-Viqueque. Nia dehan, agora daudaun parte governu hein hela Gabinete 2020 husi F-FDTL inklui Komandu PNTL halo proposta ida kompletu para aprezenta ba Governu atu haree. Ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin, Ministru Filomeno da Paixão de Jesus, hateten, Governu koordena mós ho Komandu F-FDTL haruka ona forsa Komponente Navál sira ba tuir ona formasaun atu lori ró iha Austrália, inklui sosa ekipamentu militár ba F-FDTL no PNTL no kamera drone hodi fasilita forsa rua bele uza halo seguransa ho di’ak liután. Ministru hatutan, Governu mós prezerva polítika seluk mak bainhira Timor Leste seidauk iha kondisaun, Komandu F-FDTL no PNTL bele kria kooperasaun ho Forsa Austrália halo seguransa hamutuk iha fronteira tasi rai rua nian iha futuru. Nia dehan, agora daudaun Austrália rasik hahú ona konstrusaun ba ró Patrulla Klase-Protetór rua ne’ebé sei fó ba Timor Leste iha 2023. Ne’e duni bainhira ró too mai F-FDTL no PNTL bele uza ona. Antes ne’e, Xefe Inspesaun Jerál F-FDTL, Brigadeiru Jenerál, Cornelio Ximenes “Maunana” halo ona vizita ba Cairns-Austrália hodi halo inspesaun Ró Patrulla Klase-Protetór, Te Matili II ne’ebé oferese husi Austrália ba nasaun Pasífiku Tuvalu atu fó apoiu ba seguransa marítima. Brigadeiru “Maunana” agradese ba Governu Austrália no Komandu Forsa Defeza Austrália fó ona formasaun ba membru Forsa Navál F-FDTL tuir treinamentu prepara aan lori Ró Patrulla Klase-Protetór rua ne’e. Peskadór Luciano Agradese Ba Embaixada TL iha Indonézia https://tatoli.tl/2019/07/19/peskador-luciano-agradese-ba-embaixada-tl-iha-indonezia/ tatoli.tl Notísia 2019-07-19 DILI, 19 jullu 2019 - Peskadór Timoroan, Luciano Bernardino, ne’ebé laloran tasi lori ba mosu fali iha Tual, Maluku-Indonézia, ohin, to’o fali ona iha Timor-Leste ho esforsu no apoiu husi Embaixada Timor-Leste iha Indonézia. Peskadór Luciano Bernardino husi Aldeia Lohomatu, Suku Com, Postu Administrativu Parlamentu,  Munisípiu Lautem. Imajen/Eugénio Pereira Ho ksolok no hamnasa, Luciano tuun husi aviaun Citilink iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, hodi hato’o nia agradesimentu boot ba ajuda hotu husi Embaixada TL iha Indonézia ho mós Konsuladu Timor-Leste nian iha Bali, ne’ebé kontinua fó atensaun ba nia durante iha Tual, Maluku to’o fali mai Timor-Leste. Luciano nu’udar peskadór husi Aldeia Lohomatu, Suku Com, Postu Administrativu Parlamentu, Munisípiu Lautem, iha loron 28 Maiu 2019, ho nia kolega na’in rua halo atividade peska iha área tasi Lautem nian, maibé derrepente ró aat iha tasi klaran, entaun iha loron 31 Maiu, laloran tasi maka’as halo sira fahe malu too laloran lori ró ho Luciano ba  mosu iha illa Tual, Maluku. Servisu Migrasaun Maluku-Indonézia prende nia iha Liran-Maluku, tanba tama área Indonézia la ho dokumentu kompletu, hafoin hetan asidente iha tasi laran bainhira halo atividade peska. “Ha’u kontente no agradese tebes tanba ita nia governu (Embaixada) iha Indonézia konsege ba buka ha’u ko’alia ho Migrasaun Indonézia iha Maluku hodi fasilita ona ha’u ba Bali too ohin fila mai protokolu simu tan ha’u ho di’ak,” hateten Luciano ho kontente  ba Ajénsia TATOLI. Peskadór Luciano ohin hala’o viajen hosi Bali akompaña hosi protokolu Konsuladu Timor-Leste iha Bali lori nia ba Aeroportu Internasionál I Gusti Ngurah Rai, Denpasar-Bali too sa’e aviaun Citilinik hodi hala’o viajen fila mai too Timor-Leste simu hosi ekipa protokolu Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun iha Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato hodi entrega hikas ba família. Luciano konta tuir katak, asidente ne’ebé nia enfrenta tanba bainhira hamutuk ho nia kolega peskadór Daniel Cale Bule no Fatur Rahmat ba peska hasoru anin no laloran tasi boot estraga mákina ró to’o avaria hodi halo sira fahe malu tanba anin makaas. “Iha loron 28 de maiu 2019 kalan, ami ba peska hamutuk área Lautem nian ikan la iha, ami hasoru fali anin no laloran tasi makas too dadeer 29 too 31 maiu, ami kontinua peska hatún rede ba tasi too bobar fali ró halo mákina mós avaria too ikus anin baku makas too ami fahe malu no ha’u nia operadór, Daniel Cale Bule ami rua mak hamutuk, maibé agora ha’u la hatene nia (Daniel) ho ró ba ne’ebé, no Fatur Rahmat maka fila ona ba Com,” Luciano haktuir. Luciano dehan, durante peska sira iha tasi laran mosu mós problema ki’ik balun ne’ebé obriga sira tenke fahe malu iha Illa Mua-Maluku nian. Antes ne’e, Xefe Suku Com, José Cristóvão, rekoñese Luciano Bernardino, mosu iha Maluku, tanba hetan dezastre anin boot hodi huu ró iha loron 28 too 31 Maiu. Xefe Suku José rekoñese Luciano Bernardino hamutuk ho Indonézia na’in rua sira ba peska too mosu problema fíziku hodi Luciano lori arma kro’at sona Fatur Rahmat too sira fahe malu tiha no iha momentu ne’ebá kedas. Luciano telefone ba família iha Com hodi ba foti Fatur Rahmat fila ba Com no Luçiano no Daniel deside lakohi fila too anin lori sira fahe malu hotu. Xefe Suku ne’e informa, vítima Fatur Rahmat ne’ebé hetan sona halo ona tratamentu saúde iha ospitál referral Baucau no agora kondisaun di’ak fila fali ona ba Com. Administradór Manufahi Husu Governu Harii Biblioteka no Sentru Informasaun https://tatoli.tl/2019/07/20/administrador-manufahi-husu-governu-harii-biblioteka-no-sentru-informasaun/ tatoli.tl Notísia 2019-07-20 MANUFAHI, 20 jullu 2019 –Administradór Munisípiu Manufahi, Arante Isaac Sarmento, husu ba Governu atu harii biblioteka no sentru informasaun iha suku Rotutu, atubele fasilita estudante sira hodi asesu ba informasaun. “Ha’u rekomenda ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál iha lansamentu programa Naroman ba Suku iha Rotutu, atu estabelese biblioteka no sentru informasaun iha suku ne’e, nune’e pilotu naroman ba suku ne’e bele bá oin”, Arantes Sarmento hato’o iha sábadu (20/07), iha ámbitu lansamentu programa Naroman ba Suku iha Rotutu, postu administrativu Same, munisípiu Manufahi. Nia dehan hanesan servidór públiku iha Manufahi, promete no prontu atu kolabora ba kualkér implementasaun polítika Governu nian iha suku, hanesan programa Naroman ba Suku ne’ebé di’ak tebes ba povu. “Naroman ba suku ne’e maka povu hein duni tanba ho ida ne’e bele fasilita povu atu asesu ba informasaun potensiál iha suku nian hodi bele kontribui ba dezenvolvimentu”,dehan. Tanba ne’e, ho polítika no programa Governu nian maka halo povu bele sente duni sai na’in ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Nia adianta katak kuandu povu nia partisipasaun ativu iha prosesu dezenvolvimentu, signifika povu sei lori dezenvolvimentu Timor-Leste ba di’ak. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis “Akara”, afirma lansamentu ba programa naroman ba suku sei halo suku sei famozu liután. “Hahú ohin bá oin, suku sei sai famozu oinsá atu promove Suku Rotutu no ita sei promove suku hotu liuhosi diseminasaun informasaun, nune’e povu bele asesu informasaun”, salienta. Rezidente Rotutu Ladauk Asesu Eletrisidade https://tatoli.tl/2019/07/20/rezidente-rotutu-ladauk-asesu-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2019-07-20 MANUFAHI, 20 jullu 2019 –Reprezentante rezidente iha suku Rotutu, Amorino Mendes, preokupa eletrisidade ne’ebé durante ne’e sira seidauk asesu, maibé programa Naroman ba Suku lansa ona hosi Governu. Amorino Mendes afirma katak programa Naroman ba Suku to’o ona iha Suku Rotutu, maibé oinsá abitante sira bele sente naroman bainhira seidauk asesu eletrisidade. “Programa Naroman ba Suku to’o mai ona, maibé ahi naroman ne’e, ami uza jeradór, mina laiha, ami ba hola iha Same Villa hafoin tula ho karreta mai, eletrisidade lakan de’it iha villa no suku izoladu sira seidauk hetan asesu”, dehan nia liuhosi diálogu komunitáriu ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis “Akara”, sábadu ne’e. Aleinde ne’e, ba problema estrada, nia husu ba Governu atu tau-matan, nune’e povu bele asesu estrada iha Rotutu. “Governu tenke tau-matan hodi rezolve problema estrada, atu povu bele sente ukun an ida ne’e” salienta. Nia akresenta katak Governu tenke haree mós problema saúde, liuliu pesoál saúde iha Rotutu ne’ebé durante ne’e laiha, no mós oinsá maka Governu bele koloka pesoál saúde no hadi’a fasilidade sentru saúde iha suku ne’e. Nia husu tan ba Governu atu koloka estensionista sira iha Rotutu, nune’e bele tau-matan ba agrikultór sira hodi hadi’a produsaun agríkola. Aléinde ne’e mós husu ba Governu atu tau atensaun hodi loke sentru formasaun iha Rotutu, atu juventude sira bele asesu ba formasaun sira hodi bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste. Hatán ba kestaun hirak ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis “Akara”, promete sei transmite informasaun sira ne’e ba ministériu relevante sira hodi bele buka solusaun. EBS Gildapil Fulan Tolu La Asesu Merenda Eskolár https://tatoli.tl/2019/07/27/ebs-gildapil-fulan-tolu-la-asesu-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2019-07-27 DILI, 27 jullu 2019 - Estudante Ensinu Báziku Sentrál (EBS) iha Suku Gildapil, Postu Administrativu Lolotoe, Munisípiu Bobonaru, durante fulan tolu la asesu ba merenda eskolár. Profesór da turma EBS Gildapil, Lúcio M. de Assis, hatete alunu 347 hetan problema tanba hahú abríl to’o jullu seidauk simu osan ba merenda eskolár. “Orsamentu ne’ebé maka ami hatene sobre konsesaun mereda eskolár pur mez kada ema hetan $1.00,” katak profesór ne’e via telefónika, ohin. Nia dehan, Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) entrega orsamentu konsesaun merenda eskolár ba edukasaun munisípiu, maibé ladauk aloka ba eskola sira. “Ami hala’o eloborasaun pontu ezame mós la uza mákina komputadór, maibé hakerek ho liman”, nia dehan. Komunidade Propoin ba Governu Halakon Uma Talin iha Dalan Protokolu https://tatoli.tl/2019/07/27/komunidade-propoin-ba-governu-halakon-uma-talin-iha-dalan-protokolu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-27 ATABAE, 27 jullu 2019 — Komunidade Suku Aidaba Leten, preokupa ho kondisaun uma iha dalan protokolu Atabae to’o Batugade, ne’ebé oras ne’e iha dalan ninia maioria komunidade sei hela ho uma talin. Preokupasaun ne’e mosu tanba haree katak, tuir loloos, komunidade tenke konsistente ona no esforsu atu hadi’a uma sira tanba ema estranjeiru tama sai rai laran sempre liuhosi dalan ne’e—kondisaun ne’e sei hamosu imajen ladi’ak ba bainaka sira. Tanba ne’e, durante semináriu ne’ebé organiza hosi Irman sira hosi Kongregasaun Suster Misi Abdi Roh Kudus ne’ebé koñesidu ho “ S.Sp.S. “, Komunidade Ailok Laran, Aldeia Tasi Mean, Suku Aidaba Leten, Postu Administrativu Atabae, Munisípiu Bobonaro, sábadu (27/7), Abel Fontes  husu ba Autoridade Munisipál atu hamosu polítika ida hodi rezolve kestan sériu ne’e. Nia hateten, se Atabae sai hanesan odamatan Timor-Leste nian, maka pelumenus kondisaun uma komunidade nian presiza hadi’a, tanba ne’e husu ba Prezidente Autoridade Munisipál atu serbisu hamutuk ho Governu Sentrál, oinsá hamosu polítika ida ne’ebé bele rezolve kestaun refere. “Prezidente Autoridade tenke kria polítika ida serbisu hamutuk ho Governu Sentrál, atu uma talin sira iha estrada ibun ne’e ita sobu,” Abel Fontes hateten. Nia hatutuan, objetivu hosi sobu uma talin hirak ne’e atu kria imajen di’ak ba nasaun, tanba ne’e husu Espoza Prezidente Repúblika atu hato’o ba Governu Sentrál, nune’e pelumenus hahú hosi Tibar to’o Batugade tenke uma mutin hotu. Hatán ba preokupasaun ne’e, Espoza Prezidente Repúblika, Cidália Nobre Lopez Mouzinho Guterres, hateten nia mós preokupa ho kondisaun uma sira iha dalan protokolu, la’ós de’it iha Tibar to’o Batugade no Atabae, maibé inan nasaun ne’e mós sempre preokupa ho uma sira iha dalan protokolu iha sidade Dili. Nia hateten, iha Dili laran de’it mós kondisaun uma barak ladún di’ak ne’ebé ladún fó imajen di’ak ba nasaun, tanba uma sira iha dalan ninian de’it mós komunidade ladún preokupa atu tau matan didi’ak, pinta no hamoos. Maski simples ba, maibé pelumenus hadi’a netik, nune’e ema haree furak. ‘‘Ita kuandu sai ba ema nia rain, ita to’o iha aeroporu ne’e sempre haree buat foun. Ita nian fali, bainhira ita tuun hosi aviaun, ita haree laduun furak. Dalaruma tanba ita duni mak vontade laiha atu hadi’a ita nia kondisaun, liliu laiha polítika di’ak ba ida ne’e,” Cidália haktuir. Tuir Cidália nia observsaun katak Timor nia toman ne’e baibain gosta hamoos iha loron boot de’it, liu tiha la hamoos ona. Nia tenik, timoroan sira osan barak, maibé dala barak uza osan ne’e hodi halo lia, maibé haluha tiha atu hadi’a kondisaun moris. Asuntu importante ne’e, inan nasaun ne’e sei toma nota no sei hato’o ba Prezidente Repúblika atu bele hato’o ba Primeiru-Ministru iha sira nia enkontru semanál. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Zeferino Soares dos Santos, hateten kona-ba abitasaun, polítika Oitavu Governu Konstitusionál iha ona planu atu halo uma 4.000 iha tinan 2020 iha Dili, no mós Primeiru-Ministru husu ona ba Autoridade Munisipál sira atu aprezenta dadus kona-ba uma ne’ebé sei taka ho duut nune’e bele tama mós iha planu ida ne’e. Nia informa mós katak planu dezenvolvimentu iha tinan 2020, Governu hili Munisípiu Baucau ho Bobonaro, no iha Bobonaro sei konsentra hosi Batugade mai to’o Atabae. Xefe Suku Muapitine Husu MOP Hadi'a Estrada Hodi Fasilita Abitante Sira https://tatoli.tl/2019/07/27/xefe-suku-muapitine-husu-mop-hadia-estrada-hodi-fasilita-abitante-sira/ tatoli.tl Notísia 2019-07-27 DILI, 27 jullu 2019 - Xefe Suku Muapitine, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein, Lívio Mendes, husu Ministériu Obra Públika (MOP) atu hadi’a estrada diresaun kapitál Lospalos to’o suku Muapitine hodi fasilita abitante lori produtu lokál bá iha merkadu. Autoridade lokál ne’e dehan suku Muapitine tama iha área protejida Parke Nasionál Nino Konis Santana ne’ebé potensiál ba setór agrikultura, pekuária no turizmu komunitariu no fatin istóriku tanba besik liu foho Paicau ne’ebé líder rezisténsia luta libertasaun nasionál barak subar iha área ne’e. “Ami-nia estrada ne’e kondisaun aat tebes, kuandu iha tempu udan tahu mak nakonu,’’ Xefe Suku Muapitine, informa via telefónika ba Ajénsia TATOLI, ohin. Nia dehan, Governu ho International Labour Organization (ILO) liuhusi programa R4D ba estrada rurál hala’o ona peskiza, maibé seidauk iha resposta pozitivu. Distánsia estrada husi kapitál munisípiu (Lospalos) bá suku Muapitine kuaze kilómetru 23. Suku Muapitine kompostu husi aldeia lima ho totál populasaun 2.341 husi umakain 486. Aldeia Malahara ho totál populasaun hamutuk 558, mane 269, feto 319 ho umakain 112, aldeia Vailoro ho populasaun na’in-499, mane 253 no feto 246 ho umakain 101, aldeia Muapitine ho populasaun 443 kompostu husi mane 200, feto 243 ho umakain 96. Aldeia Lopuloho iha umakain 67 ho totál populasaun 351, mane 165 no feto 186 no aldeia Pehefito ho populasaun 540, mane 279, feto 261 ho umakain 110. Xanana Agradese Kongresista Amerikanu https://tatoli.tl/2019/07/28/xanana-agradese-kongresista-amerikanu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-28 DILI, 28 jullu 2019 – Xefe Negosiadór Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, agradese kongresista ne’ebé reprezenta Estadu Naklibur Amérika (EUA-sigla inglés), ámbitu jantár “Boas-Vindas” iha Restaurante Legendáriu, Lesidere, ohin. “Agradese vizita kongresista Amerikanu hosi Estadu no povu EUA tanba apoiu maka’as ba negosiasaun fronteira marítima”, dehan Xanana. Xanana salienta aleinde Estadu EUA nia apoiu ba delimitasaun fronteira marítima, iha mós apoiu hosi setór barak, nune’e mós apoiu Timor-Leste (TL) nian ba ukun rasik-án. Prezensa Kongresista Amerikanu hamutuk na’in hitu ho nia espoza vizita TL iha 28 to’o 30 jullu, kontinua hametin amizade no relasaun entre nasaun rua no parte ida hosi kompromisu longu prazu ba programa House Democracy Partnership. Iha fatin hanesan, Embaixadora EUA, Kathleen M. Fitzpatrick, agradese mós ba Xanana ho nia ekipa tanba simu ona delegasaun hosi Kongresista Amerikanu iha han kalan. “Ami sente onradu, tanba simu ona ami liuliu reprezentante Kongresista Amerikanu”, dehan Kathleen M. Fitzpatrick Embaixadora EUA, haktuir kongresista sira nia prezensa, balun mai ona iha 2015, enkuantu sira fila fali mai atu renova amizade no hametin relasaun entre TL ho EUA. “Ita servisu hamutuk hodi apoiu instituisaun demokrátiku sira no dezenvolvimentu ekonómiku inkluzivu ba benefísiu povu Timor-Leste no povu Amerikanu nian, ita mós hametin interese komum ba rejiaun indo-Pasífiku ne’ebé moris iha pás no bazeia ba lei”, afirma. Iha vizita ne’e, hanesan faze ida hosi kolaborasaun ne’ebé la’o hela entre programa House Democracy Partnership ho Parlamentu Nasionál hodi hatudu EUA nia kompromisu ba parseria ho TL no relasaun bazeia ba valór demokrátiku “Ami nia delegasaun hakarak ita boot sira nia Estadu Timor Leste no Estadu Unidu Amérika iha relasaun metin no exelente nafatin”, adianta. Entretantu, tuir planu, Kongresista Amerikanu sira sei hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru, Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Xefe Bankada Parlamentár no Grupu feto Parlamentár. AIFAESA Propoin Millaun $5 iha Tinan Oin https://tatoli.tl/2019/07/29/aifaesa-propoin-millaun-5-iha-tinan-oin/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 - Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun ba Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár, Institutu Públiku (AIFAESA, IP) propoin millaun $5 iha 2020. Montante ne’e atu halo investimentu iha laboratóriu no armazein ne’ebé mak AIFAESA seidauk iha to’o agora. Koordenadór AIFAESA, Abílio Oliveira Sereno, hatete bainhira Governu investe iha laboratóriu, maka orsamentu ne’e sei rekupera liuhusi inspesaun ne’ebé AIFAESA halo hodi aplika koima ba infratór sira. “Ha’u garante katak osan ne’ebé maka Governu investe ba laboratóriu la to’o tinan lima, osan sira ne’e sei filafali, kuandu laboratóriu iha no iha ona armazein ami servisu maka’as liután tanba iha ona kondisaun atu halo análize”, Abílio informa iha Matadouru, ohin. Koordenadór ne’e salienta bainhira halo apreensaun ba produtu sira ne’e, bele bá tau iha armazein (bainhira iha ona), nune’e mós laboratóriu no sansaun sira ne’ebé aplika bele hetan osan tanba hosi 2017 to’o agora hetan aplikasaun koima durante inspesaun hamutuk rihun $333. Enkuantu, daudaun ne’e sei falta armazein no laboratóriu hodi halo teste ba produtu sira ne’ebé AIFAESA apreende (foti). “Falta laboratóriu no armazein maka dezafiu maka’as ba ami”. Aléinde ne’e, difikuldade ne’ebé hasoru mak kapasitasaun ba funsionáriu sira, tanba laiha kapasitasaun difisil ba sira atu halo servisu ho efisiénsia no falta transporte no seluk tan. Arão Noé Espera Governu Indika Ema Ida Kapasidade Troka Alkatiri https://tatoli.tl/2019/07/29/arao-noe-espera-governu-indika-ema-ida-kapasidade-troka-alkatiri/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 —Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus da Costa Amaral, espera governu sei indika ema ida ho kapasidade substitui Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Marí Alkatiri, ne’ebé sei ramata mandatu iha 31 jullu. Arão dehan, asuntu ne’e kompeténsia governu nian, maibé atuál Prezidente RAEOA, Marí Alkatiri, fó sai ona katak lakohi ona kontinua mandatu no finaliza de’it mandatu to’o 31 jullu. Lei Fó Dalan Arsenio Bano Lidera RAEOA Prezidente RAEOA Foun Liu De’it Hosi Deliberasaun KM Kona-ba Mandatu iha RAEOA, Alkatiri Hakerek Ona Karta ba PM Taur Nia fiar governu sei foti desizaun justu, tanba programa Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) iha RAEOA la’ós ba tinan lima de’it. “Oé-Cusse hetan tratamentu espesiál iha konstituisaun, hanesan mós Ataúro. Ha’u fiar governu sei foti desizaun justu. Sei indika ema ida ho kapasidade di’ak, para kontinua programa ida ne’e,” Arão Noé ba jornalista sira, iha Parlamentu Nasionál, segunda ne’e. Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e, hateten desizaun governu nian oinsá, depende ba sujestaun no opiniaun ne’ebé Marí Alkatiri rasik aprezenta ona ba Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak. “Ha’u lakohi interfere órgaun seluk nia kompeténsia,” katak Arão. Aula Mamuk, Governu Sei Deside Destinu Klase Paralelu UNPAZ Suai https://tatoli.tl/2019/07/29/aula-mamuk-governu-sei-deside-destinu-klase-paralelu-unpaz-suai/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 COVALIMA, 29 jullu 2019 — Oitavu Governu Konstitusionál liuhusi Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos informa katak bazeia ba metodolojia ne’ebé Ministériu Edukasaun kria ona, nia parte sei foti desizaun ida rigiroza atu deside taka ka lae atividade ensinu aprendizajen ne’ebé klase paralelu UNPAZ (Universidade da Paz) realiza iha Santa Rosa, Suai, Munisipiu Covalima. Tanba ne’e Governu kria ekipa ida tuun ba baze hodi haree indikadór no sasukat sira oinsá institusaun Ensinu Superiór ida ezerse ninia ensinu aprendizajen ne’ebé tenke bazeia ba kritéria sira ne’ebé Governu fó sai. “Tan ne’e mak ami mai ho ekipa ida para haree indikadór ka sasukat sira ne’e. Instituisaun Ensinu Superiór ida atu ezerse ninia ensinu aprendizajen tenke prienxe uluk kritériu hanesan lisensiamentu, rekursu umanu, kurikúlu, fasilidade, laboratóriu, biblioteka no lian ne’ebé utiliza. Maibé, iha ne’e (Suai) ami la hasoru malu ho estudante inklui dosente sira,” dehan Ministru Esnsinu Superior Siénsia Kultural (MESSK), Longuinhos dos Santos, ba Ajénsia TATOLI liuhusi entrevista iha aula paralelu UNPAZ, Santa Rosa, Suai, iha semana kotuk. Governu deside planu hodi mai halo fiskalizasaun ba klase paralela ne’e, nia dehan, tanba bazeia ba sira-ninia orariu ne’ebé públika ona iha kuadru avizu inklui iha aula laran. Maibé, tuir nia, bainhira governu mai halo fiskalizasaun nein dosente ka estudante ida marka prezensa. “Ha’u mai atu haree direta prosesu klase paralelu ne’e maibé sira laiha. Maibé kuandu ita haree iha kuadru avizu ne’ebé sira taka ona oráriu ensinu aprendijazen ne’e hahú husi segunda to’o sesta. Entaun iha kinta to’o sabadu, ha’u iha Suai para akompaña sira-nia estudante no dosente sira nein ida mai. Entaun ha’u konsidera sira la kumpri oráriu sira ne’e,” tenik Ministru Longuinhos. Tanba ne’e, nia deklara, Governu iha ona alternativa sei halo analiza ho indikadór sira ne’ebé iha ona no sei bolu direta Universidade ka reitór ne’ebé iha responsabilidade hodi loke klase paralelu ne’e hafoin Governu sei foti desizaun. DNTT Husu Labarik Prevene Lori Motor Ho Karreta https://tatoli.tl/2019/07/29/dntt-husu-labarik-minoridade-prevene-lori-motor-ho-karreta/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 Jullu 2019 - Xefe Departamentu  Tráfegu  husi Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT), João Eugénio da Silva, apela ba labarik sira, hahú husi tinan 16 ba kraik atu labele lori motor hoo karreta. “Ami husu ba inan aman atu Kontrola oan sira ne’ebé sei iha minoridade atu labele lori motor ho karreta, enkuantu seidauk iha karta lisensa ka Sim ” João da Silva ba Ajénsia Tatoli, iha nia servisu fatin, Balidi, ohin. João da Silva esplika ba sira ne’ebé maka atu  lori karreta ho motor tenke ho tinan 17 ba leten, maibé uainhira ho idade minor maka lori, entaun tenke ho rekomendasaun mai DNTT atu bele hatene kuandu halo operasaun. “Ha’u hanoin kontrolu maka tenke hosi inan aman atu  labele autoriza oan sira ne’ebé maka daudaun seidauk atinje idade 17, inan aman  labele fó motor hodi lori ho ida ne’ebé seidauk to’o” salienta. Atu prevene labarik sira ho idade minoridade hodi lori karreta ho motor maka DNTT kontinua halo nafatin sosializasaun hodi fó hanoin ba alin sira atu labele lori veíkulu. Molok Husik Oé-Cusse, Autoridade RAEOA Realiza Jantár Konfratenizasaun https://tatoli.tl/2019/07/29/molok-husik-oe-cusse-autoridade-raeoa-realiza-jantar-konfratenizasaun/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 OÉ-CUSSE, 29 jullu 2019 —Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) fó sai ona karta konvite atu hala’o serimónia jantár konfratenizasun. Konvite ne’ebé Agência Tatoli asesu, ohin, ho númeru referénsia SS-RAEOA E ZEESM TL/ADM/VII/2019/01, ho konteúdu jantár hamutuk ho Prezidente RAEOA, Dr. Marí Bim Amude Alkatiri, relasiona ho mandatu Prezidente Autoridade RAEOA-ZEESM TL ne’ebé determina iha loron 30 jullu 2019. Kona-ba Mandatu iha RAEOA, Alkatiri Hakerek Ona Karta ba PM Taur Alkatiri: ‘‘Oé-Cusse iha Ha’u-Nia Fuan’’ Ho nune’e, molok husik Autoridade RAEOA-ZEESM TL, Prezidente Autoridade RAEOA ne’e konvida entidade hotu atu partisipa iha iha jantár konfratenizasaun ne’ebé sei realiza iha tersa, 30 jullu 2019, tuku 15.00 otl, iha Ponte Kais Oebau, Oé-Cusse. Konvite ne’e fó sai iha Sub-rejiaun Pante Makassar, RAEOA, iha loron 29 jullu 2019, ne’ebé asina hosi Sekretáriu Rejionál Adjuntu Prezidente Autoridade Apoiu Koordenadór Área Edukasaun, Sosi’al no Administrasaun, Arsénio Paixão Bano. Iha karta konvite ne’e mós sita katak RAEOA-ZEESM ne’e harii bazeia ba Lei Númeru 3/2014, 18 juñu. Rai-Hún Mutin Sa’e Daudaun Ona https://tatoli.tl/2019/07/29/rai-hun-mutin-sae-daudaun-ona-xiv/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 — “Ami kontaktu malu kada loron liuhusi telefone. Ami hein komandu husi Xanana. Ami kuitadu tebes tanba Indonézia seidauk fó liberdade ba Xanana. No ami mós hein desizaun husi Indonézia atu fó liberdade ba Xanana”. Situasaun iha prosesu atu hala’o Konsulta Populár 30 Agostu 1999, hanoda ho hahalok violénsia, terór no intimidasaun ba populasaun sira husi membru milísia pro-autonomia, membru militár (TNI-Tentara Nasional Indonesia) no membru polísia (BRIMOB-Brigade Mobil) Indonézia sira ne’ebé halo povu [grupu] pro-indepedénsia sira moris iha presaun no opresaun nia laran. Hahú husi fulan Fevereiru to’o mai iha fulan Agostu (1999) nia hahú, membru milísia sira domina iha fatin-fatin. Grupu pro-independénsia nia emar sira barak mak moris iha trauma nia laran. Entre, atu ezerse sira-nia direitu atu ba vota ka lalika ba vota, tanba hetan presaun husi milísia pro-autonomia sira. Sira, membru pro-independénsia, hanesan hamriik hela iha kruzamentu ida klaran, hakarak ba vota hodi simu “Autonomia” ka rezeita “Autonomia”. Povu Timor-Timur ne’ebé moris hela iha vila laran, sira hotu hakuak esperansa ida hodi hein no hein. Bainhira mak membru Falintil sira ne’ebé daudaun ne’e halo hela akantonamentu iha Uai Mori, Viqueque, ne’e bele hamriik hala’o asaun hasoru membru milísia sira ne’e kruel, oho ema, no terror ema ne’e? “Ami lakohi funu. Maibé sira tenke hanoin didi’ak katak durante tinan 23 ami iha ne’e, ami la halo KKN. Entaun, milísia hakarak halo funu, sira tenke hanoin maduru liután kona-ba benefísiu husi funu ne’e rasik. Se sira hakarak halo funu, ami sei husu ba ONU atu hasoru sira. Ami sei sa’e foho tutun no natoon hamriik haree de’it sira. Tanba prosesu agora ne’e kompeténsia ONU nian,” dehan Vise Komandante Falintil, Taur Matan Ruak, ba jornalista Kompas liuhusi entrevista iha fatin Akantonamentu, Uaimori, Viqueque, Tersa (10 Agostu 1999) dadersan. Taur Matan Ruak, Aswa’in ka “Assanami” foinsa’e ida husi Baguia/Baucau ne’e moris hamutuk ho Falintil sira uainhira nia foin halo otas (idade) 20. Idade ida nurak tebes. Maske nia eskola to’o de’it iha Eskola Primária IV klase, maibé ninia espiritu lideransa ne’ebé ás, lori nia sai Wakil Kepala Staf Falintil (1984), Kepala Staf Falintil (1993). Iha tinan 1997 sai CPM (Conselho Politica Militar) no Falintil foti nia sai Vise Komandante Falintil no kaer nafatin kargu sai Kepala Staf Falintil. Tuir mai, atu refleta komemorasaun Loron Konsulta Populár ba dala-20 (30 Agsotu 1999-30 Agostu 2019), Ajénsia TATOLI hatuun hikas rezultadu entrevista ne’ebé hala’o husi jornalista Kompas ( CM Rien Kuntari; Foti husi Livru TIMOR TIMUR Satu Menit Terakhir, Catatan Seorang Wartawan ), iha Kuartél Boot Falintil, Uai Mori, Viqueque, Tersa (10/8/1999) dadersan, iha situasaun simples, haksolok, nomós nakonu ho amizade. Oinsá preperasauan Falintil nian atu hasoru Konsulta Populár? E…preparasaun atu ba Konsulta Populár ne’e, loloos ne’e husi UNAMET [mak prepara], Governu Indonézia no Governu Portugal. Ami só fó kontribuisaun hodi harii kamp-kamp hanesan ne’e. Signifika halo akantonamentu? Sim. Maibé, loloos ne’e akantonamentu ne’e la presiza atu halo, tanba ninia alternativu ne’e ida de’it, tropa militár Indonézia tenke dada-sai husi Timor-Timur. Se lae, funu sei la’o nafatin. Ita la tenke rai [entrega] kilat durante militár Indonézia sei iha ne’e (Timor-Timur). La’ós Governu Indonézia dada-sai tiha ona sira no troka ona ho polísia? Ha’u Jeneral Falintil, ha’u hatene liu ida ne’e. Ha’u kuñese liu sira duke Ita-Boot. Ha-ha-ha. Se nune’e, tuir Ita-Boot, sei iha pursentu hira TNI (Tentara Nasional Indonesia) iha Timor-Timur? Husu de’it ba Pangdam IX Udayana Mayjen Adam Damiri no Danrem (Komando Rayon Militer) Tono Suratman, militár hira mak sei iha Timor-Timur. Sé loos mak sai Falintil nia funu-balun? Ami la halo funu kontra komunidade Timor-Timur. Ami só halo funu kontra militár Indonézia. To’o oras ne’e seidauk iha kilat musan ida husi milísia sira tiru Falintil. Sira só oho de’it komunidade sira iha vila laran. To’o biban ne’e nunka akontese. Maibé rona katak, Falintil sempre halo barullu [muturabu]? Loos duni. Maibé, hafoin funu ramata, ami prontu lori problema ne’e ba iha Tribunál Internasionál atu responsabiliza ami-nia hahalok no Idonézia nia hahalok. Se dehan katak Falintil la halo sala ida, signifika ha’u bosok. Iha ona tada katak sei akontese no sei la’o ba ne’ebá? Ramos Horta hato’o ona ezijénsia [prosedimentu] ba jenerál Indonézia sira. Militár Indonézia mós iha oportunidade atu hato’o ezijénsia ba Falintil lori ba Tribunál Internasionál, no ami sei responde ida ne’e. Ha’u kuñese Indonézia, liu-liu sira-nia militár. Ha’u hahú halo funu iha idade 20. Agora maizumenus ha’u halo ona idade 40. Ha’u hasoru malu ona ho militár Indonézia barak. Iha tinan 1983, durante fulan tolu iha Dili, iha kontaktu dame nian, ha’u hasoru Zaky Anwar, William da Costa, no iha périodu seluk tan. Ha’u kuñese sira ho kategoria tolu, mak Oho-dór, na´uk-teen, no bosok-teen. Ninia signifika saida? Ita-boot bele husu direta ba komunidade kona-ba militár Indonezia sira-nia hahalok ho kategoria tolu ne’ebé ha’u temi iha leten ne’ebá ne’e. Se ha’u konta istória ne’e bele han tempu kle´ur liu. Tanbasá mak sira bosok, no sira oho ema, no tansá sira na´uk, afinál sira halo ida ne’e hasoru komunidade Timor-Timur. Ha’u husu deskulpa, ha’u só ko’alia nune’e de’it, tanba se ha’u konta-tuir buat hirak ne’e hotu, sei han tempu naruk liu. Se hakarak hatene istória militár Indonézia nian, ba hale´u fatin sira iha Timor-Timur laran tomak, komunidade sei konta-tuir buat ne’ebé loos no loloos ba Ita-Boot. Karik Pro-Independénsia manan, oinsá kona-ba hahalok no programa husi Falintil? Programa kona-ba atu harii Governu mesak, ida ne’e direitu Governu ne’ebé atu harii. Ha’u laiha kompeténsia atu halo programa kona-ba governu nian. Governu Tranzisaun mak sei ko’alia no deside forma Govenu Timor-Timur ne’e oinsá iha loron aban nian. Karik Falintil sei tuun no sai povu baibain? Se Governu Timor-Timur forma [harii] ona, ami sei entrega kilat no tuun ba vila laran, atu moris kahor ho komunidade [povu] no sai agrikultór, halai natar no halo to´os. (ho hamnasa) Ami la hakarak tuba-netik ( mempertahankan ) militár iha Timor-Timur, ami hakarak demiliterizasaun. Ami ne’e sai militár tanba Indonézia.  Ami sei tuba-netik nasaun ida lahó militár. Maibé, demiliterizasaun sei akontese se funu ne’e ramata ona, no ami sei harii nasaun ida ne’ebé sei iha polísia de’it. Ba oin, oinsá relasaun entre Timor-Timur ho Republika Indonézia (RI)? Ami tuba-netik ( mempertahankan ) nasaun ida ne’ebé demokrátiku. No, demokrásia ne’ebé agora daudaun la’o iha Indonézia ne’eba ne’e, inderetamente, tanba ami maka hanorin ba sira. Tanba sira uluk ne’e fiar [hahí] sistema ka iha rezime ditadura (dictator) ida-nia okos. Ha’u-nia alin-feto ida kaben ho ema Indonézia husi Manado. Entaun ha’u iha maun-alin Indonézia. (ha-ha-ha) Entaun entre povu Indonézia ho povu Timor-Timur ne’e laiha problema. Ha’u hanoin hela, karik atu hola-feto ema Indonézia, sira-nia isin kaber no mamar. Indonézia parte ne’ebé mak Ita-Boot hakarak? Agora se autonomia mak manan saida mak Falintil sira halo? Se ezemplu komunidade Timor-Timur demokratikamente hakarak hili autonomia, ami sei tuun, entrega kilat no sai povu baibain. Maibé, ha’u la fiar komunidade [povu] Timor-Timur sei hili autonomia. (ha-ha-ha) Tanbasá mak Ita-Boot fiar-án loos? Durante tinan 24 ne’e ha’u kuñese loloos povu Timor-Timur. Komunidade Timor-Timur hakarak ukun rasik-án, sira lakohi integrasaun. Se komunidade Timor-Timur simu autonomia ka integrasaun, ami sei la moris to’o ohin loron, tanba sasan kona-ba lojístika nian sira ne’e ami iha, mai husi komunidade no povu sira husi no hela iha vila laran (sidade). ( Rona manu kokorek). Maibé ha’u haree hetan resivu hatama osan ne’ebé asina husi Falur Rate Laek, ne’ebé halo ho obrigatoriumente? Husu direta de’it ba povu karik Falintil obriga sira ka lae. Tanbasá mak Falintil la rejistu ba Konsulta Populár? Ami sira ne’e hotu laiha ema ida mak ba rejista-án. Ha’u mós la tuir rejistrasaun. Rejiaun hotu-hotu laiha ema ida mak tuir rejistu. Tanba sira ne’ebé rejistu ne’e barak liu no liu tiha ona, no ami manan tiha ona. Tanba saida mak ami tenke tuun no rejistu? (ha-ha-ha) Ami la presiza tan ona atu rejistu. Sifnika Ita-Boot la uza Ita-Boot nia direitu? Ita-nia direitu ne’e, se ezemplu komunidade hili tiha ona, ne’e loos ona. Ida ne’e mós ami-nia direitu hotu. Se ita rejistu, no se ezemplu la hili integrasaun, ida ne’e ita lakon. Entaun hanesan de’it, tanbasá mak ita tenke tuun tan atu rejistu. (ha-ha-ha) Maibé, ami lakohi rejistu tanba ta´uk milísia dehan fali ami mak obriga komunidade atu rezeita autonomia. Atu nune’e, di’ak liu komunidade [povu] Timor-Timur mak hili. Ha’u komanda ba Falintil hotu, la presiza tuir rejistu. Rona katak autotomia lakon, sira prontu atu funu. Oinsá Ita-Boot nia komentáriu? Ami lakohi funu. Maibé sira tenke hanoin didi’ak katak durante tinan 23 ami iha ne’e, ami la halo KKN (Kolusaun, Korupsaun no Nepotizmu). Entaun, milísia hakarak halo funu, sira tenke hanoin maduru liután kona-ba benefisiu husi funu ne’e rasik. Signifika Falintil sei la responde? Se sira hakarak halo funu, ami sei husu ba Organizasaun Nasoens Unidas (ONU=PBB) atu hasoru sira. Ami sei sa’e ba foho tutun no natoon haree de’it sira. Tanba prosesu agora ne’e kompeténsia ONU nian. Karik Falintil sei duni-sai milísia? DANRAMIL na’in rua ne’ebé agora sei iha Timor-Timur ne’e uluk oho Falintil nia família barak. Maibé uainhira sira fila fali mai, ami simu ho di’ak. Membru Falintil agora hira, se hira no karik “off the record”? Laiha segredu ba ami, maibé ami-nia forsa no kbiit liuhusi ema 50 hanesan Tentara Nasionál Indonézia (TNI) sira halo predisaun. Iha fatin akantonamentu ne’e de’it maizumenus ema 500-600, ne’e ba Rejiaun I no III nian de’it. Se hakarak hatene buat hotu no loloos, Ita-Boot bele la’o hadulas Timor laran tomak liliu ba haree rejiaun seluk no haree-rasik ho matan.  (Falintil iha rejiaun haat- red ). Forsa kilat nian husi Falintil ne’e oinsá? Kestaun totál kilat nian, militár Indonézia hatene barak liu. Kilat lolon hira mak lakon, karik sira hatene ho di’ak tebes (ha-ha-ha). Se imi kaer membru TNI, depois imi halo saida ba sira ne’e? Iha balun ne’e ema oho no ami foti tiha sira-nia kilat sira ne’e, balun ami kaer moris de’it, ami foti sira-nia kilat no ami husik sira livre fila fali ba sira-nia fatin. Uluk liu iha ema na’in rua husi Marineiru VIII ne’ebé hela hamutuk ho ha’u, ida naran Edy husi Surabaya, no ida husi Ambon, naran Pardaus. Sira-na’in rua hela hamutuk ho ha’u husi tinan 1979 no foin daudaun mak ha’u haruka sira ba entrega-án (rende). To’o ohin loron sira-na’in rua sei moris no sei haruka no fó komprimentus ba ha’u. Ha’u rona katak membru KOPASSUS mós iha ne’e? Laiha membru Kopassus, maibé iha ne’e mak sarjentu (sersan) na’in rua. Sira, Danramil Manatuto, sarjentu ida tan husi Viqueque no ida seluk tan mak Wakil Danramil husi Alas (Manufahi), sira-na’in tolu (3) sei iha ne’e. Husi Viqueque no Manatuto, sira halai no entrega-án ba Falintil tanba sira hetan ameasa husi sira-nia maluk (TNI=Tentara Nasional Indonesia) sira. Nia juventude Timor-Timur no timoroan. Sudirman ne’e ninia naran kódigu ka naran revolusionáriu. Ho akantonamentu iha fatin hanesan ne’e la perigu ba Ita-Boot sira-nia moris? TNI (Tentara Nasional Indonesia) fó poder husi ONU (Otganizasaun Nasoens Unidas) atu asegura no kuidadu dame. Se sira to’o atake ami iha fatin akantonamentu ida ne’e, oinsá sira-nia responsabilidade? Karik, Ita-Boot iha komunikasaun ne’ebé la’o di’ak tebes? Sim, ami iha telefone satelite hamutuk hitu (7), no ami mós asesu no hetan beibeik notísia ka komunikasaun liuhusi internete. Telefone satelite ne’e hetan husi ne’ebé? Ai, hola husi Japaun no Austrália. Agora Indonézia hahú fa´an iha tinan ida ne’e, maibé ami iha tiha ona telefone satelite iha tinan kotuk. Ita-Boot riku tebes. Osan ne’e hetan husi ne’ebé? Relasaun ho Xanana oinsá? Ami kontaktu malu kada loron liuhusi telefone. Ami hein komandu husi Xanana. Ami kuitadu tebes tanba Indonézia seidauk fó liberdade ba Xanana. No ami mós hein desizaun husi Indonézia atu fó liberdade ba Xanana. Karik Ita-Boot mós akompaña dezenvolvimentu TNI (Tentara Nasionál Indonézia) husi internete? La importante liu ba ha’u atu akompaña dezenvolvimentu TNI nian. Ida ne’ebé importante liu ba ita atu akompaña prosesu Timor-Timur ba oin ka ba loron aban nian. Inklui operasaun TNI nian? Se kestaun kona-ba operasaun TNI nian, ida ne’e ami akompaña hela de’it. Sira hala’o operasaun iha ne’ebé de’it, ami hatene uluk ona. Violénsia [muturabu] ne’ebé akontese iha vila laran, duun beibeik ba Falintil sira mak iha oin… Ha’u la fó komentáriu kona-ba ida ne’e, tanba orsida ema dehan ha’u julga sira. Mak di’ak liu Ita-Boot husu direta de’it ba komunidade no sira sei hato’o lia-loos kona-ba sé mak sala no sé mak loos. Se [funu] hotu ona, [Ita-Boot] hakarak fila fali ba Baucau? Ha’u sei “semo” uluk iha anin [lalehan] leten. Semo hale´u teritóriu Timor laran tomak? "Kooperativa Agríkola Ho Peska La Ativu" https://tatoli.tl/2019/07/29/sekoop-sublina-kooperativa-agrikola-ho-peska-la-ativu/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 – Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKOOP), Arsénio Pereira, subliña dadus hosi Diresaun Nasionál Kooperativa (DNK) hatudu katak durante ne’e kooperativa agríkola ho peska la la’o, enkuantu kooperativa kréditu uniaun hamutuk 39 maka durante ne’e ativu. “Tuir dadus hosi Diresaun Nasionál Kooperativa, hatudu kooperativa agríkola ho peska la la’o maibé kooperativa kréditu uniaun hamutuk 39 maka durante ne’e ativu” informa SEKOOP, Arsénio Pereira ba Ajénsia Tatoli, iha nia servisu fatin, Fomentu, ohin. Tanba ne’e, SEKOOP halo ona fortalesimentu ba kooperativa sira, liuliu intervensaun finanseira hodi apoia atividade kooperativa sira iha Timór laran tomak. Nune’e, SEKOOP aloka ona millaun $1.8 ba kooperativa sira liuhosi transferénsia públiku, hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019. “Ami halo ona akordu ho kooperativa hamutuk 11 no ami halo ona transferénsia osan millaun $1 resin ba kooperativa ne’ebé foku ba produsaun agríkola” relata. Ba kooperativa uniaun sira, SEKOOP kria ona ekipa ida hodi halo avaliasaun ba proposta sira, hafoin deside hodi fó apoiu, enkuantu kooperativa ne’ebé SEKOOP rejista iha tinan ne’e hamutuk 195. Tama ASEAN, Akadémiku UNITAL: "Ita Hotu Tenke Esforsu Aan" https://tatoli.tl/2019/07/29/tama-asean-dekanu-unital-ita-hotu-tenke-esforsu-aan/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 - Akadémiku Universidade Oriental Timor Lorosa´e (UNITAL), Fakuldade Siénsia Sosiál no Polítika (FISPOL), Departamentu Relasaun Internasionál hateten katak bainhira Timor-Leste tama ba ASEAN (Oganizasaun Sudeste Aziátiku-sigla inglés), governu tenke iha planu, liga ba pilar ASEAN hanesan ekonomia, seguransa no sósio-kultura. “Bainhira ita tama ba membru ASEAN, primeiru haree mós ba ita-nia ambiente, klaru ita-nia naran tama ona iha ne’ebá (ASEAN) mas tenke realiza situasaun polítika (pilar ASEAN) iha rai laran, tenke ita haree didi’ak, ami akadémika fó komentáriu; planu, polítika, maka’as iha governu sira,” hateten Xefe Departamentu, Domingos Loe Soares, ba Ajénsia TATOLI, iha nia kna’ar fatin, Kampus UNITAL, Becora, Dili, segunda (29/07/2019). Nia reforsa tan, bainhira Timor-Leste sai ona membru ASEAN, primeiru tenke iha planu, hanesan akadémiku, preparasaun ba ida ne’e, aban bainrua tenke hare’e ba dezenvolvimentu. “Konstribuisaun hosi akadémika iha universidade, hosi fakuldade sempre halo semináriu, ne’e mós hanesan atividade akadémika, ligasaun mós ba iha estájiu hare’e liubá iha prátika diplomátika”. Akadémiku ne’e realsa, frakeza ita tenke evalua, tenke haree ambiente no mós situasaun polítika ita nian. “Ambiente ne’e hanesan, iha nasaun hanesan Filipina, Indonézia, ita hare’e sira-nia ambiente mudansa maka’as, mais ita nian ladún, ita nian mudansa mas iha Dili de’it, fatin seluk la’e”. “Ida seluk situasaun polítika, ita-nia burokrasia hanesan boot liu, hothotu tau hamutuk iha Dili de’it, kona-ba autonomia lokál seidauk realiza lós. Entaun, buat hothotu tenke iha kapital, ida ne’e sai hanesan ita-nia frakeza, ho ida ne’e aban bainrua, ita atu sai membru ASEAN ita tenke halo evaluasaun maka’as,” hatutan Xefe Departamentu, Domingos Loe Soares. Xefe departamentu ne´e konsidera, difikuldade ne’ebé ita hasoru dezde uluk até agora ita seidauk tama ba ASEAN, primeiru ambiente, ekonomia, akadémika. “Parte ekonomia polítika, ita hare’e ba iha parte exportasaun no importasaun, tanba agora ne’e ita garantia ba rai li´ur, ita rasik la iha property (propriedade) indústria boot, neéebé hothotu ita garantia ba iha rai li´ur. Entaun, iha ne’e tenke esforsu; governu no ita hotu tenke esforsu aan para dezenvolve atu halo mudansa la’is,” nia fó hanoin. Tanba ne´e, Xefe Departamentu Relasaun Internasionál UNITAL, Domingos Loe Soares sujere ba governu katak se bele redús ita-nia burokrasia para servisu hotu bele la´o di´ak. Nune´e mós sujere katak serbisu hotu labele sentraliza de´it iha Dili, Kapitál Timor-Leste. “Se bele governu bele loke kampu traballu liliu autonomia lokál, implementa di’ak, ne’e ida-idak haree nia autonomia atu kompete, sai membru ASEAN, asegura la´is,” katak xefe departamentu ne´e. Vizita Kongresista Amerikanu, Fortalese Kooperasaun Institusionál https://tatoli.tl/2019/07/29/vizita-kongresista-amerikanu-fortalese-kooperasaun-institusional/ tatoli.tl Notísia 2019-07-29 DILI, 29 jullu 2019 —Vizita Kongresista hosi Estadu Unidu Amérika (EUA) mai Timor-Leste (TL), fortalese liu-tan kooperasaun ho Parlamentu Timor-Leste. Vizita ne’e hahú hosi 28 to’o 30 jullu 2019. Delegasaun ne’e iha ema na’in-sia (9) hanesan, akompañadu hosi espoza kongresista na’in-neen (6), asesór na’in-neen (6) no seguransa pesoál na’in-lima (5). Delegasaun Kongresista ne’e lidera hosi David Price ho nia espoza Lisa Price, Vern Buchanan ho nia espoza Sandy Buchanan, Susan David ho nia espoza Steven Davis, Gerry Connolly, David Cicilline, Nean Dunn akompaña hosi membru família Leah Dunn. Delegasaun hosi EUA ne’e vizita Biblióteka iha Parlamento Nasionál, hala’o reuniaun ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus da Costa Amaral, prezidente kada bankada Parlamentár, Grupu Amizade Parlamentár no Grupu Feto Parlamentár. Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus da Costa Amaral, agradese ba vizita ne’e, hodi hametin liu-tan kooperasaun entre Timor-Leste ho EUA. Tanba, durante ne’e, kooperasaun di’ak tebes no apoia barak ona dezde restaura independénsia iha 2002. “Vizita ida ne’e oinsá atu fortalese kooperasaun institusionál entre Parlamentu Timor-Leste ho Parlamentu Amerikanu. Ami kria tiha ona grupu parlamentár ida. Hein katak sira bele konkretiza, nune’e kontaktu amizade ne’e la’ós de’it ba instituisaun ho instituisaun, maibé bele ko’alia mós iha konteksu tékniku,” Arão Noé, ko’alia hafoin hala’o reuniaun ho delegasaun hirak ne’e, iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e. Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e hein katak vizita ne’e bele fortifika liu-tan kooperasaun no bele lori konfiansa ba governu Amérika atu kontinua programa MCC (Millenium Challenge Corporation) lori moris di’ak ba Timor-Leste. Durante vizita mai Timor-Leste, delegasaun refere ko’alia kona-ba fortalesimentu intituisionál, apoia hosi EUA ba PN liuhosi IRI/USAID, ko’alia mós kona-ba fortalesimentu relasaun entre Kongresista Amerikanu no Parlamentu Timor-Leste, ko’alia kona-ba importánsia manutensaun ne’ebé apoia hosi doadór sira. Asuntu seluk ne’ebé kongresista hirak ne’e ko’alia mak situasaun polítika atuál Timor-Leste nian, relasaun entre órgaun soberania iha TL, reforma justisa, perspetiva TL nian adezaun ba ASEAN, programa defeza hosi EUA, ko’alia mós kona-ba prosesu dezenvolvimentu ba setór privadu hodi mellora ambiente negósiu no ikus liu ko’alia kona-ba Parlamentu Nasionál kria kuadru jurídiku ne’ebé nesesáriu. Artista Seniór Timoroan Haat Eleitu Reprezenta TL Kompete Iha “Golden Memories Asia 2019” https://tatoli.tl/2019/07/30/artista-senior-timoroan-haat-eleitu-sei-reprezenta-tl-iha-golden-memories-asia-2019/ tatoli.tl Notísia 2019-07-30 DILI, 30 jullu 2019 — Na’in ba Programa ba Brand Gomes Asia iha Indosiar liuhusi Koordenadór Dangdut Academy Asia-5 (DAA-5) no Golden Memories Asia 2019, ohin, ofsialmente anunsia rezultadu avaliasaun juri no naran sira ne’ebé eleitu hodi reprezenta Timor-Leste iha kompetisaun “Golden Memories Asia 2019” iha Jakarta-Indonézia. “Hanesan na’in ba programa ba brand Gomes Asia, no fó atensaun ba sujestaun husi juri ne’ebé halo avaliasaun ba audisaun, maka tuir mai ne’e desizaun naran sira husi kontestante Gomes Asia ne’ebé reprezenta Timor-Leste mak hanesan; Antonio Tonny Pereira, Cidalia Gonçalves Borges, Francisco Guterres (Chico Ramelau) no Jaime Mau Fatin (Abitu Gama),” dehan Koordenadór  Dangdut Academy Asia-5 (DAA-5) no Golden Memories Asia TL, Jerente ETO+, Edmundo Freitas Lopes, ba Ajénsia TATOLI lihusi entrevista iha nia knaar fatin, Bairo Pite, Hudi Laran, Aimutin, Dili, tersa (30/7/2019). Kontestante Gomes Asia ne’ebé eleitu, nia hatutan, sira hirak ne’e tenke iha ona Jakarta-Indonézia iha Domingo (25 Agsostu 2019) atu tuir atividade lubun no tuir treinamentu. Programa LIVE ON Golden Memories Asia 2019, tuir planu,  sei hahú no ramata iha 1 Setembru-17 Outubru 2019. Faze audisaun ba Golden Memories Asia 2019 iha Timor-Leste hala’o iha 18 Jullu 2019 iha studio ETO+ TV. Iha audisaun ne’e juri husi Indosiar, Ekin Gabriel Surbakty no Linda Wibisono inklui camera person, Nia Satifahandayani, mak halo avaliasaun direta ba konkorente sira. Entretantu, nia informa, rezultadu ba avaliasaun Dangdut Academy Asia-5 (DAA-5) sei anunsia iha fulan Agostu nia laran ka fulan Agostu nia rohan. Nia dehan, husi konkorente na’in haat ne’ebé eleitu hodi reprezenta Timor-Leste ba kompteisaun Golden Memories Asia 2019 iha Indonézia ne’e, iha konkorente husi artista seniór TL no ema sira ne’ebé iha hoby kanta hamutuk ema 20 resin mak tuir audisaun refere. “Parabéns ba konkorente na’in haat ne’ebé eleitu, Tony Pereira, Cidalia Goncalves, Abito Gama no Shico Ramelau. Hein katak, imi-na’in haat bele hamorin Timor-Leste nia naran iha kompetisaun Golden Memories Asia 2019. Parabens!”. Edit Sávio no António Vega Fila Hikas ba Boavista https://tatoli.tl/2019/07/30/edit-savio-no-antonio-vega-fila-hikas-ba-boavista/ tatoli.tl Notísia 2019-07-30 DILI, 30 jullu 2019 —Klube Boavista FC kontratu hikas nia jogadór prinsipál rua ne’ebé oras ne’e joga iha klube seluk. Jogadór rua ne’e mak hanesan Edit Sávio no António Vega. Edit Sávio iha jogu primeira volta joga iha Assalam FC no António Vega iha primeira volta ba tiha estranjeiru no foin fila hikas mai Timor. Diretór Verifikasaun no Lisensa LFA, José Carvalho, hatete jogu primeira volta Boavista rejista jogadór hamutuk ruanulu de’it. Tanba ne’e, iha segunda volta, Boavista iha dureitu atu aumenta tan jogadór. “Boavista iha jogu primeira volta sira-nia jogadór uituan de’it. Entaun, sira iha direitu atu aumenta sira-nia jogadór to’o iha lista ne’ebé Diresaun Verifikasaun hasai ona,” tenik José Carvalho liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha sede LFA, Bairro Formosa, ohin. Iha sorin seluk, jogadór António Vega ba Agência Tatoli, hateten nia sente kontente fila hikas hamutuk ho Boavista iha époka ida ne’e. “Dala ida tan ha’u mai hamutuk nafatin ho Boavista. Iha tinan kotuk ha’u hamutuk ho Boavista ami konsege sai kampiaun. Ha’u la promete maibé ba oin ha’u koko atu reforsa ekipa ne’e sai kampiaun dala ida tan,” dehan António. Fó hanoin fali, iha tinan 2017, bainhira Vega hamutuk ho Karketu Dili FC, konsege lori ekipa refere sai kampiaun. Enkuantu, iha tinan 2018, nia hamutuk ho Boavista konsege lori ekipa refere sai kampiaun. Laiha Koordenasaun, Alkatiri Konsidera Ekipa Tranzitóriu Hanesan Surpreza https://tatoli.tl/2019/07/30/laiha-koordenasaun-alkatiri-konsidera-ekipa-tranzitoriu-hanesan-surpreza/ tatoli.tl Notísia 2019-07-30 DILI, 30  jullu 2019 —Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Marí Alkatiri, konsidera vizita hosi Ekipa Tranzisaun governu hanesan surpreza tanba mai derrepente no laiha koordenasaun. Nia hateten, durante ne’e, relasaun institusionál entre Autoridade RAEOA ho Governu Sentrál liliu Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak di’ak tebes, maibé vizita ida ne’e mak sai hanesan surpreza boot. Hafoin Enkontru Introdutóriu, Aban Ekipa Tranzisaun Hala’o Serbisu Ekipa Tranzisaun To’o iha RAEOA “Vizita ida ne’e mak halo ha’u hetan surpreza boot tanba laiha informasaun hosi Governu Sentrál, hafoin enkontru mak ha’u foin simu karta ne’ebé mai hosi Primeiru-Ministru,” hateten Alkatiri hafoin enkontru introdutóriu ho Ekipa Tranzitóriu, iha Gabinete Autoridade iha Oebau, ohin. Alkatiri konsidera kestaun ne’e la normál iha relasionamentu institusionál ida ne’ebé di’ak durante tinan ida resin, derrepente iha mandatu nia rohan buat ne’e falla tiha. Maski nune’e, Alkatiri hateten ba Xefe Ekipa Tranzitóriu, Helder Lopez katak sei koopera nafatin liuhosi Prezidente Autoridade interinu ho kooperasaun tomak atu bele fasilita prosesu serbisu ne’ebé ekipa ne’e sei hala’o tuir despaixu ne’ebé iha. Kona-ba asuntu ne’e, Helder Lopez informa, ekipa ne’e bele fó de’it komentáriu tuir mandatu ne’ebé Governu fó, maibé kona-ba koordenasaun entre Governu ho Autoridade, la’ós ekipa nia kompeténsia atu ko’alia. Helder hatutan, ho situasuan sira ne’ebé iha, kooperasaun ne’ebé iha, liliu iha inísiu enkontru la’o di’ak tebes, tanba ne’e iha esperansa katak serbisu  ne’e rezulta buat ne’ebé sira hotu hein. LFA Seidauk Desidi Oráriu Fiksu Ba Terseira Divizaun https://tatoli.tl/2019/07/30/lfa-seidauk-desidi-orariu-fiksu-ba-terseira-divizaun/ tatoli.tl Notísia 2019-07-30 DILI, 30 jullu 2019 —Diretór Verifikasaun no Lisensa Liga Futeból Amadora (LFA) époka 2019, José de Carvalho, afirma seidauk iha oráriu fiksu ba jogu Terseira Divizaun tanba parte LFA no klube seidauk túr hamutuk atu desidi. “Kona-ba oráriu Terseira Divizaun nian ami seidauk fó sai. Órgaun LFA no klube sira sei túr hamutuk foin bele desidi loloos,” tenik José ba jornalista sira iha sede LFA, Bairro Formosa, Dili, ohin. Rejistrasaun ba Klube Terseira Divizaun Terminadu LFA Labele Ezije Klube Hatama Osan José haktuir, prosesu preparasaun ba jogu Terseiru Divizaun dadaun ne’e la’o hela no sei haree mós ba oráriu Primeira Divizaun nune’e lebele soke malu. Entretantu, klube ne’ebé rejistu ona atu partesipa iha jogu refere hamutuk sanulu resin haat hanesan FC Pasifico Aileu, FC Kudaulun Bobonaro, YMCA FC DILI, AD Maubisse, FC Imanuel, FC Irmão Unidos, AS Lero, AD União, FC Karau Fuik, AS Inur Transforma de Futeból, FC Laleia United, AS Marca Futeból, AC Mamura no FC Liquiçá. Reitór UNPAZ: Livru Iha Klase Paralela Barak Lakon https://tatoli.tl/2019/07/30/reitor-lucas-livru-iha-klase-paralela-barak-lakon/ tatoli.tl Notísia 2019-07-30 DILI, 30 jullu 2019 - Magnífiku Reitór Ensinu Superiór Privadu, Universidade da Paz (UNPAZ), Lucas da Costa konsidera livru barak lakon iha biblioteka klase paralela Suai (Covalima) no Ermera tanba estudante sira empresta maibe la fó fila fali. Husi inísiu kuandu UNPAZ  iha polítika ida hamosu klase paralela iha munisípiu 9, inklui mós ho biblioteka kompleta ho livru sira atu fasilita estudante sira maibé, tuir reitór, oras ne’e daudaun biblioteka menus ho livru sira. “Ita-nia estudante barak empresta livru iha biblioteka atu halo sira-nia monografia maibé sira empresta tiha ikus mai la entrega fila fali. Entaun klase paralelu ne’e menus ona ho livru sira”, informa Reitór Lucas da Costa ba TATOLI  iha ninia kna´ar fatin, Kampuz UNPAZ, Osindo, Manleuana, tersa (30/07/2019). Reitór universidade privada ne´e hatutan, fasilidade iha klase paralela sira la hanesan ho fasilidade iha klase regulár kampus nian. tan ne’e mak instituisaun hamosu polítika ida katak estudante klase paralela sira kuandu tama ona semester hitu obrigasun tenki kontinua iha nasionál. Nia informa razaun sira ne’e tanba estudante sira iha ona semester hitu maibé kontinua nafatin iha klase paralelu munisípiu sira sei la aproveita buat ida. Tan ne’e mak presija re-integra iha Universidade para bele asesu diak liután ba fasilidade kampus nian. Reitór UNPAZ ne’e salienta liután, intensaun estabelese klase paralela iha munisípiu sira ne’e tanba ejizensia komunidade sira nian tan ne’e UNPAZ husi inísiu konsege loke klase paralela iha munisípiu 9 maibé ikus munisípiu rua de’it mak sei kontinua ho klase paralelu. “Ami loke klase paralela iha munisípiu 9  ne’e la´ós ami-nia hakarak maibé ejizensia komunidade sira nian tanba sira labele asesu ba ensinu aprendizajen iha instituisaun ensinu superiór”. “Komunidade sira hakarak eleva sira-nia kualifikasaun akadémika maibé difisil atu asesu ba Instituisaun ensinu superiór iha Dili ho ida ne’e mak Universidade da Paz foti desizaun hodi loke klase paralela sira ne’e,” klarifika akadémiku UNPAZ ne´e. Entertantu, klase paralela ne’ebé antes ne’e loke iha munisípiu  sia ne’e mak inklui Suai, Ainaro, Ermera, Aileu, Oecuse, Maliana, liquiça, Same no Baucau.  Maibé, oras ne’e klase paralelu iha Munisípiu Covalima Suai no Ermera mak sei eziste, restu ne’e taka hotu ona tanba la iha tan ona kandidatu ka komunidade mak hakarak kontinua klase ne’e rasik. “Maibé klase ne’e rasik kuandu eziste hatudu ninia rezultadu di´ak tanba kuaze estudante 400  resin mak hasai ona sira nia lisensiadu. No ras ne’e estudante klase paralela sira ninia ema balun sai membru governu no mós sai defensória publiku,” nia konsidera. Alkatiri: ‘‘Laiha Despedida!” https://tatoli.tl/2019/07/31/alkatiri-laiha-despedida/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 DILI, 31  jullu 2019 —Mandatu Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Mari Bim Amude Alkatiri, ramata iha 30 jullu tinan ne’e. Molok husik hela Oé-Cusse,  tersa (30/7) kalan,  autoridade realiza serimónia despedia iha Pontekais tuan, Oebau, RAEOA. Iha diskursu, Alkatiri hateten, iha reuniaun ikus autotidade  nian, tuir lei ne’ebé harii Oé-Cusse, desidi hili Sekretáriu Rejiaun ba asuntu Edukasaun no Solidariedade Sosiál, Arsénio Paixão Bano, hanesan Prezidente interinu. Tanba ne’e, Alkatiri hakerek ona karta ba Governu katak sei la husik Prezidente interinu mesak. ‘‘Laiha despedida. Aban (31/7), ha’u ba Dili duni no sei mai fali. Ha’u ba tanba ha’u nia partidu hein hela ha’u. Sira hosi munisípiu hotu mós hein hela ha’u,” nia hateten. Líder nasionál ne’e promete mós katak sei lori Oé-Cusse nia furak ba hatudu iha munisípiu 12. Nia fó hanoin katak Timor-Leste atu la’o ba oin, hotu-hotu tenke hatene, Timor ema uituan de’it no tenke serbisu hamutuk. ‘‘Atu minoria ka maioria, ne’e halo parte ba jogu demokrátiku, maibé nasaun ida ne’e presiza ita hotu,” nia deklara. Eis Prezidente Autoridade RAEOA ne’e hameno ba atoni sira hotu, katak, ohin nia ba, bainrua fila fali mai Oé-Cusse, tanba ne’e laiha despedida. Nia konsdera katak serimónia ida ne’e atu hametin tan ligasaun ho Oé-Cusse, la’ós atu halo despedida. Iha serimonia ne’e, fahe mós sertifikadu apresiasaun ba asesór sira no kargu xefia sira iha RAEOA. Partisipa iha serimónia refere, Sekretáriu Rejionál sira, asesór sira,  diretór no funsionáriu RAEOA, autoridade lokál no komunidade. Governu Aprova Ona Tetu Fiskál 2020 https://tatoli.tl/2019/07/31/governu-aprova-oje-2020-ho-montante-1-6-billoens/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 DILI, 31 jullu 2019 - Governu liuhusi reuniaun Konsellu-ministru (KM) aprova ona tetu fiskál no prioridade nasionál sira ne’ebé sei prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ho montante 1.6 biliaun ba prioridade tolu. Área tolu ne’ebé sai foku governu da-ualu mak dezenvolvimentu kapitál sosiál, ne’ebé haree liu ba edukasaun no formasaun, saúde no fornesimentu bee-moos no infraestrutura saneamentu báziku nian sira. Dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé haree liu ba insentivu ba investimentu setór privadu nian, kriasaun empregu, diversifikasaun ekonómika no dezenvolvimentu setór agrikultura, aumentu konetividade nasionál ho dezenvolvimentu portu, aeroportu, estrada rurál no estrada urbana sira no dezenvolvimentu lojístika nasionál ho kriasaun infraestrutura prosesamentu no armazenamentu nian sira no ho hadi’a transporte tasik (marítima), rai-maran (terrestre) no aéreu sira Governu mós hanoin ona atu sosa tan ró tolu para ajuda no tulun transportasaun materiál ba munisípiu sira liuhusi tasi, nune’e labele lori impaktu ba estrada sira iha territóriu Timor-Leste. Ministru Estadu no Prezidente Konsellu Ministru, Hermenegildo Augusto Cabral Pereira, ba jornalista sira hafoin enkontru hatete Primeiru-Ministru hanoin atu ajuda mós eskola sira iha territóriu laran tomak. Tan ne’e, nia dehan OJE 2020 ne’e mós sei tau prioridade ba Ministériu Edukasaun para realiza tan konstrusaun ka reabilitasaun ba sala aprendizajen hamutuk 400 resin iha munisípiu sira. Agio haktuir projetu boot seluk ne’ebé mós sai prioridade maka hari eskola tékniku vokasionál ho ekipamentu kompletu para ajuda timoroan sira hetan formasaun ida adekuadu atu asesu ba merkadu traballu ne’ebé timoroan sira sei hasoru iha futuru. Portantu proposta tetu ne’e sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál antes loron 15 outubru 2019, tuir kalendáriu OJE 2020 ne’ebé aprova. Nune’e, diskusaun, votasaun no promulgasaun sei akontese dezembru tinan ne’e. Tuir dokumentu ne’ebé TATOLI asesu hosi portál governu esplika valór totál OJE tinan 2020, porsentu 30 sei aloka ba setór sosiál, porsentu neen aumentu iha edukasaun kompara ho OJE tinan 2019 no porsentu 19 OJE tinan 2018 nian. Montante ba protesaun sosiál sei aumenta porsentu ida kompara ho montante 2019 no porsentu sia kompara ho tinan 2018 nian. Orsamentu ba setór saúde sei aumenta porsentu 39 kompara ho tinan anteriór, aumentu iha orsamentu ba Ministériu Saúde hamutuk porsentu sia no porsentu 12 kompara ho orsamentu tinan 2019 no tinan 2018. Setór ekonómiku no infraestrutura sei reprezenta porsentu 41 husi totál OJE tinan 2020 nian, ho dolar milliaun 654 maka sei aloka ba setór ekonómiku sira no milliaun 13,5 ba dezenvolvimentu infraestrutura bee no saneamentu. Orsamentu ba Ministériu Agrikultura no Peskas sei iha aumentu porsentu 29 kompara ho orsamentu tinan 2019. KI Hato'o Parabéns Ba Ajénsia Notisioza TATOLI, I.P https://tatoli.tl/2019/07/31/ki-hatoo-parabens-ba-ajensia-notisioza-tatoli-i-p/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 DILI 31 jullu 2019 - Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgílio Guterres lori ekipa KI nia naran hato’o parabéns ba Ajénsia notisioza Timor-Leste, TATOLI-ajénsia informasaun ofisiál estadu Timor-Leste, ne’ebé selebra nia aniversáriu ba da toluk no transformasaun embriaun TATOLI ba TATOLI,I.P (Institutu Públiku). “Hein katak TATOLI sai ona Ajénsia TATOLI Independente ba públiku, bele hahú no hatudu aan ba públiku, ho servisu ne’ebé kualidade no servisu ne’ebé ho rigór, lalais no tatoli lia loos,” espera Prezidente KI, Virgílio Guterres iha ámbitu aniversáriu ba datoluk TATOLI, I.P no transformasaun embriaun TATOLI ba Institutu Públiku, iha Timor Plaza, Dili, ohin. Nia dehan, tatoli la’ós tatoli lia rekadu maibé tatoli lia loos; katuas sira iha foho dehan tatoli ne’e lia loos, isin to’o rasik mak lia loos katak jornalista TATOLI sira tenke ba fontes nia hun hodi konfirma notísia hirak ne’e. Tanba ne’e mak notísia TATOLI nian tenke lalais liu anin, molok anin boot to’o ema hatene ona katak anin. “Entaun ha’u-nia esperansa pesoalmente no mós hanesan Konsellu Imprensa espera katak TATOLI ho nia estatutu  hanesan instituisaun públiku bele la’o ba oin”. “Bele katak estadu nia apoiu hadi’a nia infraestrutura no mós rekursu umanus sira, bele fornese notísia ne’ebé kualidade no bele konkretiza iha tempu badak nian laran,” esplika prezidente KI ne’e. Alende ne’e, Prezidente KI fó mensajen ba Ajénsia TATOLI katak: “Ba oin hanesan tatoli lia loos, tenke iha lia loos, tenke ba to’o lia anin sira nia hun, no lia tatoli sira nia hun, atu bele hetan lia los, atu nune’e ita la tatoli lia falsu, no ita la hato’o ita-nia informasaun ne’ebé seidauk los”. SEKoop Prioritiza Hodi Kapasita Kooperativa Sira iha 2020 https://tatoli.tl/2019/07/31/sekoop-prioritiza-hodi-kapasita-kooperativa-sira-iha-2020/ tatoli.tl Notísia 2019-07-31 DILI, 31 jullu 2019 - Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Arsénio Pereira da Silva, hatete iha tinan 2020 sei fó prioridade hodi kapasita kooperativa sira ne’ebé eziste ona iha Timor-Leste. “Iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020 sei tau prioridade ba kapasitasaun no formasaun, liuliu área jestaun no finanseira”, Sekretáriu Estadu Kooperativa ba jornalista sira iha kna’ar fatin Bebora, ohin. Daudaun hahú hala’o ona planu asaun ba OJE 2020, sei propoin millaun $11 hodi fahe ba kategoria saláriu no vensimentu, bens no servisu, transferénsia públika, kapitál menór no kapitál dezenvolvimentu. Nia dehan iha tinan oin SEKoop mós fó prioridade ba estabelesimentu sentru integradu iha kada postu administrativu atu hafasil liután kooperativa sira asesu bá merkadu. Tuir dadus Diresaun Nasionál Kooperativa (DNK) hatudu iha kooperativa kréditu uniaun hamutuk  39 mak durante ne’e ativu no ba kooperativa agríkola no peska la la’o. Enkuantu tinan ne’e rejista ona kooperativa hamutuk 195. Ohin, Komunidade Aileu Realiza Misa Agradesimentu Komemora Konsulta Populár https://tatoli.tl/2019/08/12/ohin-komunidade-aileu-realiza-misa-agradesimentu-komemora-konsulta-popular/ tatoli.tl Notísia 2019-08-12 AILEU, 12 agostu 2019 - Iha loron datolu ba Komemorasaun loron Konsulta Populár iha Munisípiu Aileu, komunidade inkluzivamente sarani Katólika no mós sarani Protestante Munisípiu Aileu selebra misa agradesimentu hodi halo reflesaun hamutuk kona-ba 30 Agostu, Konsulta Populár, tinan 20 liubá. Sarani Katólika selebra misa agradesimentu  ne´e iha igreja Parókia Aileu, Sabraka Laran. Enkuantu, sarani Protestante iha Igreja Evanjelika Assembleia de Deus. Misa katólika tuku 7.30 no misa iha igreja evangélika tuku 9.00. Iha misa rua ne´e, partisipa husi labarik, inan-aman, juventude, katuas-ferik, veteranu sira, membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Falintil-FDTL (Forsa Defeza Timor-Leste), relijiozu no membru Parlamentu Nasionál (PN) balun. Misa sarani Katólika nian prezide husi Padre Paróku São Pedro, São Paulo, Pe. Evaristo Fernandes. Iha Misa ne´e, Pe. Padre Parókia  Evaristo Fernandes, liuhusi omília, hato´o mós mensajen Prezidente Komisaun Organizadora (KO), Komemorasaun Konsulta Populár ba dala-20, Kay Rala Xanana Gusmão nian no husu ba ema hotuhotu no ba idaidak atu halo reflesaun ba komemorasaun Konsulta Populár ne´e tanba konsidera loron ne´e (30 Agostu) nu´udar determinasaun vida Timór nian. “Permite hanesan na’in lulik ida simples, ema ki´ik ida iha raí ida ne’e, ha´u mós hakarak halo reflesaun badak hamutuk ho ita-boot sira,” dehan.  Pe. Paróku Evaristo Fernandes perante sarani sira iha Igreja Parókia São Pedro, São Paulo, Sabraka Laran, Munisípiu Aileu, segunda (12/08/2019). Amo Paróku ne´e esplika, ita haree ba kotuk tinan 24 ka 25 liubá oinsá  ita luta ba ita-nia ukun rasik aan. Iha biban hanesan amu ne´e  fó hanoin katak ita tenke moris iha domin, moris iha unidade no tenke rona malu hanesan uluk hodi hetan vitória ba rai ida ne´e. Serbisu hamutuk fó liman, fó laran, loke laran ba malu hodi hala’o serbisu. Uluk, balun hela iha ai-laran, fatuk ku´ak, ai-kuak, balun hela iha sidade hamutuk halo ligasaun ida forte. “30 Agostu, Konsulta Populár katak la haree ba partidu, grupu, ema hotu sai para ba determina ukun rasik aan, depois 30 Agostu, ukun rasik aan 2002 ita halo restaurasaun,” hateten saserdote ne’e. Iha parte seluk, Prezidente Komisaun Organizadora hanesan mós Diretór Ajénsia Fizkalizasaun Munisípiu Aileu, Marito de Fátima hateten katak liuhusi misa agradesimentu ne’e, komunidade sira-nia partisipasaun atu refleta fila fali, buat ne’ebé mak iha durante 20 anos ne´e. Prezidente Komisaun Organizadora hanesan mós Diretór Ajénsia Fizkalizasaun Munisípiu Aileu, Marito de Fátima “Momentu sira ne’ebé mak ita-nia nasaun, ita-nia rai ne’e enfrenta, liuliu hosi 1999, tanba ne’e ohin halo reflesaun hodi hanoin hikas fali liuliu ba patria ne’ebé ita-nia eroi sira sakrifika sira nian aan ba rai ida ne’e, ohin nakfilak ba independensia,” nia hanoin hikas. Hafoin missa ramata, sarani Aileu halo prosesaun lori ai-funan akompaña ho múzika Loron To’o Ona no Loron Aban Hahú Ohin, husi igreza parókia ba to’o Semitériu Públiku Malere hodi kari ai-funan iha krús boot, depois prosesaun fali mai iha Estatua Nicolau Lobatu, sarani sira simu ho bidu no tebe hodi tau ai-funan iha Estatua Saudozu Nicolau Lobato. Orsamentu Alokadu Ba Munisípiu Aileu Komemora Konsulta Populár Hamutuk 20.004 USD https://tatoli.tl/2019/08/13/orsamentu-alokadu-ba-munisipiu-aileu-komemora-konsulta-popular-hamutuk-20-004-usd/ tatoli.tl Notísia 2019-08-13 AILEU, 13 agostu 2019 - Prezidente Komisaun Organizadora (KO) komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala 20 iha Munisípiu Aileu, Marito de Fátima informa katak Orsamentu ne’ebé aloka hosi nivel nasionál ba munisipal hamutuk rihun rua nulu resin ha’at dolár amerikanu (20,004 USD). “Tau iha postu administrativo ha’at, postu tolu idakidak hala’o nia atividade iha postu, postu Aileu Vila konsentradu iha ne’e, inklui seksaun komisaun sira, inklui iha ne’e estabelese programa sira ne’ebé hala’o atividade, hodi ba iha postu administrativa sira idaidak ho nia orsamentu bele lori komunidade mai bidu tebe hodi halo reflesaun,” hateten Prezidente KO, Mario Fátima ba Ajénsia TATOLI, iha Salão Timor Rai Klaran Munisipiu Aileu, tersa (13/08/2019) Orsamentu ne´e tuir, prezidente KO no hanesan mós diretor ajénsia fiskalizasaun Munisipal Aileu, Marito de Fatima katak hodi organiza programa no atividade lubuk ida, hahú husi formasaun komisaun prinsipál. “Atividade hahú hosi dia 10 abertura feira, iha atividade dia 11 kompetisaun, missa agradesimentu, kari ai-funan, semináriu, reflesaun, mós iha konsertu, husi banda muzika Lahane grup, aprezenta muzika ba Konsulta Populár,” informa Prezidente KO, Marito de Fátima. Prezidente KO, Marito de Fátima konfirma kompetisaun sira ne´e mak hanesan dansa kultura, toka kultura, bidu, diskursu públiku, ordem unidas. Nia mós informa katak komunidade sira nia partisipasaun ba eventu ida ne´e mai husi suku 12 ne’ebé mak iha, inklui postu Aileu vila nian.“Tanbá ne’e antes komisaun koordena ho administrador postu lori komunidade sira tebe no bidu, hodi hanoin hikas fila fali reflesaun, tanbá ne’e partisipasaun komunidade nian, sira atu hanoin hikas fali 1999 ba kotuk”. Enkuantu, kona-ba prémiu, Prezidente KO Mária de Fátima hateten: “ Dia 13 entrega ba manan na’in sira, ne’ebé husi seksaun kompetisaun idakidak ho nia atividade, sira termina ona kompetisaun lubuk ida prémiu prepara hosi seksaun sira, tersa ne´e entrega prémiu ba manan na’in sira”. Aileu Sai Sentru Sidade Universitária, Komunidade Aileu Aseita 100% https://tatoli.tl/2019/08/16/aileu-sai-sentru-sidade-universitaria-komunidade-aileu-aseita-100/ tatoli.tl Notísia 2019-08-16 AILEU, 16 agostu 2019 - Komunidade Munisípiu Aileu aseita 100% ho planu Governu liuliu Ministériu Edukasaun (ME) atu harii universidade iha Munisipiu Aileu no dezenvolve Sidade Aileu sai Sentru Sidade Universitária. “Relasiona ho sidade universitária iha Munisípiu Aileu, primeiru ita halo konsulta públiku iha Munisipiu Aileu hodi hetan opiniaun mai hosi lider komunitáriu no komunidade tomak iha Munisípiu Aileu nian. Ho prezensa Ministériu Ensinu Superiór iha munisípiu ninian, hodi ko’alia kona-ba oinsá nia prosesu tomak,” dehan Prezidente Autoridade Munisipál Aileu, João Tilman do Rego, ba Ajénsia TATOLI iha tersa, (13/08/2019), loron hirak liu ba. Nia informa, agora daudaun prosesu hirak ne’e sei iha hela faze halo enkontru ho lider komunitáriu sira iha suku sira ne’ebé eziste iha Munisípiu Aileu laran tomak liuliu Suku Aisirimou no Suku Lause ne’ebé ministériu kompetente identifika ona. “Ministériu relevante sira hotu ne’ebé mak sira delega, nia ekipa mai iha munisípiu katak terrenu  refere hanesan Aisirimou ho Lause mak sei sai identifikasaun pozitivu ba harii Sidade Universitária no mós sentru formasaun exelente iha Munisípiu Aileu ninian. Entaun ita halo ona enkontru dala tolu ho lider komunitáriu sira,” nia informa. Husi enkontru refere, nia hatutan, iha ona sinál pozitivu tanba komunidade sira sei oferese rai maibé la’ós katak oferese de’it. Maibé, haree ba ita-nia lei Terras propriedade nian katak Governu iha ninia responsabilidade hodi bele respeita komunidade sira ne’ebé okupa ka utiliza hela rai refere. “Ami seidauk hato’o relatóriu ne’e ba Ministru Ensinu Superiór ninian liuliu relasaun ho ami-nia enkontru foin daudaun iha dia 4-9 ninian iha suku rua nian. Ami sei hato’o relatóriu eskrita ba sua exelénsia para toma konsiderasaun,” tenik João Tilman. Agora, nia dehan, iha kestaun tékniku balun ne’ebé sei hela ho duvida maka ita-nia populasaun ida rua ne’ebé agora daudaun okupa hela rai sira ne’e, sira iha lamentasaun lubuk ida tanba sei muda ba fatin seluk sai hanesan sidadaun ne’ebé maka foun. “Maibé esplikasaun klaru ba sira katak, interese governu fó ba Munisípiu Aileu ne’e hanesan prémiu ida hodi prepara rekursu umanu iha futuru ne’ebé ho kualidade,” nia dehan. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Seloi Malere, Jacinto Ribeiro dias, hateten hanesan povu ita konkorda ho planu governu sentrál ninian ne’ebé hili Aileu hanesan Sentru Sidade Universitária. Ida ne’e la’ós ba Aileu de’it maibé nia kobre mós ba munisipiu sira ne’ebé besik Aileu. Nia informa, kolaborasaun entre Governu no komunidade la’o di’ak tanba ita fiar katak ita sei iha negosiasaun ne’ebé maka ita tenke halo hamutuk ho rai na’in. Tanba rai ne’ebé ita uza ne’e, komunidade sira uza ona. Entaun oinsá ita atu ko’alia para nune’e ita bele hetan oportunidade serbisu, kumpre kona-ba governu nia planu ne’ebé atu tau Aileu hanesan fatin universitária. Postu Administrativu Tolu Seidauk Asesu Rádiu Komunidade Rai Husar https://tatoli.tl/2019/08/16/postu-administrativu-tolu-seidauk-asesu-radiu-komunidade-rai-husar/ tatoli.tl Notísia 2019-08-16 AILEU, 16 agostu 2019 — Prezidente Konsellu Rádiu Komunidade Raí Husar Aileu, informa ezisténsia Rádiu Komunidade Rai Husar Aileu kle’ur ona maibé komunidade iha Postu Administrativu tolu seidauk bele asesu ho di’ak. “Komunidade iha Aileu laran ne’e sira asesu rádiu komunidade ho di’ak. Husi komunidade Ermera, Maubise, sira mós bele asesu, só Postu Administrativu Remexiu la asesu tomak, Lekidoe ho Laulara sorin de’it,” dehan Prezidente Konsellu Rádiu Komunidade Rai Husar, Camilo da Costa, ba Ajénsia TATOLI iha tersa, (13/08/2019) liu ba. Nia informa, rezultadu refere bazeia ba peskiza ne’ebé sira halo daudaun hela ba prosesu kobertura no transmisaun kona-ba ezisténsia Rádiu Rai Husar Aileu ne’ebé hala’o iha Portu Administrativu tolu.  Peskiza refere hala’o serbisu hamutuk ho xefe suku sira, tau pontu fokál ba kada postu administrativu atu sira bele hetan informasaun, hodi bele públika fila-fali iha Rádiu Komunidade refere. Durante ne’e hetan tulun orsamentu husi Governu, Prezidente Konsellu Rádiu Komunidade Rai Husar hatán, durante ne’e sira seidauk hetan Fundus Transferénsia Públiku husi Governu liuliu Sekretáriu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS). “Maibé, ha’u hakarak informa katak daudaun ne’e ami haruka ona proposta balun ba ajénsia balun no hetan ona osan balun. Agora daudaun ami jere hela no la’o di’ak,” nia dehan. Tuir nia, kolaborasaun komunikasaun Rádiu Komunidade Rai Husar la’o di’ak ho ninia programa edukativu sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura no halo programa talk show ba lideransa sira iha munisípiu ida ne’e. Programa sira ne’e bele la’o di’ak tanba iha fasilidade  komputadór rua no fasilidade estúdiu nian ne’ebé fasilita sira hodi habelar informasaun sira ba públiku. Maibé, tuir nia, sira sei halo planu hodi sosa tan fasilidade balun ba rádiu komunidade refere. Rekursu umanu ne’ebé daudaun halo knaar iha fatin refere, nia informa, hamutuk ema na’in 12. Husi ema hirak ne’e, ema na’in neen (6) ativu no hetan apoiu orsamentu husi fundus transferénsia públiku nian no mós iha voluntáriu balun ne’ebé ajuda sira na’in hira ne’e. “Ha’u uluk husi duni ba iha Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) ba iha rádiu ne’e atu halo kobertura iha de’it ne’e. Se bele loke tan liras oinsá maka komunidade sira iha área postu tolu ne’e bele asesu ba iha rádiu komunidade ne’e, liuliu ba informasaun lokál nian,” Prezidente subliña. Povu Manufahi Dada Bandeira CNRT iha Luak https://tatoli.tl/2019/08/16/povu-manufahi-dada-bandeira-cnrt-iha-luak/ tatoli.tl Notísia 2019-08-16 Membru Rejiaun 1912 nu’udar mós Veteranu Manufahi, Tobias Amaral “Maksakur” entrega primeiru bandeira CNRT iha 1999 ba Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, hodi hasa’e iha Luak Don Boaventura-Manufahi, sesta (16/08/2019). Imajen/Eugénio Pereira MANUFAHI , 16 agostu 2019 - Povu Manufahi hamutuk ho autoridade sivíl no militares, inklui veteranu ho juventude, ohin, dada hikas bandeira CNRT (Concelho Nasional Resistencia Timorense)  iha Luak, monumentu Don Boaventura. Bandeira CNRT ne’ebé dada ho entuziazmu no nakonu ho emosionál luta rezisténsia nian ne’e, uluk iha tinan 1999,  hetan bensaun husi Bispu Emeritus Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB. Serimónia hasa’e bandeira “rezisténsia” nian ne’ebé hakuak povu Timor-Leste (unidade nasionál) ne’e hodi komemora loron konsulta populár  ba dala-20 (30 agostu 1999-30 agostu 2019) ho prezensa misaun forsa INTERFET, 20 setembru 1999. Bandeira ne’e entrega husi Veteranu no Membru Rejiaun 1912 Manufahi, Tobias Amaral “Maksakur” ba Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, hodi hasa’e  iha Luak Don Boaventura-Manufahi. Membru Regiaun 1912 no Veteranu Manufahi, Tobias Amaral “Maksakur” konta katak, primeiru bandeira CNRT ne’e,  Bispu Don Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB mak fó bensaun no entrega ba Padre Filomeno Jaco atu hasa’e iha Manufahi 1999, no la konsege tanba milisia pro-Jakarta halo persegisaun maka’as. “Tempu ne’ebá (1999) ami atu hasa’e bandeira CNRT ne’e iha Manufahi la konsege, tanba milisia halo ameasa no ohin maka ami entrega hodi hasa’e hikas iha fatin lulik ida ne’e,” afirma veteranu Maksakur iha serimónia reflesaun konsulta populár iha Luak, Manufahi. Nia dehan, sira nia parte sente orgullu tanba rai bandeira CNRT liu tiha tinan 20 mak foin hasa’e hikas iha loron istóriku ba selebrasaun loron konsulta populár ba dala-20 no prezensa misaun forsa INTERFET. Tuir planu veteranu no lider rezisténsia Manufahi oan sira sei entrega mós dokumentu importante ne’ebé akontese iha konsulta populár 1999 ba Governu Timor-Leste atu rai nu’udar arkivu rezisténsia nian. Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento ho respeitu simu bandeira ne’e rei hodi kesi hasa’e hamutuk ho bandeira RDTL besik Estátua Don  Boaventura. Arantes Isaac Sarmento orgullu tanba bandeira sagradu rezisténsia ne’e veteranu sira fó fiar ba Administrasaun Manufahi rai nu’udar patrimóniu istóriku sei rai iha muzeu Manufahi. Tuir nia, ba futuru Timor-Leste selebra festa konsulta populár sira sei uza bandeira ne’e nu’udar rekordasaun husi  istória Timor-Leste nian. Deputada Elvina Orgullu ho Estádiu Ermera https://tatoli.tl/2019/08/20/deputada-elvina-orgullu-ho-estadiu-ermera/ tatoli.tl Notísia 2019-08-20 GLENO, 20 agostu 2019 – Deputada bankada Partidu Demokrátiku (PD), Elvina Sousa Carvalho hanesan Ermera-oan sente orgullu tanba Governu bele harii ona Estádiu Café Ermera ne’ebé di’ak no fiar katak ba oin kampu refere bele enkoraja joven sira partisipa di’ak liu-tan iha desportu. “Hanesan Ermera-oan ha’u sente kontente loos tanba bele iha ona estádiu ida ne’ebé di’ak, maski falta de’it fatin balun seidauk halo hanesan pista ba maratona no buat balun tan, maibé ida ne’e traballu ida ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD) para bele haree no halo kompletu,” dehan Elvina ba Agência Tatoli iha Gleno, Ermera, tersa ne’e. Nia dehan, Ermera klube barak, tan ne’e nia hein katak iha futuru klube hirak ne’e bele dezenvolvidu di’ak liu-tan. “Fiar katak ba oin Ermera-oan bele sai mellór jogadór iha nível nasionál no internasional,” nia haklaken. Tanba ne’e, Elvina husu ba Ermera-oan hotu tenke badinas involve-aan iha modalidade desportu saida de’it nune’e bele sai atleta kualidade iha futuru para bele hamorin nasaun nia naran. Sarani Iliomar Entrega Krús Joven ba Lolotoe https://tatoli.tl/2019/08/25/sarani-iliomar-entrega-krus-joven-ba-lolotoe/ tatoli.tl Notísia 2019-08-25 ILIOMAR, 25 agostu 2019 (TATOLI )-Sarani rihun, maioria mesak Joven ba Kristu husi Parókia oi-oin Dioseze Baucau nian ho mós sarani balun husi Dioseze Dili ho Maliana, sábadu (24/08/2019), halibur malu iha Parókia Nossa Señora do Rosario de Fatima  Iliomar, hodi halo enserramentu Jornada Nasionál Juventude Timor-Leste. Notísia Relevante :  Juventude Dioseze Tolu Sei Halibur Malu iha Iliomar Missa enseramentu Jornada Nasionál Joventude iha Parókia Nossa Señora do Rosario de Fatima Iliomar, Lautem. Imajen/Osória A.Marques Serimónia enserramentu Jornada Nasionál Juventude Timor-Leste  ne’e marka ho misa solene ne’ebé prezide husi Bispu Dioseze Dili, Mgr. Virgilio do Carmo da Silva, SDB,  akompaña mós husi Bispu Diseza Maliana, Mgr. Norberto do Amaral,  Bispu Dioseze Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, ho padre sira mai husi Dioseze tolu (Baucau, Dili ho Maliana). Mensajen prinsipál husi rituál misa ho sinál Ai-krús atu fó hanoin fali ba juventude Timor-Leste tomak halo reflesaun hodi hateke ba ida-idak nia moris. joventude Katolika Iliomar, Lautem, hata’is ropa tradisionál iha selebrasaun missa Serimónia enserramentu Jornada Nasionál Juventude Timor-Leste iha Parókia Nossa Señora do Rosario de Fatima Iliomar. Imajen/Osória A.Marques Bispu Dioseze Maliana, Mgr. Norberto  do Amaral, iha nia omilia hateten, sarani sira tenke haraik aan katak hamamuk aan hanesan Jesus ne’ebé mak hamamuk Nia Gloria hodi mai moris iha mundu  hanesan ema no halo tuir Nai Maromak Nia hakarak to’o mate iha krús. Jesus Nia mate iha krús, hateten Dom Norberto, sinál odamatan moris nian no hanesan haktuir iha Evanjellu katak, foti krús nu’udar vitória domin nian kona-ba sala ho maten. “Mate iha krús hatudu Maromak  nia domin boot tebes ba ita,” hateten Dom Norberto Amaral. Liuhusi selebrasaun ne’e Sarani Parókia Nossa Señora do Rosario de Fatima Iliomar ho entuziazmu no fiar nian entrega Krús Joven ba sarani no juventude sira husi Parókia Nossa Señora Lolotoe. Istória No Ukun Uma-Lisan BORTAI Iha Aileu https://tatoli.tl/2019/09/17/istoria-no-ukun-uma-lisan-bortai-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2019-09-17 AILEU, 17 setembru 2019 - Uma lisan hanesan identidade ema timoroan sira nian, liuhusi uma lisan mak ita koñese malu katak, ita-nia aman nia feton mak bolu kai ka mane foun. Ita-nia inan nia maun ida ne’e mak bolu Tiun ka Umane tanba nee lisan mak halo ita koñese malu respeita malu no hadomi malu tuir lisan kultura Timór nian Naran lisan BORTAI mai husi lian orijen “MAMBAE’’ katak Boro no Tai, Boro nia signifikadu Boro no Tai nia signifikadu Ai-Laktai hodi boro no ai-Laktai mak konstrui uma BORTAI iha tempu bei’ala sira nian. Uma-lisan Bortai nee lokaliza iha fatin rua mak hanesan knua no to’os, Knua lokaliza iha Bandeira-Hun ka Suku Liurai no to’os mak lokaliza iha Kokore Manufoni Wahu ka Aisirimou. Uma-lisan BORTAI lokaliza iha fatin rua ne’e tan avo na’in rua maun ho alin ida naran MAU-HUTU ho ida naran MAU-RAI. Mau-Hutu mak hein uma knua bandeira-hun ka Suku Liurai no Mau-Rai mak hein uma to’os Kokore Manufoni Wahu ka Aisirimou. Uma lisan BORTAI nia lulik ne’ebé adora mak Rai Fukan ida, rai ne’e mak nia lulik naran RESTU NO KLIK tuir istória katak Maromak halo ona rai, tau hela ema no buat moris sira. Maromak fó hela ukun ba liurai katak, rai ne’e ha’u fó ba ó no ó ukun buat moris sira ne’e tuir ilas Maromak nian. BORTAI lisan LEU-RAI lisan BORTAI nia jerasaun mai husi ema na’in rua mak naran; Mau-Hutu no Mau-Rai. Mau-Hutu mak hein knua bandeira hun suku Leu-rai no Mau–rai mak hein uma to’os Kokorek Manufoni Wahu Aisirimou. Mau-hutu ne’ebé hein knua nia jerasaun la buras no mohu de’it. Mau-Rai ne’ebé hein uma to’os nia jerasaun mak sei iha. Mau-rai nia oan mane na’in rua naran Bula Mau Lequino Mau-Lelo. Bula–Mau-Lequi nia oan na’in haat husi oan na’in haat nee mane tolu no feto ida mak naran; Mau- Kuta, Leki Bere (Gregório Damião Pereira), Askoli (Paulo de Oliveira) no Sara-Lequi. Mau-Lelo nia oan mane na’in rua naran; MAU-FELO ho MAIL-MAU. Husi oan sira nee tanba jerasaun Mau-Hutu ne’ebé iha knua bandeira hun la iha oan mak maiór na’in haat Hurai–Taratihi, Erhetu-Kaikasa, Hohulu no Raimansu mai husu fali jerasaun husi Mau-Rai nian hodi ba hein iha knua ne’ebá. Iha tempu ne’ebá Bula Mau-Lequi ho Mau-Lelo fahe nia oan sira ne’e hodi haruka Lequi–Bere Askoli no Mali–Mau ba fali iha uma lisan knua bandeira hun suku liurai no nia oan mane boot Mau-Kuta, Mau-Felu ho feton sara–Lequi mak hein iha uma lisan to’os. La kle’ur mós feton nee sai ba kaben fali ho mane foun husi lisan Leumanu to’o agora jerasaun nee buras los. Iha momentu ne’ebá sira nia maun boot Mau-Kuta sei ukun hanesan DON. Depois ida nee fó fali ukun ba nia alin Lequi–Bere (Gregório Damião Pereira) hodi muda ba bandeira hun suku liurai. Iha tempu ne’ebá ukun abstratu ho bandeira monarkia katak ukun tuir dalan jerasaun liurai nian de’it ka jerasaun ba jerasaun. Tan podér ne’ebé Mau-Kuta fó ona ba nia alin Lequi-Bere hodi mai ukun iha uma lisan knua sira losu bandeira nia riin husi Kokorek Manufoni ba tidin iha knua mak to’o ohin loron ita bolu fatin ne’ebá naran BANDEIRA-HUN. Nune’e mós naran SUKU-LEURAI. Ukun ne’ebé Lequi-Bere asume ne’e la kle’ur tan moras asu ulun toman mate tiha, nia fó fali kargu ne’e ba maun boot Mau-kuta nia oan mane Kail-Mau, Kail-mau ukun la kle’ur mate, ukun ne’e fó fali ba nian aman-ki’ik Askoli. Kargu kaer ukun hanesan DON iha família uma lisan BORTAI ne nia mak hanesan primeiru DON Mau-Kuta (antes kolónia portugés), segundu DON Lequi-Bere (Gregório Damião Pereira), terseiru DON Kail-Mau, kuartu DON Askoli (Paulo de Oliveira), kintu DONA AMELIA,  sestu  DON João Mendonça Oliveira, sétimu DON Romualdo Luís Mendonça, oitavu DON Tomas Mendonça, atuál. Kargu Liurai ka xefe suku mak uma lisan BORTAI oan sira asume iha Aisirimou nian ka hanesan knua to’os mak hanesan primeiru Liurai Mau-Duan (Pedro José Faria), segundu Liurai Domingos, terseiru Liurai António Bautel,  kuartu liurai Mauduan, kintu liurai Maulelo, sestu liurai José Carlos,  sétimu liurai Ilídio Mau Felo, atuál. Ukun suku ne’e kle’ur tebes husi tempu indonézia to’o ukun rasik aan seidauk troka ho fiar katak natureza liurai fó hela kbiit ukun ba nia. Tuir ita hotu hatene katak Munisípiu Aileu iha reguladu mak hanesan Remexiu; reguladu rua, Lequidoe reguladu ida, Aileu vila reguladu rua, husi Aileu villa nian na’in rua ne’e Dailor mai husi lisan Bau-uru no Don Aileu mai husi lisan BORTAI. DON Aileu nia área ukun uluk liu suku hitu mak hanesan suku Liurai, Aisirimou, Seloi, Fatubosa, Hoholau, Fatukeru no Tokoluli. Ikus mai Fatukeru no Tokoluli tama fali ba Munisípiu Ermera no DON Aileu ukun de’it suku lima. Jerasaun foun uma-lisan BORTAI, Florino da Conceição informa katak preparasaun ba uma-lisan Bortai ne’e kuaze tinan ida. Iha tinan 2018, jerasaun foun no tuan husi lisan BORTAI nian tuur hamutuk haree no atu halo uma-lisan ne’e. Uluk konstrui ona maibé halís no aat tan ne’e jerasaun sira halibur malu fó hanoin ida katak bele halo uma lisan; ho hanoin ida, halo konsensu ida no hothotu hakarak hodi halo duni uma-lisan ne’e. Depois jerasaun uma-lisan BORTAI hothotu iha hanoin hamutuk atu halo akordu ida no prepara orsamentu atu halo ba uma-lisan ho hanoin sira ne’e motiva sira no halo aproximasaun ho lider komunitáriu sira, administradór postu to’o munisípiu. “Ami-nia preparasaun lubuk ida primeiru ami simu umane no fetosaa, entaun kultura ne’e komesa la’o depois hasae ona lale’an no fatuk ba uma-lisan katak ahi ne’e bele moris hodi fó han ami-nia jerasaun sira,” dehan Florino da Conceição. Tuir Florino, orsamentu ba harii hikas uma-lisan BORTAI ne’e hamutuk rihun 50. Osan sira ne’e rekolla husi kada uma-kain bazeia ba desizaun koletiva ida ka konsensu. Osan sira ne’e fahe ba parte tolu, primeiru hola besi no simentu no rai henek ho fatuk foti rasik de’it. Segundu, husu lisensa ba floresta atu tesi ai. Terseiru, uza hodi tula du’ut no ai (ba du’ut rihun ida, rihun rua ba besi no simentu no rihun rua ba ai-kabelak). Duut sira, jerasaun uma-lisan BORTAI tula iha Natarbora (iha Aileu la iha) tanba iha ligasaun família iha Welaluhu. Entretantu, uma-lisan BORTAI inaugura direta husi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Teofílio Caldas. Estudante 180-Resin Estuda iha Universidade Boaventura Manufahi https://tatoli.tl/2019/09/19/estudante-180-resin-estuda-iha-universidade-boaventura-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2019-09-19 MANUFAHI, 19 setembru 2019 - Estudante 180-resin,  oras ne’e, hala’o hela estudu lisensiatura (S1) iha Universidade Boaventura Timor-Leste (UBTL) Munisípiu Manufahi. Universidade ne’e harii iha tinan 2017 ho motto “Haburas Siénsia Dezenvolvimentu Nasaun” ho nia fakuldade haat, mak hanesan fakuldade agrikultura ho ninia departamentu agronomia,  fakuldade tékniku ho departamentu konstrusaun sivíl no Informasaun komputadór ho teknolojia (ICT-sigla Inglés), fakuldade ekonomia  departamentu jestaun no saúde ho departamentu enfermajen no saúde públiku. Reitór Universidade Boaventura Timor-Leste (UBTL), Luis da Silva, hatete, edukasaun pilár importante hodi apoiu dezenvolvimentu tanba ne’e, UBTL eziste iha Manufahi atu prepara rekursu umanu kualifikadu hodi orienta ba merkadu serbisu. Nia dehan, mezmu universidade ne’e foun, maibé, iha rekursu umanu sufisiente liuliu dosente sira atu hanorin tanba daudaun ne’e iha Dosente hamutuk 40  balun ho nivel edukasaun mestradu (S2), doutoramentu (S3) no lisensiatura (S1). Universidade Boaventura durante ne’e,  hetan  mós apoiu rekursu umanu husi Ajénsia kooperasaun Singapura, Japaun no Austrália hodi dezenvolve universidade ne’e. “Universidade iha rekursu sufisiente no ha’u garante katak sei forma Timoroan sira ho kualidade,” hateten Reitór UBTL, Luis da Costa,  ba Ajénsia TATOLI, iha Same Vila, Kuarta (18/09/2019). Kona-ba prosesu akreditasaun husi Governu ba Universidade Privada ne’e, Reitór ne’e dehan, daudaun ne’e ekipa husi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) halo ona avaliasaun ba kondisaun universidade nian iha fulan hirak kotuk maibé seidauk fó sai rezultadu. Horta Inaugura Uma Sidadania Manufahi https://tatoli.tl/2019/09/21/horta-inaugura-uma-sidadania-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2019-09-21 MANUFAHI, 21 setembru 2019 - Premiadu Nobel Pás nian nu’udar mós eis Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, akompaña husu Fundadora Sentru  Quesadhip Ruak, Isabel Ferreira, Embaixadór Korea iha Timor-Leste, Lee Chinbum, Autoridade munisipiu Manufahi, ohin, inaugura uma sidadania iha Postu Administrativu Same Vila, Munisípiu Manufahi. Premiadu Nobel ba Pás nian, José Ramos-Horta, akompaña husi entidade sira inaugura Uma Sidadania, Munisípiu Manufahi, Sábadu (21/09/2019). Imajen/Nelson de Sousa Uma Sidadania ne’e  sei oferese formasaun iha área  lian Korea, Inglés, Portugés, komputadór, kulinária, ba Manufahi oan  sira hodi prepara sira ba merkadu traballu. Sentru ne’e mós sei  oferese programa   edukasaun sívika  liu-liu ba formasaun karákter kona-ba moral étika, oinsá atu sai  sidadaun ida di’ak iha sosiedade nia leet. Obra konstrusaun uma sidadania hahú iha 2017 no finaliza iha tinan ne’e, ne’ebé hetan apoia finansiamentu husi governu Korea, liu husi mai Embaixada  iha Dili ho valor $140.000,00. Uma Sidadania ne’e  kompleta ho aula boot rua, hariis fatin no tempu badak sei kompleta mós ho fasilidade sira seluk tan. Tuir planu, uma sidadania iha faze dahuluk sei simu ema nain 150 até 200 hodi tuir formasaun. Governu Prepara Lei Justisa Tradisionál ho Kualidade https://tatoli.tl/2019/09/24/governu-prepara-lei-justisa-tradisional-ho-kualidade/ tatoli.tl Notísia 2019-09-24 AILEU, 24 setembru 2019 - Asesór Jurídiku no Koordenadora Gabinete Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár (MRLAP), Melisa Silva Caldas hateten, Governu iha ona kompromisu polítika atu legaliza lei justisa tradisionál no kostumeiru ho kualidade hodi apoiu dezenvolvimentu setór justisa. Notísia Relevante: MRLAP Halo Konsultasaun Lei Kostumeiru ho Étniku Kemak Melisa Silva Caldas hato’o  kestaun ne’e,  durante halo konsultasaun públika ho Autoridade lokál no Lia Na’in husi étniku Mambae  iha  Suku 12, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu, Tersa (24/09/2019). Konsultasaun públika importante atu rekolla dadus kona-ba pratika kostumeiru no lei justisa tradisionál ne’ebé implementa iha pasadu hodi valoriza no legaliza ba justisa formál. Notísia Relevante: MRLAP Halo Konsulta Públiku Ba Lei Kostumeiru ho Justisa Tradisionál Iha Ermera “Atu halo lei  ida ne’ebé tenke di’ak no kualidade no iha partisipasaun aas parte hotu ho nune’e  prodús  kuadru forma jurídiku hodi  implementa  iha   koerénsia, katak halo lei husi Estadu ne’ebé fó sai liga mós ho prátika kostume ne’ebé iha daudaun,” hateten Melisa Silva Caldas. Notísia Relevante: Bobonaro Orgullu ho Konsultasaun Lei Kostumeiru MRLAP identifika lei tara bandu mós importante atu legaliza hodi ajuda setór justisa hodi rezolve problema ki’ik sira ne’ebé mosu iha Aldeia no Suku sira iha territóriu. Notísia Relevante: Lia Na’in Ermera-Liquiça Apresia Ho Atividade MRLAP Iha biban ne’e, Administradór Munisípiu Aileu,  João Tilman do Rego, agradese ba oportunidade ne’e tanba ne’e nia apela ba lider komunitáriu no lia na’in sira atu fornese informasaun ho loloos. Aldeia Rua iha Seloi-Kraik Seidauk Asesu Eletrisidade https://tatoli.tl/2019/09/26/aldeia-rua-iha-seloi-kraik-seidauk-asesu-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2019-09-25 AILEU, 25 setembru 2019 - Populasaun  352 iha Aldeia rua iha Suku Seloi-Craik, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu seidauk asesu liña eletrisidade. Notísia Relevante:  Manufahi-Aileu Hetan Tetu Fiskál Menus Husi Millaun $3 Xefe Suku Seloi-Kraik, Gabriel Mendonça hatete, Suku Seloi-Craik iha Aldeia sanulu hanesan Hlalalamete, Tatoulasi, Lio Casamou, Colihoho, Taliturleo, Raicolefa, Leubracufo, Faularan no Fatumane ho total uma kain  705 ho total populasaun 3.587. “Iha suku Seloikraik iha aldeia Hlalalamete, Tatoulasi ho totál populasaun 352 seidauk asesu eletrisidade,” hateten Xefe Suku Seloi Craik ne’e ba TATOLI, iha Aileu Tersa (24/09/2019). Autoridade lokál ne’e esplika problema ne’e difikulta komunidade atu asesu informasaun liuhusi mídia eletróniku TV, Rádiu no difikulta mós estudante sira susar atu estuda iha tempu kalan. Alende problema la asesu eletrisidade, nia mós relata  iha Aldeia Raicolefa, Leubracufo no Faularan, seidauk asesu sistema kanalizasaun bee moos husi SAS tanba ne’e obriga komunidade tenke kuru bee to’o bee matan ho distánsia do’ok. Hatán ba preokupasaun ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Aileu, João Tilman do Rego, hatete iha planu orsamentu 2020, Munisípiu Aileu tau ona iha Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisípiu (PDIM) hamutuk projetu 75 ne’ebé foin lalais aprezenta ba Komisaun Revizaun Orsamentu Polítika (KROP) atu konsidera hodi hadi’a infraestrutura bázika hanesan eskola, postu saúde, estrada no bee moos. Justisa Tradisionál Sei Redús Kazu Pendente iha Tribunál https://tatoli.tl/2019/09/26/justisa-tradisional-sei-redus-kazu-pendente-iha-tribunal/ tatoli.tl Notísia 2019-09-26 MANUFAHI, 26 setembru 2019 – Koordenadora Gabinete Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár (MRLAP), Melisa Silva Caldas, hatete lei justisa tradisionál no kostumeiru sei tulun tribunál hodi redús kazu pendente sira. Notísia Relevante:  Kazu 2800 Pendente iha Ministériu Públiku Governu da-ualu sei legaliza lei justisa tradisionál no kostumeiru durante mandatu tinan lima 2018-2023 hodi tulun komunidade asesu justisa. “Kazu sivíl  rejista aas iha tribunál  ho polítika reforma justisa atu solusiona kazu sivíl ho mekanizmu ne’ebé eziste ona oinsá aplika iha komunidade”, dehan Melisa Silva Caldas hafoin halo konsultasaun públika ho autoridade lokál no lia-na’in sira iha munisípiu Manufahi, ohin. Iha okaziaun hanesan, Xefe Suku Matorek, Postu Administrativu Turiskai, Munisípiu Manufahi, Lucas Viera, rekomenda ba MRLAP atu dezenvolve lei rua ne’e bazea ba identidade kultura ema timoroan. Notísia Relevante:   PJR Preokupa ho Kazu Sivíl “Presiza aborda ho nia  alvu  kostume lei tradisionál tuir étniku  Timor  nian  hodi apar ho situasaun riil”, realsa. Nune’e mós Xefe suku Liurai Postu Administrativu Turiskai, Gaspar de Araujo, relata durante ne’e nia parte implementa ona kostume sira  ho rigór no forte hanesan  bandu tesi ai-arbiru, sunu rai , na’ok  ema nia sasan, disputa rai no kazu sivíl sira seluk. Xefe Suku Husu Apoiu Komputadór https://tatoli.tl/2019/09/26/xefe-suku-husu-apoiu-komputador/ tatoli.tl Notísia 2019-09-26 AILEU, 25 setembru 2019 - Xefe Suku Seloi-Kraik, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu, Gabriel Mendonça, husu ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) atu apoiu komputadór no mákina imprime hodi fasilita serbisu administrasaun suku. Autoridade lokál ne’e,  hateten, durante ne’e, serbisu suku tenke aluga  komputadór  no mákina imprime  iha Munisípiu Aileu  hodi halo impresaun ba karta deklarasaun suku no dokumentu seluk tan ne’ebé komunidade suku presiza. “Ida ne’e afeta tebes ba serbisu administrasaun suku,” hatete Xefe Suku Seloi-Kraik ne’e ba Ajénsia TATOLI iha Aileu, Tersa (24/09/2019). Nia konta tuir katak, proposta ne’e aprezenta kedas ba governu iha mandatu governasaun daneen (VI) maibé  tama ona tinan ida resin Governasaun da-ualu mós seidauk hetan resposta. Hatán ba pedidu ne’e, Prezidente Autoridade  Munisípiu  Aileu,   João Tilman do Rego, hatete, Aileu iha Suku 33  maibé,  suku tolu hetan ona apoiu komputadór husi parseiru dezenvolvimentu sira, enkuantu  30 seidauk. João Tilman do Rego hateten, iha planu OJE 2020 serbisu munisipál iha ona planu sei sosa komputadór no mákina imprime ba suku sira. Entretantu, Suku Seloi-Kraik iha Aldeia 10 ho ninia total populasaun hamutuk 3.587. Autoridade Lokál Aileu Orgullu Programa Naroman ba Suku https://tatoli.tl/2019/09/27/autoridade-lokal-aileu-orgullu-programa-naroman-ba-suku/ tatoli.tl Notísia 2019-09-27 AILEU, 27 setembru 2019 - Xefe Suku Liurai, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu, Eli Dias Gomes, orgullu ho programa naroman ba suku ne’ebé lansa husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS)  hodi fornese informasaun ba populasaun iha area rural. Notísia Relevante: Programa Naroman ba Suku Ofisialmente Lansa Ona Iha Rotutu “Ami sente orgullu tebes tanba governu bele deside fatin ida ne’e hodi  halo lansamentu  ba programa governu iha povu nia leet,  Naroman ba Suku,” hateten Xefe Suku Liurai, Eli Dias Gomes, ba Ajénsia TATOLI iha Aldeia Quiri-Lelo, Suku Liurai, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu. Ho programa ne’e sei tulun komunidade atu asesu informasaun ho kualidade kona-ba prosesu dezenvolvimentu ne’ebé daudaun ne’e lao iha rai laran, tanba Suku Liurai iha Aldeia Ualu, maibé aldeia lima maka konsidera rurál tanba distánsia dook husi munisípiu. “Liuhusi programa ne’e ita nia inan-aman sira mós bele hato’o sira ninia preokupasaun iha baze ba governu,” nia hateten. Notísia Relevante:  Abitante Rotutu Agradese SEKOMS ba Programa Naroman ba Suku Vise Koordenadór Komisaun Organizadora ba programa Naroman ba Suku husi SEKOMS, Lívio da Costa, hatete, SEKOMS deside  aldeia Quiri-lelo  hodi lansa programa ne’e tanba  komunidade husi suku ne’e maioria hela iha rural. “Programa SEKOMS ida ne’e atu motiva no anima juventude sira iha área desportu  hodi  hametin pás no unidade iha povu nia leet,” tenik Lívio da Costa. Komunidade Mak Nain ba "Naroman ba Suku" https://tatoli.tl/2019/09/27/komunidade-mak-nain-ba-naroman-ba-suku/ tatoli.tl Notísia 2019-09-27 AILEU, 27 setembru 2019 - Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Mericio Juvenal dos Reis “Akara”, ofisiálmente lansa tan programa “Naroman ba Suku” iha Aldeia Quiri-lelo, Suku Liurai, Postu Administrativu Aileu Villa, Munisípiu Aileu. Notísia Relevante :  Programa Naroman ba Suku Ofisialmente Lansa Ona Iha Rotutu Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal dos Reis “Akara”. Imajen/TATOLI Liu husi serimónia ne’ebé hetan entuziazmu boot husi povu Aileu, sesta (27/09/2019), Sekretáriu Estadu  Mericio Juvenal dos Reis “Akara”, lia tuun dehan, programa ne’e lori governu hakbesik ba komunidade sira hodi rona povu nia  preokupasaun no dezafiu ne’ebé povu enfrenta, liuliu iha area remotas. Lansamentu “Programa Naroman ba Suku” nivel nasionál nian lansa tiha ona iha fulan hirak liu ba Suku Rotuto, Munisípiu Same. “Ita sei iha suku neen iha Timor-Leste hanesan programa pilotu ba programa “Naroman ba Suku” ita iha polítika atu lansa maibé importante ita nia autoridade no komunidade mak sente nain ba programa refere no tenke partisipa  másima,” hateten Mericio Akara. Lia nain Aldeia Quiri-lelo, António Nunes. Imajen/TATOLI Husi sorin seluk, lia nain Aldeia Quiri-lelo, António Nunes, hateten, programa ne’e benefisia tebes ba komunidade sira iha area remotas, tanba bele fasilita interasaun entre povu ho governu hodi transmite povu nia halerik ba governu. “Liu husi programa Naroman ba Suku, ita-nia nai ulun sira bele haree no rona diretamente saida mak ami povu ida ne’e enfrenta,” hateten António Nunes. “Ha’u hakarak dehan nune’e Programa Naroman ba Suku iha Aldeia Quiri-lelo sai hanesan ezemplár ba suku no aldeia sira seluk,” nia tenik tan. Janeiru-Setembru, Sentru Saúde Alas Rejista Pasiente Rihun 15 https://tatoli.tl/2019/09/30/janeiru-setembru-sentru-saude-alas-rejista-pasiente-rihun-15/ tatoli.tl Notísia 2019-09-30 ALAS, 30 setembru 2019 - Sentru Saúde Alas, Munisípiu Manufahi, durante fulan sia (janeiru to’o setembru), tinan ne’e, rejista  ona pasiente  hamutuk rihun 15. Xefe Sentru Saúde Alas, José Martins da Costa, hateten, husi total pasiente ne’ebé hetan tratamentu saúde maioria sofre moras  infesaun vias respiratória (ISPA-sigla indonézia),  moras kulit (isin katar), tensaun aas, Tuberculose  (TBC), azma, moras fuan no seluk tan. “Ekipa pesoál médiku sira sei  kontinua halo promosaun hodi tama sai iha suku no aldeia hodi halo edukasaun sívika oinsá halo prevensaun,” informa José Martins da Costa, ba Ajénsia TATOLI iha Alas, sesta (27/09/2019). Mezmu infesaun vias respiratória (ISPA) maka a’as maibé Jose Martins da Costa la relata detallu númeru pasiente hira maka hetan ISPA. Nia hateten, kauza husi klima  anin boot no rai rahun ho mós komunidade sunu ai hodi te’in i provoka suar  provoka anin fo’er hodi hamosu moras ISPA ba pasiente. Hatán kona-ba estoke ai-moruk iha sentru Saúde Alas, Xefe Sentru Saúde Alas, Jose Martins da Costa responde dehan, daudaun ne’e iha estoke sufisiente atu fó tratamentu ba pasiente  iha Postu Administrativu Alas Munisípiu Manuafahi. Sentru Saúde Alas Hakbesik Saúde ba Komunidade https://tatoli.tl/2019/09/30/sentru-saude-alas-hakbesik-saude-ba-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2019-09-30 ALAS, 30 setembru 2019 - Sentru Saúde Alas, Munisípiu Manufahi, kontinua fó tratamentu saúde ba komunidade sira to’o sira nia hela fatin liuhusi implementasaun programa Servisu Integradu Saúde Komunitária) SISKA, Mobile Klínika no Vizita Saúde iha Família  ho rutina iha Postu Administrativu Alas. Notísia Relevante :  Janeiru-Setembru, Sentru Saúde Alas Rejista Pasiente Rihun 15 Programa tolu ne’e ho ninia objetivu maka lori fasilidade saúde  ba komunidade sira ne’ebé hela iha área remotas  ka dook husi postu saúde no sentru saúde. “Programa ne’e ita hala’o rutina  semanál no kada  fulan ba iha Suku no Aldeia, atu oinsá  lori fasilidade saúde hakbesik ba komunidade hodi hetan tratamentu,” informa Xefe  Sentru Saúde, José Martins da Costa ba Ajénsia TATOLI, iha Alas, sesta (27/09/2019). Programa tolu ne’e, nia esplika, oinsá atu fó intervensaun  sedu no lais liu ba moras hada’et sira hanesan Tuberculose  (TBC-sigla Indonézia, hepatitis no moras sira seluk. Alende tratamentu saúde, Sentru Saúde Alas mós  hala’o promosaun  saúde  ba labarik vulneravel  sira ne’ebé enfrenta  problema má nutrisaun. “Atividade promosaun  hala’o mós ba eskola  primária kona-ba  hygiene  hodi fó koñesimentu oinsá mak tesi liman kukun, fase liman ho sabaun molok han, tanba ne’e importante ba labarik sira nia saúde,” José Martins da Costa tenik. Postu Administrativu Alas, Munisípiu Manufahi, iha sentru Saúde ida, Postu Saúde neen ho pesoál saúde hamutuk na’in 18; kompostu husi médiku jerál na’in neen, Enfermeiru na’in haat, parteira na’in tolu, laboratóriu na’in rua ho Farmasista na’in tolu. Sentru Saúde Alas kobre suku lima hanesan Aituaha, Dotik, Mahakida,Taituda no uma Berloi. Sentru Saúde ne’e sei enfrenta menus rekursu uman tanba ne’e husu ba Ministériu Saúde atu destaka tan médiku Jerál, Parteira no enfermeiru hodi reforsa servisu iha fatin ne’ebá. Iha tinan oin, Ministériu Saúde atu tau iha planu OJE 2020 hodi sosa ambulánsia foun ba Sentru Saúde Alas tanba daudaun ne’e iha karreta ida maibé kondisaun tuan ona no piór liu dala barak avaria bainhira halo evakuasaun ba moras sira. “Problema ne’e ami hato’o ona  ba Ministériu Saúde Munisípiu iha tinan hirak liu ba, no sempre hato’o mós ba nain ulun sira  bainhira vizita sentru saúde ne’e, maibé seidauk iha resposta, ne’ebé ami hein iha tempu oin bele apoiu,” José hateten. Governu Kontinua Apoiu Mídia Estadu https://tatoli.tl/2019/10/05/governu-kontinua-apoiu-setor-komunikasaun-sosial/ tatoli.tl Notísia 2019-10-04 VIQUEQUE, 04 outubru 2019 – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’, hateten Governu komprometidu kontinua fó apoiu ba mídia estadu nian hotu, nune’e bele fó sai notísia ne’ebé kredível ba públiku. “VIII Governu Konstitisionál ohin espresa no hakarak reafirma nia pozisaun katak, sei kontinua fó apoiu setór komunikasaun sosiál Estadu nian hotu, nune’e sira mak sei sai fonte informasaun ida ne’ebé kredível ba povu”, tenik Akara iha edifísiu Rádiu Komunidade Viqueque, sesta ne’e. Iha biban soru-mutuk ho Konsellu Rádiu Komunidade no jornalista, governante ne’e dehan Governu nafatin fó apoiu ba rádiu komunidade hotu iha Timor laran tomak, Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL) no Agência Tatoli. Nune’e, nia husu ba mídia estadu tolu ne’e tenke kolabora di’ak ho autoridade lokál hotu nune’e sira bele hametin di’ak liután kooperasaun mídia ho autoridade sira. “Ami husu sira na’in-tolu tenke servisu hamutuk no kolabora malu. Fahe rekursu ne’ebé mak sira iha atu hato’o informasaun ne’ebé di’ak”, nia akresenta. Nia rekoñese, antes ne’e, durante vizita ba rádiu komunidade hotu iha munisípiu tomak konsege identifika ona problema no dezafíu hirak ne’ebé jornalista sira hasoru. “Ha’u la’o ba iha munisípiu hotu ona no vizita rádiu komunidade sira hotu barak mak hasoru difikuldade. Governu kada tinan sei aloka osan maibé sira mak tenke halo jestaun ne’ebé di’ak hodi jere osan ne’ebé iha hodi rezolve difikuldade hirak ne’e”, Akara dehan tan. Governu liuhosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) kada tinan prevee orsamentu ba mídia Estadu sira. Iha tinan 2019, orsamentu ba Rádiu Komunidade hamutuk $491,000, Agência Tatoli $649,000 no ba RTTL millaun $2,254. Sekretáriu Estadu Akara Husu Estudante Iliomar Utiliza Sosiál Mídia ho Kuidadu https://tatoli.tl/2019/10/05/sekretariu-estadu-akara-husu-estudante-ilomar-utiliza-sosial-midia-ho-kuidadu/ tatoli.tl Notísia 2019-10-05 ILIOMAR, 05 outubru 2019 – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’, husu ba estudante hotu iha Iliomar tenke utiliza sosiál mídia ho kuidadu tanba iha impaktu pozitivu no negativu. Akara hato’o lia hirak ne’e, bainhira hala’o diálogu ho estudante Ensinu Báziku no Sekundáriu iha Iliomar, sábadu ne’e iha salaun Parókia Nossa Senhora de Graça, ho tema “Promove mídia saudável no internet saudável”. “Loos duni, ho mídia mak ita bele koñese buat foun no bele deskobre mundu. Maibé, mídia iha negativu no pozitivu depende ba ita ne’ebé uza. Ha’u hakarak alin sira tenke hatene uza parte pozitivu hosi mídia nune’e bele hatene informasaun sira ne’ebé akontese iha rai-laran no mundu”, nia tenik. Estudante Ensinu Báziku no Sekundáriu Iliomar akompaña diálogu iha salaun Parókia Nossa Senhora de Graça, sábadu (05/10). Imajen/Hortençio Sanchez Governante ne’e fó hanoin, bainhira utiliza mídia ba negativu maka bele fó impaktu ne’ebé la di’ak ba nasaun no ema hotu. “Ita kuandu utiliza mídia ba iha parte negativu nian ne’e la di’ak. Keta kria ID Facebook falsu  hodi hatete aat ema seluk tanba ne’e bele estraga mós nasaun. Tanba balun halo ID falsu hodi fó informasaun ne’ebé falsu, ne’e la di’ak”, nia akresenta. Aleinde ne’e, nia mós fó hanoin katak área komunikasaun sosiál hanesan mós xave determinante ba informasaun no komunikasaun. Enkuantu oradór iha diálogu ne’e mak, Sekretáriu Estadu Merício, Prezidente Rádiu Telivizaun Timor-Leste (RTTL) Francisco da Silva Gari, Vise Prezidente Agência Tatoli, Manuel Pinto no Diretór Nasionál Rádiu Komunidade (CRC-sigla Portugés), Abel da Conceição. Prezidente Repúblika Sei Hala'o Diálogu ho Komunidade Lautém https://tatoli.tl/2019/10/08/prezidente-republika-sei-halao-dialogu-komunidade-lautem/ tatoli.tl Notísia 2019-10-08 DILI, 08 outubru 2019 –Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, sei hala’o vizita traballu iha Munisípiu Lautém, hosi 9-12 outubru 2019. Komunikadu imprensa ne’ebé TATOLI asesu hosi Mídia Prezidénsia Repúblika, ohin, hateten vizita Xefe Estadu ne’e atu haree ho besik kondisaun eskola públika, sentru saúde, atividade produtiva no halo diálogu hodi rona no hatán preokupasaun hosi autoridade lokál no komunidade. Iha vizita traballu, Prezidente Repúblika sei vizita Eskola Ensinu Báziku Leusari, Lospalos Coconut Oil iha suku Soru, Kooperativa Produsaun no Negósiu ‘Fuan Ida, Neon Ida’, Sentru Saúde Internamentu, Eskola Pre- Sekundária Jerál Públika II Patoo, Cooperativa Café Timor no diálogu ho komunidade iha jináziu. Prezidente Repúblika sei hetan akompañamentu hosi Ministru Agrikultura no Peska, Vise Ministru Obra Públika, Vise Ministra Solidariedade Sosiál, Vise Ministra Saúde, Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade, reprezentante hosi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Embaixadór Austrália, Embaixadór Árabe Saharawi, reprezentante hosi Embaixada Estadu Unidu Amérika, reprezentante hosi Embaixada Koreia Súl, Uniaun Europeia, UNDP no GIZ. Durante Xefe Estadu nia vizita iha Munisípiu Lautém, sei iha atividade sira hanesan espozisaun, tratamentu saúde iha postu administrativu sira liuhusi kooperaaun ho Saúde ba Ema Hotu (SABEH), kompetisaun ai-han lokál, traje kulturál, dansa tradisionál no konsertu múzika. Iha komunikadu ne’e mós esplika katak Prezidente Repúblika halo vizita traballu ba munisípiu sira hodi haree ho besik kondisaun sosiál, ekonomia, polítika no infraestrutura no rona hanoin sira hosi autoridade lokál no komunidade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál. Molok ne’e, Prezidente Repúblika hala’o ona vizita traballu ba Munisípiu Viqueque no Covalima. PR Lú Olo Fó Omenajen ba Mártir iha Rasa https://tatoli.tl/2019/10/09/pr-lu-olo-fo-omenajen-ikus-ba-martire-iha-rasa/ tatoli.tl Notísia 2019-10-09 LOSPALOS, 09 outubru 2019 –  Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, hamutuk ho ninia espoza, Cidália Nobre Mouzinho Lopes Guterres, hala’o vizita ba Semitériu Erói no Mártir Libertasaun Pátria hodi tau aifunan iha osuáriu Suku Rasa, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém. Iha biban ne’e,  Xefe Estadu hateten, Erói no Mártir Libertasaun Nasionál sira nia sakrifísiu boot tebes tanba fó-an ba mate, terus, no lakon família, to’o Timor-Leste bele hetan ukun rasik-aan tanba ne’e nia husu atu bele valoriza. “Ita hakarak hirak ne’ebé sei moris tenke iha obrigasaun boot atu presta omenajen ba sira maibé ita mos tenke lori tutan sira-nia hanoin atu bele serví povu no rai ida-ne’e ho di di’ak. Ida ne’e mak sira-nia rekadu antes sira mate”, dehan PR Lú Olo. Tanba ne’e Xefe Estadu hatutan, nia parte hamutuk ho Povu Lospalos atu tula hela aifunan ba sira erói sira-nia rate atu nune’e fó nafatin hanoin ba sira. “Ita bele kaer metin hodi bele dezenvolve rai ne’e ho didi’ak no loloos. Prezidente Repúblika mos agradese ba Povu Lospalos n’ebé ho antuziasmu tebes hodi partisipa iha oportunidade ida ne’e. Inséndiu ho Anin Boot Estraga Uma 572 iha Munisípiu Haat https://tatoli.tl/2019/10/10/insendiu-ho-anin-boot-estraga-uma-572-iha-munisipiu-haat/ tatoli.tl Notísia 2019-10-10 DILI, 10 outubru 2019 - Dadus provizória husi Sekretariadu Estadu Protesaun Sivíl, to’o ohin, identifika ona uma komunidade no eskola balun hamutuk 510 mak hetan estragu maka’as husi inséndiu (ahi han) ho anin boot ne’ebé konsente, foin lalais ne’e, iha Munisípiu Ermera, Liquiça, Bobonaro ho Aileu. Notísia Relevante :  Anin Sobu Eskola Bázika Filiál Aiasa Balibo Anin sobu Eskola EBF Aiasa,Balibo, Bobonaro. Imajen/Antonio Goncalves “Agora ami iha dadus provizóriu hamutuk uma 572 husi munisípiu haat mak hetan estragu husi dezastre inséndiu ho anin boot,” informa Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Alexandre Xavier Araújo,  ba ajénsia TATOLI iha hafoin enkontru iha Ministériu Interiór, Caicoli, Dili, kuarta (09/10/2019). Notísia Relevante :  Governu Alerta Atu Kuidadu Ho Inséndiu Nia informa katak, Governu  haruka ona apoia emerjénsia ba vítima sira ne’ebé koopera mós ho Cruz Vermella Timor Leste (CVTL-sigla Portugés) no Mercy Corp. Apoia emerjénsia sira ne’e mak hanesan foos, supermie, ikan lata, mina no seluk tan no sasán sira ne’ebé kategoria la’ós ai-han, hanesan lona, biti, bikan, kanuru, sana, taxu no seluk tan. Ahi Han Uma 664 iha Munisípiu Sia https://tatoli.tl/2019/10/25/ahi-han-uma-664-iha-munisipiu-sia/ tatoli.tl Notísia 2019-10-25 DILI, 25 outubru 2019 - Sekretáriu Estudu Protesaun Sivíl (SEPS), Alexandrino Xavier de Araújo, informa, dadus provizóriu ahi han uma iha munisípiu sia (9) hamutuk 664. Notísia Relevante :  Vítima Inséndiu Matebian Hun Aumenta Ahi han uma ne’e komesa kedas iha loron 02 to’o loron 21 outubru ne’e, ne’ebé halo komunidade barak sofre no lakon sira nia riku-soi. “Ami iha ona dadus provizóriu hosi  Munisípiu Aileu iha uma hamutuk 24, Baucau (34), Bobonaro (43), Ermera (450),  Liquiça (69), Manufahi (14), Viqueque (6), Lautem (2) ho Rejiaun Administrativu Oe-Cusse Ambeno hamutuk uma 21,” informa Sekretariu Estadu Alexandrino Xavier de Araújo,  ohin, ba Ajénsia  TATOLI iha nia serbisu fatin, Caicoli, Dili. Nia dehan, hosi anin boot no inséndiu ahi han uma rezulta mós vitima nain ida mate iha Aileu no nain rua kanek hosi Munisípiu Ermera. Iha fali  Viqueque mós ahi han kapela rua no Ainaro-Hatobulico ahin han eskola rua. Familia afetadu hamutuk 285 mak simu ona apoiu emerjénsia no 379 mak seidauk simu. Nune’e mós iha Munisípiu balu ne’ebé stock mamuk ka hotu no iha balu tanba transporte laiha atu lori apoiu emerjénsia ba vítima sira. PNTL Manatuto Rejista Kazu 62 https://tatoli.tl/2019/10/25/pntl-matatuto-rejista-kazu-62/ tatoli.tl Notísia 2019-10-25 MANATUTO, 25 outubru 2019 - Hosi inísiu janeiru to’o meadu outubru ne’e, Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manatuto rejista kazu asaltu malu hamutuk 27 no violénsia doméstika 35. Notísia Relevante : Eskuadra PNTL Tolu iha Manatuto Falta Transporte “Kazu sira ne’e ninia prosesu ba hotu ona Ministeriu Públiku,” informa Segundu Komandante PNTL Munisípiu Manatuto,  Superintendente Asistente Polisia, Joni Viana,  ba TATOLI, kinta (24/10/2019), iha Salaun Administrasaun Munisípiu Manatuto. Atu prevene no evita kazu krime, asaltu malu entre joven no kazu seluk tan, Segundu Komandante ne’e afirma, Komandu PNTL Manatuto kontinua estabelese liña koordenasaun ida di’ak ho autoridade munisípiu, postu administrativu, suku, aldeia ho veteranu sira atu kontribui hodi mantein pás no hakmatek. Mezmu rejista kazu asaltu malu barak, maibé situasaun seguransa ein-jerál iha Munisípiu Manatuto la’o kontroladu. Administradór Arantes Husu Ministériu Turizmu Entrega Parke Nasionál Don Boaventura https://tatoli.tl/2019/10/29/administrador-arantes-husu-ministeriu-turizmu-entrega-parke-nasional-don-boaventura/ tatoli.tl Notísia 2019-10-28 MANUFAHI, 28 outubru 2019 —Jestaun ba Parke Nasionál Don Boaventura iha Luak, Manufahi, sei iha Ministériu Turizmu nia liman. Tan ne’e, Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, husu atu fó kompeténsia ba sira hodi jere rasik parke refere. “Ha’u hanoin kona-ba Parke Don Boaventura iha Luak, kompeténsia nafatin iha Governu sentrál liuliu iha Ministériu Turizmu nia liman hodi jere totalmente”, nia tenik ba Agência TATOLI, iha nia kna’ar fatin, edifísiu Administrasaun Manufahi, Suku Holarua, Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi, segunda ne’e. Nia hatutan, preokupasaun hirak ne’e, nia hato’o ona ba iha Ministériu relevante hanesan Sekretaria Estadu Arte Kultura no Meiu Ambiente inklui mós Diresaun Jerál Nasionál Turizmu nian, no hein katak proposta bele passa atu hahú ona serbisu balun. Arantes hateten Administrasaun Munisípiu rejista ona Parke Nasionál Don Boaventura iha Planu Estratéjika Dezenvolvimentu Munisipál (PEDM). Iha planu ne’e, sei dezenvolve didi’ak Parke Don Boaventura tanba parke refere hanesan sentru turizmu ida-ne’ebé bele dada turista sira atu hatama rendementu ba Estadu. Nia haktuir, komunidade entrega rai hamutuk ektare 23 iha Luak ba Estadu ho objetivu atu alarga parke ne’e sai fatin turístika, istórika no sagradu ba iha mundu. “Atu asegura parke ne’e, Administrasaun Munisípiu koloka ona seguransa na’in haat iha fatin ne’ebá atu halo seguransa no kontinua halo limpeza nune’e ambiente parke bele moos nafatin”, Arantes haklaken. Seidauk Aplika Kontribuisaun Iha parte seluk, maski vizitante rai-laran no turista sira kada loron kontinua hala’o vizita ba Parke Nasionál Don Boaventura maibé Ministériu Turizmu seidauk aplika kontribuisaun ruma ba vizitante sira. “Ami nu’udar seguransa sivíl observa kada loron vizitante kuaze na’in 100 ba leten mak vizita fatin ne’e. Maibé, sira la fó kontribuisaun ruma. Vizita gratuita. Tanba rona informasaun katak Ministériu Turizmu seidauk aplika kontribuisaun ba vizitante sira”, tenik nia ba Agência Tatoli iha Parke Nasionál Don Boaventura, ohin. Feliciano haktuir katak aktu hosi vizitante sira kontinua hatudu disiplina hanesan la soe fo’er arbiru no la halo barullu iha fatin turístika, sagradu no istóriku ne’e. Kona-ba fasilidade hanesan haris fatin, nia dehan,  di’ak ona maibé araska ba bee atu bele fasilita vizitante hirak ne’ebé mak hakarak soe fo’er boot no ki’ik. Tuir jornalista TATOLI nia observasaun iha Parke Don Boaventura, katak projetu harii moru no uma ida iha parke refere kaer hosi Kompañia Los Kabubu Unipessoal LDA maibé abandonadu hela lahó razaun fundamentu. Observasaun mós hatudu katak lampu balun iha parke ne’e komesa aat ona maibé Administrasaun Munisípiu Manufahi labele halo buat ruma tanba laiha kompeténsia atu rezolve. Don Boaventura, nu’udar liurai Manufahi iha portugés nia ukun iha Timor. Durante nia kargu nu’udar Liurai, nia iha estratéjia atu duni sai malae mutin sira hosi Timor. Hanesan hatutan nia aman Don Duarte ninia dalan, Don Boaventura luta kontra kolonialzmu portugés hodi hamosu “Funu Manufahi”. Bainhira Don Boaventura lidera funu Manufahi, iha kauza balun maka hamosu kontinuidade funu ne’e ho ninia komplesidade rasik. Ida maka desizaun governadór foun Filomeno de Câmara de Mello hasa’e folin impostu perkapita. Ida-ne’e afeta kedas povu nia moris sai todan liu, liuliu ezijénsia governu Porrtugal atu aumenta númeru ema ba serbisu públiku nian no ba plantasaun kafé nian. Don Boaventura maski hetan edukasaun europeu hosi eskola misaun Katólika, Lahane, tinan 1895, maka bolu hikas hosi povu Manufahi atu hatutan ninia aman Don Duarte nia luta, maibé dala ida tan laiha dokumentasaun forte ne’ebé fó roman kona-ba Don Boaventura ninia ideia, kona-ba liberdade ka ukun rasik-aan, inklui mós nia apoiante asimiladu sira. Agora daudaun, iha ona monumentu ida nu’udar omenajen hosi Estadu Timor-Leste no sidadaun sira ba erói Don Boaventura mak “Estátua Don Boaventura” ne’ebé harii iha tinan 2012 iha Luak, Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi. Sentru Saúde Manufahi Falta Profisionál Saúde no Transporte https://tatoli.tl/2019/10/29/sentru-saude-manufahi-falta-profisional-saude-no-transporte/ tatoli.tl Notísia 2019-10-29 MANUFAHI, 29 outubru 2019 —Sentru Saúde Manufahi infrenta difikuldade ba profisionál saúde no transporte. Diretora Sentru Saúde Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman haktuir katak sira labele kobre ba to’o iha Postu Saúde iha área rurál tanba rekursu umanu (pesoál saúde) menus. Iha Manufahi, Postu Saúde hamutuk 10 hanesan Datina, Rotutu, Tutuluro, Bubulau, Simpang Tiga, Betano, Kafé Koreia, Grotu, Daisua Lama no Pemuda Tane. Entre Postu Saúde 10 ne’e, nia haklaken, iha postu saúde tolu mak seidauk iha profisionál saúde (médiku, parteira no infermeiru) hanesan iha Grotu, Daisua Lama no Pemuda Tane. Ho limitasaun ne’e, nia dehan, sira ba halo de’it Klínika Móvel—fulan ida ba dala ida ka dala rua, tanba, atu fahe tempu ne’e mak araska uitoan. “Hanesan ita-nia pasiente sira kuandu hetan moras iha Postu Saúde, entaun sira telefone ami ba foti lori mai iha Sentru Saúde Manufahi hodi halo atendimentu ba sira,” hateten Florencia ba Agência TATOLI iha Bairrru Nuu-Laran, Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi, tersa ne’e. Nia esplika, oras ne’e, Sentru Saúde Manufahi iha médiku na’in 30 de’it, infermeiru iha 29 no parteira iha 26. Tuir nia, Sentru Saúde Manufahi presiza tan rekursu umanu hanesan infermiru, parteira no médiku nune’e bele ajuda serbisu. “Tanba, se lae, ema ida (profisionál saúde) kaer serbisu rua-tolu dala ida. Entaun, ami-nia atendimentu ezemplu ema bolu derrepente iha kalan, ami labele ba. Ema ida halo serbisu kalan nia labele husik hela ninia serbisu, entaun tenke bolu fali seluk. To’o ha’u hanesan diretora mós dalaruma tenke ba hein fali iha maternidade (fatin partu) para ida kolokadu iha maternidade ne’e bele ba atende fali pasiente sira ne’ebé bolu iha tempu kalan. Ida-ne’e mak ami hasouru,” Florencia informa. Problema ne’e, Florencia dehan, nia hato’o ona ba Ministériu Saúde atu solusiona. “Ita hatene Ministériu Saúde iha planu atu loke rekrutamentu ba profisionál saúde hamutuk ema-na’in 300 fahe ba munisípiu sira hotu,” nia tenik. Limitasaun Transporte Iha biban ne’e, Diretora Sentru Saúde Manufahi mós relata katak iha Sentru Saúde Manufahi ambulánsia iha ida de’it no ambulánsia multi funsaun iha haat, maibé ambulánsia ne’e dezde 2009 to’o agora avaria hela de’it. “Ami uza tiha depois aat beibeik. Ne’e duni, bele dehan ami infrenta difikuldade ba transporte. Só ambulánsia de’it mak nia tenke perkore buat hotu,” nia haktuir. TBC Hamate Pasiente Tolu iha Sentru Saúde Manufahi https://tatoli.tl/2019/10/29/tbc-hamate-pasaiente-tolu-iha-sentru-saude-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2019-10-29 MANUFAHI, 29 outubru 2019 —Fulan rua ba kotuk, Tuberkoluze (TBC) hamate ona pasiente na’in tolu kauza hosi halo tratamentu tarde. “Foin daudaun iha fulan rua liubá, pasiente moras TBC mate na’in tolu. Mate tanba pasiente hirak ne’e moras grave ona mak lori mai iha sentru saúde. Tanba ne’e, ami labele salva sira-nia vida, maski ami halo esforsu maka’as,” Diretora Serviço Municipal de Saúde Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman ba Agência TATOLI, iha Sentru Saúde Manufahi, Bairru Nuu-Laran, Same Vila, Munisípiu Manufahi, tersa ne’e. Fatór hosi moras ne’e, tuir Diretora ne’e hateten, hanesan foufoun isin manas no me’ar uitoan, maibé sira (pasiente) la mai konsulta no ho nutrisaun ne’ebé ladi’ak, entaun bele apaña filafali. “Ita hatene TBC ne’e liuhusi anin bele kona filafali, fuma no konsumu alkool,” nia subliña. Iha parte seluk, pesoál saúde Egio Francisco da Costa de Jesus haktuir katak, iha Manufahi, moras TBC barak demais, maibé tanba sira halo tratamentu rutina ba pasiente entaun númeru ne’e tun iha kada tinan. Nia hatutan, moras TBC ne’e nia kauza mai hosi bakteria pulmonár no extra pulmonár. Pulmonár signifika bakteria ne’ebé moris iha pulmaun ka sistema respirasaun hosi pulmaun. Extra pulmonár katak mikrobakteria tuberkoluze ne’ebé moris iha parte li’ur liuliu iha sistema respirasaun hanesan pulmaun, bronkus, alveolus. “Bakteria sira-ne’e mak sai kauza ba moras TBC. Iha Same, ami apela beibeik ba pasiente sira atu halo tratamentu intensivu maibé dalaruma sira balun (ema ne’ebé afetadu TBC) lakohi mai halo tratamentu,” Egio haktuir. “Atu halakon moras TBC, pasiente tenke hemu aimoruk ho durasaun fulan 6 to’o fulan 8. Maibé, dala barak ita-nia populasaun sira la fó importánsia ba aimoruk ne’e, entaun  mak hamosu efetu lakon vida,” nia subliña. Antes ne’e, Jestór Programa Nasionál Tuberkoluze hosi Ministériu Saúde, Constantino Lopez hateten atu elimina moras TBC iha Timor-Leste, la’ós responsabilidade Ministériu Saúde mesak, maibé presiza asaun multisetorál tanba moras ida-ne’e iha ligasaun ho kondisaun ambiente, sosiál no ekonomia populasaun nian. Nia esplika Governu iha vontade (kompromisu) atu elimina TBC iha tinan 2030, tanba ne’e atu atinje mehi ida-ne’e presiza intervensaun multisetorál no investimentu ne’ebé adekuadu ba serbisu prevensaun no tratamentu. “Ministériu Saúde prepara fatin no ekipamentu diagnóstiku, tratamentu, maibé karik problema kona-ba estrada no uma ladi’ak, ne’e la’ós ami-nia responsabilidade. Entaun, presiza asaun multisetorál atu halo intervensaun hodi elimina moras ida-ne’e iha rai laran,” Constantino haklaken. Nia dehan dezafiu ne’ebé Timor-Leste hasoru mak problema asesibilidade tanba populasaun barak labele asesu ba kuidadu saúde impaktu hosi laiha estrada no problema mukit. Nia tenik programa TBC durante ne’e hetan apoia fundu hosi doadór, Fundu Globál, entaun iha limitasaun oioin atu implementa programa to’o iha nível baze. MRLAP Halo Konsulta Públiku Lei Kostumeiru iha Viqueque https://tatoli.tl/2019/11/05/mrlap-halo-konsulta-publiku-lei-kostumeiru-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2019-11-05 VIQUEQUE, 05 novembru 2019 - Ekipa Apoiu Jurídiku Ministériu Reforma Lejizlativu no asuntu Parlamentár (MRLAP) kontinua halo konsulta públiku kona-ba lei kostumeiru ho justisa tradisionál iha Munisípiu Viqueque. Notísia Relevante :  Lia Na’in husu MRLAP Elabora Lei Fó Kbiit ba Sira Rezolve Disputa iha Suku Iha Viqueque MRLAP ne’ebé lidera hosi Asesór Sósiu Kultura ba Reforma Lejizlativa, Josh Trindade, fahe informasaun no simu hikas informasaun hosi Viqueque-oan sira hosi étniku no dalen Makasae, Tetum Terik ho Kairui iha parte Postu Administrativu Ossu nian. Notísia Relevante :  MRLAP Hala’o Konsultasaun Públika ba Lei Kostumeiru ho Justisa Tradisionál iha Baucau “Ha’u hanoin MRLAP satisfás tebes ho partisipasaun hosi lian nain, xefe suku no xefe aldeia sira ne’ebé mak kontribui hodi fahe informasaun kona-ba tesi lia no mediasaun iha suku no aldeia laran durante ne’e,” hateten Josh Trindade, ohin, iha Salaun Administrativu Munisípiu Viqueque. Iha Postu Administrativu Ossu, ekipa MRLAP buka hatene halo kle’an liu tan no elabora informasaun kona-ba maneira étnika Kairui nian  tesi lia nian tuir sira nia kostuma durante ne’e. Notísia Relevante :  MRLAP Kontinua Halo Konsulta Públiku Kona-ba Lei Kostumeiru ho Justisa Tradisionál Josh Trindade hateten, Governu iha prioridade ida hakarak rekoñese no valoriza justisa tradisionál no formal kona ba prosesu tesi lia nian no kombina lei formal ho justisa tradisionál hodi bele fornese justisa ba sidadaun hothotu. “Governu hakarak harii justisa tradisionál nia efetividade atu bele ajuda redús kazu pendente sira barak iha tribunal,” hateten Josh Trindade. Iha biban hanesan, Administradór Postu Administrativu Ossu, Agosto de Sousa, informa, VIII Governu Konstitusionál ninia planu atu kria kona-ba lei ka regulamentu inter-ligasaun lei formal no lei tradisionál di’ak tebes atu fornese asesu justisa ba sidadaun hothotu iha Timor-Leste. Suku sira ne’ebé pertense ba Ossu ko’alia dalen Kairui mak hanesan   Suku Builale no Liaruka. Tantu suku ne’ebé ko’alia dalen Makasae mak Suku Ossu Desíma, Loi Hunu, Nahareka, Uaguia, Ossorua, Uaibobo, Builo no Uabubu. Projetu Estrada Baucau-Viqueque, Komunidade Ossu Prontu Kolabora https://tatoli.tl/2019/11/06/projetu-estrada-baucau-viqueque-komunidade-ossu-prontu-kolabora/ tatoli.tl Notísia 2019-11-06 VIQUEQUE, 06 novembru 2019 – Komunidade Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque, prontu kolabora  ho Governu atu fasilita projetu konstrusaun estrada Baucau-Viqueque Mega projetu estrada Baucau-Viqueque lansa tiha ona hosi Governu iha loron 09 agostu 2019 no finansia hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-sigla Inglés), ne’ebé ezekuta hosi kompañia internasionál ida hosi Xina. “Komunidade  kontribui ba prosesu ne’e tanba lori dezenvolvimentu mai ami tomak iha Viqueque,” hateten Administradór Postu Administrativu Ossu, Agosto da Costa, bainhira remata konsulta públika lei kostumeiru no justisa tradisionál iha salaun Parokiál Ossu, tersa (05/11/2019). Nia informa, oras nee daudaun komunidade hotu asesu ona informasaun no bainhira mak sira nia hela fatin to’o hetan indemnizasaun ba uma no ai horis produtivu sira. Maske, nune’e kompañia mós ezije ba iha komunidade no autoridade lokál atu hala’o ona servisu mais menus kilómetru 5 ou 6 hanesan nee no luan estrada kuaze 12 metru. Artigu Balun iha Kódigu Sivíl La Reflete Ona Realidade https://tatoli.tl/2019/11/07/artigu-balun-iha-kodigu-sivil-la-reflete-ona-realidade/ tatoli.tl Notísia 2019-11-07 VIQUEQUE, 07 Novembru 2019 – Asesór Jurídiku Sósiu Kultura Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamenteres (MRLAP), Josh Trindade, informa, artigu balun iha kódigu sivíl la reflete ona realidade Timor, ohin loron. Tanba ne’e, presiza halo revizaun no halo ajustamentu. Notísia Relevante :  Lia Na’in husu MRLAP Elabora Lei Fó Kbiit ba Sira Rezolve Disputa iha Suku Tuir Josh Trindade nia haree, bainhira ukun-aan, Timor-Leste adopta lei hosi nasaun oi-oin, hanesan Portugal, Indonézia no Australia, maibé mundu komesa avansadu ona mak lei hirak ne’e la reflete realidade Timor-oan nian. “Ha’u hanoin programa MRLAP nian haree kona ba reforma lei sira ne’ebé mak iha ona ba tinan 17 nia laran ona maibé lei sira nee, balun fó vantajen ba ita no balun ne’ebé mak la fó vantajen ona ba ita, iha lei balun ne’ebé mak avansadu liu no ninia implementasaun la kondís ona ho realidade tenke hadi’a,” esplika Josh Trindade ba Ajénsia TATOLI, bainhira partisipa konsultasaun publika lei kostumeiru no justisa tradisionál iha salaun Administrasaun Munisípiu Viqueque, kuarta  (06/11/2019). Tuir nia haree, lei kódigu sivíl barak liu adopta  hosi  Lei Kódigu Sivíl Portugal nian, maibé artigu balun la konsta ona atu uza mas Timor-Leste kontinua uza hodi periódika lala’ok justisa iha Timor-Leste. Iha biban hanesan, Adjuntu Administradór Munisípiu Viqueque, José da Costa de Sousa, agradese ba ekipa MRLAP ne’ebé mak halo konsultasaun públiku iha Munisípiu Viqueque ho dalen Makasae, Kairui, Naueti no Tetum Terik durante semana ida nia laran. Nia husu ba autoridade sira atu fó kontribuisaun másimu atu esplika didi’ak lisan no tesi lia husi Munisípiu Viqueque nian atu bele ajusta iha elaborasaun lei foun ne’ebé MRLAP atu prodús. Janeiru-Outubru, PNTL Viqueque Rejista Kazu 106 https://tatoli.tl/2019/11/07/janeiru-outubru-pntl-viqueque-rejista-kazu-106/ tatoli.tl Notísia 2019-11-07 VIQUEQUE, 07 novembru 2019 – Durante Janeiru to’o Outubru 2019, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Viqueque rejista kazu 106, kompostu hosi kazu ofensa integridade fízika simples, violénsia doméstika ho kazu simples seluk tan. Komandante PNTL Interinu Munisípiu Viqueque,  Superintendente Asistente Polisia, Eduardo Campos, kuarta (06/11/2019), iha Viqueque, informa, hosi natureza kazu violénsia doméstika kontinua akontese tanba fatór ekonomia uma laran nian no kazu ofensa integridade fízika simples tanba fatór konsume tua. PNTL Munisípiu Viqueque kontinua alerta ba populasaun hotu atu kolabora ho autoridade lokál no polisia hodi asegura pás no trankulidade iha Viqueque laran. Eskola 10 Sai Favoritu Iha Kompetisaun Siénsia No Matemátika https://tatoli.tl/2019/11/08/eskola-10-sai-grupu-favoritu-iha-kompetisaun-siensia-no-matematika/ tatoli.tl Notísia 2019-11-08 SAME , 08 Novembru 2019 - Eskola ensinu báziku terseiru siklu inklui sekundáriu no ensinu superiór sira hamutuk 50 ne´ebé partisipa iha kompetisaun loron mundiál siénsia no matemátika iha Munisípiu Manufahi, Postu Administrativu Same, iha de´it eskola 10 mak eskollidu nu´udar grupu favoritu husi ekipa júri sira. Grupu 10 ne´e eskollidu tanba tópiku ne´e estabelesimentu ensinu sira aprezenta mai husi rezultadu peskiza sientífika no prodús rezultadu sira uza materiál orgániku sira. “Sira mak ita-nia futuru ne’ebé demostra ona sira-nia kapasidade hodi hamosu inovasaun ida foun tuir evolusaun siénsia ohin loron nian mundo adopta,” apresia Diretór Nasionál Parseira Ministeriu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Alfredo de Araújo ba eskola sira liuliu Eskola Sekundária São Pedro tanba halo aprezentasaun makina elevadór Lixu nian, iha Same, sesta (08/11/2019). Nia esplika, Eskola Sekundária São Pedro entre eskola sira eskola ne´e mak sai nia favoritu tanba konsidera katak problema lixu ohin loron sai preokupasaun iha mundu. Iha Timor-Leste (TL) mós kada loron volume lixu aumenta ba beibeik maibé seidauk iha jestaun ida diak. Ne’e duni, tuir nian kuandu TL mak la antisipa problema Lixu bele hasoru risku ida bo’ot liu. Enkuantu, Diretór Jerál Arte no Kultura, Manuel Smith apresia mós ho eskola Ensinu Sekundáriu Jerál (ESG) Viqueque tanba halo aprezentasaun ho tópiku kona-ba adubu naturál. Nia dehan, grupu ne’e hakarak fanu fila fali ema timoroan hotu atu preokupa hodi sensibliza ba toos na’in sira kona-ba pestisida orgániku ne’e. Di´ak liu uza mak materiál orgániku duke sasán kímiku. “Ha’u haree aprezentasaun grupu estudante sira ne’e nian produtivu tebes hodi konvense ha’u, se bele halo prosesu sustentablidade ida hodi tulun ita-nia agrikultór sira atu bele utiliza di´ak liután materia prima ne’ebé ita-nia estudante sira husik hela mai ita”. Alende ne’e, Diretór Nasionál Ensinu Superiór, António Moniz akresenta katak nia valoriza grupu estudante husi eskola Paulo VI ne’ebé halo aprezentasaun makina xupa ahi su´ar tanba nia haree katak kondisaun saude ema nian. Makina ne’e sei xupa sai su´ar iha uma laran ba li´ur atu nune’e bele proteje ema husi moras me´ar no iis boot. Entertantu, eskola 7 seluk ne’ebé tama iha grupu favoritu mak hanesan eskola EBC Teulale Baucau, Eskola ES Nino Conis Santana Ermera, Eskola EBC Suai, Eskola ES Eksan Suai, Eskola EBE Fatumeta, Eskola ESG LAT Lospalos, no Eskola Cafe Suai. Atividade ne’e rasik realiza durante Loron haat hahu husi Loron 6-9 novembru 2019. Xanana Husu Joven Sira Hateke bá Futuru ho Hanoin Luan https://tatoli.tl/2019/11/08/xanana-husu-joven-sira-hateke-ba-futuru-ho-hanoin-luan/ tatoli.tl Notísia 2019-11-08 VIQUEQUE, 08 novembru 2019 – Negosiadór Prinsipál Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba joven suku Maluro, Postu Administativu Viqueque Vila, Munisípiu Viqueque atu hateke ba futuru hodi kria pás no estabilidade atu kontribui ba dezenvolvimentu Nasionál. “Ha’u husu imi joven feto no mane iha área Beaço atu hateke ba futuru ho naruk no dook, liuliu saida mak ami halo ne’e ba imi la’ós ba ami”, Xanana Gusmõa afirma iha ámbitu diálogu ho rezidente Maluro, ohin. Nune’e, Xanana Gusmão dehan foin-sa’e Suku Maluro no Timór laran tomak labele hateke de’it ba área ka munisípiu sira ne’ebé hela ba. “Imi labele hateke de’it ba Beaço ka fatin ne’ebé imi hela ba, maibé hanoin luan mak juventude timoroan”, afirma. Eis Prezidente Repúblika ne’e friza luta ba fronteira marítima no konsege manán Austrália ne’e atu halo ba foin-sa’e sira-nia moris di’ak iha futuru. “Ha’u lori ferik no katuas sira-nia naran husu imi atu kontribui tanba hamutuk ho imi, ita luta ba dezenvolvimentu,” husu. Nune’e, Xefe Negosiadór ne’e salienta : “ Ho ita-boot sira-nia kontribuisaun mak fó valór ba ferik no katuas sira ne’ebé uluk terus iha funu laran, antes sira atu toba ho hamatek”. Administradór Munisípiu Vikeke, Gregório Hendrique, husu mós ba joven sira atu kria pás no estabilidade hodi apoia dezenvolvimentu rai-laran. “Liuliu fábrika LNG iha Beaço tanba la’ós munisípiu Viqueque nian de’it, maibé dezenvolvimentu ba timoroan tomak”, sujere. Portavós Juventude Suku Maluro, Evangelino Gomes, hatete nu’udar joven prontu atu kontribui ba prosesu dezenvolvimentu iha munisípiu Viqueque no Timór laran tomak. Aléinde ne’e, joven suku Maluru, António Flaver Soares, mós reforsa hodi prontu koopera no la impende dezenvolvimentu. “Nu’udar Maluro oan kontente tanba projetu ne’e halo iha ne’e, maibé ba timoroan tomak, ne’ebé ita hamutuk sai ida de’it hodi kontribui ba dezenvolvimentu”, nia enkoraja. Prezidénsia Repúblika-UNTL-MEJD Oferese Karteira 75 ba EBC Nahareka https://tatoli.tl/2019/11/21/prezidensia-republika-untl-mejd-oferese-karteira-75-ba-ebc-nahareka/ tatoli.tl Notísia 2019-11-21 VIQUEQUE, 21 novembru –Prezidénsia Repúblika (PR) liuhusi Gabinete Servisu Apoiu Polítka (SAP) no Servisu Peskiza hamutuk ho Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) no mós Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) oferese karteira hamutuk 75 ba eskola Ensinu Báziku Sentrál Primeiru no Segundu Síklu Nahareka ho Eskola Bázika Filiál (EBF) sira mak hanesan EBF Osolari, EBF Samanu ho EBF Waibobo, Postu Administrativa Ossu, Munisípiu Viqueque, kinta ne’e. Iha serimónia entrega, Diretór Jerál Prezidénsia Repúblika, Domingos Romualdo dos Santos Carmo Amaral, hateten karteira sira-ne’e konsege lori mai to’o Nahareka tanba Prezidénsia Repúblika servisu hamutuk ho UNTL no MEJD. Romualdo esplika, apoiu ne’e bazeia ba pedidu husi eskola ne’e rasik no Prezidénsia Repúblika liuhusi ninia peskiza hatudu katak eskola ne’e merese duni atu hetan karteira nune’e ohin konsege oferese karteira hirak-ne’e. “Husu inan-aman, profesór no estudante sira atu kuidadu didi’ak kadeira sira-ne’e hodi bele uza ho durasaun tempu naruk, tanba karteira hirak-ne’e mós uza ona durante tempu naruk iha UNTL, inklui Prezidente Repúblika rasik mós frekuenta ninia estudu, tur mós iha karteira hirak ne’e”, nia haktuir. Romualdo fó hanoin katak apoiu ne’ebé Prezidente Repúblika oferese, la haree ba partidu, grupu ka rasa, maibé nu’udár aman nasaun iha mós responsabilidade atu fó apoiu ba kualker sidadaun ne’ebé presiza apoiu urjente, bazeia ba pedidu. “Maibé, apoiu ne’e la’ós atu intervein ba knaar ezekutivu sira. Tanba ne’e, atu realiza programa refere, parte Prezidénsia Repúblika sempre koordena ho ministériu relevante sira”, nia hatutan. Nia mós sita katak antes ne’e oferese ona karteira 150 ba eskola rua iha Munisípiu Covalima, servisu hamutuk ho MEJD. Nune’e mós, Xefe Gabinete MEJD, Horácio Borges Borromeu husu ba estudante sira atu bele kuidadu didi’ak kadeira hirak-ne’e. Husu mós apoiu husi inan-aman no profesór sira atu tau-matan no kuidadu didi’ak kadeira hirak-ne’e hodi bele uza ba prosesu aprendizajen iha eskola refere. Kona-ba karteira hirak-ne’e, Diretór Nasionál Planeamentu Finansa UNTL, Herry S. da Costa Magno esplika, kadeira sira-ne’e uzadu, tanba UNTL uza tinan barak nian laran no transfere fali mai eskola Nahareka ne’e atu bele kontinua uza, tanba karteira hirak-ne’e iha kualidade di’ak no ema matenek barak ne’ebé oras ne’e kaer kargu importante iha nasaun ne’e mós tur iha karteira sira-ne’e. “Husu alin sira atu uza didi’ak karteira hirak-ne’e, nune’e alin sira tuir mai bele uza nafatin”, nia sujere. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Nahareka, Paulino Alberty Ximenes agradese ba Prezidénsia Repúbka ho UNTL no MEJD tanba bele oferese karteira ba eskola ne’e hodi fasilita di’akliutan estudante sira, nu’udar futuru Nahareka no nasaun. “Ami agradese tanba Estadu hanoin nafatin ami iha área rurál, liuliu Suku Nahareka”, Paulino agradese. Aleinde ne’e, Diretór Interinu EBC Nahareka, Guido Sequeira agradese tanba Prezidénsia Repúblika la haluha pedidu mobiliáriu ne’ebé antes ne’e parte eskola hato’o. “Ami agradese tanba Estadu tau-matan nafatin ba ami iha área rurál. Ami-nia pedidu ne’e foin mak hato’o no iha tempu badak nia laran hetan kedas resposta”, nia agradese. EBC Nahareka iha estudante hamutuk 357 aumenta estudante sira husi eskola filiál sira ho totál alunu 744 no iha profesór hamutuk 33. Komunidade Nahareka Seidauk Asesu Eletrisidade https://tatoli.tl/2019/11/22/komunidade-nahareka-seidauk-asesu-ba-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2019-11-22 VIQUEQUE, 22 novembru 2019 –Populasaun iha Suku Nahareka, Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque, kontinua sunu kamii iha tempu kalan tanba instalasaun eletrisidade seidauk to’o iha suku ne’e. “Suku Nahareka to’o oras ne’e eletrisidade seidauk tama. Iha kompaña oioin mak mai sukat, maibé to’o agora buat ida laiha. Ami-nia oan sira kalan atu estuda ladi’ak. Ha’u-nia populasaun maioria sunu kamii no uitoan liu mak uza solár panél (tenaga surya)”, Xefe Suku Nahareka, Paulino Alberty Ximenes, hato’o asuntu ne’e iha Sede Suku Nahareka, sesta ne’e. Autoridade lokál ne’e deklara katak komunidade iha suku ne’e sempre prontu atu kolabora ho Estadu hodi simu kualker programa liga ho dezenvolvimentu suku, inklui projetu eletrisidade iha suku ne’e. Tanba ne’e, tuir nia, bainhira Estadu hanoin atu halo instalasaun eletrisidade, komunidade absolutamente sei kolabora tanba suku ne’e sei hela iha nakukun laran. “Ha’u rekomenda ba Estadu atu hanoin netik ami. Bele karik tau ona iha planu ka programa nune’e ami bele hetan naroman iha tempu kalan”, autoridade lokál ne’e rekomenda. Nune’e mós, abitante husi Bairru Lita ho naran Vasco (68), haktuir iha tempu bailoron hamutuk ho nia oan sira ba hili kamii tuku ho kabas no kumu hamutuk iha kesak, hafoin habai maran mak bele uza hodi sunu iha tempu kalan. “Ami iha ne’e dook husi vila. Tanba ne’e, ami susar atu hola solár panél atu bele uza iha tempu kalan”, nia konta tuir. Nune’e mós, Diretór Interinu Eskola Ensinu Báziku Sentrál Primeiru no Segundu Síklu Nahareka, Guido Sequeira durante serimónia entrega karteira husi Prezidénsia Repúblika ba eskola ne’e, rekomenda ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo atu ko’alia ho Governu hodi aselera prosesu instalasaun eletrisidade iha suku ne’e tanba to’o oras ne’e seidauk asesu eletrisidade. “Ami-nia problema boot ida maka to’o agora seidauk asesu eletrisidade. Ami rekomenda ba Prezidente Repúblika nu’udár aman nasaun, atu ko’alia ho Governu nune’e tau-matan netik ba ami iha área rurál”, profesór ne’e rekomenda. Populasuan Suku Nahareka hamutuk 2.225 ho totál uma-kain 600, mai husi aldeia lima hanesan Makabu’u, Maurate, Darenau, Saborogo no Raila’a. Sentru Saúde Aileu Vila Enfrenta Problema Ambulánsia https://tatoli.tl/2019/11/25/sentru-saude-aileu-vila-enfrenta-problema-ambulansia/ tatoli.tl Notísia 2019-11-25 AILEU, 25 novembru 2019 - Xefe Departamentu  Sentru Saúde Munisípiu Aileu Vila, Rogerio da Conceição informa katak iha sentru saúde Aileu Vila daudaun ne´e enfrenta problema ambulánsia no menus profisionál saúde sira nune´e saude nune’e labele halo  atendimentu  saúde to’o  komunidade iha suku. “Ita iha ambulánsia ida, la sufisiente tanba uluk ita iha ambulánsia multi-funsaun no apoiu mós ambulánsia maibe depois multi-funsaun aat haruka ba Ministériu Saúde atu halo reparasaun mas agora seidauk hotu  ne´ebé ami sei frekuenta hela ho problema ambulánsia. Tanba ne’e,  obriga  pesoál saúde sira uza sira  ba fatin  hanesan  suku sira hodi  halo servisu SISCA iha suku  sira,” dehan Xefe Departamentu Rogerio da Conceição ba Ajénsia TATOLI, ohin. Nia haktuir katak xefe suku sira mós ejize hela de´it atu koloka pesoál saúde sira hanesan enfermeiru, parteiru, médiku no seluk tan iha sira-nia suku laran.“Ita iha médiku jerál sanulu resin neen  neebe maka koloka iha sentru saude rasik, infermeiru lima no parteira ualu”. Xefe departamentu ne´e mós relata katak iha Sentru Saúde Aileu villa rasik iha suku sanulu resin rua no Postu Saúde haat  tanba ne´e iha diskusaun ho parte munisípiu  postu saúde seluk refere ba oinsá maka enfermeiru iha sentru saúde bele servisu hamutuk ho  sira nian postu saúde. “Ha’u bele dehan mínimu enfermeiru, fasilitadade ne’ebe maka iha internamentu pelumenus iha infermeiru sanulu resin rua ne’e standar ,” nia dehan. Atu korresponde ba ida ne’e, tuir Xefe Departamentu Rogério da Conceição katak  Ministériu Saúde foin daudaun loke vaga balun no dadaun ne’e iha hela prosesu  teste laran hela.  Kuandu ida ne’e  maka liu ona bele  bele korresponde maibé bainhira seidauk pasiénsia uza de´it saida maka iha. Nia esplika, ho  problema sira ne´ebé Sentru Saúde Aileu Vila enfrenta liuliu ambulánsia maka bainhira iha inan isin-rua ida bainhira besik atu partus entaun husi sentru saúde rasik haruka uluk ona parteira sira ba tanba iha suku Aileu rasik iha suku balun ne´ebé ditánsia dook. “Tanba ne’e maka presiza ambulánsia ida tan maibé kona-ba situasaun relata dala barak ona maibe seidauk hetan resposata husi Ministériu Saúde rasik”. Enkuantu, kona-ba programa SISCA (Sentru Integradu Saúde Komunitária, sigla portugés), Xefe Departamentu Rogério da Conceição informa katak Iha Sentru Saúde Aileu Vila  Postu  SISCA hamutuk sanulu Resin rua ne’ebe maka hala´o atividade fornese asisténsia ba komunidade Purvolta  rihun 26 resin  iha Postu Administrativa Aileu  Vila. Programa SISCA, fulan ida dala ida ba suku. Kona-ba labotatóriu, iha Sentru Saúde Aileu Vila iha mini laboratóriu,  bele halo deteksaun ba moras sira ne’ebé mak hanesan malaria dengue TBC no HVSD no ba teste ran. “Sufisiente para bele halo servisu, ita hein katak futuru mai bele aumenta tan ninian tipu ne’ebe sai laboratóriu munisípiu ne´ebé maka bele di´ak liután. Nune’e mós kona-ba medikamentu sira sufiente”. Aileu-Ermera Koopera Rezolve Problema Saúde Maternidade Iha biban hanesan, Xefe Departementu Sentru Saude Aileu Vila Rogerio da Conceicao  haktuir katak dadaun ne’e autoridade Aileu liuhusi pesoál saúde halo kooperasaun ho autoridade Munisípiu Ermera hodi rezolve problema saúde materinadade ba inan isin-rua. Nia dehan, asisténsia hodi lori ema moras sira husi sentru saúde no ba postu saúde  kontinua la´o diak no ajuda inan isin-rua kontinua la´o diak hela maibé kuandu laiha  haruka fali  sira  ba  fali  ospital referál Maubise ka Dili. Nia esplika,  haree ba distánsia postu saúde sira, iha balun besik  no balun dook  husi Aileu vila, lao lori oras. Tanba suku Aileu nian, suku ida besik liu Letefoho ermera no suku seluk mós besik liu Gleno-Ermera inklui  besik liu mós besik  área  Ramelau  nian ho nune’e autoridade parte rua Aileu no Ermera koopera ba malu liuhusi kria sistema rezolve problema maternidade ba inan isin-rua sira. “Kria sistema balun ho Ermera bainhira kuanndu inan isin-rua kanotak moras entaun sira bele ajuda lori ba postu saúde sira nian tanba husi suku ne’ebe besik sira  nian ne’e halo viajen presiza  oras rua de´it, sira bele tulun inan isin-rua sira lori ba sira postu atu halo tratamentu tanba suku husi Aileu nian balun maka  baliza ho Ermera tanba ne’e liuhusi kooperasaun ne’e fasil nune’e sira bele lori inan isin-rua ba partus maibé husi Aileu maka ba ne’e dook,” nia haktuir. PNTL no F-FDTL Garante Seguransa iha Munisípiu Manatuto https://tatoli.tl/2019/12/29/pntl-no-f-fdtl-garante-seguransa-iha-munisipiu-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2019-11-29 MANATUTO, 29 dezembru 2019 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manatuto servisu hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hodi asegura seguransa iha loron boot tinan foun 2020. Kooperasaun ne’e hala’o liuhusi parada konjunta ne’ebé lidera hosi Segundu Komandante PNTL Munisípiu Manatuto, Superintendente Asistente Polísia Joni Viana iha Komando Polísia munisípiu refere. Segundu Komandante PNTL Munisípiu Manatuto Joni Viana husu ba forsa rua ne’e atu fó seguransa di’ak, nune’e komunidade bele festeza loron boot ho hakmatek. “Objetivu husi parada konjuta ne’e maka atu asegura iha selebrasaun loron boot tinan foun 2020, nune’e populasaun sira bele festeza ho di’ak no hakmatek”, Superintendente Asistente Polísia ne’e dehan iha ámbitu parada konjunta ne’ebé hala’o iha komando Polísia Manatuto, ohin. Hodi afirma, membru Polisía no F-FDTL hosi komponente Sentru Formasaun no Treinamentu Metinaro ne’e konsentra iha komando Manatuto, depois halo patrullamentu ba iha postu administrativu sira ne’ebé identifika risku ba konflitu. Tuir Joni Viana postu administrativu no fatin ne’ebé identifika risku konflitu iha loron boot maka Postu Administrativu Laleia, Postu Administrativu Natarbora no área tasi ibun Behau. Durante operasaun konjunta, forsa rua ne’e koopera mós ho autoridade lokál no veteranu iha munisípiu ne’e. Membru Polisía hosi Komando Munisípiu Manatuto hamutuk 23 lidera hosi Inspetora Polísia Guilhermina Gomes, F-FDTL hosi komponente Sentru Formasaun no Treinamentu hamutuk 30 lidera hosi Tenente Jaime Martins. Operasaun konjunta ne’e hahú iha 10 dezembru 2019 no sei remata iha 5 janeiru 2020. Daudaun ne’e, seguransa iha Munisípiu Manatuto la’o hakmatek no kontroladu. TDD Aplika TIR ba Suspeitu Na’in Rua Tenta Liu Husi Estrada ba Rezidénsia PR Lú Olo https://tatoli.tl/2020/01/27/tdd-aplika-tir-ba-suspeitu-nain-rua-tenta-liu-husi-estrada-ba-rezidensia-pr-lu-olo/ tatoli.tl Notísia 2020-01-27 DILI, 27 janeiru 2020 – Tribunal Distritál Dili (TDD), liu husi Primeiru Interrogatóriu, ohin, aplika Termu Identidade Rezidénsia (TIR) no aprezentasaun periódika ba estasaun polisia kada semana ba suspeitu ho inisiál RS no MC tanba  halo tentativa tama liu husi estrada ba rezidénsia Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres “Lú Olo” nian iha  rezidénsia Estadu, Palapasu, Dili. Defeza Joana Cristina Pinto, ne’ebé fó asisténsia legal ba suspeitu na’in rua ne’e, rekoñese katak, aplikasaun TIR ba nia kliente tuir faktu katak ninia kliente nain rua vendedór liuliu fa’an Nu’u Laloir iha Tasi Tolu. Iha loron 24 janeiru 2020,  tuku  19:00 Otl, suspeitu na’in rua ho motor liu husi area ne’ebá, maibé mina mak maran, nune’e sira nain rua tenta tama fali dalan ba rezidénsia Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” maka  Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL)  Batallaun Orden Publika (BOP) halo pasa revista hodi detein kedas sira na’in rua no  deteta tudik taa nu’u iha bagajen laran mak detein sira hodi kumpre sela oras 72 ho akuzasaun lei armas branka númeru 5/2017. Iha alegasaun Ministériu Públiku husu aprezentasaun periódika no defeza husu TIR ba Juiz titular  Edite Palmira, MP reprezenta prokuradór estaziadu ida, suspeitu sira hetan asisténsia legal husi defensora, Joana Cristina Pinto. Governu-FAO Inaugura Tanke Bee Rua iha Eskola Cribas https://tatoli.tl/2020/01/30/governu-fao-inaugura-tanke-bee-rua-iha-eskola-cribas/ tatoli.tl Notísia 2020-01-30 DILI, 30 janeiru 2020 – Governu liuhosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida ba Agrikultura no Ai-han (FAO, sigla inglés), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) no autoridade lokál sira inaugura tanke bee rua iha Eskola Ensinu Báziku Primáriu Cribas, Manatuto, ohin. Objetivu hosi programa konstrusaun tanke, atu tulun no kolleita bee hosi uma kakuluk iha tempu udan, atu antesipa bainhira mosu bailoron naruk, tanke bee bele halibur udan-been ho mililitru 50 ba kada tanke. Udan-been ida ne’e prepara atubele uza ba nesesidade merenda eskolár no sanitasaun eskola Cribas nian, eskola ne’e ho estudante hamutuk 700-resin. “Ami apoia liuhosi serbisu hamutuk ho autoridade suku Cribas no komunidade hodi harii tanke rua ba estudante sira iha eskola Cribas, nune’e iha tempu bailoron naruk bele responde ba nesesidade estudante sira-nia”, Reprezentante FAO iha Timor-Leste, Paula Lopes da Cruz, afirma iha ámbitu inaugurasaun tanke bee rua iha eskola Cribas. FAO kompromete sei halo identifikasaun ba área sira iha Timor-Leste hodi konstrui tanke kolleita udan-been, bainhira enfrenta bailoron naruk bele rezolve ona alternativu ne’ebé iha, atubele nesesita nesesidade ema hotu nian. “Ami promete ba oin ami sei halo identifikasaun ba área sira iha Timor-Leste hodi konstrui tanke kolleita udan-been, karik ita enfrenta bailoron naruk bele rezolve problema bee”, nia dehan. Iha fatin hanesan, Ministra MEJD, Dulce de Jesus, kongratula inisiativa FAO tanba bele konstrui tanke rua iha eskola Cribas, nune’e nia husu ba estudante sira atu kuidadu, nune’e bele responde nesesidade eskola nian. “Husu ba estudante no inan ho aman atu kuida fasilidade sira atubele sustenta oan sira iha eskola, nune’e labele lalin tan bee”, governante ne’e hatete. Nune’e mós, Diretora Eskola Ensinu Primáriu Cribas, Juvita da Costa, sente kontente ba konstrusaun tanke ne’e tanba responde ona nesesidade estudante sira-nian. Enkuantu, Ministru Agrikultura no Peska, Joaquin José Gusmão dos Reis Martins, reforsa katak programa ne’e la’o tanba serbisu hamutuk ho FAO, tanba haree ba mudansa klimátika ne’ebé kauza hosi bailoron naruk no afeta tebes ba territóriu Timor-Leste. “Tanba ne’e ohin ita inaugura tanke ne’ebé kolleita udan-been rua atu fasilita estudante sira bainhira tempu bailoron naruk, sira bele uza bee ba sira-nia nesesidade, nune’e maka ita konserva ona udan-been”, hateten. Konstrusaun tanke rua, hahú iha novembru 2019 no hetan apoiu orsamentu hosi Uniaun Europeia hamutuk rihun $30. Iha inaugurasaun tanke ne’e hetan partisipasaun hosi Reprezentante FAO iha Timor-Leste, MAP, MEJD, estudante sira, komunidade, autoridade lokál no entidade sira seluk. UE Kompromete Kontinua Tulun Timor-Leste iha Reziliénsia Konservasaun Bee https://tatoli.tl/2020/01/30/ue-kompromete-kontinua-tulun-timor-leste-iha-reziliensia-konservasaun-bee/ tatoli.tl Notísia 2020-01-30 DILI, 30 janeiru 2020 – Embaixadór Uniaun Europeia (UE), Andrew Jacobs, kompromete kontinua koopera ho Governu Timor-Leste hodi halo reziliénsia ba kestaun konservasaun bee ba komunidade sira. “Ami promete sei kontinua ajuda Timor-Leste iha kestaun reziliénsia ba konservasaun bee ba komunidade sira bainhira mosu bailoro naruk”, nia afirma ba jornalista sira hafoin partisipa serimónia lansamentu programa kolleita udan-been husi uma kakuluk ne’ebé hala’o iha eskola ensinu primariu Cribas, Munisípiu Manatuto, ohin. Nia realsa, FAO konstrui tanke rua iha eskola Cribas, oinsá atu konserva udan-been hosi uma kakuluk nian, karik bailoro naruk sira bele uza ba nesesidade bázika nian, enkuantu FAO sei kontinua identifika área ne’ebé maka afeta tebes bee bainhira bailoro naruk. Iha fatin hanesan representante FAO iha Timor-Leste, Paula Lopes da Cruz, hateten sei mantéin apoia Timor-Leste ba kestaun reziliénsia bee nian ba fatin sira ne’ebé maka bee laiha, maibé sei koopera ho Governu atu identifika fatin iha territóriu. “Ajuda harii tanke hanesan ne’e ba komunidade atu konserva bee liuhusi udan-been, nune’e karik enfrenta bailoro-naruk bele ajuda ba komunidade sira”, katak. Nune’e mós, Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, hateten MAP kontinua kolabora ho parseiru internasionál sira ne’ebé iha Timor-Leste atubele apoia ba nesesidade komunidade nian. “Tanba ita-nian situasaun iha Timor-Leste, iha munisípiu balun mosu bailoro-naruk, halo ai-horis mate hotu, bee maran kauza balada mate, tanba ne’e Governu sei kontinua serbisu hamutuk ho parseiru sira hodi rezolve kestaun sira ne’e”, dehan. Governu Nomea Filomena da Costa Lidera Manufahi https://tatoli.tl/2020/02/19/governu-nomea-filomena-da-costa-lidera-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2020-02-19 Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, Prezide Reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu. Kuarta (19/02/2020). Imajen/TATOLI Egas Cristovao. DILI, 19 fevereiru 2020 – Ministru Administrasaun Estatál ein ezersísiu, Abílio José Caetano, aprezenta Projetu Rezolusaun Governu, ba nomeasaun Administradora Manufahi foun, Filomena da Costa Nunes hodi troka Administradór tuan, Saudozu Carlito Pinheiro. “Ministru Administrasaun Estatal ein ezersísiu aprezenta Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru, kona-ba nomeasaun Filomena da Costa Nunes ba kargu Administradora foun iha Munisípiu Manufahi, hodi prenxe kargu ne’ebé mamuk husi fulan-outubru 2018”, informa Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentár, Fidelis Manuel Leite Magalhães iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Iha tinan-2018 liubá, Saudozu Carlito Pinheiro lakon vida, inklui nia família, tanba hetan asidente tráfegu iha dalan husi Manufahi ba Dili hodi partisipa enkontru iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE). Aleinde ne’e, ezekutivu sira aprova mós Proposta Rezolusaun Governu husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, hodi nomea Alexandre Pires, hanesan Prezidente Konsellu Administrasaun no Alves Gomes Martins no Cecília da Fonseca, hanesan vogál ba Konsellu Administrasaun Institutu Kualidade Timor-Leste, Institutu Públiku. Governu mós nomea Carlito Gama no José Gonçalves ba Konsellu Fiskál iha institutu ne’e. MJ Suspende Servisu Emisaun Pasaporte Eletróniku iha Munisípiu https://tatoli.tl/2020/03/09/mj-suspende-servisu-emisaun-pasaporte-eletroniku-iha-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2020-03-09 DILI, 09 marsu 2020 – Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne’ebé foin lalais ne’e sumba iha Parlamentu Nasionál fó implikasaun mós ba servisu Ministériu Justisa (MJ) nian liu-liu relasiona atu estabelese tan mákina emisaun  pasaporte eletróniku iha munisípiu sira. “Ba atividade ne’e agora suspende lai  tanba kestaun ne’ebé ita nia nasaun enfrenta hela ho impasse liga ho orsamentu ne’ebé sumba hela. Maibé hanesan ema tékniku no funsionáriu prontu uainhira hein karik orientasaun ruma hosi ministériu hodi kontinua,”  hateten Diretór Diresaun Nasionál Identifikasaun Sivíl no Rejistu Kriminál, Victor da Costa Neto ba Ajénsia Tatoli, ohin, via telefone. Diretór Victor da Costa Neto informa, sira nia parte finaliza hodi monta uluk ona ekipamentu no mákina emisaun pasaporte eletróniku iha munisipiu haat (4)  hanesan Lautem, Viqueque, Manauto ho Baucau. Enkuantu iha munisípiu neen (6) seluk hanesan Ermera, Liquiça, Aileu, Covalima, Manufahi no Ainaro seidauk bele kontinua no sei suspende. “Kona-ba ekipamentu no mákina preparadu hela, maibé difikuldade mak orsamentu lojístika nian tanba ekipa tékniku sira presiza uainhira atu tun ba munisípiu instala,” Victor Neto hateten. Notísia Relevante :  MJ Sei Loke Atendimentu Pasaporte Eletróniku iha Munisípiu Diretór Diresaun Nasionál Identifikasaun Sivíl no Rejistu Kriminál Victor da Costa Neto hatete, bainhira iha munisipiu 6 ne’e kuandu estabelese hotu ona ekipamentu no mákina sira, governu sei hahú halo lansamentu iha nasionál, nune’e nia dehan, bele funsiona balkaun atendimentu pasaporte eletróniku iha munisípiu sira ne’e. Tuir polítika no programa oitavu governu konstitusionál hosi Ministériu Justisa, durante mandatu tinan lima, sei estabelese atendimentu emisaun pasaporte eletróniku iha munisípiu 10 ho nia objetivu lori atendimentu públiku hakbesik ba povu liu tan. CIGC Agradese Kontribuisaun Timoroan Hotu ba Kombate COVID-19 https://tatoli.tl/2020/05/01/cigc-agradese-kontribuisaun-timoroan-hotu-ba-kombate-covid-19/ tatoli.tl Notísia 2020-04-01 DILI, 01 abríl 2020 - Portavóz Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC-sigla portugés), Odete Viegas da Silva, reprezenta governu hodi agradese ba Timoroan hotu tanba fó ona kontribuisaun ba kombate transmisaun surtu Coronavirus iha Territóriu Timor-Leste. Atuál Diretóra Jerál Prestasaun Saúde ne’e hatutan ho kontribuisaun ema hotu nian maka to’o agora seidauk iha tan kazu foun COVID-19 no na’in 16 konsege rekupera ona. “Ha’u hato’o agreadese ba populasaun Timor-Leste tomak, profesionál saúde sira no komponente hotu ne’ebé servisu maka’as ona ba situasaun defisil ne’e hodi ohin loron konsege liberta ona maluk Timoroan balun,” dehan Odete durante konférensia imprensa, iha CCD, sesta ohin. Tuir dadus iha sesta ohin, kazu konfirmadu 24, kazu foun 0, númeru teste 671, hein rezultadu 169, baixa hela 12, rekupera 16. “Felismente to’o agora seidauk iha kazu mate, dadus kona ba konfinamentu obrigatóriu no auto- konfinamentu hamutuk 403, husi dadus ne’e klasifika ba konfinamentu obrigatóriu iha na’in 342 iha Dili na’in 263 no Munisípiu 79. Nune’e mós dadus auto-konfinamentu iha Dili ema na’in ualu, no Munisípiu ema na’in  53,”esplika Odete Viegas da Silva. Sidadaun ne’ebé pasa ona kuarentena obrigatóriu durante loron 14 hamutuk 1682, iha Dili 1423 no Munisípiu 359. CIGC Husu Profisionál Saúde Fó Atensaun Mós ba Moras La Hada’et https://tatoli.tl/2020/05/01/odete-mediku-mos-tenki-dedika-an-ba-saude-publika/ tatoli.tl Notísia 2020-04-01 DILI, 01 abríl 2020 - Portavóz Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC-sigla portugés) Odete Viegas da Silva, husu ba profisionál saúde sira atu fó mós atensaun ba moras la hada’et seluk ne’ebé sai ameasa ba saúde públika. “Ita hatene programa indikadores ne’ebé presija hetan nafatin atensaun husi  pesoál saúde sira mak hanesan moras la hada’et tensaun aas, moras kurasaun, diabetes no moras kankru,” dehan, Odete Viegas da Silva, iha konferénsia imprensa iha CCD, sesta ohin. Diretóra Jerál Prestasaun Saúde ne’e mós apela ba populasaun sira atu hakbesik ba postu saúde, sentru saúde no ospitál sira hodi hetan tratamentu saúde bainhira sofre moras ruma. Nune’e mós husu ba abitante sira ne’ebé foin sai hosi fatin kuarentena atu nafatin kolabora ho governu hodi kombate COVID-19. “Ita-nia kontribuisaun, no konsensia rasik mak ita bele prevene moras COVID-19 ne’e iha ita-nia ra’in,” nia hatutan. Governu Rekoñese Mídia Kontribui Hamenus Situasaun Inserteza no Pániku https://tatoli.tl/2020/05/02/governu-rekonese-midia-kontribui-hamenus-situasaun-inserteza-no-paniku/ tatoli.tl Notísia 2020-05-02 DILI, 02 maiu 2020 – Governu liuhosi Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise (SS-CIGC) liuhosi Koordenadór Ofisiál Ligasaun Forsa Tarrefa no Portavóz, Rui María de Araújo, rekoñese katak durante ne’e mídia desimina informasaun ba públiku ajuda tebes hodi hamenus situasaun insérteza no pániku. Lori Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise nia naran, nia hato’o agradesimentu espesíal ida ba jornalista sira hotu ne’ebé serbisu iha mídia emprime, eletrónika no mídia on line sira-nia kontribuisaun durante períodu propagasaun surtu COVID-19 iha Timor-Leste ne’e “Hakarak hato’o agradese ba ita-boot (jornalista) sira-nia serbisu, durante períodu ida-ne’e, serbisu barak sei iha oin maibé agradese daudaun ona ba buat ne’ebé imi halo. Desiminasaun informasaun ne’ebé ita-boot sira halo ba públiku ajuda tebe-tebes halo menus situasaun ida inserteza, situasaun pániku, situasaun ansiedade. Tanba ida ne’e, lori Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise nia naran, hakarak hato’o agradesimentu espesíal ida ba jornalista sira hotu,” dehan doutór Rui María de Araújo liuhosi konferénsia imprensa, sábadu ne’e. Tanba ne’e, médiku ne’e apela ba jornalista sira atu hatudu profisionalizmu di’ak liutan, liuliu iha relasaun ho notísia falsa sira ka hoax, tanba durante pandemia COVID-19 ne’ebé mundu tomak enfrenta, notisia falsa no lía-bobar sira ne’e naklekar ka hada’et lais liu fali virus ne’e, la’ós de’it liuhosi mídia sosiál maibé mós mídia konvensionál sira. “Tanba ne’e, hakarak aproveita oportunidade ida-ne’e, ho haraik aan, husu ba ita-boot sira atu verifika didi’ak, ita-boot sira ninia fonte informasaun, haree didi’ak faktu sira ne’e, atu nune’e ita hotu hamutuk kontribui ba estabilidade. Populasaun bele tuur hakmatek tanba hatene informasaun ne’ebé loos, kredivél, nune’e ida-idak kontribui ho buat ne’ebé nia bele, ba ita hotu hamutuk enfrenta situasaun krize ida-ne’e,” nia subliña. Porta-vóz ne’e hato’o parabens ba jornalista sira relasiona ho komemorasaun loron Mundiál Liberdade Imprensa ka World Press Freedom Day ne’ebé sei komemora iha loron 3 fulan maiu tinan 2020 ne’e. “Lori Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise nia naran, ha’u hakarak hato’o parabens ba jornalista sira nia loron ( World Press Freedom Day ) no agradese ba jornalista sira-nia serbisu durante períodu propagasaun COVID-19 ida-ne’e, serbisu barak sei iha oin maibé agradese daudaun ona ba buat ne’ebé imi halo,” nia tatoli. Totál Kumulativu Kazu Konfirmadu COVID-19 iha TL Nafatin 24 https://tatoli.tl/2020/05/02/total-kumulativu-kazu-konfirmadu-covid-19-iha-tl-nafatin-24/ tatoli.tl Notísia 2020-05-02 DILI, 02 maiu 2020 – Koordenadór Ofisiál Ligasaun Forsa Tarrefa no Portavóz Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise (SS-CIGC), Rui María de Araújo, atualiza númeru kazu surtu COVID-19 iha Timor-Leste katak totál kumulativu kazu konfirmadu 24 laiha mudansa no kazu konfirmadu foun laiha mudansa hosi horisehik mai ohin. Portavóz Sala Situasaun Centro Integrado Gestão Crise (SS-CIGC), Rui María de Araújo, hato’o atualizasaun dadus COVID-19 iha Timor-Leste ne’e liuhosi konferénsia imprense ne’ebé hala’o iha Sala Situasaun iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés), Dili, sábadu ne’e. “Totál kazu rekuperadu ka kuradu aumenta rezultadu ohin nian na’in haat (4) mak negativu dala rua tutuir malu ona. Purtantu, totál ne’ebé rekuperadu hamutuk 20 no hosi 20 ne’e ne’e na’in 16 hosi kazu konfirmadu no na’in haat (4) hosi kazu provável. Totál kazu konfirmadu ne’ebé sei iha izolamentu iha Vera Cruz na’in ualu (8) no total kazu kumulativu ezame laboratóriu na’in 684 (horisehik iha 671),” dehan Rui María de Araújo ba jornalista sira. Nia informa, totál kumulativu hein rezultadu laboratóriu na’in 159 (horiseik iha 169), total kumulativu rezultadu laboratóriu negativu na’in 501. Totál ema ne’ebé sei iha kuarentena ka konfinamentu obrigatóriu na’in 328 (62 autokuarentena iha munisípiu, na’in 5 iha Dili, na’in 220 iha fasilidade Governu nian iha Dili no nian 41 iha fasilidade Governu nian iha munisípiu sira). Nia hatutan, totál ema ne’ebé liu ona períodu kuarentena ka konfinamentu obrigatóriu liu ona loron 14 mak iha ema na’in 1877 no hosi totál ne’e ema na’in 401 iha munisípiu sira no na’in 1476 mak iha Dili. “Aproveita informa ba públiku katak kazu konfirmadu ida ikus-liu ne’ebé CIGC anunsia ba públiku maka iha dia 24 Abril 2020. Iha loron ualu (8) ikus liu nia laran, ita la iha kazu foun no kazu rekuperadu aumenta hosi ida ba 20,” nia hateten. Nia fó hanoin ba públiku katak 85% husi kazu ne’ebé konfirmadu no provável mak kazu ne’ebé asintomátiku ka la hatudu sintoma no 100% tama iha kategoria klinika ka bolu dehan lijeiru. To’o oras ne’e, nia dehan, sira ne’ebé rekuperadu ona em média ( rata-rata ) lori tempu semana tolu to’o semana ha’at. Prosesu rekuperasaun katak tempu hosi loron ne’ebé hahú deteta virus to’o nia negativu dala rua tutuir malu, bele lori semana tolu to’o semana lima nia laran. Tanba ne’e, nia husu ba familia hosi sira ne’ebé sei iha izolamentu Vera Cruz atu kalma no pasiénsia, hodi fo’o tempu atu sira negativu loloos ona maka foin fila ba uma. “Hakarak mós  informa ba públiku katak foku hosi esforsu ba prevensaun no mitigasaun COVID-19 iha semana hirak sei tuir mai mak kontinua halo triajen no vijilánsia sentinela iha fasilidade saúde sira iha Timor-Leste nia laran tomak, hodi bele foti amostra ida (1) epésime ba analize laboratóriu, hanesan ita hahú halo tiha ona iha Liquiça. Ekipa Ministériu Saúde nian reforsa liután ona organizasaun pilar internu sira iha forsa-tarefa saude nia laran, atu bele implementa tarefa ida ne’e ho susesu. Oras ne’e daudaun dezloka ona ba munisípiu sira hotu atu preprara fasilidade saúde sira, hodi bele foti amostra espésime ba analize laboratóriu, hahu semana oin,” nia , Subliña. Tuir nia, Parte SS-CIGC nafatin apela ba populasaun tomak atu bainhira iha sintoma infesaun respiratoria aguda (IRA) hanesan isin-manas, kakorok-moras, me’ar, inus-been, ruin-kiik-bo’ot si’in hotu, halo favor ba konsulta iha sentru saúde ka óspital sira. Se lakohi atu hetan moras COVID-19 ne’ebé grave ka kritiku, nia apela ba ema hotu, halo favor para ona fuma sigarru ka tabaku no para ona hemu tua. Atu moras ne’e labele hada’et, nia hateten, ema hotu-hotu kolabora nafatin no partisipa ho disiplina iha distansiamentu sosiál, iha distansiamentu fiziku, iha ijiene no protesaun pesoál. Nune’e mós, nia apela ba maluk sira ne’ebe kompleta ona konfinamentu obrigatóriu ka kuarentena, bainhira sente iha sintoma ruma karik, favor kontakta númeru 119. MS Kontinua Sensibiliza Negosiante Merkadu Kona-ba Distansiamentu Fíziku https://tatoli.tl/2020/05/04/ms-kontinua-sensibiliza-negosiante-merkadu-kona-ba-distansiamentu-fiziku/ tatoli.tl Notísia 2020-05-04 DILI, 04 maiu 2020 – Diretora Saúde Munisípiu Dili, Agostinha Sagurado, rekoñese difísil atu muda ema ninia mentalidade atubele koopera kombate surtu COVID-19 maibé parte Ministériu Saúde (MS) sei kontinua sensibiliza kona-ba distansiamentu fíziku, nune’e sidadaun hotu bele hadook-an husi vírus ne’e. “Difísil tebes ita atu muda ema ninia hahalok tanba ne’e maka Ministériu Saúde iha dezafíu boot ida, liu-liu iha servisu Saúde Munisípiu Dili atu haree oinsá bele eduka ita-nia maluk sira atu bele kumpre regra distansiamentu sosiál no fíziku, maibé ami nia estratejia maka kontinua halo sosializasaun ba iha fatin públiku no mós husi aldeia ba suku”, dehan Diretora ne’e hafoin ramata sensibiliza negosiante sira iha Merkadu Manleuna, segunda ne’e. Maski nune’e, Saúde Munisípiu Dili iha ninia planu rasik atu mantein distánsia fíziku no hahú uza fasilidade ne’ebé maka oferese husi parseiru sira. “Ita tenke halo monitorizasaun filafali no atividade monitorizasaun ne’e bele sai   edukasaun sívika ida ba ita-nia komunidade no ida-ne’e ami sei sosializa nafatin ba merkadu sira hotu hanesan Taibesi, Tasi-Tolu, Manleu no   Becora, inklui fatin seluk”, Agostinha Sagurado salienta. Tuir Diretora ne’e, Saúde Munisípiu Dili no Autoridade Munisípiu Dili, hamutuk ho Prezidente Autoridade rasik iha ona hanoin ida katak fatin públiku no mós merkadu sira ne’ebé maka loke lorokraik, ekipa tenke tuun hela dei’t tanba hanesan oras ne’ebé komunidade sira halibur-an ho intervensaun sira ne’e bele eduka komunidade   labele halibur malu iha situasaun sira relasiona ho COVID-19. “Ida-ne’e atubele garantia edukasaun no   sosializasaun hodi bele fó hanoin bebeik atu sira sente katak ita-nia esforsu fó sai informasaun ba sira hodi kuidadu-an rasik iha prevensaun COVID-19”, nia akresenta. Nune’e, Dirijente ne’e husu ba parte hotu ne’ebé maka Governu fó fiar nu’udar ekipa ba kombate moras COVID-19 rasik, labele sente kolen nune’e bele halo kualkér forma hamutuk kombate vírus ne’e iha komunidade. “Ita labele sente dehan kolen maibé ita esforsu nafatin liuhosi atividade ida-ne’e maka Saúde Munisípiu Dili prioritiza atu hadook ita-nia komunidade husi moras COVID-19”, nia realsa. Iha fatin hanesan, Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, José Smith, hateten ekipa téknika prevensaun Autoridade Munisípiu Dili ne’ebé kompostu husi Servisu Saúde Munisípiu Dili   hamutuk ho parseiru balun hanesan Fundu Organizaun Nasaun Unida ba Labarik (UNICEF, sigla inglés) no Organizasaun Mundiál ba Ai-han (WFP, sigla inglés) kontinua mai iha Merkadu Manleuana hodi fó sosializasaun ba negosiante sira hodi komprende no mantein disiplina distansiamentu fízika. “Husu nafatin ba sira atu hatoman-an fase liman bebeik no kontinua hatoman-an uza máskara bainhira fa’an sasán. Tanba iha merkadu ne’e fatin públika demais ne’ebé konsentra ema barak no ita haree katak iha duni difikuldade ba prevensaun ba distansiamentu sosiál no distansiamentu fíziku”, nia subliña. Maski nune’e, José Smith, dehan sei kontinua nafatin atu sensibiliza negosiante sira tanba ida-ne’e hanesan devér atu fó nafatin atensaun ba vendedór sira atu halo prevensaun. Adjuntu Prezidente Munisípiu Dili apela mós ba kompradór bainhira hola sasán tenke uza máskara no mantein distansiamentu fíziku. Sentru Saúde Manufahi Rejistu Kazu Dengue 10 https://tatoli.tl/2020/05/16/sentru-saude-manufahi-rejistu-kazu-dengue-10/ tatoli.tl Notísia 2020-05-16 MANUFAHI, 16 maiu 2020 - Xefe Sentru Saúde Manufahi, Manuel da Costa Ferreira, informa foinlalais ne’e nia parte rejistu ona pasiente ho kazu dengue purvolta na’in 10 maka halo tratamentu saúde iha fatin ne’ebá. “Foinlalais mosu dengue iha Manufahi kona ema na’in 10 hanesan ne’e de’it, maibé kura hotu ona, ne’ebé laiha tan ona moras dengue,” relata nia ba Jornalista sira iha ninia Manufahi, sábadu (16/05/2020). Pasiente ho kazu ne’e maioria afeta ba labarik kiik no ema adultu sira. Husi total kazu ne’e laiha pasiente maka mate tanba profisionál saúde sira konsege atende kazu ne’e ho di’ak. Iha parte seluk, hahú husi fulan-janeiru to’o meadu maiu 2020, moras infesaun vias respiratóriu maka rejista ho númeru boot, kompara ho moras seluk hanesan diaréa, moras kulit no seluk tan. “Hosi janeiru to’o ohin loron ita rejistu de’it moras ispa mak ho númeru bo’ot liu, moras seluk iha maibé ladun, hanesan diaréa, moras kulit , isin moras bolu dehan myalgia,”tenik Manuel. Fatin Turizmu Komunitáriu iha Seloi Kraik Abandonadu https://tatoli.tl/2020/06/07/fatin-turizmu-komunitariu-iha-seloi-kraik-abandonadu/ tatoli.tl Notísia 2020-06-07 AILEU, 07 juñu 2020 – Bazeia ba Rezolusaun Konsellu Ministru númeru 24/2013, fó dalan ba Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu (SEPFOPE) atu implementa programa no hasa’e númeru empregu iha rai-laran, nune’e implementa ona programa turizmu komunitária iha fatin lima. Fatin hirak ne’e maka hanesan Com iha Munisípiu Lautém, Mota Bandeira iha Munisípiu Ermera, Bee Manas Marobo iha Munisípiu Bobonaro, Rekiraka iha Munisípiu Viqueque no Seloi Kraik iha Munisípiu Aileu, maibé oras ne’e fatin hirak ne’e balun abandonadu, inklui Seloi Kraik. Tuir Xefe Suku Seloi Kraik, Gabriel Mendonça, turizmu komunitáriu ne’ebé konstrui husi SEPFOPE, iha suku Seloi Kraik, Postu Administrativu Aileu, Munisípiu Aileu, daudaun ne’e abandonadu, maski fatin ne’e estratéjia ba turizmu tanba besik lagoa. “Fasilidade ne’ebé maka Governu halo ho osan boot maibé to’o agora abandonadu. Materiál sira komesa aat daudaun, liuliu janela no odamatan sira hahú aat,” dehan Líder Komunitáriu ne’e ba Agência Tatoli, iha sede suku Seloi Kraik, domingu ne’e. Fatin turizmu komunitáriu ne’e, Governu hahú observa iha tinan-2012 iha tempu IV Governu no hahú kontrui iha tempu V Governu iha 2015. Kompañia ne’ebé maka toma konta ba obra ne’e husi kompañia lokál Aileu, ERBEA Unipesoál,Lda ho orsamentu $200.000 resin. “Sira konstrui hahú husi 2015 iha tempu Sekretáriu Estadu Ilídio Ximenes nia mandatu. Momentu ne’ebá akompaña husi Xefe Suku antigu Seloi kraik hodi hahú kontrui iha 2012 to’o 2015 la hotu no foin hotu iha 2017. Kontrusaun iha tinan-lima nia-laran,” haktuir Gabriel. Nia informa, hafoin kontrusaun ba uma hirak ne’e   ramata iha 2017, Governu la entrega ba líder komunitáriu maibé entrega ba administradór postu. “Entaun to’o agora fatin ne’e abandonadu, gasta osan Estadu no povu nian. Momentu ne’ebá SEPFOPE la entrega ba ami. Administradór sira dehan tenke tau-matan ba fatin turizmu ne’e, ami haree duni maibé iha tempu kalan ami labele kontrola tanba la tau pesoál seguransa ruma iha ne’ebá, ida-ne’e maka sai preokupasaun,” nia lamenta. Gabriel konsidera abandonadu tanba fasilidade hanesan bee laiha no fatin ne’e admimistrasaun postu no administrasaun munisípiu la kria kondisaun hanesan tau ema ida ne’ebé bele tau-matan iha fatin ne’e atu bele kontrola. “Momentu féria boot, fatin ne’e abandonadu hela entaun ema soe fo’er arbiru, liuliu ba haris-fatin ne’ebé maka bee laiha no agora nia kondisaun aat no grave tebes,” nia akresenta. Autoridade Suku ne’e konta tuir, dalaruma iha ema maka mai husu atu uza fatin ne’e atu hala’o atividade ruma maibé nia rasik labele foti desizaun. Tanba ne’e, nia parte rekomenda ba Governu liuhosi SEPFOPE hodi bele kontinua tau-atensaun hodi halo manutensaun filafali no bele entrega ba Autoridade Suku Seloi Kraik hanesan responsável ba fatin ne’e. “SEPFOPE entrega ba Autoridade Postu no Munisípiu, maibé autoridade rua ne’e la fó podér ba ami hanesan líder komunitáriu atu halo kontrolu. Sira mós la kria kondisaun ruma hanesan tau netik guarda rua ka haat iha ne’ebá atu halo kontrolu ba fasilidade sira ne’ebé maka iha,” nia subliña. Ba kestaun ne’e, Agência Tatoli tenta kontaktu Administradór Munisípiu Aileu, João Tilman, maibé seidauk disponível responde tanba okupadu ho servisu. Uma-kain 13.938 iha Manatuto Benefisia Subsídiu $200 https://tatoli.tl/2020/06/09/uma-kain-13-938-iha-manatuto-benefisia-subsidiu-200/ tatoli.tl Notísia 2020-06-09 MANATUTO, 09 juñu 2020 (TATOLI ) – Família uma-kain 13.938 iha Munisípiu Manatuto, benefisiáriu ba subsídiu $200 ba fulan-rua nian ( 27 marsu-maiu 2020) husi Governu. “Tuir oráriu pagamentu, ohin, hahú hala’o iha postu administrativu rua hanesan Manatuto Vila ho Laclubar ne’ebé la’o tuir kada aldeia,” informa Administradór Munisípiu Manatuto, Fernando Junior Sousa,  ba Agência Tatoli, ohin, iha Manatuto. Benefisiáriu husi uma-kain 13.938 ne’e mai husi postu administrativu-neen (6) ne’ebé pertense ba Munisípiu Manatuto, hanesan Natarbora, Laclo, Laleia, Manatuto Vila, Soibada ho Laclubar. “Governu aloka orsamentu hamutuk millaun  $2,8 hodi halo pagamentu ba benefisiáriu uma-kain 13.938,” informa   Fernando Junior Sousa. Nia apela ba komunidade hotu atu kolabora ho Governu no Banco Comercio Nacional Timor-Leste (BNCTL) hodi bele aselera pagamentu ho susesu. Asidente Tráfegu iha ODB, Joven Na’in-Rua Liman-Ain Tohar https://tatoli.tl/2020/06/20/asidente-trafegu-iha-odb-joven-nain-rua-liman-ain-tohar/ tatoli.tl Notísia 2020-06-20 DILI, 20 juñu 2020 - Asidente tráfegu ne’ebé akontese iha área kruzamentu One Dollar Beach (ODB) , Suku Fatumeta, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, sábadu ne’e, rezulta joven mane na’in-rua liman-ain tohar inklui motor ne’ebé sira nain-rua kondús rahun total. Karreta Triton Mitsubishi ne’ebé soke malu ho motor Honda Beat iha area kruzamentu One Dollar Beach, Suku Fatumeta, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, sábadu (20/06/2020). Imajen/Foti husi Facebook Asidente tráfegu ne’e akontese tanba suspeitu ne’ebé kondús karreta Triton Mitsubishi ho númeru polísia ka matrikula A.14290 ho motor Honda Beat ho matrikula M. 4376 halai ho velosidade. Komandante Polísia Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Armando Monteiro, dehan parte polísia halo ona detensaun ba suspeitu ho inisiál AB ne’ebé kondús karreta Triton kór metan no identifika vítima na’in-rua kanek todan tanba entre sira ne’e liman-ain tohar. PNTL Munisípiu Dili liuhosi Eskuadra Polísia Metinaro halo ona detensaun ba suspeitu lori mai sela  Polísia Caicoli, Dili, hodi submete ba prosesu investigasaun no sei entrega fali ba Komandu PNTL Manatuto. Armando dehan, kazu ne’e akontese iha área jurizdisaun Munisípiu Manatuto nian, tanba ne’e nia parte seidauk bele fó sai klaru identidade suspeitu inklui vítima na’in-rua ne’ebé oras ne’e hala’o hela tratamentu intensivu iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Dili. “Kronolojia ne’e akontese tanba problema transporte rua halai velosidade.  perigoza halai maka’as, motór husi Dili atu ba Manufahi no karreta mai husi parte leste atu tun ba iha área One Dollar Beach,” haktuir Armando Monteiro ba Agência Tatoli. Nia hatutan, parte PNTL Manatuto maka sei halo prosesu investigasaun kle’an ba asidente tráfegu ne’e. Iha parte seluk, Komandante Polísia Munisípiu Manatuto, Superintendente, Júlia da Gama, via telefone, informa katak, sira-nia parte halo ona koordenasaun ho Komandu PNTL Dili para halo investigasaun ba suspeitu hodi entrega hikas ba Komandu Manatuto. Nia hatutan, PNTL Manatuto rasik halo ona investigasaun ba kazu ne’e iha terrenu, maibé seidauk bele fó sai identidade loloos husi vítima na’in-rua ne’ebé kanek. “Suspeitu ami identifika ho inisiál AB (tinan 46), maibé vítima  na’in-rua ne’ebé kanek, ha’u seidauk bele ko’alia kona-ba ninia kronolojia, tanba sein halo investigasaun kle’an no hein koordenasaun ho Komandu PNTL Dili para entrega suspeitu mai ami,” hateten komandante Julia Gama. Komandante Julia rasik koordena ona ho ekipa investigasaun PNTL Dili hodi aprezenta relatóriu kona-ba suspeitu ne’ebé iha ona detensaun. PDHJ Rejista Kazu 230 Kona-ba Violasaun Direitu Umanu no Governasaun Ladi’ak https://tatoli.tl/2020/06/30/pdhj-rejista-kazu-230-kona-ba-violasaun-direitu-umanu-no-governasaun-ladiak/ tatoli.tl Notísia 2020-06-29 DILI, 29 juñu 2020 – Iha tinan 2019, Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) rejista kazu hamutuk 230 ba violasaun direitu umanu no Governasaun ladi’ak. Notísia Relevante :  PDHJ Fasilita Ona Formasaun Ba PNTL Provedora Jesuina Maria Ferreira Gomes. Imajen/Portal Ofisiál PDHJ Liuhosi aprezentasaun relatóriu annual 2019 iha Parlamentu Nasionál, ohin, Provedora PDHJ Jesuína Maria Ferreira relata, hosi total kazu ne’e violasaun direitu umanu 99 no pratika Governasaun ladi’ak 131. PDHJ rejista keixa sira mai hosi Munisípiu Dili ho keixa 131 no delegasaun territorial PDHJ nian iha Same (64), Maliana (16) no TAEOA 19. Provedora Jesuína tenik, PDHJ loke prosesu investigasaun hamutuk 102 mai hosi kazu violasaun direitu umanu-56 no Governasaun ladi’ak 46. “Kategoria ba violasaun direitu umanu mak liberdade no integridade ho seguransa no Governasaun ladi’ak barak liu hanesan abuzu podér, administrasaun ladi’ak no ilegalidade,” hatetne Provedora Jesuína Maria Ferreira. Nia hatutan liuhosi investigasaun konklui katak iha violasaun ba kazu violasaun direitu umanu hamutuk 52 ne’ebé komete hosi membru polísia balun hanesan iha PNTL 38, F-FDTL 9 no ministériu edukasaun 5 ne’ebé hasoru sidadaun no estudante. PDHJ halo ona auto-notísia ba ministériu públiku hodi bele halo prosesu tuir lei ne’ebé vigora. Japaun Apoiu Millaun $2.5 Ba Projetu Rejistu Moris https://tatoli.tl/2020/07/09/japaun-apoiu-millaun-2-5-ba-projetu-rejistu-moris/ tatoli.tl Notísia 2020-06-29 DILI, 09 jullu 2020 – Governu Japaun liuhosi ninia embaixada  iha Timor-Leste fó apoiu fundu millaun $2.5 ba implementasaun projetu rejistu moris ba labarik hosi tinan 0-5 iha Timor-Leste. Notísia Relevante :  Japaun Apoiu Ekipamentu Informátika Ba Governu TL Iha tinan 2018, Governu Japaun asina ona akordu ho Governu Timor-Leste  liuhosi Ministériu Justisa (MJ) hodi apoiu fundu refere no parseria ho UNICEF hodi implementa projetu rejistu moris ba labarik iha territóriu nasionál. Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, hateten, sira-nia apoiu ba projetu ne’e importante tebes atu bele identifika labarik ida-idak hodi fornese servisu sosiaís bázika hanesan saúde, edukasaun no seguransa sosiál. Nia tenik, ida ne’e esensiál la’ós de’it atu asegura direitu umanu fundamental ba labarik, maibé mós atu realiza dezenvolvimentu sustentável liuhosi kuidadu no proteje rekursu umanu iha perspetiva luan. “Iha Timor-Leste kuaze metade hosi populasaun mak tama kategoria menus idade tinan 18. Joven sira-ne’e bele sai nu’udar rikusoin ba país ne’e, maibé daudaun taxa rejistu moris iha país ne’e do’ok hosi sufisiente,” hateten Embaixadór Masami Kinefuchi iha nia diskursu, ohin, iha serimónia entrega ekipamentu informátika ba Sistema Rejistu Moris Labarik nian ba Ministériu Justisa  iha salaun enkontru Notariadu, Colmera, Dili. Diplomata ne’e konsidera iha situasaun ne’e iha difikuldade atu fornese kuidadu ne’ebé nesesáriu ba ema ida-idak no  atu rezolve problema ne’e Japaun aloka fundu millaun $2.5 atu implementa projetu ba dezenvolvimentu sistema rejistu moris iha Timor-Leste. Embaixadór Masami Kinefuchi afirma, projetu ne’e ho nia objetivu mak atu halo esforsu hodi eleva taxa rejistu labarik ho idade menus hosi tinan-lima (5) ba nivel porsentu 80. “Ha’u nia votu sinseru katak ho ajudu liuhosi projetu ne’e labarik ida-idak nia direitu umanu sei garantidu,” hateten Embaixadór Masami Kinefuchi. Iha fatin hanesan Diretór Nasionál Servisu Notariadu, Crisogno da Costa Neto informa, hahú hosi 2018 to’o agora sira-nia parte rejistu ona labarik ho idade 0-5 hamutuk 80% poor-volta 15.000 iha territóriu no falta porsentu 20. Diresaun Nasionál Servisu Rejistu Notariadu (DNSRN) daudaun ne’e identifika Munisípiu Manatuto, Manufahi no Oe-cusse hodi kontinua rejistu moris ba labarik. ANPM-Empreza EMG no UMT sosializa peskiza mármore ba komunidade Ilimanu https://tatoli.tl/2020/07/29/anpm-empreza-emg-no-umt-sosializa-peskiza-marmore-ba-komunidade-ilimanu/ tatoli.tl Notísia 2020-07-29 MANATUTO, 29 jullu  2020 - Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) hamutuk ho Kompañia Elegant Marble Group unip, limitada (EMG) no kompañia lokál Uma Marble Timór (UMT), lda, hala’o sosializasaun ba projetu estudu ka peskiza mármore ba komunidade iha área Ilimanu, Suku Uma-Kaduak, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto. ANPM hodi naran Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) asina ona kontratu  prospesaun ho empreza EMG, hosi Xina atu halo peskiza mármore kuaze ektare 16.000, ho durasaun  peskiza durante fulan-18 ho kustu orsamentu $800.000. Enkuantu ANPM ho empreza UMT ho durasaun peskiza tinan-ida, iha área peskiza ektare 400 no kustu orsamentu $600.000, inklui área peskiza iha parte norte Postu Administrativu Laclo ho ektare 400. “Empreza ne’ebé maka asina ona kontratu peskiza, tuir duni kontratu hodi halo diseminasaun informasaun  ba komunidade sira, hafoin halo peskiza  ba ita-nia rekursu mármore iha fatin ne’e hodi tenta komprende kuantidade no kualidade, hafoin ba oin bele investe hodi dezenvolve,” tenik Vise-Prezidente ANPM, José Gonçalves, liuhosi ninia diskursu iha ámbitu sosializasaun iha Ilimanu, kuarta ne’e. Vise-Prezidente ANPM esplika, kona-ba naturareza ba peskiza, empreza EMG no UMT seidauk bele hasai fatuk ruma iha área ne’e maibé sei halo peskiza de’it hodi kompañia haree didi’ak rekursu ninia kualidade no kuantidade. “Ita-nia komunidade ninia partisipasaun mak sei bele fó susesu liu ba empreza EMG-UMT atu halo peskiza, ne’ebé ita disemina informasaun sira ne’e atu ita bo’ot sira hotu bele serbisu hamutuk,” José Gonçalves subliña. ANPM ne’e mós rekomenda ba empreza rua ne’e hodi bele koopera ho lian-nain sira hodi loke dalan no fó matak malirin bainhira halo peskiza iha área Ilimanu. Governu liuhosi ANPM kontinua koopera no suporta empreza EMG-UMT atu kontinua peskiza to’o susesu liuhosi lian-nain Ilimanu-Laclo hodi fó matak malarin no loke dalan. Empreza husu komunidade nia kooperasaun atu halo peskiza la’o ho susesu Sorin seluk, Reprezentante Empreza EMG, Noé  Bernardo de Carvalho, hateten kompañia internasionál ne’e iha esperiénsia barak ona iha atividade peskiza no halo esplorasaun hodi lori ba merkadu internasionál iha Xina, Uniaun Europeia, no Singapura. “Ami-nia peskiza sei foti de’it amostra balun hodi hatene nia kualidade no kuantidade, maibé ami husu nafatin komunidade atu apoia ami atu halo peskiza ho susesu, liuliu ami husu matak malirin hosi lisan sira,” nia akresenta. Nia dehan, iha peskiza ne’e, empreza sei foti amostra mármore iha área peskiza hodi hala’o teste iha rai-li’ur atu haree kualidade, hafoin hato’o relatóriu no dezeñu ba Governu ANPM atu bele halo mapamentu hodi halo esplorasaun no buka merkadu ba mármore. “Ami sei halo rekrutamentu no fó formasaun ba Ilimanu oan-sira atubele serbisu hamutuk ho ami iha ekipa peskiza,” nia promete Iha biban hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Manatuto, Fernando de Sousa, husu ba komunidade Manatuto, liuliu komunidade Ilimanu atu koopera ho kompañia rua ne’e hodi bele susesu iha peskiza. “Ha’u husu ba komunidade hotu atu fó kontribuisaun másimu atu atividade peskiza ne’e la’o ho di’ak no husu atu lian-nain sira koa’alia hodi fó matak malarin ba tékniku sira bele halo peskiza,” Autoridade Manatuto ne’e sujere. Nune’e, nia espera katak kompañia rua ne’e bele susesu iha peskiza atu iha futuru bele esplora riku-soin ne’e hodi dezenvolve ekonomia iha Manatutu no Timor-Leste. “Ita hakarak rai ne’e ba oin, ita mós tenke kontribui, tanba foin mak atu halo peskiza atu haree de’it ita-nia rekursu  mármore nia kualidade no kuantidade, tanba ne’e tenke apoia hodi peskiza ne’e to’o susesu atubele esplora tan iha futuru,” nia akresenta. Autoridade lokál hakarak apoia kompañia Xefe Suku Uma-Kaduak, Filomeno de Sousa, lori komunidade tomak iha suku ne’e apoia tebes kompañia rua atubele halo peskiza ho susesu. “Ita-nia komunidade hotu prontu apoia kompañia sira atu halo peskiza no prontu atu fasilita hodi ko’alia ho uma-lisan tuir kultura atubele fó matak malirin no loke dalan ba peskiza ne’e ho susesu,” nia promote. Delegadu Ilimanu, Manuel Victor Fernades, reforsa komunidade prontu atu koopera liuhosi lian-nain sira atu loke dalan no fó matak malirin ba ekipa tékniku sira. “Ami husu atu iha períodu peskiza bele mós halo rekrurtamentu ba Ilimanu-oan atubele serbisu hamutuk ho kompañia sira, kompañia hataan ho pozitivu tebes,” nia akresenta. Edukasaun saúde reprodutiva no foinsa’e iha vida reprodusaun https://tatoli.tl/2020/08/10/edukasaun-saude-reprodutiva-no-foinsae-iha-vida-reprodusaun/ tatoli.tl Notísia 2020-08-10 (Meiu ida atu evita no halakon inan isin-rua sedu, abortu no kazu soe bebé iha Timor-Leste) Daudaun ne’e, públiku tomak iha rai ida-ne’e preokupadu ho kazu inan isin-rua sedu, kazu abortu no kazu soe bebé ne’ebé sai tiha fali hanesan aktu rutina no planeadu. Kada kazu ruma ne’ebé akontese, liuliu bainhira iha kazu soe bebé ka abortu, depois soe iha fatin públiku ruma, ema sempre fó reasaun oin-oin hasoru aktu sira hanesan ne’e. Reasaun barak liu mak ko’alia aat autór sira ba kazu ne’e, insulta, fó malisan no selu-seluk tan. Reasaun balun fali lamentável hodi buka dalan oin-oin oinsá mak bele rezolve ka hamenus ou se bele halakon tiha hahalok iresponsabilidade sira hanesan ne’e. Dala barak mós ema fó sala ba família, katak família mós mak kontribui ba kazu sira hanesan ne’e. Ba ha’u, lamentasaun sira hanesan ne’e la’ós sala tanba família duni mak sai fatin ba edukasaun morál atu oinsá leno oan sira-nia dalan iha sosiedade ida-nia laran. Dala barak família sira komu preokupadu demais ho “Luta ba Moris”, haluha tiha sira-nia papel hodi eduka oan sira, inklui orienta no eduka oan sira hodi koñese saúde reprodutiva. Inan-aman sira dala barak bandu de’it atu oan sira labele envolve aan iha ransu livre ( pergaulan bebas ), maibé talvéz nunka fó razaun tanba sá oan sira labele envolve aan iha pergaulan bebas ida-ne’e. Ha’u fiar katak família barak iha ita-nia rain nunka tau atensaun ba oan sira kona-ba saúde reprodutiva no oinsá mak labarik foin sa’e ida bele utiliza ninia tempu produtividade ida-ne’e iha vida reprodusaun. Buat ne’ebé ejize mak bandu de’it oan sira atu la bele envolve iha ransu livre ka pergaulan bebas sem esplika tanbasá mak oan feto ida labele ransu nia kolega mane ida arbiru ou pelu kontráriu. Katak la esplika impaktu negativu sa’ida de’it mak oan feto ka oan mane ida sei hetan bainhira envolve iha ransu arbiru ne’e rasik. Tanba toman ida bandu de’it ne’e mak azvés dudu foin sa’e sira atu koko rasik iha sira-nia vida. Hosi hakarak koko ida-ne’e mak ikus mai rezulta fali efeitu negativu lubuk ida, inklui isin-rua sedu ne’ebé ikus mai halai ba kazu abortu no soe bebé arbiru iha fatin-fatin. Artigu ida-ne’e mosu atu esplika uitoan sa’ida mak saúde reprodutiva, importánsia hosi saúde reprodutiva, oinsá siklu reprodutiva hosi feto ka mane no oinsá atu evita isin-rua sedu. Bainhira ema kumprende didi’ak sa’ida mak saúde reprodutiva no siklu reprodutiva mak isin-rua sedu ne’e bele evita sem tenke uza sasan prezervatóriu ruma. No, kuandu ita redúz ona kazu inan isin-rua sedu mak automátikamente kazu abortu no soe bebé mós ita bele halakon. Tuir ha’u-nia haree fatór kauza hosi kazu sira abortu no soe bebé ne’e tanba durante ne’e edukasaun kona-ba saúde reprodutiva la hetan fatin di’ak iha diskusaun sira ka própria edukasaun uma laran ou iha edukasaun formál sira iha ita-nia rain. Saúde reprodutiva no nia importánsia Maioria inan-aman sira la motivaduka, laiha korazen atu fó informasaun kona-ba seksualidade no saúde reprodutiva ba nia oan sira ka foinsa’e sira tanba sira ta’uk ka preokupadu, keta halo informasaun hirak ne’e hetok halo foinsa’e sira envolve aan intensiva liután iha relasaun seksuál pré-kazamentu. Afinál, kuandu oan sira hetan edukasaun seksuál no edukasaun saúde reprodutiva hosi inan-aman ka hosi eskola, sira-nia komportamentu seksuál di’ak liu fali kompara ho foinsa’e sira-ne’ebé hetan informasaun refere hosi nia maluk seluk ka hosi mídia sosiál sira. Dala barak, inan-aman sira lakohi fó informasaun kona-ba saúde reprodutiva ba nia oan sira, tanba sira-nia sentimentu moe no tanba mós sira-nia koñesimentu kona-ba saúde reprodutiva ne’ebé menus. Iha Timór, kuandu ita ko’alia kona-ba seksu, ne’e hanesan fali buat “lulik” (proibisaun ka konsideradu sagradu). Peskiza balun ne’ebé halo hosi Sybonete research iha tinan 2004 ba foinsa’e sira kona-ba saúde reprodutiva iha Jogyakarta, Indonézia, indika foinsa’e sira-ne’ebé ho idade puberdade (idade ba ema ida ne’ebé adkire ona maturidade seksuál no bele opta ona prokriasaun nian) ho rezultadu hanesan tuir-mai: Foinsa’e sira ne’ebé konkorda katak relasaun seksuál ne’e mosu tanba razaun atu kaben ka hola malu atinje pursentu 72,5 ba mane sira no pursentu 27,9 ba feto sira. Foinsa’e sira ne’ebé konkorda katak relasaun seksuál ne’e nu’udar prova konkreta hosi hadomi malu ( bukti cinta ) atinje pursentu 71,5 ba mane sira no pursentu 28,5 ba feto sira. Pursentu 86 (86%) hosi foinsa’e sira (mane no feto) ne’ebé tama mós iha sampel peskiza nian la hatene kona-ba saúde reprodutiva no la hatene sa’ida mak puberdade ka idade produtivu. Hosi dadus iha leten, labarik feto maioria la kumpreende razaun loloos hosi relasaun seksuál no  foinsa’e maioria mós la kumpreende ka la inteira kona-ba saida loos mak idade reprodutiva. Bainhira sira la kumpreende kona-ba idade reprodutiva mak bele kauza sira la kuidadu didi’ak sira-nia aan hodi evita ba relasaun seksuál arbiru. Faridah (2009, p. 4) haktuir seksu livre ( free sex ), isin rua sedu (gravidez solteira), abortu, abuzu seksuál no pornografia espalla namanas iha foinsa’e sira-nia leet ba momentu ida ne’e. Fenómena ida-ne’e influensiadu hosi esplorasaun seksuál iha vídeo klip sira, revista balun, televizaun no filme kona-ba ema adultu sira. Aparesimentu filme porno sira iha telefone ka televizaun sira bele fó imajen ba foinsa’e sira katak relasaun seksuál ne’e atividade ne’ebé livremente ema ruma bele hala’o bainhira no iha ne’ebé de’it (kapanLagi.com). Joven sira adota jestu relasaun livre ( free sex style ) ne’ebé mai hosi buat ne’ebé sira haree iha filme porno sira inklui kestaun relasaun seksuál fora hosi kazamentu nu’udar aktu ida-ne’ebé normál (WorldPress.com). Edukasaun saúde reprodutiva asume papél importante ba prosesu mudansa iha aspetu koñesimentu, atitude no komportamentu ne’ebé liga ho seksualidade no reprodusaun. Saúde reprodutiva iha ninia konseitu katak ema hotu-hotu iha ninia satisafasaun iha vida seksualidade ne’ebé seguru no ho responsabilidade! Tanba ne’e, foinsa’e hotu-hotu iha ninia direitu atu hetan informasaun no asesu ba edukasaun saúde reprodutiva ne’ebé loos, kompletu no detalladu, ne’ebé bele posibilita sira atu hili ka opta sira-nia desizaun ho responsabilidade liga ho direitu ba saúde reprodutiva no seksuál. Manuaba (1999) hateten saúde reprodutiva la’ós de’it ko’alia kona-ba estrutura biolojia hosi feto no mane, maibé mós enkuadra koñesimentu kona-ba sistema no funsaun reprodusaun, períodu reprodusaun saudável, moras hada’et seksuál inklui HIV SIDA, mitos no faktu kona-ba seksualidade. Bainhira ema ida kumprende didi’ak kona-ba konseitu saúde reprodutiva, mak nia bele kuidadu aan hosi risku sira ne’ebé mosu hosi relasaun seksuál arbiru. Saúde reprodutiva mak edukasaun ida-ne’ebé kobre problema sira kona-ba ema-nia seksualidade, atitude no komportamentu seksuál, kazamentu, relasaun seksuál, aspetu sira saúde nian no psiko-sosiál sira. Objetivu loloos hosi edukasaun saúde reprodutiva mak atu forma ema-nia atitude emosionál ne’ebé saudável ba problema sira seksualidade nian no orienta foinsa’e sira ba vida adultu ne’ebé saudável no responsabilidade ba ninia vida seksuál rasik. Edukasaun saúde reprodutiva aleinde ko’alia kona-ba aspetu anatomia (ita nia isin parte laran) no biolojia, mós esplika kona-ba aspetu psikolojia no morál. Edukasaun saúde reprodutiva ne’ebé loos mak tenke inklui mós aspetu direitu ema-nian no valór kulturál no relijiaun (Mu’tadin, 2009). Iha importánsia hosi edukasaun saúde reprodutiva, ne’ebé tuir hakerek na’in nia haree, pelu menus iha pontu tolu importante: Ajuda foin sa’e sira iha koñesimentu ba sistema, prosesu no funsaun hosi aparellu ka órgaun reprodutór sira (tantu órgaun reprodutór maskulinu komu femininu; Foin sa’e sira hatene kona-ba risku hosi relasaun seksuál arbiru (bele hamosu isin rua sedu ka apaña moras hada’et seksuál balu); Foin sa’e sira mós asesu ba informasaun kona-ba violénsia ka abuzu seksuál no maneira atu prevene nia aan hosi risku ida ne’e. Nune’e, ba ha’u, importante tebe-tebes atu inan-aman sira eduka sira-nia oan (sira ne’ebé tama ona iha idade pré-puberdade), atu nune’e oan sira bele kumprende didi’ak tanbasá mak sira labele envolve aan iha ransu no problema seksuál nian arbiru de’it. Tuir psikólogu infantil, Monika Sulistiawati (2019) iha ninia artigu entituladu “ 3 Manfaat Ajari Anak Pendidikan Seksual Sejak Dini ” ne’ebé publika iha jornál “ HaiBunda ” deskreve bainhira eduka oan sira kona-ba saúde reprodutiva, tenke tuir ninia faze no depende ba labarik ninia idade rasik. Nia hatutan, benefisiu hosi inan-aman sira hanorin oan sira kona-ba saúde reprodutiva mak hanesan tuir-mai: Labarik ka foinsa’e sira kumprende no koñese ninia aan rasik; katak sira hatene ona sira-nia órgaun seksuál rasik no mós órgaun seksuál hosi seksu opostu. Tanba sira koñese ona sira-nia isin rasik no seksu seluk ninia órgaun seksuál, labarik la sente kuriozu atu hafuhu ema seluk só para hatene de’it ema-nia órgaun seksuál. Aprende respeita no proteje sira-nia aan mesak; katak sira fó valór ba sira-nia aan ka isin rasik no tanba sira hatene katak sira-nia isin lolon tomak iha folin mak sira sei buka atu proteje aan hosi aspetu sa’ida de’it, inklui proteje aan hosi aspetu relasaun livre no relasaun seksuál livre. Labarik ka foinsa’e sira iha kapasidade atu hala’o funsaun sosiál iha sosiedade nia leet; katak sira bele hala’o sira nia funsaun hanesan foin sa’e tuir sira-nia jéneru. Hanesan ita hotu hatene, kazu inan isin-rua sedu (gravidez solteira), kazu abortu no kazu soe bebé iha ita nia rain mosu namanas loos ikus-ikus ne’e no kuaze kada semana iha publikasaun barak hosi mídia online ka televizaun no jornál sira foka barak kona-ba aktu sira refere. Iha diskusaun lubuk ida mak televizaun sira iha Timor-Leste organiza hodi fahe ideia kona-ba oinsá mak bele prevene ka halakon hahalok aat sira hanesan ne’e. Mezmu ita iha ona esforsu no Uma-Kreda rasik dala barak hasai apelu barak ba família sira atu bele kuidadu ho hahalok sira hanesan ne’e, maibé realidade susar tebe-tebes atu kazu sira hanesan lakon hosi ita-nia sosiedade. Ideia balu mós fó hanoin atu integra kestaun saúde repdrodutiva iha kurríkulu nasionál (pelu-menus ba 3 o Ciclo no Ensino Secundário), atu foinsa’e sira bele hetan edukasaun natoon kona-ba asuntu reprodusaun saudável. Iha edukasaun saúde reprodutiva, ema mós sei estuda kona-ba órgaun seksuál feto no mane, siklu reprodusaun no oinsá mak bele isin rua ka la isin rua no ita mós bele kumpreende kona-ba valór morál hosi ita-nia aan rasik. Iha aspetu reilijiaun, estudante sira mós bele estuda kona-ba perspetiva Igreja Katólika nian kona-ba kazu abortu no soe bebé, nune’e kuantu mais foinsa’e sira iha koñesimentu sira hanesan ne’e, kazu abortu no soe bebé evita no neineik karik bele la akontese mós. Mas aleinde integra kestaun ida-ne’e ba kurríkulu nasionál, inan-aman ninia papél atu kontinua kontrola oan sira liuhosi eduka sira atu respeita sira-nia isin lolon rasik mós importante atu bele evita hahalok aat sira hanesan ne’e. Sei kontinua ba edisaun tuir mai… Hakerek na’in nu’udar profesór Biolojia iha Eskola Sekundária Públika Olocassa Ossú (Viqueque) no daudaun ne’e hela iha Ossú. Espoza PR enkoraja labarik sira estuda no estuda https://tatoli.tl/2020/08/15/espoza-pr-enkoraja-labarik-sira-estuda-no-estuda/ tatoli.tl Notísia 2020-08-15 MANATUTO, 14 agostu 2020 – Espoza Prezidente Repúblika (PR), Cidalia Nobre Mouzinho Guterres, vizita no halo asaun karidade no enkoraja labarik orfonatu Santa Catarinha Dominicana Salau, Suku Leohat, Postu Administrativu Soibada, Munisípiu Manatuto, atu estuda no estuda beibeik atu nune’e futuru bele serbi rai Timor-Leste. Notísia Relevante:  Selebra Loron FALINTIL, Espoza PR halo asaun karidade iha Suku Leohat Iha vizita ne’e, Cidalia Guterres hakarak hato’o agrdese ba kongregasaum Dominicana ne’ebé ho fuan tomak loke koléjiu (asrama) hodi simu no halibur oan-ki’ak sira ne’ebé maka lakon inan-aman. Tanba ne’e, nia husu ba Irman (madre) sira simu ona labarik sira la’os atu kuidadu de’it maibé oinsá eduka labarik sira atu sai sarani no sidadaun ne’ebé mak di’ak. “Ha’u-nia mensajen ba oan sira maka aproveita imi-nia tempu eskola ne’e estuda no estuda  didi’ak hodi aprende saida maka profesór no madre sira hanorin ba imi. Atu nune’e, aban-bain rua sai joven ne’ebé matenek hodi serbi ita-nia rain Timor-Leste,” dehan Cidalia Nobre Mouzinho Guterres, liuhosi ninia diskursu bainhira nia ho nia komitiva vizita koléjiu Dominicana Salau, Suku Leohat, sesta ne’e. Labarik orfonafu sira fó prezente desfiadu ba Espoza Prezidente Repúblika, Cidalia Nobre Mouzinho Guterres. Imagen/Osória Marques. Iha vizita ne’e, Espoza PR hala’o asaun karidade hodi fahe mós nesesidade báziku hanesan fós saka 10, Supermie Sedaap kaixa10, mina Bimoli jerigen litru-5 nian ne’e 10 no ba sasán prevensaun COVID-19 nian hanesan valde 10, toailla 10, sabaun haris nian kaixa ida no mós roupa ba labarik orfonatu sira. Entretantu, Diretora Superiora Koléjiu Santa Catarinha Dominicana Salau, Irman Maria Soares Babo, hato’o agradese ba Espoza Prezidente Repúblika hamutuk ho nia komitiva sira tanba bele vizita sira-nia fatin no suporta sira liuliu fó apoiu sasán ba labarik orfonatu sira. “Ami sente kontente maski fatin ida-ne’e simples loos maibé bainhira Espoza PR ho nia komitiva bele hiit-an mai ami-nia fatin ida-ne’e. No, ami mós agredese ba inan nasaun hamutuk ho nia komitiva sira bele suporta ami luiliu ba labarik sira. Ami laiha buat ida atu selu maibé agradese nafatin tanba ho Maromak nia instrumentu sira mai ajuda ami,” Irman Maria Soares Babo hato’o agradese. Diretora ne’e hatutan, lararik sira ne’ebé hela iha Koléjiu Santa Catarinha Dominicana hamutuk na’in-38 maibé bainhira mosu surtu COVID-19 mosu, balu fila tiha ona ba sira-nia uma entaun agora hela de’it tolunu resin neen ne’ebé kompostu hosi feto na’in-31 no mane na’in-lima (5). Masakre Setembru Negro nia hun mai hosi 26 fevereiru 1999 https://tatoli.tl/2020/09/06/masakre-setembru-negro-nia-hun-mai-hosi-26-fevereiru-1999/ tatoli.tl Notísia 2020-09-06 Dadeer de’it maizumenus tuku 07:00, amo Hilario Madeira fó ameasa kedas ba komandante KODIM 1635 hodi dehan, “Ha’u-nia sarani sira ne’ebé imi culik (foti-na’uk) horikalan ne’e tenke hasai no fó fila mai ha’u agora kedas.” Entaun, komandante KODIM ne’e mós entrega ami na’in-neen (6) ba amo Hilario Madeira no amo lori ami ba igreja Suai. DILI, 06 setembru 2020 — Komemorasaun loron Masakre Setembru Negro 1999 iha Suai-Covalima familiár no foku liu ba loron 06 setembru maibé dalabarak haluha tiha Masakre Setembru Negro nia hun ne’e mai hosi ne’ebé, tanbasá mak populasaun sira ne’e refujia iha igreja Ave Maria Suai. Notísia Relevante:  Setembru Negro, mate-isin butuk iha igreja oin hanesan foho oan ida Vítima ida hosi vítima wa’in hosi Masakre Setembru Negro iha Suai, Elizeu Gusmão “Sabelae”, haktuir katak Masakre Setembru Negro iha Suai tinan 1999 ne’e ninia hun maihosi milísia no DANRAMIL Suai (Sugito) foti-na’uk ( culik ) juventuude Suai-oan na’in-hitu (7) hosi nia uma, ne’ebé karreta Hino núemru 64 lori tula ba KORAMIL iha Salele atu tortura no oho iha 26 fevereiru 1999. Liuhosi entrevista via WhatsApp (WA), vítima Elizeu Gusmão “Sabelae” haktuir ninia sasin ba jornalista Agência TATOLI, Cancio Ximenes, domingu (06 setembru 2020).  Elizeu Gusmão “Sabelai” hananu hikas ai-knananuk kruel ne’e; Iha loron 04 fulan fevereiru tinan 1999 bainhira ha’u fila hosi Fohorem maizumenus tuku 10:00 dadeersan, iha tempu ne’ebá hanesan Administradór Postu Administrativu ( camat )  Tilomar, Mouzinho Caetano Moniz (Azino), Caetano Moniz nia oan no Carmelita Caetano Moniz nia maun, hala’o hela enkontro ho povu iha Aldeia Koitau, derrepente hetan ha’u no bolu no husu ha’u. “Ita-boot hosi ne’ebé?” ”Oh, ne’e ka? Ita mak naran Elizeu Gosmão.” “Loos! Ha’u rasik.” “Ita mak komandante boot iha Suai ne’ebé kontaktu beibeik ho GPK ka ema ai-laran.” “Ha’u lahatene ema ai-laran no mós saida mak GPK ne’e.” “Entaun, loos ona. Ita lahatene hotu maibé karik buat ruma akontese ba ita-boot, labele hakfodak,” dehan Azino ho oin mean no haruka ha’u fila ba uma. Liu tiha loron 22, iha sesta loron 26 fulan fevereiru tinan 1999, milísia ne’ebé komanda hosi Olivio Moruk ho nia alin Egidio Manek hamutuk ho membru milísia maizumenus ema na’in-10 resin karreta boot ida no motor 10 resin halo pawai iha ha’u-nia uma oin. Sira ne’e mai hosi Salele. To’o tiha iha uma oin, sira hetan ha’u tuur hela iha uma oin, sira komesa hakilar ha’u hodi dehan, “Ó mak Elizeu ne’ebé komandante boot Gerakan pengacau Kemanan (GPK). Ó-nia nia ulun, ami sei tesi kotu tiha lori ba halo festa”. Iha tempu ne’ebá, ha’u nonook hodi halai tama ba uma laran hodi hateten ba ha’u-nia ferik-oan, di’ak liu ita ba foho de’it ona. Maibé ha’u-nia ferik-oan hatán katak ita la sala ne’e tidak mungking ema estraga ita. Liu tiha ida-ne’e, milísia sira mós kontinua halo pawai ba liu ba Tafara. Iha lorokraik maizumenus tuku 17.00, intelijen na’in-rua (2) ho naran Yosep Bau hanesan mós Sekretáriu Suku Casabauk ho nia maun Sebastião Mendonça nu’udar mós Xefe Suku Casabauk finji mai tan ha’u-nia uma. Sira dehan ba ha’u, kalan labele naran sai no iha uma de’i. Ha’u mós hatan dehan ha’u la sai ba-mai, iha uma de’it. Maibé afinál sira iha ona planu atu culik (foti-nauk) ha’u. Depois iha kalan maizumenus iha tuku 19:00, intelijen na’in-rua (2) mai tan. Ida naran Malae Joaquim no membru polísia ida naran Nyoman, mai iha ha’u-nia uma dehan mai ha’u nune’e, “Mantri, ha’u-nia maluk polísia ne’e nia manu Loriku lakon no semo mai iha ita- nia uma sorin ne’e. Tan ne’e mk ami rua buka.” No, ha’u-nia fuan ne’e komesa nakdedar. Tanba, iha tempu hanesan intelijen na’in-haat (4) mak mai kedas ha’u-nia uma. Entaun, ha’u hateten ba ferik-oan, ita haree de’it dala ruma ema mai buka ha’u karik. Maibé ha’u-nia ferik-oan nafatin ho prinsípiu katak ita la sala ne’e Maromak mós la aseita. Maibé iha de’it oras balun, maizumenus tuku 10:000 liu, DANRAMIL Suai ho naran Sugito mai ho milísia lubuk ida lori karreta Hino núemru 64, milísia sira naran Americo Mali, Andreas Koli, Alipio Mau, no seluk tan ha’u la hatene, asalta ha’u-nia uma. Sira tá ha’u no baku tan ha’u-nia oan mane Eric ne’ebé foin tinan rua (2) fulan 10, to’o nia oin sira-ne’e bubu hotu. Sira atu sona tan ha’u-nia ferik-oan maibé la konsege tanba ha’u-nia ferik-oan hakilar. Bainhira sira tá ha’u hotu, ha’u monu ba rai no sira rasta ha’u sai mai estrada boot. Sira tula ha’u iha karreta Hino númeru 64 nia laran ho kolega na’in-hitu (7). Na’in-rua (2) seluk sira husik fali tanba idade sei kiik no ami na’in-hitu mak lori ba KORAMIL Salele atu oho ami iha tasi Salele nian. Maibé, to’o iha dalan klaran, milísia sira-ne’e soe tiha ema na’in-ida (1) tanba sira hanoin mate ona, atu nune’e sira lori de’it ha’u ho kolega na’in-lima (5) seluk mak ba Salele hodi  aprezenta ba KORAMIL Salele. Nune’e, sira lori ami na’in-neen (6) atu ba oho iha tasi Salele maibé sira la konsege oho ami no lori fila mai Suai. To’o iha dalan klaran, besik Suku Casabauk, sira lori ami ba fali tasi Casabauk atu oho maibe la konsege nafatin. Entaun, fila-fali lori ami mai Suai. Nune’e mós to’o tiha SMA Negeri Satu (1) Serankotek, lori fali ami ba tasi Akar Laran parte Suai Loro nian maibé la konsege nafatin. Entaun, lori ami mai fali iha KORAMIL Suai, DANRAMIL Sugito nia fatin. Sira foti tiha enxada ho skop (kanuru-boot), lori ami ba iha tasi Suai Loro besik Komarka Tuan Japaun nia sorin. Bainhira, membru milísia sira ne’e ke’e tiha rai atu hakoi ha’u mak derrepente intelijen ida seluk naran Cornelis Noronha dehan ba Sugito nune’e, “ Pak DANRAMIL, kita mau kubur orang ini tapi kita tidak punya surat penangkapan, ini bagaimana.” Entaun, DANRAMIL Sugito mós hanoin ida-ne’e no deside lori ami na’in-neen (6) fila ba KODIM 1635 Suai. Antes ba KODIM 1635 Suai, lori uluk ami ba POLRES Suai depois mak ba iha KODIM 1635 Suai. To’o tiha iha KODIM mak sira dada ha’u-nia ain, rasta no soe tun hosi karreta Hino númeru 64 ne’e nia laran. Iha ne’e mak ha’u foin sadar (hatene tuir aan). Maibé, ha’u haree ladi’ak tanba ha’u-nia oin no matan ne’e bubu, ain kanek, ho kotuk laran ne’e kanek hotu. Tanba, iha dalan klaran, Danyon Olivio Moruk tuur tan ha’u-nia leten mak tebe ha’u  no sona hosi ha’u-nia kotuk laran ne’e. Antes sira atu hatama ami ba sela nakukun ( kamar gelap ) ho medida 1×1 m2, sira rega uluk bee halo nakonu mak haruka ami tama ba nakukun laran. Iha kalan ne’e kedas, amo na’in-tolu (3) liuliu Amo Hilario Madeira no Francisco Soares preokupa loos. Tanba, ema hasai ona ami entaun Amo Francisco Soares mai iha KODIM 1635 Suai, Amo Hilario Madeira aranka kedas ba ha’u-nia uma iha uma Mura Casabauk Salele. Maibé, la konsege tanba intelijen balun ne’ebé servisu hamutuk ho ita, fó informasaun katak amo lalika ba Salele tanba milísi nakonu, Se amo obriga ba, entaun sira bele oho amo. Maibé, amo Hilario Madeira nafatin ba to’o Asumaten, sarani sira palang tiha amo Hilario, halo amo Hilario fila de’it mai iha igreja Suai. Dadeer de’it maizumenus tuku 07:00, amo Hilario Madeira fó ameasa kedas ba komandante KODIM 1635 hodi dehan, “Ha’u-nia sarani sira ne’ebé imi culik (foti-na’uk) horikalan ne’e tenke hasai no fó fila mai ha’u agora kedas.” Entaun, KODIM mós entrega ami na’in-neen (6) ba amo Hilario Madeira no amo lori ami ba igreja Suai. Tanba situasaun komesa ladi’ak, Amo Huilario haruka ha’u ba halo tratamentu iha Hospital Audian Suai. Iha ne’ebá, tentara (militár) no milísia mós buka ha’u beibeik. Iha tempu ne’e mós, Rui Lopes mós mai ho nia maluk ida, ha’u lahatene nia naran. Rui Lopes dehan ba ha’u, “Di’ak liu Elizeu tama Barisan Rakyat Timor Timur (BRTT) de’it ona.” Maibé, ha’u nonook tanba ko’alia la di’ak. Rui Lopes dehan tan ba ha’u, “Ema ne’ebé tá ita-boot ne’e, nia katana la kro’at karik. Ne’e mak tá la tama ne’e.” Maibé ha’u nonook de’it hodi la hatán nia. Depois nia mós fila ho nia kolega. Hafoin akontesimentu iha uma Mura Salele iha fulan abril 1999, ha’u kontinua halai ba foho. Ha’u-nia ferik-oan ho oan mai subar hotu iha igreja Ave Maria Suai hamutuk ho sarani sira seluk hanesan refujiadau ( pengunsi ) to’o Konsulta Populár 30 agostu 1999. Iha loron 12 fulan maiu tinan 1999, bainhira ha’u tun mai iha área Matai nian atu hasoru ha’u-nia ferik-oan ho ha’u-nia oan. Maibé, ha’u la hasoru tanba intelijen balun hatene ona ha’u atu tun mai vila. Milísia ne’e kontaktu ba milísia ho naran Junior (baibain Akademia Dangdut haksoit mate-aan iha studio-5 Indosiar), agora daudauk sei iha Jakarta-Indonézia lori kilat kompletu ho pistol, granada, hein ha’u iha Kampung Kunain, tanba ha’u-nia oan ho ferik oan iha hela ne’ebá, iha ha’u-nia alin nia uma. Entaun, Junior subar hela iha intelijen ho naran Eugenio, funsonáriu KODIM 1635 Suai, hodi hafuhu ha’u. Bainhira ha’u to’o iha uma, Junior ho kilat karega kedas no ha’u tauk halai tama ba du’ut laran. Junior komesa hateten mai ha’u, “Maun Elizeu, keta halai, se lae ha’u tiru.” Entaun, ha’u mós la halai. Iha momentu ne’e, ha’u-nia ain mós kanek, tanba samurai monu tan ba leten. Depois Junior lori ha’u ba entrega iha Dangki Lino Barreto iha Zumalai durante semana tolu (3). Depois lori ha’u ba tan hasoru Danion Cancio Lopes hodi asina deklarasaun atu apoiu autonomia. Hotu tiha, lori ha’u ba hasoru tan Duta Besar Keliling Insdonesia nian, Francisco Lopez, iha Ainaro. Sira detein ha’u iha Ainaro durante semana rua iha Kepala Pos dan Giro (Xefe Correio) Ainaro, Deonizio de Araójo (agora iha hela Dili sai ona Diretór Correo Dili). Depois semana rua Danki Lino Barreto foti ha’u lori ba Same atu hasoru Danion Abalai (grupu milisia nia naran). Maibé, to’o iha dalan ha’u finji kabun moras no tee-been. Entaun, sira husik ha’u baixa iha PUSKESMAS (Pusat Kesehatan Masyarakat) Hatu-Udo. Tanba iha ne’ebá, ha’u hasoru loos ha’u-nia kolega eskola hamutuk iha SPK (Sekolah Perawat Kesehatan) Dili ho naran Essy hanesan parteira, entaun ami an’in-rua (2) kompak (konkorda ba malu) ho lia ida. Ha’u hateten ba partreira Essy atu hateten ba sira katak ha’u labele ba liu Same tanba ha’u-nia raan menus loos, se ha’u ba Same, bele mate iha dalan klaran. Entaun Dangki Lino Barreto mós fiar no husik ha’u baixa iha PUSKESMAS ne’e too lorokraik mak fila mai Zumalai. Depois iha dadeersan, ha’u husu lisensa ba Dangki Lino Barreto atu ba Suai ho razaun katak ha’u-nia oan moras. Nune’e, Lino barreto mós fó ha’u ba Suai. Iha ne’e kedas ha’u ba liu iha Igreja Sve Maria Suai hodi hasoru maun Sesurai. Maun Sesurai dehan ba ha’u, “Ó hakarak fila ba Zumalai kaa lae.” Ha’u hatán, “Lae!”. Entaun, ha’u mós sai refujiadu ho ha’u-nia oan ho ferik-oan to’o loron Konsulta Populár 30 agostu hodi tuir votasaun. Lakon ho Lalenok, esperiénsia ba AS Marca https://tatoli.tl/2020/10/15/lakon-ho-lalenok-esperiensia-ba-as-marca/ tatoli.tl Notísia 2020-10-15 GLENO, 15 outubru 2020 – Treinadór AS Marca FC, Romão Guterres konsidera, derrota ne’ebé nia ekipa hetan hosi Lalenok United, ho golu 0-6, hanesan esperiénsia foun ida ba sira atu aprende di’ak liután. Notísia Relevante :  Manan AS Marca 0-6, Lalenok ultrapasa ba semi finál “Ami hatene ami nia-an katak, ami ekipa promovidu hasoru loos ekipa jigante ida iha Timor. Ida-ne’e hakarak ka lakohi mós ami tenke simu realidade no esperiénsia foun ba ami,”  Romão hateten ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Estádiu Café Gleno, ohin loraik. Nia dehan, golu hirak ne’ebé Lalenok prodús tanba falla iha nia defeza direita bainhira monu mak sira uza kedan oportunidade hodi halo golu. Tanba ne’e, hanesan treinadór, prontu simu konsekuénsia saida de’it, maibé ba oin sei prepara ekipa refere di’ak liután hodi enfrenta jogu sira tuir mai. Nia mós husu obrigadu ba adeptu Marca nian hotu ne’ebé ho vontade rasik hodi suporta Marca hosi jogu primeiru to’o oitavu finál. Notísia Relevante :  Hakat ba oitavu finál, AS Marca halo istória boot Treinadór Lalenok United FC, Simón Elissetche. Imajen/Espesiál Iha sorin seluk, treinadór Lalenok Simón Elissetche hateten, sira-nia parte sente satisfeitu ho rezultadu ne’ebé nia ekipa hetan hodi ultrapasa ona ba semi finál ka kuatru finál kopa FFTL epoka ne’e “Ha’u satisfás ho rezultadu ohin nian. Jogadór sira joga tuir duni saida mak fó ona,” dehan Simón. Ba jogu tuir mai, treinadór nasionalidade Xile ne’e relata iha nia moris tomak la gosta atu otimista no pesimista, maibé so hakarak de’it mak realista. “Iha jogu tuir mai ha’u sei esforsu oinsá para bele hatudu jogu ne’ebé di’ak. Ha’u la dehan otimista ou pesimista atu manan ekipa seluk, ha’u nian mak servisu maka’as oinsá bele hatudu realidade,” Simón afirma tan. CCM husu Sentru Saúde Remexiu-Liquidoe halo tratamentu sériu ba moras tuberkuloze https://tatoli.tl/2020/10/22/ccm-husu-sentru-saude-remexiu-liquidoe-halo-tratamentu-seriu-ba-moras-tuberkuloze/ tatoli.tl Notísia 2020-10-22 AILEU, 22 outubru 2020 - Liuhosi Programa Asembleia Nasionál ba Country Coordinating Mechanism (CCM), Fundu global Timor-Leste kontinua halo fiskalizasaun ba Sentru Saúde Remexiu no Liquidoe, Munisípiu Aileu, hodi haree oinsá implementasaun hosi fundu global nian ba moras malária, tuberkuloze no HIV-SIDA. Notísia Relevante :  GASC halo fiskalizasaun ba Sentru Saúde Railaco ho Hatulia Prezidente CCM, Filipe da Costa hateten, iha fiskalizasaun hatudu katak sentru saúde rua ne’e zero ba moras malária ho HIV-SIDA, maibé tuberkuloze maka susar atu kombate. “Fiskalizasaun ne’e objetivu atu haree diretamente implementasaun fundu global milloens $15.7 ne’ebé apoiu ba Ministériu Saúde (MS) atu haree ba moras tolu hanesan malária, HIV-SIDA no tuberkuloze, maibé liuhosi ita-nia fiskalizasaun hatudu katak zero ba malária no HIV-SIDA, maibé tuberkuloze maka susar atu kombate, tanba ne’e maka ami husu sira tenke halo atendimentu sériu ba tuberkuloze,” Filipe da Costa  hateten ba Agência TATOLI iha Sentru Liquidoe, kuarta ne’e. Nia hatutan, presiza halo tratamentu sériu ba moras tuberkuloze tanba TL tuberkuloze sai segundu lugár iha mundu, maibé ba númeru mate nian TL sai primeiru lugár, ne’e hatudu katak iha loron ida ema na’in tolu maka mate. Tanba ne’e nia espera katak liuhosi sira-nia vizita ne’e sei halo rekomendasaun lubuk ida ba implementadór sira atu bele identifika modelu ruma ne’ebé di’ak, atu bele kura moras sira ne’e, no mós bele deteta sedu, atu nune’e, bele elimina tuberkuloze. Iha fiskalizasaun ne’e Xefe Sentru Saúde rua ida-ida hato’o sira-nia preokupasaun, maibé liu-liu liga ba moras tuberkuloze maka sira laiha fasilidade  hanesan transporte atu fasilita sira tun ba terrenu halo fiksasi masal (koko kaben tasak) ba komunidade, entaun hosi ne’e susar tebes atu elimina moras tuberkuloze, maibé parte sira esforsu nafatin espera katak futuru bele elimina tuberkuloze. “Ami-nia vizita ida ne’e ami mai haree mós difikuldade saida maka sira enfrenta tanba ne’e ba oin ami sei hato’o preokupasaun sira ne’e ba MS atu bele apoiu no preokupasaun natoon balu, hanesan armáriu, jeleira, no AC atu tau ai-moruk nian ne’e ami sei ajuda,” nia hateten. Tuberkuloze rejistu aas iha Sentru Sa ú de Turiscai Liuhosi programa  Asembleia Nasionál ba Country Coordinating Mechanism (CCM) Fundu Globál Timor-Leste, hala’o fiskalizasaun ba Sentru Saúde Turiscai Munisipiu Manufahi, hatudu katak sentru saude refere rejistu kazu tuberkuloze aas liu. Prezidente Asembleia Nasionál CCM, Filipe da Costa esplika, halo fiskalizasaun ba Sentru Saúde Turiscai, ho objetivu rua maka, oinsá haree implementasaun CCM fó fundu global ba Ministériu Saúde (MS) ba siklu tinan-tolu hahú 2018-2020, atu haree moras malária, HIV-SIDA no tuberkuloze, tanba fundu global ne’e hela fulan rua atu remata tanba ne’e haree mós oinsá atu prepara didi’ak programa ba siklu tuir mai ne’ebé hahú iha janeiru 2021 to’o dezembru 2023. Filipe da Costa ba Agência TATOLI iha Salaun Filiál Cruz Vermella Timor-Leste, Manufahi, kinta ne’e, hateten, ema ne’ebé afeta ba tuberkuloze iha Sentru Turiskai aas tanba bazeia ba dadus  hosi pesoál saúde ne’ebé  halo rejistu saúde tuberkuloze  nian hahú husi janeiru to’o outubru 2020, pesoál saúde hala’o fiksasaun ka verifika kabeen-tasak ba populasaun Turiscai totál hamutuk 8.000. hosi ne’e kazu suspeitu hamutuk 79 no liuhosi analiza laboratóriu ema 11 mak pozitivu. “Kazu tuberkuloze iha Turiscai presiza atensaun sériu tanba maioria afetadu ho idade sei foin-sa’e, kuaze porsentu 70 ema ne’ebé afetadu ne’e ho idade 36 mai kraik, idade ne’ebé produtivu no prepara-aan ba oportunidade iha kampu serbisu, bolsa estudu, no seluk tan,” Filipe da Costa tenik. Prezidente CCM ne’e subliña, tuberkuloze perigozu tebes tanba moras ne’e fasil hada’et lalais ba ema. No bainhira ema ne’ebé pozitivu presiza tratamentu ho tempu naruk. “Ho razaun Fundu Global iha apoiu maka’as ba programa tuberkuloze, malaria no HIV-SIDA liuhosi Ministériu Saúde atu elimina moras tolu ne’e, tanba ne’e, ohin Konsellu/Asembleia Nasionál Fundu Globál Timor-Leste halo fiskalizasaun surpreza ba implementasaun programa ne’e, no nota katak pratika balun ita presiza hadi’ak, liu-liu iha nosaun ida katak tenke iha ambisaun ba eliminasaun tuberkuloze,” Filipe da Costa hateten. Nia hatutan, atu elimina tuberkuloze Ministériu Saúde tenke tau matan no mós apoiu di’ak liután ba pesoál ka jestór programa sira iha postu ka sentru saúde sira nune’e pro-ativu liután hodi identifika kazu sira ne’e. CCM estabelese atu jere Fundu Globál iha Timor-Leste ho montante milaun $15.7 iha siklu 2018-2020, no CCM kria mekanizmu ba nasaun-ida molok oferese apoiu fundu ba nasaun ne’e ho ninia funsaun iha haat; dahuluk prepara lisitasaun ba simu-na’in, daruak, aprova proposta,  datoluk hala’o fiskalizasaun, no reajusta ka avaliasaun ba programa malaria, tuberkulozu, no HIV-SIDA ne’ebé implementa hosi Ministériu Saúde. Fundu Globál mak fundu ne’ebé doadór sira tau iha Jenebra ho objetivu atu apoiu nasaun benefisiáriu atu elimina moras malaria, tuberkuloze no HIV-SIDA. Iha vizita surpreza hosi CCM ba Sentru Saúde Turiscai lá konsege hasoru Diretór Sentru Saúde nian tanba hala’o hela serbisu iha Sentru Saúde Munisípiu Manufahi. Ekipa CCM  dada lia ho pesoál saúde iha sentru refere ne’ebé lá temi nia naran dehan sira enfrenta falta rekursu umanu hodi atende pasiente sira tantu iha postu ka sentru Saúde, no mós fasilidade liu-liu transporte avaria ona durante fulan-lima, no espasu ba serbisu mak lato’o liu-liu farmásia tanba sira uza fali sala maternidade hodi konserva ai-moruk sira. Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, hateten, kona-ba kazu tuberkuloze ne’ebé númeru aas iha Sentru Saúde Turiscai nia parte sei esforsu orienta servisu saúde la’ós de’it servisu iha fatin, maibé sei tun ba terrenu atu nune’e bele elimina moras tuberkuloze rasik. “Ha’u sei ko’alia ho Administradór Postu no Xefe Sentru Saúde sira iha Turiscai no mós iha Sentru Saúde seluk atu nune’e bele tau atensaun ba tuberkuloze ho sériu ba ita-nia komunidade sira, atu nune’e bele  kontribui minimiza tuberkuloze,” nia hateten. Governu presiza halo konstrusaun ba bee-manas Lequidoe https://tatoli.tl/2020/10/29/governu-presiza-halo-konstrusaun-ba-bee-manas-iha-postu-lequidoe/ tatoli.tl Notísia 2020-10-29 LEQUIDOE, 29 outubru 2020 – Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Munisípiu Aileu, Domingos Damião, hateten Postu Administrativu Liquidoe iha fatin turizmu komuntáriu hanesan bee-manas maibé bee-manas ne’e iha rua (2) mak bee-manas boot no bee-manas ki’ik. Domingos Damião hatutan, liuhosi bee-manas ne’e bele fó reseita ba Governu liuliu ba rai Lequidoe entaun sei inklina ba iha programa no planu 2021 nian. Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Domingos Damião. Imajen/Julião “Abekha Raihusar” de Andrade. “Postu Administrativu Liquidoe iha fatin turizmu komuntáriu hanesan bee-manas maibé bee-manas ne’e iha rua (2) mak bee-manas boot no bee-manas ki’ik. Liuhosi bee-manas rua ne’e bele fó reseita ba governu nune’e ha’u hanoin planu ba 2021 sei inklina mós ho planu bee-manas,” Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Munisípiu Aileu, Domingos Damião, ba jornalista sira iha nia knaar fatin, Lequidoe, foin lalais ne’e. Nia dehan, dala ruma vizitante sira ba vizita maibé vizita gartuita no haris hotu sira fila ona, tanba seidauk iha planu atu halo konstrusaun ba bee-manas. Bee-manas boot ne’e nia forsa ka kapasidade haree liutiha bee-manas Marobo nian. Kona-ba distánsia, nia informa, hosi Postu Administrativu Lequidoe ba bee-manas ne’e han kilometru 26, Bainhira udan, nia dehan, estrada kotu entaun ema labele halo movimentu ba-mai iha bee manas. Nia hateten, bee manas ki’ik ne’e baliza kedas ho Munisípiu Manufahi, Postu Administrativu Turiscai nian no bee manas boot mak viziñu kedas ho área Manatuto nian. Entretantu, Xefe Suku Faturilau, Albano Amaral, haktuir hafoin estadu emerjénsia no mundu infrenta COVID-19 mak ema hotu-hotu fila-fali hodi ba vizita bee-manas rua ne’e  entaun komesa rame no movimentu makaas durante fulan rua (maiu-agostu) nia laran. “Ita-nia Suku Faturilau mós iha fatin turizmu ne’ebé identiku ho bee-manas boot no bee-manas ki’ik,” nia hatete. PDHJ apoia nesesidade báziku ba prizioneira iha Prizaun Gleno https://tatoli.tl/2020/10/30/pdhj-apoia-nesesidade-baziku-ba-prizioneira-iha-prizaun-gleno/ tatoli.tl Notísia 2020-10-30 GLENO, 30 outubru 2020 - Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), fó apoia nesesidade báziku  ba prizioneira-sira iha Estabelesimentu Prizaun Gleno. Ekipa PDHJ fó apoia nesesidade báziku ba prizioneira-sira iha Estabelesimentu Prizaun Gleno, sesta (30/10/2020). Imajen Tatoli/ Nelson de Sousa Apoia sira ne’e entrega direita hosi Provedora Jesuína Maria Ferreira Gomes, akompaña hosi Diretor Fiskalizasaun no Rekomendasaun, Bartolumeo Gonçalves, Diretora  Asisténsia Públika, Elsa do Rosario Viegas hosi PDHJ, Diretór interinu Prizaun Gleno, Cristiano Salsinha, ohin, iha Prizaun Gleno. Sasán ne’ebé fó apoia kada pakote ba  kada ema  hanesan lipa, sabaun, sampo, no nesesidade inan-feto sira nian seluk tan. Jesuína Maria Ferreira Gomes, kontente hodi hasoru malu ho prizioneira sira no kontinua motiva tanba fatin prizaun hanesan tránzitu ka temporáriu  de’it hodi muda mentalidade bainhira  re-íntegra ba sosiedade sei kontribui di’ak liután ba nasaun. “Apoia nesesidade báziku  sira-ne’e atu bele apoia imi tanba feto hanesan ita hotu hatene presiza barak  maske daudaun imi kumpre hela devér, maibé la sente mesak,” Provedora Jesuína Maria Ferreira Gomes hateten. Nia hatutan, apoiu ne’e liuhosi kontribuisaun funsionáriu sira-nian ida-idak  hodi hatama osan  sosa sasán sira. Prizioneira-sira iha Estabelesimentu Prizaun Gleno simu apoiu nesesidade bazika hosi PDHJ, sesta (30/10/2020). Imajen Tatoli/Nelson de Sousa Provedora Jesuína Maria dehan, PDHJ nia kna’ar mak halo supervizaun funsionamentu Governu nian, liu-liu hanesan iha prizaun. “Ne’ebé vizita mai  prizaun atu haree servisu liga ba servisu Guarda Prizionál  no prezu sira atu hatene durante ne’e atendimentu ba imi la’o oinsá,” nia hateten. Dadur  sira daudaun kumpre sira-nia devér ne’ebé  direitu ba liberdade mak hetan limitasaun, hanesan movimentu, enkontru iha li’ur,  hirak ne’e limita, maibé direitu sira seluk Estadu asegura hela tuir konstituisaun, hanesan direitu ba moris, saúde, ai-han, hela fatin, formasaun iha prizaun laran  ba adekuadu tuir kondisaun prizaun nian. Iha vizita refere, Provedora ho ekipa hala’o diálogu ho prizioneira sira no observa direita kondisaun sira  loro-loron nian. Durante vizita identifika preokupasaun sira hanesan transporte atu transporta dadur sira moras, medikamentu, alimentasaun, toba fatin, asisténsia Defensor Públiku no advogadu ho sira seluk tan. “Preokupasaun hirak ne’e ami sei hala’o relatóriu ida hodi enkamiña ba ministériu relevante atu bele fó solusaun,” nia hateten. Diretór interinu Estabelesimentu Prizionál Gleno, Cristiano Salsinha, agradese ba apoiu hosi PDHJ nian ba iha prizioneira sira. Populasaun Ermera simu PR Lú Olo nia komitiva ho entusiazmu https://tatoli.tl/2020/11/18/populasaun-ermera-simu-komitiva-pr-lu-olo-ho-entuziasmu/ tatoli.tl Notísia 2020-11-18 GLENO, 18 novembru 2020 – Populasaun Munisípiu Ermera ho entusiazmu simu Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Oló’ no nia espoza Cidália Mouzinho Nobre ho nia komitiva liuhosi kultura. Populasaun Ermera simu PR Lú Olo no espoza Cidália Mouzinho Nobre ho kultura munisípiu Ermera nian liuhosi lia dadolin no formatura no Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos mak tara tais ba Prezidente Repúblika no Reprezentante Veterana Maria Santina Tilman mak tara tais ba Espoza Prezidente. Iha vizita ne’e, PR ho nia espoza hala’o vizita ba komunidade Ermera nia atividade agrikultór inklui vizita eskola no Sentru Saúde iha Gleno. Iha vizita traballu ne’e PR Lú Olo ho espoza vizita uluk ba Monumentu Erói Pátria rejiaun IV iha Munisípiu Ermera hodi sunu lilin no tau ai-funan depois presta omenajen ba erói sira ne’ebé lakon sira-nia vida ba rai no povu Timor-Leste. Aleinde ida-ne’e, Prezidente Repúblika ho espoza vizita mós ba grupu komunitáriu, eskola balun iha Gleno no Ermera inklui halo sosializasaun kona-ba moras kankru, vizita dormitóriu Bom Samaritano Lauala no Sentru Maternidade Gleno. Entretantu, membru Governu ne’ebé partisipa iha vizita traballu PR Lú Olo no espoza nian ba Munisípiu Ermera hanesan, Vise daruak Primeiru-Ministru José Reis, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) Joaquim Amaral, Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Victor da Conceição, Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, Ministru Administrasaun Estatál (MAE) Miguel Pereira de Carvalho, Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Júlio da Costa Sarmento “Meta Malik”. Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) Armindo Maia, Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva, Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizário Pereira, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Teófilo Caldas, Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade (SETP), Mário Ximenes inklui deputadu sira Parlamentu Nasionál (PN) husi bankada PD, Fretilin, KHUNTO no entidade sira seluk. 2021, MOP sei reabilita estrada iha Ermera kuaze kilometru 60 https://tatoli.tl/2020/11/19/2021-mop-sei-reabilita-estrada-iha-munisipiu-ermera-kuaze-kilometru-60/ tatoli.tl Notísia 2020-11-19 ERMERA, 19 novembru 2020 – Ministru Obras Públika (MOP), Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, iha ona polítika hodi halo reabilitasaun ba estrada sira iha Ermera liuliu iha área rurál entre aldeia no suku sira kuaze kilometru 60. Tuir Governante ne’e hateten, la’ós halo manutensaun ba estrada iha Munisípiu Ermera maibé iha teritóriu nasionál ne’ebé kuaze kilometru 300 resin mak iha ona planu prioridade ba tinan 2021 nian. “Kona-ba estrada hosi Seloi Aileu mai Gleno ita halo estudu hela ne’ebé iha tinan oin ita sei halo reabilitasaun. Maibé, reabilitasaun ba estrada iha teritóriu nasionál kuaze kilometru 300. Maibé, Ermera rasik iha kilometru 26 maibé iha mós manutensaun ne’ebé kuaze kilometru 30. Entaun, kuaze kolometru 60 ne’e iha 2021,” Ministru Obras Públika (MOP) Salvadór Pires esplika ba populasaun Ermera iha salaun parókia Gleno, kinta ne’e. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoriedade Munisípiu Ermera (PAME), José Martinho dos Santos, hateten estrada hosi kapitál mai to’o Gleno di’ak maibé hosi Gleno ba postu seluk ladún di’ak. “Estrada hosi Gleno ba Postu Administrativu Atsabe, Letefoho, Hatolia no Ermera Vila to’o Fatubesi, balun iha hela faze konstrusaun, balun sei aat hela no barak liu mak iha suku sira. Tanba dalan ba iha ne’ebá ne’e Estadu seidauk iha rekursu natón para atu rezolve situasaun sira ne’e,” nia dehan. Ale-nde ida-ne’e, Xefe Suku Dukurai Rafael Soares hateten iha Suku Dukurai rasik estrada ladi’ak. “Iha ha’u-nia suku rasik iha aldeia 13, maibé estrada ba iha ami-nia suku rasik iha kilometru 18 maibé ladi’ak. Depois kona-ba eletrisidade mós iha aldeia hitu seidauk asesu no mós bee-moos ne’ebé povu hosi suku ne’ebá seidauk asesu,” nia dehan. Estadu nafatin fó rekuñesementu ba partisipasaun labarik sira iha dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2020/11/20/estadu-tl-nafatin-fo-rekonesementu-ba-partisipasaun-labarik-sira-iha-dezenvolvimentu/ tatoli.tl Notísia 2020-11-20 ERMERA, 20 novembru 2020 - -Komisária Nasionál Direitu Labarik (KNDL), Dinorah Granadeiro,  hato’o mensajén ba labarik sira espesiál ba labarik Timor-Leste katak Estadu nafatin fó rekonesementu ba labarik sira-nia partisipasaun no kontribuisaun ba dezenvolvimentu rai ne’e nian. “Relasiona ho loron mundiál ba labarik sira iha mundu espesiál ba ita-nia labarik ka alin feto no mane sira katak Estadu TL kontinua fó rekonesementu ba ita-boot sira-nia partisipasaun no kontribuisaun ba ita-nia nasaun ne’e,”  Dinorah Granadeiro haktuir ba Agência TATOLI relasiona ho komemorasaun Loron Mundiál Direitu ba Labarik ba dala-31 no Timor-Leste selebra ba dala-17  via telefónika, sesta ne’e. Komisária ne’e hatutan, loron mundiál ba labarik ne’e hanesan momentu global ba labarik sira no atu informa fali ba mundu nia asaun hodi halo advokásia, sensializasaun no asuntu hotu ne’ebé liga ho labarik nia direitu. “Ita hatene katak Estadu TL investe maka’as iha direitu labarik nian liuhosi ministériu relevante. Ezemplu, eskola gratuita maibé investimentu seidauk la’o ho di’ak,” dehan Komisária KNDL ne’e. Nia rekonese investimentu ba direitu labarik iha TL seidauk la’o ho másimu tanba ne’e mak labarik barak mak sei má-nutrisaun aas no barak la eskola no barak mak komesa tama iha traballu infantil. IPG partilla informasaun kona-ba risku jeolójiku ba Autoridade Manufahi https://tatoli.tl/2020/12/04/ipg-partilla-informasaun-kona-ba-risku-jeolojiku-ba-autoridade-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2020-12-04 MANUFAHI, 04 dezembru 2020 —Institutu Petróliu no Jeolojia (IPG-sigla portugés), sesta (04/12) desimina informasaun kona-ba risku jeolójiku ba Autoridade Munisípiu Manufahi. Xefe Divizaun Risku Jeolójika no Enjinária Jeolójiku IPG, Eugênio Soares, hateten IPG nia funsaun prinsipál maka halo peskiza no estudu mapamentu no mós armazenamentu ba rekursu naturál hanesan petróliu, gás, minerál, bee no rai okos. “Papél IPG nian maka halo estudu kona-ba risku jeolójiku hanesan rai halai, inundasaun kosteira, rai nakdoko no mós tsunami. iha Manufahi tékniku IPG nian halo mapamentu risku ne’ebé identifika hosi aero foto, identifika fatin hirak ne’ebé potensiál ba risku,” dehan nia iha ninia diskursu bainhira halo abertura ba programa desiminasaun informasaun ko-naba jeolojia iha salaun Administrasaun Munisípiu Manufahi. Iha 2014 mak IPG hamutuk ho university of Southern California (USC) hetan fundu husi National Science Funding (NSF) liu husi projeitu “Deep Geologic structure of the Banda Arc ” instala stasaun seismometer temporariu 8 iha: Oe-Cusse, Maliana, Dare-Dili, Atauro, Baucau, Viqueque, Lospalos inklui mós Manufahi. Maibe estasaun hirak nee desmantela fali iha inisiu 2018 tanba durasaun projetu hotu ona. Mapamentu ne’e atu identifika fatin risku hanesan rai halai, inundasaun, no mós risku kosteira. Nune’e mós atu halo konfirmasaun ka validasaun mapa potensiál ne’ebé IPG prodúz tiha ona para buka solusaun hodi prevene no minimiza risku dezastre naturál. “Manufahi iha tempu udan sempre mosu inundasaun, tempu bailoron mosu fali ahi han rai, ne’e la’ós rai mesak maibé ema mak halo fali ahi ne’e sai ahi, udan mós hanesan inundasaun ne’e la’ós udan mak halo maibé mós ita ema dala barak gosta tesi-ai, halo uma besik mota,  kee rai para hodi halo fali atividade sira seluk,” nia hateten. Iha fatin hanesan Komandante PNTL Munisípiu Manufahi, Joni Viana, orgullu ho programa desiminasaun informasaun ne’e  no konsidera pertinente atu divulga ba komunidade atu hatene liután. “Dezastre naturál ne’e sai preokupasaun boot ba ita hotu hanesan Timoroan, haree ba populasaun tesi ai no sunu rai arbiru ne’e, ha’u haree seguransa ambientál ne’e ladún di’ak ne’ebé Diresaun Florestál tenke serbisu maka’as hodi proteze ambiente tanba ita Timoroan nafatin ho karatér estragu ne’e sei maka’as,” nia hateten. Nune’e mós Reprezentante Organizasaun Naun Govermentál (ONG) CARE Internasionál, Janu Araújo, dehan relatóriu prelimináriu sei tulun instituisaun hotu atu oinsá prevene risku dezatre naturál. “Kona-ba rai halai ne’e presiza liña ministeriál sira atu haree asuntu sira ne’e tanba komunidade harii uma iha foho lolon tanba sente katak foho lolon ne’e mak di’ak liu maibé lahatene katak foho lolon ne’e maka nia impaktu ne’e boot liután ne’e ita hotu presiza tau atensaun ba kestaun ne’e,” Janu Araújo sujere. Programa desiminasaun informasaun ne’e abertura husi Administradór Munisípiu Interinu, Arantes Isaac no hetan partisipasaun husi Komandante PNTL Manufahi, MOP, PNDS, CVTL, ONG CARE Internasionál no komunidade sira. Entretantu, iha biban ne’e Eugênio Soares entrega mós mapa potensiál ba risku inundasaun, rai halai, rai monu ho erosaun kosteira iha munisípiu Manufahi ba Administradór Interinu Manufahi, Arantes Isaac. Autoridade Manufahi husu IPG halo estudu espesífiku iha foho Kablaki https://tatoli.tl/2020/12/05/autoridade-manufahi-husu-ipg-halo-estudu-espesifiku-iha-foho-kablaki/ tatoli.tl Notísia 2020-12-05 MANUFAHI, 04 dezembru 2020 —Administradór Interinu Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac, husu ba Institutu Petróliu no Jeolojia (IPG-sigla portugés) atu halo estudu espesífiku ida iha foho Kablaki Munisípiu Manufahi. Peskiza ne’e atu identifika loloos rikusoin saida maka daudaun ne’e seidauk dekobre iha fatin ne’ebá, tanba antes ne’e, kompañia balun tenta atu foti fatuk balun iha fatin refere. “Nu’udar Manufahi-oan hakarak husu ba IPG se bele karik tau ekipa ida mai espesifíku liu halo estudu iha área kablaki, tanba fatin ida ne’e kuandu uluk kompañia halo obra iha área refere sira utiliza fali fatuk ida ne’e para ba fali atividade ha’u rasik to’o iha terrenu hodi la autoriza,” dehan Arantes, durante programa desiminasaun informasaun husi IPG kona-ba risku jeolójiku ne’ebé hala’o iha salaun Administrasaun Manufahi, Sesta (04/12). Bainhira IPG deskobre loloos ona rikusoin iha área ne’eba sei tulun Autoridade Munisipál Manufahi atu proteze husi atividade komérsiu ilegál. “Iha Lautem iha parke Nino Koni Santana ne’ebé iha Kablaki ami tau KayRala Xanana Gusmão, tanba ne’e maka husu atu ekipa ida mai haree detallu liu para ajuda munisípiu tanba liga ho polítika dezentralizasaun lakleur tan se halo mós polítika evolusaun lei ordenamentu territóriu,” katak nia. Entretantu, Peskizadora área rai halai husi IPG, Joaquina Imaculada Mendes, husu ba populasaun munisípiu ne’e atu fó atensaun bainhira hala’o movimentu ho transporte iha área ne’ebá tanba fatuk sempre monu. “Ami identifika katak área Kablaki ne’e fatuk sempre monu, no mós iha fatuk maromak nian, área ne’e fatuk sira monu besik hela iha dalan ninin ne’ebé husu ita hotu la’o atensaun nune’e fatuk monu labele afeta ba ita sira la’o ba mai hosi dalan ne’e,” dehan Joaquina Madalena Mendes. Manufahi risku ba inundasaun ho kategoria aas liu https://tatoli.tl/2020/12/05/manufahi-risku-ba-inundasaun-ho-kategoria-aas-liu/ tatoli.tl Notísia 2020-12-04 MANUFAHI, 04 dezembru 2020 —Munisípiu Manufahi risku ba inundasaun ho númeru aas liu kompara ho Munisípiu sira seluk iha Timor-Leste; divulga relatóriu preliminariu risku jeolójiku husi Institutu Petróliu no Jeolojia (IPG,sigla portugés). “Bazea estudu potensia ba risku inundasaun Munisípiu Manufahi aas tebes kompara ho munisípiu seluk  liliu iha parte súl tanba área refere tetuk, komesa hosi Suai to’o Viqueque,” Peskizadór area risku inundasaun IPG, Luis Teófilo da Costa relata liuhosi aprezentasaun rezultadu peskiza prelemináriu risku inundasaun ne’ebé hala’o iha enkontru Munisípiu Manufahi, sesta (04/12). Peskizadór ne’e mós informa rezultadu estudu ne’ebé sira halo durante fulan-ida  hatudu katak área inundasaun iha munisípiu Manufahi maioria akontese iha área kosteira no mota. “Inundasaun iha manufahi akontese bebeik, tanba ami mós dada lia ho populasaun sira hela besik área kosteira haktuir bainhira udan boot sira lahela iha uma nahe semente maibé hela iha uma halo ho duut ne’ebé mak ain aas ou uma adat,” Luis Teófilo haktuir. Betano liliu iha área Besusu no Kledik maka fatin ne’ebé risku liu atu mosu indunasaun. “Mota badak hanesan rai tetuk hotu ne’ebé iha mota uluk udan boot no dala ruma udan laboot mós mota tun boot tanba iha foho udan, ne’ebé husu ba populasaun liliu autoridade kompetente koordena didi’ak ho protesaun sivíl hodi tau atensaun,” nia hateten. Atu prevene no hamenus risku inundasaun iha munisípiu ne’ebá, IPG rekomenda atu kontrola drainajen sira, no husu ba Institutu Jestaun Ekipamentu (IGE-sigla portugé) atu koloka ekipamentu pezada hodi nomraliza sediment no drainajen sira no mota ninin. Alende ne’e monta rede bareira iha mota ninin, kontrola rutina iha mota ulun nune’e mota tuun labale lori foer ka rai taka netik bee dalan. Nune’e mós monta sistema alerta sedu ka sinal ruma ba fatin risku inundasaun, no mós risku sira seluk atu komunidade bele iha atensaun atu prevene bainhira akontese udan boot. Jesus moris iha bibi-luhan reprezenta Maromak Nia simplisidade https://tatoli.tl/2020/12/24/jezus-moris-iha-bibi-luhan-reprezenta-maromak-nia-simplisidade/ tatoli.tl Notísia 2020-12-24 LIQUIÇA, 24 dezembru 2020 – Sarani Katóliku tomak iha mundu no Timor-Leste festeja ona loron boot Natál liuhosi atividade oioin. Maibé atividade ne’ebé prinsipál liu hanesan ema fiar na’in mak selebrasaun liturjia iha Igreja. Iha kalan Natál, 24 dezembru, tinan ne’e, sarani lubun iha Ulmera, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, halibur malu iha Kapela Neran, hodi partisipa iha ritual santa misa hodi fó agradese ba Maromak ba loron espesiál no hanesan prezente kmanek ne’ebé Nai Maromak fó mai mundu, Nia oan mane mesak Jesus Kristu, maksoin ema sira nian. Amu selebrante misa kalan Natál nian iha Kapela Neran, Pe. Cidelizio Hornai Pereira, fó sasin katak, Jesus Kristu, moris iha bibi-luhan ida iha Rai Belem, 25 dezembru, tinan atus liubá, hodi reflete Maromak Nia simplisidade, repete Maromak ne’ebé halo aan ki’ik no ki’ak iha  ema ki’ik ho ema ki’ak sira-nia leet. “Ita mai halibur hamutuk iha fatin kapela ida-ne’e hodi selebra hikas loron natívita (nativity ) Jesus Kristu nian. Ita hanesan ema fiar na’in koko atu kontempla fila fali Jesus ne’ebé mak moris iha Belem,”  amu Cidelizio Hornai Pereira, hateten liuhosi nia omilia. Nia dehan, Jesus nia prezensa iha mundu ne’e la’ós toba iha uma di’ak, la’ós toba iha fatin ne’ebé luxu, maibé iha de’it balada nia han-fatin. Nia fó sasin tan katak Jesus Nia prezensa atu fó naroman ba ema hotu iha mundu no soi ema hotu hosi sala no babeur sira-nia ukun. Selebrasaun misa kalan Natál iha kapela refere hahú tuku 22:00 to’o tuku 00:00 Otl, nakonu ambiente paz, armonia no hetan kolaborasaun ka apoiu seguransa hosi Polísia Nasionál Timor – Leste (PNTL) eskuadra Bazartete. Vizita kooperativa, SEKoop husu kréditu uniaun Domihu Hum formaliza-an https://tatoli.tl/2021/01/18/vizita-kooperativa-sekoop-husu-kreditu-uniaun-domihu-hum-formaliza-an/ tatoli.tl Notísia 2021-01-18 Visita Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira, hamutuk ho komitiva, ba grupu kooperativa iha munisípiu Manatuto, segunda (18/01). Imajen TATOLI/Natalino Costa MANATUTO, 18 janeiru 2021 —Iha ámbitu vizita grupu kooperativa iha munisípiu Manatuto, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira, husu ba kooperativa kréditu uniaun Domihu Hum atu formaliza-an hanesan Kooperativa loloos atubele benefisia ema hotu. “Tinan ne’e ita foku atu hadi’a kooperativa, tanba ne’e ha’u husu ita-boot kooperativa kréditu uniaun atu formaliza-an liután liuhosi edukasaun formasaun koooperativa, ne’ebé SEKoop rasik bele ajuda imi halo ida-ne’e, nune’e ba oin bele benefisia imi, membru no ba sosiadade, se lae ba oin susar,” Sekretáriu Estadu Elizário Ferreira informa bainhira vizita kooperativa kréditu Domihu Hum, iha postu administrativu Manatuto villa, munisípiu Manatuto, segunda ne’e. Cesta Bázika motiva komunidade Liquiçá-Vila kuda produtu lokál https://tatoli.tl/2021/02/07/cesta-bazika-motiva-komunidade-liquica-vila-kuda-produtu-lokal/ tatoli.tl Notísia 2021-02-07 LIQUIÇÁ, 07 fevereiru 2021 — Programa VIII Governu Konstitusionál liuhosi pakote rekoperasaun ekonómika iha ámbitu implementasaun programa cesta bázika bele motiva komunidade Liquiçá-Vila kuda produtu lokál no programa ne’e tenke kontinua. Administradór Postu Administrativu Liquiçá-Vila, Rogério dos Santos konsidera polítika governu nian hodi hamosu programa ne’e importante tanba bele rekopera hikas ekonomia rai-laran, no hamoris fila-fali kompañia sira. Notísia Relevante: Prezidente CCI-TL konsidera programa Cesta Bázika benefisia povu agrikultór “Parte ida bele motiva komunidade kuda produtu lokál, maibé ita haree komunidade la prepara produtu. Tanba iha tempu hanesan ne’e sira dehan koto laiha, maski sira ne’e mesak produtór koto,” Rogério dos Santos, informa ba jornalista Agência Tatoli, iha Liquiçá, domingu (07/02). Nia fó ezemplu, iha aldeia Lepa, suku Leotala, postu administrativu Liquiça-Vila prodús hare barak maibé iha implementasaun cesta bázika kompañia distribuidór sira husu hare laiha. “Ita haree katak produtu lokál de’it mak bele rekopera duni ekonomia tanba osan bele sirkula iha komunidade, maibé, agora komunidade laiha produtu, entaun atu sosa hosi ne’ebé. Agora autoriza ona sosa hosi loja sira, tanba ne’e ita haree rekoperasaun ekonomia ne’e ladún iha balansu entre povu ho empreza boot sira,” nia subliña. Durante ne’e distribuisaun ai-han cesta bázika iha Liquiçá-Vila uza produtu lokál mak hanesan  batar, koto, fore-mungu, fore-keli no sorghun. “Sira seluk ne’e sosa hosi loja,” Administradór ne’e informa. Postu administrativu Liquiça-Vila, Munisípiu Liquiçá iha suku hitu (7) mak hanesan Dato, Loidahar, Lukulai, Darulete, Assumano, Hatuquessi no Leotala. Folin foos iha Liquiça sa’e ba $16 to’o $19 https://tatoli.tl/2021/03/11/folin-foos-iha-liquica-sae-ba-16-too-19/ tatoli.tl Notísia 2021-03-11 LIQUIÇA, 11 marsu 2021 – Bainhira Governu deside serka sanitaria iha Kapitál Dili, hamosu nia implikasaun ba munisípiu sira seluk. La’ós de’it abitante sira maka labele ona tama-sai Dili, maibé atividade komérsiu ligasaun Dili ba munisípiu mós interrompe hotu. Iha loron bain-leet, negosiante sira hosi munisípiu nadodon mai Dili ho sira-nia transporte, hanesan kamioneta ka angguna hodi mai halo kompras nesesidade báziku hodi ba fa’an fali iha munisípiu.  Maibé tanba Dili iha situasaun serka sanitaria, negosiante sira labele ona mai halo kompras, nune’e sasán nesesidade bázika nia folin iha munisípiu komesa sa’e no balun stoke laiha ona. Iha teoria balun iha atividade ekonomia makro no mikro dehan, bainhira iha situasaun komérsiu sira kuandu stoke  sasán menus no ema komesa buka, iha ne’e mak fó espasu boot ba negosiante sira iha merkadu atu hasa’e folin sasán. Realidade ida-ne’e akontese mós iha merkadu Munisípiu Liquiça, bainhira foos labele ona tama hosi Dili ba Liquiça, maka stoke foos natoon ne’ebé iha merkadu nia folin komesa sa’e ona. Maria Madalena dos Santos hanesan kompradór ba Agéncia Tatoli iha merkadu Liquiça, kinta ne’e hateten, nia triste tanba daudaun ne’e nia laiha osan atu sosa foos ne’ebé folin derrepente sa’e maka’as hosi $13 ba $16. “Ohin, ha’u mai hosi uma atu ba sosa foos tanba ami iha uma foos laiha ona. Ha’u hanoin foos folin sei normal hanesan baibain, Manu Vitoria ne’e karon ida kilo 25 ne’e folin $13, maibé derrepente de’it sa’e tiha ba $16,  foos marka Folsom ho Marka Beras Merah ne’ebé baibain folin $14 kada karon kilograma 30 sa’e tiha ba $18 no balun $19. Ami susar ona,” Maria Madalena dos Santos hateten. Xefe Aldeia Leopa, Suku Dato, Munisípiu Liquiça, Filomena Pereira da Costa. Imajen Tatoli/Hortencio Sanches Xefe Aldeia Leopa, Suku Dato, Liquiça, Filomena Pereira da Costa, fó sasin mós katak situasaun sasán folin iha merkadu halo sira triste tanba foos folin sa’e maka’as tebes durante lorin hirak ikus ne’e. “Durante loron tolu ona komunidade sira ba iha ha’u nia uma hodi informa katak sira osan la to’o atu sosa foos tanba iha merkadu foos folin sa’e ona. Agora ha’u atu halo oinsá loos agora Dili dalan taka mak sai nune’e, ita hotu tenke prevene aan ba moras ne’e,” Filomena Pereira da Costa hateten. Nia dehan, komunidade hotu kumpre ba regra Ministériu Saúde nian atu prevene an hosi surtu COVID-19. Maibé sasán folin iha merkadu sa’e halo povu kbiit-laek sira atrapalla. Tanba ne’e Governu lokál bele komunika ho ministériu kompetente atu atua situasaun ne’e hodi la bele presidia povu hamlaha. Deolinda Luisa dos Santos, nu’udar na’in ba Loja Crfin rekoñese katak foos nia folin sa’e tanba stoke foos iha merkadu Liquiça menus ba beibeik no negosiante sira la bele ba sosa foos hosi Dili tanba Dili “ lockdown ”. Nia fiar katak  bainhira Dili loke fali ona, maka  negosiante sira foin bele ba sosa stoke hodi neutraliza sasán nia folin iha merkadu Liquiça. “Folin normal ne’ebé ami fa’an ne’e marka Lafaek, Globus no seluk tan, kilo 25 ne’e fa’an ba $13 no foos kilo 30 ne’e baibain fa’an $14. Maibé, agora kilo 25, ami hasa’e ba $16 no kilo 30 hasa’e ba $18 to’o $19.  Foos menus liu ona tanba ami labele ba sosa fali iha Dili,”  nia hateten. Polísia Liquiça ‘la autoriza’ abitante sira mai Dili https://tatoli.tl/2021/03/11/polisia-liquica-la-autoriza-abitante-sira-mai-dili/ tatoli.tl Notísia 2021-03-11 LIQUIÇA, 11 marsu 2021 –Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili koloka nia efetivu sira iha postu rua hodi kontrola movimentu abitante Liquiça sira la bele hakat mai Dili. Komandante Operasaun PNTL  Munisípiu Liquiça, Inspetór Xefe Ricardo Moniz Pade, informa maske PNTL Liquiça enfrenta menus rekursu, maibé kontinua asegura orden Estadu nian iha situasaun Estadu Emerjénsia da-XI no kumpre atu atua movimentu abitante sira la bele liubá Kapitál  Dili tuir orden Serka Sanitaria iha area jurisdisaun Dili nian. “Bainhira dehan Dili ho Bobonaro   lockdown ,  ami koloka kedan postu rua; ida iha Tibar no ida iha Loes, atu kontrolu no halo impedimentu ba sidadaun hotu ne’ebé tenta atu ultrapasa ba Dili no hosi Bobonaro mai Liquiça. Maibé ami nia foku kontrolu mak ba de’it iha Dili atu ema labele halo movimentu ba-mai tuir despaixu ne’ebé hatún ona,” Inspetór Xefe Ricardo  Moniz Pade, informa ba Agência Tatoli iha Komandu PNTL Liquiça, kinta ne’e. PNTL Liquiça  mós halo koordenasaun efetivu ho autoridade lokál, hosi aldeia, tuku, postu administrativu to’o munisípiu atu kontinua bolu atensaun ka aviza ba ida-idak nia komunidade hakmatek iha uma no la bele halo movimentu sai hosi Liquiça ba Dili. Polísia Liquiça mós identifika área balun ne’ebé fó espasu atu abitante sira halo movimentu ilegál tama-sai Liquiça ho Dili, maka hanesan iha área  Tibar, Tasi-Tolu, Manleuana no Beduku. Maibé ho kolaborasaun autoridade lokál sira no Ofisiál Polísia Suku (OPS)  ho Konsellu Polisiamentu Komunitária (KPK) bele atua movimentu ilegál. “Komunidade Tibar sira di’ak kolaborativu  tebes tanba sira ta’uk loos COVID-19, tanba ne’e sira mós halo vijilánsia atu ema oin foun la bele tama  liuhoi sira nia área. Bainhira sira deskonfia ema ruma, sira halo kedas keixa mai PNTL Liquiça,” Inspetór Xefe Ricardo  Moniz Pade hateten. Modo-tahan ho ai-fuan dodok iha merkadu https://tatoli.tl/2021/03/16/modo-tahan-ho-ai-fuan-dodok-iha-merkadu/ tatoli.tl Notísia 2021-03-16 LIQUIÇA, 16 marsu 2021 – Negosiante sira ne’ebé hala’o sira-nia negósiu modo-tahan no ai-fuan iha Merkadu Liquiça, la folin ona hanesan loron sira baibain tanba kompradór sira menus no labele ona lori mai fa’an iha Dili. Iha loron baibain molok pandemia COVID-19 abitante sira Liquiça no barak iha Dili sempre ba sosa modo-tahan no ai-fuan iha Liquiça, maibé dezde Governu deside aplikasaun serka sanitaria iha kapitál Dili, bandu movimentu iha Dili ba Liquiça, halo kompradór sira hosi Dili la ba ona sosa negosiante sira-nia modo-tahan ho ai-fuan ferska sira iha Merkadu Liquiça. Ho nune’e,  modo-tahan no ai-fuan sira la folin to’o balun dodok soe de’it. Dulce Boavida Soares, nu’udar negosiante modo-tahan iha Merkadu Liquiça, triste ho situasaun ida-ne’e tanba modo-tahan ne’ebé nia fa’an loron ba loron ema la sosa to’o dodok de’it. “Ami triste loos haree ba ami nia sasán sira-ne’e, agora ami kréditu hela iha uniaun kréditu hanesan  Tuba Rai no Moris Rasik no kada semana ami tenke hatama osan, mas modo ho ai-fuan sira ami fa’an ne’e la folin ona,”  Dulce Boavida Soares, haktuir ba Agência Tatoli iha Merkadu Liquiça, tersa ne’e. Iha loron bain-leet, bainhira modo ka ai-fuan sira sosa barak sempre lori mai fa’an iha merkadu kapitál Dili, maibé agora Dulce Boavida Soares, Armandina Bui  ho nia negosiante maluk sira la bele ona lori modo ho ai-fuan sira ne’e mai fa’an iha Dili tanba aplikasaun serka sanitaria no konfinamentu. Modo dodok ne’ebé Dulce ho Armandina no sira-nia negosiante maluk sira soe de’it kuaze karreta angguna isin-lima iha semana ida nia laran tanba modo sira-ne’e sosa barak tiha la konsege lori ba fa’an iha merkadu Dili. “Ida ne’e susar boot ida kona ona ami. Ami atu ba foti tan osan iha ne’ebé para bele hatama ba Tuba Rai ho Moris Rasik,” Armandina hateten. Modo-tahan ho ai-fuan sira-ne’e, Dulce ho Armandina, ba sosa tutan fali hosi to’os na’in sira iha Leorema, Bazartete, Sare, Loes no balun tenke ba sosa iha Bobonaro. Maibé la bele ona lori ba fa’an iha Dili. Dulce ho Armandina mós preokupa uitoan bainhira pandemia COVID-19 ne’e hotu no Governu reativa fali eskola, maka sira la hatene ona atu ba foti osan ho hahán iha ne’ebé maka lori selu sira-nia oan nia eskola iha Liquiça no iha Dili. Negosiante husu polísia fó tratamentu iguál ba abitante sira https://tatoli.tl/2021/03/16/negosiante-husu-polisia-fo-tratamentu-igual-ba-abitante-sira/ tatoli.tl Notísia 2021-03-16 LIQUIÇA, 16 marsu 2021 – Negosiante sira iha Merkadu Munisipiu Liquiça husu ba autoridade seguransa iha Postu Polísia Tibar atu bele fó tratamentu iguál ba abitante sira hotu. Dulce Boavida Soares, nu’udar negosiante hateten, nia parte triste haree pesoál membru polísia balun bele autoriza indivíduu balun tama-sai Dili-Liquiça liuhosi Postu Polísia Tibar, maibé ba negosiante sira ne’ebé atu fa’an sira-nia modo-tahan ho ai-fuan ba Merkadu Dili labele fali. Notísia Relevante :  Modo-tahan ho ai-fuan dodok iha merkadu “Ami  triste tebes tanba membru Polísia balun destaka iha Postu Polísia Tibar taka dalan ba ema hotu labele tama ba Dili,  maibé ami haree sira fó tratamentu ba abitante sira la hanesan.  Sira la bele husik ami negosiante tama  ba Dili, mas ema seluk ami haree sira bele husik tama fali ba Dili,” Dulce Boavida Soares, haktuir ba Agência Tatoli iha Merkadu Liquiça, tersa ne’e. Dulce Boavida Soares rasik haree ho matan bainhira negosiante seluk tula modo, lori tua-sabu no mina-rai hosi Maliana, Bobonaro no negosiante balun hosi Ermera bele husik tama ba Dili, maibé polísia labele husik liu nia ho nia maluk negosiante sira atu ba fa’an modo-tahan ho ai-fuan iha Dili. “Ha’u rasik haksesuk malu ho pesoál PNTL sira iha Postu Polísia Tibar no iha oknum polísia balun hasai lia-fuan la edukativu hasoru ha’u feto faluk ne’e,” Dulce Boavida Soares haktuir. Iha haksesuk malu ho polísia ne’e, Dulce Boavida Soares, lia-tun ba polísia sira atu bele fó oportunidade hanesan ba abitante hotu no husu atu Polísia bele asegura sira tama ba Dili hodi fa’an hotu tiha modo-tahan no ai-fuan sira ne’e mak fila-fali ba Liquiça tanba modo-tahan ho ai-fuan sira bele dodok de’it bainhira ema la sosa. “Ami la hatene, ami nia família rasik balun hela iha Dili, mais kada loron nia sai tama Liquiça di’ak hela mai sosa ami nia modo-tahan, malus no ai-fuan hodi lori ba fa’an iha Dili. La hatene sira mai ne’e oinsá mak Polísia bele hatán. Sé uza surat ruma mak ba-mai pelumenus ajuda ami para ami ba trata hodi fasilita lori ami nia produtu sira ne’ebé ami sosa ona ne’e ba Dili, modo no ai-fuan barak mak agora dodok loos ona, ami lakon maka’as loos,”  Dulce hateten  ho matan-been. Komandu PNTL Liquiça seidauk simu informasaun Adjuntu Komandante PNTL Munisípiu Liquiça Superintendente Asistente Graciano Amaral. Imajen Tatoli/Hortencio Sanchez Agência Tatoli halo konfirmasaun ba Adjuntu Komandante PNTL Munisípiu Liquiça Superintendente Asistente Graciano Amaral, kona-ba lamentasaun negosiante Dulce nian ne’e no Superintendente Asistente  Graciano Amaral, afirma katak iha aplikasaun serka sanitária la permite abitante sira atu tama ba Dili. Exeptu iha orden hosi autoridade Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC) ka autoridade kompetente sira. Kona-ba membru Polísia balun ne’ebé husik liu negosiante seluk tanba iha indikasaun favoritizmu,  Superintendente Asistente  Graciano Amaral, hateten to’o agora nia seidauk simu informasaun ne’e no hosu ba negosiante sira iha evidénsia bele hatama keixa ba Komandu PNTL Liquiça atu loke prosesu ho baze regulamentu interna PNTL nian. “Ami de’it la haree ho matan sira ne’ebé tama-sai ne’e mak ida ne’ebé, karik negosiante sira hatene ema tama-sai bele fó hatene para ita buka tuir tanba ita lakohi COVID-19 iha Dili da’et fali mai Liquiça,” Superintendente Asistente  Graciano Amaral afirma. Kona-ba negosiante balun hosi Bobonaro ho Ermera fasil tama ba Dili liuhosi Postu Polísia Tibar, Graciano Amaral promete sei verifika informasaun ne’e no karik komunidade iha evidénsia bele ajuda Komandu PNTL Liquiça hodi halo investigasaun ba membru polísia sira iha Postu Polísia Tibar. MTKI Liquiça ba merkadu Maubara halo alerta labele inventa folin foos https://tatoli.tl/2021/03/22/mtki-liquica-ba-merkadu-maubara-halo-alerta-labele-inventa-folin-foos/ tatoli.tl Notísia 2021-03-22 LIQUIÇA, 22 marsu 2021 – Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) Munisípiu Liquiça, segunda ne’e, halo observasaun direta ba iha merkadu Maubara hodi fó atensaun no halo alerta atu negosiante sira labele inventa folin foos. MTKI Liquiça nia intervensaun ne’e bazeia ba realidade balun iha Merkadu Liquiça ne’ebé hatudu katak negosiante sira hasa’e folin foos hosi $13,00 ba $16,00 kada 25 kilograma no foos ho kilograma 30 nia folin sa’e hosi $14,00 to’o $19,50 sentavu. “Ami mai iha Merkadu Maubara nian atu halo normalizasaun ba folin sasán sira liu-liu foos,” Diretór MTKI Munisipiu Liquiça, Salvador Serão dos Santos, informa ba Agência Tatoli iha Maubara. Atividade intervensaun ne’e sei hala’o mós iha Merkadu Munisípiu Liquiça no merkadu sira iha suku hotu ne’ebé pertense ba Munisípiu Liquiça, atu evita manipulasaun folin foos iha Liquiça laran. “Ida-ne’e, ami simu orientasaun hosi Vise-Ministru MTKI,” Salvador  Serão Soares hateten. Nia dehan, antes ne’e Governu deside serka sanitaria iha Munisípiu Dili hodi taka dalan ba komunidade hotu atu labele tama ba Dili. Tanba ne’e folin sasán iha Merkadu Liquiça sa’e derrepente. Notísia Relevante :  Folin foos sa’e, MTKI Liquiça halo intervensaun “Ami mai Merkadu Maubara, haree sasán folin iha merkadu ne’e ladún normal tanba foos ida kilograma 20 fa’an ba $15,00. Ida ne’e mak ami avizu ona ba sira katak labele fa’an ho folin hanesan ne’e, bele fa’an ba $12,20 sentavu. Ami hetan tan informasaun balu katak iha suku sira  mós hasa’e folin foos entaun ami foti hotu ona informasaun sira-ne’e ami sei tun direta ba sira-nia fatin,” nia  hateten. Intervensaun ba merkadu iha Liquiça  ne’e hetan  apoiu  hosi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Liquiça, Administradór Munisípiu Liquiça no Administradór Postu Maubara. Iha fatin hanesan negosiante Vasco Alexandre esklarese katak razaun  sira hasa’e folin foos tanba daudaun ne’e dalan ba Dili taka no sira hola de’it iha merkadu Liquiça mak lori ba fa’an iha Maubara. “Ami sosa foos iha loja sira iha Liquiça kilograma 25  fa’an ba ami  $14.50 sentavu no bainhira ami sura ho osan transporte nian mai iha Maubara, halo ami hasa’e ba $15,50 sentavu. Ida-ne’e maka realidade,” Vasco Alexandre hateten. Negosiante homan iha Maubara la hetan rendimentu Situasaun seluk ba atividade negósiu iha Maubara maka negosiante fa’an sasán homan makerek tradisionál iha Maubara triste tanba durante fulan-rua labele hala’o atividade fan sira nia produtu tanba surtu COVID-19 no serka sanitaria ne’ebé aplika iha Munisípiu Bobonaro ho Dili. Maria Cabral, negosiante sasán homan, hateten molok serka sanitaria aplika ba Dili no Bobonaro, abitante sira halo movimentu ba mai Dili-Bobonaro, sempre sosa sira-nia produtu. “Pandemia COVID-19 no desizaun serka sanitaria hamonu kedas ami nia rendimentu,” Maria Cabral  haktuir. Nia dehan, bainhira atividade paradu sira uza de’it osan hirak ne’ebé antes ne’e hetan hosi sustenta sira-nia nesesidade uma laran, inklui sustenta oan-sira nia presiza ba eskola. Uma-kain 70-resin iha Asumano asesu bee-moos https://tatoli.tl/2021/03/25/uma-kain-70-resin-iha-asumano-asesu-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2021-03-15 LIQUIÇA, 25 marsu 2021 – Uma-kain  70-resin iha Suku Asumano, Postu Administrativu Liquiça, Munisípiu Liquiça, asesu ona ba bee-moos liuhosi apoiu  WaterAid. Projetu kanalizasaun bee-moos ne’e gasta osan ho montante $45,820.20 ne’ebé implementa hosi ONG Fundasaun Hafoun Timor Lorosa’e (FHTL). Xefe Suku Asumano, Bernardino Martins, agradese ba WaterAid no FHTL ne’ebé laran-luak dada ona bee-moos ba komunidade Asumano, ne’ebé tinan barak la asesu ba bee-moos. “Ita tenke uza bee-moos ne’e ho di’ak. Labele ko’a estraga kanu sira-ne’e. Kuida para ita mak uza to’o tempu naruk,” Bernardino Martins, hateten  iha nia intervensaun iha serimónia inaugurasaun bee-moos ne’e iha Asumano, kinta ne’e. Iha fatin hanesan Administradór Munisipiu Liquiça, Domingos da Conseição dos Santos, hateten  kontribuisaun ne’ebé komunidade koopera ho ONG ne’ebé dada ona bee-moos bele ajuda Estadu hamenus ona preokupasaun povu nian iha nesesidade báziku ba bee-moos. “Bee-moos mak ne’e ona, haree uza no kuida  ba tempu naruk. Bainhira imi estraga de’it kanu ida, estraga ema uma kain barak nia vida,” nia afirma. Serimónia inaugurasaun bee-moos ne’e hodi selebra loron mundiál bee-moos ne’ebé monu iha loron 22 marsu, kada tinan. COVID 19: Infesaun assintomátiku haree hosi sikun immunolojia https://tatoli.tl/2021/03/30/covid-19-infesaun-assintomatiku-haree-hosi-sikun-immunolojia/ tatoli.tl Notísia 2021-03-30 Hanoin ita sei la dada lia naruk kona-ba kutun ka virus Corona ne’ebé hamosu moras naran iha dalen Ingles  SARS-CoV-2 ka Severe Acute Respitory Syndrome Corona virus – 2 e Organizasaun Mundiál ba Saúde (OMS) iha loron 11 fevereiru sarani ho naran COVID-19 ( Coronavirus Disease -19.). Tuir aiknanoik katak kutun ne’e  hahú mosu iha nasaun Xina, sidade Wuhan 2019 nia rohan, razaun tansá moras ne’e iha nia apalidu 19. Ohin loron hadaet ona nasaun liu 200 e rejiaun hotu iha mundu, liu 300.000 kazu konfirmasu ho data komulativu hatudu mate liu ona 200.000. 1,2. Dahuluk COVID-19, klinikamente hafahe ba tipo haat maka; kaman (mild), naton (moderate), todan (severe) no krítiku (todan demais), 3 maibé hafoin moras ne’e alastra ho lalais tebes ba rai hotu, evidensia hatudu kazu infetadu lubun e wain tebes ne’ebé la hatudu sintoma ka assintomátiku, maibé sira bele hadaet ka hatutan infesaun ba ema seluk. 4 Figura #1 Possible evolusaun klínika COVID-19 Saida mak infesaun assintomátiku? Kontestu COVID – 19 nian, hadalen tuir rezultadu laboratóriu, individu ida hetan positivu (+) ba komponente jenétiku Acido Nucleico iha nia amostra ka sampel hosi virus SARS-CoV-2 ho teste RT- PCR ( Reverse Transciptasa-Polymerase Chain Reaction ) maibé  ema ne’e la hatudu sintoma tipiku ba moras COVID-19, e la iha anormalidade ruma iha rezultadu radiolojiku ka ray-x e ct-scan ba nia pulmaun. 4 Iha ne’e, hakarak sita mos artigu hosi estudu balun ne’ebé matenek nain sira hosi rai seluk halo ona liga ho kazu assintomátiku, ho estudu hirak ne’e atu afima ho forma breve katak kazu assintomátiku ka la hatudu  sintoma la’ós de’it iha Timor, maibé iha rai seluk hotu ne’ebé hatur ona ho baze sientífika. Rahul Subramanian et al. iha nia estudu hatudu, infesaun assintomátiku reprezenta maiór parte hosi populasaun afetada no kontribui subtansialmente ba transmisaun komunitária hamutuk ho kazu presintomatico sira. Iha estudu seluk, Quan-Xin long et al. Bainhira sira halo assesmentu klíniku ba pasiente assintomátiku sira ne’ebé nia PCR pozitivu, hatudu katak grupu assintomátiku sira hadaet virus SARSCoV-2 signifikativamente kleur liu kompara ho grupu sintomátiku sira. 25 Ne’e atu hateten saida mai ita? Katak sé ita husik pasiente assintomátiku sira iha uma ka la halo izolamentu, tendensia atu hatutan infesaun ba ema seluk ne’e sei wain liután no ita sei la satan atu kontrola virus SARS-CoV-2. (Fig. 3)  Zhiro Gao et al. iha sira nia “systemic review” ba artigu sira ne’ebé ko’alia kona-ba pasiente infetadu ho SARS-CoV-2 maibé assintomátiku hatudu kazu assintomátiku existe iha diferente nasaun no nia pursentajen varia hosi nasaun ida ba nasaun seluk. (Tabela 1) Tabela 1. Comparasaun kazu assintomátiku entre nasaun Iha parte seluk Chen Y et al. iha estudu kona-ba karaterístika epidemiolójika hosi infesaun ho COVID-19 afirma infetividade entre assintomátiku ho sintomátiku hanesan de’it. Ida ne’e signifika saida? Katak ema infetadu tantu iha ka lae sintoma relevante ho COVID-19 nia risku atu propoga infesaun ba ema seluk hanesan de’it, razaun tanba ne’e tantu assintomátiku ho sintomátiku bainhira hetan konfirmasaun hosi laboratóriu katak sira nia teste PCR (+) ba SARS-CoV-2, obrigatoriamente halo izolamentu ba sira hodi kontribui hapara korente propagasasun virus ba ema seluk. Nune’e mos Gullan. A et al. iha nia estudu “Could you be a coronavirus super spread?”  Reporta katak kazu assintomátiku ida de’it iha posibilidade bele infeta ema nain 11 no argumentu ida ne’e fundamenta tan hosi Quan-Xin long et al. afirma abilidade hosi infesaun assintomátiku atu espalla SARS-CoV-2 la uitoan ka “low” no pasiente assintomátiku sira bele provoka tan fali  ronde foun ba pandemia, nune’e bainhira hetan kazu assintomátiku tenke izola sira ho lais hanesan xavi ba prevensaun sedu no kontrola COVID-19 iha mundo tomak. 25 Kona-ba tempu inkubasaun (tempu hosi ema ida hetan infesaun to’o hatudu sintoma klínika)  entre kazu assintomátiku e sintomátiku, Zou L et el. Afirma entre sira laiha diferensa ba períodu inkubasaun e estudu resente balun fundamenta katak karga virál deteta iha pasiente assintomátiku hanesan ho kazu sintomátiku, ne’e indika infesaun assintomátiku potensial tebes hodi transmite virus ba ema seluk. 26 Agora, polemika ba sosiedade Timor, tansá iha kazu assintomátiku? Pergunta ne’ebé konsege kria konfuzaun iha sosiedade Timorense nia  leet, hodi hamosu tutan tan duvida sira seluk ne’ebé naklekar iha mídia sosiál nia janela hanesan Facebook no WhatsApp katak “Corona ne’e bosok” Corona ne’e politizadu” própriu pasiente sira mos balun dehan ha’u la moras ida”. Atu fó resposta ba pergunta iha leten, mai ita haree hamutuk papel imunidade ka “kekebalan tubuh” ou defeza isin lolon nian” iha kontestu kazu assintomátiku. Maibé antes ita tama ba problema konkretu ne’ebé sita iha leten, ha’u hanoin pertinente ita koñese uluk lai ho forma jerál terminolojia sira ne’ebé normalmente uza iha kampu immunolojia. Imunolojia katak rama ida hosi siénsia médika ne’ebé estuda kona-ba lalaok sistema defeza ka selula sira ne’ebé halo funsaun hodi satan organismu hosi moras. Imunidade katak estadu kapasidade defeza ema nian iha nia isin lolon ne’ebé hodi satan nia hosi agresaun ka atake hosi sustánsia antijenika kutun oin nian, hanesan virus, bakteria, parazitu, fungos no seluk tan ne’ebé adquere ka hetan ho forma ativa ou passivamente. Imunizasaun katak konjuntu hosi prosesu ne’ebé kondús ba formasaun imunidade ho forma adaptativa liuhosi introdusaun angtijenu ba iha organismu laran (ezemplu vasina sira). Imunocomptencia katak kapasidade defeza ka resposta immune espesifika  ema ida nia hodi hatan ba antijenu ida bainhira hasoru malu liuhosi reasaun immune espesifica. Bainhira ita ko’alia kona-ba individu ida immunocompente ou lae depende ba nia kapasidade atu  responde lalais iha kombate bainhira hasoru inimigu/patogeno ho antijenu espesifiku. Imunodeficencia katak falta kapasidade immunologica hodi reazen hasoru patogeno/inimigu, bele parsiál ou totál. Antijenu “antigen” katak subtánsia sira ne’ebé bele provoka reasaun imunologica e indúz resposta immune. Anticorpo “Antibody ” katak  subtánsia immunitaria ho natureza proteina ne’ebé iha kapasidade bele rekoñese antijenu espesifiku no luta hasoru sira. Hafoin hatene uitoan kona-ba terminojia komun ne’ebé babain uza iha kampu immunolojia, mai ita buka hamutuk hodi fó resposta ba pergunta. Tansá iha kazu assintomátiku? Iha resposta komun ne’ebé sosiedade tantu médika no la’ós médika sempre ko’alia  no rona maka  “ tanba nia sistema immune forte hela ”. Loos duni, sé ita ko’alia tuir kampu medisina ka parte saúde nian, ita konkorda ho  resposta iha leten, maibé antes atu fó solusaun ba duvida públika ida ne’e, ita presiza buka hatene no koñese uluk pelumenus ho forma jerál  saida mak sistema immune. Sistema Inmmune katak konjuntu hosi elementu no prosesu biolojiku iha organismu ka isin lolon laran ne’ebé manten  equilibro “keseimbangan” (homeostasis) internu hosi agresaun/atake esterna ho natureza biolojika (ajente patogenos hanesan virus, bakteria, parazitu, fungos ect.), fisikukímiku hanesan subtánsia kontaminante ka venenu, overdose aimoruk, kamfra ect. e radiasaun (ultraviolet, ray-x, CT-Scan ect..), hosi agresaun intern ka própriu organismu laran maka hanesan (selula cancerosa). Signifika sistema ida ne’e iha kapasidade atu rekoñese subtánsia hirak hosi kutun patojenu ka ho natureza seluk ne’ebé bele provoka moras e reazen hasoru sira hodi kombate. 10,11,12 Innato ka naturál signifika nia iha nanis kedas iha individu ida nia isin lolon bainhira moris mai hola papel hanesan primeira linea hodi defende organismu no tama iha kombate bainhira organismu hetan atake hosi liur ka laran hosi patogenos ka kutun sira. Nia atuasaun iha oras nia laran bainhira isin lolon hetan infesaun ka atake ruma, karater la espesifíku no la iha  memoria inmuolojika 13,14 Elementu sira ne’ebé pertense ba resposta ida ne’e maka; Fiziku (isin kulit, mucosa, epitelio respiratorio, cilios) kimika (enzimas lisosima iha liquido corporais laran hanesan kaben, kosar ben, matan ben), Pepsina iha intestino, PH acido hosi estomago,  sistema komplementu, reseptór tipo Toll (Toll like reseptór) ne’ebé espresa iha selula sira hanesan Macrafagor alveolar, Selula dendritica, Neutrofilos, B cell e T cell    e components celulares hanesan (mastocitos, eosinófilos, basófilos, Neutrofilos, Macrofagos, selula Naturál Killer ka NK,). 13,14 Adaptativa ka adquirida hanesan nia naran hatur ona, resposta ida ne’ebé akontese ho forma adaptativa e individu la moris ho maibé adquere bainhira organismu hetan kontaktu ho subtánsia antijenika ruma hosi liur ou laran foin ativa sistema ne’e hodi hola nia papel. Kompoin hosi selula sira altamente espesializada ne’ebé iha kapasidade atu rekoñese no lembra kutun espesificos hodi kombate e induz immunidade no prepara organizmu atu hasoru ameasa tuir mai ka “futura ameasa” liu hosi produsaun memoria inmunologica. Immunidade Humoral responsabiliza hosi linfocito B ka (B cell) ne’ebé hela no sirkula iha nodulos linfaticos no bazo ka Ook,  no bainhira hetan ka hasoru antijenu ruma hosi kutun inimigu nian ne’ebé espesifíku, B cell nia reseptór ka simu bainaka nain hanesan   (IgM+ e IgD+) hahú halo ligasaun kontaktu no provoka ativasaun ka fanun linfocito B hodi prodús antikorpu ka Antibody (primero IgM hafoin  IgG, IgA e IgE).  Ida ne’e justifika tansa iha teste serolojiál ba virus tantu dengue, virus corona no sira seluk, IgM mosu uluk e reprezenta infesaun aguda; iha parte seluk linfocito B hola papel hanesan selula aprezentadór antigino ba iha linfocito T ajudante (Lymphocyte T helper; Th1,Th2 e Th17)   liu hosi produsaun citosinas espesificas ativa ka fanun tutan linfocito B ativado hodi continua prodús Antibody. Immunidade Celular , composto hosi Linfocito T ka ( T Cell ) e hanesan prinsipál mekanizmu defeza kontra mikro-organizmu ka kutun intraselulár (virus e bacterias balun ). T cell hafahe ba subtipu rua maka hanesan Linfocito TCD4 + responsavel ba produsaun citosinas oinoin hodi kordena funsaun entre sistema innato a adquirida , e Linfocito TCD8 + lutador kontra selula infetada ho virus e celulas tumorais sira. Agora, hafoin ita halo rekorridu badak ba koñese saida mak sistema immunologica   no komponente sira ne’ebé pretense ba sistema ne’e ho nia funsaun ho forma jerál, mai ita concentra buka solusaun ba perguntas ne’ebé cita tiha ona iha leten; Tanba sa ema infetadu ho SARS-CoV-2 ka virus corana la hatudu sintoma ka assintomátiku? Resposta hosi Sistema Immune Innato Hafoin ema ida infetadu ho vius corona, e kutun ne'etama ba organizmu liu hosi via respiratoria, inmediatamente rekoñese kedas hosi “ Pattern Recognition Receptors”  hanaran Toll like reseptór (TLR 7 e TLR 8) ne’ebé esprezadu ka hela iha selula epiteliales hotu no mos iha selula sistema immune innato nian hanesan macrofagor alveolar. 15 Depois hasoru malu ka kontaktu entre komponente rua iha leten, Pattern Recognition Reseptór ka Toll like reseptór rekruta ka ativa proteina adaptadór sira hanesan fatór reguladór interferon (IRF), NF-kB, AP-I ho objetivo prodús proteina antivirais dahuluk hanesan Interferon tipo –I e III ho kemosina oin oin. 16 Kemosina sira ne’e hahú halo nia papel hodi atrae ka alerta tutan ba selula seluk ne’ebé pertense ba sistema immune innato hanesan polimorfonuclear neutrofilos , monocitos , selula naturál killer ka NK, selula dendrita (DC) ka populartmente hanaran selula presentadora de antijenu  atu organiza an hasoru invasór foun ne’ebé maka tama ba iha sira nia área, iha kazu ida ne’e virus corona. Iha tempu hanesan selula dendrita hamutuk ho selula sira seluk iha sistema immune innato prodús mos kemosina sira seluk hanesan MIG, IP10 ho MCP-1, ne’ebé iha kapasidade rekruta ka alerta tutan ba limfocitos sira iha sistema immune adaptativa nia laran atu prepara an hodi identifika antigen virál hosi virus corona ne’ebé sei aprezenta hosi selula dendrita. 17,18 To iha segmentu ida ne’e ita bele hatene uitoan ona prosesu luta sistema immune innato hodi defende ita hosi agresaun esterna kordenasaun servisu entre sira. Kabe destaka iha ne’e katak tranzisaun entre resposta hosi sistema immune innato ho adaptativa ne’e krítiku tebes ba progresaun klínika pasiente infetadu ho coronavirus, tanba momentu krusiál ne’e akontese eventu immunoregulatóriu ba nia resposta ne’ebé sistema immune ativa hodi responde antijenu virál ne’ebé tama iha organizmu, tanba momentu ida ne’e  bele hamosu skenáriu rua maka hanesan; Resposta immune protective ou resposta Antijenu virál ne’ebé tama iha isin lolon hanesan esplika ona iha segmentu anteriór, sei deteta no kapta tutan hosi selula apresentadór antijenu profisonál (DC) e  lori antijenu  detetadu no kaptadu ne’e ba iha nodulos linfaticos rejionál ou ba bazo ka Ook e tranforma antigen virál ba peptidos hodi hatudu ba Linfocitos T naïve (linfocitos T ne’ebé seidauk ativadu) ne’ebé hela iha nodulos linfatico sira ho bazo. Hafoin simu sinál hosi selula aprezentadór antijenu (selula dendrita ou macrofagos) hosi sistema immune innato liuhosi T cell nia hosi reseptór (TCR) katak inimigu tama iha organizmu, Limfocito T naïve  sira ativa an inmediatamente hodi prolifera no diferensindose ka “ differentiating” ba Linfocitos T eferctora e T Memoria. 23 Nune’e linfocitos T efectora (CD4 + Th1 e Th2 and Th17) migra ba fatin infesaun ka inflamasaun hodi buka ka hasoru antijenu sira ne’ebé espesifíku hodi ataka no kombate. Iha parte seluk linfocitos T efectora subtipo TCD4 + sekreta ka prodús mos sitosinas ne’ebé ativa ka ajuda macrofagos hosi sistema immune innato hodi elimina microoraganismo fagacitado no nune’e mos TCD4 + induz , provoka ou fanu tutan linfocitos B hodi ativa an no prepara atu  prodús anticorpos ka Antibody espesificos ba virus hodi tama iha linea kombate e elimina patogenos “neste kazu” virus corona.(Figura 8,9). Papel T CD4 + la to’o iha ne’e de’it, nia mos halo funsaun hodi ativa tutan linfocito TCD8 + liu hosi citocinas ne’ebé nia prodús e nun’e TCD8 + tama iha linea kombate hodi destroi celula sira ne’ebé hetan atake ka infectada ho virus corona. 26   (Figura.8) To’o iha segmentu ida ne’e ita bele kumpriende uitoan tan papel ita nia sistema immune atu defende ita iha 24h nia laran no servisu ne’ebé organizado tebes entre sira. Interesante tebes mai ita hatene kordenasaun servisu no koperasaun mutuál mutuál hosi resposta rua tantu Innata ho Adaptativa ne’ebé halo sira nia funsaun ho forma pararela hodi manten alerta no tama ba iha linea kombate iha momentu ne’ebé de’it bainhira preziza. Tanba ne’e individu ne’ebé infetadu ho Virus Corona bele assintomátiku, no sintona (kaman, naton, no todan, krítiku no mate) depende ba regulasaun hosi kordenasaun no koperasaun servisu entre resposta rua ne’ebé ita haree hamutuk ona iha leten, katak se akontese skenáriu, resposta immune desrugala ho fatór (x) ruma maka provavelmente ema infetadu ho virus corona bele dezenvolve kursu klíniku hanesan iha.(Figura 10) Servidór públiku iha departamentu emerjénsia, ospitál nasionál Guido Valadares. Mensajen : Artigu ne’e hakerek ho intensaun atu fahe tutan informasaun no koñesementu kona-ba sistema defeza isin lolon nian hodi satan organizmu umanu iha kontestu polemika Covid-19, nune’e opiniaun  sira seluk ne’ebé maka fora hosi ne’e, hakerek nain nia onestamente nega. Artigu ne’e hakerek ho karater informativa, nune’e labele sai hanesan referénsia relevante ka prinsipál ba hirak ne’ebé hakarak ka halo  hela peskiza akademika ruma. Hein katak artigu ida ne’e fó informasaun ba hira ne’ebé hakarak sani. Metalica entrega projetu edifísiu Postu Administrativu Liquiça https://tatoli.tl/2021/03/31/metalica-entrega-projetu-edifisiu-postu-administrativu-liquica/ tatoli.tl Notísia 2021-03-31 LIQUIÇA, 31 marsu 2021 – Kompañia Metalica, kuarta ne’e, ofisiálmente entrega ona projetu konstrusaun edifísiu Postu Administrativu Liquiça, ba autoridade kompetente sira Munisípiu Liquiça nian. Projetu ne’ebé hahú nia ezekusaun fízika iha tinan 2019 ne’e ho montante orsamentu $159,000  ne’e, diretór kompañia Metalica, Vicente da Conseição “Railos”, rekoñese atrazu uitoan  tanba ho difikuldade oioin, liuliu situasaun polítika ho mós situasaun surtu COVID-19. “Lolos konstrusaun ne’e entrega kleur ona tanba ami hahú iha 22 juñu 2019. Maibé ita hotu hatene tinan hira mai ne’e polítika Governu nian la’o oinsá no tama tan surtu COVID-19 halo impedimentu ba buat barak. Projetu ida ne’e konstroi ho osan hamutuk $159,000 no adisionál ba instalasaun eletrisidade $3.000 no total konstrusaun hotu $183.000-resin,” Railos informa. Hanesan Liquiça oan, Railos  agradese ba Governu ne’ebé haraik ona konfiansa ba sira hodi finaliza duni projetu ne’e ho susesu. “Ita haree tuir BoQ kontratu ne’ebé ami asina buat balu mak la kompleta tanba de’it adisionál hirak ne’e ami halo kompleta, nune’e mós balu ne’ebé ami kompañia hola inisiativa hodi halo de’it maski la tama iha adisionál, edifísiu ne’e konstroi iha rai ne’ebé lolon as uitoan, ami konsege aterru to’o tetuk, ne’e ami oferese de’it hanesan Liquiça oan,” Railos hateten. Liuhosi serimónia termu entrega projetu ne’e iha Liquiça, Administradór Munisípiu Luquiça Domingos da Conceição dos Santos, hateten, edifísiu refere hanesan fatin foun ida ba Postu Administrativu Liquiça, nune’e bele halo servisu hodi atende komunidade. “Edifísiu ida ne’e dezeña hanesan de’it ho Postu sira seluk. Ohin kompañia Metalica entrega ona mai Postu Administrativu Liquiça, ita kontente ona tanba iha espasu ne’ebé mak natoon hodi dignifika instituisaun Estadu nian,” Administradór  Domingos da Conceição dos Santos hateten. Nia dehan, ho espasu ne’ebé iha bele haluan tan servisu administrasaun públika nian no redús burokratizasaun no mellora servisu ho kualidade liu tan. Domingos da Conceição dos Santos, informa bainhira situasaun COVID-19 remata nia parte sei relata relatóriu servisu ba konstrusaun ne’e hotu ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) atu hanoin oinsá kona-ba forma foun ruma atu halo inaugurasaun. Ekipa liña frente Liquiça sei simu uluk vasina AstraZeneca https://tatoli.tl/2021/04/08/ekipa-lina-frente-liquica-sei-simu-uluk-vasina-astrazeneca/ tatoli.tl Notísia 2021-04-28 LIQUIÇA, 08 abríl 2021 – Sentru Saúde Liquiça, simu ona vasina COVID-19 ho tipu AstraZeneca. Tanba ne’e, iha tempu badak sei vasina uluk ba ekipa liña frente iha Munisípiu Liquiça. Notísia Relevante :  PM Taur sente forte bainhira simu tiha vasina AstraZeneca Diretora Sentru Saúde Munisípiu Liquiça, Apolonia dos Santos hateten,  vasinasaun AstraZeneca ho 62 vial no nia doses 620 ba uluk liña frente sira hanesan hirak ne’ebé servisu iha saúde, Polísia Nasionál Timor – Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor – Leste (F-FDTL) liña ministériu sira seluk munisípiu Liquiça no jornalista destakadu sira. “Etapa primeiru atu hetan vasina ne’e mak liña frente, etapa segundu ba ita-nia maluk sira hetan moras krónika ne’e no ikus liu mak ita nia komunidade sira ho idade 18 ba leten,” Apolonia dos Santos informa ba Agência Tatoli iha Liquiça, kinta ne’e. Hahú sesta aban (09/04), ekipa saúde Liquiça sei halo advokasia hodi involve autoridade munisipál, Komandante PNTL munisípiu, veteranu, lider relijioza sira  no seluk tan atu fó informasaun kona-ba benefísiu hosi vasina AstraZeneca  ne’e. “AstraZeneca ne’e sei la fó efeitu ka implikasaun negativu ba komunidade no ema hotu. Nune’e husu ba komunidade sira labele fiar lia bosok no informasaun falsu sira hodi lakohi simu vasinasaun,” nia hateten. Ema na’in 19 pozitivu COVID-19 iha Ermera https://tatoli.tl/2021/04/08/ema-nain-19-iha-ermera-pozitivu-covid-19/ tatoli.tl Notísia 2021-04-28 DILI, 08 abríl 2021 - Rezultadu teste swab ba abitante sira ne’ebé foin lalais halo viajen ilegál hosi Dili ba Ermera hatudu katak ema na’in 19 mak pozitivu ba COVID-19. “Ita ohin fó sai ona ba públiku katak abitante sira ne’ebé foin lalais halo viajen ilegál hosi Dili mai Ermera iha loron 31 marsu mai to’o (06/04), hamutuk 904, entaun ita foti swab, ohin rezultadu provizóriu ema na’in 19 mak pozitivu ba COVID-19 inklui feto na’in sia mane sanulu. No na’in 885 sei nafatin autokuarentena hodi hein rezultadu,” Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ermera, António de Deus Fátima relata ba Agência TATOLI via telefónika kinta ne’e. Abitante sira ne’ebé pozitivu COVID-19, ezekutivu ne’e dehan, ekipa taks force COVID-19 Munisípiu Ermera nian foti ona dezisaun katak halo izolamentu iha munisípiu de’it. “Ami foti ona dezisaun katak ami halo izolamentu iha munisípiu Ermera de’it, tanba liga ho serka sanitária no ami mós iha fatin izolamentu”. Nia hatutan, fatin ne’ebé agora ekipa task force COVID-19 munisípiu Ermera deside atu halo ba fatin izolamentu destinadu ba pasiente COVID-19 maka Eis-Tribunál Munisípiu Ermera nian, ne’ebé daudaun ne’e uza ba Julgamentu movél ne’ebé organiza hosi Tribunál Distritál Dili. “Ami esforsu hela katak durante oras 24 nia-laran pasiente sira tenke tama ona izolamentu maske fasilidade ha’u hanoin inkondisaun, maibé ami tenke koko atu halo izolamentu. No kondisaun ne’e depois mak ita kria, maibé importante mak pasiente sira tenke tama tiha izolamentu atu nune’e labele iha tan tranzmisaun lokál ba ema seluk tan,” nia konsidera. Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ermera ne’e dehan, abitante sira ne’ebé daudaun ne’e pozitivu ba COVID-19, ba oin sira sei halo teste swab mós ba sira-nia família tanba durante pasiente sira ne’e halo autokuarentena de’it. “Ita tenke halo imediatamente tanba ita haree masa inkubasaun ba loron 14 ne’e ita tenke halo lalais atu nune’e ita koko atu hakotu korrente transmisaun hosi moras COVID-19 ne’e ba iha família no ba ema sira ne’ebé mak kontaktu ba,” nia insiste. Rezultadu teste swab ba abitante sira ne’ebé foin lalais halo viajen ilegál hosi Dili ba Ermera realiza iha 31 marsu 2021. Dezastre naturál Laclo, na’in-haat seidauk hetan https://tatoli.tl/2021/04/12/dezastre-natural-laclo-nain-haat-seidauk-hetan/ tatoli.tl Notísia 2021-04-12 DILI, 12 abríl 2021 – Tama ba loron sia (9) ona, hosi loron 04 to’o loron 12 abríl ne’e,  família sira hamutuk ho autoridade lokál Postu Administrativu Laclo buka tuir abitante na’in-10 ne’ebé lakon iha dezastre naturál. Hosi esforsu ne’e, família ho autoridade sira hetan ona na’in-neen (6), kompostu hosi na’in-haat moris no na’in-rua mate, maibé na’in-haat seluk to’o agora seidauk hetan sira-nia paradeiru ka sira-nia isin-mate. Notísia Relevante :  Família hasaan inan ida moras la’o kilómetru 44 Administradór Postu Administrativu Laclo, Samuel Rodriques Pereira informa, udan no anin boot ne’ebé akontese iha  loron  03 to’o loron 04 abríl 2021, halo mota konsege lori ema na’in-10 nu’udar abitante hosi Suku Uma-Kaduak na’i- sia (9) ho Suku Uma-Naruk  na’in-ida (1). Dadus hosi Administradór Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto nian katak vítima sira ne’ebé mota lori balun hela iha uma to’os laran ne’ebé besik mota ninin, maka hanesan,  Joana Bui Pelu, Francisco Noronha, Odete de Araújo, Madalena Gomes, Ajanu Noronha, Emilia Gomes, Marquito D. S. Pinto, Deniz Noronha, Malicau Soares ho  Angelino da Silva. “To’o agora família sei buka tuir nafatin vítima na’in-haat ne’ebé mota lori seidauk hetan,” Administradór Samuel Rodrigues Pereira, informa Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e. Vítima sira ne’ebé mota lori seidauk hetan maka hanesan  Emilia Gomes, Mariquitu D. S. Pinto, Madalena Gomes  ho Odete de Araújo. Vítima sira ne’ebé mota lori no konsege buka hetan ho kondisaun sei moris maka hanesan, Francisco Noronha, Deniz Noronha, Ajanu Noronha ho Milcon Soares. Enkuantu, vítima mota lori ho kondisaun mate ona  maka Joana Bui Pelu ho  Angelino da Silva/Mamodo. “To’o agora Governu seidauk lori apoiu ruma mai fó ba vítima sira, mezmu sira ne’ebé mate no sira ne’ebé moris,” Samuel Rodrigues Pereira haktuir. Nia hatutan, uma lubuk ida, inklui infraestrutura bázika hanesan, estrada, eletrisidade, ponte no bee-moos hetan estragus hodi fó impaktu ba komunidade nia moris loron-loron nian. Tanba ne’e, Samuel Rodrigues Pereira, husu ba Governu atu bele koloka ekipa pezadu hodi hadi’a hikas estrada, eletrisidade no kanalizasaun  bee-moos ne’ebé aat ona. Veteranu Liquiça husu Governu retira Serka Sanitaria iha Dili https://tatoli.tl/2021/04/14/veteranu-liquica-husu-governu-retira-serka-sanitaria-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2021-04-14 LIQUIÇA, 14 abríl 2021 – Veteranu-sira iha Munisipiu Liquiça ne’ebé hamahan-an iha Frente Unidade Nasionál Munisípiu Liquiça husu Governu atu retira Serka Sanitáriu iha Dili no mantein de’it regra Organizasaun Mundial Saúde (OMS) hanesan uza máskara, distansiamentu sosiál no seluk tan. Tuir veteranu-sira Liquiça nian katak  Serka Sanitaria iha Dili halo negosiante barak sai vítima ona liu-liu labele ba mai Dili hodi hala’o atividade negósiu. “Ami husu ba Governu atu retira ona Serka Sanitaria no kumpre de’it regra OMS hanesan uza máskara, mantein distansiamentu sosiál, fase liman-beibeik no seluk tan,” Calistro da Silva Oliveira “Kadalak”, nu’udar portavós veteranu-sira Liquiça  nian liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Liquiça, kuarta ne’e Iha parte seluk veteranu hirak-ne’e husu ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres ne’ebé deklara pozisaun hodi kontra lider karizmátiku Kay Rala Xanana Gusmão, hatudu  laiha étika. “Ami halo asaun ida ohin hodi solidariza lider nasionál maun boot Kay Rala Xanana Gusmão. Ami lamenta ho deklarasaun Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres nian hasoru maun-boot Xanana dezvaloriza rezisténsia tomak tanba maun-boot halo asaun ne’e depende povu no lia-loos no  deklarasaun deputadu Aniceto Guterres nian ne’e la tuir konstituisaun RDTL artigu 11 no la demonstra étika órgaun soberania nasionál nian,” Calistro da Silva Oliveira “Kadalak” hateten. Alende ne’e sira mós rejeita deklarasaun deputadu José Agostino Siqueira “Somoxo” iha mídia balun ne’ebé autoriza militár tiru joven sira ne’ebé apoiu Xanana. “Ami rejeita deklarasaun deputadu Somotxo nian ne’ebé dehan asegura de’it maun boot Xanana, mas  joven sira bele tiru de’it. Timor – Leste nasaun demokrátiku la’ós nasaun ditadura. Deklarasaun ne’e la respeita ona povu,”  veteranu ne’e hateten. EBC Liquiça laiha fundu atu prodús matéria ezame primeiru períodu https://tatoli.tl/2021/04/15/ebc-liquica-laiha-fundu-atu-produs-materia-ezame-primeiru-periodu/ tatoli.tl Notísia 2021-04-15 DILI, 15 abríl 2021 – Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Síkulu 1,2,3 Liquiça, laiha fundu atu prodús matéria ezame primeira periodu, tanba ne’e, mestre-sira hakerek deit matéria ezame (pergunta) nian iha kuadru no estudante-sira responde iha folio ne’ebé prepara ona (folio ba resposta). “Ita laiha osan atu sosa sura-tahan sira hodi halo imprime matéria ezame ba estudante hamutuk 1.777, tan ne’e, ita hakerek de’it iha kuadru depois mak sira responde iha folio resposta nian,” diretór Eskola Ensinu Báziku Sentrál Síkulu 1,2,3 Liquiça, João Rodriguez Pereira, informa ba Agência Tatoli, liuhosi telefone, kinta ne’e. Nia esplika katak kustu ne’ebé eskola presiza atu halo preparasaun ba prodús matéria  ezame primeiru períodu ne’e purvolta $1.000,00 para bele sosa sura-tahan, titan imprime no bele halo re-produsaun ka foto-kopia fali. Maibé, taba osan laiha, eskola deside  matéria ezame nian hakerek de’it iha kuadru. Ezame primeiru periodu iha eskola refere tuir planu atu halo iha segunda (19/04), hodi fahe grupu ualu, nune’e bele korresponde ba protokolu saúde nian kona-ba distánsia fíziku no distánsia sosiál. Profesór-sira hotu iha EBC Síkulu 1,2,3 Liquiça hamutuk  na’in-43, inklui ona profesór-sira kontratadu na’in-haat (4). Komunidade aldeia tolu preokupa ho kondisaun Mota Morae https://tatoli.tl/2021/04/15/komunidade-aldeia-tolu-preokupa-ho-kondisaun-mota-morae/ tatoli.tl Notísia 2021-04-15 LIQUIÇA, 15 abríl 2021 –Komunidade aldeia-tolu iha Suku Vaviquinia, Postu Administrativu Maubara, Munisípiu Liquiça, preokupa ho situasaun no kondisaun Mota Morae tanba bainhira udan-boot bele lori bee tama to’o sira-nia horik-fatin. Aldeia tolu ne’e maka hanesan Aldeia Morae, Klesuhati ho Datlala, ne’ebé jeografikamente besik loos ho Mota  Morae. Xefe Suku Vaviquinia, Alcino Nunes, informa iha tempu liubá mota-ne’e sobu ona komunidade nia uma. Nune’e iha tempu agora bele fó risku ho tan atividade kampaña  China Harbour Lda nian, ne’ebé kee hela fatuk iha mota ninin. “Komunidade iha aldeia tolu-ne’e, uluk iha tempu bailoron mota-ne’e sobu ona, maibé agora kompañia Harbour mai sobu fali fatuk iha mota-laran no mota-ninin sira fó risku tebes no udan-boot mota mai agora dudu tama ba komunidade sira-nia uma,” Xefe Suku Alcino Nunes, hateten ba Agência Tatoli iha Maubara, kinta ne’e. Nia dehan, bainhira loron dahuluk kompañia tama halo servisu nia parte hamutuk ho Xefe Aldeia halo ona intervensaun tanba laiha koñesimentu ba Konsellu Suku no lia-nain sira iha parte ne’ebá. Maibé, ikus mai kompañia aprezenta lisensa ambientál nian no autorizasaun hosi Administradór Munisípiu Liquiça. “Lisensa ne’e ami haree ona katak fatuk-sira foti ne’e iha Guguleur la’ós Vaviquinia no  husu ba parte kompetente atu haree lalais ba kestaun ne’e,”  Alcino Nunes hateten. Iha sorin seluk, Administradór Munisípiu Liquiça, Domingos da Conceição dos Santos, klarifika katak  kompañia iha direitu atu foti fatuk sira-ne’e tanba hetan lisensa hosi Ministériu Rekursu Naturaís. “Ha’u autoriza kompañia foti fatuk iha ne’ebá tanba sira mai ho dokumentu kompletu. Ha’u labele halo impedimentu tanba sira mai husu autorizasaun ho karta dokumentu komprovativu,” Administradór Domingos da Conceição dos Santos haktuir. Nia argumenta tan, esplorasaun ne’ebé kompañia halo hodi konstroi Portu Tibar nune’e parte pozitivu ida ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian. Agência Tatoli tenta atu konfirma asuntu ne’e ho kompañia China Harbour, maibé responsavel ka jestór kompetente sira iha hela Dili. Kompañia 20-resin ajuda hasai sedimentasaun-limpeza iha munisípiu afetadu inundasaun https://tatoli.tl/2021/04/16/kompania-20-resin-ajuda-hasai-sedimentasaun-limpeza-iha-munisipiu-afetadu-inundasaun/ tatoli.tl Notísia 2021-04-16 DILI, 16 abríl 2021 —Inundasaun ne’ebé akontese iha domingu (04/04) afeta kuaze iha munisípiu hotu iha territóriu, tanba ne’e daudaun Governu liuhosi Institutu Jestaun no Ekipamentu (IGE, sigla portugés) hamutuk ho kompañia iha área infraestrutura halo normalizasaun. “Ekipa IGE no setór privadu balun esforsu halo normalizasaun hasai sedimentasaun no limpeza iha kapitál Dili inklui munísipiu sira. Daudaun ne’e, kompañia 20-resin ajuda halo atividade iha fatin 29 ne’ebé IGE atende hela,” Ministru Obra Públika, Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, informa liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e. Ministru Salvador hamutuk ho Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, partisipa iha audiénsia públika ho Komisaun C (Finansa Públika) iha Parlamentu Nasionál hodi hato’o informasaun jerál relasiona ho infraestrutura. Nune’e, relata katak área ne’ebé konsege normaliza maka mota Maloa, estrada Bekusi, Armazen Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES), Palásiu Prezidensiál, hasai ai iha ponte Becora mota ulun, hasai fatuk iha estrada Tibar, hasai fatuk no ai iha mota ponte Bekusi, normaliza mota Bidau Masaur, hasai sedimentasaun iha mota Metiaut Hotel SK nian, hasai rai monu taka estrada iha Área Branka, hasai tahu iha estrada Manleuanna, normaliza mota Maloa aldeia Mate-Restu, hasai fatuk no rai taka estrada iha Metiaut, aterru estrada iha Golgota aldeia 4 de Setembru. Nune’e mós, normaliza mota Manleuana no mós hasai tahu no rai-henek ne’ebé taka estrada, Bidau Santana, normaliza mota iha Bedois, normaliza mota iha Hera hodi salva torre eletrisidade, hasai tahu iha estrada Farol, hasai sedimentasaun iha suku Maskarinhas, hasai rai iha estrada Taibesi, aterru estrada Marabia, inklui aterru estrada iha uma defisiénsia nian. “Aleinde ne’e, iha parte munisípiu, halo ona atendimentu kuaze ba estrada kotu iha Laklubar, Remexio no mós Lekidoe ne’ebé ami halo hela esforsu atu fahe ami-nia rekursu atu halo atendimentu ho kooperasaun setór privadu sira-nian,” Ministru akresenta. Governante ne’e agradese ba apoiu kompañia atua área afetatadu inundasaun. “Hakarak agradese setór no grupu voluntáriu sira ne’ebé mak iha loron dahuluk kedas hamutuk ho Governu halo intervensaun no asaun koletiva normaliza ita-nia situasaun kalamidade. Klaru katak ita-nia prioridade mak kontinua halo limpeza, hasai sedimentasaun, no halo normalizasaun para ita-nia atividade sira kontinua la’o hanesan baibain,” nia hatutan. Estimasaun kustu rekuperasaun infraestrutura millaun $225 Grupu tékniku Diresaun Jerál Obra Públiku hosi Ministériu Obra Públiku (MOP) no Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) verifika ona estragu infraestrutura dizastre naturál iha domingu (04/04)  no halo ona estimasaun ba kustu. “Iha dadus prelimináriu ne’ebé identifika hosi ekipa no sei presiza halo identifikasaun, kustu rekuperasaun hamutuk millaun $225,” Ministru Salvador informa. Ekipa estabelesidu atu halo identifikasaun, kuantifikasaun no kualifikasaun ba estragu sira no halo mós planu mitigasaun atubele rehabilita fali infraestrutura ne’ebé a’at. Ekipa estabelesidu bazeia ba despaixu hosi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, kompostu hosi ekipa umanitária lidera hosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, servisu hamutuk ho Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim Gusmão, enkuatu ekipa infraestrutura lidera hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu no Ministériu Obra Públika. Liquiça-oan sira konsulta malu kona-ba poténsia lideransa munisipál https://tatoli.tl/2021/04/16/liquica-oan-sira-konsulta-malu-kona-ba-potensia-lideransa-munisipal/ tatoli.tl Notísia 2021-04-16 LIQUIÇA, 16 abríl 2021 – Liquiça-oan-sira, sesta ne’e, iha Liquiça, halibur malu liuhosi reuniaun konsellu konsultivu nivel Munisípiu Liquiça hodi  ko’alia no identifika poténsia lideransa munisipál nian. Administradór Munisípiu Liquiça, Domingos da Conceição dos Santos hateten, enkontru konsellu konsultivu ne’e nu’udar faze segundu para atu selesiona lideransa munisipál nian. Konsellu konsultivu ne’e envolve entidade hotu, hanesan entidade relijiozu, sosiedade sivíl, juventude, veteranu, autoridade lokál sira, kuadru polítiku-sira  atu diskute kualidade  lideransa ba nivél munisípiu. “Ami prepara tan akta atu submete ba Ministériu Administrasaun Estatál hodi lori ba Konsellu Ministru mak sei deside liuhosi akta sira-ne’e mak Konsellu Ministru hodi estudu atu hola desizaun. Ita iha ne’e sei la hola desizaun se mak atu ba maibé so prepara paresér de’it,” , Domingos da Conceição dos Santos hateten. Poténsia lideransa ba Munisípiu Liquiça na’in-haat maka kandidatu ba kargu Administradór Munisípiu Liquiça, maibé depende ba ida-idak nia abilidade no koñesimentu intelektuál tanba selesaun ba pozisaun ne’e tuir  méritu iha nivel nasionál. Kandidatu na’in-haat  ne’e maka hanesan João de Jesus Alegria, Antonino Pinto, Pedro Barreto no Pedro Paul Gomes. Administradór Domingos  da Conceição dos Santos haree ba kandidatu na’in-haat ne’e mesak kualidade tanba sira hotu  hasai kursu mestradu. Peskadór-sira ho negosiante modo iha Liquiça menus rendimentu https://tatoli.tl/2021/04/16/peskador-sira-ho-negosiante-modo-iha-liquica-menus-rendimentu/ tatoli.tl Notísia 2021-04-16 LIQUIÇA, 16 abríl 2021 – Peskadór-sira ho negosiante modo ho ai-fuan-sira  iha Munisípiu Liquiça komesa halerik ona tanba sira sente ona katak sira-nia rendimentu menus ba beibeik. Negosiante sira hosi Liquiça, Ermera no Dili bainhira transfere produtu lokal ba malu iha postu entrada Tasi-Tolu, Dili, sesta (19/3/2021) Imajen Tatoli/Antonio Gonçalves Peskadór ida hosi Suku Maumeta, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquiça, Almero dos Santos Barreto, aprezenta nia preokupasaun  katak dezde Estadu proklama serka sanitaria no konfinamentu domisiliáriu iha kapitál Dili prejudika sira-nia rendimentu tanba sira la bele lori ona ikan ba fa’an iha Dili no movimentu husi Dili-Liquiça  kuaze laiha entaun ema la sosa ikan ne’ebé sira tara hodi fa’an iha estada ninin. “Agora ikan torani ( ikan terbang) sa’e maka’as,  ami so bele fa’an de’it iha Liquiça, entaun ema labele hola tinan sira ba kotuk ne’e ami ba fa’an iha Dili no sira Dili mai sosa  iha Liquiça, maibe agora susar tebes ona hodi prejudika ami-nia rendimentu,” Almero dos Santos Barreto hateten ba Agência Tatoli iha Liquiça, sesta ne’e. Nia fó sasin katak durante seidauk implementa serka sanitaria no konfinamentu domisiliáriu iha kapitál Dili, peskadór-sira iha Liquiça bele hetan rendimentu mínimu $100 kada loron hosi atividade negósiu ikan, maibé atu hetan de’it $20 mós difisil liu. Nia dehan, dalaruma ikan ne’ebé sira hetan barak liu lori ba uma han ho família no barak liu fahe de’it ba viziñu sira tanba ema la sosa. Situasaun hanesan mós sente hosi negosiante sira fa’an ai-fuan ho modo iha Merkadu Liquiça. Maria Alves, nu’udar  negosiante fa’an modo no ai-fuan, hateten situasaun atuál halo sira negosiante susar tebes atu hetan rendimentu tanba menus liu kompradór. “Kada loron ami nia sasán ladún folin tanba ema ladún halo movimentu ba mai hanesan uluk dalan sei loke ne’e, uluk ne’e loron ida ami bele hetan  $80.00 ba leten, maibé agora $10.00 de’it mós la to’o,” Maria Alves hateten. Nia rekoñese katak kada semana estada loke ba sira atu lori modo ho ai-fuan sira ba fa’an iha pontu entrada Tasi-Tolu, Dili, maibé tenke hein to’o semana no presiza hasai osan atu aluga karreta tula sasán sira ba fa’an iha ne’ebá. “Kada semana dalan iha Tasi-Tolu ne’e loke para ami ba fa’an iha Dili, maibé la di’ak nafatin ami tenke ba para hein malu depois selu ema hit sasán no aluga karreta ba-mai nian,” nia haktuir. Hosi sorin seluk, Diretór Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) Munisípiu Liquiça Salvador Serão dos Santos, rekoñese katak atividade negosiante sira  iha Liquiça  nia rendimentu menus tanba impaktu hosi situasaun Estadu Emerjénsia no Serka Sanitaria ne’ebé lao hela. “Impaktu ne’e mai hosi situasaun agora ne’e Serka Sanitaria, uluk produtu hanesan ikan no modo-tahan folin  di’ak tanba dalan sira ba mai livre no movimentu transporte públiku maka’as iha estrada, maibé agora laiha entaun sira nia sasán la folin no sira labele lori ba Dili, ema ne’ebé hola mós barak mai hosi Dili agora semana ida loke dala-ida no sira tenke aluga tan karreta maka lori ba Dili,” Salvador Serão dos Santos hateten. Tuir nia hateten, situasaun ekonomia ne’e la’ós akontese de’it iha Liquiça, maibé munisípiu seluk mós enfrenta situasaun hanesan tanba Estadu Emerjénsia no Serka Sanitária. Tuir nia solusaun ne’ebé di’ak mak governu nasionál bele hamamar  uitoan regra serka sanitária atu fasilita negosiante sira hala’o movimentu ba mai no  importante liu maka kontrola nafatin atu ema hotu ne’ebé hala’o movimentu merkadoria nian tenke kumpre regra saúde públiku SABEH fó apoiu umanitária ba vítima dezastre naturál iha Suku Uma Naruc https://tatoli.tl/2021/04/16/sabeh-fo-apoiu-umanitaria-ba-vitima-dezastre-natural-iha-suku-uma-naruc/ tatoli.tl Notísia 2021-04-16 DILI, 16 abríl 2021 - Saúde Ba Ema Hotu (SABEH), sesta ne’e, fó apoiu nesesidade umanitária ba vítima dezastre naturál iha Suku Uma Naruc, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto. Diretór Ezekutivu SABEH, Andrezinho Belo hateten, apoiu nesesidade báziku ne’ebé sira fó ba vítima dezastre naturál iha Uma Naruc, Laclo, tanba vítima sira rasik husu apoiu iha SABEH. “Ami fó apoiu nesesidade báziku ba ita-nia komunidade ne’ebé afetadu iha Suku Uma Naruc ho totál uma-kain hamutuk 405, tanba sira husu ami-nia apoiu entaun ami fó apoiu saida mak ami bele no  tuir ami-nia kbiit,” diretór ezekutivu  SABEH, Andrezinho Belo, informa Agência TATOLI liuhosi telefónika. Nia hatutan, apoiu nesesidade báziku ne’ebé sira fó ba vítima dezastre naturál iha Uma Naruk mak hanesan, foos saka 405, ropa ba labarik no ema boot feto no mane hamutuk 405, biti 405, moskiteiru 405, supermi kaixa 405, manta 405 no sasán dapur nian pakote 405. Nia afirma, nesesidade báziku ne’ebé sira fó apoiu ba vítima sira iha Suku Uma-Naruc entrega diretamente ba Xefe Suku Uma Naruc iha Baliza entre Manatuto-Metinaro, Dili. Xefe Suku Uma-Naruk, Estanislau de Carvalho, hato’o agradese ba SABEH tanba iha situasaun difisil ida-ne’e bele atende komunidade Suku Uma Naruc nia preokupasaun kona-ba ai-han. “Lori komunidade Uma Naruc nia naran hato’o agradese tebes ba SABEH ne’ebé apoiu ona nesesidade báziku ba ami iha tempu susar ida-ne’e,” Estanislau de Carvalho tenik. Apoiu nesesidade báziku ne’ebé sira simu ona ne’e sei fahe ba uma-kain 405 ne’ebé afetadu ba dezastre naturál ne’ebé akontese iha loron 04 abríl, foin lalais ne’e. Eletrisidade iha Loes la lakan semana rua ona https://tatoli.tl/2021/04/18/eletrisidade-iha-loes-la-lakan-semana-rua-ona/ tatoli.tl Notísia 2021-04-18 LIQUIÇA, 18 abríl 2021 — Família 100-resin ne’ebé hela iha área Loes Suku Vatuboro, Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça, la asesu eletrisidade durante semana rua ona, desde dezastre naturál iha 04 abríl, tinan ne’e. Abitante, Laurindo Sarmento Mendonça, hateten maski la asesu eletrisidade durante semana rua, maibé ida-ne’e la’ós kulpa parte Eletrisidade Timor Leste (EDTL) nian, maibé tanba dezastre naturál mak estraga hotu ai-rin no fiu lubuk ida. Liquiça selebra ezame trimestre dahuluk iha pandemia COVID-19 https://tatoli.tl/2021/04/19/liquica-selebra-ezame-trimestre-dahuluk-iha-pandemia-covid-19/ tatoli.tl Notísia 2021-04-19 LIQUIÇA, 19 abríl 2021 – Maske pandemia COVID-19 halo ema barak preokupa no obriga Estadu deklara Estadu Emerjénsia no Serka Sanitaria, maibé ba Edukasaun Munisípiu Liquiça kontinua kumpre orientasaun Ministériu Edukasaun hodi selebra ezame trimestre dahuluk, segunda ne’e. “Ohin, Munisipiu Liquiça hahú ezame trimestre dahuluk bazeia ba orientasaun hosi Ministériu Edukasaun. Maske ezame trimestre dahuluk ne’e hala’o iha situasaun pandemia COVID-19, maibé buat hotu la’o ho di’ak,”  diretór Edukasaun Munisípiu Liquiça, Zito António informa ba Agência Tatoli iha Liquiça. Nia dehan, tanba ezame hala’o iha situasaun pandemia COVID-19, maka tenke kumpre nafatin medida prevensaun COVID-19 nian, hanesan distánsia fízika, uza máskara no estudante ho profesór-sira tenke fase-liman ho sabaun beibeik. “Maneira ezame ne’ebé ohin eskola-sira halo ba alunu-sira maka matéria ezame iha pergunta lima (5) no mestre-sira hakerek iha kuadru depois estudante-sira fó resposta iha folio ne’ebé prepara ona,” nia esplika. Informasaun seluk ne’ebé Servisu Edukasaun Munisípiu Liquiça simu hosi  Eskola Santo Inacio de Loiola, Casait, katak sira-nia parte la bele realiza ezame trimestre da-uluk ne’e tanba sira-nia estudante 80% mai hosi Dili. “Serka Sanitáriu iha Dili halo estudante-sira labele tuir ezame normal, maibé eskola bele iha mekanizmu atu fó ezame ba alunu via online ka seluk tan ne’ebé eskola bele halo bazeia ba situasaun,” Zito António informa. Vasina AstraZeneca ba liña frente iha Liquiça la’o ho di'ak https://tatoli.tl/2021/04/19/vasina-astrazeneca-ba-lina-frente-iha-liquica-lao-ho-diak/ tatoli.tl Notísia 2021-04-19 LIQUIÇA, 19 abríl 2021 – Xefe Sentru Saúde Liquiça no mós responsavel másimu ba vasinasaun AstraZeneca Munisípiu Liquiça, Beatris Filomena dos Santos, informa, hosi loron primeiru vasinasaun AstraZaneka ba liña frente hotu iha Liquiça hatudu progresu di’ak. “Progresu ba vasina ne’e di’ak tebes, iha loron primeiru hahú médiku iha ema na’in 50  no to’o ohin loron vasina ona ema hamutuk na’in-176 simu vasina AstraZeneca ho di’ak tebes,” Beatris Filomena dos Santos, hateten hodi responde Agência Tatoli iha Sentru Saúde Liquiça, segunda ne’e. Nia informa, iha sesta mai ne’e, termina ona vasina ba liña frente hodi haree fali ba komunidade sira hosi idade 18 to’o 50. “Hirak ne’ebé tinan  60 ba leten ho moras króniku sei la hetan vasina AstraZeneca,”  nia esplika. Hanesan médiku nia nafatin husu ba komunidade atu partisipa vasina ne’ebé iha hodi prevene an hosi COVID-19 no nia garante vasina ne’e sei  la fó impaktu negativu ba ema nia vida. nia mós apela ba komunidade iha Liquiça labele iha intensaun iha kakutak katak atu simu vasina nune’e bele lao livre maibé vasina ne’e atu prevene an hosi COVID-19. Iha sorin seluk Jestór Radio Komunidade Tokodede, Eduardo Exposto hanesan mós liña frente ne’ebé simu ona vasina AstraZeneca fó sasin katak, vasina ne’e di’ak tebes. “Ha’u ho membru na’in-neen mak simu ona vasina ne’e hosi Saúde Munisípiu Liquiça, Ami sente di’ak tebes tanba ami hala’o knar hanesan jornalista iha liña oin la dun hetan ona ameasa hosi COVID-19,” nia haktuir. Nia informa, reasaun ne’ebé sira sente bainhira simu vasina AstraZeneca  iha nia membru balu mak hetan sintoma hanesan isin manas, laran sa’e no oin halai. Ezame períodu dahuluk iha eskola Sekundária Sentrál Liquiça la’o di'ak https://tatoli.tl/2021/04/20/ezame-periodu-dahuluk-iha-eskola-sekundaria-sentral-liquica-lao-diak/ tatoli.tl Notísia 2021-04-20 LIQUIÇA, 20 abríl 2021 – Diretór Eskola Sekundária Sentrál Liquiça, António Oliveira Nunes, informa  maske Timor-Leste enfrenta hela situasaun pandemia COVID-19, maibé prosesu ezame períodu dahuluk, hahú segunda to’o tersa (19-20/04), la’o ho di’ak tebes. Diretór Eskola Sekundária Sentrál Liquiça, António Oliveira Nunes. Imajen Tatoli/Hortencio Sanchez “Alunu-sira ohin ezame ba loron daruak ona, ezame iha pandemia COVID-19 nia laran ne’e entaun pontu ezame nian mak la normal ona hanesan tinan sira ba kotuk ne’e. Ami ba ko’alia ona ho Edukasaun Munisípiu atu redús uitoan pontu ezame nian tuir matéria ne’ebé alunu-sira simu maibé la dun kompletu,” António  Oliveira Nunes haktuir ba Agência Tatoli iha Liquiça, tersa ne’e. Difikuldade hodi hatún pontu ezame ba alunu-sira ho razaun rua;  ida kona-ba pandemia Covid-19 halo alunu-sira simu matéria la kompletu no seluk fali maka orsamentu laiha atu prodús pontu ezame ba alunu-sira. Haree ba situasaun pandemia COVID-19, maka eskola mós tenke kumpre ba padraun-sira saúde públiku nian,  hanesan ezame ba alunu-sira tenke kumpre distansiamentu sosiál,  nune’e kada aula alunu barak liu 25, uza máskara, fase-liman beibeik no seluk tan. Total alunu ne’ebé daudauk ne’e tuir hela ezame iha eskola refere hamutuk na’in-1.820. Iha fatin hanesan alunu Marsal Correia hateten,  nia triste tanba ezame ne’ebé sira tuir la normal tanba pandemia COVID-19. “Ezame kada tinan ne’e ita sente ba di’ak uitoan,  maibé ho situasaun COVDO-19 ne’e halo ami simu matéria la kompletu no matéria ezame  uitoan loos,” Marsal Correia hateten. Maski nune’e nia nafatin iha esperansa atu tuir ezame ho di’ak no fiar katak sei hetan valor di’ak iha ezame ne’e. MSSI Liquiça distribui ai-han ba labarik-sira iha Tibar ho Ulmera https://tatoli.tl/2021/04/23/mssi-liquica-distribui-ai-han-ba-labarik-sira-iha-tibar-ho-ulmera/ tatoli.tl Notísia 2021-04-23 LIQUIÇA, 23 abríl 2021 – Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) Munisípiu Liquiça, distribui ai-han báziku ba labarik-sira ho idade 0-5 iha Suku Tibar ho Ulmera ne’ebé foin lalais ne’e hetan inundasaun. “Ami mai iha Tibar hodi distribui pakote suplementár ai-han ba labarik ho idade 0-5 ne’ebé afetadu hosi inundasaun. Distribuisaun ne’e ami fó bazeia ba dadus ne’ebé antes ne’e ami mai foti iha 9-10 abríl liubá hafoin hetan inundasaun,” Tékniku MSSI Postu Administrativu Bazartete,  Ivonia Julmira Maria dos Santos, informa ba Agência Tatoli, sesta ne’e. Nia dehan, sasán-sira ne’ebé ohin distribui ba labarik hamutuk 115 hosi família uma-kain 69. Sasán ne’ebé distribui iha pakote nia laran mak hanesan, susubeen, sumu, biskoit no hahán seluk tan ba labarik sira. “Total pakote ne’ebé mak ami distribui hamutuk 115, maibé seidauk inklui Aldeia Beduku tanba nia iha hela Dili entaun ami sei haree oinsá para bele to’o ba sira-nia fatin hodi halo distribuisaun,” Ivonia hateten. Distribuisaun ne’e hanesan faze primeiru ba labarik sira. Enkuantu nesesidade ba ema boot-sira sei iha hela prosesu nia laran tanba dadus submete ona ba nasionál seidauk iha resposta to’o ohin loron. Iha fatin hanesan, Armanda Carvalho hanesan labarik nia inan hosi Aldeia Turleu hateten, sira-nia parte kontente tanba Governu bele tau matan ona ba sira-nia oan. “Maski uitoan, ami agradese tanba Governu bele lori to’o ona mai ami nia fatin. Ha’u iha uma laran labarik na’in tolu ohin simu hotu ami nia uma foin lalais bee tama estraga hotu to’o agora ami sei hela de’it viziñu sira-nia uma,” Armanda hateten. Nia informa, antes ne’e sira mós hetan tulun hosi Padre no Madre sira hosi Koléjiu Santo Inácio de Loiola no Instituto São João de Brito (ISJB) Casait. “Antes ne’e amu sira hosi Casait mak kada loron lori hahán mai ami han. Agora kondisaun ami nian di’ak uitoan ona, entaun sira la mai ona tanba ami hetan ona ajuda balu hosi lider karizmátiku Xanana Gusmão loron hira ba kotuk ami sente kontente loos,” Armanda tenik. COVID-19, Liquiça rejistu kazu pozitivu 18 https://tatoli.tl/2021/04/26/covid-19-liquica-rejistu-kazu-pozitivu-18/ tatoli.tl Notísia 2021-04-26 LIQUIÇA, 26 abríl 2021 – Diretora Sentru Saúde Munisípiu Liquiça, Apolonia dos Santos, informa Liquiça rejistu ona ema hamutuk 18 mak pozitivu ba Covid-19. “Kazu pozitivu iha Liquiça ne’e hamutuk ema 18 ona, komunidade na’in haat hosi parte Loes nian ba konsulta fali iha Atabae, Munisípiu Bobonaro mak deteta iha ne’ebá no agora lori ona ba izolamentu Dili, maibé na’in 14 seluk antes ne’e deteta ona sira na’in lima rekupera ona no hela na’in 13 mak sei baixa hela,” Apolonia dos Santos  haktuir ba Agência Tatoli iha Liquiça, segunda ne’e. Nia relata, atu hakotu tranzmisaun Covid-19 iha Liquiça susar uitoan tanba komunidade barak lakohi koopera ho médiku no Polísia Nasionál Timor -Leste (PNTL). Hatán ba kestaun ne’e Administradór Munisípiu Liquiça hanesan mós Prezidente Task force ba Prevensaun Covid-19 iha Liquiça reforsa, nia parte koopera tebes ho saúde hodi halo servisu hodi prevene Covid-19 labele mosu maka’as iha Liquiça. “Durante ne’e ami servisu hamutuk hela, maibé saúde nunka kontaktu ho ha’u atu ami lao hamutuk hanoin katak sira bele hela halo servisu. Durante sira sei bele halo hela servisu tanba vise koordenadór ba ekipa task force mak Diretora Sentru Saúde, ha’u sempre orienta katak bainhira situasaun difisil ruma tenke pasa informasaun mai ha’u hodi buka solusaun hamutuk,” dehan Domingos da Conceição dos Santos hateten. Nia rekoñese Liquiça nia númeru pozitivu kontinua sa’e no relatori sempre haruka ba Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC), maibé laiha desizaun ruma atu halo serka sanitaria iha Liquiça maski iha munisipiu seluk númeru aumenta halo ona serka sanitaria. Liña frente 582 simu ona vasina AstraZeneca Diretora Sentru Saúde Munisípiu Liquiça, Apolonia dos Santos, hateten, liña frente iha Munisípiu Liquiça ne’ebé simu ona vasina AstraZeneca hamutuk ema na’in-582. “Hela F-FDTL no Polísia balu mak seidauk vasina, maibé ami kontinua atividade vasina nafatin atu atinje alvu loloos tenke ema 620 iha etapa dahuluk,” Apolonia hateten. Nia enkoraja nafatin komunidade hotu labele pániku no rona rumoris barabarak iha media sosiál hodi ta’uk vasina ne’e. Komunidade Tibar hahú hadi’a moris https://tatoli.tl/2021/04/27/komunidade-tibar-hahu-hadia-moris/ tatoli.tl Notísia 2021-04-17 LIQUIÇA, 27 abríl 2021 – Hafoin dezastre naturál  04 abríl liubá ne’e, to’o ohin vítima dezastre naturál iha Suku Tibar hahú hadi’a fali sira-nia moris. Xefe Aldeia Mausoi, Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquiça, Faustino Fernandes hateten, daudaun ne’e abitante-sira ne’ebé foin lalais uma hetan estraga hosi inundasaun hahú di’ak uitoan ona tanba hetan tulun emerjénsia hosi Governu, NGO nasionál balun no Lider Karizmátiku Kay Rala Xanana Gusmão. “Komunidade sira-nia hela fatin foin lalais bee estraga ne’e balun di’ak fali ona. Sira balu uma tahu tama barak ne’e Amu no Madre sira hosi Kasait mai ajuda lori karreta tanke fase no sira mós hetan apoiu hosi Governu, NGO balun no maun Xanana,” Faustino Fernandes haktuir ba Agência Tatoli iha Tibar, tersa ne’e. Nia dehan, komunidade nia uma ne’ebé hetan estraga hamutuk 403 kompostu hosi aldeia haat; Fatunia, Mausoi, Beduku no Turleu. Iha fatin hanesan abitante Cornelio Sousa hateten, agora daudaun fila ona ba uma tanba kada loron sira hamoos no apoiu hosi Padre no Madre sira hosi Colegio Santo Inacio de Loiola no Instituto São João de Brito Kasait. Nia agradese ba Padre no Madre sira hosi Kasait ne’ebé laran luak hodi ajuda ona sira. Nia mós husu obrigadu ba Governu no NGO ho lider karizmátiku Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé semana hira ba kotuk tulun ona sira. MSSI Liquiça oferese materiál eskola ba estudante Tibar https://tatoli.tl/2021/04/29/mssi-liquica-oferese-material-eskola-ba-estudante-tibar/ tatoli.tl Notísia 2021-04-29 LIQUIÇA, 29 abríl 2021 – Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) Munisipiu Liquiça, oferese materiál eskola nian ba estudante ne’ebé afetadu hosi inundasaun iha 04 abríl liubá, iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquiça. Notísia Relevante :  MSSI Liquiça distribui ai-han ba labarik-sira iha Tibar ho Ulmera Sasán hirak ne’ebé fahe mak hanesan kadernu, lapizeira, lapis kór no kadernu dezeñu. Tékniku MSSI Postu Administrativu Bazartete,  Ivonia Julmira Maria dos Santos hateten, sasán ne’ebé fahe ba labarik-sira tanba MSSI Liquiça servisu hamutuk ho Komisaun Nasionál Direitu ba Labarik. “Ami mai fó tan sasán eskola nian ba labarik-sira. Ita hatene foin lalais inundasaun estraga komunidade nia uma barak, inklui labarik sira-nia sasán hanesan livru, kadernu no seluk tan, estragu hotu. Ida ne’e mak ami servisu hamutuk ho Komisaun Direitu Labarik haruka sasán hirak ne’e mai MSSI Munisípiu ohin hodi distribui ba labarik sira-ne’e,” dehan Ivonia hateten ba Agência Tatoli iha Tibar, kinta ne’e. Total labarik ne’ebé simu sasán hirak ne’e hamutuk 115 no total uma-kain 69 no apoiu hosi MSSI ba labarik afetadu sira dala rua ona. Iha faze primeiru oferese ai-han ba labarik idade 0-5 no ohin oferese materiál eskola ba labarik eskola-sira. Xefe Suku Tibar, Bento Correia da Conceição, agradese ba MSSI ne’ebé apoiu ona nesesidade báziku ba estudante afetadu sira. “Ami agradese tebes ba MSSI ne’ebé laran luak ajuda ona ami Tibar, liuliu ohin estudante-sira nia kadernu no seluk tan,” Bento hateten. Iha fatin hanesan, inan hosi oan ne’ebé simu materiál hirak ne’e, Marciana Pereira agradese ba MSSI ne’ebé apoiu ona sira-nia oan ba dala rua durante sira enfrenta situasaun difisil kalamidade ne’e. “Agradese tebes maski sasán la barak no uitoan bele tulun ona ami nia oan. Ha’u iha oan ida agora klase segundu anu,” Marciana hateten. Uma 24 iha Tibar rai taka total https://tatoli.tl/2021/04/29/uma-24-iha-tibar-rai-taka-total/ tatoli.tl Notísia 2021-04-29 LIQUIÇA, 29 abríl 2021 – Autoridade lokál Suku Tibar, Postu Administrasaun Bazartete, Munisipiu Liquiça, identifika ona uma hamutuk 24 mak rai taka total iha inundasaun,  04 abríl liubá ne’e. Xefe Suku Tibar, Bento Correia da Conceição hateten, dadus kona-ba vítima inundasaun sira-nian foti hotu ona no submete ona ba nasionál. “Komunidade ne’ebé mak uma lakon ne’e dadus ami foti ona horiseik mak loron ikus ami halo identifikasaun. Uma 24 ida-ne’e estraga total ka rai taka tomak tiha,” Xefe Suku Bento Correia da Conceição hateten ba Agência Tatoli iha Tibar, kinta ne’e. Nia dehan, daudauk ne’e família uma-kain 24 ne’e provizóriu hela de’it ho família sira tanba uma laiha kondisaun atu hela. Ba uma-kain 24 ne’ebé dezastre ho kategoria grave total seidauk hetan apoiu material ruma atu konstroi hikas sira-nia uma tanba dadus Autoridade lokál foin submete ba nasionál. Suku Tibar kompostu hosi Aldeia haat mak hanesan, Turleu, Mausoi, Lihbaulelo no Fatunia no maioria komunidade iha aldeia haat ne’e sasán hetan estraga hotu hosi inundasaun. Administradór Liquiça seidauk akompaña konteúdu loloos SS https://tatoli.tl/2021/04/30/administrador-liquica-seidauk-akompana-konteudu-loloos-ss/ tatoli.tl Notísia 2021-04-30 LIQUIÇA, 30 abríl 2021 – Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova impozisaun serka sanitária iha munisípiu tolu hanesan Lautem, Liquiça no Manufahi, hahú tuku 00:00 iha loron 30 abríl to’o tuku 23:59 loron 16 maiu 2021. Maske Governu impoin ona impozisaun serka sanitária, maibé Administradór Munisípiu Liquiça hanesan mós Prezidente Task Force prevensaun Covid-19 Liquiça nian, Domingos da Conceição dos Santos, informa  to’o agora sira-nia parte seidauk simu karta ofisiál  hosi Konsellu Ministru. “Karta ofisial ruma hosi nasionál ha’u seidauk simu, maibé hosi media ofisial sira ita asiste ona. Ha’u mós  seidauk haree didi’ak konteúdu hosi impozisaun  Serka Sanitaria ne’e halo nusa,” Administradór Munisípiu Liquiça,  Domingos da Conceição dos Santos, hateten ba Agência Tatoli iha Liquiça, sesta ne’e. Nia dehan, bainhira Serka Sanitária ne’e bandu total atividade hotu iha Munisípiu sei fó impaktu boot ba komunidade kbiit laek sira nia rendimentu ekonomia. “Ita haree Serka Sanitária ne’e mak bandu total, maka sei prejudika ita-nia  ekonomia  no sei sai problema boot tanba ita haree foin lalais Serka Sanitaria iha Dili laran de’it Liquiça laiha mós afeta ona tuir informasaun ne’ebé ita hetan hosi opiniaun públiku sira halo sira deskontente total, se taka ba Liquiça labele ba Dili no Maliana oinsá merkadu tradisionál-sira sai problema,” nia hateten. Nia espera katak Serka Sanitária ne’e fó fleksibilidade ba komunidade atu bele buka nia moris atu sustenta nia uma laran. Impozisaun serka sanitária ne’e bandu sirkulasaun ema nian entre munisípiu ne’e ho sirkunskrisaun administrativa seluk, exetu iha kazu sira ho fundamentu forte tanba razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun husi sistema abastesimentu públiku, ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Liuhosi reuniaun Konsellu Ministru ne’e aprova mós projetu Rezolusaun Governu ba renovasaun impozisaun serka sanitária iha munisípiu neen hanesan, Ainaro, Baucau, Dili, Ermera, Covalima no Viqueque, ba loron 14 tan, to’o tuku 23:59 loron 16 maiu 2021. Ho impozisaun serka sanitária ne’e, movimentu tama-sai hosi munisípiu hirak ne’e sei restrinje no bele halo movimentu kuandu iha autorizasaun hosi Sala Situasaun-Sentru Integradu Jestaun Krize (SS-CIGC, sigla portugés). Peste estraga batar ektare 10 resin iha Maubara Lisa https://tatoli.tl/2021/05/04/peste-estraga-batar-ektare-10-resin-iha-maubara-lisa/ tatoli.tl Notísia 2021-05-04 LIQUÇA, 04 maiu 2021 – Xefe Suku Maubara Lisa, Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça, Rui Manuel informa tinan ne’e peste estraga komunidade nia batar ektare 10-resin. Notísia Relevante :  Maubara Lisa kontinua kumpre protokolu saúde públiku “Iha ne’e difikuldade ba ai-han ba komunidade  iha tanba sira-nia batar foin lalais ne’e ular han hotu nia tahan kuaze ektare 10-resin,” Xefe Suku Rui Manuel  informa ba Agência Tatoli iha Maubara, tersa ne’e. Nia konta, bainhira ular  ka peste ataka komunidade nia batar iha fulan hira ba kotuk nia parte hato’o kedas pedidu ba Diretór Agrikultura Munisipiu Liquiça hodi haruka ekipa tun direita hodi rega ai-moruk, maibé tarde uitoan hodi rezulta batar hirak ne’e balun la konsege salva. Maubara halo ona levantamentu dadus ba vasina AstraZeneca https://tatoli.tl/2021/05/05/maubara-halo-ona-levantamentu-dadus-ba-vasina-astrazeneca/ tatoli.tl Notísia 2021-05-05 LIQUIÇA, 05 maiu 2021 – Xefe Sentru Saúde Maubara, Augosto de Jesus hateten, sira halo hela levantamentu dadus ba komunidade aldeia 50 iha Maubara hodi prepara ba vasinasaun AstraZeneca. “Planu vasinasaun AstraZeneca ba komunidade sira agora ami tun ona iha baze hodi foti dadus. Dadus ne’ebé ami foti mak maluk sira ho idade 60 ba leten no balun ne’ebé idade 18 to’o 50 ho moras króniku mós ami sei foti hodi halo identifikasaun,” Augosto de Jesus  informa ba Agência Tatoli iha Maubara, kuarta ne’e. Nia dehan, tuir planu hosi nasionál iha juñu sei vasina ona faze da-uluk nian ba komunidade. Tanba ne’e mak daudauk ne’e Maubara komesa ona halo levantamentu dadus, nune’e vasina primeira faze ba komunidade la bele iha fallansu. liña frente Maubara hetan hotu ona vasina refere iha faze da-uluk nian no hein hela faze da-ruak nian. Iha oportunidade ne’e, nia husu ba komunidade hotu labele ta’uk ho vasina ne’e tanba sei la fó impaktu negativu ba ema nia vida, maibé sei aumenta imunidade ba ema nia isin-lolon hodi luta kontra Covid-19. ILO finansia programa $5.00 iha Suku Lacu-Mesak https://tatoli.tl/2021/05/10/ilo-finansia-programa-5-00-iha-suku-lacu-mesak/ tatoli.tl Notísia 2021-05-10 DILI, 10 maiu 2021 - Xefe Suku Lacu-Mesak, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres, informa Internasionál Labour Organization (ILO) finansia programa $5.00 iha Suku Lacu-Mesak hanesan meiu ida atu rekoopera ekonomia populasaun ki’ik-sira nian iha situasaun kalamidade  no pandemia COVID-19. Xefe Suku Lacu-Mesak, Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres. Imajen Tatoli/Arminda Fonseca Xefe Suku Lacu-Mesak,  Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres, informa programa $5.00 ne’ebé ILO finansia ne’e bazeia ba proposta hosi Ministériu Obras Públiku (MOP) Manatuto no kanaliza hosi MOP  ba  Suku Lacu-Mesak liga ba infraestrutura públiku hanesan estrada urbana no lokál. “ILO finansia programa $5.00 ne’ebé kanaliza hosi MOP  ba komunidade Suku Lacu-Mesak ne’e katak komunidade servisu loron ida hetan $5.00,” Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres, informa  ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e. Lideransa komunitáriu ne’e dehan, programa  $5.00 iha Suku Lacu-Mesak ne’e di’ak tebes ba abitante-sira tanba iha situasaun agora Estadu Emerjénsia inklui serka sanitária maske Manatuto la tama serka sanitária, maibé programa ne’e bele ajuda netik komunidade nia ekonomia. “Programa ne’e liuhosi MOP no ILO maka fasilita no finansia hodi prevee mai hadi’a estrada ho montante orsamentu $14.000, atu hadi’a estrada maka hanesan, estrada entre Postu Administrativu Laclo liga ba Postu Administrativu Metinaro, Munisípiu Dili nian hamutuk kilómetru 10 ba  loron 18 ho totál benefisiáriu hamutuk 120,” Filomeno Rodrigues Pereira Cárceres haktuir. Komunidade Suku Luklai simu Cesta Bázika https://tatoli.tl/2021/05/11/komunidade-suku-luklai-simu-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2021-05-11 LIQUIÇA, 11 maiu 2021 – Xefe Suku Luklai, Postu Administrativu Liquiça Vila, Munisípiu Liquiça, Leonel da Silva Lopes, informa komunidade iha nia suku simu ona sasán Cesta Bázika hosi Governu liuhosi kompañia fornesedór  Gren Motain. “Ohin, komunidade hamutuk 1.505 hosi Suku Luklai simu ona Cesta Bázika,” Xefe Suku Luklai, Leonel da Silva Lopes, informa  ba Agéncia Tatoli iha Liquiça, tersa ne’e. Nia dehan, komunidade Suku Luklai kompostu hosi aldeia haat  mak hanesan Aldeia Lebuana, Matarae, Metagou ho Neheik. Sasán Cesta Bázika  ne’ebé fahe ba komunidade refere mak hanesan, batar tuku, foos-rai, rinso, pastadente, manu-tolun ho sasán nesesidade báziku seluk tan. Iha fatin hanesan, Mateus Liborio nu’udar benefisiáriu Cesta Bázika hateten, nia kontente ho sasán ne’ebé Governu fó ona iha situasaun hanesan ne’e bele konsume ba nesesidade loroloron nian. “Ami agradese tebes antes ne’e ami hein hela suku seluk simu ona, ami seidauk, maibé ohin to’o ona mai, uitoan ka barak ami simu no ami agradese tebes,” Mateus Liborio tenik. MSSI Liquiça koordena servisu barak-liu ho xefe suku-sira https://tatoli.tl/2021/05/11/mssi-liquica-koordena-servisu-barak-liu-ho-xefe-suku-sira/ tatoli.tl Notísia 2021-05-11 LIQUIÇA, 11 maiu 2021 – Diretora Jerál Ministériu Solidariedade, Sosiál no Inkluzaun (MSSI) Munisípiu Liquiça,  Joana Maria Dulce Victor, hateten, antes ne’e sira-nia servisu haree liubá ajuda ema. Tanba ne’e liña koordenasaun importante mak xefe suku-sira iha área jurisdisaun  Liquiça nian. “Ami nia servisu atu fó apoiu liubá ema sira veneravel, idózus no kbiit laek-sira, entaun xave ami atu servisu di’ak liu mak ami tenke koopera ho Administradór Munisípiu, Administradór Postu, Xefe Suku-sira, Xefe Aldeia-sira no ministériu relevante-sira iha Liquiça laran,”   Joana Maria Dulce Victor hateten ba Agência Tatoli iha Liquiça, tersa ne’e. “Polítika ami nian mak ne’e tenke hametin di’ak liu tan ami nia kooperasaun ho parte hotu atu NGO ka Governu ami tenke servisu hamutuk tanba ita hamutuk mak bele halo servisu bele lao ba oin,” nia tenik. Nia hatutan, foin lalais inundasaun iha Tibar no Ulmera, ekipa MSSI Liquiça hamutuk ho parseiru sira hanesan Administradór Postu Munisipiu tun kedan iha fatin hodi halo identifikasaun no fó ona ajudu umanitáriu tuir kbiit ne’ebé iha. “Liquiça iha uma-kain 200-resin mak hetan estraga hosi inundasaun, ami nia ekipa ho parseiru-sira tun direita foti dadus no ajudu emerjénsia  hanesan foos, supermi no seluk tan,” nia relata. COVID-19, pasiente pozitivu na’in-tolu lakohi koopera https://tatoli.tl/2021/05/17/covid-19-pasiente-pozitivu-nain-tolu-lakohi-koopera/ tatoli.tl Notísia 2021-05-11 LIQUIÇA, 17 maiu 2021 – Pasiente pozitivu COVID-19 na’in-tolu iha Munisípiu Liquiça lakohi koopera ho Ekipa pilár III prevensaun COVID-19 atu ba Sentru Izolamentu. “Ami deteta ona na’in-tolu mak pozitivu, mas ami ba konsola atu lori ba izolamentu, maibé sira lakohi simu ami. Ami fó ona opsaun rua ba sira katak ba izola iha fatin Governu prepara ona no ida bele auto-izolamentu iha uma, mais ami sei haree lai kondisaun uma, maibé família-sira lakohi koopera nafatin,” Ekipa pilár III Liquiça, Fernando da Conceição, informa ba jornalista-sira iha Liquiça, segunda ne’e. Ekipa saúde Liquiça servisu hamutuk ho ekipa Task Force atu foti medida rigorozu hasoru ema hirak ne’e tanba bele fó risku ba família seluk no risku ba sosiedade. “Ida ne’e risku, ami sei halo koordenasaun ho ekipa Task Force munisípiu nian no Sentru Integradu Jestaun  Krize (CIGC) atu foti medida hodi solusiona. Ita mós hatene katak sira-nia família ida foin mate entaun ita sei haree halo oinsá halo tratamentu izola iha sira nia uma de’it,” nia hateten. Nia dehan, bainhira komunidade lakohi koopera nafatin, maka pozitivu COVID-19 sei sa’e maka’as no lori risku ba  Liquiça hodi tama iha situasaun  Serka Sanitária no bele mós halo konfinamentu obrigatóriu. Hahú hosi 2020 to’o agora, total kazu kumulativu pozitivu COVID-19 iha Liquiça hamutuk na’in- 22, hosi númeru ne’e na’in-15 rekupera ona, na’in haat kumpre izolamentu iha Tibar no na’in-tolu seidauk koopera ho ekipa  saúde. Foos-rai iha Loja Agrikultór Dili hahú menus https://tatoli.tl/2021/05/31/foos-rai-iha-loja-agrikultor-dili-hahu-menus/ tatoli.tl Notísia 2021-05-31 DILI, 31 maiu 2021 – Diretór Nasionál Agro-Komérsiu no Kooperasaun Setór Privadu hosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Fernando  Amaral, hateten, kondisaun atuál ne’ebé difikulta movimentu bá munisípiu halo foos-rai kontinua menus iha Loja Agrikultór iha Dili. “Iha serka sanitária ida-ne’e difikulta tebes atu halo ligasaun entre rurál ho urbana, liu-liu atu fasilita produtu sira mai iha ne’e,” Diretór ne’e informa ba Agência TATOLI, iha Embaixada  Indonezia, Farol, segunda ne’e. Nia dehan, maski produtu agrikultór iha, maibé dala barak susar tebes atu lori mai Dili tanba sira tenke trata buat balun no folin transporte a’as. “Foos-rai menus tebes iha Loja Agrikultór Meimart no Timor Plaza. Ha’u sei buka maneira oinsá maka ita bele fasilita asosiasaun agrilultór sira iha munisípiu atu sira bele halo movimentu hosi munisípiu mai iha Dili, ho nune’e ita bele normaliza filafali sistema komersializasaun produtu lokál mai,” Responsável Loja Agrikultór subliña. Serka sanitária iha munisípiu Dili sei kontinua to’o loron 15 juñu 2021. MAP hamutuk ho parseiru lansa Loja Agrikultór iha 06 juñu 2019, ho hanoin ida atu halo koneksaun entre agrikultór no merkadu, tanba maioria povu Timór envolve-an iha atividade agrikultura, maibé iha dezafíu atu hetan oportunidade asesu merkadu atubele fa’an produtu. Tanba ne’e estabelese Loja Agrikultór, ne’ebé fa’an produtu agríkola hosi asosiasaun agrikultór iha munisípiu 12 hanesan foos lokál (foos mutin, mean no metan), modo, ai-fuan fresku, fore, kafé no seluk tan. Liquiça preparadu vasina AstraZeneca doze daruak https://tatoli.tl/2021/06/09/liquica-preparadu-vasina-astrazeneca-doze-daruak/ tatoli.tl Notísia 2021-06-09 DILI, 09 juñu 2021 – Xefe Sentru Saúde Liquiça, Beatris Filomena da Silva dos Santos, informa  daudauk ne’e Munisipiu Liquiça preparadu ona atu lansa tan vasina AstraZeneca doze daruak ba komunidade no entidade liña frente hirak ne’ebé antes ne’e simu ona vasina doze dahuluk. “Segunda semana oin, ami sei halo vasina  AstraZeneca doze daruak ba iha ema sira ne’ebé simu ona iha doze dahuluk hamutuk na’in-729 no kinta aban (10/06), vasina AstraZeneca sei to’o iha Liquiça,” Beatris  Filomena da Silva dos Santos, hateten ba Agência Tatoli via telefone, kuarta ne’e. Sira mós sei lansa vasina AstraZeneca doze dahuluk ba iha sidadaun ka abitante hirak ne’ebé ho idade idózus sira ho total ema na’in-1.000-resin. Ensinu aprendizajen iha Liquiça la’o normál https://tatoli.tl/2021/06/11/ensinu-aprendizajen-iha-liquica-lao-normal/ tatoli.tl Notísia 2021-06-11 DLI, 11 juñu 2021 – Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Liquiça,  Zito António, informa  daudauk ne’e ensinu aprendizajen eskola-sira iha Liquiça la’o normál tanba laiha ona serka sanitaria no konfinamentu obrigatóriu. “Foin lalais serka sanitaria, ferias tiha maibé serka hotu ne’e eskola tama fali ona,” Zito António informa hodi responde Agéncia Tatoli via telefone, sesta ne’e. Nia dehan, Liquiça úniku eskola ida de’it mak implementa eskola online. “Iha ne’e so eskola katólika St. Inacio de Loiola, Kasait, mak implementa eskola online tanba  80%  estudante-sira mai hosi Dili,”  nia hateten. MAPKOMS lansa vasina doze daruak iha Laleia https://tatoli.tl/2021/06/17/mapkoms-lansa-vasina-doze-daruak-iha-laleia/ tatoli.tl Notísia 2021-06-17 Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, hala’o lansamentu vasina AstraZeneca doze daruak ba liña frente no doze dahuluk ba idozu ho komorbilidade-sira iha postu administrativu Laleia, kinta (17/06/21). Imajen Tatoli/Felicidade Ximenes. MANATUTO, 17 juñu 2021 — Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo hala’o lansamentu ba vasina AstraZeneca doze daruak ba liña frente no doze dahuluk ba idozu ho komorbilidade-sira iha postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto. “Lansamentu ne’e atu ita-nia maluk-sira ne’ebé serbisu iha liña frente, kompleta vasina hodi bele sirkula livre no la presiza autorizasaun no teste swab,” Francisco Jerónimo, hateten ba jornalista-sira iha administrasaun postu administartivu Laleia, kinta ne’e. Grupu ASKODE Ainaro halo resiklajen lixu sai produtu iha valór https://tatoli.tl/2021/07/10/grupu-askode-ainaro-halo-resiklajen-lixu-sai-produtu-iha-valor/ tatoli.tl Notísia 2021-07-10 AINARO, 10 jullu 2021 —Koordenadór Asosiasaun Komunidade Dezenvolvimentu (ASKODE), Hipólito Alves dos Santos, hateten, grupu kooperativa ne’ebé halibur iha asosiasaun ne’e halo atividade kooperativa no transforma lixu sai produtu iha valór. “Ami halo atividade resiklajen hodi bele redús plástiku. Entaun, ami haree plástiku hosi embalajen supemie, kafé, bebida no produtu seluk tan hodi transforma filafali ba sasán hanesan pasta, hena meza no Lohu,” Koordenadór asosiasaun informa iha resintu administrasaun munisipál, sábadu ne’e. Inisiativa halo resiklajen lixu tanba adapta ho programa Governu liuhosi Sekretaria Estadu Ambiente (SEA), ne’ebé mai ho polítika ‘zero plástiku’. “Timor-Leste seidauk iha indústria ketak atu halo jestaun ba sasán sira ne’e, entaun grupu iha inisiativa transforma lixu ba sasán ne’ebé bele uza, so que problema agora mak asesu ba merkadu laiha,” nia akresenta. Tanba ne’e, ho prezensa Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop) bele haree kondisaun no iha ona inisiativa atu harii loja kooperativa ida iha Ainaro hodi bele akumula produtu sira. “Ami sujere polítika sira hanesan ne’e labele iha planu de’it, maibé hein bele iha asaun atubele implementa,” nia subliña. Daudaun ne’e ASKODE akumula grupu produtór hamutuk 17, ne’ebé grupu 15 halo atividade kréditu, ortikultura, no hakiak ikan, enkuantu grupu rua seluk harii indústria kiik resiklajen lixu hodi transforma plástiku sai materiál bele uza tuir nesesidade. Grupu kooperativa kréditu iha asosiasaun ne’e foin eziste fulan-tolu, maibé bele halibur ona kapitál hamutuk $11.560 hosi membru permanente hamutuk 17 no membru provizóriu ka indireta hamutuk 99. Produsaun Lixu ba materiál uzada sei fó benefísiu bele minimiza 20% lixu plástiku ne’ebé kontein iha ambiente no aplika ekonomia sirkulár hodi transforma lixu ne’ebé laiha valór ba materiál ne’ebé iha valór. Tuir dadus 2015, kapitál Dili kada loron prodús lixu tonelada 200, tanba ne’e ho resiklajen bele ajuda minimiza impaktu ba ambiente no bele fó rendimentu ba entidade ne’ebé rekolla lixu. Polítika zero plástiku hanesan prioridade ida ba Governu tanba Timor-Leste nia kuantidade lixu plástiku kada loron barak. Bazeia ba Lei Baze Ambientál númeru 26/2012 no lei numeru 2/2017, kona-ba sistema jestaun rezíduu sólidu urbanu no dekretu lei 32/2016 kona-ba estratéjia hodi melloramentu jestaun lixu urbana sira, sei hasai mós sirkulár ida ba empreza sira atu fó avizu ba kompradór atu hahú utiliza ona pasta amigável ho ambiente. CCLN Liquiçá deside harii kooperativa hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia https://tatoli.tl/2021/07/12/ccln-liquica-deside-harii-kooperativa-hodi-kontribui-ba-dezenvolvimentu-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2021-07-12 LIQUIÇÁ, 12 jullu 2021 – Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) munisípiu Liquiçá deside harii Kooperativa hodi kontribui ba dezenvolventu ekonomia Timor-Leste nian. “Atu haforsa ita-nia kooperativa maka presiza kapasitasaun no hakbiit atu jere ho didi’ak,” Prezidente Kooperativa CCLN Liquiçá, José Pereira de Jesus, hateten iha salaun kooperativa CCLN Liquiçá, segunda ne’e. Nia konsidera, kapasitasaun kooperativa presiza kestaun tolu hanesan rekursu, teknolojia no finansiamentu. “Ha’u hanoin buat tolu ne’e maka importante, presiza iha rekursu atu ajuda jere kooperativa ne’e, presiza mós haklean membru sira-nia koñesimentu atu jere kooperativa ho teknolojia no buka finansiamentu atu haforsa kooperativa ninian sustentabilidade,” nia akresenta. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade munisípiu Liquiçá, Pedro Paulo Gomes, husu ba membru CCLN munisipál atu hamutuk jere kooperativa CCLN sai di’ak liután. “Ita harii no investe iha kooperativa ne’e la’ós ba ita-nia an maibé ba ita-nia oan no jerasaun sira,” nia hatutan. Nune’e mós, Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizário Ferreira, ne’ebé maka partisipa iha formasaun no fó mós formasaun nota katak inisiativa hasa’e kapasidade rekursu umanu di’ak ba kooperativa. “Ha’u hanoin inisiativa ida-ne’e bele sai referénsia ba munísipiu sira seluk atu halo tuir,” nia enkoraja. Labarik TL 47% má nutrisaun krónika https://tatoli.tl/2021/07/13/labarik-tl-47-ma-nutrisaun-kronika/ tatoli.tl Notísia 2021-07-13 DILI, 13 jullu 2021 — Tuir peskiza hosi Ministériu Saúde (MS) katak, iha 2020 labarik tinan lima mai kraik hamutuk 47% sofre má nutrisaun krónika no raes badak. “MS mak ko’alia nafatin kona-bá ai-han no nutrisaun, ami senti katak, ami mesak mak luta hasoru probelma má nutirsaun ne’ebé tinan hira ona sempre ko’alia kona-bá ita-nia rain ne’ebé  enfrenta má nutrisaun aas,’’ Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten iha lansamentu diálogu nasionál kona-bá simeira sistema ai-han iha City8 Manleuana, tersa ne’e. Ho peskiza ikus  ne’ebé MS halo hamutuk ho UNICEF  iha esperansa katak, númeru má nutrisaun  bele redúz  maibé depois  haree rezultadu iha peskiza ida-ne’e laiha  diferensa boot  entre númeru ne’ebé mak  iha daudaun kompara ho númeru ne’ebé peskiza uluk ona. Ne’e atu hateten katak, asuntu má nutrisaun sai nafatin problema iha TL no agora ko’alia má nutrisuan ne’e buat kiik, maibé importante maka oinsá  atu asesu ba ai-han. Iha fatin hanesan reprezentante  UNICEF iha TL,  Maria Paula, hateten ai-han nutrisaun mak hanesan kompromisu globál  ida ne’ebé ema hotu-hotu  tau hamutuk sira-nia asaun hodi bele aselera di’ak liu tán ita-nia esforsu hodi halakon má nutrisaun no asegura  ema hotu bele atinji sira-nia  poténsia ne’ebé di’ak liu tan. Ai-han nutrisuan ne’e hahú simeira dahuluk iha tinan 2013 iha momentu ne’eba TL seidauk partisipa, durante 2013 to’o 2021, iha buat barak mak akontese kona-bá área nutrisaun-nian. MOP hahú define prioridade bazeia pakote fiskál tinan 2022 https://tatoli.tl/2021/07/26/mop-hahu-define-prioridade-bazeia-pakote-fiskal-tinan-2022/ tatoli.tl Notísia 2021-07-26 LIQUIÇÁ, 26 jullu 2021 – Ministériu Obra Públika (MOP) hamutuk ho ajénsia no orgaun autónomu sira, halo reuniaun hodi hahú halo diskusaun no define prioridade, bazeia ba pakote fiskál 2022 ne’ebé Ministériu Finansa (MF) distribui ona foin lalais ba ministériu ne’e ho montante $157.140.777. Ministru Obra Públika, Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, hateten, objetivu reuniaun ne’e atu halo avaliasaun ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021 no distribui pakote fiskál 2022 ba orgaun ne’ebé ligasaun ho ministériu hanesan, Eletricidade de Timor-Leste , Empreza Públika (EDTL, E.P), Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE, I.P), inklui Diresaun Jerál, Nasionál no Departementu sira. “Ami ho orgaun tutela direita no indireita Ministériu Obra Públika, atu haree fahe pakote  ne’ebé aloka ona ba ami,” Ministru Salvador, hateten, iha salaun Madre, iha postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá, segunda ne’e. Hosi totál $157.140.777 ne’ebé aloka ba MOP, fahe ba kategoria saláriu no vensimentu $2.773.899, bens no servisu $14.181.929, kapitál menór laiha, kapitál dezenvolvimentu $20.184.949 no transferénsia públiku $120.000.000. Foku ba prioridade tolu Iha tinan oin, MOP foku ba prioridade iha área tolu hanesan bee-moos, eletrisidade no estrada nasionál to’o rurál. “Ami hanoin ba estrada rurál, atu kontinua halo reabilitasaun tanba iha tinan 2021, halo ona konkursu públiku reabilitasaun projetu ho totál distánsia kilómetru 324, ne’ebé daudaun ein kursu hela no prosesu iha Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) inklui manutesaun períodu rutina kilómetru 800-resin,” Ministru Salvador informa. Nune’e, sei halo reabilitasaun ba estrada hodi atinje meta ba estrada rurál hamutuk kilómetru 500 iha territóriu nasionál. Kona-ba eletrisidade, MOP liuhosi EDTL, E.P loke ona konkursu ba instalasaun iha suku 34 no suku balun ne’ebé seidauk sei tama iha faze daruak atu kompleta distribuisaun liña eletrisidade ba suku 76 ne’ebé seidauk asesu. “Ha’u husu ba EDTL, E.P atu haree no fó prioridade ba aldeia sira ne’ebé nia suku asesu ona eletrisidade, maibé sira seidauk asesu ba eletrisidade, nune’e presiza halo investimentu ba setór ida-ne’e,” nia fó hanoin. Aleinde ne’e, EDTL, E.P atu kontinua fó prioridade ba dijitalizasaun sistema distribuisaun liña eletrisidade atubele halo kontrolu ho efisiente no kontrolu di’ak liután bainhira eletrisidade mate. Foku mós ba planu konverte ba naturál gás iha sentrál elétrika Hera no Betano, atu redús kustu kombustível ba liña eletrisidade no hahú halo investimentu ba enerjia renovável no solár painel. “Ami koa’alia ona ho Ministériu Finansa kona-ba preparativu sira, ne’ebé ita kontinua fó prioridade iha tinan 2022, atubele tama faze implementasaun, nune’e bele mellora enerjia eletrisidade iha Timor-Leste,” governante ne’e afirma. Kona-ba bee-moos, Ministru dehan, BTL, E.P hakarak kontinua hasa’e kobertura fornesementu bee, ne’ebé daudaun halo hela projetu dezeñu detalladu iha postu administrativu sira hamutuk 35, iha tinan ne’e. Nune’e, iha tinan oin, MOP hakarak hasa’e investimentu hodi atinje kobertura bee-moos ba sidadaun liuhosi foku ba projetu jestaun bee idróliku atu konserva bee-matan sira no bee kualidade ba konsumu umanu. “Ita promove ona polítika nasionál jestaun rekursu idróliku no polítika abastesimentu bee inklui dekretu-lei bee kualidade ba konsumu umanu, ne’ebé promulgadu ona, tanba ne’e tenke implementa,” nia subliña. Reuniaun ne’e, partisipa hosi Vise Ministru Obra Públika Nicolau Lino Freitas Belo, Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL-EP Paulo da Silva, Prezidente Konsellu Administrasaun BTL,E.P, Carlos Peloi dos Reis, Prezidente IGE, I.P Hermenegilda Laurentina, Diretór Jerál Obra Públika Rui Hernani no Diretór Jerál Administrasaun no Finansa Januário Barbosa inklui Diretór no Xefe Departamentu sira. MOP planeia transfere orsamentu faze daruak ba EDTL no BTL https://tatoli.tl/2021/07/26/mop-planeia-transfere-orsamentu-faze-daruak-ba-edtl-no-btl/ tatoli.tl Notísia 2021-07-26 LIQUIÇÁ, 26 jullu 2021 – Ministériu Obra Públika (MOP) planeia atu halo transfere orsamentu 2021 faze daruak 40% ba orgaun tutela hanesan Eletricidade de Timor-Leste , Empreza Públika (EDTL, E.P) no Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P). Ministru Obra Públika, Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, informa, faze dahuluk tranferénsia orsamentu 50%, ne’ebé korresponde ba EDTL, E.P hamutuk millaun $78 no BTL, E.P millaun $17, ne’ebé daudaun entidade rua ne’e hahú elabora relatóriu ezekusaun no bainhira submete ona relatóriu ba ministériu mak foin halo transferénsia 40%. “Ita sei iha tan tranferénsia ba EDTL, E.P no BTL,E.P ne’ebé reprezenta  40%,  ne’ebé empreza públika rua halo ezekusaun tuir prioridade,” Ministru Salvador hateten iha salaun Madre, iha postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá, segunda ne’e. Polítika VIII Governu Konstitusionál maka forma ona EDTL no BTL sai empreza públika hodi jere rasik administrasaun no finansa hodi hatama reseita ba kofre Estadu. Tuir Governante ne’e, EDTL, E.P loke ona konkursu públiku ba liña eletrisidade foun ho pakote 34 no planu sosa kontadór no seluk. Enkuantu, BTL,E.P foku ba normalizasaun estragu sistema bee-moos kauza hosi dezastre naturál no foku mós ba planu mestre bee-moos iha munisípiu neen no postu administrativu 35. Nune’e, MOP ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ho 54% hosi totál alokasaun $240.442.835. Hosi totál ne’e, fahe ba kategoria saláriu no vensimentu $5.022.000, bens no servisu 21.309.239, kapitál menór $934.100, kapitál dezenvolvimentu $22.166.613 no transferénsia públika $193.489.688. “Bainhira halo transferénsia daruak ba empreza estatál rua ne’e, ezekusaun bele  atinje ona 80% resin, iha fulan hirak tuir mai,” nia afirma. Governu rona komunidade Fahilebo iha “Naroman ba Suku” https://tatoli.tl/2021/08/06/governu-rona-komunidade-fahilebo-iha-naroman-ba-suku/ tatoli.tl Notísia 2021-08-06 LIQUIÇA, 06 agostu 2021 - Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Mericio Juvinal dos Reis “Akara”, hamutuk ho reprezentante instituisaun Estadu nian balun, no mós  Konsellu Imprensa, sesta ne’e, halo diálogu komunitáriu iha Suku Fahilebo, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça liuhosi programa ‘Naroman ba Suku’ hodi rona sira-nia povu preokupasaun. Sekretária Estadu Merício Juvinal dos Reis “Akara” hateten, objetivu hosi diálogu ne’e oinsá lori Governasaun hakbesik ba povu, atu hatene kondisaun no fahe informasaun ba povu. Komunidade Fahilebo, Liquiça, partisipa iha diálogu ho Governu iha Sede Suku Fahilebo, sesta (06/08). Imajen/Conselho Imprensa “Ita-nia komunidade mak nain ba Estadu, entaun liuhosi diálogu ne’e fasilita informasaun hosi Governu ba povu no povu ba Governu atu dezenvolve nasaun ida ne’e ho di’ak, tanba SEKOMS nia knaar mak atu fasilita informasaun, ba komunidade kona-ba lala’ok Governasaun,” Mericío Juvinál dos Reis “Akara” hateten. Nia afirma  komunidade atu asesu ba informasaun la’ós iha sidade de’it, maibé hahú hosi sidade to’o ba área rurál, direitu hanesan asesu ba informasaun. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Fahilebo, Marcelino da Cruz,  hato’o agradese ba membru Governu sira ne’ebé mak marka ona prezensa iha diálogu komunitáriu refere hodi rona diretamente preokupasaun povu nian. Iha diálogu refere, Xefe Suku Fahilebo hato’o preokupasaun kona-ba infraestrutura bázika hanesan, eletrisidade, bee-moos no edukasaun. “Ami hato’o  proposta hato’o dala barak ona ba Governu kon-bá ami povu nia preokupasaun, maibé laiha resposta. Fiar katak liuhosi programa Naroman ba Suku mai vizita ami ne’e bele rona ami-nia preokupasaun hodi bele hetan resposta,” nia dehan. Kona-ba liña eletrisidade iha Suku Fahilebo rasik iha uma-kain 321 seidauk asesu ba liña eletrisidade. Komunidade sujere ba  Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) loke tan eskola Pre-Sekundária ida iha Suku Fahilebo, tanba Suku Fahilebo nia-oan sira barak mak  la’o ba eskola iha Munisípiu Ermera, Liquiça Villa. Nune’e mós bee-moos tanba bainhira tempu bailoro-naruk komunidade refere arraska ba bee-moos. Hatán, preokupasaun ne’e, Prezidente Konsellu Administrasaun Bee Timor-Leste, Carlos Peloi dos Santos hateten, nia parte sei aponta preokupasaun refere no ba oin sei tau mós prioridade. “Preokupasaun sira ne’e ha’u anota, no ha’u husu ba komunidade iha Fahilebo atu identifika bee-matan ruma hodi bele hatudu mai ha’u atu bolu ha’u-nia tékniku sira mai haree, maibé husu mós ita tenke halo prezervasaun ba bee hanesan labele tesi ai no sunu rai arbiru,” nia hateten. Kona-ba liña eletrisidade SEKOMS haktuir katak, molok mandatu Governu ne’e ramata, suku sira iha territóriu nasionál sei asesu ba liña eletrisidade, tanba ne’e tarde ka sedu, Suku Fahilebo mós sei hetan naroman hosi liña eletrisidade. Suku Fahilebo kompostu hosi aldeia tolu hanesan, Fatuneso, Tuhilo Leten no Tuilo Craik ho totál populasaun 1.646 no total uma-kain 321. Komunidade Ulmera 90% asesu ona eletrisidade https://tatoli.tl/2021/08/08/komunidade-ulmera-90-asesu-ona-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2021-08-08 LIQUIÇA, 08 agostu 2021 –-Xefe Suku Ulmera, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquiça, Martinho Correia, hateten kuaze 90% populasaun Ulmera asesu ona ba liña eletrisidade. “Iha Ulmera ne’e komunidade 90% mak asesu ona ba eletrisidade. 10% hanesan ne’e mak seidauk maibé iha tempu besik bele kompleta ona ba 100%, tanba ita-nia Governu mós esforsu hela,” Xefe Suku ne’e hateten ba Agência Tatoli iha Ulmera, domingu ne’e. Nia dehan, 10% ne’ebé mak seidauk asesu kompostu hosi aldeia Terlau balu, Titisari balu no Manemuno balun mak seidauk asesu ba eletrisidade. Aleinde ne’e, nia haktuir, aleinde populasaun asesu eletrisidade, iha Suku Ulmera mós populasaun kuaze 95% mak asesu ona bee-moos. “Bee mos komunidade ita bele dehan 5% de’it mak seidauk asesu. Komunidade hela iha parte Nasuta mak seidauk maibé ita esforsu hela para oinsá bele dada bee-mos to’o ba komunidade sira-ne’e,” Xefe Suku ne’e dehan. Tuir dadus ne’ebé iha, populasaun iha Ulmera hamutuk na’in 200 resin kompostu hosi aldeia sia (9) mak hanesan Terlau, Nauner, Fatubessi Lolo, Neran, Manemuno, Manemori, Titisari, Esirat no Libaloa no maioria komunidade iha Suku Ulmera 70% mak moris hanesan vida agrikultór. Populasaun Ulmera 75% simu ona vasina AstraZeneca https://tatoli.tl/2021/08/08/populasaun-ulmera-75-simu-ona-vasina-astrazeneca/ tatoli.tl Notísia 2021-08-08 LIQUIÇA, 08 agostu 2021 –Xefe Suku Ulmera, Postu Administrativu Bazartete, Munisipiu Liquiça, Martinho Correia, hateten populasaun maioria iha Suku Ulmera simu ona vasina AstraZaneca doze dahuluk no daruak nian. “Populasaun sira koopera di’ak tebes atu vasina tanba sira hatene vasina ne’e bele hasa’e sira-nia imunidade hodi prevene sira-nia an hosi COVID-19, ne’ebé populasaun iha ne’e 75% mak simu ona vasina,” Martinho Correia hateten ba Agência Tatoli iha Ulmera, domingu ne’e. Total populasaun iha Ulmera besik 2000-resin ne’ebé kompostu hosi aldeia sia (9) mak hanesan Aldeia Terlau, Nauner, Fatubessi Lolo, Neran, Manemuno, Manemori, Titisari, Esirat no Libaloa. Iha sorin seluk komunidade ne’ebé simu ona vasina Arsénio Barreto hateten, sente kontente tanba simu ona vasina AstraZaneca hodi hasa’e ninia imunidade, nune’e bele prevene COVID-19 da’et ba ema seluk. “Ha’u simu ona vasina doze primeiru, fulan oin foin kompleta tan doze segundu nian. Vasina ne’e di’ak tebes ba ita-nia saúde. Ha’u sente di’ak tebes bainhira simu vasina,” Arsénio hateten. Nia fó sasin, bainhira seidauk simu vasina ne’e ninia ruin kotuk ne’e moras hela de’it maibé  bainhira simu tiha vasina AstraZeneca ne’e, moras ne’e lakon rasik. “Uluk ha’u nia kotuk sira ne’e moras beibeik liuliu ruin maibé agora sente lakon hotu no la moras ona,” nia dehan. PR promulga alterasaun daruak ba dekretu-lei suplementu remuneratóriu https://tatoli.tl/2021/08/24/pr-promulga-ona-alterasaun-daruak-ba-dekretu-lei-suplementu-remuneratoriu/ tatoli.tl Notísia 2021-08-24 DILI, 24 agostu 2021 — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, segunda (23/08) ne’e promulga ona altersaun daruak ba dekretu-lei suplementu remunetrátoriu ba liña frente sira, ne’ebé mak halo atividade profísionál iha situasuan pandemia COVID-19. Tuir nota imprensa hosi Palásiu Prezidensiál ne’e haktuir, proposta alterasaun daruak ba diploma ne’ebé hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, fó-hatene katak pagamentu suplementu remuneratóriu relasiona ho COVID-19, ne’ebé hahú iha marsu 2020 sei implementa to’o dezembru 2021 bainhira orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 mós ramata, karik presiza hatutan suplementu ne’e ba tinan 2022, presiza iha fali Dekretu-Lei foun ida. “Osan ba selu suplementu ne’e hasai husi Fundu COVID-19 ne’ebé harii iha Timor-Leste liuhosi lei núumeru 2/2020, 6 abril,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Traballadór sira iha liña frente tenke hala’o sira-nia atividade profisionál iha servisu prevensaun no kontrolu COVID-19 no iha situasaun risku hetan kontájiu hosi vírus kauza moras COVID-19, Governu Timor-Leste, ne’ebé haktuir Konstituisaun RDTL no Estatutu Funsaun Públika, submete ba Prezidente Repúblika Dekretu-Lei ida hodi hadi’ak Dekretu-Lei ho númeru 17/2020, hodi rekompensa traballadór efetivu ida-idak temi iha kraik. Dekretu-Lei kona-ba suplementu ne’e define katak profisionál sira-ne’ebé elijível ba direitu hetan suplementu remuneratóriu mak médiku,  efermeiru,  auxiliár ba asaun médika, parteiru/a sira, téniku análiza laboratóriu, tékniku saúde públika, tékniku radiolojia, sira-ne’ebé ezerse funsaun iha sala situasaun Centro Integrado de Gestão de Crises (CIGC-sigla portugés), motorista veíkulu, responsável sira-ne’ebé lori ema ba izolamentu obrigatóriu, elementu Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no ajente Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé envolve iha prevensaun no kontrolu COVID-19. Direção Nacional de Quarentena e Biosegurança, Serviço de Migração e da Autoridade Aduaneira, Serviço Nacional de Inteligência,  Direção Nacional da Segurança do Património Público , no servisu autoridade ka administrasaun munisipál,  responsável ba halibur, lori no  soe lixu, sira-ne’ebé halo parte servisu autoridade ka administrasaun munisipál,  servisu munisipál ba fornesimentu bee-moos, koveiru sira no sira-ne’ebé integra iha ekipa ne’ebé hala’o servisu iha Rejiaun Adminstrativa Espesial Oé-Cusse Ambeno. Uluk liu, Prezidente Repúblika promulga Dekretu-Lei ho númeru 17/2020, iha 30 abril, hodi fó direitu ba traballadór liña frente atu ida-idak simu mós suplementu remuneratóriu ida, ho efeitu hosi marsu 2020. Iha setembru 2020, Dekretu-Lei ne’e hetan alterasaun dahuluk. Lú Olo akrsenta ho alterasaun daruak ba Dekretu-Lei ne’e, aumenta tan profisionál sira ne’ebé iha direitu ba hetan suplementu  remuneratóriu ne’e hanesan tékniku sira-ne’ebé partisipa iha programa vasinasaun kontra COVID-19, guarda prizionál sira, sira-ne’ebé servisu protesaun sívil, inklui bombeiru sira no traballadór sira seluk ne’ebé hala’o serbisu iha sentru izolamentu, profilátiku ka terapéutiku,  no sira-ne’ebé kuida pasiente COVID-19 sira hanesan tau matan ba  seguransa no servisu limpeza no mós sira-ne’ebé halo jestaun lixu nian. Ho alterasaun ne’e, traballadór sira-ne’ebé servisu iha servisu administrasaun direta ka indireta Estadu nian no hala’o knaar iha risku laran relasiona ho COVID-19 hosi marsu 2020, bainhira hatudu prova dokumentál, iha direitu atu hetan pagamentu suplementu remuneratóriu ba kada loron servisu efetivu ne’ebé halo tiha ona. Ida-ne’e, ho objetivu atu proteje direitu adquiridu hosi traballadór sira iha liña frente hosi kedas marsu 2020 mak Prezidente Repúblika veta Diploma kona-ba Suplementu Remuneratóriu ne’ebé Governu hato’o iha fulan jullu 2021. Dekretu-Lei ida-ne’e akomoda hotu ona preokupasaun ne’ebé Prezidente Repúblika hato’o ba Governu liuhosi mensájen iha 24 juñu 2021, nune’e Dekretu-Lei ne’e hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministru iha 4 agostu, Governu haruka mai Prezidénsia iha 11 agostu 2021 no Prezidente Repúblika promulga iha 23 agostu 2021. MAPKOMS fó pose ba vogál RTTL, Ep périodu 2021-2023 https://tatoli.tl/2021/08/25/mapkoms-fo-pose-ba-vogal-rttl-ep-periodu-2021-2023/ tatoli.tl Notísia 2021-08-25 DILI, 25 agostu 2021 -Governu liuhusi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins Jerónimo fó pose ba Vogál RTTL, Ep, Altide Maria da Costa Santos hodi subsitui João Baptista Florindo da Costa ba périodu tinan rua (2021-2023), iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. KM analiza opsaun realojamentu ba vítima inundasaun https://tatoli.tl/2021/09/24/km-analiza-opsaun-realojamentu-ba-vitima-inundasaun/ tatoli.tl Notísia 2021-08-24 DILI, 24 setembru 2021 —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), halo analiza opsaun ba medida realojamentu komunidade ne’ebé afetada inundasaun iha loron 04 fulan-abríl. Opsaun hirak ne’e aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho no Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins. “Ida-ne’e atu loke dalan iha meiu imediatu atu ajuda vítima sira liuliu kona-ba preokupasaun ba vítima hirak ne’ebé daudaun seidauk iha hela fatin. Konsellu Ministru sei analiza filafali opsaun sira ne’e no sei delibera iha sorumutuk tuirmai,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata, hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu, sesta ne’e. Hosi Ema na’in 15.876 ne’ebé uluk hela iha sentru akollamentu 57 ne’ebé eziste iha sidade Dili, ema 15.000 liu mak fila ona ba sira-nia hela fatin ka família sira. Daudaun ne’e iha ema na’in 765 hosi uma-kain 137 maka sei hela iha sentru hitu ativu ne’e. Antes ne’e, Sekretáriu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, hateten, daudaun ne’e Governu buka mekanizmu atu evakua vítima inundasaun iha loron 04 abríl hodi ajuda muda ba fatin provizóriu. Esforsu dahuluk mak Governu sei halo nafatin mediasaun ho komunidade ne’ebé iha sentru akollimentu sira. Governu halo aproximasaun, bainhira vítima sira hakarak muda, Governu ba verifika no fasilita, enkuantu balun hakarak muda ba sira-nia fatin anteriór mós liña ministériu sira halo koordenasaun hodi verifika, nune’e prepara materiál konstrusaun, transporte no osan balun. Razaun vítima dezastre naturál sei iha sentru akollimentu no moris iha tenda laran temporáriamente, tanba sira-nia uma la eziste no balun hela iha fatin risku dezastre hanesan iha mota ibun, foho lolon, ne’ebé risku ba rai halai, sobu uma no balun mota lori lakon uma. Rezultadu konkursu konstrusaun biblioteka nasionál fó sai tinan ikus 2021 https://tatoli.tl/2021/10/04/rezultadu-konkursu-konstrusaun-biblioteka-nasional-fo-sai-tinan-ikus-2021/ tatoli.tl Notísia 2021-10-04 DILI, 04 outubru 2021 –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha segunda ne’e, konvoka enkontru ho empreza Eni, hanesan parseiru ne’ebé apoia Governu Timor-Leste konstrui biblioteka nasionál. Enkontru ne’e akompaña mós hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Teófilo Caldas, ho objetivu hodi Xefe Governu hatene kona-ba progresu konkursu ba konstrusaun biblioteka nasionál. “Hahú tinan 2009 no tinan 2019 finaliza tiha drainajen no morru, ne’ebé tanba kestaun pandemia COVID-19 prosesu ne’e la’o neneik, maibé ikus mai ami partilla informasaun di’ak ba Primeiru-Ministru tanba prosesu konkursu atinje ona 80% no iha tinan ikus ne’e bele rona ona rezultadu empreza ne’ebé mak sai manan-na’in,” Sekretáriu Estadu Teófilo Caldas, relata hafoin hasoru PM iha Rezidénsia Ofisiál, Farol. Bainhira tempu badak publika ona manan-na’in ba konkursu hodi kaer obra ne’e, iha inísiu tinan 2022 bele hahú ona tau fatuk dahuluk. Tuir governante ne’e, Governu ho empreza iha kompromisu harii biblioteka biblioteka nasionál, ho ninia funsaun atu fasilita komunidade ein jerál, liuliu estudante no juventude atubele asesu ba livru sira hodi lee, tanba kultura lee iha Timór sei menus tebes, entaun fasilidade ne’e bele dudu jerasaun sira hosi lee. Orsamentu ba konstrusaun ne’e mai hosi empreza Eni ho montante millaun $10 no fatin instalasaun edifísiu iha área Hudi-laran. Enkuantu, livru sira SEAK konserva hodi tau iha biblioteka hamutuk 9.000, ho lian oioin. Iha fatin hanesan, Jerente nasionál empreza Eni, Angelina Baptista Branco, hateten, empreza ne’e hosi Italia no hahú halo perfurasaun no produsaun mina iha Timór desde tinan 2007, nune’e komprimisu ba biblioteka nasionál ne’e desde tinan 2009, bainhira empreza deskobre ezisténsia mina iha kampu petrolífera Kitan. “Ami partisipa iha reuniaun hodi fó hatene ba Primeiru-Ministru katak ami-nia komprimisu mantein, maski momentu ida-ne’e laiha produsaun mina maibé tanba ami iha ona kontratu ho Autoridade Nasionál Petróleu (ANPM) no SEAK, entaun ami sei mantein komprimisu ne’e. Ami loke konkursu no ami-nia ekipa halo revizaun, hein katak tinan ne’e ramata Governu no ANPM bele asina ona kontratu,” nia dehan. Jerente nasionál empreza ne’e esplika, prosesu konkursu tenke tuir polítika interna empreza Eni, tanba ne’e hakerek hotu ona iha kontratu ho ANPM momentu ne’ebá. “Tanba ne’e, prosesu konkursu empreza Eni mak hala’o no rezultadu finál mak pasa kontratór ne’e ba ANPM hodi jere. Ami hetan submisaun empreza ne’ebé konkorre ba konkursu ne’e hamutuk 18 no dadaun ne’e iha empreza neen no mak tama ba prosesu internál atubele deside empreza ida mak sai manan-na’in,” nia haktuir. Kuandu hahú ona konstrusaun, empreza Eni sei kontinua halo monitorizasaun durante obra ne’e hala’o. EBF Poerema didin de’it ho bebak https://tatoli.tl/2021/10/11/edifisiu-ebf-poerema-didin-deit-ho-bebak/ tatoli.tl Notísia 2021-10-11 Kondisaun Eskola Bázika Filiál (EBF) Poerema, aldeia Liabote, suku Miligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro. Imajen Agência TATOLI/Sérgio da Cruz. BOBONARO,11 outubro 2021 — Kondisaun Eskola Bázika Filiál (EBF) Poerema, aldeia Liabote, suku Miligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, didin  de’it ho bebak no kalen uzadu hodi halo prosesu ensinu aprendizajen ba estudante sira. “Problema ba ami mak kona-ba kondisaun eskola tanba didin de’it ho bebak, ai-rin sira no kalen balu mós komesa aat ona, ne’ebé kondisaun eskola la seguru ona ba ami,” Koodernadór EBF Liabote, Rosalino Mau Pelu, informa ba Agência TATOLI , segunda ne’e. Komunidade Liabote harii eskola ne’e ho voluntáriu iha 2004 to’o 2009 no 2010 governu liuhosi Projetu Pakote Referendu (PPR) konstrui  edifísiu foun ho tipu semi-permanente, ho totál sala tolu. “Sala tolu ne’e ida ami profesor uza, materiál no livru eskola nia, entaun uza loloos ne’e sala aula rua de’it, dalaruma dezaraska estudante primeiru-anu  no segundu-anu ami akumula  de’it iha fatin ida mak hanorin, tanba sira ladún barak, dalaruma matéria sei iha ligasaun entaun ami tau hamutuk  de’it,” nia haktuir. Koordenadór ne’e fó-sai katak, problema ne’e akontese kleur ona no aprezenta beibeik relatóriu mensál ba diresaun edukasaun munisípiu Bobonaro, maibé to’o agora seidauk serteza atu reablita ka konstrui eskola refere. “Governu hatete mai ami dehan atu reablita, até agora seidauk akontese. Ida-ne’e mak ha’u hanesan koordenadór eskola preokupa tebes ho kondisaun eskola ne’e,” nia hateten. Nia husu ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) atu tau kestaun ne’e iha planu prioridade, nune’e estudante sira bele hala’o prosesu aprendizajen ho di’ak no seguru. Eskola refere akumula estudante kompostu hosi primeiru-anu na’in-16, segundu-anu na’in-17 no terseiru-anu hamutuk na’in-23 ho totál profesór hamutuk na’in-rua. Estatutu orgániku F-FDTL atu hadi’a artikulasaun polítiku militár https://tatoli.tl/2021/11/24/estatutu-organiku-f-fdtl-atu-hadia-artikulasaun-politiku-militar/ tatoli.tl Notísia 2021-11-24 DILI, 24 novembru 2021 —Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, aprezenta projetu Dekretu-Lei iha reuniaun Konsellu Ministru (KM) kona-ba Estatutu Orgániku FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ne’ebé hetan ona aprovasaun. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten, diploma ne’e mai ho objetivu atu halo reforma orgánika Forsa Armada no permite fó resposta adekuada ba dezafiu no misaun foun, ne’ebé ezije resposta integrada hamutuk ho parseiru estratéjiku sira iha nível rejionál no mundiál. “Diploma ne’e klarifika kompeténsia kona-ba orgaun no servisu, inklui promove atu hadi’a artikulasaun polítiku militár relasiona ho Defeza Nasionál,” Ministru dehan hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Aleinde ne’e, Governu iha espetativa ida katak F-FDTL sei organiza-an, liuhosi gabinete sira iha F-FDTL laran. “Projetu Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu kompatibiliza orgánika F-FDTL, la’os de’it ho kontestu legál hanesan Lei Defeza Nasionál no Sistema Autoridade Marítima, maibé mós ho dokumentu estruturante lubun ida iha área Defeza hanesan Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál, Konseitu Estratéjiku Militár, Sistema Forsa Nasionál, no Misaun Forsa Armada,” Portavóz Governu espika. MSSI seidauk reverifika dadus bolsa da mãe ba EhD https://tatoli.tl/2022/01/10/mssi-seidauk-re-verifika-dadus-bolsa-da-mae-ba-ehd-2/ tatoli.tl Notísia 2022-01-10 DILI, 10 janeiru 2022 — Diretór Dirasaun Nasionál Promosaun Direitu ba Ema ho Defisiénsia (DNPDED), Mateus da Silva hatete, MSSI seidauk bele reverifika dadus bolsa da mãe ba Ema ho Defisiénsia (EhD) tanba sei konsentra ho Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ne’e. “Kona-ba bolsa da mãe ba Ema ho Defisiénsia (EHD) ita seidauk reverifika dadus tanba ita sei konsentra ba Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, maibé ita-boot sira tenke hatene programa rua ne’e la hanesan,” Diretór DNPDED ne’e hateten ba Agência TATOLI, iha nia knar fatin Caicoli, Dili, segunda ne’e. Maske Programa Bolsa da Mãe ba Jerasun Foun atu implementa iha tinan ida-ne’e iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrtaiva Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) maibé Programa bolsa da mãe ba ema ho defisiénsia mós kontinua la’o hela. Tanba benfisiáriu ba bolsa da mãe ne’e balun sei iha eskola primária no balun iha eskola sekundária ona, maibé sira sei nafatin iha direitu atu hetan bolsa da mãe banhira hakat ona ba universidade ka liu tinan 17 mak bele esklui sira hosi programa refere. Diretór DNPDED hateten, posibilidade MSSI avansa de’it ho Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ne’e, tanba programa ne’e sei rekolla dadus hosi inan isin-rua hahú hosi fulan ida to’o partus. Bainhira inan ne’e partus mak bebé moris mai mak kosok-oan ho kondisaun defisiente mak sei hetan $10 tan hodi bele hetan $30 kada bebé durante tinan tolu nia-laran, hafoin ne’e mak estende tan ba tinan neen. “Bebé hotu-hotu ne’ebé mak moris ho kondisaun normál ne’e kada bebé ida hetan $20 kada fulan. Osan sira-ne’e atu sosa ai-han ne’ebé mak nakonu ho nutrisaun no fó isin di’ak ba bebé,” nia dehan. Entrentantu, nia hateten, MSSI hein de’it hosi ekipa téknika munisipál sira atu haruka dadus bolsa da mãe ba Ema ho Defisiénsia (EhD) hira mak tiha mate ona no na’in hira mak sei esklui. Bainhira Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ne’e implementa ona iha munisípiu tolu mak bolsa da mãe ba Ema ho Defisiénsia (EhD) sei abranze fali ba munisípiu seluk. Dadus Ema ho Defisiénsia sira-ne’ebé hetan ona bolsa da mãe, hosi ema ho defisiénsia fíziku hamutuk na’in-582, kompostu hosi ema defisiénsia mentál hamutuk na’in-56 (mane 20, feto 36), defisiénsia liman-ain laiha hamutuk na’in-ualu (mane 5, feto 3), defisiénsia mentál (hanoin) iha na’in-12 (mane 5, feto 7). Defisiénsia iha moris hotu mak na’in-6 (mane 3, feto 3), defisiénsia tilun no mudo hamutuk na’in-16 (mane 8, feto 8), defisiénsia matan (la haree) hamutuk na’in-29 (mane 18, feto 11), defisiénsia matan (haree la moos) na’in-283 (mane 143, feto 140), no defesiénsia tilun (diuk) iha na’in- 256 (mane 124, feto 132). Asisténsia sosiál ba Ema ho Defisiénsia (EhD) ne’e asegura iha Konstituisaun RDTL Artigu 56 (Seguransa no tulun sosiál nian) ne’ebé hateten; (1) Sidadaun hotu-hotu iha direitu ba seguransa no asisténsia sosiál, tuir lei haruka; (2) Estadu hola medida sira tuir nia kbiit nasionál nian, hodi halo organizasaun ho nia sistema ida ba seguransa sosiál; no (3) Estadu apoia no fiskaliza, tuir lei, ba serbisu no funsaun instituisaun solidariedade sosiál nian, no seluk tan ne’ebé nu’udar interese públiku la buka lukru ka funan. Menus ekipamentu difikulta IGE, I.P atende lalais pedidu komunidade https://tatoli.tl/2022/01/12/menus-ekipamentu-difikulta-ige-i-p-atende-lalais-pedidu-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2022-01-12 LIQUIÇÁ, 12 janeiru 2022 –Ministru Obra Públika (MOP), Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, hateten, razaun Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE, sigla portugés), la halo atendimentu sedu ba pedidu populasaun tanba menus fasilidade. “Desde mandatu VIII Governu iha tinan 2018 to’o agora IGE, I.P simu proposta hamutuk 400-resin, ne’ebé sira halo meiu hotu ho ekipamentu tuan hamutuk 30 hodi atende proposta hosi komunidade hamutuk 118-resin,” Ministru Salvador informa, iha ámbitu diálogu komunitáriu iha Liquiçá, kuarta ne’e. Maski nune’e, institutu loke ona estrada foun kilómetru 78 iha territóriu tomak, normaliza estrada kilómetru 250, no normaliza mota kuaze kilómetru 35. “Ho ida-ne’e IGE, I.P halo poupansa Orsamentu Jerál Estadu kuaze millaun $20-resin,” nia akresenta. Biban ne’e, governante ne’e rejeita deklarasaun hosi abitante balun iha Liquiçá ne’ebé dehan ekipamentu IGE, I.P toba de’it iha edifísiu. Liga ho proposta hosi komunidade atu normaliza sedimentasaun iha mota no morru protesaun sira, institutu la konsege normaliza ekipamentu to’o terrenu tanba presiza atende fatin barak. “Bainhira proposta ne’e to’o, sira tenta atu halo mobilizasaun maibé hafoin esforsu sira halo, ami rona novidade katak administradór mobiliza ona empreza hodi fó atendimentu. Ida-ne’e maka dever Governu lokál, kuandu laiha kalamidade no bainhira ajuda hosi Governu sentrál seidauk to’o, tenki husu ajuda ba administradór,” Ministru dehan. Iha biban hanesan, Prezidente Konsellu Juventude munisípiu Liquiçá, Laurindo de Jesus dos Santos, preokupa tanba durante ne’e pedidu hosi komunidade ba IGE, I.P la responde. “Liquiçá nu’udar sidade besik kapitál nasaun, maibé tinan ba tinan mota hahú sobu daudaun, kuandu ami preokupa, administradór munisípiu husu tun husu sa’e mós rezultadu laiha, tanba ne’e husu ba IGE, I.P atu tau-matan tanba foin lalais akontese inundasaun no mosu dezastre boot tanba mota estraga óleu pesado iha Liquiçá no Jardín Eroi, situasaun ida-ne’e halo ema hotu tauk,” nia preokupa. Ho ida-ne’e, Prezidente Konsellu Juventude rekomenda ba Governu atu koloka ekipamentu pezadu ida iha Liquiçá, nune’e bele fó atendimentu ba komunidade bainhira presiza atendimentu emerjénsia. Lere husu membru F-FDTL mantein neutralidade atu estabiliza nasaun https://tatoli.tl/2022/02/02/lere-husu-membru-f-fdtl-mantein-neutralidade-atu-estabiliza-nasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-02-02 DILI, 02 fevereiru 2022 – Eis Tenente Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur, husu  militár sira atu mantein neutralidade no kuidadu ba manobra polítika tanba iha ne’ebé de’it militár maka hamriik atu estabiliza nasaun. “Maski polítika han malu, maibé nasaun nafatin iha estabilidade bainhira instituisaun militár no polísia hakmatek. Tanba ne’e,  ha’u husu imi-nia neutralidade no kuidadu ba manobra polítika sira ne’ebé mosu. Ohin ne’e sai loron ikus ba ha’u hodi hato’o diskursu,  tanba ha’u reformadu ona iha vida militár,” Lere Anan Timur hateten liuhosi ninia diskursu iha seremónia transformasaun FALINTIL ba F-FDTL no pose ba Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, ba fitun tolu, iha Kuartel Jerál, kuarta ne’e. Nune’e, biban ne’e, nia husu membru F-FDTL hametin relasaun no sólidu hodi dezenvolve instituisaun. “Ha’u husu imi (membru F-FDTL) hotu  hametin nafatin relasaun no sólidu hodi dezenvolve inistuisaun F-FDTL  iha futuru. Hametin páz hodi ultrapasa dezafiu no difikuldade sira hotu no koopera komandu tomak, tanba ne’e presiza membru nia kooperasaun, flesibilidade, lealidade, tanba kestaun ne’e mak bele jere emosaun no ema seluk nia emosaun iha inistituisaun laran,” akresenta. Aleinde ne’e, nia agradese ba Governu no povu tomak, ba apoiu durante nia mandatu. “Ha’u bele susesu iha loron ne’e no ha’u hakotu karreira iha vida militár ona. Ha’u mós husu deskulpa ba membru F-FDTL sira hotu, karik durante ne’e iha liafuan ruma la monu ba imi nia laran,” nia hato’o. Bazeia ba Dekretu Prezidente Repúblika númeru 4/2022 iha loron 28 janeiru, ezenora Tenete Jenerál Tito da Costa Cristóvão Lere Anan Timur hosi kargu Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, no Dekretu Prezidente Repúblika númeru 5/2022 iha loron 28 janeiru, Prezidente Repúblika hasa’e diviza  Majór Jeneral Falur Rate Laek ba postu Tenente Jenerál hodi lidera F-FDTL. Hafoin serimónia ramata, Tenente Jenerál F-FDTL, Falur Rate Laek, dehan, maski Jenerál Lere reformadu ona hosi mandatu, maibé durante  tinan barak hamutuk dezenvolve instituisaun no sei kontinua programa prioridade sira. “Iha ha’u-nia mandatu, sei mantein programa ne’ebé maka iha instituisaun laran. Ha’u laiha prioridade seluk. Programa no atividade sira ne’ebé trasa ona ha’u la’o tuir nafatin,  se  lae ha’u ses hosi korridór,” nia realsa. Entretantu, iha seremónia ne’e promove diviza ba membru F-FDTL hosi  despaixu orden serbisu númeru  001/CEMG F-FDTL/2022, membru ne’ebé hetan promosaun deviza hamutuk na’in-106, hosi Capitão ba Cabo. Traballadór na’in-lima kansela bá Austrália tanba pozitivu COVID-19 https://tatoli.tl/2022/02/16/traballador-nain-lima-kansela-ba-australia-tanba-pozitivu-covid-19/ tatoli.tl Notísia 2022-02-16 DILI, 16 fevereiru 2022 — Diretór Nasionál Empregu Exteriór hosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Filomeno Soares, hateten, traballadór na’in-lima kansela arranka ba Austrália tanba rezultadu teste hatudu pozitivu COVID-19. “Ita-nia traballadór timor-oan ne’ebé ohin arranka bá Austrália, loloos na’in-26 maibé na’in-lima labele bá tanba teste PCR ne’ebé hasai iha loron 15 fevereiru hatudu rezultadu pozitivu COVID-19, entaun ohin sira ne’ebé bá ne’e na’in-21,” Diretór informa ba Agência TATOLI iha ninia knaar fatin, Becora, kuarta ne’e. Nune’e, traballadór lima ne’ebé pozitivu, kompostu hosi mane haat no feto ida, daudaun ne’e sira tama ona kuarentena iha Dili laran. “Ha’u husu traballadór na’in-lima ne’ebé ohin la konsege bá Austrália, labele hanoin barak maibé kuida saúde no bainhira sai hosi kuarentena, lori sertifikadu rekupera hosi COVID-19, nune’e ami bele fasilita fó informasaun ba empregadór sira ne’ebé kontratu ita-boot sira, tanba desizaun atu bá serbisu iha Austrália ne’e depende ba empregadór sira,” nia tenik. Antes ne’e, SEFOPE realiza seremónia despedida no asina deklarasaun hó família traballadór na’in-26. Notísia relavante:  16 fevereiru, traballadór timor-oan na’in-26 aranka bá Austrália Kada tinan, SEFOPE liuhosi Dirasaun Nasionál Empregu Exteriór (DNEE) iha planu anuál  haruka traballadór bá Austrália liuhosi programa Pacific Labour Scheme (PLS) 300 no Seasonal Worker Programme (SWP) 2.500. “Daudaun ne’e, maski situasaun COVID-19 maibé SEFOPE esforsu hela nune’e bele atinje meta definidu,” nia akresenta. Governu sei prepara terminál molok operasionaliza bus DAMRI https://tatoli.tl/2022/02/21/governu-sei-prepara-terminal-molok-operasionaliza-bus-damri/ tatoli.tl Notísia 2022-02-21 DILI, 21 fevereiru 2022 —Governu liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) sei prepara uluk terminál molok hatama no operasionaliza bus DAMRI. “Ida-ne’e planu ministériu, ne’ebé serbisu hamutuk ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) tanba asuntu externa. Prosedimentu ne’e mak foin daudaun Ministru Transporte no komunikasaun asina ona akordu atu lori DAMRI ne’e mai, presiza kria infraestrutura hanesan prepara terminál,” Diretór Nasionál Transporte Terrestre (DNTT), António da Costa, relata ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, segunda ne’e. Timor-Leste no Indonézia asina ona nota entendimentu ida hodi permite bus DAMRI halo operasaun ho diresaun Kupang mai Dili bá-mai loron-loron. “Karik aban bainrua loke, tanba bus ne’e Indonézia nian, maka sei loke hosi Indonézia mai Timór no ita-nia haruka hosi ne’e mak bá, ne’ebé sei loke konkursu hodi empreza lokál ne’ebé manán bele mobiliza bus sira ne’e hosi Dili-Kupang,” nia esplika. Antes ne’e, atu organiza transporte públiku iha kapitál Dili, iha tinan 2019 kedan Governu liuhosi MTK iha ona hanoin atu halo konstrusaun terminál ba transporte públiku iha parte Hera, Manleuana no Tibar, maibé iha faze estudu viabilidade. Iha estasionamentu parte Becora sei muda ba Hera, parte rai-klaran sei muda ba Manleuana, no parte oeste sei halo iha Tibar. Tenente Jenerál Falur husu membru F-FDTL hatudu profisionalizmu https://tatoli.tl/2022/02/21/tenente-jeneral-falur-husu-membru-f-fdtl-hatudu-profisionalizmu/ tatoli.tl Notísia 2022-02-21 DILI, 21 fevereiru 2022 - Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Falur Rate Laek, husu ba membru F-FDTL iha Kompontente  Apoiu Servisu (KAS) Metinaro, atu hatudu profisionalizmu, nune’e públiku kontinua tau konfiasa ba Forsa Armada. Tenente Jenerál Falur Rate La’ek hato’o asuntu ne’e hafoin vizita traballu ikus ba Komponente Apoia Servisu (KAS) iha Metinaro iha segunda ne’e. “Ida ne’e,  ha’u nia vizita kontinua  ne’ebé ha’u halo ona ba iha komponente sira hotu ne’ebé  iha forsa armada, ohin ha’u mai iha  Komponente Apoia Servisu (KAS), ha’u atu mai introdús ba sira maneira Komanda hanesan Xefe Estadu Maiór foun atu sira hatene no ha’u husu ba sira mak kontinua hatudu ita bo’ot sira nia profisionalizmu iha servisu loron-loron, nune’e povu ka ita nia-komunidade sira kontinua tau konfiansa ba ita,” Tanente Jenerál  Falur Rate Laek  hateten ba jornalista sira hafoin ramata vizita traballu iha Komponente Apoia Servisu (KAS), Metinaro. Tanba, papél Komponente Apoia Servisu (KAS) hala’o serbisu hanesan lutu nasaun, maibé dala barak mós halo servisu sosiál barak iha komunidade. “Tanba ne’e, ha’u husu sira, tenke hatudu displiña no servisu profisionál iha komunidade nian le’et nune’e povu bele sente forsa iha sira nia le’et,” Komandante Forsa Armada ne’e sujere. Durante vizita, Xefe Estadu Maiór Jenerál ne’e hala’o anotasaun mós ba dikuldade balun ne’ebé membru F-FDTL hosi Komponente Apoia Servisu hato’o ba nian hanesan liga ba kestaun lojístika no menús viatura sira. Ho nune’e, Tenente Jenerál ne’e promote liuhosi nia vizita ida ne’e, sei hato’o ba Governu liuhosi Ministériu Defeza (MD) hodi buka solusaun ba kestaun ne’e, nune’e dezenvolvimentu forsa armada nian ba oin labele mosu tan kestaun sira hanesan ne’e iha futuru. MAPKOMS iha Turiskai, autoridade lokál aprezenta problema estrada no eskola https://tatoli.tl/2022/03/25/mapkoms-realiza-dialogu-komunitariu-iha-turiskai/ tatoli.tl Notísia 2022-03-25 TURISKAI, 25 marsu 2022 - Ministériu asuntu parlamentár no komunikasaun sosiál (MAPKOMS) lideradu husi Ministru Francisco Jerónimo Martins, sesta ne’e, iha Postu administrativu Turiskai, Munisípiu Manufahi realiza diálogu komunitáriu ho objetivu atu disemina informasaun kona-ba dezenvolvimentu ba komunidade. Iha intervensaun, MAPKOMS husu ba autoridade lokál sira atu serbisu ho responsabilidade ba nesesidade povu nian no fó prioridade ba nesesidade povu sira iha área rurál, no rekonese estrada Turiskai seidauk di’ak tanba ne’e sei hato’o ba MOP (Ministériu obras públika) hodi bele responde. “Ha’u husu ba na’i-ulun sira liu-liu xefe suku sira atu serbisu hamutuk ho programa Governu nian, no foti desizaun loloos ba interesse povu nian, tanba Governu hakarak fornese buat ne’ebé nia povu presiza”. Iha biban ne’e mós, Aministradór postu administrativu Turiskai, Adriano da Costa agradese MAPKOMS tanba bele halo diálogu ho komunidade. Administradór postu Turiskai, Adriano da Costa. Imajen Tatoli//Argentina Cardoso ‘’Agradese tanba ministru mai to’o ami-nia fatin. Ami fiar katak nai-ulun sira haree ami-nia rain ne’e nia menus oinsá, nia maka’as oinsá no nia frakeza oinsá’’ Entretantu iha diálogu ne’e, Xefe suku Aitemua, Valentim Soares preokupa ho kondisaun estrada ba Postu administrativu Turiskai. Alende ne’e, autoridade lokál ne’e mós husu ba Ministériu edukasaun, juventude no desportu (MEJD) atu fó-atensaun ba edukasaun iha Turiskai. “Ami preokupa ho edukasaun iha Turiskai, eskola laiha meza no kadeira, oinsá Governu haree ba ida ne’e”. Hatán ba preokupasaun komunidade nian, Governante ne’e kompromete, sei hato’o preokupasaun hirak ne’e ba ministériu kompetente liu-liu MOP no MEJD. Diálogu komunitária ne’e partisipa husi komunidade Turiskai, autoridade lokál sira, estudante sira no mós komandante PNTL (Polísia nasionál Timor-Leste) Postu administrativu Turiskai. Postu administrativu Turiskai kompostu husi suku 11, aldeia 88, ho totál abitante hamutuk 9.643. Governu integra veteranu la simu subsídiu iha vida ekonómika https://tatoli.tl/2022/07/11/governu-integra-veteranu-la-simu-subsidiu-iha-vida-ekonomika/ tatoli.tl Notísia 2022-07-11 DILI, 11 jullu 2022 — Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Lautém, Aurélio Freitas Ribeiro ‘Africoro’, hateten Governu integra veteranu grau 0-3 no 0-7 ne’ebé la simu subsídiu kada fulan ne’e iha vida ekonómika, nune’e bele dezenvolve ekonomia no bele sustenta família. Notísia Relevante:  Rai Los: Planu Governu integra veteranu iha vida ekonómika seidauk implementa “Objetivu hosi polítika VIII Governu Konstitusionál ne’e mak oinsá atu kria kondisaun ba kombatente sira, nune’e bele dezenvolve vida ekonómika ba kombatente ne’ebé lahetan benefísiu mensalmente,” Aurélio Freitas Ribeiro “Alfricoro” hateten ba Agência TATOLI, liuhosi telefónika. Governu nia polítika atu fó osan $20.000 ba kada grupu veteranu iha munisípiu sira-ne’e bele buka moris liuhosi kria grupu negósiu, hodi bele integra veteranu sira iha vida ekonómika no sosiál. “Governu integra veteranu iha vida ekonómika ne’e foin mak hahú no antes ne’e laiha. Maibé ita haree katak Gabinete Primeiru-Ministru liuhosi sosiedade sivil mak servisu hamutuk ho Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál mak foin inisia iha tinan ne’e,” nia dehan. Ida-ne’e akontese tanba Governu no Estadu mós preokupa hela ba situasaun moris liu-liu ba kombatente sira-ne’ebé involve iha frente armada, klandestina no diplomata, liu-liu kombatente ne’ebé lahetan benefísiu. Governu no Estadu mós preokupa hela, tanba ne’e VIII Governu Konstitusionál halo planu liuhosi Gabinete Primeiru-Ministru hamutuk ho Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, atu fó apoiu ba benefisiáriu veteranu sira hodi haki’ak animál. Maibé, nia dehan, planu ida-ne’e la’o tuir saida mak Governu implementa ona maibé sei hetan osan ne’ebé ho montante kiik. Tanba ne’e, nia husu ba kombatente ne’ebé forma grupu atu simu apoiu hosi Governu ne’e ezekuta ho di’ak no halo servisu ho badinas no kuidadu, nune’e saida mak veteranu hakarak ne’e sai realidade. Veteranu sira iha munisípiu Lautém, agora daudaun kria ona grupu neen (6) no kada postu administrativu iha grupu ida, ne’ebé kada grupu ne’e kompostu hosi ema 15 to’o 20 hodi hala’o atividade haki’ak animál. AFMEF husu Governu solusiona tais ne’ebé la konsege aprezenta ba Expo Dubai https://tatoli.tl/2022/07/21/afmef-husu-governu-solusiona-tais-neebe-la-konsege-aprezenta-iha-expo-dubai/ tatoli.tl Notísia 2022-07-21 OÉ-CUSSE, 21 jullu  2022 – Asosiasaun Feto Mundansa Ekonomia Família (AFMEF), husu Governu fó solusaun ba tais hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oécusse Ambeno (RAEOA) ne’ebé la konsege aprezenta iha Expo Dubai. Koordenadora AFMEF, Joana Bobo Tanu, husu Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) no Sekretaria Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII), atu solusiona produtu tais ne’ebé feto Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), submete ona ba nasionál maibé la konsege lori ba Expo Dubai. “Ami-nia grupu maka durante ne’e hato’o ami-nia produtu to’o internasionál, liuliu Expo Dubai, to’o ikus ami-nia produtu la konsege to’o Expo Dubai, entaun liuhosi oportunidade ne’e ami husu ba Guvernu tenke buka solusaun ba produtu sira-ne’e,” Joana Bobo Tanu, ko’alia iha ámbitu serimónia lansamentu programa Naroman ba Suku iha salaun igreja Oésilo, kuarta ne’e. Nia parte sente triste, tanba grupu hirak-ne’e barak mak asesu kréditu maibé ikus mai laiha solusaun ba sira-nia produtu ne’ebé prodús ona atu prepara lori ba Expo Dubai, maibé la konsege, tán ne’e husu ba MTKI no SEII atu buka solusaun. “Ne’e duni ami-nia grupu buka dalan atu oinsá atu hatama pedidu ba nasionál maibé dalan mak laiha, entaun liuhosi oportunidade ami harak hato’o ba MAPKomS atu hato’o ba parte relevante sira hodi haree ami-nia problema ne’e, tanba grupu hirak-ne’e senti triste tanba barak mak asesu iha kréditu,” nia katak. Hatán ba preokupasaun ne’e, Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun sosiál (MAPKomS), Francisco Jerónimo, esplika, tais hosi Oé-Cusse ba Dili ho objetivu atu promove iha Expo Dubai, maibé to’o iha Díli tama iha situasaun COVID-19, entaun hotu-hotu la tama no paradu, bainhira atu ba Expo Dubai, aru haruka ba ne’ebá, Governu iha Unidu Emiradu Árabe maka haruka karta mai katak, sasán ba Expo Dubai latama ona hosi Timor tanba COVID-19. “Ha’u lori ita-boot sira-nia proposta ba Dili, haruka fatin rua, hato’o ba Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), nomoos ba Sekretária Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII), hodi haree kestaun grupu sira-ne’ebé iha Oé-Cusse nia preokupasaun, liuliu iha Bobometo,” nia promete. Autoridade lokál Oésilo husu Governu hala’o ezame nasionalidade kada tinan https://tatoli.tl/2022/07/21/autoridade-lokal-oesilo-husu-governu-halao-ezame-nasionalidade-kada-tinan/ tatoli.tl Notísia 2022-07-21 OÉ-CUSSE, 21 jullu  2022 – Autoridade lokál sira iha suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo, Rejiaun Administrativa Espesiál Oécusse Ambeo, husu Governu hala’o ezame kona-ba nasionalidade kada tinan. “Ami-nia maluk feto no mane mai hosi Indonésia hola-malu hela iha Timor-Leste, agora daudaun ne’e atu asesu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun, maibé seidauk iha dokumentu komprovativu sidadaun Timor-Leste, hanesan hanesan kartaun eleitorál, billete identidade no sertidaun RDTL, entaun ida-ne’e sai preokupasaun ba ami autoridade lokál, iha suku Bobemeto barak mak seidauk iha,” Xefe aldeia Nonquikan, suku Bobometo, Agustinho Timo, ko’alia iha ámbitu lansamentu programa naroman ba suku iha salaun igreja Oésilo, kuarta ne’e. Nia fundamenta, bainhira to’o tempu eleisaun sira labele ezerse sira-nia direitu votu, tanba sira seidauk iha direitu atubele tuir votasaun, nune’e hanesan autoridade komunitáriu sujere ba minitériu relevante atubele buka solusaun. “Ami sujere ba Governu atubele hato’o ami-nia preokupasaun ida-ne’e ba Ministériu Justisa halo oinsá ami-nia inan no aman sira-ne’ebé hela kleur iha-ne’e bele sai sidadaun timór-oan, tanba dala barak ona sira tuir ezame maibé la liu nafatin, oinsá mekanizmu ida atu sira mós bele asesu, kada tinan bele realiza nafatin nune’e bele sai ona sidadaun ita-nian,” nia husu. Preokupasaun hanesan, hato’o hosi komunidade Francisco Ais, hosi aldeia Hoineno, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo, informa, atu simu bolsa da mãe jerasaun foun ne’e tenke iha dokumentu komprovativu kompletu, kartaun eleitorál billete identidade no sertidaun RDTL, maibé barak seidauk iha. “Ha’u sujere de’it sé bele karik MAPKomS konfirma ho Ministru Justisa atu tinan-tinan bele realiza ezame ba sidadaun sira hosi rai sorin maibé kaben iha-ne’e no hela iha-ne’e, kuandu tinan ida la pasa,” Francisco Ais sujere. Francisco Ais hato’o ideia ne’e tanba nasaun bele iha fronteira maibé domin laiha fronteira, nune’e ema hotu moris ho kontroladu hosi autoridade lokál. Hatán ba preokupasaun ne’e, Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun sosiál (MAPKomS), Fransisco Martins Jerónimu, konkorda sidadaun hosi rai sorin bele sai sidadaun Timor-Leste. “Maibé lei atu sai sidadaun nia kritéria maka ne’e, tenki tuir ezame, iha ezame ne’e tenke hatene kultura Timor nian, nia tenke hatene prosesu ukun ne’e oinsá istória Timor nian, tenke hatene hahú deklara independénsia ne’e hahú hosi sé, eroi hira mak mate iha funu laran, lidér istóriku tenke hatene sira-nia naran, ida-ne’e mínimu istória la’ós hatene barak maibé istória uitoan tenke hatene,” nia katak. Nune’e MAPKomS sei komunika ho Ministériu Justisa kona-bá desizaun polítika ida bele apoia solusiona sidadaun sira-ne’ebé hela iha Timo kleur ona. “Sekuandu seidauk iha dokumentu komprovativu sira-ne’e, billete identidade, kartaun eleitorál no sertidaun RDTL, bele iha dalan seluk halo karta justifikasaun, katak kaben ho inan hosi estranjeiru ka kaben no mane hosi estranjeiru maibé hela iha Timor, oras ne’e iha oan atu asesu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun,” governante ne’e fó hanoin. Lere husu Governu kontrola didi'ak arte-marsiál https://tatoli.tl/2022/07/23/lere-husu-governu-kontrola-didiak-arte-marsial/ tatoli.tl Notísia 2022-07-23 DILI, 23 jullu 2022 - Tenente Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, husu Governu kontrola didi’ak ezisténsia arte-marsiál nune’e kontribui ba estabilidade. “Ita ukun-aan, ha’u mai haree dehan SH (PSHT) mak kriminozu oho ema, eipa uluk funu ne’e SH mak ba hasoru ha’u, sira fó sira-nia atributu, farda, kamiza, kamizola no xapeu fó hotu ba ha’u, depois kuandu ita ukun dehan sira mak kriminozu fali, entaun ida-ne’e signifika Estadu ne’e tenke rekoñese sira, katak tenke organiza, labele kria arte-marsiál, depois laiha kontrola, ida-ne’e mós ita halo ita-nia joven sira sai vítima fali,” Lere Anan Timur, hateten bainhira sai oradór iha formasaun ispiritualidade, edukasaun no sidadania ba treinadór IKS-PTL iha salaun Hotel Lúz Clarita, sábadu ne’e. Kona-ba hanesan konselleiru ida ba IKS-PTL, nia parte hanoin katak juventude ne’e la’ós fatuk, la’ós animál, ne’e ema entaun ema ne’e iha konsiénsia morál no étika. “Ha’u konselleru ba organizasaun hotu-hotu, hanesan organizasaun sagrada família, arte-marsiál Kera Sakti, SH, KORK, Kempo. Ha’u konselleru ba sira hotu. Tanba ha’u sira-nia aman, ida-ne’e mak ha’u hanoin sira la’ós fatuk, sira la’ós animál, sira ema iha morál, iha etika. Ha’u hanoin sira sempre aprende buat-ne’ebé di’ak no buat-ne’ebé aat sira, sempre aprende,” nia dehan. Kona-ba modelu atu forma joven iha organizasaun, nia dehan, modelu forma joven ne’e tuir modelu timor nian, tuir kultura no tuir tradisaun Timor nian. “Sé ita tuir fali modelu, hanesan Kera Sakti ohin dehan mai hosi Xina, ita halo tuir fali Xina, ne’e la haan malu ona ho ita-nia realidade entaun problema loro-loron ona. Ita uza tuir ita-nia realidade, uza ita-nia situasaun, uza ita-nia kultura tradisaun, ida-ne’e di’ak, se ita tuir tradisaun ba lisan ema seluk nian, ida ne’e la haan malu,” Lere fó hanoin. Entretantu, iha loron 26 maiu tinan ne’e, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, re-abertura organizasaun arte-marsiál hotu, hanesan IKS-PTL, PSHT no KORK, hodi hala’o atividade fila-fali iha Timor-Leste. AMD kontrata ona pesoál limpeza 112 hamoos jardin kapitál https://tatoli.tl/2022/07/25/amd-sei-kontrata-pesoal-limpeza-112-hamoos-jardin-kapital/ tatoli.tl Notísia 2022-07-25 DILI, 25 jullu 2022 — Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD), tinan ne’e, kontrata ona pesoál limpeza iha Postu Administrativu Cristo Rei, Nain Feto, Dom Aleixo no Vera Crúz, liuhosi programa “Pesoál Limpeza Sidade” hamutuk 112 hodi hamoos sidade no jardin sira kapitál Díli. Notísia Relevante:  Pesoál saneamentu 24 hala’o limpeza iha jardin kapitál AMD kontrata pesoál limpeza hosi postu administrativu Don Aleixo hamutuk na’in-39, Cristo Rei iha ema na’in-33, Vera Crúz ema 20 no postu administrativu Nain Feto hamutuk na’in-20-20, hodi hala’o servisu durante fulan sia (9) ne’ebé hahú hosi abril to’o dezembru 2022. “Iha tinan ne’e, ita kontratu pesoál limpeza iha postu administrativu haat (4) iha Dili hamutuk 112 hodi halo limpeza ba programa ho naran ‘Pesoál Limpeza Sidade’, ne’ebé daudaun ne’e sira halo hela sira-nia atividade,” Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, António Moniz Clau, hateten ba Agência Tatoli iha nia knar fatin, Díli, segunda ne’e. Pesoál limpeza hodi postu administrative sira oiha Dili ne’e, nia dehan, ba dahuluk sei koloka sira iha jardin sira iha kapitál Dili no hosi ne’e sira mós bele halo limpeza iha esgotu sira no sei la koloka sira ba hamoos estrada públiku. “Ba estrada públiku provizóriu ita la kanaliza sira (pesoál postu administrativu) ba iha ne’ebá, tanba estrada públiku ita iha pesoál saneamentu mak halo servisu iha ne’ebá. Maibé, pesoál postu administrativu sira-nia servisu mak haree liubá esgotu no jardin sira iha Dili laran,” nia dehan. Diretora Finansa Administrasaun Munisípiu Dili, Ana Fernanda Junior, hateten programa ‘Pesoál Limpeza Sidade” ne’e, munisípiu Dili mak tau osan iha Sekretáriadu no hosi ne’e mak haruka ba Postu Administrativu sira-nia konta hodi implementa programa refere. Entretantu, orsamentu ba atende ‘Programa Pesoál Limpeza Sidade’ ba pesoál limpeza sira hosi postu administrativu haat (4) ne’e, Autoridade Munisípiu Dili liuhosi Sekretáriu aloka fundu hamutuk $115,920.00. Komisaun Nasionál Juventude Katólika TL introdús nia ezisténsia ba Xefe Estadu https://tatoli.tl/2022/07/27/komisaun-nasional-juventude-katolika-tl-introdus-nia-ezistensia-ba-xefe-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-27 DILI, 27 jullu 2022 — Prezidente Ezekutivu Komisaun Nasionál Juventude Katólika Timor-Leste (KNJKTL), Pe. João Soares ho nia ekipa, kuarta ne’e, hala’o enkontru ho Xefe Estadu, José Ramos Horta, hodi introdús ezisténsia komisaun nian no atividade sira iha área juventude ninian. “Iha asuntu haat ne’ebé ohin hamutuk ekipa ne’ebé ida mak introdús Komisaun Nasionál Juventude Katólika Timor-Leste ne’ebé primeira vez eziste ita-nia uma kreda katólika Timor-Leste hafoin TL hetan indepedénsia,” Padre João Soares hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Asuntu daruak, Prezidente KNJKTL ne’e aprezenta ba Xefe Estadu kona-ba jornada juventude katólika nian ne’ebé sei hala’o iha paróka Lolotoe, Bobonaro, ne’ebé daudaun ne’e ilas kruz joven iha ne’eba. “Prezidente Repúblika konfirmadu sei partisipa mós iha jornada nasionál juventude katólika ninian iha parókia Lolotoe ne’ebé sei hala’o iha loron 21-25 agostu tinan ne’e,” nia informa. Amu João Soares ho ekipa mós aprezenta ba Prezidente Repúblika kona-ba servisu preparativu komisaun nian hamutuk ho Komisaun Juventude Katólika Arkidioseze, Komisaun Juventude Katólika Dioseze Maliana, Komisaun Juventude Katólika Dioseze Baucau no Konferénsia Episkopál Timorense (CET, siglá portugés) ne’ebé sei halo jornada juventude katólika iha fulan abríl 2023. Nia informa mós ba Prezidente Repúblika ligadu ho jornada mundiál juventude katólika nian ne’ebé sei hala’o iha Lisboa, Portugál iha fulan agostu 2023. Jornada nasionál juventude katólika iha Lolotoe ne’e sei envolve mós reprezentante dioseze tolu, portadór ema ho defisiénsia, grupu arte marsiál, reprezentante joven sira mai hosi partidu polítiku ho mós estudante hosi universidade. Iha atividade ne’ebé sei halo primeiru liu mak hakarak juventude sira-ninia hamutuk no segundu  sira-ninia partilla esperiénsia depois sei iha formasaun, palestra, ne’ebé importante liu iha jornada ne’e sei fó oportunidade atu rona joven sira sei ko’alia hodi hato’o opiniaun no hato’o krítika. “Tanba amu Papa dehan joven mak igreja, igreja mak joven, ne’eduni igreja ne’e joven nafatin presiza envolve no loron daruak sei lori joven sira ba asaun karidade, vizita komunidade fahe mós buat ruma ne’ebé tuir posibilidade ba iha komunidade ne’ebé presiza,” nia hateten. Durante sorumutu, Prezidente Repúblika fó opiniaun kontribui tebes ba atividade hirak ne’e no PR mós husu nafatin igreja liu-liu komisaun atu kolabora nafatin ho Prezidente Repúblika iha atividade saida de’it no PR nakloke ba komisaun hakarak atu ko’alia asuntu ruma liga ba juventude ninian, nia parte prontu atu atende. FOKUPERS realiza semináriu hakbiit ekonomia feto sobrevivente https://tatoli.tl/2022/07/28/fokupers-realiza-seminariu-hakbiit-ekonomia-feto-sobrevivente/ tatoli.tl Notísia 2022-07-28 DILI, 28 jullu 2022 – Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS),  kinta ne’e, realiza semináriu harii ligasaun servisu hodi responde ba inkluzaun sosiál no haforsa ekonomia feto sobrevivente violénsia ba jenéru. “Semináriu ida-ne’e hanesan kontinuasaun hosi atividade sira seluk ami realiza ona hosi ne’ebé hala’o FOKUPERS no Asosiasaun Chega ba Ita (Acbit) ne’ebé apoiu finanseira hosi Uniaun Europeia (UE) ne’ebé projetu ne’e foku liu ba sobrevivente violénsia ba jeneru,” Diretora Ezekutiva Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS), Maria Fátima Perreira Guterres, hateten ba jornalista sira, iha salaun katederál São José, vila verde, kinta ne’e. Programa ne’e implementa ona iha munisípiu hitu ne’ebé munisípiu tolu responsabiliza hosi ONG Acbit no ONG Fkupers responsabiliza munisípiu Ermera, Liquiça, Same no Dili. Iha semináriu ne’e oradór sira mai hosi sosiedade sivil no Ministériu saúde ne’ebé servisu iha área empoderamentu hanesan programa oinsá atu halo empoderamentu feto. Aleinde ne’e nia mós informa planu no programa FOKUPERS ba tinan 2023 mak hanesan asuntu violénsia ba jeneru, promove igualdade jéneru, hakbiit maluk sira fó formasaun no hapara violénsia hasoru feto no labarik. “Maske nune’e Parte advokasia mós ita kontinua halo esforsu iha nivél sira hotu parseiru ho Governu hamutuk ho ministériu sira haree programa hosi bele enkaixa asuntu violénsia ba jeneru,” nia dehan. Kandidatu F-FDTL barak la pasa iha teste fíziku no saúde https://tatoli.tl/2022/08/02/kandidatu-f-fdtl-barak-la-pasa-iha-teste-fiziku-no-saude/ tatoli.tl Notísia 2022-08-02 DILI, 02 agostu 2022 — Portavós Komisaun Rekrutamentu FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL, Kapitaun Enjeñeira, José António Nunes da Costa, fó sai katak kandidatu F-FDTL foun, ne’ebé tuir hela prosesu teste fíziku no saúde iha Sentru Formasaun no Treinu (CFT sigla portugés,) Metinaro, barak mak la pasa tanba altura la to’o no problema iha tilun, nehan no matan. Tuir rekizitu ne’ebé fó sai hosi Komisaun Rekrutamentu katak kandidatu F-FDTL nia altura ba mane tenke sentímetru 165 no feto nia altura tenke sentímentru 145. “Ha’u hakarak hatete katak, kandidatu barak mak la liu iha altura. Mezmu iha sira nia Billete Identidade (BI) hakerek katak, altura sentímetru kuaze 165 ba leten, maibé karik sira sukat iha notariadu uza sapatu, maibé tuir sistema ne’ebé mak  halo ka sukat iha Metinaro, tenke ain-tanan ka hasai sapatu maka foin sukat. Nune’e realidade hatudu kandidatu barak maka lakon tanba altura la to’o,” Portavós Komisaun Rekrutamentu ne’e, hateten liuhosi konferénsia Imprensa ne’ebé halo iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, tersa ne’e. Iha teste saúde, Portavós ne’e dehan kandidatu balun mós la liu tanba problema iha tilun, matan no nehan, nune’e kandidatura hirak ne’e sei elemina tanba la prense rekezitu rekrtutamentu. Kona-ba kandidatu na’in-hira mak la pasa iha teste altura no problema iha saúde seidauk iha serteza tanba prosesu teste ba kandidatu sei la’o hela. Iha prosesu teste fíziku no saúde ne’e, nia dehan parte komisaun rekrutamentu la simu rekomendasaun espesiál tanba prosesu teste ne’e bazeia ba kritériu sira ne’ebé estabelese ona no husu públiku lalika rona boatu, maibé hein rezultadu teste ne’ebé sei fó sai hosi komisaun. “Kandidatu sira ne’ebé la liu iha teste fíziku lalika buka meiu hodi ba hasoru komandante sira iha uma ka iha serbisu fatin atu hetan rekomendasaun. Tanba iha prosesu rekrutamentu ne’e la eziste ida ne’e,” nia afirma. Totál kandiatu foun F-FDTL ne’ebé pasa iha selesaun dokumentu ba tinan ne’e hamutuk 1.411, kompostu hosi mane 1.262 no feto na’in-149. Nune’e, Komisaun rekrutamentu fahe ba grupu balun maka dadaun tuir ona teste saúde no balun sei tuir teste saúde iha loron 5 agostu tinan ne’e. Iha prosesu teste fíziku, Saúde no psikoteste finaliza mak Komisaun Rekrtutamentu sei anúnsia naran kandidatu F-FDTL ne’ebé pasa hamutuk 600. Komunidade husu Alfándega uza edifísiu foun iha frontéira Mozon https://tatoli.tl/2022/08/02/komunidade-husu-alfandega-uza-edifisiu-foun-iha-fronteira-mozon/ tatoli.tl Notísia 2022-08-02 BOBONARO, 02 jullu 2022 – Komunidade aldeia Tunubibi, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, fó hanoin ba Autoridade Aduaneira/Alfándega atu utilíza ona mini edifísiu foun ne’ebé konstrui iha fronteira Mozon, baliza ho Turiskain, munisípiu Belu, provínsia Nusa Tengara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Xefe aldeia Tunubibi, Fernando Raul, hateten komunidade sira ezije Alfandega atu uza ona uma ne’e, tanba obra ne’e konstrui iha fulan-fevereiru tinan 2022 no iha fulan-maiu liubá empreza responsável konklui ona konstrusaun, maibe to’o agora abandona fulan-tolu ona. Lideransa lokál ne’e mós sente triste tanba momentu implementa obra ne’e delegasaun hosi Alfandega sempre observa no halo kontrolu másimu ba prrogresu hosi uma ne’e, maibe to’o agora seidauk destaka funsionáriu sira halo serbisu. Nia akresenta, Alfándega presiza buka meiu utiliza ona fatin ne’e hodi halo atendimentu ba sasan importasaun no esportasaun iha liña fronteitra nune’e bele kontribui reseita ba kofre estadu hosi hakbiit ekonomía rai laran,inklui ekonomia komunidade sira-nian. “Ita haree fizikamente uma ne’e hamriik kapás tebes, ita bele dehan kategoria luxu ona, tanba kompletu ho fasilidade ona, ne’e duni hanesan autoridade husu ba Alfándega di’akliu utiliza ona, duké ita husik abandona hela, nia bele sai aat,” nia ko’alia Tunubibi, Maliana, tersa ne’e. “Rai ami autoridade buka meiu oinsá mak rezolve hodi intrega ba ministériu tutela ba, buat hotu rezolvidu konstrusau iha tiha ona, autóridade nia hakarak, uma ida-ne’e utiliza ona hodi nune’e bele fasilita ona ita-nia komunidade sira-ne’ebé nesesita atu tama ba Indonézia hosi Indonézia mai ita-nia territóriu,” nia fó hanoin. Kestaun ne’e lideransa komunitária ne’e levanta ona ba Vise Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, iha ámbitu diálogu ne’ebé realiza iha salaun administrasaun munisípiu Bobonaro, atu aprezenta iha reuniaun Konselu Ministru atubele responde lalais. Nia dehan, Alfándega presiza buka meiu utiliza ona fatin ne’e hodi halo atendimentu ekonomia ba sasán importasaun no esportasaun iha fronteira nune’e bele kontribui reseita ba kofre estadu hodi hakbiit ekonomia rai laran. Maibé governu presiza muda ona espetativa katak ba oin karreta ne’ebé tula naha iha fuzu boot sira-ne’e liu de’it iha Tunubibi, tanba distánsia hosi Atámbua, Maliana liu fornteira Mozon, Turiskain, di’ak no besik liu duké liuhosi Mota-ain ho distánsia ne’ebé dook. “Baimhira karreta boot sira-ne’e liu ona Tunubibi, sira selu ona taxa, automatikamente fó mós serbisu ba ha’u-nia komunidade sira, tanba Naha sira-ne’e bainhira Alfándega atu halo verifikasaun ba sasan tula hosi Indonézia, presiza hatún no hasa’e fali,” nia hateten. Komunidade Tunubibi, Costodio Barreto, konsidera obra ne’e ho kualidade ne’ebé di’ak no prontu ona atu uza hodi halo serbisu tanba kompletu ho fasilidade inklui bee-moos “Ami povu aldeia Tunubibi oferese ona rai ba Governu atu halo umi da-ne’e, maibé ohin loron uma hamrik tiha ona mós abandona hela, ne’e mak ami sente triste,” nia katak. Obra ne’e responsabliza hosi empreza lokál Ramascora Unipesoál, Lda ho totál orsamenu $58,266.87 no duransaun kontratu fulan-tolu. Kestaun ne’e Jornalista Tatoli tenta konfirma ho superiór Alfándega iha kapitál Maliana, atu husu klarifikasaun kona-bá razaun seidauk utiliza edifísiu ne’e, maibe labele fó komentáriu tanba kompeténsia Alfándega nasionál nian. Asidente tráfegu iha Maliana rezulta motorizada ida rahun https://tatoli.tl/2022/08/08/asidente-trafegu-iha-maliana-rezulta-motorizada-ida-rahun/ tatoli.tl Notísia 2022-08-08 BOBONARO, 08 agostu 2022 – Asidente tráfegu ne’ebé akontese segunda ne’e rezulta motorizada iha númeru xapa-matríkula P.6610 rahun. Asidente tráfegu ne’e akontese tanba kamioneta ida soke rabat motorizada ida marka beat ho xapa-matríkula P.6610 iha área Soso, suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Asidente tráfegu ne’ebé ne’e akontese iha tuku 09:25, entre Kamioneta kinur ida la ho xapa-matríkula hosi Kompañia sembuhan Unipesoál Lda sai hosi fatin prosesamentu batako nian halai ho velosidade maka’as xoke derrepente motorizada beat P.6610 ida hosi diresaun Maliana Vila atu ba aldeia Tunubibi, suku Tapo-Memo ho velosidade neineik. “Ami tún mai ne’e halai neineik de’it, maibe trava la hetan ona, tanba karreta ne’e sai mai derrepente soke ami na’in-rua, sé ami halai maka’as karik, ami na’in-rua halai tama kedas karreta okos, ami mós la kanek kondisaun di’ak hela,” Vítima Domingos Alves, informa ba jornalista sira iha fatin akontesimentu. Enkuantu Asidente ne’e hamosu engarafamentu maibé liu de’it menutu lima parte seksaun tránzitu konsege to’o fatin akontesimentu, hodi sukat no foti deklarasaun hosi parte rua. Tuir observasaun Agência Tatoli nota katak, hafoin asidente tráfegu ne’e parte Polísia Seksaun Tránzitu, transporta kedas transporte hirak-ne’e inklui motorista parte rua ba komandu PNTL munisípiu Bobonaro hodi presta deklarasaun atubele deskobre kronolojia hosi akontesimentu. Prosesu verifikasaun dadus veteranu rejistadu 2009 iha Ermera seidauk termina https://tatoli.tl/2022/08/12/prosesu-verifikasaun-dadus-veteranu-rejistadu-2009-iha-ermera-seidauk-termina/ tatoli.tl Notísia 2022-08-12 LAUANA, 12 augustu 2022 – Prosesu verifikasaun ba dadus kandidatu antigu kombatente, veteranu libertasaun nasionál iha munisípiu Ermera sei la’o hela no tuir oráriu nasionál sei termina iha fulan novembru tinan 2022 ne’e. Responsável ekipa verifikasaun munisípiu Ermera, Domingos Augusto “Dekker”, hateten, prosesu verifikasaun kandidatu rejistadu 2009 ho karakter diferente ho prosesu verfikasaun sira anteriór. No, verifikasaun daudaun ne’ebé hala’o iha munisípiu Ermera la’o ho rigór no halo kedas juramentu ba bandeira lulik nune’e mós ba erói sira ne’ebé fakar sira-nia ran ba rai ida ne’e nune’e bele identifika loloos veteranu ne’ebé envolve aan iha luta ba libertasaun nasionál no konta istória tuir realidade partisipasaun no dedikasaun iha funu laran. Konstrusaun Portu Tibar la’o hela no sei inaugura iha tinan ne'e https://tatoli.tl/2022/08/16/konstrusaun-portu-tibar-lao-hela-no-sei-inaugura-iha-tinan-nee/ tatoli.tl Notísia 2022-08-16 LIQUIÇÁ, 16 agostu 2022 — Diretór Ezekutivu Timor Port SA, Laurent Palayer, informa, konstrusaun Portu Tibar la’o hela no tuir planu sei inaugura iha tinan ne’e. Diretór Ezekutivu Timor Port SA, Laurent Palayer. Imajen/Espesiál “Ita-nia progresu konstrsaun Portu Baía Tibar serbisu agora la’o hela no fulan-jullu nia rohan konstrsaun fíziku ita atinje ona 89%. Governu Timor-Leste sei halo inagurasaun iha loron 28 novembru 2022,” Responsável empreza ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha Portu Tibar, tersa ne’e. Ba instalasaun mákina operasionál ne’e ramata ona iha juñu 2022 no agora hela de’it 11% mak seidauk. “Ita kontinua de’it kompleta serbisu kma’an sira hanesan haree ba edifísiu balun ne’ebé sei presiza halo kompletu hanesan tau meza, kadeira no tau internet konesaun fiu sira. Nune’e, halo konesaun ba liña eletrisidade, bee-moos, fó formasaun ba traballadór sira kompostu hosi tékniku informátika no finansa adminstrasaun,” nia akresenta. Nia dehan, molok inaugura, atividade ne’ebé sei halo mak koko ekipamentu dahuluk hanesan kontentór iha postu no seluk tan iha loron 30 agostu. “Maneira koko, ita hatama ró halo operasaun hanesan baibain iha Portu Dili hodi koko sistema sira ne’e la’o loos ona ka lae, nune’e molok inaugura, ami komunika ona ba ró na’in sira ne’ebé hatama sasán, karik la liu ba Portu Dili maibé mai hotu iha Tibar atu koko. Semana ida molok hahú go live ne’e sira koko ekipamentu hotu ho fasilidade ne’ebé mak iha iha loron 15 setembru molok inaugura no operasaun loloos iha loron 28 novembru 2022,” Laurent Palayer relata. Daudaun ne’e, parte Timor Port halo ona rektrutamentu ba traballadór sira ne’ebé maioria timor-oan inklui balun estranjeiru hamutuk 200, atu serbisu iha portu hanesan operadór ba mákina no área seluk tan, balun hahú serbisu ona no balun sei iha treiamentu nia-laran. “Importante tebes ba dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste tanba hotu-hotu hatene Portu Dili ladún fasilita atividade ekonomia. Nune’e bainira Portu Tibar ne’e hahú, maka sei iha kondisaun di’ak tebes atu fasilita ita-nia atividade komérsiu inklui fasilita ba ró sira ne’ebé liga ba ita-nia nasaun viziñu hanesan Austrália no seluk tan,” nia dehan. Konvidadu ne’ebé sei partisipa iha inagurasaun Portu Tibar ne’e mak hanesan Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, membru Governu sira, parseiru importadór sira, inklui komunidade ne’ebé hela besik iha Tibar. Iha loron 30 agostu 2018, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, halo lansamentu konstrusaun Portu Tibar no tuir planu finaliza konstrusaun iha maiu 2022, maibé tanba situasaun pandemia halo prosesu la’o neneik. Portu Tibar lokaliza iha kilómetru 10 hosi Oeste Dili, iha Baía Tibar, munísipiu Liquiçá, ne’ebé hanesan infraestutura prioritária ne’ebé indetifika ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030. Projetu ne’e hanesan konstrusaun nível internasionál, ne’ebé ezekuta liuhosi Timor-Port S.A ho modalidade Parseria Públika Privada (PPP), ne’ebé halo konsórsiu ho Bolloré no Governu Timor-Leste. Ba konstrusaun ne’e Governu aloka millaun $130, enkuantu Timor Port no Bolloré hamutuk millaun $150, ho totál millaun $280 ba faze inísiu. Enkuantu, totál investimentu orsamentu ba Portu Tibar to’o tinan 30 ho valór millaun $500. Vise Primeiru-Ministru Vatikanu vizita Timor-Leste iha setembru https://tatoli.tl/2022/08/22/vise-primeiru-ministru-vatikanu-vizita-timor-leste-iha-setembru/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 DILI, 22 agostu 2022 — Enkarrgadu Negósiu Santa Sé, Monseñor Marco Sprizzi, segunda ne’e, hasoru Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hodi informa vizita Vise Primeiru-Ministru Vatikanu,  Arsebispu Edgar Peña Parra,  mai Timor-Leste iha setembru 2022. “Ha’u ho Primeiru-Ministru ko’alia maka kona-ba vizita Vise Primeiru-Ministru Vatikanu (liman loos) no Santo Padre Francisco nian iha setembru tinan ne’e sei vizita Timor-Leste. Prezensa Vise Primeiru-Ministru Vatikanu nian ne’e hodi inaugura Embaixada foun Vatikanu Núnsiu Apostólika,” Reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste, Monseñor Marco Sprizzi, informa hafoin hasoru malu ho PM Taur iha Rezidénsia Farol. Enkarregadu Negósiu Santa Sé dehan, iha ámbitu ne’e, Vise Primeiru-Ministru vizita mós Timor-Leste, espesialmente afirma importánsia ligadu ho desizaun Parlamentu Nasionál no Estadu Timor-Leste, ne’ebé asume deklarasaun kona-ba fraternidade umana, ne’ebé Santu Padre Francisco asina ona kona-ba ‘pás mundiál’. “Ne’e dokumentu nasionál, desizaun ne’e estraordináriu no istóriku ba Timor-Leste, tanba nu’udar nasaun dahuluk iha mundu no Parlamentu dahuluk iha mundu ne’ebé halo desizaun ne’e ba fraternidade umananidade entre povu no sidadaun,” nia subliña. Tanba ne’e, prezensa Arsebispu Edgar Peña Parra hodi subliña importánsia hosi desizaun ne’e no vizita Timor, ne’ebé iha ámbitu ne’e sei selebra mós misa iha igreja Katedrál Dili, hasoru malu ho labarik orfanatu sira, inklui vizita ne’e enviadu direta hosi Santo Francisco. “Primeiru-Ministru subliña katak sei akompaña vizita Vise Primeiru-Ministru Vatikanu ne’e, tanba hosi vizita ne’e atu Timor-Leste prepara di’ak liután vizita Santo Francisco nian mai Timor iha tempu sira mai,” nia tenik. Aleinde ne’e, ho eskollidu Arsebispu Metropolitana, Dom Virgílio da Silva do Carmo, nu’udar Kardiál dahuluk Timor, maka marka importánsia iha istória igreja Timor-Leste hanesan sinál kariñu no amor Santu Padre nian ba Timor-Leste. Falur husu Atoni-oan keixa membru ne'ebé halo problema ho povu https://tatoli.tl/2022/08/26/falur-husu-atoni-oan-hatoo-keixa-membru-neebe-halo-problema-ho-povu/ tatoli.tl Notísia 2022-08-26 OÉ-CUSSE, 26 agostu 2022 – Xefe Estadu Maiór FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, (F-FDTL) Tenente Jenerál Falur Rate Laek, husu ba povu iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), atu hato’o keixa ba komandu bainhira membru sira halo krime hasoru komunidade sira iha rejiaun ne’e. “Ha’u husu komunidade sira-ne’ebé besik iha postu ne’e, problema ruma mak imi-oan no alin sira, halo problema ka krime ruma ba imi, halo keixa, bele telefone direita ba ha’u, sei ha’u hatene, hau sei haruka kedas ekipa ida mai toma medida ba sira, fó sansaun ba sira, ida-ne’e mak ha’u hakarak husu ba inan-aman sira iha Oé-Cusse, tanba imi dook hosi kapitál,” Falur Rate Laek apela  iha ámbitu inaugurasaun edifísiu F-FDTL iha Oé-Cusse, sesta ne’e. Nia afirma, maske povu beik no kiak maibé labele halo kanek sira-nia fuan, tán ne’e forsa agora sai hanesan forsa vokasionadu atu sai hanesan forsa populár povu nian, nune’e husu ba komandante no militár hotu tenke tau nia-aan iha nia fatin, forsa ida-ne’ebé edukadau no forsa ida-ne’ebé sivilizadu. “Ha’u hakarak komandante ne’ebé atu mai iha Oé-Cusse, komandante komponente fó instrusaun no diretiva estabelese norma ezekusaun permanente, kuda ai haleu edifísiu ne’e, hamatak no hamahon ita-nia fatin,” nia fó hanoin. Iha parte seluk, Tenenete Jenerál ne’e husu  promove koordenasaun serbisu no halo diskusaun ho parte floresta sira iha RAEOA, hodi kuda ai ne’ebé viável atu kuda, no kontinua tau matan nafatin atu moris, atu halo imajen di’ak ba postu F-FDTL iha Oé-Cusse. “Uluk ita uza natureza, ita-nia rai no ai-laran, anin, tasi no bee, sai hanesan ita-nia belun di’ak, ohin ita tenke valoriza ba sira, hodi hamahon ita, hamatak no haburas ita,” nia akresenta. Dom Virgílio Kardeál to’o ona iha Tasi-Tolu https://tatoli.tl/2022/09/06/eminensia-dom-virgilio-kardeal-too-ona-iha-tasi-tolu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 - Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, iha tuku 15: 48 lokraik ne’e to’o ona iha   fatin Uma Adat, João Paulo II, Tasi-Tolu, hodi   partisipa iha misa solene. Virgílio Kardeál   to’o iha Tasi-Tolu ne’ebé simu hosi grupu kulturál dansa tebe-tebe. Kardeál dahuluk Timor-Leste ne’e la’o hodi   fó bensaun ba sarani sira-ne’ebé partisipa iha misa   ho Maromak   nia grasa, no iha sekuénsia   tuirmai sei hahú ho misa. Igreja hamutuk ho Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) organiza misa solene ne’e hanesan misa agradesimentu ba Kardeál foun hafoin Dom Virgílio Kardeál   simu pose serimónia konsistóriu ordináriu públiku (investidura) hamutuk ho Bispu na’in-20 iha 27 agostu 2022 iha Basilika Santu Pedro Vátikanu-Roma. Tuir observasaun jornalista Agência TATOLI iha terrenu nota katak, situasaun atuál dadaun   iha Tasi-Tolu marka mós prezensa hosi líder hosi órgaun soberania haat maibé Prezidente Repúblika (PR) José Ramos Horta, auzénsia tanba hala’o hela viajen Estadu ba Austrália marka de’it nia reprezentante, membru Oitavu Governu konstituisionál, membru Parlamentu Nasionál, padre, madre, família hosi Eminénsia, korpu diplomátiku, no konvidadu sira seluk, no sarani lubun ua’in. Ksolok   boot ba povu no sarani Timor-Leste, dahuluk iha istória Timor-Leste Amu Papa Francisco hili Bispu timoroan ida sai Kardeál, sarani rihun ba rihun hosi diozese tolu hanesan Dili, Baucau no Maliana ne’ebé marka prezensa iha eventu misa ne’e sente kontente no ksolok tebes. Tuir oráriu santa misa hahú iha tuku 16:00 to’o 18:00 otl   no   hafoin misa ramata sei iha diskursu hosi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, Prezidente Konferénsia Episkopál Timor-Leste (CET, siglá portugés), Bispu Dom Norberto Amaral. Nune’e mós sei iha sesaun hasai retratu ka fotográfia hamutuk ho Dom Virgílio Kardeal do Carmo da Silva, SDB ho direjente igreja nian no konvidadu sira, depois ne’e sei iha   jantár konfraternizasaun, ba ajenda   ikus mak taka ho konsertu múzika espirituál. Entretantu, misa ne’e hetan   seguransa másimu hosi eskuteiru igreja, grupu THS-THM no ho membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Kongregasaun 56 sei partisipa iha misa agradesimentu kardeál foun https://tatoli.tl/2022/09/06/kongregasaun-56-sei-partisipa-iha-misa-agradesimentu-kardeal-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 —Prezidente komisaun organizadora ba eventu simu kardeál foun no atuál komisaun Conferência Episcopal Timorense (CET), Padre Guilhermino da Silva, informa, kongresaun tomak iha Timor-Leste sei partisipa iha misa agradesimentu ba Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva. Misa sei realiza iha tersa ne’e, tuku 15:45 otl to’o ramata tuku 23:00 kalan ho konsertu múzika iha Tasi-tolu. “Kongregasaun tomak iha Timor kuaze 56, kompostu hosi padre, madre, diosezanu, relijioza no relijiozu sira sei partisipa iha selebrasaun misa,” Padre Guilhermino hateten ba Agência Tatoli iha Tasi-tolu, tersa ne’e. Aleinde ne’e, komisaun halo previzaun katak sarani hamutuk 20.000 sei partisipa iha eventu ne’e inklui konvidadu VIP hamutuk 500 no komisaun prepara jantar kalan ba ema 1.000. Tuir planu komisaun, ba misa agradesimentu no resesaun kardeál nian, hosi dioseze rua husu ema 2.000, maibé depende ba parokia sira organiza. “Sé mak iha transporte rasik no hakarak partisipa, ida-ne’e ita la konta. Maibé tanba númeru prezensa sarani ne’ebé atu partisipa iha misa agradesimentu ne’e boot tebes, entaun komisaun la prepara fatin ka kadeira ba sira. Komisaun haree ba ai-mahon sira ne’ebé kapas, konserteza sarani sira bele mai lori sira-nia kadeira kiik-oan hodi okupa iha ai-hun sira ne’ebé iha Tasi-tolu,” nia dehan. Konvidadu internasionál hosi Dioseze Atambua, Indonézia sei haruka reprezentante padre ida mai tanba bispu sira iha próvinsia Kupang partisipa hela programa balun. “Padre sira hosi Austrália kuaze la mai tomak tanba sira hato’o katak sira mós iha programa dioseze nian iha semana ne’e nia laran. Iha fulan-setembru, bai-bain dioseze hotu iha nia programa formasaun, entaun sira labele husik,” nia tenik. Hosi Embaixadór sira iha Timor-Leste ne’ebé sei marka prezensa iha selebrasaun misa eukaristia mak hanesan Embaixador Portugál, Nova Zelándia, Japaun, Filipina no Indonézia. Misa ne’e sei hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hahú hosi inísiu to’o ramata. Biki’ak: “Masakre 06 setembru lori ha’u moris iha infernu laran” https://tatoli.tl/2022/09/07/bikiak-masakre-06-setembru-lori-hau-moris-iha-infernu-laran/ tatoli.tl Notísia 2022-09-07 DILI, 07 setembru 2022 — Masakre Setembru Negro 06 setembru 1999 iha igreja Ave Maria Suai nu’udar m a sakre planeadu ne’ebé akontese hafoin konsulta popular 30 agostu 1999. Tuir relatóriu Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) “Chega!” haktuir masakre ne’e konsidera hanesan asaun asasinatu masál planeadu hasoru populasaun sivíl sira no masakre ne’e hatudu duni operasaun koordenada entre militár Indonézia hanesan Komando Rayon Militer (KORAMIL) Salele, Komando Distrik Militer (KODIM) Suai (militár Indonézia) no membru milísia LAKSAUR. Militár Indonézia no Milísia LAKSAUR hahú asaltu ba igreja Ave Maria Suai iha tuku 14h00 lorokraik, sira soe granada no tiru iha arreadores igreja Ave Maria Suai nia laran hodi halo atake ba populasaun sira-ne’ebé buka protesaun iha igreja laran. Milísia LAKSAUR ne’ebé komanda hosi Olívio “Tato” Mendonça Moruk no Komandante Milísia MAHIDI (Mate Hidup Integrasi) lidera hosi Cancio Lopes de Carvalho inklui militár Indonézia ne’ebé komanda hosi Komandante KODIM, Letkol Liliek Koes Hadianto, Letnan Sugito no Komandante POLRI (Polisi Republik Indonesia) Suai, Letkol Gatot Subiaktoro. Sira oho populasaun hamutuk ema na’in-200-resin, inklui Padre Hiralrio Madeira, Padre Tarsisius Dewanto no Padre Francisco Soares. Aleinde ema sira-ne’ebé oho iha igreja Ave Maria Suai, iha mós ema na’in-30 seluk mak milísia no militár Indonézia sira oho hafoin atake iha igreja Ave Maria Suai iha loron 06 setembru 1999. Bazeia ba relatóriu “Chega!” ne’e, jornalista Agência Tatoli, Celestina Teles, hala’o entrevista ho sobrevivente Masakre Setembru Negro 1999 iha Suai, Maria Carvalho Amaral “Bui Kiak”, haktuir ninia istória subar iha igreja Ave Maria Suai to’o milísia sira lori feto 200-resin ba edifísiu Komando Distrik Militer (KODIM) Suai, Maria Carvalho Amaral “Biki’ak” haktuir; “ Ha’u hasoru ha’u-nia família, ha’u sempre tanis. Signifika ha’u kontente tanba ha’u moris ona. Durante fulan ida tama fulan rua hela iha kampu refujiadu Betun-Indonézia, masakre 06 setembru 199 iha suai ne’e, lori ha’u hanesan moris iha infernu laran. Iha loron 12 fulan-novembru 1999, ha’u to’o iha Suai, hasoru malu ho família sira kontente no ami tanis hamutuk tanba sai ona hosi nakukun”. Masakre 06 setembru nia hun 26 fevereiru 1999 Molok atu tama iha masakre Setembru Negro, akontesimentu dahuluk loloos ne’e família hosi ami na’in-rua ho ha’u-nia katuas-oan (Elizeu Gosmão ‘Sabelai’) bainhira membru milísia LAKSAUR ho militár Indonézia (TNI) asalta ami-nia uma, iha 26 fevereiru 1999, iha tuku 20h00 kalan. Sira baku ha’u-nia katuas-oan, ha’u no ha’u-nia oan-mane boot, ami hamutuk na’in-10 mak sai vítima. Iha momentu ne’e, ema tá ha’u-nia katuas-oan, balun ema tuku no tebe, sira na’in hira ema kaer  lori mai sulan iha edifísiu Komando Distrik Militer (KODIM) Suai. Ha’u ho ha’u-nia oan tinan rua (2) fulan 10 hetan baku hotu. Hafoin ne’e, iha tuku 02h00 madrugada, ami mai iha igreja Ave Maria Suai. Hahú iha fulan-fevereiru ami hela iha igreja kuaze fulan hitu nia laran, to’o iha loron Konsulta Popular, 30 agostu 1999. Hafoin ida-ne’e, ami hotu hein rezultadu Konsulta Populár ne’ebé fó sai iha loron 4 fulan-setembru 1999, ami hotu kontente, hakilar, haklalak katak ita manán ona. Durante fulan hitu (7) iha igreja Ave Maria Suai, tanba situasaun mak obriga ami hela iha igreja hodi subar an atu labele monu ba ema sira-ne’ebé mak lakohi ukun rasik an nia liman. Iha momentu ne’e, ha’u ho ha’u-nia katuas oan sai vítima dahuluk. Ho nune’e, ema kuñese ami katak ami ema ukun rasik an nian, entaun halo ami labele livre atu ba fali ami-nia uma. Dalan di’ak mak ami tenke subar iha igreja laran, nune’e ami bele salva ami-nia an. Iha momentu bainhira ami halai mai iha igreja, Padre matebian Pe. Hilario Madeira mak simu ami hela durante fulan hitu (7) iha igreja. Ami hirak ne’ebé hakarak ukun rasik an ne’e, hala’o nafatin ami-nia ligasaun ho Forças Armadas da Libertacao Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) sira tama-sai nafatin, ami hasoru malu kada postu administrativu hotu iha atividade atu hala’o eleisaun Konsulta Populár 1999. Atividade ne’ebe mak ami halo hanesan halo kontribuisaun. Ha’u hanesan feto, ha’u envolve iha estrutura klandestitina hanesan Vise iha Organizasaun Populár Mulher Timor (OPMT), suku Casabauk, postu administrative Tilomar. Ha’u haree ha’u-nia feto maluk sira, ha’u organiza sira hodi mantein nafatin ita-nia pozisaun tanba ita tauk hodi rende ba sira-ne’ebé lakohi ukun rasik an. Ami organiza malu ativu iha igreja atu hala’o kampaña. Ha’u organiza ha’u-nia feto maluk sira tuir kampaña liga ba ukun rasik an nian liu-liu oinsá halo sensibilizasaun ba povu oinsá atu tuir Konsulta Populár, 30 agostu 1999, oinsá atu hili Timor-Leste nia destinu ba ukun rasik an. Hafoin rona tiha rezultadu Konsulta Populár iha 04 setembru 1999, hatudu katak populasaun Timor-Leste 78,5% hili ukun rasik an hodi rezeita autonomia espesiál. Iha momentu ne’ebá, hahú iha loron 4-5 setembru, ema barak sai liu-liu mane sira sai hosi igreja salva an halai ba ai-laran. Ha’u ho ha’u-nia família la konsege sai. La’os ami mesak, ema barak liu-liu ami feto, tuir ha’u-nia hatene feto kuaze 200-resin ema kaer, lori ami hotu ba iha KODIM Suai. Milísia lori feto 200-resin ba KODIM Suai Iha loron 6 setembru 1999, ema asalta ami iha igreja Ave Maria Suai. Ha’u subar iha madre nia kintal laran. Bainhira to’o kilat tarutu, ha’u lori ha’u-nia oan no ha’u-nia inan halai tama ba madre sira-nia uma laran, momentu madre superiór Canosiana ho naran madre Alice, konsege duni ami dehan imi sai hosi ne’e. Tanba de’it imi-nia kaben sira-nia hahalok mak ohin loron sai hanesan ne’e. Maibé, ha’u rona nia liafuan, sira nafatin tama iha sira-nia kapela. Ema tiru ami iha tuku 14h00 to’o tuku 18h00 kalan mak ema hasai ami. Molok atu hasia ami iha parte madre nian fatin ne’e, ema-ne’ebé subar iha igreja laran, iha andar sira-ne’e lori ba hotu iha SMP 2 no balun ba iha KODIM. Notísia Relevante:  Setembru Negro, mate-isin butuk iha igreja oin hanesan foho oan ida Masakre 06 setembru 1999 iha Igreja Ave Maria Suai. Imajen/Espesiál. Maibé, antes ne’e, molok milísia sira atu asalta ami iha tuku 10h00 dadeer ne’e, milisia na’in-rua mai husu madre sira atu foti ami refujiadu sira atu lori ami ba Indonézia. Entaun, madre sira la autoriza. Hafoin ida-ne’e, iha tuku 12h00, milisia sira mai, ema ida naran Olivio “Tato” Mendonça Moruk ho nia kolega mai husu nafatin Padre Hilario Madeira atu hasai ami refujiadu hosi igreja atu lori ba Indonézia. Maske milisia sira husu padre atu hasai refujiadu sira maibé padre sira la autoriza, entaun iha tuku 14h00 lorokraik. milísia sira asalta ami no sira haleu igreja Ave Maria Suai halo kabuar, ami iha klaran. Iha momentu ne’e milisia ho TNI monta buat hotu feitu ona. Ha’u ho ha’u-nia katuas oan ho ha’u-nia ama, ami subar iha madre sira nia kintál laran, sira seluk subar iha igreja tuan laran, igreja foun andar nian ne’e, balun subar iha padre nia fatin, dapur, tratór okos no bidon laran. Ami ne’ebé subar iha madre nia uma laran, ami ne’e sira foti ikus. Padre na’in-tolu no sarani lubuk ida mate hotu. Ikus liu, ikus tuku 17h00 ba tuku 18h00 mak milísia sira hasai ami hodi lori ba iha KODIM no SMP 2 Suai. Iha momentu ne’e, ha’u ho ha’u-nia inan, ha’u-nia oan no ha’u-nia alin lori ami ba KODIM. Ami entrega an de’it ona, mate ka moris mós ami entrega an tanba ami iha ona ema (inimigu) nia-liman laran, entaun ha’u lahatene bainhira ema tiru mate padre na’in-tolu. Ha’u ba to’o ha’u-nia tia naran Domingas hateten padre na’in-tolu (3) mate ona. Ha’u rona ha’u atu dezmaia. Se mak bele salva ita hosi ne’e? Entaun, iha loron 6 fulan setembru, ema hasai ami hosi igreja Ave Maria Suai ne’e lori ba KODIM durante loron ualu (8) kastigu ami hodi la fó han no hemu. Ami hela de’it iha rai-henek laran no loron manas laran. Milísia Laksaur sira halo tuir sira-nia hakarak. Sira lori feto sira ba iha fatin-fatin, sira halo violasaun seksuál makaas tebes. Ida-ne’e ami-nia terus durante loron ualu (8) iha Kodim Suai. Iha loron 14 fulan-setembru obriga ami no lori ami ba Indonézia. Ba Indonézia; Iha kampu refijiadu Betun, loron ida han dala ida Ema lori ami atu sai hosi KODIM Suai, ami-nia kolega barak sai ona. Molok atu sai, TNI (Tentara Nasional Indonesia) fó sai ona avizu katak sé mak iha família polisia (POLRI) no militár (TNI), imi hasoru imi-nia família bele ba hamutuk aranka ba Indonézia. Maibé, kuitadu, ha’u-nia família laiha tanba família hotu-hotu hakarak ukun rasik an. Entaun, ha’u atu ba ho sé? Lorokraik atu sai, kamionete para ona oin, ami hein atu sa’e derrepente ha’u hasoru ha’u-nia katuas-oan nia tiun ho naran Rafael. Ha’u bolu nia dehan; Tiu ema agora lori ami atu ba Indonésia, Betun (Malaka), karik bele tiu ajuda ha’u no salva ha’u. Ha’u-nia kataus nia tiun ne’e, akompaña ha’u iha komioneta laran to’o fronteira mota-masin, ema labele hatun ha’u hodi oho. Tanba, iha momentu ne’ebá, ema ne’ebé mak sira hatene katak pro-independénsia ne’e, to’o iha Fatuk Oan no to’o Tafara no fornteira Mota Masin, ema hatun hodi oho daudaun. Entaun, ha’u trauma ho ida ne’e, ha’u tenke husu ajuda ba tiu Rafael, nia mak akompaña ha’u-nia viajen hosi Suai ba iha Betun Raihenek Oan. Ami hela de’it iha uma refujiadu. Ema ne’ebé liman-raan atu oho ema ne’e mós hela iha fatin refujiadu nian ne’e mak Egidio Manek, Olivio Tato, Americo Mali no barak tan. Iha momentu ne’e, ha’u ho ha’u-nia katuas oan kunesidu iha Suai, ma hotu hatene ha’u. Entaun, iha refujiadu nia fatin iha Betun, ha’u la sai ba buka hahan iha Baraka nia li’ur. Ami susar ba hahan no susar atu han. Iha loron ida, ajuda ba refujiadu sira, maun ida naran Quintino, antes ne’e nia sai xefe aldeia iha ami-nia bairru Salele Uma Mura, postu administrativu Tilomar, nia kuñese ha’u tama mai hodi rejistu ami-nia naran. Ha’u ho ha’u-nia inan konsege simu duni manta, lipa no seluk tan ha’u haluha ona. Manta ne’ebe ha’u simu, to’o agora ha’u sei rai no atu rai iha muzeu. Ha’u la simu foos, loron ida ami han dala-ida de’it. Hetan violasaun oioin Ha’u-nia oan, momentu ne’e nia halo tinan tolu (3). Ba ha’u hahan laiha la problema maibé hetan ameasa, diskriminasaun, violasaun oioin de’it. Bainhira ita sai la’o ba-mai, ema sempre tafui tan kabeen ba ita. Ikus mai, ha’u rona informasaun, ami-nia kolega balun halai ona. Ha’u ho ha’u-nia ama ho ha’u nia oan, laiha dalan atu halai sai. Sé mak atu salva ha’u tanba ha’u-nia kolega balun ema fakar de’it iha kampu Betun-Wemasa, Sira, ita dehan, sira hanesan animál karik laiha luhan, husik livre, entaun ema tama-sai livre de’it hodi halo violasaun oioin. Ha’u hela iha Maskar Raihenek Oan, ne’ebé perigu uitoan. Buat ida laiha ba ami. Ha’u hela durante fulan ida-resin, iha milisia balun atu hasai ha’u ho naran Olivio Tato atu hanoin aat mai ha’u tanba de’it ha’u lakohi simu nia. Nia se kilat no tau iha ha’u-nia hirus matan hodi dehan tanba saida mak ó lakohi simu ha’u. Ha’u ba hakneak no hakruuk iha Olívio tato nia ain, Egidio Manek nia oan ida salva ha’u hodi dehan labele fó ha’u ema aat hanesan ne’e. Ho ida-ne’e mak ikus mai família balun salva ha’u liuliu família hosi parte ha’u-nia katuas oan nian. TNI balun husu ona ha’u maibé Egidio Manek dehan ida-ne’e ami-nia feto foun, imi tenke hasai nia tanba nia katuas oan mate ona no imi atu hola fali nia. Entaun, ha’u-nia maun ho ha’u-nia kuñadu sira-ne’e labele ko’alia buat ida. Iha loron ida, ha’u nia prima ida naran Nanda ho nia katuas-oan, nia mak hasoru Egidio Manek foti ha’u iha markas. Iha momentu ne’e, nia dehan, ha’u mai hodi nia bin nia naran atu foti nia alin tanba sira bin-alin. Molok maun Cornelio atu ba husu lisensa iha DANKI Egidio Manek tula uluk ona ha’u ba iha Betun Kletek, sira fó hatais ha’u no tula, ha’u uza sira-nia farda militár hodi ha’u sai hosi Betun Raihenek Oan ba iha Betun Kletek. Entaun, nia autoriza maun Cornelio, ha’u-nia família ami hela loron lima mak maun Cornelio buka dalan aluga ema xina ida-nia ró FIVER hodi ami mai Suai liuhosi tasi laran. Fila mai Suai liuhosi tasi Foufoun, atu fila mai Suai ha’u laiha kbiit, osan mós laiha. Maun Cornelio ho nia kolega militár ida naran Jose Adelino hosi Labarai, sira na’in-rua ko’alia ho patraun ida Fiver hodi aluga ho osan Rp 100.00 hodi tula ami la’o kalan, lori ami mai iha Suai iha loron 11 fulan-novembru 1999. Iha momentu ne’ebá ne’e, kalan tuku 11h00 mak ami sa’e ho Fiver, liuhosi tasi laran hodi mai Suai. Ami la’o hosi Betun Kletek dook, molok ami atu to’o ema ho motor rua hein ona ami. Tanba grasa Maromak ni’an ema lahetan ami. Sira lori lampu motor nian leno ami, hotu tuur tun iha lutu hun, subar an kuaze minutu 30 hanesan ne’e, motor na’in fila ami hakat liu no ami sa’e Fiver iha kalan boot. Ha’u-nia ama, ha’u-nia oan-mane no ha’u-nia alin, ami hamutuk 36 halai uluk mai Suai mai molok loke dalan iha fronteira ema atu ba-mai no tama-sai. Ami halai sai mai, ami kalan ida iha tasi laran, iha loron 12 Novembru 1999, iha tuku 07h00 dadeersan, ami ho Fiver atraka iha Portu Suai Loro nian. Ami to’o iha Suai, ami toba kalan ida iha tasi laran, hafoin ne’e mak to’o iha portu Suai Loro. Saudozu Sesurai dehan: Ita-boot nia katuas-oan sei moris Iha momentu ami to’o iha portu Suai Loro, parte hosi United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) mak simu ami. Iha postu Suai Loro ne’e ha’u hasoru saudozu Alvaro do Nascimento “Sesurai” no ha’u haree nia hodi hakuak ho tanis. Maibé saudozu Sesurai dehan ba ha’u; lalika tanis tanba ita-boot nia katuas oan sei moris. Sira lori kareta UNHCR mak tula ami ba SMA Negeri. Ha’u hakarak atu hasoru malu ho família entaun sira dehan sé mak moras bele ba konsulta iha ospitál. Ha’u dehan, ha’u moras entaun kaereta UN nian ida tula ami ba ospitál. To’o iha ospitál, ha’u hetan no hasoru ha’u-nia família. Sira hetan ha’u-nia katuas-oan, nia husu ajuda lori karreta UN buka ha’u to’o hetan no tula ha’u ba iha Holbelis. Ha’u hasoru ha’u-nia família, ha’u sempre tanis. Signifika ha’u kontente tanba ha’u moris ona. Drante fulan ida tama fulan rua hela iha kampu refujiadu Betun-Indonézia, masakre 06 setembru 199 iha suai ne’e, lori ha’u hanesan moris iha infernu laran. Iha loron 12 fulan-novembru 1999, ha’u to’o iha Suai, hasoru malu ho família sira kontente no ami tanis hamutuk tanba sai ona hosi nakukun. Hafoin tinan 23 (06 setembru 1999-06 setembru 2022) Durante tinan 23, ba ha’u, ha’u-nia moris atu di’ak ladi’ak nafatin maibé ha’u agradese nafatin. Memória pasada ida-ne’e, hanesan ezame ida tanba ha’u bele hakat liu ona hosi situasuan ne’ebé defisil. Ho masakre Setembru Negro 1999 ida-ne’e, ha’u hanesan sobrevivente sente orgulu tanba Estadu rekuñese ona sira-ne’ebé mak fó an no sira-nia vida hodi hetan libertasaun ida-ne’e. Ha’u hodi vitima tomak nia naran, ha’u agradese. Tanba ne’e, iha komemorasaun loron konsulta popular ba dala-XXIII ne’e, ha’u hato’o ha’u-nia mensajen dahuluk ba joven sira no vitima masakre setembru negro, atu ita-boot sira-nia badaen atu hatene tuir istória no eroi hodi konsidera sira, rekuñese no valoriza sira ho sira-nia luta no terus ne’ebé sira hasoru mak joven sira goja iha rai ida-ne’e. Tau atensaun másimu ba ita-nia eroi sira, estudante sira hatene istoria Timor nian liu-liu istória Covalima nian. Ha’u-nia mensajen ba Estadu Timor-Leste, iha loron 6 setembru 1999 nian, husu ba Estadu Timor-Leste tau atensaun ba loron ida-ne’e sai hanesan loron feriadu nasionál. Masakre Setembru Negro ne’e, ema mate hamutuk 130-resin inklui ho padre na’in-tolu fó an nia vida hodi liberta rai ida-ne’e. Estadu tenke konsidera, valoriza no dignifika sira, hodi tau loron 06 setembru ne’e hanesan loron feriadu nasionál iha Timor-Leste. Sobrevivente masakre Tumin husu lídér nasionál liberta povu hosi kiak https://tatoli.tl/2022/09/09/sobrevivente-masakre-tumin-husu-lider-nasional-liberta-povu-hosi-kiak/ tatoli.tl Notísia 2022-09-09 OÉ-CUSSE, 09 setembru 2022 – Sobrevivente sira hosi Masakre Tumin, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), husu líder istóriku sira atu unidade hodi liberta povu hosi kiak no mukit. Tuir sobrevivente Marcos Baquin, haree katak, dezenvolvimentu iha Timor-Leste seidauk la’o, hafoin hetan independénsia, tanba líder istóriku sira laiha unidade. “Kada períodu Governu ida sa’e serbisu tuir saida mak nia planeia ona, entaun programa anteriór sira abandona, depois dehan povu mak vota sala, maibé tuir loloos, líder istóriku tenke serbisu hamutuk, uluk luta hamutuk to’o hetan ukun rasik-an, tanba saida mak to’o ohin loron luta atu liberta povu hosi kiak no mukit, idak-idak la’o ninian, ami sente laran moras kuandu haree aman sira laiha unidade atu haree povu nia preokupasaun,” sobrevivente Marcos Baquin, ko’alia iha Masakre Tumin, suku Bobometo, Oé-Cusse, sesta ne’e. “Ami hakarak maun Xanana nu’udar komandante FALINTIL, maun Taur, Lú Olo, Lere Anan Timur, maun Mari Alkatiri, ita-nia Prezidente atuál tenke unidade, atu nune’e ami mós sente kontente,” nia katak. Maibé realidade hatudu iha palku polítiku laiha unidade entaun nasaun nia futuru atu sai oinsá, agora jerasaun foun mai komesa barak ona entaun tenke enkorajaa no hanorin sira atu aban bairua maun sira laiha, jerasaun foun bele kontinua lidera rai ne’e sai di’ak liután. Sobrevivente Pedro Cono, hateten,  ukun an ona tinan 21 ona, tenke haluha no hakribi violénsia, presiza hametin unidade nune’e kontribui dezenvolve rai ida-nee, tanba uluk terus ona agora labele terus tán. Sobrevivente masakre Tumin, Pedro Cono. Imajen Tatoli Abílio Elo Nini. “Hotu-hotu serbisu lori ita-nia nasaun ne’e ba dame no pás, tanba ita manán rai ne’e sosa ho ruin no ran la’ós ema mai fó de’it,” Pedro Cono afirma. Sobrevivente Martinho Bobi, hatete, povu Timor-Leste nia mehi iha tempu okupasaun hakarak haketak-aan hosi Indonézia tanba halo povu sai atan iha nia rain rasik, tanba pasiva atu asesu iha edukasaaun, asesu ba dezenvolvimentu hanesan estrada eletrisidade, saúde no seluk tán. Sobrevivente masakre Tumin, Martinho Bobi. Imajen Tatoli/ Abílio Elo Nini. “Tan ne’e ita ukun-aan no haketak ona tenke hadi’a povu nia moris, ita haree iha situasaun agora líder sira defende liu ba polítika partidária, defende partidu hodi hatún malu, hamoe malu no hamonu malu, ikus mai povu terus nafatin, ami husu presiza hamutuk atu habelar nafatin dezenvimentu iha Timor-Leste,” nia husu. Irmão Timor husu komunidade RAEOA-Atauro kuida ró Success https://tatoli.tl/2022/09/13/irmao-timor-husu-komunidade-raeoa-atauro-kuida-ro-success/ tatoli.tl Notísia 2022-09-13 OÉ-CUSSE, 13 setembru 2022 - Diretór empreza Irmão Timor, Júlio Mack, husu ba populasaun sira hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ho Atauro, hanesan pasajeiru atu uza ró Success ho kuidadu hanesan ita-nian rasik, nune’e bele fasilita transportasaun durante tempu naruk. “Ha’u hato’o de’it mensajen ba povu Oé-Cusse ho Atauro, ró ida-ne’e privadu nian, uza ba hanesan ita-nian rasik, nune’e bele ajuda ita ba transporte marrítima, para garantia ró ne’e atu fasilita ita ba mai Dili Oé-Cusse ho Atauro ho di’ak,” Júlio Mack hato’o nia mensajen ne’e iha portu Kitahara, Mahata, Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia informa, risku ba transporte marrítima ne’e iha, maibé parte empreza sei haree didi’ak nia risku ne’e sei la akontese iha durante movimentasaun no garantia katak sei la’o di’ak, tanba prezensa ró Succes mai atu atu fasilita transporte ba populasaun sira-nia halerik durante tinan barak ona. Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, informa, bainhira transporte marrítima ne’e infrenta risku, autoridade sei koopera hodi fó apoia nune’e bele fasilita transportasaun Dili Oé-Cusse no Atauro. “Autoridade sempre prontu iha mekanizmu autoridade prontu atu apoiu emprezariu lokál sira, ami halo deskusaun ho diretór empreza Irmão Timor tinan barak ona, autoridade hato’o nia intensaun atu ajuda bainhira empreza presiza, tanba RAEOA iha nia mekanizmu finansiamentu rasik, atubele intervein no ajuda dezenvolvimentu setór privadu, entaun tinan kotuk autoridade iha intensaun atubele joint ho Irmão Timor,” nia afirma. Autoridade asegura billete balun hanesan transporte aviaun nian ho transparante, entaun sei enkoraja populasaun Oé-Cusse tomak, liuliu setór privadu sira atu uza ró Success no autoridade sei buka dalan nune’e ró ne’e bele halo operasaun to’o Surabaya, Indonézia. UNE-TL estabelese estrutura iha Covalima https://tatoli.tl/2022/09/20/une-tl-estabelese-estrutura-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 COVALIMA, 20 setembru 2022 — União Nasionàl dos Escuteiro de Timor-Leste (UNE-TL) liuhosi enkontru asembleia jerál estabelese estrutura eskuteiru iha munisípiu Covalima. “UNE-TL hahú estabelese iha tinan 2005 ne’ebé estabelese ona iha munisípiu sira hanesan Dili, Baucau, Lautem, Bobonaro, Ermera, Ainaro, Aileu no RAEOA ne’ebé foin lalais estabelese tan iha Manufahi. Ohin ami estabelese iha munisípiu Covalima,” Komisáriu Ezekutivu UNE-TL Nasional, Recardino da Costa Fernandes, hateten ba jornalista sira, iha salaun administrasaun, Sukaer Laran, tersa ne’e. Enkontru asembleia ne’e deside ona organograma estrutura konsellu munisípiu Covalima hanesan konsilleiru administradór munisípiu Covalima, Francisco de Andrade, Prezidente Basilio de Jesus,Vise primeiru Rui Suri Seran, segundu vise Manuel  H. Barreto no xefe komisáriu Alberto M.de  Araujo no seluk tán. “Hafoin ita prepra estrutura sira atu simu pose nune’e ita tama ona atividade eskuteiru bazea ba sira-nia seksaun Lobitos, esplodores, pionerus no Camineros sesaun sira-ne’e tuir sira-nia idade sei estabelese agrupamentu no fó formasaun,” nia dehan. Razaun estabelese estrutura iha munisípiu covalima ho intensaun munisípiu sira hotu tenke estabelese eskuteiru hotu espera iha tinan ne’e bele estabelese iha Timor tomak. “Tanba ho existénsia eskuteiru iha Covalima fiar joven-sira bele iha oportunidade apreende buat di’ak, tanba eskuteiru hanorin ita servi ba pátria, Maromak no ba povu,” nia dehan. Joven sira iha Covalima kumpre prinsípiu hosi eskuteiru hanesan servi ba pátria, Maromak no ba povu nune’e bele kontribui no dezenvolve no mós joven-sira seluk iha Timor no ba mundu tomak. “Hatudu buat ne’ebé hanesan joven sira hatudu liuhosi sira-nia atividade loroloron materiál sira ne’ebé introdús ona iha kuríkulu tuir sesaun, ha’u foti ezemplu ita hanorin sira patriotizmu hanesan joven tenke hatene nia bandeira nasionál,” nia dehan. Reprezentante Administradór Munisípiu Covalima, Francisco de Jesus Alves, UNE-TL estabelese estrutura iha Covalima hodi marka istória foun, nune’e eskuteiru sira-nia atividade estrakulikulér aumenta estudante sira-nia kuñesimentu kona-ba vida sosiál hanesan apoiu emerjénsia ba ema seluk. “Salva ita-nia an no hanesan mós preparadu  ba estudante sira iha militár no atu fó apoiu emerjénsia ruma, sira mós iha ona kuñsimentu tanba ne’e  fó formasaun hodi konvida ita-nia maluk eskuteriu hosi  nasionál,” nia hateten. Nomeasaun bispu Dioseze Baucau hein liafoun di’ak hosi Roma https://tatoli.tl/2022/09/22/nomeasaun-bispu-dioseze-baucau-hein-liafoun-diak-hosi-roma/ tatoli.tl Notísia 2022-09-22 DILI, 22 setembru 2022 — Vise Primeiru-Ministru Santa Sé ne’ebé substitui hosi Sekretária Estadu, Arsebispu Edgar Peña Parra, informa prosesu n measaun bispu foun ba Dioseze Baucau iha Roma sei iha faze estuda no hein liafoun di’ak hosi Vatikanu-Roma. “Loos, hau hatene katak nomeasaun bispu Dioseze Baucau iha Roma sei iha faze estuda hela no espera sei finaliza,  no sarani sira hein rona liafoun di’ak kona-ba bispu foun ne’e hosi Roma,” Arsebispu Edgar Peña Parra hateten liuhosi Konferénsia Imprensa ne’ebé halo iha Arkivu Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT), Dili, kinta ne’e. Maske nune’e, antes ne’e Administradór Dioseze Baucau husu ba sarani sira iha Dioseze Baucau atu ho pasiénsia kontinua hein desizaun hosi Santa Sé kona-ba nomeasaun ba bispu foun iha dioseze refere. Aleinde ne’e, Vise Primeiru-Ministru Santa Sé ne’einforma Papa Francisco sei hala’o nia vizita pastorál mai Timor-Leste iha tinan 2023. “Ha’u haree katak iha interrese boot hosi parte hotu spesiálmente povu Timor-Leste ba vizita Santu Padre iha Timor-Leste. Ha’u hato’o ona okaziaun seluk katak ami halo estudu sei hala’o  vizita iha tinan oin. Maibé konvite feitu ona hosi parte igreja no Governu. Hosi ne’e, ha’u ba manifesta mós Santu Padre kona-ba povu Timor-Leste ne’ebé interese tebes ho vizita ida-ne’e hosi Papa Francisco. Ha’u hein katak bele realiza tinan oin, se Maromak hakarak,” Arsebispu Edgar Peña Parra hateten. Governu presiza konsidera setór produtivu iha Orsamentu Jerál Estadu https://tatoli.tl/2022/09/23/governu-presiza-investe-no-konsidera-setor-produtivu-iha-orsamentu-jeral-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-03 BOBONARO, 23 setembru 2022 — Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) lideradu Valentim da Costa Pinto, husu Governu investe no konsidera setór produtivu iha Orsamentu Jerál Estadu kada tinan nune’e rai-laran bele hahú konsumu produtu doméstika. “Ita presiza investe ba setór produtivu, tanba ita iha ameasa kona-bá reseita setór produtivu, entaun tenke halo diversifikasaun, maibé tenke kontinua investe osan atubele asegura ita-nia konsumu doméstika., hodi loke dalan investe iha saúde, edukasaun, agrikultura, turzimu tenke hetan espasu atubele, kontinua sai hanesan alternativu ba rendimentu doméstika,” Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto, ko’alia iha diálogu nasionál ne’ebé organiza hosi FONGTIL no Servsisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Audioria Sosiál (SASCAS, sigla portugés) kinta ne’e, iha foho Lolelaco hún, área Poerema, aldeia Liabote, suku Meligo, postu administrativu Cailaco, kinta ne’e. Diálogu nasionál ne’e ho tema “Hamutuk asegura partisipasaun ativu sidadaun hotu iha dezenvolvimentu nasionál ne’ebe reziliente no inklizivvu”. Objetivu hosi diálogu ne’e atu hato’o organizasaun sosiedade sivíl sira-nia deskobrimentu, rekomendasaun no soluasaun alternativu sira alista,hodi hato’o proposta ba governu atubele orienta ministériu idak-idak atu tau matan no konsidera iha OJE 2022 kada tinan. Nia dehan, presiza duni investe tanba Timor-Leste iha ameasa boot ida mai hosi mudansa klimátika no investimentu sira ba iha setór produtivu tanba durante ne’e la hetan espasu investimentu ne’ebé ke natoon. Sosiedade sivíl mós observa durante ne’e governu iha espíritu hakarak pormove produtu lokál ho númeru boot, maibé investe iha setór agrikultura 5% de’it hosi Orsamentu Jerál Estadu. “Ne’e hatudu katak presiza investe ba ita-nia grupu agrikultór sira, ba empreza nasionál sira tenke hetan espasu ba asesu kréditu, atubele halo movimentu iha terrenu nune’e ho intensaun ita bele absorve oportunidade serbisu ba ita-nia joven sira, duké fo fali oportunidade sira ba rai-li’ur,” nia fó hanoin ba Governu. “Intensaun realiza diálogu iha fatin ida-ne’e, koko atu promove fatin sira-ne’ebé ke iha istória di’ak nian hodi kontinua investe sai fatin sítiu turizmu iha futuru, ida-ne’e mak ami hakarak halo,” Valetim haklaken. Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João Fátima do Carmo, agardese ba FONGTIL tanba bele iha inisitiva organiza atividade ne’e, nune’e governu bele rona direita preokupasaun sira-ne’ebé komunidade sira enfrenta iha baze. Biban ne’e, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães reprezenta Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, konsidera diálogu ne’e importante tebes tanba iha oportunidade ne’e governu bele rekolla deskobrimentu no rekomendasaun sira hosi organizasaun sosiedade sivíl inklui preokupasaun komunidade sira-nian. “Ha’u lori Primeiru Ministru nia naran sente onradu tebes bele partisipa hasoru ita-boot sira inklui komunidade sira, ha’u promete ami sei rekolla hotu ita-boot sira-nia pontu de vista rekomendasaun sira atu ami bele lori ba hato’o iha primeiru ministru hodi relata ba iha konsellu ministrus, atubele haruka ba ministériu idak-idak toma responsabilidade,” nia katak. Tuir observasaun Tatoli iha atividade ne’e, médiku sira hosi klínika Bairru-Pité, Dili, halo tratamentu saúde ba komunidade sira, loke atividade jogu bola guling, espozisaun ba produtu lokál mina nú virjen ne’ebé prodús hodi grupu feto Cailaco no komunidade sira fa’an sasán. Partisipa iha diálogu ne’e, Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál,Victor da Costa,Vide Ministru Saúde, Bonifácio dos Reis ‘Mau-Coli’, Vise Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, António Guterres. Nune’e mós Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Signi Candrawati Verdiál, Vise Ministru Interior, António Armindo, autoridade Bobonaro, Igreza, lideransa komunitária Cailaco, veteranu, autoridade seguransa no defeza no komunidade. AMD realiza konsulta saúde públiku hodi komemora Dili Day ba dala-253 https://tatoli.tl/2022/10/03/amd-realiza-konsulta-saude-publiku-hodi-komemora-dili-day-ba-dala-253/ tatoli.tl Notísia 2022-10-03 DILI, 03 outubru 2022 - Governu, liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD) iha segunda ne’e realiza konsulta saúde públiku hodi komemora Díli Day ba dala-253. “Atividade ida ne’e, parte hosi atividade sira seluk ba komemorasaun sidade díli ba dala-253, entaun, ami halo atividade ida ho konsulta jerál ba ohin no aban. Hosi konsulta jerál ne’e, iha konsulta ba hipertensaun tanba dadus iha Díli ema ne’ebé moras tensaun alta, aas oituan. Nune’e, iha mós konsulta ba Tuberkolozu (TB), ida ne’e ita bele dehan mós besik 80%. Hosi ne’e, iha mós kolsulta ba diabetes, fuan no hapara fuma. Tanba ne’e, ba sira ne’ebé fuma hakarak konsulta atu hapara fuma bele mai aproveita konsulta ba ohin no aban,” Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Dili, Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro, hateten ba jornalista sira iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, Díli, segunda ne’e. Nia akresenta, ba atividade konsulta saúde públiku iha mós atividade importante seluk, tanba Organizasaun Naun Govermentál Hamnasa hamutuk ho Nasaun Saúdavel ne’ebé apoiu Ministériu Saúde (MS), liuhosi Servisu Saúde Munisípiu Dili (SMD), halo servisu atu deteta komunidade sira ne’ebé moras Tubercolozu (TB). “Ita-boot (Jornalista) sira bele haree kareta ida iha kotuk, ne’ebé kompletu ho ninia ekipamentu atu halo observasaun ka detensaun ba sira ne’ebé moras TB,” nia dehan. Maske nune’e, ba komemorasun Dili Day ne’e rasik Autoridade Munisípiu Dili halo mós atividade sira seluk, hanesan atividade suku moos hosi lixu no alfa. “Atividade suku moos hosi lixu no alfa ne’e, komisaun organizadora hala’o ona sira-nia atividade hahú kedas iha 26 setembru, tanba ne’e hakarak ka lakohi ita ko’alia suku limpo ka moos hosi lixu, tenke mós limpo ka moos hosi so’e fo’er arbiru. Ida ne’e ekipa ida halo ona, hein de’it iha 10 outubru ita bele hatene ona suku ne’ebé mak moos hosi lixu no alfa,” nia dehan. Aliende atividade ne’e, iha mós atividade limpeza ne’ebé iha sexta feira, fungsionáriu Autoridade Munisípiu Dili hala’o ona iha Cristo Rei. Entaun, orsida Postu Administrativu no suku sira sei halo mós limpeza iha kada suku munisípiu dili. “Nune’e, iha mós atividade gerál ne’ebé ha’u hato’o ona karta ba Liña Ministériais, ida ne’e ida-idak halo iha nia perimitru edifísiu, inklui karik asesu ba estrada públiku hamoos mós estrada públiku. Nune’e mós, xefe suku no komunidade sira atu halo limpeza jerál ba iha ida-idak nia suku, inklui loja komérsiál sira no husu sira atu tau mós banderolas iha dalan,” nia afirma. Nune’e, iha 07 outubru dader sei iha mós long marsa, lokraik sei iha misa no 10 outubru loron puncák serimónia simples. Maibé, iha mós inaugurasaun ida ba Sentru Formasaun ne’ebé rezultadu hosi parseria entre Autoridade Munisípiu Díli, Ucla no Liboa, liuhosi orsamentu União Europeia. Hosi ne’e, nia akresenta, orsamentu ne’ebé Autoridade Munisípiu Dili aloka hodi realiza atividade ba komemorasaun Dili Day, ba dala-253 ne’e hamutuk rihun $11 (11 mill). “Nune’e, iha mós parseriu balun ne’ebé fó apoiu maibé la’os entermos orsamentu, maibé fó apoiu equipamentus hanesan kamizola no sira seluk,” nia dehan. Diretora Servisu Saúde Munisípiu Dili (SMD), Agostinha Segurado, informa atividade konsulta saúde públiku ne’e hosi Saúde Munisípiu Dili hamutuk ho nia parseriu servisu hanesan NGO Hamnasa parte ba mobiliza kareta mobile fund ba Tuberkolozu (TB) no NGO maluk Timor ne’ebé apoiu iha ezaminasaun ba moras fuan. “Eventu ida ohin, ita bele bolu dehan konsulta espesialidade ne’ebé mai ho doutór espesialista hosi Brigada Cuba, ita-nia doutor sira hosi Saúde Munisípiu Dili no kompleta ho ita-nia apoiu diágnotis sira, nune’e bele halo ezaminasaun ba iha resis, ida ne’e mak ohin ita halo iha ne’e. Tanba ne’e, grupu targetu ne’ebé sai ba konsulta loron rua (2), hanesan ohin ba fungsionáriu hotu iha Autoridade Munisípiu Dili no espesiál mós ba Ekipa Saneamentu Munisípiu Dili, tanba ekipa saneamentu mak ema ne’ebé besik liubá iha ambiente sira ne’ebé risku tebes. Aliende atende ba funsionáriu sira, ami espesiál oituan hodi fó apoiu ba sira ne’ebé servisu iha saneamentu, liliu sira ne’ebé raut foer sira, atu nune’e ita fó nafatin sira ho konsulta no chek up ida di’ak, nune’e garante sira-nia saúde di’ak atu sira labele lori moras ba hadaet tan ba sira-nia familia, tantu sira-nia kolega servisu,” nia esplika. Funsionáriu Autoridade Munisípiu Dili, Celestino Ramos da Costa, sente orgulhu ho atividade Saúde Públiku ne’ebé Governu, liuhosi Autoridade Munisípiu Dili halo hodi fó tratamentu saúde ba fungsionáriu sira. “Ha’u mai konsulta iha ne’e, tanba ha’u rasik nia servisu kona-ba hamoos foer iha estrada, jardin no tuir karreta, dala ruma ha’u sente moras, entaun tenke mai konsulta. Tanba, ha’u servisu tinan barak ona iha Munisípiu, ne’ebé ha’u-nia moras ne’e oi-oin de’it, dala ruma kanotak moras, isin manas no mear,” nia informa. Tanba ne’e, reseita aimoruk ne’ebé Celestino Ramos da Costa simu hosi doutor, katak sei hotu iha loron 14, atu hotu ka la hotu, tenke ba aprezenta fila-fali iha Klínika Bairu Farmoza. Entretantu, tuir informasaun ne’ebé iha katak, aban, Servisu Saúde Munisípiu Dili (SMD) sei fó konsulta ba moras matan iha resintu Autoridade Munisípiu Dili. SJRO realiza formasaun ‘relasaun saudável’ movita joven hadok-aan hosi moras https://tatoli.tl/2022/10/03/sjro-realiza-formasaun-relasaun-saudavel-movita-joven-hadok-aan-hosi-moras/ tatoli.tl Notísia 2022-10-03 OÉ-CUSSE, 03 outubru 2022 – Sentru Juventude Rejiaun Oé-Cusse (SJRO), realiza formasaun ba joven sira kona-bá relasaun saudável hodi motiva joventude sira atu moris ho saudável no hadok-aan hosi tipu moras oinoin. Diretór SJRO, Dionisio Taek, informa formasaunn ne’e, realiza durante loron lima, hahú segunda, 03 to’o sesta, 07 setembru 2022. Nune’e mós atividade ba formasaun ne’e realiza ba dala-rua ona, iha faze dahuluk envolve joven na’in-20 iha fulan hirak liubá no faze daruak ne’e hanesan mós envolve joven na’in-20. Tanba objetivu hosi formasaun relasaun saudável ne’e, atu prevene joventude sira ba tipu moras oi-oin, ne’ebé maka bele afeita no da’et ba ema seluk, nune’e mós prevene joventude sira haree ba kondisaun reál, karateristika joventude agora iha mudansa tanba globalizasaun kompara ho tempu uluk. “Tán ne’e maka atividade relasaun saudável sai programa prioridade iha SEJD, kanaliza mai iha sentru juventude sira iha munisipíu atu implementa hodi fasilita formasaun ba joven sira iha RAEOA,” Dionisio Taek, ko’alia iha ámbitu abertura formasaun hala’o iha SEJD Oé-Cusse. Diretór SJRO ne’e afirma, juventude nu’udar futuru ba nasaun, ho ida-ne’e atividade sira hanesan ne’e kontinua implementa iha baze, atu prepara joven sira ho futuru saúde ho saudável, tán ne’e importante ba joven sira. Xefe suku Costa, Aleixo Abi, apela ba formandu sira, atu uza oportunidade durante loron lima iha formasaun ne’e, bele aprende di’ak, nune’e bainhira remata bele kontinua habelar tán informasaun ba joven sira seluk atu hamutuk hametin relasaun saudável iha rejiaun ne’e. “Uza didi’ak tempu hanesan joven, atu partisipa iha kualkér formasaun, tanba liuhosi formasaun ita bele hasa’e ita-nia koñesimentu iha área oinoin, entaun formasaun relasaun saudável importante oinsá bele respeitu ema seluk iha sosiedade nia leet,” nia katak. UNE-TL sei fortifika patriotismu no nasionalismu joven iha Covalima https://tatoli.tl/2022/10/09/une-tl-sei-fortifika-patriotismu-no-nasionalismu-joven-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2022-10-09 COVALIMA,  09   outubru   2022 – Prezidente União Nasional Escuteiros de Timor-Leste (UNE-TL-Sigla Portugés) Covalima,  Basílio de Jesus promete  sei fortifika patriotismu no nasionalismu ba estudante liu-liu ba joven sira iha munisipíu Covalima. “Estabelese  eskuteru iha ne’e ita iha esperansa bo’ot  sei fortifika di’ak liu-tan patriotismu no nasionalismu liu-liu ba  estudante no joven sira  iha Covalima.  Ha’u fiar ita hotu nia kontribuisaun no servisu hamutuk Covalima mós bele,” Basilio de Jesus hato’o liuhosi nia diskursu iha serimonia pose ne’ebé halao iha Covalima. Nia dehan,  estabelesementu  eskuteiru  iha Covalima sai hanesan xave ida no susesu ba prosesu hotu. “Ha’u hanesan mós Komandante PNTL Munisípiu Covalima ho involvimentu ida- ne’e,  iha esperansa katak sei hadi’a buat lubuk ida-ne’ebe ne’ebé sai hanesan obstaklu ba  dezenvolvimentu nasional  iha  Covalima ,” nia dehan. Ho espíritu patriotismu no nasionalismu nia  fiar katak sei habelar ninia misaun no funsionamentu hodi to’o iha postu administrativu ne’ebé mak pertense iha Munisípiu Covalima. Nia mos dehan tan katak, ho  apoiu másimu husi autoridade  Covalima estrutura, UNE-TL nia  prezensa fiar katak sei lao ba oin no iha  esperansa bo’ot atu hadia mentalidade, disiplina, no sentidu  korpu hanesan Timor-oan ne’e importante. Vise Prezidente UNE-TL Nasional, João Carlos Sarmento dehan  serimónia  toma pose ne’e   atu promove di’ak liu  eskuteru  iha Covalima ne’ebé la’o ona maske sei hasoru dezafiu. “Ita hala’o iha Covalima atu promove liu tan oinsa maka eskuteru  bele la’o no estabelese hanesan mos iha munisípiu sira seluk ne’ebe lao tiha ona, maske iha barak hasoru frakeza ho dezafiu,” nia dehan. Nia mos fo sai katak, iha munisipiu balun seidauk iha pose ba   estabelesementu UNE-TL, mak hanesan Manatutu, no Likisa. Maibe, Ainaro iha ona mais seidauk iha  serimónia pose. Tuir planu mos sei iha tan  Atauro. Konsellu estrutura ba eskuteru munisípiu Covalima ba periodu 2022-2026, mak hanesan, Prezidente UNE-TL Munisipiu Covalima, Basilio de Jesus, Primeiru Vise Prezidente UNE-TL, Rui Amaral Suri Seran, Segundu Vise UNE-TL, Manuel Hendrigue Barreto. Xefi Komisáriu, Alberto Moniz de Araújo, Lider Ispiritual/Kapelaun Padre  Sebastião Eugenio da C. Coreia, Komisariu Rekursu Adultu, Oscar Amaral, Komisariu Foinsa’e no Programa no Edukativu, João Martins. Komisáriu Finansas Cicilia de Jesus Amaral,  Komisariu Relasaun Publiku José Nilton Maia Soares,  Komisariu Exekutivu Arcanjio Doutel Sarmento,  Diretor Exekutivu Agostinho Alves, Sub-Komite ba Rekursu Adultu, Micael Amuf Neno. No Sub-Komite ba Programa Foinsa’e no Edukativu, Marcal J. Amaral no Konsileru UNE-TL Munisipiu Covalima, Francisco de Jesus Alves. CI konsidera jornalista seidauk hala'o kna’ar lolos hanesan instrumentu kontrolu sosiál https://tatoli.tl/2022/10/11/ci-konsidera-jornalista-seidauk-halao-knaar-lolos-hanesan-instrumentu-kontrolu-sosial/ tatoli.tl Notísia 2022-10-11 DILI, 11 outubru 2022 — Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, konsidera mídia liuhosi jornalista agora seidauk hala’o nia kna’ar loloos hanesan instrumentu kontrolu sosiál. Prezidente CI ne’e halo komparasaun iha tempu rezisténsia no ohin loron ne’e, papél mídia uluk no agora ne’e ninia papél mak nafatin atu edkuka, informa no sai instrument kontrolu sosiál maibé iha ámbit ukun rasik anne’e, mídia no jornalista seidauk hala’o ninia kna’ar loloos hanesan instrument kontrolu sosiál. “Ha’u mai ko’alia kona-ba importánsia papel media nian iha prosesu Estadu no dezenvolvimentu nasionál. Ha’u halo komparasaun uituan iha tempu reziténsia no agora, ha’u hateten, papél media uluk no agora hanesan atu hala’o nafatin ninia papel hanesan informa, eduka no sai instrumentu kontrolu sosiál, se lai iha media ita lahatene kona-ba saida mak akontese iha Tasi Tolu bainhira Amo Papa mai no saida mak akontese iha santa crúz, entaun media nia papel importante nafatin. “Agora ita-nia pergunta mak ne’e, depois ita restaura Independensia Estadu investe ka lae iha dezenvolvimentu mídia no tuir ha’u haree ladún. Tanba hosi planu 2020 no planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál, ha’u la haree pájina no parte ruma ne’ebé ko’alia kona-ba oinsá atu halo dezenvolvimentu ba mídia. Aleinde ne’e, fatór seluk mak mídia sira agora seidauk hala’o nia kna’ar loloos hanesan instrumentu kontrolu sosiál,” Virgílio da Silva Guterres hateten ba jornalista sira, bainhira sai oradór iha semináriu nasionál ho topiku “Importánsia Papél Mídia Nian iha Prosesu Estadu no Dezenvolvimentu Nasionál” ho tema jerál “Juventude Mak Aliserse no Espesransa ba Nasaun” ne’ebé realzia iha salaun Laine-Lariguto, Komisan Nasaun Eleisaun (CNE), Dili, tersa ne’e. Tuir nia, mídia ka jornalista sira barak laiha korajen no aten brani atu husu pergunta ka halo kobertura kona-ba asuntu sira-ne’ebé sensitivu no dedikadu hanesan, abuzu sexuál no korrupsaun. “Tanba, dala barak mídia internasionál sira mak halo kobertura kona-ba korrupsaun no abuzu sexuál no ita mídia nasionál sira ladún, tanba ita kobre de’it buat serimoniál sira,” nia dehan. Ho preukupasaun ne’e, nia parte haree mídia nasionál la’ós menus kuñesimentu, tanba nia parte haree kuñesimentu relativu. Tanba ne’e, nia apela ba jornalista sira hotu atu brani husu informasaun no atu brani tenke lee barak, hodi aumenta kuiñesimentu atu nune’e bainhira fonte lakohi hatan (pergunta), jornalista bele husu tanbasá lakohi hatan ida-ne’e. “La’ós, lakohi hatán sira (fonte) fila kotuk no ita mós fila kotuk. Entaun, tenke aumenta kuñesimentu tanba kuñesimentu ne’e halo ita sai bráni liután atu kestiona ita-nia fonte sira, liu-liu ema boot ka líder sira,” nia dehan. PSAF realiza espozisaun movel ‘Ai ba Futuru’ iha Baucau https://tatoli.tl/2022/10/13/psaf-realiza-espozisaun-movel-ai-ba-futuru-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-10-13 BAUCAU, 13 outubru 2022 – Parseria ba Agrofloresta Sustentável PSAF, sigla portugés)-GIZ realiza espozisaun movel durante loron-tolu iha munisípiu Baucau. Espozisaun ne’e hahú hosi loron kinta, 13 to’o 15 outubru. Dominik Langen nu’udar Tékniku Orientadora Ai ba Futuru, esplika, projetu ai ba futuru implementa durante tinan-lima, ne’ebé sei termina iha fulan-novembru tinan-2022 ho objetivu atu promove agrofloresta sustentável, liuliu ba agrikultór sira iha área rurál hodi diversifika produsaun agríkola. “Ami hakarak selebra hamutuk ho ema hotu ne’ebé envolve iha projetu ne’e no ami hakarak hatudu susesu hosi projetu iha espozisaun hanesan foto no filme,” Tékniku Orientadora hosi PSAF ne’e hateten iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), Vila Antiga, kinta ne’e. Programa refere hahú implementa iha tinan 2017 tanba agrofloresta koñesida iha Timor-Lete no agora governu inklui organizasaun sira ko’alia kona-ba atividade refere no hakarak kontinua implementa iha futuru. Nune’e, liuhosi espozisaun hanesan parte espresaun ne’ebé nakonu ho emosaun ba PSAF ne’ebé serbisu hamutuk ona ho ema-barak inklui suku sanulu iha Baucau. “Ha’u fiar katak serbisu agrikultór sira kontribui maka’as ba agrofloresta sustentável iha Timor-Leste no ha’u fiar katak iha poténsia boot ba agrikulór sira atu utrapasa dezastre no adapta mudansa klimátika inklui hadi’a meiu ho sufisiente,” Dominik Langen akresenta. Durante implementa programa refere, tótal ema 5.446 mak tuir formasaun hodi hasa’e koñesimentu no abilidade kona-ba ‘ai ba futuru’. Hosi númeru refere komposta hosi agrikultór na’in-5.027, estensionista MAP hamutuk 51, funsionáriu MAP na’in-84 no organizasaun sosiedade sivíl na’in-hitu. Programa Ai ba futuru fó prioridade ba partisipasaun juventude sira hamutuk na’in-1.317 envolve iha atividade hotu hanesan partisipa formasaun nu’udar agrikultór ai ba futuru. Promove feto sira hamutuk na’in-1.912 iha atividade hotu-hotu nu’udar foku prinsipál hosi ai ba futuru hanesan formasaun hodi aumenta sira-nia koñesimentu no abilidade. Ai ba futuru serbisu hamutuk ho parseiru sira atu hasa’e kapasidade iha área alfabetizasaun finanseira no hahú negósiu ne’ebé liuhosi kooperasaun hamutuk ho Oxfam fó ona formasaun ba ema na’in-500 resin iha área agro-negósiu  no apoia fundu ba na’in-30 atu hahú habelar negósiu rasik. Ai ba futuru apoia MAP hodi estabelese grupu veveiru ai-oan hamutuk 60 ne’ebé prodús hamutuk 970.000 hosi komunidade. PSAF durante tinan-lima liuhosi programa ai ba futuru kuda ona ai-oan hamutuk tokon 4.2-resin iha munisípiu haat iha sentru leste. Dominik Langen husu atu hotu-hotu atu kontinua kuda ai-oan ho susesu, hasa’e koñesimentu no kria oportunidade ba komunidade iha área rurál hodi hadi’a kondisaun moris ekonomia. Rosalina Celestina Rodrigues nu’udar agrikultór hosi aldeia Samagata, suku Atelari, postu administrativu Laga, informa, durante tinan-haat implementa viveiru ai-oan ho tipu mahoni no nú hamutuk hotu rihun 12, ne’ebé hetan apoia hosi  ai ba futuru ne’ebé distribui no halo mundansa ba agrikultór sira. Projeitu refere implementa durante tinan-lima iha sentru leste kompostu hosi munisípiu Manatuto, Lautem, Viqueque no Baucau, perkore suku 40 purvola ektare 4.080-resin ne’ebé hetan apoia finanseiru hosi  governu Alemaña hamutuk ho Uniaun Europeia ne’ebé kolabora ho Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP). Subsídiu $200, PR Horta prefere fó ba uma-kain ho rendimentu ki’ik https://tatoli.tl/2022/10/25/subsidiu-200-pr-horta-prefere-fo-ba-uma-kain-ho-rendimentu-kiik/ tatoli.tl Notísia 2022-10-25 DILI, 25 outubru 2022 — Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten simu ona alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 37/2022, loron 25 maiu, kona-ba subsídiu “ fim do ano” ho montante $200 ba uma-kain hotu iha territtóriu nasionál. “Dekretu-lei ne’e iha ona ha’u nia meza leten. Ha’u seidauk iha desizaun ba ida ne’e.  Ha’u sei haree lai molok foti desizaun atu veta ou promulga”, hateten PR Horta ba jornalista sira iha Kuartél Jenerál F-FDTL-Fatuhada-Dili, tersa ne’e. PR Horta prefere liu mak dekretu-lei anteriór ne’ebé atu atribui subsídiu $200 ne’e fó de’it oportunidade ba sidadaun sira ne’ebé mak vuneravél ka rendimentu ki’ik. “Ha’u gosta liu lei ida anteriór, lei ida anteriór Governu halo ne’e maka di’ak loos. Tanba subsídiu ba uma-kain sira ne’e fó ba ema ki’ak liu, lalika fó ba hotu hotu. Nune’e ha’u sei halo reflesaun didi’ak. Ha’u ko’alia fali ho Deputadu sira atu haree asuntu ne’e”, Xefe Estadu afirma. Xefe Estadu rekoñese Governu hamosu subsídiu ba uma-kain “fim do ano” tanba buka ajuda dala ida tán ba populasaun ka ne’ebé maka iha duni situasaun difisíl hodi bele gojanetik sira nia nesesidade iha “fim do ano” “Tanba ne’e, ha’u hanoin sira ne’ebé iha ona vensimentu di’ak ne’e lalika simu”, katak. Entertantu, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé prosede ba alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 37/2022, loron 25 maiu, kona-ba subsídiu  fim do ano  ba uma-kain, hodi klarifika ámbitu aplikasaun. Nune’e, Governu mantein desizaun atribuisaun subsídiu $200 ba uma-kain hotu ka ho natureza universal, maibé ba implementasaun iha esesaun ba membru órgaun soberania sira no eis titulár sira. Governu liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) planeia halo abertura ba atribuisaun subsídiu ne’e iha loron 16 novembru 2022. Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) submete ona dadus uma-kain 39.000 ba Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) ho totál pagamentu millaun $7,8 resin. PM Taur saúda feto Timor-Leste ba selebrasaun loron nasionál https://tatoli.tl/2022/11/03/pm-taur-sauda-feto-timor-leste-ba-selebrasaun-loron-nasional/ tatoli.tl Notísia 2022-11-03 DILI, 03 novembru 2022 - -Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, saúda feto Timor-Leste ne’ebé iha loron 03 novembru selebra loron nasionál feto. “Lori VIII Governu Konstitusionál nia naran no ha’u-nia naran rasik, hakarak fó saudasaun espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste laran tomak, ba loron espesiál ida ne’e, no votu saúde di’ak no susesu iha família, akadémiku, profisionál no sosiál,” PM Taur hato’o saudasaun ne’e liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Xefe Governu dehan, ohin loron hanesan loron espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste, ne’ebé Governu deside nu’udar loron nasionál ba feto Timor-Leste, koinsidénsia ho loron mate eroína boot, Maria Tapó, nu’udar onra ba feto timor-oan hotu-hotu ne’ebé ho dedikasaun tomak no brani hodi hamriik hamutuk ho asuwa’in mane sira iha luta kontra okupasaun estranjeira durante tinan 24 nia laran, ne’ebé ikus mai sai duni nasaun livre no independente. “Loron 03 Novembru nu’udar loron reflesaun atu ita reflete kona-ba importánsia papél inan-feton sira iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé inan-feton sira dezempeñadu dezde tempu luta,” nia akresenta. Aleinde, iha dezafiu barak ne’ebé konta mós ho inan-feton sira hanesan ajente transformasaun no mudansa, iha família, eskola, iha servisu-fatin, empreza no komunidade sira. Feto hotu-hotu, liuliu feto sira hanesan dirijente ho reprezentatividade iha lideransa, aleinde kontribui ho kapasidade no koñesimentu sientífiku, étiku no morál sira ne’ebé aumenta beibeik ba igualdade jéneru, sai mós nu’udar protagonista no na’in ba polítika públika kona-ba lejitimidade demokrátika, governasaun di’ak no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável liu. “Ba inan-feton nasionál hotu ne’ebé ohin, selebra loron nasionál feto nian, loron festivu ba empoderamentu femininu. VIII Governu ida-ne’e komprometidu tau ema nu’udar sentru ba dezenvolvimentu, nune’e sei halo esforsu hodi envolve inan-feton sira iha prosesu ba dezenvolvimentu iha ita-nia rain. Na’i Maromak haraik bensaun ba imi ho k’solok liután. Viva feto Timor-Leste! feto forte nasaun forte,” Xefe Governu subliña. La'o Hamutuk disamina OJE no mudansa klimátika ba komunidade Viqueque https://tatoli.tl/2022/11/08/lao-hamutuk-disamina-oje-no-mudansa-klimatika-ba-komunidade-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2022-11-08 VIQUEQUE, 08 novembru 2022 – Organizasaun Naun Govermentál (ONG) La’o Hamutuk, tersa ne’e, disamina Orsamentu Jerál  Estadu (OJE) no mudansa klimátika ba komunidade no autoridade lokál sira iha munisípiu Viqueque. Reprezentante La’o Hamutuk, Agusto Pinto, hateten, inisiativa ne’e hodi bele fahe informasaun hodi entidade hotu bele partisipa iha dezenvolvimentu nasionál no hasa’e koñesimentu komunidade kona-ba mudansa klimátika liga ba impaktu produsaun agríkola inklui promove transparénsia OJE. “Atividade ne’e importante tanba daudaun Parlamentu hahú debate OJE 2023, ne’ebé kada tinan aumenta ba beibeik maibé ninia rezultadu ba komunidade presiza haree. Povu nia osan labele hanoin orsamentu Governu ne’ebé ita lakoi tau-matan no kontrolu. Presiza hatene ezekusaun orsamentu ho transparénsia,” Agostu Pinto, hateten liuhosi ninia diskursu ba abertura atividade diseminasaun iha salaun Parokia Tilou, Viqueque Vila, tersa ne’e. Nia dehan, ONG la’ós atu sai opozisaun ba Governu maibé nu’udar sosiadade sivil atu kontrolu buat ne’ebé ladi’ak tanba nu’udar Governu nia parseiru. Iha fatin hanesan, Reprezentante Administradór munisípiu Viqueque, Cosme Sarmento, hateten, asuntu rua ne’ebé ko’alia importante ba autoridade lokál. “La’o Hamutuk sei partilla OJE ninia impaktu halai ba komunidade no mudansa klimátika iha Viqueque, agora seidauk udan loos, maibé agora udan ona. Udan sei akontese buat rua, ida sei fó benefísiu ba agrikultór no seluk iha tinan ne’e ita agrikultór sei la hetan ai-han,” nia tenik. Nune’e mós, Koordenadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, dehan, La’o Hamutuk sempre halo diskusaun iha nível nasionál no munisipál kada tinan atubele informa no diskute hamutuk ho entidada sira kona-ba importánsia OJE no mudansa klimátika. “Ita sei halo diskusaun públiku iha nível munisípiu relasiona ho OJE no mudansa klimátika, ne’ebé ohin loron nasaun barak no Timor-Leste enfrenta hela inundasaun, inséndiu, rai halai no dezastre oin-oin,” nia salienta. Nia konsidera mudansa klimátika mosu tanba rezultadu atividade umana hanesan emisaun gas estufa halo temperatura sai a’as no bele estraga estabilidade ambientál ne’ebé to’o ohin sai hanesan fonte moris ba ema no natureza. Aleinde ne’e, atividade ruma hanesan sunu mina no gás bele kria fo’er ne’ebé hanaran ‘gás estufa.’ Bainhira  gás estufa sa’e maka’as maka gás hirak ne’e sai hanesan manta iha mundu leten no hosi gás estufa ne’e prevene loromatan nia manas atu fila ba kalohan. Manas hosi loromatan hela iha atmosfera no fó manas maka’as ba mundu. “Temperatura iha mundu sa’e ho impaktu hosi aspetu klima hanesan anin, temperatura, udan no bailoron. Atividade sira ne’ebé kria emisaun boot no kontribui ba mudansa klimátika mak hanesan  sunu karviu, mina-rai ka gás naturál (kombustível fosil) atu kria eletrisidade ka uza ba transportasaun, sistema agrikultura eskala boot (hakiak animál no uza adubu kímiku) no estraga ai-laran,” nia esplika. Liuhosi hamenus mundu nia dependénsia ba petrolíferu no indústria, transportasaun, no sistema agrikultura sira ne’ebé fó emisaun gás estufa barak, bele hamenus emisaun no Ia estraga klima. Nasaun boot sira hanesan Estadu Unidu, Uniaun Europa no Xina mak prodús emisaun barak, enkuantu prinsípiu hosi  justisa klimátika katak, nasaun sira ne’ebé kontribui maka’as liu ba emisaun no estraga klima, tenke simu responsabilidade boot liu atu hadi’a fali klima no responsabiliza ba impaktu a’at ne’ebé nasaun foin dezenvolve-an sira simu tanba mudansa klimátika. “Povu tenke sai parte hosi solusaun, Governu no ajénsia internasionál sira implementa projetu barak liga ho mudansa klimátika. Importante katak povu rasik hatene kauza no impaktu hosi mudansa klimátika no hetan oportunidade atu partisipa iha dezenvolvementu programa sira. Tanba ne’e, ukun-na’in sira presiza rona lian grupu afetadu sira inklui to’os na’in sira ne’ebé hetan impaktu direitamente bainhira udan la tuir tempu,” nia tenik. Mudansa klimátika bele fó impaktu maka’as liu ba grupu balun hanesan disponibilidade bee-moos no saneamentu menus bele fó impaktu maka’as ba partisipasaun feto iha edukasaun no vida públika, ho nune’e presiza inklui maluk feto iha solusaun ba mudansa klimátika. Kazu Dare, TDD aplika prizaun preventiva ba arguidu haat no na'in-23 hetan AP https://tatoli.tl/2022/11/09/kazu-dare-tdd-aplika-prizaun-preventiva-ba-arguidu-haat-no-nain-24-hetan-ap/ tatoli.tl Notísia 2022-11-09 DILI, 09 novembru 2022 — Tribunál Distritál Dili (TDD), liuhosi juis titular Afonso Carmona, kuarta (09/11) ne’e, aplika medida koasaun prizaun preventiva ba arguidu na’in-haat tanba iha indísiu forte envolve direta konfrontu iha Dare hodi hamate Clementino Borges no arguidu na’in-23 seluk aplika Aprezentasaun Periódika, fulan ida dala rua iha Ministériu Públiku (MP). Arguidu hirak ne’ebé mak Tribunál aplika medida koasaun prizaun preventiva mak ho inisál C, N, F no L. Iha audénsia primeiru interrogatóriu ne’e, MP alega medida koasaun prizaun preventiva ba arguidu na’in-23, hanesan CCCS, FXTB, NM, LS, RAM, OCN, RSS, SSP, JMCS, ECS, SAR, RVST, ES, HCS, JCB, TAS, CC, MSS, TSL, FD, JMS, FCC, RSR, MZCC, TJM, FAT. Enkuantu, Arguidu na’in-haat ho inisiál T, E, C, no H ne’e MP alega midada koasaun aprezentasaun periodika tanba la envolve direta iha kazu konfrontu ne’e. Nune’e, MP ne’ebé reprezenta hosi Prokurador Titular, Domigos Barreto, lamenta ho desizaun Tribunál no sei hato’o rekursu iha loron 15 nia laran, hodi husu mós tribunal atu aplika Prizaun Preventiva ba arguidu nain-23 seluk, tanba  arguidu sira  ne’e mós iha indisiu forte envolve  direta ba kazu  konfrotu iha Dare. Razaun MP husu aplika Prizaun Preventivatanba atu prevene arguidu sira labele alarga problema hanesan iha komunidade nia le’et. Biban ne’e,  Defeza hosi Advogadu Privadu Rui António da Costa, hateten la simu desizaun tribunál ne’ebé aplika medida koasaun prizaun preventiva ba nia kliente nain-haat. “Iha loron 15 nia laran sei hatama rekursu, hodi kontra desizaun TDD nian ne’ebé aplika Prizaun Preventiva ba nia kliente,” nia afirma. Hafoin despaisu tribunál nian, parte PNTL tau alzema (borgol) ba arguidu nain-haat nia liman hodi transporta kedan ba  prizaun Becora hodi kumpre  medida koasaun ne’e. Entretantu, Kazu ne’e akontese, iha loron 3 fulan-novembru 2022, kalan. Iha akontesimentu ne’e mosu asalta malu entre Grupu Arte Marsiál (GAM) Persaudaraaan Setia Hati Terate (PSHT) no Grupu Arte Rituál (GAR) 77. Hafoin akontesimentu parte ekipa konjunta konjunta Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK), Serbisu Informasaun Polísia (SIP) J2 Polísia Militár, Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) servisu sekretu sira seluk hanesan Makikit, detein suspeitu ne’ebé envolve kazu ne’e suspeitu hamutuk 27. Poezia reflesaun ba loron 12 novembru: Karta hosi “Nai” https://tatoli.tl/2022/11/11/karta-hosi-nai/ tatoli.tl Notísia 2022-11-11 Poezia reflesaun ba loron 12 novembru Ho iis lakon…. Ha’u lee mensajen badak husi Nai, Ne’ebé hakerek ho sentimentu domin nian Ha’u koko atu hi’it ain sai husi uma! Mensajen ne’e mai ha’u de’it ou ba Ó mos? “Amor….ha’u hatene Ó hatene ha’u nia Hanoin, Maibé ha’u hatene Ó hatene mos saida mak ohin ha’u atu halo. Amor…karik loron ohin hanesan loron ikus, mak ha’u sei nafatin dehan ba Ó dala ida tan: Ha’u hadomi Ó…. Amor!!” Ha’u hadomi Ó hanesan sinál ida mai ha’u, No ba Ó katak ita-rua sei lee nafatin Mensajen ne’ebé hanesan iha mundu seluk mundu rohan laek nian”. Ohin kalan ha’u koko hakerek fila fali memória nee! Iha ne’ebé, naroman loron matan fó mai ha’u oportunidade kmanek ida ne’e! Atu deskobre Ó nia lalatak ne’ebé ohin hela de’it memória! Aban moris seluk sei mai, No Ó lalatak hahú hamout aan tuir tempu no lakon leet Iha naroman loron manas nia okos! Lakon no la iha lia-menon ruma! Maibé…. Nai sei la kolen dala ida tan hodi hakesi ita-rua nia domin iha Nia bensa orasaun loro-loron nian. Ohin Ó naran sai ladaiña moris rohan laek nian Mai ha’u no ba juventude maubere oan asu’ain! No Ó naran sei la lakon iha ran tinta  domin nian ne’ebé Ó rasik marka No hakerek metin ona iha bandeira RDTL…. No Ó rasik kuda ona iha espíritu juventude asu’ain nia fuan. No Ó ohin loron sai hanesan saudades ne’ebé laiha rohan…… Orasaun mak nafatin sai knuuk ba ita hodi hasoru malu dala ida tan! Viva Timor Lorosa’e! Falsifika dokumentu sobrevivente, MP alega arguidu sira ho pena prizaun tinan tolu https://tatoli.tl/2022/11/17/falsifika-dokumentu-sobrevivente-mp-alega-arguidu-sira-ho-pena-prizaun-tinan-tolu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-18 DILI, 17 novembru 2022 - Tribunál Distritál Dili (TTD), kinta (17/11) ne’e, halo julgamentu ba arguido na’in-tolu hanesan DJS, RV no FS tanba deskonfia komete krime burla agravadu no falsifikasaun dokumentu pensaun sobrevivente. Arguida DJH nu’udar feen hosi matebian veteranu Mau Sesta no RV feen hosi oan matebian Mau Sesta nian no FS nu’udar funsionáriu  kontratadu iha Sekretária Estadu Antigu Kombatente no Libertasaun Nasionál. Tuir akuzasaun ne’ebé lee sai hosi Prokuradór Rogeiro Viegas, katak  Veteranu Mau Sesta, nu’udar kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé hetan tiru mate husi Forsa Militár Indonézia ka TNI, iha loron 20 dezembru 1977, iha área Comoro. Martire Mau Sesta iha feen na’in-rua, hanesan feen bo’ot maka arguida DJS, maibé laiha oan no feen ki’ik maka matebian Agripina Almeida, iha oan na’in-neen, maibé mate hotu ona. Iha loron 26/09/1980, arguida DJS selebra matrimóniu ho mane segundu ho naran Herminio iha lgreza Parokia Motael, Dili. Tuir lei Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál númeru 9/2009, 29 Jullu, artigu 20 no artigu 27, númeru.5, regula katak, ema ne’ebé maka tama iha lista preferénsia sira maka hanesan konjuge sobrevivente nia-oan, inan-aman no maun alin rasik, fora husi lista preferénsia ida ne’e, sei laiha direitu atu simu pensaun. Nune’e, Arguida DJS la tama ona iha lista preferénsia refere, tanba kaben ona ho mane seluk, maske nunee, iha loron 24/06/2008, arguida DJS hakarak nafatin hatama rekerimentu ba pensaun sobrevivente nian.  Nu’udar herdeiro lejítimu ba Martir Libertasaun Nasionál ho naran Mau Sesta, nu’udar arguida DJS nia la’en dahuluk. Iha rekerimentu ne’e, arguida DJS hato’o deklarasaun falsu katak sidauk kaben ho mane selu, tanba ho intensaun atu benefisia subsídiu husi martir Mau Sesta nian. Ikus mai arguidu DJS konsege simu duni osan pensaun husi martir Mau Sesta nian hahú husi fevereiru tinan 2009 áte setembru tinan 2010, ho montante $6,270.00. Bainhira arguida RV ne’ebe hola martir Mau Sesta nia oan mane matebian naran Ernesto Mau Juli, hatene informasaun ida ne’e, iha loron 15/07/2010, halo kedas reklamasaun ba Komisaun Omenajen no ikus mai iha loron 4/11/2010, Sekertáriu Estadu Asuntu Kombatete Libertasaun Nasionál hapara tiha pensaun martir Mau Sesta nian husi arguida DJS. Hafoin arguida RV hatama tiha reklamasaun, iha loron ne’e, arguida RV mós hatama fali kedas rekerimentu ba pensaun sobrevivente nu’udar martir Mau Sesta nia alin-rasik, iha Komisaun Omenajen ho intensaun atu hetan pensaun martir Mau Sesta nian. Arguidu RV hatama rekerimentu tanba hetan orientasaun husi arguidu FS, nu’udar funsionáriu kontratadu iha Komisaun Omenajen, hodi muda arguida RV nia inan-aman nia naran iha sertidaun Baptismu no Sertidaun RDTL hodi troka fali martir Mau Sesta nia inan-aman nia naran. Tanba ne’e, arguida RV ba iha Munisipiu Lautem no Baucau hodi troka ninia aman nia naran José valente (falesidu) no inan nia naran Esperança Valente ba martir Mau Sesta nia aman nia naran Mau-Sabu (falesidu) no inan naran Bilou. Hafoin halo tiha alterasaun ba inan aman nia naran, arguida RV lori fali dokumentu hirak ne’e hodi entrega fali ba iha arguidu FS mak ajuda fasilita hodi ba hasoru nia kolega funsionáriu iha Komisaun Omenajen hodi prosesu arguida RV nia dokumentu hirak ne’e to’o hetan pagamentu. Tanba arguidu FS mak ajuda fasilita ona arguida RV nia dokumentu, nunee arguidu FS fó hatene ba arguida RV katak bainhira osan pensaun sai ona tenke fó ninian ho montante $1,000.00. Nune’e, iha marsu 2012, arguidu FS mak telefone ba arguida RV hodi fo hatene katak osan pensaun martir Mau Sesta nian tama ona, tanba ne’e arguida RV mós ba iha banku BNU hasoru malu ho arguidu FS, hodi foti duni osan pensaun Martir Mau Sesta nian ho montante $4,140.00, iha Banku BNU, no kada fulan arguida RV simu pensaun ho montante USD 230.00, hahu husi marsu 2012 áte dezembru 2012, ho totál osan ne’ebé mak arguidu simu $25,530.00. Hafoin arguidu RV foti tiha osan primeiu pensaun martir Mau Sesta nian ho montante $4,140.00. iha parte lokoraik, data la apuradu, arguidu FS telefone arguida RV hodi hasoru malu iha arguida RV nia uma iha Tasi-tolu. Tuir loloos arguida RV tenke entrega osan ho montante USD 1,000.00 tuir arguidu FS nia pedidu, maibe tanba arguida Rosalina simu deit osan ho $4,140.00, tanba ne’e maka iha altura ne’ebá arguida RV só entraga de’it osan ho montante USD $400.00, ba iha arguidu FS, tanba ajuda fasilita trata ona arguida RV nia dokumentu. Arguidu nain tolu, hatene katak lei númeru 9/2009, 29 jullu, artigu 20 no artigu 27 iha númeru. 5, define katak, arguida sira laiha direitu atu simu pensaun Martir Mau Sesta nian, maibé arguidu sira ho livre konsénsia no konjugasaun esforsu hodi inventa istória no halo rekerimentu falsu ba hodi hetan pensaun martir Mau Sesta nian. Arguidu sira ho intensaun atu benefisia osan pensaun husi martir Mau Sesta konjuga esforsu hodi halo alterasaun naran inan-aman. Tanba nee, MP akuza arguidu nain tolu hanesan ko autór ba  krime burla agravadu, ne’ebé previstu no punidu tuir artigu 267,  no  krimi falsifikasaun dokumentus ou notasaun téknika, ne’ebé previstu no punidu tuir artigu 303 husi Kodigu Penál. Tanba ne’e, iha sala julgamentu, Ministeriu Públiku, Rogeiro Viegas, alega arguidu DJS, RV no  FS aplika pena prizaun tinan tolu ba arguida DJS,  tinan lima ba arguidu RV, no tinan lima ba arguidu  FS. Iha alegasaun ne’e, prokuradór Rogerio Viegas deklara katak, MP konsidera faktu husi artigu 1 to’o artigu 5 provadu, bazeia ba deklarasaun arguida DJS no sasin Aniceto Brites, no mós prova ne’ebé konsta iha folla balu, provadu katak, arguida DJS selebra sakramentu matrimóniu ho mane ki’ik, no tuir regra arguida la tama iha lista preferénsia atu hetan osan. Tuir MP nia haree autór loloos ba prosesu ne’e mak arguidu FS, tanba hanesan mata dalan no fo hanoin ba arguidu nain-rua, maka arguida sira bá trata sira nia dokumentu. Haree ba kestaun sira ne’e, MP husu Tribunál atu aplika pena prizaun tinan-tolu ba arguida DJS, ba arguida RV mak aplika pena únika tinan 5 no ba arguidu FS aplika pena prizaun tinan -lima. MP la’os de’it kondena arguida nain-tolu ba responsabilidade kriminál, maibé kondena mós sira, atu devolve hikas osan ne’ebé Estadu atribui ona ba arguidu na’in-tolu. Enkuantu husi parte Defeza, husu tribunál atu absolve arguida sira, tanba sira laiha koiñesementu kona-ba lei pensaun nian. Hafoin Tribunál rona tiha parte rua, adia hikas julgamentu ne’e ba loron 16 dezembru 2022, hodi rona desizaun ikus. Audénsia julgamentu ne’e, prezide hosi Juiz koletivu, Alvaro Fatima, José Gonsalves, Arjentino Nunes, MP reprezenta hosi Prokuradór Rogerio Viegas, arguidu sira  hetan asisténsia legál husi Defensór Públiku no Advogadu Privadu. Influensia hosi “ambiente eskolár” iha “prosesu ensinu no aprendizajen” https://tatoli.tl/2022/11/19/influensia-hosi-ambiente-esklolar-iha-prosesu-ensinu-no-aprendizajen/ tatoli.tl Notísia 2022-11-19 Timor-Leste dezde tinan 2002 to’o tinan 2022 aprova ona osan Estadu ho montante $23.816.909.811,63 (biliaun $23.8) liuhosi Parlamentu Nasionál ba prosesu konstrusaun no dezenvolvimentu Estadu Direitu Demokrátiku ida-ne’e. Hosi osan ho montante refere ba Orsamentu Jerál Estadu durante tinan 20 nia laran, 6% ka ekivalente ho osan $1.404.282.877,40 (biliaun $1.4) mak aloka ba área edukasaun hodi bele dezenvolve setór edukasuan nu’udar setór prioridade ida ba prosesu dezenvolvimentu rai doben ida-ne’e nian. Ho osan ida-ne’e, durante tinan 20 nia laran buat barak la’o ona iha setór edukasuan nia laran. Pelumenus, eskola sira loke ona to’o área hotu-hotu iha teritóriu laran tomak no kondisaun mínimu lubuk ida ne’ebé bele fasilita ona atividade ensinu aprendizajen iha eskola sira. Biar nune’e, labele nega katak Estadu liuhosi Ministériu Edukasuan, Juventude no Desportu (MEJD) tenke investe no esforsa di’ak liután atu bele hadi’a di’ak liután setór edukasuan nu’udar lema edukasaun nian ne’ebé hateten “Harii Timor-Leste ho edukasaun ne’ebé kualidade”. Fatór importante ida atu hadi’a kualidade ensinu no aprendizajen mak ambiente eskolár. Ambiente eskolár refere ba espasu hotu-hotu eskola nian no ninia dinámika ne’ebé akontese iha fatin refere. Herabudin (2009) hateten katak komponente ida-ne’ebé importante tebes iha prosesu ensinu no aprendizajen mak instalasaun infraestrutura relativa ba atividade sira. Instalasaun sira-ne’e inklui espasu etuda jerál nian, sala-de-aula sira, espasu ba atividade akadémiku, sala reuniaun nian (auditóriu), sala ba estudu ekipa ho aprendizajen mídia (kadeira, meza, palku, kuadru no ekipamentu eletróniku sira), laboratóriu, biblioteka, ofisina ba eskola tékniku profisionál sira, sala ba profesór sira, sala ba órgaun diretivu sira, no selu-seluk tan. Artigu simples ida-ne’e mosu atu aprezenta hanoin ka ideia ruma kona-ba importánsia ka influénsia hosi ambiente eskolár ba iha atividade ensinu no apredizajen nian. Aprezenta uitoan situasaun reál balun kona-ba realidade ne’ebé ita-nia sistema edukativu hasoru hela relasiona ho ambiente eskolár no oinsá ambiente eskolár influénsia ba iha dezenvolvimentu alunu sira-nian (limita de’it ba ezisténsia sala ba aula sira no la’ós abranje fasilidade sira seluk hanesan biblioteka, laboratóriu ka sira seluk tan). Nune’e hein katak artigu simples ne’e bele kontribui orizonte ruma ba ita tomak atu buka kontribui oinsá mak bele mellora liután ita-nia sistema edukativu liuhosi kna’ar ne’ebé ita hala’o loro-loron. Situasaun balun kona-ba ambiente eskolár iha Timor-Leste Durante tinan 20-resin ita-nia investimentu ba iha setór edukasaun, realidade hatudu loloos katak buat barak sei falta no presiza intensiva liután ita-nia esforsu atu kompleta buat hirak ne’ebé seidauk iha no seidauk di’ak. Realidade hatudu katak eskola barak ninia edifisiu ladi’ak no sala-de-aula la to’o, alunu barak sei eskola hela iha uma piku ida-nia laran ho kakuluk ku’ak ba-mai hanesan situasaun ne’ebé enfrenta hosi alunu sira iha Ensinu Báziku Filiál Saraída Quelicai-Baucau estuda de’it iha uma piku ida be ku’ak ba ku’ak mai, tantu hosi nia taka baluk to’o ninia didin-lolon sira-ne’ebé mizéria tebe-tebes. Iha eskola barak ninia meza no kadeira sira kuaze laiha, obriga alunu sira tuur de’it iha rai ka lori rasik sira-nia kadeira hosi uma hanesan buat ne’ebé akontese iha Eskola Bázika Sentrál onze de Março de Maucata iha munisípiu Suai. Eskola balu ninia edifisiu aat tebe-tebes no la merese atu utiliza, hanesan akontese iha Eskola filiál Uatumaluli iha Munisípiu Viquequeno to’o agora seidauk hetan reabilitasaun ruma no fatin seluk tan ne’ebé karik ita lahatene maibé presiza fó atensaun urjente hosi Estadu. Eskola barak ninia sala-de-aula la to’o kompara ho totál estudante ezistente. Nune’e, obriga eskola tenke koloka estudante sira butuk iha sala ida-nia laran liu tiha fali númeru normál (ideal ba sala ida). Iha eskola foun ne’ebé aplika hosi nasaun bara-barak iha mundu, númeru ideal alunu sira iha sala ida-nia laran mak 20 to’o 36 (iha Timor-Leste bele aplika 40 alunu kada sala bazea ba ita-nia situasaun). Iha realidade ita-nian, sala balun bele akumula estudante to’o 70 ba leten até balu atinje 100 iha sala ida hanesan akontese iha Eskola Sekundária FINANTIL Dili. Akumulasuan estudante ne’ebé barak iha sala ida-nia laran, susar tebe-tebes atu manorin sira jere prosesu ensinu no aprendizajen, até manorin sira-nia fatin atu tuur no book an ba-mai iha sala laran de’it mós susar. Eskola balun, tanba sala-de-aula la to’o, obriga jerente eskola nian hamutuk ho manorin sira tenke estabelese turmu tolu ba loron ida. Hanesan realidade ne’ebé akontese iha Eskola Sekundária 5 de Maio Dili, implementa hela turmu 3 hanesan turmu dahuluk hahu tuku 08h00 to’o tuku 11h00 (ba 12º ano sira), turmu daruak hahu hosi tuku 11h00 to’o tuku 14h00 (ba 11º ano sira) no turmu datoluk hahu hosi tuku 14h00 to’o tuku 17h00 (ba 10º ano sira). Realidade ida-ne’e redús tiha ona karga oráriu normál ka ideal ne’ebé iha, ke divia oras ensinu ida tenke atinje minutu 40 ka 45 maibé sira tenke redús karga oráriu minutu 25 to’o minutu 30 kada oras hanorin ida. Relasiona ho sala ba aula ne’ebé la to’o, prejudika mós to’o momentu realizasaun Ezame Nasionál. Eskola públika hotu-hotu iha Dili laran aplika sala aula ida bele utiliza ba sala ezame rua, signifika ezaminandu na’in-40 mak utiliza lisuk sala aula ida ba sira-nia ezame. Oinsá mak estudante sira labele serbisu hamutuk (la haree tuir malu) enkuantu sira tenke tuur rabat malu lahó distánsia iha momentu ezame? Eskola balun hanesan Eskola Sekundária 4 de Setembru Balide até uza sala aula ida ba sala ezame tolu (3), katak estudante na’in-60 mak uza lisuk sala aula ida ba sala ezame nian. Situasaun sira hanesan ne’e la’ós foin akontese, maibé akontese ona durante tinan 20 nia laran no timoroan sira hotu ne’ebé asume ona Ministru Edukasuan hatene hela situasaun ida-ne’e. Iha aspetu fasilidade eskola nian, ita enfrenta hela problema barak. Eskola públika hotu-hotu seidauk iha laboratóriu (karik balun iha ona mós ne’e tanba inisiativa rasik hosi eskola refere ka tanba hetan doasaun hosi fatin ruma). Eskola barak laiha biblioteka tanba se sala ba aula de’it la to’o ona, oinsá mak sira bele estabelese tan biblioteka? Eskola barak ka kuaze eskola maiória laiha fasilidade desportu, sala ba atividade akadémika estudante sira-nian laiha, laiha sala ba reuniaun ne’ebé bele akumula ema barak no fasilidade sira seluk tan ne’ebé bele fasilita eskola nia atividade sira. Biar enfrenta hela situasaun reál sira hanesan ne’e, Governu liuhosi Ministériu Edukasuan, Juventude no Desportu hosi Governu dahuluk to’o Governu atuál kontinua halo esforsu hodi rezolve tutuir problema balun. Nu’udar ezemplu, tinan ida-ne’e Ministériu Edukasuan, Juventude no Desportu implementa hela projetu komunitáriu hodi konstrui edifísiu eskola hamutuk 202 unidade (606 sala ba aula) iha teritóriu laran tomak (ezeptu RAEOA) ne’ebé maioria atinje ona pursentu 80. Eskola balun hetan sala tolu (3) no eskola balu hetan sala neen (6) bazea ba identifikasaun ne’ebé hala’o ona hosi parte kompetente ministériu nian. Ba tinan 2023, tuir planu ne’ebé aposta ona iha OJE ba MEJD, sei konstrui tan edifisiu eskolár hamutuk 343 (1029 sala ba aula), iha ne’ebé edifisiu 227 (681 sala ba aula) sei konstrui ho Orsamentu Jerál Estadu (projetu komunitáriu) no edifisiu 116 (348 sala ba aula) sei konstrui liuhosi fundu empréstimu hosi programa BEST ba teritóriu laran tomak ezeptu RAEOA. Tuir dadus kredível balun ne’ebé hakerek-na’in hetan asesu nota katak konstrusaun edifisiu 343 ne’e maioria sei destinadu ba ensinu báziku ho totál 261 edifisiu, 77 edifisiu ba Pré Eskolár, edifisiu haat (4) ba ensinu sekundáriu jerál no ida (1) edifisiu ba ESTV Keloheda, Uatulari. Ministériu mós aranja nafatin meza no karteira sira atu bele rezolve tutuir problema sira kona-ba falta meza no kadeira iha eskola sira. Problema mak dala barak estudante sira iha eskola laiha konxiénsia morál atu utiliza meza no kadeira sira-ne’e ho kuidadu, nune’e bele utiliza ba tempu naruk. Iha fatin balun eskola nia sasán lakon iha tempu kalan tanba komunidade la kontribui hodi kuída lisuk fasilidade sira-ne’ebé eskola iha. Ita hotu tenke lembra katak eskola ne’e kompostu hosi pilár tolu (3) importante mak eskola ne’e rasik (profesor sira), estudante sira no inan-aman inan sira. Pilár tolu (3) ne’e hamutuk mak foin forma komunidade ida ke ita hanaran komunidade eskolár. Tanba ne’e, hotu-hotu iha responsabilidade atu kuidadu eskola ho ninia fasilidade tomak. Influénsia hosi ambiente eskolár ba dezenvolvimentu estudante sira-nian Normalmente, ema ida-idak presiza estuda atu aumenta nia kuiñesimentu ba siénsia no teknólojia. Estuda nu’udar prosesu ida-ne’ebé baibain ema hala’o atu eleva ka aumenta ninia kapasidade inteletuál personál. Ne’e atu dehan katak estuda nu’udar pasu ida ba transformasaun hosi atetude ne’ebé mosu hosi esperiénsia no formasaun sira maibé la’ós tanba kreximentu fíziku ka maturasaun isin-lolon nian. Aprendizajen katak apreende buat ruma ke sei benefisia ba ita-nia an, mezmu ema la apreende de’it buat di’ak. Apreende sempre liuhosi meiu oioin, liuhosi mediasaun oioin no konserteza liuhosi fasilidade oioin mós. Objetivu prinsipál hosi apreende ne’e mak atu mellora di’ak liután ita-nia kuiñesimentu iha aspetu oioin, la’ós de’it aspetu intelijénsia maib’é tenke balansu mós ho aspetu morál. Aurélio (2001, p. 54) aprezenta katak aprendizagem vem de aprender que significa “tomar conhecimento de algo, retê-lo na memória, graças a estudo, observação, experiência, etc. Nia aprofunda ninia ideia katak arendizajen ne’e prosesu ida-ne’ebé implika ba adkiri ka hetan kuiñesimentu foun atu atinje kreximentu, maturidade no dezenvolvimentu. Autór seluk hanesan Oliveira no Bossa (2000) esklarese katak aprendizajen ne’e akontese iha individu (ema) liuhosi intermédiu ema seluk no fasilidade sira. Ambiente nu’udar fatór importante ida hosi fatór sira seluk atu lori ema ida ba atinje ninia metas estudu nian. Sala ba estudu ka sala ba aula ne’ebé konfortável sei halo fasil estudante sira atu atinje rezultadu ne’ebé óptimu liu no ho nune’e estudante sira bele sente di’ak liután valór hosi prosesu estudu ne’ebé nia hala’o. Ambiente iha ninia signifikadu jerál mak sasán ka buat ruma (tantu buat moris komu buat la moris) ne’ebé bele influansia ba dezenvolvimentu umanu. Influensiadu iha sentidu signifikante no hola papel iha kreximentu no dezenvolvimentu estudante sira-nian ( Deminah, 2021). Hank (2006), iha ninia estudu kona-ba importánsia hosi espasu fíziku iha dezenvolvimentu no aprendizajen, konklui katak estudante sira presiza espasu ne’ebé fó ba sira seguransa, konveniénsia no liberdade atu movimenta no estuda ho di’ak. Eapasu (ambiente eskolár) tenke organiza ho forma ida di’ak atu fasilita aspetu oioin ne’ebé sei estimula estudante sira. Ho nune’e duni, mak ambiente eskolár iha duni ninia influénsia ba prosesu aprendizajen ne’ebé akontese iha eskola. Ambiente simboliza ema ida ninia moris hosi ninia kompozisaun no oganizasaun; ho forma ida ne’e, edukadór sira tenke mós partisipa iha estudante sira-nia vida liuhosi planeia atividade sira ho estudante no promove sosialiazasaun entre sira no sira-nia ambiente eskolár ne’e rasik. Ho modun ka maneira ida-ne’e duni mak ema sei persebe katak espasu fíziku (ambiente eskolár) influensia iha prosesu dezenvolvimentu no envolvimentu estudante sira-nian ho sira-nia meiu (Franklin, 2010). Ambiente eskolár ne’ebé seguru, limpu, kondusivu, konfortável no bem organizadu sei fó implikasaun di’ak tebe-tebes ka pozitiva ba estudante sira-nia prestasaun estudu. Monteiro iha ninia peskiza ida realiza iha tinan 2010 kona-ba as influências dos ambientes escolares no processo de ensino e aprendizagem , aprezenta difikuldade oioin ne’ebé eskola (liu-liu eskola públika sira) hasoru. Difikuldade ida hosi difikuldade baraa-barak ne’ebé iha mak kondisaun hosi eskola ne’ebé la oferese apoiu ba iha prosesu aprendizajen nian, inklui espasu ba administrasaun ne’ebé laiha no limitasaun sala ba aula sira. Realidade ida-ne’e hatudu momoos loos iha eskola barbarak iha Timór laran. Há’u foti Eskola Sekundária FINANTIL ho Eskola Sekundária 5 de Maio nu’udar ezemplu hodi reprezenta eskola sira iha teritóriu laran (razaun tanba realidade katak eskola rua ne’e enfrenta menus sala ba aula no presiza atensaun sériu). Eskola FINANTIL rasik ninia alunu kada tinan atinje 1500 ba leten, enkuantu sala ba aula ne’ebé eziste iha de’it sala 11. Matemátikamente, se ita distribui alunu 1500 ba iha sala aula 11 ne’e (alunu na’in 40 ba kada sala), kada sala ida bele akumula maizumenus estudante hamutuk na’in 130 liu, no ida-ne’e duni mak durante ne’e akontese. Iha fali Eskola Sekundária 5 de Maio, totál estudante ne’ebé estuda iha eskola refere kada tinan atinje na’in 2000 resin, enkuantu sala ba aula ezistente iha de’it sala 13. Ho realidade ida ne’e mak obriga eskola tenke estabelese turmu tolu (3) hanesan dehan ona iha parte dahuluk nian, maibé tenke sofre lakon karga oráriu normál. Situasaun sira hanesan ne’e bele rezolve ho dalan rua. Dalan ida mak Ministériu presiza konstrui tan edifisiu foun ba eskola rua ne’e. Se ita hakarak kada sala hetan totál alunu ideál (alunu 40 kada sala tuir ita-nia situasaun) mak hosi totál sala eziste iha FINANTIL ne’ebé iha de’it sala 14 ne’e presiza konstroi tan sala aula hamutuk 30 resin tan. Enkuantu, iha Eskola 5 de Maio, Governu presiza konstroi sala aula hamutuk maizumenus sala 37 tan. Kabe ba Ministériu atu halo planu ba oin, basta bele buka solusaun ida di’ak ba eskola refere atu eskola sira seluk ne’ebé enfrenta problema hanesan atu bele mellora kualidade ensinu tuir ita hotu nia espetativa. Solusaun ida tan mak Ministériu liuhosi Servisu Edukasaun Munisípiu Dili bele orienta ba eskola públika sira iha Díli laran atu la simu tan finalista sira Ensinu Báziku nian hosi munisípiu seluk. Há’u hanoin Servisu Edukasaun Munisípiu Dili hahú tinan hanorin 2022 orienta ona eskola sira iha Dili laran atu simu de’it estudante sira ba sala ida ho estudante na’in 40 no bele orienta mós atu tinan oin la simu estudante sira hosi munisípiu. Solusaun ida ne’e la’ós atu halo diskriminasaun (foho-oan tenke adapta ho Dili-oan, lae), maibé nu’udar esforsu ida de’it atu labele iha akumulasaun estudante ne’ebé barakliu, nune’e prejudika fali ba kualidade ensinu. Alternativa solusaun ida-ne’e fiar katak sei hetan krítika barak hosi entidade oioin, maibé ita tenke iha ona polítika ida adekuadu ba iha melloramentu kualidade ensinu liuhosi alternativa solusaun bara-barak, la’ós de’it iha Díli maibé iha munisípiu sira seluk mós. Hafoin tinan 20-resin ita investe iha setór edukasaun, afinál das kontas ita sei enfrenta problema bara-barak. Ida-ne’e mosu tanba buat ida problema sosiál ne’e sai nunka hotu durante ita ema sei existe iha mundu ida-ne’e. Importante mak ita iha vontade, defini public policy ne’ebé di’ak no liu-liu boa fé hosi polítiku no governante sira atu mezmu neineik maibé tenke beibeik buka solusaun ba problema sosiál hirak ne’e. Atu ita bele responde ita-nia espetativa ba edukasaun ida kualidade, klaru ke presiza halo duni ezersísiu barak ho sériu tuir planu ne’ebé konsta ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál. Iha Planu Estratéjiku Deenvolvimentu Nasionál, iha pájina 19, hatuur estimativa ba konstrusaun sala ba aula ne’ebé tenke atinje toó tinan 2030, katak to’o tinan 2030, Timor-Leste tenke iha ona sala ba aula hamutuk 3367 ba nível edukasaun Pré-Eskolár to’o Ensinu Sekundária (Jerál no Tékniku Vokasionál). Se tinan ida-ne’e ita konstrui ona edifísiu eskolár hamutuk 202 (ekivalente ho sala ba aula hamutuk 606), no tinan oin ita konsege konstrui tan edifísiu eskolár hamutuk 349 ka sala ba aula hamutuk 1029 no ida-ne’e kontinua ba beibeik, mak to’o tinan 2030 karik ita bele atinje estimasaun iha PEDN nia laran ne’e. Ita-nia problema ida mak bainhira Estadu konstrui tiha edifísiu foun ida iha tinan ruma enkuantu tinan barak nia laran edifísiu tuan ezistente sira lahetan manutensaun, entaun ita iha tiha edifísiu foun maibé edifísiu tuan aat fila-fali tiha. Aleinde ne’e, komunidade no estudante sira mós dala barak la kontribui hodi kuída lisuk fasilidade sira-ne’ebé eskola iha, halo kon ke ita enfrenta nafatin de’it problema ne’ebé hanesan biar Estadu liuhosi ministériu relevante esforsa an atu solusiona. Tanba ne’e, ita hotu-hotu iha responsabilidade atu kuidadu kondisaun ne’ebé ita-nia Estadu aranja ona, nune’e bele garantia realizasaun prosesu ensinu no aprendizajen la’o nafatin no loron ruma ita bele atinje duni metas, kualidade ensinu ida iha ita-nia rain atu bele kompete ho rai sira seluk. Hakerek-na’in nu’udar profesór iha Eskola Sekundária Jerál 12 Novembru Díli no hela iha Manleuana. MJ sertifika ema estranjeiru haat iha RAEOA sai sidadaun timor-oan https://tatoli.tl/2022/11/27/mj-sertifika-ema-estranjeiru-haat-iha-raeoa-sai-sidadaun-timor-oan/ tatoli.tl Notísia 2022-11-27 OÉ-CUSSE, 27 novembru 2022 – Governu liuhosi Ministériu Justisa (MJ), domingu ne’e, sertifika sidadaun estranjeiru haat iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) hodi sai sidadaun timor-oan, hafoin kumpre rekezitu sira ne’ebé prevee iha Konstituisaun hanesan hela ona iha Timor-Leste durante tinan-lima resin no seluk tan. “Ohin sidadaun na’in-haat ofisialmente sai sidadaun Timor-Leste hafoin kumpre rekezitu hanesan ezame nasionalidade,” Ministru Justisa, Tiago Sarmento Amaral, informa iha diskursu atribuisaun sertifikadu títulu na’in ba rai, iha otél Ambeno Oé-cusse. Atribuisaun sertifikasaun sidadaun ne’e realiza iha ámbitu serimónia atribuisaun sertikadu títulu na’in ba rai, ne’ebé akompaña direita hosi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, membru Governu balun no Autoridade RAEOA. Iha sorin seluk, Diretór Konservatóriu Rejistu Sivíl Notariadu RAEOA, José Ase Neno Colo, informa, daudaun ne’e sidadaun estranjeiru 66 iha RAEOA hahú prepara tuir ezame nasionalidade iha tinan oin. “Ohin sira na’in-haat kumpre ona rekezitu sira atu tuir baze legál hosi Ministeriu Justisa nian. Durante ne’e iha Oé-cusse iha ema 200-resin mak sai ona sidadaun timor-oan,” nia akresenta. Diretór dehan, prosesu atu sai sidadaun ne’e, primeiru tenke esplika rekerimentu no aprezenta ho dokumentu hodi submetee ba teste atu sai nasionalidade timor-oan. Sertifikasaun nasionalidade ne’e iha kategoria tolu hanesan pur kazamentu (kaben ho ema timor-oan), naturalizasaun no naturalizasaun hosi altu relevante. “Hafoin hatama rekerimentu ba Ministériu Justisa, maka hatún fali despaisu ba Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu hodi halo prosesu koordenasaun ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hodi realiza teste ezame eskrita no orál,” nia katak. Rekizitu ba sidadaun estranjeiru ho tipu nasionalidade pur kazamentu maka tenke iha sertidaun kazamentu hosi igreja, hela iha territóriu Timor-Leste mínimu tinan-lima no másimu tinan-10 ba leten, tenke iha vistu no pasaporte hosi nasaun orijen, vistu rezidénsia permanénsia iha Timor no sertidaun moris. Teste ne’e kobre matéria sira hanesan lian ofisiál tetun, portugés, kultura Timor, lei sira-ne’ebé aplika hanesan nasionlaidade, Konstituisaun, marxa (hino nasionál), bandeira no seluk tan. Nune’e, bainhira pasa ona iha faze teste, parte notariadu hato’o filafali ba Ministériu Públiku (MP) hodi verifika iha rejistu kriminál ka la’e, no bainhira prosesu tuir maka maka konklui loos hotu ona maka MJ hatun filafali despaisu hodi públika ona Jornál Repúblika hafoin parte servisu notariadu emite sertifikadu sai sidadaun timor-oan. PR Horta krítika setór justisa iha komemorasaun loron proklamasaun indepedénsia dala-47 https://tatoli.tl/2022/11/28/pr-horta-kritika-setor-justisa-iha-komemorasaun-loron-proklamasaun-indepedensia-dala-47/ tatoli.tl Notísia 2022-11-28 MANATUTO, 28 novembru 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, krítika setór justisa ne’ebé la’o durante ne’e iha Timor-Leste. Xefe Estadu hato’o krítika ne’e bainhira halo diskursu iha ámbitu komemorasaun loron proklamasaun independénsia ba dala-47 ne’ebé hala’o iha suku Aiteas, postu Administrativu Manatuto Vila, munisípiu Manatuto, segunda ne’e. “Justisa importante tebe-tebes tanba liafuan justisa ne’e ita rona iha todan, ne’e mak bele hanesan garante kumprimentu ba valór buat sira-ne’e iha ita-nia konstituisaun ne’ebé fundadór sira proklama demokrásia ho lei no justisa. Maibé justisa rasik la siignifika bele halo buat hotu-hotu la’ós de’it sira-ne’ebé iha papél atu ezekuta justisa, bazea ba prinsípiu no Konstituisaun. Sira estuda lei, sira-ne’ebé mai hosi Parlamentu Nasionál,” PR Horta hateten. Tuir Horta, lei balun Timor-Leste simu hosi rai sira seluk ne’ebé tuir TL nia sistema la inventa buat hotu-hotu maibé dala ruma tenke buka adapta prinsipiu prátika ne’ebé iha rai-seluk, estuda ne’ebé adapta ba TL nia realidade, labele halo copy-paste tanba Timor-Leste la’ós Estadu tinan 100 ka tinan 500. “Ita hakarak valór prinsipiu ne’ebé sékulu 21 nian maibé mós tenke haree nafatin ba fiar, tradisaun no esperiénsia rasik Timor-Leste nian. Lei labele automátika kopia tanba tékniku balun hateten no fahe ba ita. Ita tenke tuir realidade Timór nian ne’ebé tinan ba tinan terus, trauma oioin. Se ita halo lei la reflete realidade ida-ne’e, ne’e ita-nia lei oin seluk fali la’ós hanesan ita-nia sosiedade,” nia fó hanoin. Lei tenke lei duni, halo desizaun kona-ba faktu, interpretasaun lei, analiza faktu maibé tenke halo balansu ho buat ida bolu kompaisaun. “Dala ruma ha’u haree desizaun kona-ba kazu korrupsaun todan liu fali kazu omesidu. Loos duni korrupsaun grave maibé ein prinsipiu korrupsaun la’ós omesidu. Korrupsaun asidente tráfegu ida premeditadu tanba motorista lanu ka saida. Buat hotu-hotu tenke tetu didi’ak fatór umanu, sosiedade. Ha’u hakarak haree Estadu ida ho ita-nia lei ne’ebé refleta ita-nia realidade, tetu buat hotu-hotu inklui buat ne’ebé ha’u bolu kompaisaun. Tanba, kazu balun tinan sia nia laran ha’u akompaña sentensa ne’ebé aplika, bele faktu iha julgamentu, loos duni karik, bele defeza la reprezenta didi’ak sira-nia kliente. Maibé dala barak hanoin nune’e, sentensa ida-ne’e todan liu, latuir rai ida-ne’e nia esperiénsia, istória, sofrimentu, realidade ekonómika no sosiál,” Xefe estadu preokupa. Horta mós kritika desizaun tribunal nian ba aplikasaun medida prijaun preventiva ba kazu balun iha Timor-Leste. “Sistema ida prijaun preventiva ne’e mós ejazeradu, ema iha Timór ne’e atu halai ba ne’ebé? Prijaun preventiva Kuandu iha kazu ida ema ne’e perigozu tebe-tebes, grave hanesan komete krime omesidu ho violentu, maibé iha kazu korrupsaun ka kazu ne’ebé la’ós omesidu, ema ne’e atu halai ba ne’ebé, no dala ruma lei ne’e lepermite tan família vizita sira-nia oan,” nia kritika. Tanba ne’e, Xefe Estadu apela ba Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun Lejizladór sira haree didi’ak lei ne’ebé harii arkiketatura jurídiku ida, ka kuadru juridiku ida-ne’ebé refleta sosiedade uma, sosiedade solidária ne’ebé ita hakarak harii. OMS sei organiza sorumutuk rejionál kona-ba planeamentu familiár https://tatoli.tl/2022/11/29/oms-sei-organiza-sorumutuk-rejional-kona-ba-planeamentu-familiar/ tatoli.tl Notísia 2022-11-29 DILI, 29 novembru 2022 – Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hamutuk ho Ministériu Saúde (MS), sei realiza sorumuk rejionál kona-ba planeamentu familiár no kuidadu abortu ne’ebé komprensivu hodi aselera redusaun mortalidade inan. Tuir Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvin Mathur, intervensaun planeamentu familiár iha papél signifikante iha redusaun mortalidade inan no oan no uzu métodu kontraseptivu sira bele hamenus isin-rua ne’ebé la ho intensaun, liuhosi fó espasu no limita partu. “Saúde inan no oan nu’udar pilár importante ida hosi pilár rejionál ualu OMS nian iha rejiaun Sudeste Aziátiku. OMS Timor-Leste iha onra atu sai hanesan uma-na’in ba sorumutuk importante iha nasaun ne’e,” Arvind Mathur hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi OMS, tersa ne’e. Reprezentante OMS dehan, sorumutuk rejionál ne’e hanesan sorumutuk tékniku nível a’as dahuluk ne’ebé sei organiza iha Timor-Leste, ne’ebé fó oportunidade di’ak ba Governu Timor-Leste no Ministériu Saúde atu hatudu susesu no fó sai kompromisu iha plataforma rejionál OMS nian. Atividade ne’e sei hala’o iha loron 30 novembru no sei ramata iha 02 dezembru tinan ne’e, iha salaun Rodal Mahoka, Hudi-laran, ne’ebé sei loke hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Eventu ne’e sei partisipa hosi nasaun membru OMS hamutuk 10 hosi rejiaun Sudeste Aziátiku, inklui nasaun seluk hanesan Bangladesh, Butão, Koreia Norte, Índia, Maldivas, Myanmar, Nepal, Sri Lanka, Tailándia no Indonézia. Eventu rejionál ne’e sei halibur péritu sira hosi nasaun membru sira hotu atu halo deliberasaun no halo revizaun ba servisu planeamentu familiár sira iha sira-nia nasaun no rejiaun, ne’ebé halo planu ida atu kobre nesesidade sira ne’ebé la konsege kobre no rezolve dezafiu sira iha futuru. Tópiku sira hosi sesaun téknika ne’ebé planeia durante loron-tolu ne’e sei inklui progresu globál iha saúde seksuál no reprodutiva, progresu rejionál iha saúde inan no reprodutiva, instrumentu planeamentu familiár ne’ebé atualiza ona, intervensaun auto-care iha saúde seksuál reprodutiva no seluk tán. Sorumutuk ne’e mós sei fornese plataforma ida ba nasaun membru sira atu hatudu materiál sira kona-ba sira-nia aprosimasaun advokásia, susesu no intervensaun sira seluk ne’ebé halo ona mudansa ba iha área planeamentu familiár. Enkuantu, iha loron 01 dezembru, delegadu sira-ne’e sei hamutuk ho komunidade iha Timor-Leste hodi hala’o diskursu, liuhosi komemora loron mundiál ba HIV/SIDA no subliña importánsia hosi servisu planeamentu familiár ba feto no adolesente sira ne’ebé iha risku a’as ba HIV. Dioseze Baucau selebra aniversáriu ba tinan 25, Don Norberto husu sarani moris tuir São José https://tatoli.tl/2022/11/30/dioseze-baucau-selebra-aniversariu-ba-tinan-25-dom-noberto-husu-sarani-moris-tuir-sao-jose/ tatoli.tl Notísia 2022-11-30 BAUCAU, 30 novembru 2022 – Bispu Dioseze Maliana no Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés), Norberto Amaral husu sarani hotu iha dioseze refere atu moris tuir São José. Presidente CET ko’alia asuntu ne’e bainhira prezide misa selebrasaun ezisténsia Dioseze Baucau ba tinan-25. Bispu Dioseze Maliana, Dom Noberto nu’udar selebrante misa aniversariu ezisténsia dioseze Baucau, esplika, São José ne’ebé sai padrueiru Dioseze Baucau hanesan ema-ne’ebé moris simples, halo kna’ar nu’udar kaben-na’in no halo tuir de’it aman maromak nia hakarak. “Iha selebrasaun ida-ne’e, mai ita hotu halo reflesaun moris tuir São José tanba nia mak sai mahein ba Dioseze Baucau, São José ema-ne’ebé fiar kle’an no simples, justu, obidiente, vida interiór diak no serbisu maka’as,” Bispu Dioseze Maliana hateten iha Katedrál, Baucau, Vila Antiga, kuarta ne’e. Dom Noberto salienta, bainhira haree ba tinan-25 ba kotuk dioseze Baucau hahú harii ho totál padre diosezanu na’in-sia no parókia oituan maibé hafoin tinan-25 iha aumenta ba padre hamutuk 40-resin ne’e hatudu iha dezenvolvimentu no sarani barak bele simu sakramentu. Bispu Dioseze Maliana argumenta, iha selebrasaun tinan-25 ne’e Don Basílio do Nascimento husik hela sarani Dioseze Baucau tanba Maromak nia planu, nune’e husu ba sarani hotu iha Timor-Leste atu reza nafatin ba Maromak atu simu Don Basílio iha nia kadunan santu. “Maromak nia planu, nia rasik mak hatene, husu ba maromak simu nia prémiu iha lalehan hamutuk ho anju hotu,” Dom Noberto akresenta. Administradór Dioseze Baucau, Padre Alipio Pinto Gusmão, hateten, dioseze Baucau sei presiza rekursu barak tanba parókia balun foin iha padre na’in-ida nune’e husu seminarista sira atu estuda barak hodi sai amu-lulik iha tinan tuir mai tanba presiza partisipasaun ativa iha konferénsia episkopál. Mesmu nune’e, Padre Alipio konsidera komponente hotu hahú hosi padre, madre, katekista to’o sarani hotu ne’ebé hola parte iha dioseze Baucau hotu-hotu importante iha ezisténsia dioseze Baucau durante tinan-25. “Idak-idak hala’o nia kna’ar, buat hotu sai furak no kapaas, dioseze ne’e di’ak no buras liután,” Padre Alipio Gusmão enkoraja. Dioseze Baucau hahú eziste iha lorom 30 novembru tinan-1996 ne’ebé antes ne’ebé lidera hosi saudozu Don Basílio do Nascimento. Tuir dadus populasaun hamutuk 32.2300  (99.4%) nu’udar sarani Katolika ho totál padre hamutuk 40-resin ne’ebé hala’o kna’ar iha parókia hamutuk 21 hosi munisípiu haat, komposta hosi Baucau, Viqueque, Manatuto no Lautém. Selebrasaun refere partisipa hosi Bispu Dioseze Dili, Don Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB, padre parókia Dioseze Baucau, madre sira, konvidadu sivíl, militár no sarani hosi munisípiu Manatuto, Viqueque, Lautem no Baucau. Frater Justino Pinto ordenadu nu'udar diákonu iha katedrál Baucau https://tatoli.tl/2022/11/30/frater-justino-pinto-ordenadu-nuudar-diakonu-iha-katedral-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-11-30 BAUCAU, 30 novembru 2022 – Bispu Dioseze Maliana atúal Prezidente Konferénsia Episkopál Timor-Leste (CET, sigla portugés) kuarta ne’e, ordena frater Justino Afonso de Aquino Pinto nu’udar diákonu iha Igreja katedrál Baucau. Diákonu Justino Pinto hala’o ordenasaun bainhira Dioseze Baucau selebra tinan-25 ninia ezistensia hanesan dioseze iha Timor-Leste. Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto Amaral, hateten, sai diákonu tenke hala’o kna’ar presbiteiru ho pasiénsia hodi hola parte no asume responsablidade tuir Santa Sé haruka. “Bainhira promete atu serbí, sarani tenke kumpre no halo tuir to’o mate no labele konsumu teória oioin,” Bispu Dioseze Maliana hateten iha Igreja katedrál Baucau, Vila Antigaa, kuarta ne’e. Don Noberto Amaral hato’o mensajen São José hamriik iha diákonu Justino nia oin atubele tau matan no bale nafatin inklui sei prontu defende no tane liman nune’e husik no hakotu ona buat hotu-hotu. Diákonu Justino Afonso de Aquino Pinto agradese ba entidade hotu, liuliu ba inam-aman ne’ebé integra ona nia atu dedika-aan ba vida espirituál inklui Don Norberto do Amaral ne’ebé oferese ona tempu fó ordenasaun. “Hosi hau-nian la’o buka hau-nia Maromak no sentidu moris ba hau-nia aan, família no ba ema seluk ne’ebé haleu ha’u too fulan-ida antes atu ordena, pai tenke husik hela hau,” Diákonu Justino Pinto hateten. Diákonu Justino Pinto husu atu entidade hotu atu kontinua reza nune’e bele hala’o vida saserdotál hosi tulun Maromak nian. Diákonu Justino Pinto moris iha munisipiu Viqueque iha loron-17 fulan-maiu tinan-1990 nu’udar oan mane ba dahaat hosi maun alin nain-hitu. Oan hosi Thomas de Aquino (matebian) no Inan Maria Norberta Soares. Simu sakramentu batizmu iha loron-28 dezembru tinan-1990, sakramentu eukarístia iha tinan-1999, sakramentu konfirmasaun iha tinan-2008. Diákonu Justino Pinto hahú tama semináriu minor Balide, Dili hosi tinan-2005 to’o 2008 no kontnua semináriu tinan propediótiku Ailok-laran, Dili to’o tinan-2010. Iha tinan-2010 fulan-setembru hahú kontinua estudu iha semináriu maiór São Pedro no São Paulo Fatumeta, Dili no iha tinan-2011 hahú estudu filozofia no remata inklui kontinua kedas estudu teolojia iha tinan-2014 iha Institutu Filozofia no Teolojia Don Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili. Diákonu Justino Pinto kontinua formasaun saserdotal iha semináriu inter-diosezanu São Pedro no São Paulo Fatumeta, Dili no estudu Teolojia iha Institutu Superiór Filozofia no Teolojia Don Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili to’o loron-15 novembru tinan-2021. Servisu Saúde Manufahi ezije Governu harii ospitál munisipál https://tatoli.tl/2022/12/02/servisu-saude-manufahi-ezije-governu-harii-ospital-munisipal/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 MANUFAHI, 02 dezembru 2022 — Servisu Saúde Munisipiu Manufahi kontinua ezije Governu hodi hari ospitál munisipál no kompleta ho rekursu umanu liu-liu ho pesoál saúde atu hasa’e atendimentu saúde ba komunidade Manufahi tomak. Notísia Relevante:  PR Horta husu MS kontrola pesoál saúde loke klínika privada “Hanesan servidór povu rekomenda atu Ministériu Saúde tau iha planu hodi responde ba situasaun Manufahi hanesan harii ospitál munisipál ka referál no kompleta ho nia rekursu sira,” Diretora Servisu Saúde Munsípiu Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman, hateten iha Sentru KEmON-Báziku Monaco Same, sesta ne’e. Nia informa, Servisu Saúde Munisípiu Manufahi daudaun ne’e iha ona sentru saúde haat (4), maternidade haat (4), postu saude 23 inklui sentru saúde internamentu ida (1) ho kama hamutuk 30 ba pasiente hodi baixa no simu pasiente transferénsia hosi sentru saúde komunitária Alas ho Fatuberliu inklui Hato-Udo hosi munisípiu Ainaro. “Ami iha limitasaun mak hanesan fatin baixa, kama la to’o, fatin sempre nakonu no resin. Dalabarak uza koridór hodi fó baixa ba pasiente sira, edifísiu ne’ebé la sufisiente no falta médiku, enfermeira no parteira atu bele fó atendimentu ne’ebé di’ak ba komunidade Manufahi,” nia hateten. Tuir dadus hosi Servisu Saúde Munisípiu Manufahi, iha períodu fulan neen (6) nia laran (janeiru- juñu) ne’e totál pasiente ne’ebe okupa kama baixa hamutuk 1000 resin ne’ebé kompostu hosi alta 867, no pasiente transferénsia ba HRMBS (Hospital Referál Maubisse) no HNGV (Hospital Nacional Guido Valadares) hamutuk 162. Daudaun ne’e, Manufahi rasik iha ona rekursu natón ba área emerjénsia, netrolojia, Manufahi iha ona nia rekursu ne’ebé servisu iha munisipiu seluk hanesan iha area emerjénsia, nefrolojia, sirurjiaun no obstetri ginekolojia. Nune’e, bainhira ospitál munisipiu ka referál harii ona, Servisu Saúde Munisípiu Manufahi mós bele aproveita uza nia rekursu ne’ebé iha ona, entaun hato’o pedidu ba MS atu nafatin haruka médiku sira-ne’ebé servisu kle’ur ona atu kontinua nia estudu iha espesialidade tuir sira-nia hakarak. Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten kona-ba proposta harii ospitál tenke sura ona númeru pasiente karik aumenta kada fulan nune’e bele hase nivél ba ospitál munisipál. Governante ne’e mós konkorda hodi kapasita rekursu umanu liuhosi bolsa estudu atu hasai espesialidade maibé pesoál saúde sira tenke iha vontade hodi estuda nune’e bele liu iha prosesu selesaun. “Ha’u sei estabelese no kada tinan tenke ba eskola. Tanba pandemia COVID-19 hanorin, se ita laiha espesialista, ita sei la halo buat ida. Tenke estuda no kuandu pasa sei ba eskola, ita sei la haruka ema hotu,” Odete esplika. Prezidente Republika, José Ramos Horta, nafatin husu ba pesoal saúde sira atu kontinua estuda no apreende loro-loron tanbá setór saúde sempre halo mudansa kada fulan, no Governu tenke hanoin hodi halo teste ba pesoál saúde sira kada tinan tolu hodi halo resertifikasaun. “Governu tenke haree tanba iha Austrália kada tinan doutór halo izame foun. Ha’u lahatene doutór Timor bele ka lae no pelumenus kada tinan tolu halo resertifikasaun. Doutór sira tenke adapta hanesan estuda dijitál no artificial inteligence ,” nia dehan. Konsellu veteranu finaliza ona verifikasaun dadus iha Baucau https://tatoli.tl/2022/12/05/konsellu-veteranu-finaliza-ona-verifikasaun-dadus-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-12-05 BAUCAU, 05 dezembru 2022 – Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla portugés) Baucau finaliza ona verifikasaun dadus ba veteranu sira iha fulan-setembru tinan-ne’e. Prezidente CMCLN Baucau, Fernando Gusmão ‘Beredu’u’, esplika, durante verifikasaun komisaun hasoru problema rua hanesan idade partisipasaun iha luta relasiona ho mudansa tinan iha sertidaun batizmu no durasaun tinan durante kontribui luta ba ukun rasik-aan. “Inportante atu rezolve tanba bainhira seidauk hotu sei sai problema ba dezenvolvimentu iha Timor ,” Prezindete CMCLN informa ba Agência TATOLI iha Vila Antiga, segunda ne’e. Komisaun rasik durante identifika pesóal balun falsifika dokumentu kona-ba partisipasaun luta, liuliu tinan establesimentu rede-klandestina. Maske nune’e komisaun kontinua buka sasin nune’e bele justifika partisipasaun luta ligada ba tinan kontribusaun ba ukun-rasik aan. Lei númeru 3/2006, artigu 13 hateten, rejistu kualidade kombatente libertasaun nasionál sei kontinua hala’o validasaun rejistu ba períodu daruak nian ba rekoñesementu hanesan kombatente libertasaun nasionál ne’ebé rejista iha tinan-2009. Dadus totál dadus hosi nasionál hamutuk 124.680 ne’ebé rejistadu iha tinan-2009 nune’e iha munisípiu Baucau purvolta hamutuk rihun 15-resin ne’ebé rihun lima resin mak aprova ona tuir lei. Empreza Woodside: Sedu liu diskute ‘timeline’ dezenvolvimentu Greater Sunrise https://tatoli.tl/2022/12/06/empreza-woodside-sedu-liu-diskute-timeline-dezenvolvimentu-greater-sunrise/ tatoli.tl Notísia 2022-12-06 DILI, 06 dezembru 2022 – Empreza Woodside, lideradu Vise Prezidente Ezekutivu Asuntu Esplorasaun no Dezenvolvimentu Empreza Woodside Energy, Andy Drummond, tersa ne’e, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, hodi ko’alia kona-bá dezenvolvimentu projetu Greater Sunrise. Andy Drummond, afirma, Empreza Woodside sente onradu tebes bele hasoru no ko’alia ho Primeiru-Ministru nomós parseiru sira seluk durante vizita mai iha Timór. Vise Prezidente Ezekutivu Asuntu Esplorasaun no Dezenvolvimentu Empreza Woodside Energy, hateten, daudaun haree opsaun sira oinsá bele dezenvolve Greater Sunrise hodi bele fó benefísiu ba povu Timor-Leste. Progresu dezenvolvimentu Greater Sunrise la’o di’ak tebes, Woodside iha diskusaun balun ho parseiru sira inklui membru joint venture sira oinsá bele serbisu hamutuk hodi bele dezenvolve projetu ne’e. “Haree ba iha geo-polítiku ne’ebé mak agora akontese hela no nesesidade ba iha enerjia ne’ebé makaas, ami fiar katak agora tempu ne’ebé mak di’ak tebes atu dezenvolve Greater Sunrise. Sedu liu atu diskute kona-ba timeline ba dezenvolvimentu Greater Sunrise , maibé buat ne’ebé ami halo sei kontinua nafatin diskusaun ho ami-nia parseiru sira inklui diskusaun trilaterál katak diskusaun ho Estadu Timor-Leste, Austrália no Joint Venture kona-ba opsaun ba dezenvolvimentu projetu ida ne’e”, Andy Drummond, hateten, hafoin hasoru Xefe Governu. Estudu viabilidade prátika normál Vise Prezidente Ezekutivu Asuntu Esplorasaun no Dezenvolvimentu Empreza Woodside Energy, hateten, estudu viabilidade ne’e pratika normál iha indústria atu halo estudu sira ne’e. “Ne’e maka diskusaun ne’ebé ami halo hela ho parseiru sira oinsá bele dudu projetu ne’e ba oin. Iha diskusaun ho Primeiru-Ministru ami lako’alia kona-ba estudu sira ne’e maibé ami hatete katak atu haree opsaun sira ne’e para oinsá dezenvolvimentu ne’e ba oin. Maibé molok ne’e sei deside iha diskusaun iha joint venture (konsórsiu) ne’e nia laran atu-bele haree estudu saida mak atu halo hodi bele lori projetu ne’e ba oin no fó benefísiu ba Timor-Leste”, nia esklarese. Biban ne’e, Primeiru-Ministru enkoraza Empreza atu kontinua servisu hamutuk hodi oinsá dezenvolve projetu Greater Sunrise. FFTL, AFTL ho Klube sira “konkorda malu” realiza liga futsál iha 2023 https://tatoli.tl/2022/12/12/fftl-aftl-ho-klube-sira-konkorda-malu-realiza-liga-futsal-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 DILI, 12 dezembru 2022 – Sekretariu Jerál Assosiasaun Futsal Timor-Leste (AFTL) Fernando Baptista, informa iha semana kotuk, Federasaun Futeból Timor – Leste (FFTL) hala’o enkontru ho klube hotu ne’ebé hamahan aan iha AFTL hodi deside no konkorda malu realiza liga iha janeiru 2023. “Ami enkontru ona ho klube sira iha semana kotuk, liga sei hala’o iha janeiru tinan oin, tanba iha tinan ne’e besik ramata ona no ita haree tempu udan ne’ebé tinan oin mak realiza liga, ami parte tolu konkorda malu ona”, dehan Fernando ba Agência TATOLI iha Dili, segunda ne’e. Tuir nia, liga realiza iha tinan oin tanba klube-sira mak husu ba AFTL no FFTL atu loke janela transferénsia iha tinan oin atu liga bele la’o to’o tinan tomak. “Klube sira durante ami ko’alia ne’e loos hotu ona laiha tan duvida tanba orsamentu  ba subsídiu nian parte FFTL aprezenta liuhosi gráfika ne’ebé buat hotu los ona,” nia dehan. Durante diskusaun FFTL-AFTL fó sai ona totál orsamentu hanesan subsídiu ba klube primeira divizaun $2.000 no segunda divizaun $1.000 Molok ne’e, AFTL loke ona janela transferénsia, maibé maioria klube la bá halo rejistrasaun ho  nune’e mak parte rua FFTL-AFTL bolu klube sira hodi ko’alia hamutuk no konkorda malu realiza jogu iha janeiru tinan oin. Klube haat ne’ebé antes ne’e konsege ba rejistu mak hanesan, RamElau FC, Crazy Hourse FC, Kablaki FC no Saralima FC. Enkuantu klube ne’ebé iha AFTL nia okos mak hanesan primeira Divizaun klube 10 Ramelau FC, Mushila FC, Boa Sorte FC, Becusse United, Mauputar FC, São Francisco Xavier, Caesardante FC, AD Samoro, Gamer FC no Jerman FC. Segunda divizaun mak hanesan, Coelho FC, Bermeta FC, Maudoko FC, Santa Cruz FC, VDL Lahane,Boavista FC, Kuda Ulun FC, Crazy Horse, FIEL FC, Estrela Baguia, Baucau All Star, B’TAL FC, Kablaki FC no Academica FC. Projetu sistema bomba bee-moos dezde 2021 iha Piron paradu https://tatoli.tl/2022/12/13/projetu-sistema-bomba-bee-moos-dezde-2021-iha-piron-paradu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-13 BOBONARO, 13 dezembru 2022 - Xefe suku Lontas, postu administrativu Lolotoe, munisípiu Bobonaro, Alípio Belo, informa projetu hosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu suku (PNDS) regulár tinan 2021 ba konstrusaun sistema bomba bee-mos iha aldeia Piron paradu tanba kestaun koñesimentu. Nia  haktuir, progresu fíziku hosi obra refere daudaun ne’e foin atinje 25% tanba fonadasi mak foin hotu. Maski nune’e Xefe suku Alípio tún ba observa iha terrenu no halo enkontru ho komunidade no xefe aldeia Piron katak projetu ne’e paradu tanba tékniku PNDS no badaen sira laiha koñesimentu kle’an kona-bá  konstrusaun sistema bomba bee moos. “Agora sei nafatin laiha kontinuasaun, entaun materiál sira-ne’ebé kompañia hatún hanesan simentu sira-ne’e sai fatuk hotu ona, agora projetu ne’e ninia fundus $4,700 hanesan ne’e. Sé agora ita husik hela hanesan ne’e povu sente triste tanba programa  ne’e mai atu hadi’a povu nia moris, depois governu mós lakon, tanba projetu ne’e implementa iha 2021 agora tinan 2022 atu remata ona mós seidauk hotu ne’e,” nia informa ba Tatoli, tersa ne’e. Lidera komunitária haktuir, momentu PDNS loke kuotasaun iha kompañia rua mak reponsabliza ba obra ne’e, ida kompañia lokál Talia Unipesoál Lda, toma konta ba materiál lokál no fabrikadu no empreza Xines Yangfa mak responsabliza sistema bomba. “Ha’u hanoin kona-ba sumenti no pipa sira ne’e loos ona, so ida besi (L) ne’e mak seidauk iha, bomba mós até agora la mai, ida-ne’e mak ami preokupa tebes,” nia katak. Tuir nia, situasaun ne’e akontese parte ida mós menus kontrolu hosi ekipa tékniku PNDS postu sira no ekipa jestaun suku, maibé tanba ekipa jestaun suku serbisu la permanente no hetan insentivu kiik liu. Ne’e duni, xefe suku Lontas sujere ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), liuliu PNDS bainhira atu rekruta tékniku ruma halo kontrola ba obra sira tenke haree uluk ba ninia esperiénsia atu nune’e  iha faze implementasaun projetu labele akontese nune’e. “Ita presiza ema tékniku maibé ita rekruta fali ema agrikultór, ha’u hanoin susar ita atu finaliza obra ne’e, tanba agora ita hare serbisu tékniku nian, rma ekonomia mós tama hotu, tanba ne’e presiza halo mudansa ba sistema rekrutamentu,”Xefe suku Lontas ne’e fó hanoin ba Ministériu Administrasaun Estatal. Ikus liu, Xefe suku ne’e dehan durante komunidade aldeia Tasmil hamutuk uma-kain 85 mak seidauk asesu bee-moos. Enkuantu sistema bomba Bee-mos ne’e sei benefísia komunidade aldeia Piron ho totál uma-kain 54. SEJD-PNDS selebra akordu kooperasaun konstrui kampu komunitáriu iha suku sia https://tatoli.tl/2022/12/13/sejd-pnds-selebra-akordu-kooperasaun-konstrui-kampu-komunitariu-iha-suku-sia/ tatoli.tl Notísia 2022-12-13 DILI, 13 dezembru 2022 — Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ho Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) selebra akordu kooperasaun hodi implementa planu konstrusaun no rekonstrusaun ba kampu komunitáriu sia iha territóriu nasionál. Suku sia ne’ebé sai benefisiariu hanesan suku Atabae-Bobonaro, suku iha Maliana, suku Hatulia B iha Ermera, Letefoho, Soibada-Manatuto, Quelicai-Baucau, Venilale, Viqueque, Afaloikai no Alas-Manufahi. “Iha tinan ida ne’e ita uza pilotu liuhosi mekanizmu PNDS nian ho modelu dezenvolvimentu rurál, ne’ebé Governu halo ba kampu komunitáriu sira iha suku sia iha territóriu nasionál. PNDS mak ajuda hodi define kustu projetu nian”, dehan SEJD Abrão Saldanha iha Dili, tersa ne’e. Projetu konstrusaun ba kampu komunitáriu hirak ne’e sei halo dala ida de’it ho totál kampu sia ne’e sei gasta osan $239.000 ne’ebé alokadu iha OJE 2022 nian hosi SEJD. Projetu hirak ne’e hahú implementa iha fulan-dezembru to’o tinan oin ho tipu kampu multifunsaun hanesan basketball, volley boll no futsal. Iha biban hanesan, Diretora Ezekutivu PNDS, Claudina Soares Pinto, agradese ba konfiansa hotu ne’ebé SEJD fó ba sira hodi servisu hamutuk, nune’e bele realiza projetu kampu komunitáriu iha suku sia iha Timór laran tomak. PNDS sei utiliza nia rekursu hotu ne’ebé iha hodi garante atividade ne’e to’o ramata no tékniku PNDS nian sei nafatin iha suku sira atu hala’o servisu tuir orientasaun. “Ami nia tékniku sira destakadu kedan iha Munisipiu, Postu Administrativu, Suku tuun to’o baze atu fó apoiu ba servisu tomak ne’ebé iha, liuliu ba tan servisu ne’ebé SEJD atribui mai ami”, katak nian. Ho nune’e, nia garante servisu hotu sei la’o  di’ak tanba servisu PNDS nian barak mak susesu no iha tinan ne’e PNDS tenke konklui projetu rihun-11 ne’ebé sai tarjetu ba PNDS iha 2022. “Fiar katak projetu ne’ebé mak identifikadu ona junta ho SEJD nian hamutuk sia sei implementa ho di’ak no ami garante ho kualidade liuhosi ami nia ekipa tékniku sira,” nia kompromete. Assalam FC seidauk rejistu naran jogadór iha LFTL https://tatoli.tl/2022/12/16/assalam-fc-seidauk-rejistu-naran-jogador-iha-lftl/ tatoli.tl Notísia 2022-12-16 DILI, 16 dezembru 2022 – Prezidente klube primeira Assalam FC, Ipolito Soares, informa seidauk ba rejistu naran jogadór tanba Federasaun Futeból Timor – Leste (LFTL) no Orgaun liga seidauk marka enkontru ho klube hotu atu foti desizaun hamutuk liuliu subsidiu ba klube no seluk tan. “Ami nia ekipa prontu desde marsu liubá no prontu atu ba kompete bainhira liga ne’e la’o, maibé LFTL loke ona janela transferénsia. Ami seidauk ba rejistu jogadór sira nia-naran tanba ami hakarak parte rua FFTL no LFTL bolu klube hotu enkontru konkorda malu lian ida de’it para buat hotu loos ona, seidauk iha enkontru ne’e mak ami seidauk ba rejistu ne’e”, dehan Ipolito ba Agência TATOLI iha Dili, sesta ne’e. Nia dehan preparasaun Assalam nian másimu tebes tanba durante tinan tomak ona halo preparasaun no treinamentu ba jogadór sira. “Ami nia jogadór rekruta hotu ona nasionál no internasionál balun, maibé ami hein de’it buat hotu la’o loos ona ami sei ba rejistu hodi partisipa iha jogu”, nia afirma. Daudaun ne’e, iha ona klube rua mak pozitivu ba halo ona rejistrasaun naran jogadór iha LFTL mak hanesan Lica-Lica Lemorai FC no Coração “Atletico Ultramar”. Enkuantu klube seluk hanesan DIT FC, Porto Taibessi FC no balun tan mós foti ona formuláriu no sei rejistu iha tempu besik. Liga ba preokupasaun Assalam nian ne’e, TATOLI tenta konfirma ho FFTL-LFTL maibé seidauk fó komentáriu tanba iha servisu esensiál balun. FKTL submete lista atleta tolu ba CDTL partisipa eventu SEA Games 2023 https://tatoli.tl/2022/12/16/fktl-submete-lista-atleta-tolu-ba-cdtl-partisipa-eventu-sea-games-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-12-16 DILI, 16 dezembru 2022 – Sekretáriu Jerál Federasaun Karate-do Timor –Leste (FKTL), Antonio Carlos de Araújo, informa hahú submete ona lista atleta na’in-tolu nia naran ba Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla Portugés) atu hala’o preparasaun ba SEA Games, Kamboja, tinan oin (2023). “Ami haruka ona atleta nia naran ba CDTL atu halo preparasaun liuliu halo treinu. CDTL informa mai ami katak osan ba treinu nian durante 60 de’it no Governu sei aloka osan ba treinamentu iha marsu tinan oin. Nune’e sira bele prepara-aan di’ak liután antes ba kompete”, dehan Sekretáriu Jerál ne’e ba Agência TATOLI iha Dili, sesta ne’e. Totál atleta na’in-tolu ne’e, kompostu hosi feto ida no mane rua. Atleta feto ne’e sei joga iha klase 68 kg, mane ida joga iha 67 kg no ida seluk halimar iha aprezentasaun jurus. Ho preparasaun ne’ebé másimu nia fi’ar katak iha eventu rejionál ne’e, Karate-do sei oferese medalla balun ba Timor-Leste hanesan mós modalidade sira seluk ne’ebé oferese ona ba Timor – Leste. Daudaun ne’e totál númeru atleta Karate-do ne’ebé ativu hela hamutuk 600-resin no balun ne’ebé la ativu ona, maibé naran sei iha hamutuk 100-resin iha territóriu nasionál. MAKLN sei haloot restu mortál 3.740-resin iha 2023 https://tatoli.tl/2022/12/16/makln-sei-haloot-restu-mortal-3-740-resin-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-12-16 DILI, 16 dezembru 2022 – Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN), Júlio de Conceição ‘Loro Mesak’, hateten, tinan oin (2023) ne’e Governu liuhosi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) sei halot tan restu mortál hamutuk 3.740-resin. Restu mortal hirak ne’e sei halot iha munisípiu Dili, postu administrativu Metianro iha restu mortál besik 10, Ermera liu 3.000, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque iha restu mortal 600-resin no mós iha postu administrativu Laga, munisípiu Baucau sei iha restu mortal hamutuk 133. “Tinan oin mak ita planu atu hakoi tanba ita sei hein hela orsamentu foun hosi tinan 2023 nian,” Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN-sigla portugés), Júlio de Conceição ‘Loro Mesak’, hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Caicoli, sesta ne’e. Governu liuhosi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), kinta (15/12) ne’e, haloot ona restu mortál 510 iha Postu Administrativu Laga Munisípiu Baucau maibé restu mortal 133 mak seidauk haoot. “Retsu mortál 133 sei hela no seidauk bele hakoi tanba uluk MAKLN bainhira halo asina kontratu kompaña ho 510 hodi kee rai-koak, kuandu kontrusaun la’o tiha depois ita-nia inan-aman sira hasai tan maibé ida-ne’e ita sei prosesa depois haloot tan,” Loro Mesak hateten, Iha Metinaro nian ne’e ,ema la to’o 10 maibé ida-ne’e ita seidauk bele haloot maibé tuir planu ne’ebé ita trasa ona katak hakoi iha loron 7 dezembru tanba tarde, nune’e hein orsamentu foun mak bele halot. “Daudaun ne’e konstrusaun la’o hela no planu sei hakoi iha tinan oin tanba agora dezembru nia rohan ona entaun posibilidade sei hakoi iha tinan oin,” nia dehan. Hosi tinan 2008 to’o agora iha restu mortál hamutuk 14.000-resin no hosi ne’e MAKLN planu hakoi 1.000-resin halot iha tinan ida-ne’e. Xefe suku Odomau identifika problema tolu iha pagamentu subsídiu $200 https://tatoli.tl/2022/12/16/xefe-suku-odomau-identifika-problema-tolu-iha-pagamentu-subsidiu-200/ tatoli.tl Notísia 2022-12-16 BOBONARO, 16 dezembru 2022 - Xefe suku Odomau, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, Cirílio Moniz Cirio-Bere, identifika problema prinsipál tolu iha prosesu pagamentu subsídiu Uma-kain fim do ano $200. Xefe suku Cirilio subliña, problema primeiru mak sidadaun sira-ne’ebé fahe malu ona, konserteza xefe família na’in lori ninia kartaun identidade hanesan eleitorál no seluk tan, nune’e difikulta membru família ne’ebé resensia atu asesu ba subsídiu ne’e. Problema segundu mak xefe famíliaa ne’ebé ba serbisu iha rai-li’ur hanesan Inglaterra, Korea no Austrália, difikulta membru família atu ba hetan sira-nia direitu. Enkuantu problema tolu ne’ebé identifika mak sidadaun Timor-oan sira kaben ho ema esteanjeiru, tanba bazea ba orientasaun no lei katak xefe família ida, atu asesu subsídiu tenke iha kartaun identidade hanesan eleitorál, maibé iha ámbitu pagamentu sidadaun estranjeiru refere laiha dokumentu. “Ha:u fó ezemplu hanesan Yohanes nia ema estranjeiru kaben ho ema Timoroan, nia ema estranjeiru, nia iha oan no bei-oan, maibé labele simu. Ida-ne’e mak hanesan autoridade ha’u lamenta tebes, tanba komunidade sira atu asesu sira-nia direita, maibé tanba problema labele hetan,” Xefe suku Odomau informa ba jornalista sira, iha sede suku Odomau, sesta ne’e. Tuir dadus ne’ebé autoridade lokál sira identifika, sidadaun Timoroan iha suku Odomau ne’ebé kaben ho ema estranjeiru hamutuk na’in-sia, família ne’ebé fahe malu na’in lima no xefe fámilia naran la mai hamutuk na’in hitu, maske lista haruka ba nasionál antes. Xefe suku ne’e aprezenta ona ba Diretór Sentru Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Munisipiu Bobonaro, Francisco Tilman, hanesan mós Koordenador Jerál pagamentu subsidiu $200 inklui aprezenta ona mós ba Prezidente Autoridade Munisipál Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto atu hato’o ba Nasionál hodi solusiona. “Ami husu ba ministériu relevante atu rezolve tuir kompeténsia ne’ebé iha, maibé ami autoridade lokál nia prinsípiu maka direitu ne’ebé sidadaun sira iha, hakarak ka lakohi tenke distribui, tanba lei fó dalan atu sidadaun sira iha direitu sai benefisiáriu ba programa governu,” nia akresenta. Maske mosu problema, maibé lideransa komunitária ne’e informa, prosesu pagamentu kontinua la’o no tenta finaliza iha loron sesta, 16 dezembru, maibé depende ba progresu serbisu hosi ekipa ne’ebé destaka iha suku Odomau. “Ha’u-nia lia menon ba komunidade sira katak, utiliza subsídiuu ne’e hodi fasilita atu komemora loron boot Natál ho tinan foun, atu nune’e família bele sente goja loron boot ne’e,” nia fó hanoin. Enkuantu totál xefé família iha suku Odomau ne’ebé sai benefisiáriu ba subsídiu ne’e hamutuk 921 ho montante rihun $184,200. PNSIK hahú prosesa membru PCIC halo agresaun fíziku hasoru feto iha otél Hudi-Laran https://tatoli.tl/2022/12/21/pnsik-hahu-prosesa-membru-pcic-halo-agresaun-fiziku-hasoru-feto-iha-otel-hudi-laran/ tatoli.tl Notísia 2022-12-21 DILI, 21 dezembru 2022 — Portavós Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Polísia, Arnaldo Araújo, informa Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK), hahú prosesa membru Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál  (PCIC, sigla Portugés) ho insiál Z, ne’ebé deskonfia halo agresaun fiziku hasoru feto ida nu’udar sidadaun estranjeiru ho inisiál N. Kazu ne’e akontese iha otél Hongkong Hudi-Laran, suku Bairru-Pité , Postu Administrativu Don-Aleixo,  iha segunda (19/12), tuku 4:00, madrugada, bainhira membru PCIC ne’e hemu tua hamutuk ho nia-kolega sira iha fatin ne’ebá nu’udar fatin karaoke, maibé derepente membru PCIC ne’e halo agresaun fiziku hasoru vitima ne’e. Nune’e, iha loron (20/12), tuku 9:00, dadeer, vitima ho inisiál  N mai hato’o keixa iha Departementu Polisia Nasionál Serbisu Investigasaun Kriminál iha Komandu Jerál PNTL Caicoli. “Horiseik, iha sidadaun estranjeiru feto ida mai hatoo keixa iha PNSIK, tanba hetan baku hosi membru PCIC no daudaun kazu ne’e iha hela prosesu investigasaun nia-laran”, Portavós PNTL, ne’e informa ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé halo iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, kuarta ne’e. PNSIK mós halo ona identifika ba suspeitu ne’ebé komete agresaun fíziku ne’e hodi submete ona ba prosesu identifikasaun no investigasaun. “Kazu ne’e rejista ona iha PNSIK no hahú halo ona prosesu ba suspeitu tanba ne’e ha’u labele fundamenta liután. Tanba kazu ne’e agora iha hela prosesu nia-laran”, katak nia. SEJD-FFTL halo kontratu transfere fundu $200.000 realiza liga époka 2022-2023 https://tatoli.tl/2022/12/21/sejd-fftl-halo-kontratu-transfere-fundu-200-000-realiza-liga-epoka-2022-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-12-21 DILI, 21 dezembru 2022 – Governu liuhosi Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ho Federasaun Futeból Timor – Leste (FFT), kuarta ne’e, realiza ona kontratu  anuál atu realiza liga futeból Timorense époka 2022 no 2023. “Liga ne’e atu hala’o iha dezembru nia laran to’o tinan oin, nune’e mak SEJD halo ona kontratu anuál ida ho FFTL, nune’e hala’o transférensia osan hamutuk $200.000 ba konta FFTL nian”,  dehan Diretor Adiministrasaun no Finansa iha SEJD, Guido Monteiro ba Agência TATOLI iha Dili, kuarta ne’e. Daudaun ne’e,  FFTL ho Liga Futeból Timor – Leste (LFTL) mak sei responsabiliza másimu hodi realiza liga no iha hela prosesu tékniku balun mak parte rua sei realiza hela hanesan transferénsia jogadór no seluk tan. “Preparasaun hahú dezembru mak finaliza, maibé iha dezembru nia laran mak la akontese liga la’o mak to’o 31 dezembru osan ne’e tenke fila ba kaixa Estadu, maibé buat hotu depende ba órgaun liga mak atu hala’o atividade”, katak nia. SEJD nia responsabilidade mak halo ona transferénsia orsamentu ba FFTL hodi transfere tutan ba fali LFTL. Daudaun ne’e, LFTL halo hela preparasaun ba transférensia jogadór no iha klube liu ona haat mak ba halo rejistrasaun naran jogadór no posibilidade liga sei la’o duni iha dezembru ne’e nia laran. Tinan ne’e, ema na’in-105 lakon vida tanba asidente tráfegu https://tatoli.tl/2022/12/21/tinan-nee-ema-nain-105-lakon-vida-tanba-asidente-trafegu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-21 DILI, 21 dezembru 2022 — Xefe Departementu Tránzitu Seguransa Rodaviariu Nasionál, Assistenste Superintendente Polisia Albino Mouzinho, relata tuir dadus hahú hosi janeiru to’o 18 dezembru 2022, kazu asidente tráfegu konsege hamate ema na’in-105 iha territóriu nasionál. Ho baze ba rekapitulasaun dadus asidente tráfegu ne’e hatudu totál ema lakon vida ho númeru aas liu okupa hosi munisípiu Dili ho kazu mate na’in-32, Baucau ho 15, Ainaro ho na’in-sia, Aileu nain-ualu, Bobonaro ema na’in-neen, Ermera na’in-hitu, Covalima na’in-tolu, Lautem na’in-haat,  Liquica na’in-tolu, Manufahi laiha, RAEOA  na’in-rua, Viqueque na’in-rua, Manatuto na’in-hitu. “Nune’e, totál ema ne’ebé lakon vida iha asidente tráfegu ba tinan ne’e nain-105”, hatete Albino Mouzinho iha Caicoli-Dili, kuarta ne’e. Alende ne’e, vítima asidente tráfegu ne’ebé hetan kanek grave iha territóriu nasionál na’in-410, hanesan munisipiu Aileu nain 25, Ainaro nain 12, Bobonaro nain -23, Baucau nain 37, Dili nain-119, Ermera nain- 22, Covalima nain-18, Lautem nain-17, Liquica na’in-54, Manatuto nain- 32, Manufahi nain-12, RAEOA nain-ualu no Viqueque nain-13. Enkuantu, vítima ne’ebé kanek kamaan hamutuk 2.046, kompostu hosi munisípiu Aileu nai- 69, Ainaro nain-37, Bobonaro nain -86, Baucau nain-155, Dili na’in- 960, Ermera na’in- 65, Covalima na’in-92, Lautem na’in-54, Liquica na’in- 208, Manatuto nain-81, Manufahi nain- 41, RAEOA nain-74 no Viqueque nain-41. PNTL kontinua buka tuir motivu inséndiu iha merkadu Taibesi https://tatoli.tl/2022/12/28/pntl-kontinua-buka-tuir-motivu-insendiu-iha-merkadu-taibesi/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 DILI, 28 dezembru 2022 — Portavós Komandu Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Arnaldo Araújo, informa daudaun ne’e, Departementu Investigasaun Kriminál hosi Komandu Jerál PNTL kontinua halo investigasaun ba kazu inséndiu ne’ebé akontese iha Merkadu Taibesi ne’ebé rezulta uma-kain 54 sai vítima. Kazu insendiu ne’e akontese iha 24/12/2022, tuku 11:00, kalan hodi rezulta uma hamutuk 54 ahi- han mutuk. “Ita nia ekipa investigasaun hosi Komandu Jerál PNTL sira, daudaun ne’e kontinua halo investigasaun kazu inséndiu iha merkadu Taibesi hodi hatene nia motive looos”, hateten Portavós ne’e ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, kuarta ne’e. Ekipa PNTL kontinua iha lokál akontesimentu hodi halo levantamentu atu hatene loloos motive hosi inséndiu. “Ita nia investigadór sira kontinua investiga no halo sei identifikasaun ba sasin sira atu hatene motivu loloos inséndiu ne’e, tanba ne’e investigasaun ba kazu sira hanesan la fasil para ita atu hatene lalais, ekipa sei halo ninian investigasaun no tempu badak sei fó sai ninian rezultadu ba iha públiku”, nia kompromete. Superintendente Xefe Natércia Martins sai komandante munisípiu Dili https://tatoli.tl/2022/12/28/superintendente-xefe-natercia-martins-sai-komandante-munisipiu-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 DILI, 28 dezembru 2022 — Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Komandu Jerál, iha Kuarta (28/12) ne’e, deside hodi nomeia Superintendente Xefe, Natércia Eufrásia Soares Martins, hodi lidera komandu Munisípiu Díli. Nomeasaun ba Superientidente Xefe Polisia Natercia Eufrásia Soares Martins bazeia ba despaisu hosi Komandu Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa ho númeru 437/CG-PNTL/XII/2022. Serimónia pose ne’e eventu kontinuasaun tanba iha inísiu fulan Dezembru, Komandu Jerál mós nomea ona Xefe Departamentu no komandu munísipiu balun tuir Lei Orgánika PNTL. “Ha’u nomeia Superintendente Xefe Natércia Martins nu’udár komandante bá Komandu Autoridade Munisipál Dili”, hatete Komisáriu Polísia Faustino, hafoin serimónia pose iha Kuartél Jerál PNTL, Caicoli-Dili. Komandante Jerál PNTL ne’e mós  husu komandante munisípiu Dili  foun atu serbisu hamutuk ka halo kooperasaun ho entidade relevante no membru sira atu serbisu tuir lei no ordem hodi prevene krime sira iha kapitál Dili. “Maski, Dili sai nu’udar sentru bá konflitu, maibé Komandu deposita fi’ar ba ita bo’ot atu serbisu hamutuk ho entidade iha munisípiu Dili, atu halo prevensaun ba krime sira ne’ebé maka dala barak mosu iha Dili, hodi fó hakmatek ba ita  ita nia sosiadade”, nia husu. Komandante Natercia Martins hanesan Ofisiál Superiór ne’ebé iha esperensia lubuk hodi lidera munisípiu Dili no fiar katak atua problema komplesu sira hodi asegura seguransa ba komunidade iha kapitál Dili. Iha biban hanesan, Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Polisia Natercia Eufrasia Soares Martins, dehan hanesan komandante foun iha Munisipiu Dili ne’ebé seidauk bele garante buat rum aba públiku, maibé planu ba oin mak asegura seguransa iha kapitál Dili. Hafoin serémonia ne’e, nia afirma sei halo koordenasaun ho estrututa munisípiu Dili hodi diskute planu no estratéjia serbisu sira hodi asegura seguransa no prevene krime iha kapitál Dili “Kuandu Komunidade maka la halo nia responsablidade hanesan sidadaun ita la rezolve krime ne’ebé iha munisípiu Dili. Tanba dala barak krime mosu ne’e sempre iha nia kauza, kuandu mosu PNTL sei atua tuir lei. Kona-ba krime ne’e ita laiha duvida, ita iha lei no prosedimentu ita iha autoridade polísia hodi atua tuir prosedimentu sira ne’e”, nia afirma. Biban ne’e, Komandu PNTL mós fó pose ba ofisiál Superiór no Inspetor hamutuk 13, hanesan  Komandante Komandu munisipiu Dili, Komandante Unidade Apoiu Servisu (UAS), Segundu Komandante Centro Formação Polícia (CFP), Xefe Gabinete Planeamentu, Estratéjiku no Dezenvolvimentu, Xefe Departamentu Formasaun, Xefe Departamentu Pesoal, Xefe Departamentu Tránzitu Seguransa no Rodoviaria Nasional (DTRSN), Segundu Komandante Komandu PNTL munisipiu Aileu, Xefe Gabinete Igualidade, Jéneru no Inkluzaun, Xefe Departamentu Operasaun (DOC-CO), Xefe Departamentu Teknologia, Informasaun no Komunikasaun, Xefe Departamentu Aprovisionamentu (DA-CA) no Xefe Departamentu Tezouru. Komisaun B hein relatóriu oknum membru PNTL baku labarik to’o grave https://tatoli.tl/2022/12/29/komisaun-b-hein-relatoriu-oknum-membru-pntl-baku-labarik-too-grave/ tatoli.tl Notísia 2022-12-29 DILI, 29 dezemenbru 2022 — Prezidente Komisaun B trata asuntu Defeza no Seguransa, Negósiu Estranjeiru iha Parlamentu Nasionál, José Agostinho Sequeira ‘Somotxo’, husu komandu jerál PNTL atu hato’o relatóriu ba komisaun relasiona ho informasaun oknum membru PNTL Bobonaro halo agresaun fíziku hasoru labarik minoridade ida to’o kanek grave. Notísia Relevante:  Komandu PNTL rejeita informasaun membru baku labarik to’o grave iha Bobonaro “Ida-ne’e ami seidauk simu informasaun no relatóriu ruma maibé ha’u haree imajen triste tebes. Komandu bele hato’o informasaun ruma ba akontesimentu refere,” nia hateten ba jornalista sira, kinta ne’e. Komisaun B presiza relatóriu ida kredivél nune’e husu komandu PNTL iha Maliana-Bobonaro ho komandu jerál atu haree situasaun ne’e tanba situasaun ne’e triste. Ligadu ho informasaun ne’ebé iha katak membru oknum PNTL mak halo agresaun no iha fali informasaun seluk katak labarik ne’e halai mak monu, ida-ne’e presiza duni investigasaun kle’an hodi hatene loloos. “Presiza halo investigasaun parte sira família no testamuña haree kazu ne’e hodi ita rona loloos informasaun, labele orsida fó informasaun faktu monu ka baku nune’e serbisu investigasaun kriminál PNTL presiza hala’o ona serbisu ruma,” nia hateten. STAE Baucau rejista eleitór hamutuk rihun 98.629 https://tatoli.tl/2022/12/29/stae-baucau-rejista-eleitor-hamutuk-rihun-98-629/ tatoli.tl Notísia 2022-12-29 BAUCAU, 29 dezembru 2022 – Sekretáriu Tékniku Admistrasaun Eleitorál (STAE) Munisipál Baucau rejista eleitór foun hamutuk rihun 98.629. Diretór Serbisu Munisipál STAE Baucau, Lúcio Freitas Salvadór, esplika, hafoin remata eleisaun prezidensiál tinan-2022, STAE Baucau kontinua kedas hala’o atividade rutina hanesan resensiamentu eleitorál fulan-juñu iha postu admistrativu neen – Baucau vila, Baguia, Laga, Quelicai, Venilale no Vemase. “Sira-ne’ebé naran iha lista iha tinan-2023 idade 17 ona signifika iha ona direitu atu tuir prosesu eleisaun,” Diretór Serbisu Munisipál STAE Baucau informa ba Agência TATOLI iha Vila nova, kinta ne’e. Tótal eleitór iha tinan-2022 hamutuk 96,704, iha aumentu eleitorál hamutuk rihun 1.925 ne’ebé mai hosi eleitór foun idade 17 iha munisípiu Baucau. “Ita sei kontinua iha fulan-janeiru, komforme Prezidente Repúblika dekreta loron eleisaun mai ne’e ita sei remata iha loron-30 antes realiza eleisaun,” Lúcio Salvadór akresenta. Tuir planu iha tinan-2023 STAE sei rekruta hikas funsionáriu konstratadu hanesan ofisiál no asistente operadór sistema, pontu vokál inklui brigada hodi fasilita prosesu resentamentu no preparasaun ba eleisaun parlamentár. Responsavél másimu STAE Baucau kompromete, sei aumenta sentru votasaun hamutuk 25 no estasaun votu 30 liuliu iha postu admistrativu Baucau vila hanesan suku Tirilolo no Bahu tanba rajaun eleitór barak nune’e prosesu eleisaun finaliza tuir tempu. Resensiamentu eleitóral foun bazeia ba Lei númeru 19/2021, loron 8 fulan-setembru alterasaun dahuluk lei númeru 6/2016, 25 maiu kona-ba resentamentu eleitorál ne’ebé obrigatóriu, ofisiozu, úniku no universál sempre atualiza hodi hasoru kualker eleisaun. 2022: FKTL la konsege realiza kampionatu nasionál tanba laiha apoiu governamentál https://tatoli.tl/2023/01/04/2022-fktl-la-konsege-realiza-kampionatu-nasional-tanba-laiha-apoiu-governamental/ tatoli.tl Notísia 2023-04-01 DILI, 04 janeiru 2023 – Sekretáriu Jerál Federasaun Karate-do Timor – Leste (FKTL), Antonio Carlos de Araujo, rekorda 2022 la konsege realiza kampionatu nasionál hodi hasae atleta sira nia prestasaun tanba federasaun laiha orsamentu tanba Governu la apoiu. “Tinan 2022 ami iha planu barak maibé so kampionatu nasionál ne’e hanesan eventu bo´ot maibé ami la konsege realiza tanba federasaun laiha orsamentu, ami hato´o proposta ba Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) maibé sira dehan ami nia proposta tarde ne’ebé osan laiha ona”, dehan Antonio ba Agência TATOLI, iha Jinaziu, Dili, kuarta ne’e. Nia rekorda iha tinan sira ba kotuk kampionatu nasionál FKTL nian sempre hetan apoiu orsamentu hosi SEJD maibé iha 2022 orsamentu laiha. “Tinan sira ba kotuk ne’e ami halo kampionatu nasionál, Governu mak apoiu orsamentu, maibé tinan kotuk sira dehan osan laiha no ami nia proposta tarde ami labele halo buat ida tanba Governu mak iha liu kompeténsia”, nia relata. Maske kampionatu nasionál laiha maibé organizasaun tolu ne’ebé hamahan aan iha FKTL hanesan Goju Ryu, Kusin Ryu no Shotokan realiza rasik kampionatu nasionál hodi buka fini ba atleta sira no ezame sintu ba membru sira iha setembru no novembru liu-ba. Aleinde ne’e, FKTL konsege tau osan rasik hodi ba partisipa iha eventu internasionál Karate1 dserie A iha Jakarta Indonézia no iha eventu ne’e nasaun besik 80 iha kontinente haat mak partisipa. Eventu internasionál atleta na’in lima mak ba partisipa kompostu feto tolu no mane na’in rua. Iha jogu ne’e, Timor – Leste la konsege hetan medalla balu maibé ranking karate Timor–Leste nian aumenta iha lista Karate-do Internasionál. Tuir dadus totál atleta Karate-do iha Timor–Leste hamutuk rihun rua no iha Munisípiu hamutuk na’in 500-resin ho nune’e totál membru iha teritóriu nasionál purvolta 2.500. Ezekutivu aloka rihun $82 hodi prepara ba SEA Games https://tatoli.tl/2023/01/04/ezekutivu-aloka-rihun-82-hodi-prepara-ba-sea-games/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 DILI, 04 janeiru 2023 – Prezidente Konfederasaun Desportiva Timor–Leste (CDTL-sigla Portugés), Macario Sanches, hateten Governu liuhosi Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) transfere ona orsamentu hamutuk rihun $82 ba konta CDTL nian no atu apoiu ba modalidade hirak ne’ebé atu ba partisipa iha eventu rejionál SEA Games Kamboja iha fulan maiu tinan ne’e. “Governu transfere ona osan hamutuk rihun $82 mai konta CDTL nian, osan sira ne’e atu halo preparasaun ba atleta sira antes dezloka ba tuir kompetisaun ne´ebé sei akontese iha fulan maiu”, dehan Prezidente iha edifísiu CDTL Jináziu, Dili, kuarta ne’e. Prezidente CDTL ne’e esplika orsamentu ne’ebé Governu aloka atu utiliza ba atleta sira nia alojamentu, ekipamentu, preparativu ba atleta sira nian iha faze formasaun no seluk tan. Iha eventu ne’e Governu no CDTL deside ona modalidade hamutuk ualu mak sei ba partisipa, mak Futeból, Boxe, Atletizmu, Karate-do, Taekwondo, Siklizmu, Xadres no Voleiból Praia. “Konfederasaun Desportiva Timor – Leste (SEDTL) reune ona ho Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) iha tinan kotuk aprezenta ona modalidade poténsia hamutuk ualu mak atu ba partisipa iha eventu rejionál ne’e”, nia relata. Nia dehan, planu ne’ebé CDTL no Komite Olimpiku Nasionál (CONTL-sigla Portugés) sei realiza lansamentu ofisiál iha semana oin iha faze primeiru konsentrasaun preparasaun atleta ne’ebé delega ba modalidade sira hotu no iha fulan marsu no abril atleta hotu halo traning camp   iha de’it Dili laran antes ba kompetisaun. Hosi modalidade ualu ne’e, modalidade hitu atleta hamutuk na’in 26, ofisial ne’ebé akompaña atleta sira hamutuk na’in 13, enkuantu futeból atleta hamutuk na’in 20 no ofisiál na’in lima ho nune’e totál atleta no ofisiál hamutuk ema na’in 64. Komandu PNTL forma ona ekipa investiga kazu agresaun fízika iha Maliana https://tatoli.tl/2023/01/04/komandu-pntl-forma-ona-ekipa-investiga-kazu-agresaun-fizika-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 DILI, 04 janeiru 2023 – Komandante Jerál  Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Faustino da Costa, hateten kazu agresaun fízika hasoru minoridade ne’ebé deskonfia komete hosi oknum  PNTL Munisipiu Bobonaro, autoriedade polisiál forma ona ekipa hodi halo investigasaun klean ba kazu ne’e. Kazu ne’e akontese iha 27 dezembru 2022 maizmenus 20:10  otl,  fatin Postu Administrativu Maliana iha pároku Maliana Santa Cruz, mosu  insidente ida kauza hosi  joven sira tiru paison iha área eis-rezidénsia Amo Bispo nian no  halo Amo no Madre sira toba la di´ak, inklui  komunidade sira. Tanba ne’e, Amo Parokia telefone ba Ofisiál Administrasaun  PNTL katak presiza prezensa polisiál, entaun polísia  to’o  duni iha fatin  ne’ebá no konsege hakalma situasaun no  detein joven nain ida ho insiál J no C ne’ebé maka  hala´o dezorden iha fatin ne’ebá. Enkuantu, joven J halai tiha no detein joven ho inisiál C ho idade minoridade, nune’e joven ne’e hakfodak halai, nune’e nia monu rasik hodi rezulta kanek no agora halo hela tratamentu iha ospitál Maliana. “Agora kona-ba kazu agresaun fízika iha Maliana rasik, ita forma ona ekipa ida no dadaun ne’e sira ba ona iha ne’ebá (Maliana) atu halo investigasaun ba kazu ne’e”, Faustino da Costa, hateten ba jornalista sira  hafoin partisipa serimónia natál hamutuk iha Komandu PNTL, Caicoli, kuarta ne’e. Nia dehan Komandu PNTL rasik identifika ona ekipa sira ne’ebé maka momentu ne’ebá halo halo servisu patrollamentu. “Komandu Jerál PNTL identifika ona iha ekipa rua maka momentu ne’e halo patrollamentu maibé ita husik prosesu invetigasaun ba ida ne’e sei la’o, depois maka komandu sei  haree”, katak. Ba kazu agresaun fízika iha Maliana to’o agora PNTL seidauk simu keixa ruma hosi família vítima. “Keixa ofisiál ba komandu seidauk, sómente atraves  hosi mídia  sosiál Ha’u hanoin tinan polítiku maka buat sira ne’e bele la’o  nune’e, maibé  prosesa ba maka ita haree”, konklui. Komisáriu: Tinan polítika ajente polisiál labele ``door to door`` hanesan tinan kotuk https://tatoli.tl/2023/01/04/komisariu-tinan-politika-ajente-polisial-labele-dor-to-dor-hanesan-tinan-kotuk/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 DILI, 04 janeiru 2023 janeiru – Eleisaun parlamentár tinan ida ne´e, ajente polisiál labele halo polítika hanesan Eleisaun Prezidensiál tinan kotuk tanba polísia laiha partidu. “Eleisaun Prezidensiál foin daudaun, ha’u muda tiha ajente balun iha Dili ba fatin seluk tanba bainhira haruka nia ba halo formatura hodi asegura Eleisaun Prezidensiál, ajente ne’e ba “ door to door“, halo fali atividade partidu nia,  maske desizaun ne’ebé ha’u foti ne’e ema balun lamenta, maibé ida ne’e maka desizaun”, Rekorda Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Faustino da Costa Komisáriu dehan polísia labele halo polítika, polísia laiha partidu, labele inklina aan iha partidu se kuandu ida ne’e akontese, husu komandante sira tenke tau matan hodi toma medida ba ida ne’e, se membro balun envolve tan mak komandu sei izola nia no zero toleránsia ba nia. “Polísia laiha partidu, kuandu membru ida maka envolve iha kampaña ka hala´o atividade partidu polítiku, ne’e  komandu fó zero toleránsia ba sira, ha’u husu ba komandante sira atu haree kestaun sira ne’e. Kuandu hetan membru komete aktu ida ne’e, informa ba komandu atu foti medida imediata”, afirma. Nia husu ba membru PNTL atu halo kna’ar ho profisionalizmu, halo tuir lei no orden, se laiha neutralidade, sei prezudika servisu PNTL iha terenu liuliu iha atuasaun. Kona-ba preparativu ba transporte no kestaun nivél tátika operasaun hodi garante seguransa iha iha Eleisaun Lejislativa 2023, Komisáriu Faustino da Costa, dehan tempu badak parte komandu jerál sei realiza enkontru  hodi koalia kona-ba  ida ne’e. “Ita hotu hatene tinan ida ne’e ita hotu konsidera hanean tinan polítiku tanba ne’e husu ba membru PNTL hanesan institusaun ne’ebé regula iha konstitusaun, defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, labele iha partidu polítiku. Tanba ne’e husu membru sira hotu atu hatudu halo tuir konstituisaun hatudu neutralidade perante eleisaun  parlamentár”, konklui. PNTL-VPU Covalima rejista kazu 52 iha 2022 https://tatoli.tl/2023/01/04/pntl-vpu-covalima-rejista-kazu-52-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 COVALIMA, 04 janeiru 2023 – Xefe Investigasaun Polísia Nasionál Timor-Leste Unidade Ema Vulneravél (PNTL-VPU) Covalima, Primeiru Sarjentu Amelia de Jesus Amarál, relata hahú hosi janeiru to’o dezembru 2022 ne’e PNTL-VPU Covalima rejista kazu 52 no kazu violénsia domestika mak aas liu. “Hahú fulan-janeiru to’o dezembru tinan 2022 ne’e, PNTL-VPU rejista kazu hamutuk 52 iha suku 30 no hosi númeru ne’e kazu violénsia doméstika kontinua aas ho númeru 22 iha munisípiu Covalima,” Primeiru Sarjentu Amelia de Jesus Amarál hateten ba jornalista sira iha Bairru Rompe, kuarta ne’e. PNTL-VPU rejista kazu 52 ho nia tipu sira hanesan kazu violénsia domestika 22, abuzu seksuál ba menór sia (9), aktu seksuál ba adulsente neen (6), maustratu ba konjuge tolu (3), ezebionismu rua (2), violénsia seksuál ba ema la resiste rua (2). Kazu violénsia seksuál (rua), koasaun seksuál ida (1), tentativa violénsia seksuál ida (1), ameasa ida (1), pornografia ba infantil ida (1), violénsia ba ema ho defisiénsia ida (1) no kazu abandonadu ida (1). Autór sira-ne’ebé mak komete kazu ne’e, PNTL-VPU halo ona investigasaun no haruka prosesu ba Ministériu Públiku (MP) hodi prosesa kazu ba tribunal distrital Suai hodi halo julgamentu. Hafoin PNTL-VPU Covalima haruka kazu sira ba Ministériu Públiku, sira-nia parte akompaña to’o iha tribunal maibé sira kolabora ho ONG Asisténsia Legal Ba Feto no Labarik (ALFela), FOKUPERS no Uma  Mahon Salele mak akompaña lezada sira to’o iha prosesu julgamentu. SERVE, I.P Viqueque rekolla reseita $2.766 durante fulan-hitu https://tatoli.tl/2023/01/04/serve-i-p-viqueque-rekolla-reseita-2-766-durante-fulan-hitu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 VIQUEQUE, 04 janeiru 2023 — Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P) sekursál munisípiu Viqueque rekolla reseita $2.766 ba kofre Estadu, durante fulan-hitu. “Ha’u hahú asume knaar nu’udar koordenadora iha munisípiu Viqueque hosi fulan juñu to’o dezembru 2022, konsege hatama reseita $2.766. Ida-ne’e mak ami konsege rekolla iha fulan-hitu nia laran,” Koordenadora SERVE, I.P sekursál munisípiu Viqueque, Celestina da Conceição Soares, relata iha ninia knaar fatin, Beloi, Viqueque Vila, kuarta ne’e. Reseita ne’ebé rekolla hosi komunidade loke negósiu tanba bainhira negosiante sira halo rejistu, AIFAESA mak sei monitoriza nune’e bainhira komete infrasaun ruma tenke selu multa. “Durante ne’e negosiante sira iha Viqueque barak mak loke negósiu sein iha lisensa negósiu. Ami rejista kliente barak mak hanesan negosiante kiik hamutuk 158, hanesan loke kios, halo catering no negósiu kiik seluk tan. Iha kompañia neen mak mai rejistu, ha’u haree iha munisípiu Viqueque ema barak mak seidauk hatene SERVE, I.P ninia papel, entaun foin lalais ami halo rejistu movel tama sai postu sira maka foin negosiante sira kompreende no rejista sira-nia negósiu,” nia akresenta. Foin lalais ne’e SERVE, I.P lansa rejistu via online atu fasilita negosiante halo rejistu iha ne’ebé de’it. “Maski foin lalais ami lansa ona rejistu online ba públiku hodi fasilita negosiante halo rejistrasaun negósiu iha fatin ne’ebé de’it, maibé ami haree negosiante barak iha munisípiu Viqueque seidauk hatene halo rejistarasaun via online, nune’e daudaun bainhira negosiante sira halo rejistu, lisensa tenke mai direta tanba ema barak mak oras-ne’e  seidauk uza telemóvel android hodi bele halo rejistasaun. Ida-ne’e ami presiza halo sosializasaun ba komunidade kona-ba maneira rejistu online, maibé desizasaun hosi SERVE, I.P nasionál,”  nia  tenik. Funsionáriu SERVE, I.P iha munisípiu Viqueque hamutuk 12 maka fó atendimentu ba kliente sira ne’ebé mai halo rejistu ba negósiu. Jogadór nain-rua disponibilzadu atu ba tuir formasaun iha Brazil https://tatoli.tl/2023/01/05/jogador-nain-rua-disponibilzadu-atu-ba-tuir-formasaun-iha-brazil/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 DILI, 05 janeiru 2023 – Jogadór nain rua hosi Sentru Juveníl Munisípiu Baucau, Ario Melio Ximenes  no  Norberto Olivio Costa, disponível ona atu ba tuir formasaun iha klube ida iha São Paulo Brazil. Jorgadór nain-rua hetan oportunidade ne´e tanba iha prestasaun di´ak durante kompetisaun taxa juvenil foin lais, nune´e, prontu ona atu aranka. “Preparasaun ba ita nia jogadór nain-rua ne’ebé atu ba hala´o treinamentu iha klube ida iha Brazil ne’e agora la´o hela, sira nain-rua 20 janeiru agora dezloka ona ba Brazil”, dehan Diretora Nasionál Alta Kompetisaun SEJD, Maria Luisa Monteiro, iha edifísiu SEJD, kinta ne’e. Maria adianta kalendáriu tentativa jogadór nain-rua, sei aranka iha 20 janeiru, ho nune’e tempu besik Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) sei hasoru malu ho Embaxadór Brazil iha Timor-Leste, nune’e jogadór timoroan nain-rua ne’e bele ba to’o iha Brazil ho di’ak. “Prosesu hotu SEJD mak halo atu nune’e jogadór nain-rua ne’e ba to´o iha Brazil ema bele simu sira ho di’ak liuliu klube ne’ebé atu simu sira nain-rua ne’e, klube nia naran depois iha tempu besik ami fó sai ba públiku”, revela. Ho prezensa jogadór nain-rua, Governu Timor-Leste iha esperansa bele motiva liután jogadór juvenil seluk ne’ebé agora daudaun halo hela formasaun ih arai-laran atu esforsu aan makas hodi hetan mós oportunidade hanesan. Durasaun ba jogadór nain rua ne’ebé sei turi formasaun iha Brazil klaru maibé tuir informasaun katak durante nain-rua nia prezensa iha ne´eba sei tuir formasaun kleur. Ho nune’e, jogadór Norberto Olivio da Costa sente orgullu tanba hetan oportunidade hodi reprezenta Timor-Leste ba turi formasaun iha Brazil. “Ami sente orgullu tanba durante ne’e ami treina de´it iha loron manas laran maibé nia rezultadu mak ida ne’e, ne’ebé ami sei aproveita didiak oportunidade ne’e hodi reprezenta Timor-Leste ba iha ema nia rai”, konklui. SM deporta sidadaun estrajeira nain 17 tanba uza sala vistu https://tatoli.tl/2023/01/05/sm-deporta-sidadaun-estrajeira-nain-17-tanba-uza-sala-vistu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 DILI, 05 janeiru 2023 – Servisu Migrasaun (SM) hosi Ministeriu Interior deporta sidadaun estrajeira nain 17 tanba viola lei migrasaun auzíliu, uza sala vistu turizta mai halo fali atividade profisionál iha  Timor-Leste. Sidadaun estrajeiru nain 17 durante ne’e hela iha  Munisipiu Viqueque hodi uza vistu turizta halo fali atividade fan fali sasan hirak hanesan ropa, osan mean no sasan eletróniku balun. Tanba ne´e, Komandu PNTL Munisipiu Viqueque, Forsa Reserva (Taksforce) Serbisu Informasaun Polísia (SIP) Munisipiu Viqueque halo opersaun no konsege detein no kontatu kedan ba Diresaun Jerál Servisu Migrasaun hodi loke prosesu ba sidadaun estrajeira hirak ne’e. “Sidadaun estranjeir nain 17 hetan apreensaun hosi Forsa Rezerva hamutuk ho SIP, Komandu PNTL Munisipiu Viqueque, iha área Suku Carau Balu, Postu Administrativu Viqueque Vila, Munisipiu Viqueque tanba sira uza fali vistu turizta hodi halo fali servisu tranzasaun. “Horseik sira halo kontatu mai Servisu Migrasaun no ami bá kedas Munisipiu Viqueque foti sidadaun estranjeira ne’e mai iha sede Servisu Migrasaun Vila-Verde Dili hodi halo verifikasaun ba sira nia dokumentu no loke prosesu ba sira”, Xefe Setór Operasaun Servisu Migrasaun, Inspetór Polísia, Ernesto Maia, hateten liuhosi komunikadu ne’ebé TATOLI, asesu, kinta ohin. Nia dehan hosi ekipa SI deteta ema estranjeiru hirak ne´e viola duni lei migrasaun auziliu iha Timor-Leste. “Ohin ita halo verifikasaun no konsege deteta sidadaun estranjeira nain 17 ne’e viola vistu, tanba uza sala vistu turista hodi fa’an fali sasan, entaun ita fó sansaun ba sira hodi selu multa no loke prosesu hodi aplika abandona voluntária ka deporta fila sai hosi teritoriu nasional”, katak. “Sidadaun estranjeira hirak ne’e sei haruka fila ba nasaun orijen Indonezia no sei bandu tama teritóriu nasionál durante tinan rua nia-laran”, adianta. Ernesto hateten vistu turista destina de’it ba estranjeiru sira ne’ebé mai hala’o viajen hodi vizita fatin turizmu sira iha territóriu nasionál, ba sidadaun estranjeiru sira ne’ebé ho vistu turista sei la autoriza hodi ezerse kualker atividade profesionál iha territóriu nasionál. Ema deskoñesidu oho joven ida iha Elemloi https://tatoli.tl/2023/01/06/ema-deskonesidu-oho-joven-ida-iha-elemloi/ tatoli.tl Notísia 2023-01-06 DILI, 06 janeiru 2023 – Joven ida ho naran Isac Sinarai da Costa (20) hetan oho hosi ema deskoñesidu iha área Elemboi Delta III, Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili. Matebian Isac Sinarai da Costa sai hosi uma iha tuku 9:00 kalan hodi ba hemu tua hamutuk ho nia kolega sira viziñu iha área São José Ai-Mutin. Aman hosi matebian, Sinarai da Costa, konta mosu dezentedimentu balun entre vítima ho nia maluk sira iha fatin ne’ebé sira hemu tua no matebian sai atu ba nia avo sira Fatuhada, maibé derrepente iha tuku 02:00 madrugada nia hetan oho hosi ema deskoñesidu iha área Elemloi nian. “Ha’u ladun hatene klaru kronolojia maibé informasaun ne’ebé iha katak matebian ho nia kolega na’in-lima hemu tua hamutuk entaun iha ne’ebé sira tolok malu tanba de’it haksesuk sigarru lolon ida, entaun vítima halai hodi ba iha nia avo sira iha Fatuhada, maibé derrepente iha tuku 2:00 ha’u rona ema hakilar ema oho”, aman hosi matebinan haktuir ba TATOLI iha Elemloi Delta, sesta ne’e. Hafoin ema deskoñesidu oho, ema ida ho motor lori halai vítima ba ospital maibé la konsege salva nia vida iha Sentru Saúde Comoro. “Matebian durante ne’e laiha problema ho ema ruma maibé nia mate ha’u hanesan aman hakfodak”, aman arrepende. Entertantu tuir obeservasaun jornalista TATOLI iha terenu katak daudaun ne’e polísia dada ona liña iha fatin akontesimentu no parte serbisu Investigasaun Kriminál hosi Komandu Jerál PNTL rekolla ona CCTV iha loja ne’ebé matebian hetan oho, inklui halibur sasin balun ba kazu ne’e hodi hatene loloos motivu hosi kazu ne’e. Kazu agresaun fízika iha Maliana família hatama ona keixa ba Ministériu Interiór https://tatoli.tl/2023/01/06/kazu-agresaun-fizika-iha-maliana-familia-hatama-ona-keixa-ba-ministeriu-interior/ tatoli.tl Notísia 2023-01-06 DILI, 06  janeiru 2023 – Vise-Ministru Interiór, António Armindo, simu ona keixa hosi família vítima Cristiano Emanuel ne’ebé deskonfia hetan agresaun fízika hosi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), iha Maliana, Munisipiu Bobonaro. “Ha’u simu ona keixa ida hosi individu balun ne’ebé reprezenta família vitima, sira hatama karta ida mai iha ha’u-nia gabinete no ha’u rasik simu karta ida ne’e, ita despaixa ona ba Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu loke investigasaun ba aktu ida ne’e”, Vise Ministru Interiór, António Armindo, ba jornalista sira iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro, sesta ne’e. Nia dehan, komandu hahú halo ona investigasaun ba kazu ne’e hodi hatene ninia verdade, tanba kazu ne´e esplladu iha media sosiál, ema hotu preokupa se mak sala no se mak los. “Portantu kazu ne’e espalla tiha iha media sosiál ita la hatene los no sala, maibé agora daudaun komandu hahú investiga hafoin ita hatene”, refere. Kazu ne’e akontese iha 27 dezembru 2022 maizumenus tuku 20:10 otl,  iha Postu Administrativu Maliana iha paroku Maliana Santa Cruz. Mosu insidente ida kauza hosi  joven sira tiru paison iha área eis-rezidénsia Amo Bispo nian. Halo Amo no Madre sira toba ladi’ak, inklui  komunidade sira ne´ebé hela iha fatin ne’ebá. Tanba ne’e, Amo Parokia telefone ba Ofisiál Administrasaun  PNTL katak presiza prezensa polísia nian iha ne’eba, entaun polísia to’o duni iha fatin ne’ebá no  konsege hakalma situasaun no detein joven ho insiál J no C ne’ebé mak hala´o dezorden iha fatin ne’ebá. Vise-Ministru Interiór husu joven hakribi violénsia https://tatoli.tl/2023/01/07/vise-ministru-interior-husu-joven-hakribi-violensia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-06 DILI, 06 janeiru 2023 – Vise-Ministru Interiór, António Armindo, husu ba joven sira atu hakribi violénsia no tenke kria pás no estabilidade iha komunidade sira-nia le’et. Vise-Ministru Interiór,  hato’o pozisaun ne’e relasiona ho kazu ómesidiu ne´ebé ema deskoñesidu oho Isac Sinarai da Costa ne’ebé akontese iha área Elemloi Delta III, Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili. “Situasaun ida ne’ebé ke ita preokupa ohin dader magrugada tuku 2:00, ita simu mesajen katak joven ida hetan oho hosi ema deskoñesidu. Ha’u hanesan Vise-Ministru Interiór atu apela ba joven sira katak ita nian asaun krime sira hanesan ne’e favór bo’ot ida labele akontese tan tanba asaun sira hansan ne’e bele prejudika ita iha futuru”, António Armindo, ba jornalista sira iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro, sesta ne’e. Nia dehan hanean timoroan ita labele permite asaun estraga malu, hotuhotu iha dever atu kria pás no estabilidade iha ita nia rai. “Joven iha dever atu kontribui ba pás, joven ne’e tenke kuidadu aan, estuda evita aan hosi problema dadaun akontese tanba nasaun ne’e iha ita-nian liman, tanba ne’e  ita hotuhotu tenke konsidera katak ha’u timoroan, ha’u iha dever no obrigasaun kontribui ba nasaun”,katak. Armindo dehan tempu ida agora la´os kria konflitu iha bairro hodi perturba ema nia deskansa, maibé hanesan joven tenke buka envolve iha atividade pozitivu ruma atu kapasita aan nune’e bele kompete iha mundu ida agora. “Tempu agora ne’e estuda buka aprende kapasita aan atu ita bele kompete mós iha era ida agora ne’e maka importante, lalika mete problema”, konklui. Abitante suku Uabubu Viqueque oferese rai hodi harii jardín eroi https://tatoli.tl/2023/01/09/abitante-suku-uabubu-viqueque-oferese-rai-hodi-harii-jardin-eroi/ tatoli.tl Notísia 2023-01-09 VIQUEQUE, 09 janeiru 2023 – Abitante hosi suku Uabubu, postu administrativu Ossu, munisípiu Viqueque ho inisiativa oferese rai hodi harii jardín eroi hodi haloot restu mortál hosi suku haat postu Ossu. Prezidente Komisaun rekolla restu mortál postu Ossu, Abrão Tomas Monteiro, hateten, Governu nia planu haloot eroi sira iha Metinaro difikulta família tanba família eroi kuaze ema kbiit laek, tanba ne’e difísil atu bá vizita eroi sira-nia semitériu. “Tanba ne’e maka família ho insiativa entrega rai ba Governu hodi harii jardin ida haloot eroi sira-nia ruin ne’ebé daudaun sei iha uma-mahon laran. Bainhira ita lori restu mortál sira-ne’e bá dook, todan ba família sira tanba ita bele abandona lisan ne’ebé baibain ita sempre digifika, ita-nia matebian sira tantu martir no ema baibain mós ita timor-oan sempre dignifika, loron finandu ita tenke bá vizita. Ho inisiativa sira ne’e maka ami halo planu hili fatin ida-ne’e hodi rekolla restu mortál mai haloot,” Abrão Tomas, hateten ba jornalista sira, domingu (08/01), iha suku Uabubu. Nune’e, Prezidente Komisaun husu Governu fó apoiu ba konstrusaun jardín eroi ne’ebé abitante sira oferese ona, tanba hanesan inisiativa abitante hosi suku Uabubu, Builo, Nahareka no Uaibobo. “Maibé jardin ne’e sei la taka dalan ba suku sira iha nível postu adaministrativu Ossu hodi haloot restu mortál martir sira-nian iha fatin ne’ebé ami eskolla ona,” nia akresenta. Rai ne’ebé atu halo jardín iha área Adai soba, suku Uabubu ho medida metru 270×270, ne’ebé hetan ona koñesimentu hosi Xefe suku haat. Fatin harii jardín iha tempu rezisténsia tinan 1976, FALINTIL sira harii kompañia ho naran Vibora hodi hametin seguransa ba forsa sira no iha fatin ne’e, inimigu sira konsege hamate FALINTIL na’in-rua, Saudozu Afonso Alves ‘Olonawa’ no Saudozu Visente da Silva. Restu mortál ne’ebé daudaun ne’e iha ona lista komisaun rekolla restu mortál, bazeia ba dadus provizóriu hamutuk 136 no daudaun rai iha uma-mahon hamutuk 22. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Asuntu Konbatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN), Julião da Conceição ‘Loro Mesak’, konkorda ho proposta komunidade ne’ebé hakarak harii jardín nune’e ba oin Governu sei harii. “Ha’u konkorda ho proposta harii jardín no jardín ida-ne’e ami sei harii iha tinan ne’e (2023) hodi haloot martir sira-nia ruin,” nia tenik. Nune’e mós, Xefe Estadu Maiór Jenerál Tenente, Falur Rate Laek, apresia no agradese ba inisiativa komunidade ne’ebé oferese rai hodi harii jardín eroi atu dignifika martir sira. “Obrigadu no parabéns ba komunidade tanba entrega ona rai ba Governu. Iha munisípiu Baucau hanesan fatin jardín daudaun haloot restu mortál iha fatin haat, nune’e ita-nia no postu Ossu uluk Estadu harii ona kontaktu dame Larigutu, jardín seluk ba veteranu sira ne’ebé sei moris, mate karik haloot daudaun iha área Luka oan suku Loinhu no munisípiu Viqueque iha Kararas,” nia hato’o. Serimónia entrega rai ne’e partisipa hosi Autoridade lokál, veteranu no komunidade lokál. PR Horta preokupa ho situasaun polítika iha Brazíl https://tatoli.tl/2023/01/09/pr-horta-preokupa-ho-situasaun-politika-iha-brazil/ tatoli.tl Notísia 2023-01-09 DILI, 09 janeiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, lamenta ho invazaun hosi apoiante eis Prezidente Repúblika Federativa Brazíl, Jair Bolsonaro bá Kongressu Nasionál, Supermu Tribunál no Palásiu Planaltu iha Brazilia. Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, domingu (01/01/2023) ne’e, partisipa serimónia fó pose ba Prezidente Repúblika, Federativa Brazíl, Luis Inacio Lula da Silva no vise Prezidente Geraldo José Rodrigues Alckmin Filho iha Palásiu Itamaraty Brasilia. Imajen/Midia PR. “Ho preokupasaun no konsternasaun kle’an, toma nota, eventu barbaru, asaltu violentu ba instituisaun demokrátika Brazileira, hosi apoiante eis Prezidente Bolsonaro ne’ebé daudaun ne’e sai refujiadu iha Estadu Unidu,” Xefe Estadu ne’e hateten relasiona ho situasaun polítika iha Brazíl, liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Asaun ne’e, tuir Xefe Estadu, hanesan mós invazaun apoiante hosi eis Prezidente Estadu Unidu Amérika, Donald Trump bá Capitolio iha fulan-janeiru tinan 2021, tanba la konkorda ho rezultadu eleisaun ne’ebé fó vitória ba atuál Prezidente Estadus Unidus, Joe Biden. “Fó lembra katak asaltu ne’ebé organiza hosi eis Prezidente Donald Trump, ba instituisaun aas liu simbólika no demokrásia Brazileira, kongressu amerikanu ne’ebé ha’u pesoalmente koñese di’akliu, iha tinan barak nia laran ba servisu no moris ho instituisaun amerikana antiga ne’e, hanesan “copy paste” bá saida mak akontese iha Washington, Estadu Unido Amérika hosi apoiante eis Prezidente Bolsonaro ne’ebé ho konsidénsia iha hela Florida, Estadu Unidu,” Horta hateten. Ba Laureadu Prémiu Nobel da Páz ne’e, asaun violenta ne’ebé akontese iha Brazíl, ema hotu tenke kondena no rezeita. “Ne’e aktu gravidade estrema, ne’ebé ita hotu, nasaun CPLP, Uniaun Europeia, nasaun demokrátiku hotu iha mundu, Nasaun Unida no ita hotu, tenke rezeita totalmente no kondena makaas,” nia dehan. Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, partisipa iha serimónia pose ba Prezidente Luís Inácio Lula da Silva iha loron 01 fulan-janeiru tinan ne’e iha Brazilia. Sona iha Ponte Habibie polísia  buka tuir hela suspeitu https://tatoli.tl/2023/01/09/sona-iha-ponte-habibie-polisia-buka-tuir-hela-suspeitu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-09 DILI, 09 janeiru 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, Superintendente Xefe,  Natercia Martins, hateten kazu sona sidadaun ida iha área ponte BJ Habibie, Suku Bidau Santana, polísia sei buka tuir hela suspeitu. Kazu ne’e akontese iha tuku 21:00 kalan  sabadu (7/1) bainhira sidadaun ida ho motór halai liu hosi ponte BJ Habibie, derepente hetan sona hosi ema deskoñesidu iha área ne’ebá.  Hafoin sona, komunidade sira evakua kedan vítima ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV). “Kazu BJ habibie ida ne´e ita seidauk rekolla informasaun barak tanba ita nia vítima ne’e nia kodisaun labele para atu fó informasaun, maibé ita iha meiu seluk liga ba iha ne’ebá maibe prosesu la’o hela, membru polísia sira halo hela nia serbisu tuir prosedimentu krime ne’ebé  maka iha ita nian rain”, revela Natercia Martins, ba jornalista sira sira iha Komandu PNTL Munisípiu Dili, Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan ba kazu ne’e rasik sedu ka tarde mós sei identifka suspeitu tanba daudaun ne’e serbisu sekretu buka hela informasaun ba kazu ne´e, “Husik ita nian polísia sira halo sira nia servisu, tempu ruma ita sei identifika suspeitu sira ba kazu ne’e”, konklui. Autoriedade polisiál sei patrolla tama sai zona konflitu https://tatoli.tl/2023/01/10/autoriedade-polisial-sei-patrolla-tama-sai-zona-konflitu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 DILI, 10 janeiru 2023 – Autoriedade polisiál sei intesifika seguransa iha tempu kalan liuhosi atividade Check point no patrolla tama sai fatin sira risku ba konflitu ho objetivu atu prevene kriminalidade. “Polísia Nasionál Timor-Leste sei halo hela atividade check point, patrolla ba área sira ne’ebé konsidera hanesan área krime, atu bele evita ema balun labele hanoin aat hodi estraga estabilidade”, Portavós Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Superintendente Polísia Xefe, Arnaldo Araujo, ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, tersa ne’e. Arnaldo dehan polísia hanesan ajente seguransa ne´ebé promete sei  kumpre nafatin devér hodi fó seguransa ba povo no ba nasaun durante oras 24, tanba ne’e sei la tur metin no sei fó seguransa ba ema hotu. Nia hateten PNTL identifika ona fatin risku ba konflitu iha Dili laran no sei intefifika seguransa iha fatin refere, nune’e bele prevene aktu krime sira ne’ebé dala barak mosu iha área refere. “PNTL identifika ona fatin sira ne’ebé hanesan área ba konfrontu iha Dili maibé ida ne’e ha’u labele hato’o ba ita bo’ot sira, iha área ne’ebé, só PNTL de’it mak hatene hodi fó seguransa ba”, afirma. Portavós Komandu PNTL husu ba komunidade Dili laran atu labele pániku ho situasaun sira  ne’ebé mak mosu iha kapital. “Husu ba komunidade sira kontinua halo movimentu iha tempu kalan, labele pániku ba situasaun sira ne’e, ita bo’ot sira depozita konfiansa nafatin ba polísia hodi halo servisu, tanba polísia hanesan institusaun ne’ebé responsável ba segurança hodi kontinua halo visibilidade, nune’e fó garantia segurasa ba komunidade”, katak. “Kuandu komunidade sira maka hetan buat ruma ladún di’ak ka ladún seguru tenke informa lalais ba polísia atu toma asaun”, konklui. Loja lokál iha Viqueque fa’an sasán ho presu normál https://tatoli.tl/2023/01/10/loja-lokal-iha-viqueque-faan-sasan-ho-presu-normal/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 VIQUEQUE, 10 janeiru 2023 — Loja lokál iha Viqueque hanesan Loja Borala iha postu Viqueque Viqueque, fa’an sasán nesesidade bázika ho presu normál, maski daudaun ne’e mosu preokupasaun hosi públiku sira iha territóriu tomak tanba folin sasán balun sa’e. “Tuir ami-nia haree, presu sasán sira iha nasionál hahú sa’e, maibé ami iha munisípiu daudaun ne’e fa’an sasán ho presu normál, ami seidauk hasa’e presu tanba ami-nia stock  sasán ne’ebé iha loja hosi tinan kotuk nian. Tanba ne’e ami seidauk hasa’e presu sasán, karik ami-nia stock foun tama, hosi parte distribuitór hasa’e presu mak ami mós sei hasa’e presu hotu hodi ami hetan lukru,” Diretór Loja Borala, Florenço Armindo da Costa, informa iha Loja Borala, suku Caraubalo, tersa ne’e. Nia dehan, dezafiu halo movimentasaun bá munisípiu Viqueque mak ponte Baunurak kotu, nune’e bainhira mota tun ema lalin sasán bá mota sorin, entaun tenke selu ketak ema ne’ebé lalin sasán. Presu masin-midar kilograma ida $1, foos marka Manu Vitória kilograma 20 ho presu $16, mina-tein litru lima $8,50, litru ida $1,50, litru tolu $4, enkuantu presu kombustível iha abastasementu Borala, solar litru ida $1,50 no gazolina litru ida $1,34. “Bainhira ami sosa sasán hosi distribuitór sira ho presu a’as, ami mós sei hasa’e presu hodi ami bele hetan lukru hodi selu fali maluk sira ne’ebé haree sasán no selu taxa ba Estadu,” nia akresenta. Biban ne’e, nia sujere ba Governu bainhira hasa’e presu sasán nesesidade bázika hanesan masin-midar saku ida ho folin $80, presiza mós haree ekonomia povu, labele hasa’e de’it. “Parte ida ita sa’e presu masin-midar hodi redús  moras diabetes, maibé parte seluk bele hamate ita-nia populasaun sira ne’ebé fa’an pisang goreng no dose seluk tan tanba masin-midar nu’udar nesesidade bázika. Daudaun Governu hasa’e presu masin-midar, negosiante sira sei fa’an dose sira ka la’e? Tanba ne’e ami hakarak husu ba parte Governu, presiza halo analiza ba presu sasán sira, nune’e labele fó impaktu ba ita-nia povu,” nia hato’o. Tuir Florenço Armindo, Governu presiza haree mós saláriu mínimu $115, tanba saláriu ba traballadór daudaun seidauk sufisiente ba nesesidade loron-loron. “Governu presiza analiza presu sasán bazeia ba realidade moris sidadaun molok hasa’e presu sasán,” nia fó hanoin. Durante debate Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 iha faze espesialidade iha loron 17 novembru 2022, Parlamentu Nasionál aprova artigu 3 (Proposta-Lei OJE 2023) kona-ba impostu, taxa no kontribuisaun, ne’ebé iha pontu 5 hateten katak durante tinan 2023 sei aplika taxa impostu seletivu konsumu aplikável. Governu introdus impostu seletivu konsumu foun, kompostu hosi10% impostu ba karreta ho valór liu $10.000, 20% ba karreta ho valór liu $25.000, 30% ba karreta ho valór liu $50.000, aumentu iha impostu konsumu tabaku no produtu tabaku seluk hosi $50 kada kilograma sa’e ba $100 kada kilograma, impostu konsumu foun $1 kada kilograma ba masin-midar, introdusaun impostu konsumu foun ho valór $3 kada litru ba bebida asukarada (fanta, coca-cola, sunkist, sprite no seluk tan). Governu aplika polítika ida-ne’e atu proteje sidadaun sira-nia saúde públika. Aleinde ne’e, Governu mós sei hasa’e impostu importasaun hosi 2,5% ba 5%. PNTL : Instalasaun CCTV segredu, kuidadu halo problema https://tatoli.tl/2023/01/10/pntl-instalasaun-cctv-segredu-kuidadu-halo-problema/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 DILI, 10 janeiru 2023 – Portavós Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste Superintendente Polísia Xefe, Arnaldo Araújo, hateten instalasaun Closed Circuit Television (CCTV) ne´e segredu tanba ne´e kuidadu halo problema, se tenta halo konfrontu mak autoriedade polisiál fasíl atu identifika suspeitu sira. “Área sira ne’ebé ami atu monta tán CCTV ne’e ami identifika hotu ona, maibé ida ne’e segredu ba polísia tanba CCTV ne’e atu ajuda PNTL nian servisu liuliu ba kestaun kriminalidade nian. nune’e mak ha’u labele hateten dehan hira maka sei monta, sei monta iha ne’ebé, maibé iha tempu badak nia-laran ami sei monta”, Arnaldo Araujo, ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, tersa ne’e. Nia akresenta atu monta hira CCTV no atu monta iha área ne’ebé, ida ne’e segredu polísia nian tanba ne’e la presiza fó sai ba públiku atu hatene. “Ha’u mós informa katak CCTV ne’ebé espalla iha Dili, ha’u bele dehan katak ladun suficiente tanba ne´e iha tempu badak PNTL iha ona intensaun atu monta tán iha área balun ne’ebé konsidera risku ba konflitu”, afirma. Kona-ba semáforu sira iha kapitál Dili ne’ebé mate lakan, Arnaldo hateten Komandu PNTL liuhosi Departamentu Tránzitu Rodoviáriu Nasionál koordena ona ho Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT) atu rezolve kestaun ne´e. “Ita nian Departamentu Trázitu Rodoviáriu Nasionál koordena ona ho Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT) atu rezolve semáforu sira iha Dili hodi labele hamosu asidente tráfegu”, konklui. PNTL sei lansa operasaun konjunta prevene situasaun kriminalidade iha Dili https://tatoli.tl/2023/01/10/pntl-sei-lansa-operasaun-konjunta-prevene-situasaun-kriminalidade-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-09 DILI, 09 janeiru 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Dili, Superintendente Xefe, Natercia Martins, informa iha tempu badak nia-laran Komandu PNTL Dili sei lansa operasaun konjuntu atu prevene situsaun kriminalidade iha kapitál. Natercia Martins pozisiona asuntu ne´e tanba haree situasaun kriminialidade iha kapitál halo komunidade barak preokupa tanba bainhira halo movimentu iha tempu kalan la seguru tanba kazu omesídiu ne´ebé ema comete fatinfatin. “Ami iha ona programa ba operasaun conjunta maibé programa ne’e ha’u sei koalia Komandu Operasaun Komandu Jerál PNTL, operasaun ne’e atu la’o bainhira ne’e mak neste momentu ha’u labele públika iha ne’e”, Natercia Martins, ba jornalista sira sira iha Komandu PNTL, Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan operasaun konjunta ne’e importante atu prevene situasaun sira ne’ebé maka daudaun mosu iha Dili. ‘”Ita sei haree opersaun ne’e sei lao oinsa tanba ne’e maka ha’u labele koalia iha ne’e se lae kriminozu sira subar”, katak. Komandante husu ba komunidadade atu labele pániku ho situasaun ne’ebé maka akontese iha Dili, hanesan kazu Elemloi, BJ Habibie no kazu ataka malu entre joven ho joven iha bairru sira, ida ne’e polisia halo ona nia serbisu. “Ha’u hakarak hatete katak akontesimentu sira ne’e la prejudika ba situasaun iha ita nia teritóriu, tanba ne’e labele tau”, afirma. “Hanesan autoridade seguransa ami iha ne´e kontinua ami nia servisu atu asegura imi maibé husu mos imi ninia kooperasaun hodi prevene krime sira iha bairru, kuandu imi ema rua halo krime iha imi nia hela fatin, favór liga ba polísia hodi ita hamutuk prevene komflitu iha kapitál”, konklui. Boxista Delio Mouzinho hetan asidente tráfegu maibé kondisaun la grave https://tatoli.tl/2023/01/11/boxista-delio-mouzinho-hetan-asidente-trafegu-maibe-kondisaun-la-grave/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 – Boxista Delio Mouzinho, maizmenus tuku 12:00 otl, hetan asidente tráfegu iha área Hudi–Laran Dili no evakua kedan ba Hospital Nasionál Guidu Valaderes (HNGV) hodi hala´o tratamentu. “Dezastre ne’e ita la espera buat hotu liu ona maibé Delio nia kondisaun ha’u haree ladún grave, doutór sira haree dehan nia bele rekoopera iha semana rua ou tolu hanesan ne’e. Asidente ne´e akontese bainhira nia utiliza motorizada halai liuhosi área Hudi-Laran nian mak xoke malu ho karreta”,  Prezidente Klube El-Matador, Abilio Orlando dos Santos, ne’ebé akompaña Delio iha HNGV, dehan, ohin. Hosi asidente ne’e, Boxista selesaun nasionál hanesan mós Boxista El-Matador ne’e sofre kanek iha parte ain los suku pontu neen no liman parte los suku pontu ualu. “Nia kondisaun di’ak hela, nia isin mak nakles, liman ain la tohar ida, ne’ebé la fó impaktu ba nia preparasaun hanesan atleta ida ba eventu SEA Games Kamboja tinan ne’e, SEA Games akontese iha maiu ne’ebé semana rua hanesan ne’e nia rekoopera bele tuir fali treinamentu”, nia afirma. Dadaun ne’e Delio baixa hela iha HNGV hodi halao tratamentu médiku ba nia kondisaun saúde no doutór deteta kondisaun saúde la grave no lao normál hela. Bainhira iha asidente ne’e Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) komandu Dili to’o kedan iha fatin no asegura ona kareta no motor ne’ebé xoke malu. Delio A. Mouzinho “Nuhachay” moris iha loron 4 fulan fevereiru tinan 2000, iha Aldeia Tchai Suku Lore Postu Administrativu Lore, Munisipiu Lautem. Oan husi Manuel Mouzinho no Elisa Mouzinho, Oan daneen (6) husi maun alin na’in hitu (7). Boxista Nuhachay hahú tama Ensinu Baziku Filial Tchai iha tinan 2009 to’o 2014, kontinua tama Ensinu Báziku Central Coro-Asu de Maloru iha tinan 2015 to’o 2017, iha tinan 2018 to’o 2020 Nuhachay tama ba Ensinu Sekundáriu Jerál Lere Anan Timor iha Lospalos Villa Iha tinan 2021 kontinua nia estudu superiór tha Dili Institute of Technology (DIT), foti área Petroleum Engineering, maibé sei iha trimester Il Nuhachay deside hapara nia estudu tanba hakarak tebes promove no dezenvolve nia kareira iha boxing. Iha tinan 2018, Delio A. Mouzinho “Nuhachay” hahú tama iha vida boxing iha Lospalos, Lereloho no fó treinu husi Coach Elizario Dias Monteiro “Irapere. Nuhachay tuir kompetisaun dahuluk iha tinan 2019 nunka lakon iha Timor Leste. Iha tinan 2020 Boxista ne'e tama ba El-Marador Boxing Club no kontinua treinu to’o selesionadu husi Federasaun Boxing Timor Leste ba tuir Sea Games 2021 iha nasaun Vietname. Bainhira iha SEA Games Vietname Delio konsege sai hanesan segundu lugar hodi oferese medalla osan mutin ida ba Timor – Leste no marka istória dala uluk bainhira tuku monu Boxista hosi Kamboja monu iha rin leten no lori kedan ba ospitál Vietname nian. FSKTL sei realiza ezame ba membru na'in 27 https://tatoli.tl/2023/01/11/fsktl-sei-realiza-ezame-ba-membru-nain-27/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 – Ofisiál Administrasaun no finansa Federasaun Sorinje Kempo Timor-Leste (FSKTL), Angelito de Jesus, sei fó ezamen ba membro hamutuk 27 ne´ebé rejistu ona iha federasaun. “Ezame ba membru sira loloos ita hala´o iha dezembru tinan kotuk maibé tanba fallansu tékniku oituan liuliu treinamentu ba membru sira entaun dada to’o mai ohin loron, maibé ami nia karta haruka ona ba Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) atu autoriza hela fatin hanesan Jinaziu Dili atu ami halo teste ba membru sira, se SEJD autoriza 14 janeiru agora ami halo ona teste ba membru sira ne’e, ne’ebé ami tuir SEJD de’it,” dehan Angelito ba Agência TATOLI iha Jinaziu Dili, kuarta ne’e. Nia esplika totál membru hirak ne’e hosi nivel Kyu neen ba Kyu lima hamutuk na’in 18, Kyu 5 ba Kyu 4 hamutuk na’in neen, Kyu 4 ba Kyu 3 hamutuk na’in rua no Kyu 2 ba Kyu 1 na’in ida. “Durante ne’e nia prosesu rejistrasaun ba membru sira atu tuir ezame kada membru ida kontribui orsamentu hamutuk $20, hosi orsamentu hirak ne’e mak ami utiliza hodi realiza atividade no utiliza mós ami nia osan rasik, ami la husu apoiu hosi fatin ruma liuliu Governu ami la husu apoiu osan ami só husu apoiu fatin de’it hanesan Jinaziu Dili”, afirma. Nia hatutan tuir prosesu FSKTL nian, tinan ida hala´o ezame ba membru sira aumenta nível dala rua kada fulan neen dala ida. Iha kempo nível ne’ebé foin tama hahú hosi Kyu 6 termina iha Kyu 1 foin bele hakat ba nível bolu dan 1-3 ba leten. Jestaun Merkadu no Turizmu Viqueque rekolla reseita $1.783,94 https://tatoli.tl/2023/01/11/jestaun-merkadu-no-turizmu-viqueque-rekolla-reseita-1-78394/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 VIQUEQUE, 11 janeiru 2023 –Diresaun Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu munisípiu Viqueque konsege rekolla reseita hamutuk $1.783,94 ba kofre Estadu. “Ami rekolla reseita hosi atividade lisensa publisitáriu hosi Timor Telecom, Telemor, Telkomcel  inklui empreza sira-ne’ebé fa’an sira-nia produtu,” Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu Viqueque, Estevão de Carvalho, informa iha ninia knaar fatin, Administrasaun munisipál, Beloi, kuarta ne’e. Antes ne’e, diresaun ne’e seidauk eziste, nune’e iha jullu 2022 estabelese Diresaun Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu bazeia ba dekretu-lei númeru 53/2020/ 28 outubru, hosi alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 11/2019 loron 14 juñu kona-ba orgánika Ministériu Administrasaun Estatál. “Durante ne’e bainhira halo aprezentasaun iha nível nasionál, munisípiu Viqueque seidauk iha taxa, tanba ne’e estabelesimentu estrutura ne’e, ha’u hanesan Diretór halo esforsu rekolla reseita hosi empreza sira ne’ebé durante ne’e hala’o atividade komérsiu iha munisípiu Viqueque,” nia akresenta. Nune’e, iha tinan ne’e, diresaun kontinua esforsu buka tuir sasán sira ne’ebé bele kontribui ba reseita Viqueque tuir lei haruka hodi infetariza, hafoin haree prosesu tuir matadalan. “Ami sei implementa tuir regra ne’ebé iha no sei kontinua halo enkontru ho empreza sira hodi esplika ba sira selu taxa, tanba diresaun ne’e foin maka estabelese, ita halo oinsá maka bele funsiona. Difikuldade seluk maka fasilidade serbisu no rekursu umanu iha diresaun menus,” nia tenik. Diresaun Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu munisípiu Viqueque iha funsionáriu tolu, kompostu hosi diretór no funsionáriu kontratadu rua ne’ebé maka daudaun hala’o hela serbisu. Prosesu dada bee-moos hosi Railaco iha faze diskusaun ezbosu finál https://tatoli.tl/2023/01/11/prosesu-dada-bee-moos-hosi-railaco-iha-faze-diskusaun-ezbosu-final/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 — Prezidente Konsellu Administrasaun Autoridade Nasionál Água no Saneamentu, Institutu Públiku (ANAS, I.P), Domingos Pinto, hateten, prosesu estudu viabilidade dada bee-moos hosi mota Gleno no Railaco, munisípiu Ermera, daudaun iha ona diskusaun ezbosu finál. “Rezultadu relatóriu haruka ona ba ha’u no haree ona. Horiseik haruka ona ba Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) atu haree, nune’e konvida fali empreza mai halo aprezentasaun atu haree pontu ruma ne’ebé presiza atu diskute no haree bainhira  kompletu ona haruka sira fó relatóriu mai ita atu review no fó komentáriu iha relatóriu ne’e. Bainhira loos ona ita bele finaliza ona,” Prezidente Konsellu Administrasaun ANAS, I.P informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Caicoli, kuarta ne’e. Rezultadu estudu viabilidade tama ona iha ezbosu viabilidade finál, maibé nia prosesu kleur tanba nota katak iha asuntu balun la klaru, hanesan empreza ladún analiza didi’ak fornesimentu bee mai Dili. Ho ida-ne’e prosesu ne’e kleur maibé molok tama tinan foun, ANAS, I.P bolu empreza na’in hodi hasoru atu husu hato’o relatóriu klaru, nune’e bele halo fali revizaun ba ezbosu estudu viabilidade finál. Nia dehan, bainhira relatóriu ne’e kompletu ona, ANAS, I.P sei submete ba ministériu relevante atu foti medida kontinuasaun maibé tanba relatóriu ikus empreza seidauk aprezanta, entaun ho razaun ne’e mak sei dada tanba investimentu sira hanesan ne’e tenke asegura kualidade. “Empreza rasik promote iha fevereiru 2023 sira sei halo kompleta ezbosu viabilidade finál tanba agora iha faze draft finál, ne’e katak sira aprezenta mai mak ita konkorda ona mak sei ba finál ona, nia prosesu tuir mai mak ANAS, I.P sei rekomenda ba Ministériu Obra Públika mak sei foti asaun,” nia tenik. Rezultadu ezbosu viabilidade dada bee ne’e rasik tanba iha tinan kotuk hafoin empreza fó sira-nia relatóriu no halo avaliasaun review ba ezbosu ne’e, nota katak iha pontu balun ne’ebé sira tenke halo klarifikasaun ka rekomendasaun klaru. “Ita haree kona-ba fornesimentu bee-moos mai Dili, nune’e mós asuntu hydro power , tanba ita harii infraestrutura ne’e presiza halo dam, maibé agora utilizasaun hydro power rasik mós seidauk klaru didi’ak, kona-ba kapasidade no sira uza bee ne’e oinsá. Governu tenke hatene utilizasaun hodi hatene uza bee iha tempu udan ka bailoron, sira sei utiliza nafatin baze floor ida-ne’e mak seidauk klaru iha dokumentu estudu viabilidade no asuntu seluk ne’ebé seidauk klaru iha dokumentu mak kona-ba orsamentu analiza finanseiru viabilidade ekonómika,” nia tenik. Nune’e, karik iha tinan ne’e mak empreza aprezenta rezultadu di’ak ona, ba oin sei entrega ba Ministériu Obra Públika (MOP) no nia prosesu konkursu públiku fahe ba parte rua hanesan konstrusaun no Dezeñu Detalladu, maibé agora foin iha estudu visibilidade. Kustu investimentu atu dada bee hosi mota Gleno no Railaco hamutuk millaun $300 resin, enkuantu estudu viabilidade ho kustu $459.600. “Hosi orsamentu ne’e ita foin selu 15% ba empreza, maibé agora sira aprezenta tan relatóriu mak kompletu ona, ita foin selu 50% no tinan oin mak foin selu hotu,” nia dehan. Rejistu Sivil Viqueque rekolla reseita $21.975 iha tinan 2022 https://tatoli.tl/2023/01/11/rejistu-sivil-viqueque-rekolla-reseita-21-975-iha-tinan-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 VIQUEQUE, 11 janeiru 2023 — Diresaun Rejistu Sivil munisípiu Viqueque konsege rekolla reseita $21,975 ba kofre Estadu, hahú janeiru to’o dezembru 2022. “Ami rekolla reseita hosi servisu atendimentu ba sidadaun ne’ebé hakarak trata dokumentu pasaporte,” Diretór Servisu Rejistu Sivil munisípiu Viqueque, Aniceto Moreira, informa iha ninia knaar fatin, Beloi, kuarta ne’e. Sidadaun ne’ebé trata pasaporte iha tinan 2022, hosi idade 0-12 iha na’in-10, kompostu hosi feto lima no mane lima, idade 13 to’o 16 iha mane 34 no feto 25, idade 17 ba leten iha mane 273 no feto 88, nune’e totál pasaporte emitidu hamutuk 430 no halo renovasaun pasaporte mane 25 no feto 22, ho totál 47. Produsaun pasaporte ho presu $50 hamutuk ema na’in-349 ho totál pagamentu $17.450 no pasaporte ho presu $75 ba ema na’in-59 ho totál pagamentu $4.425. Maski nune’e, daudaun Diresaun Rejistu Sivil munisípiu Viqueque enfrenta difikuldade atendimentu tanba limitasaun ekipamentu, hanesan komputadór rejistu nasimentu ida, komputadór atende dadus pasaporte ida, scanner daudaun ne’e a’at inklui menus kadeira. “Iha ha’u-nia fatin mós ekipamentu menus, nune’e difikulta servisu atendimentu. Difikuldade seluk maka  menus rekursu umanu tanba ita haree populasaun postu lima iha Viqueque ho ninia populsaun purvolta 100.251. Ho ida-ne’e ami hakarak ministériu aumenta tan rekursu hodi reforsa ami-nia servisu atendimentu populasaun,” nia tenik. Nia dehan, maski hasoru difikuldade barak, maibé Diresaun Rejistu Sivil munisípiu Viqueque kontinua ho fuan boot halo atendimentu, hahú segunda to’o sesta tanba kada loron populasaun sira sempre mai trata dokumentu ho númeru boot. Funsionáriu iha Diresaun Rejistu Sivil munisípiu Viqueque hamutuk na’in-hitu, kompostu hosi funsionáriu permanente tolu no kontratadu haat. Suspeitu mosu iha Manufahi tama ona sela Komandu Dili https://tatoli.tl/2023/01/11/suspeitu-mosu-iha-manufahi-tama-ona-sela-komandu-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 – Portavós Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Polísia Xefe, Arnaldo Araujo, hateten suspeitu ne´ebé mosu iha Manufahi, daudaun ne´e iha ona sela Komandu Dili. “Orientasaun Ministeriu Públiku nudar nain ba asaun penál husu polísia atu detein suspeitu ne’e iha sela Komandu Dili hodi kumpre oras 72, hafoin enkamiña ba Ministeriu Públiku atu submete ba Tribunál”, Arnaldo Araujo, ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, kuarta  ne’e. “Motivu loloos ba kazu ne’e sei iha hela indentifikasaun tanba saida maka nia sona vítima” Superintendente Xefe Polísia Arnaldo Araujo informa. Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departementu Intvestigasaun Kriminál detein ona suspeitu ho inisiál OCX (22) ne’ebé sona vítima Damazio Correia iha área Ponte BJ Habibie no polísia buka tuir no konsege kaptura iha Munisipiu Manufahi. Rekorda vítima Damazio Correia hetan sona hosi ema deskoñesidu iha tuku 21:00 área ponte BJ Habibie nian, Suku Bidau Lecidere, Postu Administrativu Cristo Rei, hosi akontesimetu ne’e vítima hetan sofre makas iha kotuk laran tanba tudik belit iha isin. Desizaun koletiva abertura liga iha 18 fevereiru https://tatoli.tl/2023/01/12/desizaun-koletiva-abertura-liga-iha-18-fevereiru/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 – Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Liga Futeból Timor-Leste (LFTL), Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no klube futeból hotu deside abertura liga iha 18 fevereiru. “Ami halo ona enkontru koordenasaun ho FFTL ho LFTL no Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), ami koordena malu no konkorda malu ona iha 18 fevreiru liga bele halo ona abertura, ami klube nia interese ko’alia ho sira hatan ona jogu bele la´o ona, ami husu LFTL loke ona janela transferénsia ba ami, atu mai rejistu ona atu liga époka 2022-2023 bele la´o ona”, Reprezentante klube primeira divizaun no segunda divizaun hanesan mós Prezidente Klube AS Ponta Leste, Osorio Florindo, ba jornalista-sira iha Estádiu Munisipál, ohin. Nia rekorda, klube sira lakohi halo rejistrasaun to´o liga la la´o tanba parte LFTL no FFTL seidauk koalia los kona-ba finansiamentu ne´ebé apoia ba klube sira maibé parte rua koalia los ona klube sira mós aseita. Tuir nia, jogu sei falta fulan ida atu la´o tanba ne´e sei prepara jogadór ho másimu hodi bele kompete iha jogu ne’ebé sei mai. Iha sikun seluk, Diretór Relasaun Públiku LFTL, Diego Neto, hateten, iha ona komunikasaun ho klube sira no hahú agora to’o 10 fevereiru LFTL loke ona janela transferénsia ba jogadór sira atu klube sira bele halo ona rejistrasaun ba jogadór sira. “Hahú ohin ami loke ona rejistrasaun, ne’ebé klube sira bele mai ona halo rejistu ami konkorda malu hotu ona, ami halo de’it jestaun ba orsamentu hosi FFTL no SEJD nian $440.000 ne’e, atu realiza jogu, subsídiu ba klube sira hotu, los ona klube sira hatan ona jogu ita tenke la´o duni ona”, revela. LFTL agradese ba klube hotu nia protidaun hodi hakarak partisipa iha liga époka ne’e atu salva guarda ba futeból iha Timor-Leste labele monu. “Kada klube primeira divizaun sei simu $20.000 segundu divizaun $10.000, ida ne’e mak ami konkorda hamutuk ita avansa, maibé proposta ami haruka ona ba FFTL halo aprovasaun sira transfere ona osan mai ami nia konta buat hotu la´o ona”, nia relata. Tuir dadus klube hamutuk 18 mak hamahan aan iha LFTL, hanesan primeira divizaun AD SLB Laulara. AS Ponta Leste, Karketu Dili FC, Assalam FC Emanuel FC Atana FC Atletico Ultramar Academica FC no Porto Taibessi FC. Enkuantu Segunda Divizaun mak hanesan Kablaki FC Nagardjo FC DIT FC, Lica-Lica FC, Lemorai FC, AS Marca, FIELFC, Zebra FC no Boavista FC Timor. Empreza la konklui kampu multifunsaun Taibesi iha marsu SEJD hapara kontratu https://tatoli.tl/2023/01/12/empreza-la-konklui-kampu-multifunsaun-taibesi-iha-marsu-sejd-hapara-kontratu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 – Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, refere Empreza Uka Unipesoál Lda la finaliza kampu multifunsaun iha marsu mak tenke hapara kontratu. “Kampu multifunsaun iha Taibessi nia progresu liu ona 20% maibé ami halo ona extensaun kontratu to’o fulan marsu, ida ne´e ultimatu, ida ne´e mak laiha mudansa ami hapara ona kontratu”, dehan Abrão ba Agência TATOLI, iha Salaun Xanana Sport Centre, ohin. Tuir dadus ne’ebé SEJD iha, daudaun ne’e progresu ba kampu ne’e atinje ona liu 20% no empreza garante ba SEJD sei hotu iha tempu besik. “Se nia la finaliza obra ne’e mak ita hapara kontratu no loke fila fali konkursu públiku foun ba empreza seluk ne´ebé iha inisiativa atu aplika hodi finaliza obra ne’e”, afirma. Nia dehan totál orsamentu ba konstrusaun kampu ne’e hamutuk $24,000.00-resin no daudaun ne’e Governu halo ona pagamentu 20% tuir kontratu bolu naran advanced payment. Konstrusaun ne’e lansa fatuk dahuluk iha 22 outubru 2021 no kompaña ne’ebé konstrui kampu  mak Uka Unipesoál Lda ho kontratu orijinál nia durasaun fulan neen maibé to’o ohin loron seidauk finaliza. Nia rekorda antes ne’e razaun kompaña nian katak implika hosi Covid-19 mak halo projetu ne’e la´o tarde maibé pandemia ne’e remata ona kompaña iha obrigasaun tenke halo finalizasaun ba obra ne’e. Inísiu janeiru SM deporta  sidadaun nain-20 https://tatoli.tl/2023/01/12/inisiu-janeiru-sm-deporta-sidadaun-nain-20/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 – Diretór Jerál Servisu Migrasaun, Ministériu Interiór, Asistente Superintendente Polísia, Luis Soares Barreto, informa inísiu janeiru 2023, Servisu Migrasaun (SM) konsege deporta sidadaun nain-20 tanba uza sala vistu turista halo fila fali atividade negósiu. “Iha inísiu fulan janeiru 2023 to’o mai ohin loron, ami konsege kaptura sidadaun estrajeira balun ne’ebé maka halo violasaun vistu turizta hodi halo fali atividade servisu nian hamutuk ema nain- 40. Husi hirak ne´e ita prosesa ba sira no konsege abandona voluntáriu ka halo deportasaun ba sidadaun estrajeira sira ne’e hosi teritoriu nasionál hamtuk nain-20”, Luis Soaraes Barreito, ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Caicoli, kinta ne’e. Nia hatutan sidadaun sira deportadu tanba violasaun vistu alias vistu ne´e utiliza fali ba atividade negósiu, tanba ne´e Tribunál deside deporta. “Bazea ba desizaun Tribunál katak hosi sidadaun nain-20 ne’e komete duni violasaun vistu ka utiliza vistu turizta ba uza fali hodi halo atividade negósiu, nune’e maka ita halo avandona volutária ba sira”, esplika. Luis Soares Barreito rekorda 2022 SM deporta sidadaun nain 46, tanba uza sala vistu turizta hodi ba halo fali atividade negósiu iha Timor-Leste. “Iha 2022 ita konsege prosesa sidadaun  estrajeira ne’ebé  maka halo violasaun vistu maka iha 269, maibé bainhira ita halo prosesu verifikasaun ba dokumentu iha 46 maka ita konsege halo prosesu abandonadu voluntáriu sai hosi territóriu nasionál ka halo deportasaun”, rekorda. Nia dehan hosi sidadaun estrajeira nain 46 ne’ebé SM deporta fila ne’e tanba balun halo ona violasaun beibeik ba vistu hanesan uza vistu turista halo fali servisu negósiu no balun la prolonga vistu. “Haree ba hahalok sira ne’e maka Tribunál hasai desizaun hodi deporta fila sidadaun estrajeiru sira ne’e ba fali sira nian rai ho durasaun tinan tolu maka foin tama fali teritóriu nasionál”, haktuir. Diretór Jerál SM dehan iha 2023 ne’e SM promete koordena ho institusaun relevante sira hodi halo opersaun konjunta atu ba pasa revista ba sidadaun estrajeira sira iha teritoriu nasionál. “Atu kontrola ita nian sidadaun ne’e labele uza sala vistu mai ita nian rai, kuadu uza sala vistu ne’e kontra lei migrasaun auxiliu ne’e otomatikamente krime no ita aplika koima ba sira hodi deporta sira”, Nia subliña. Aleinde ne’e, Diretór Jerál SM,  durante 2022 Serbisu Migrasaun rejista ema tama estrajeiru no sai teritoriu nasionál hosi fronteira rai maran no via aero hamutuk  247.186 (duzentus kuarenta e sente mil, sentu oitenta e seis). MAP Viqueque planeia konserva no promove ai-kameli https://tatoli.tl/2023/01/12/map-viqueque-planeia-konserva-no-promove-ai-kameli/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 VIQUEQUE, 12 janeiru 2023 —Diresaun Servisu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) Viqueque planeia halo konservasaun no promove ai-kameli. Diretór Servisu MAP Viqueque, Fernando Joaquim. Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa “Komemorasaun loron nasionál ai-kameli no floresta, munisípiu Viqueque la realiza atividade maibé ami iha ona planu hodi halo konservasaun no promove ai-kameli halo barak. Diresaun  Floresta, Kafé no Planta Industriál MAP kada tinan sempre halo viveiru ai-oan inklui ai-kameli, maibé ai-kameli sensitivu liu tanba dala barak ita halo tiha viveru ai-kameli maibé mate maka barak,” Diretór Servisu MAP Viqueque, Fernando Joaquim, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Beloi, kinta ne’e. Aleinde ne’e, MAP Viqueque  sei halo identifikasaun ba ai-kameli ne’ebé uluk moris iha Viqueque hodi promove no konserva filafali. Inisiativa ne’e sei sosializa ba komunidade hodi sira bele komprende benefísiu ai-kameli. “Komunidade baruk kuda ai-kameli. Maibé, bainhira ita halo sosializasaun ba komunidade, ha’u fiar ita bele iha interese kuda liután. Tuir informasaun, área postu Uatulari, Viqueque Vila no Ossu iha ai-kameli, nune’e ba oin ami sei tun direta halo identifikasaun ba ai-kameli tuan sira ne’ebé sei iha atubele hatene riku soin ai-kameli,” nia akresenta. Aleinde ne’e, iha sentru viveiru Raitahu, daudaun ne’e ai-oan no ai-kameli oan iha 20.000 resin, maibé númeru ai-kameli menus liu kompara ai-oan sira. “Atu halo viveiru ai-kameli presiza ema ne’ebé iha koñesimentu. Ami nafatin tau ba planu halo viveiru ai-kameli no ami mós sei kontinua halo koordenasaun ho parte peskiza nasionál sira hodi fó kapasitasaun ba funsionáriu floresta hodi hasa’e koñesimentu,” Diretór atenik. Durante ne’e MAP Viqueque simu ai-kameli ninia fini hosi Dili no Baucau, nune’e ekipa sira rekolla hamutuk maka halo viveiru iha sentru Raitahu hodi distribui ba komunidade hodi kuda. Nia dehan, benefísiu ai-kameli ba longu prazu no tempu pasadu Timor idéntiku ho ai-kameli, ne’ebé dada nasaun seluk mai okupa Timor. Nune’e, Portugal to’o iha Timor liuhosi enklave Oé-cusse iha tinan 1515 no halo esportasaun ai-kameli tanba planta ne’e susar ona atu hetan no ema Portugal sira introdús plantasaun kafé, masin-midar no algodaun iha tinan 1815. Ai-kameli iha valór a’as liu tanba kolleta ai-kameli presiza lori tinan 30 ba leten. Iha fatin ketak, Xefe Departamentu Floresta MAP Viqueque, Helder Daniel Amaral, hateten, tinan ne’e MAP Viqueque laiha  viveiru ai-kameli no iha tinan 2022 kuda ai-kameli ninia oan hamutuk 450 iha área Raitahu, postu Viqueque. “Kona-ba viveiru ai-kameli depende filafali ba orsamentu hosi Diresaun Floresta, karik aloka orsamentu mak ami halo viveiru ai-kameli. Dadus ai-kameli iha munisípiu Viqueqeu to’o agora ami seidauk identifika loloos,” nia salienta. MS lansa imunizasaun integrada iha Bobonaro https://tatoli.tl/2023/01/12/ms-lansa-imunizasaun-integrada-iha-bobonaro-proteje-labarik-hosi-moras/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 BOBONARO, 12 janeiru 2022 – Ministra Saúde (MS), Odete Maria Freitas Belo, kinta ne’e ofisialmente halo lansamentu kampaña nasionál imunizasaun integrada iha suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro atubele proteje labarik sira hosi moras. Vasina ne’ebé sei fó ba labarik sira hodi proteje labarik sira hosi moras ne’ebé kauza husi póliu, sarampu no rubella. Nune’e mós fahe vitamina (A) nune’e ajuda mantein sistema imunidade ne’ebé  forte, hamenus insidénsia ba moras dirreia, sarampu iha labarik no prevene matan aat no tilun diuk. Ministériu Saúde fó mós ai-moruk albendazól hodi kontra lumbriga no introdús vasina foun naran Pnemococcal Conjugate Vaccine   (PCV)  ho objetivu atu fó protesaun ba bebé no labarik kiik sira kontra moras pneumónia ne’ebé kauza husi infesaun bateria. Iha atividade ne’e labarik idade 12 ba leten, sei simu vasina COVID-19 pelumenus vasina doze rua, no vasina doze booster ba ema idade 18 ba leten. Kampaña vasinasaun integradu ida-ne’e sei foka ba labarik hotu-hotu iha timor laran tomak ho idade tinan 5 mai kraik, no ida ne’e importante tebes ba oan sira hotu, tanba bele ajuda hasa’e imunidade no prevene labarik sira hosi moras. Iha intervensaun, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, esplika kampaña imunizasaun ida-ne’e importante tebes no urjente ba nasaun Timor-Leste tanba dezafiu boot ne’ebé nu’udar ema umanu enfrenta maka oinsá atubele sobrevive, liuliu hahú bainhira moris mai to’o tinan lima. Iha faze ida-ne’e importante atu hetan vasina hodi prevene no kontra moras no mortalidade, tanba ne’e maka Ministériu Saúde defende asessu universál ba servisu saúde preventivu no kurativu, nu’udar afirmasaun ida hosi direitu umanu ba saúde ne’ebé promove mellora saúde. Nune’e mós redusaun ba pobreza no inikuidade tanba buka estratéjia atu asegura katak laiha ema ida mak husik iha kotuk. “Kampaña vasinasaun integradu ida-ne’e sei foka ba labarik hotu-hotu iha timor laran tomak ho idade tinan 5 mai kraik, no ida-ne’e importante tebes ba ita-nia oan sira hotu, tanba bele ajuda hasa’e imunidade no prevene labarik sira husi moras,” Ministra Odete hateten. Governante ne’e subliña, dezde tinan 2020 pandemia COVlD-19 iha impaktu negativu ba kompromisu nasionál relasiona ho eliminasaun sarampu no rubela, programa imunizasaun rútina paradu ka afetadu tanba situasaun COVID-19 iha rai laran, inklui mós atividade vijilánsia kona-ba moras sira seluk ne’ebe bele prevene liuhosi vasina. Enkuantu iha tinan 2022 Timor-Leste konsege atinje média 77% de’it hosi taxa vasinasaun kompleta ba labarik ho idade menus husi tinan lima no munisípiu haat atinji menus husi 70% vasinasaun kompleta, Signifika pelumenus mais 20% labaraik kiik ne’ebé seidauk vasina. “Tán ne’e, Ministériu Saúde, Ministériu Administrasaun estatál, Ministériu Edukasaun, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira, kompromete atu asegura katak labarik sira-ne’ebé tama iha grupu 20 ka 30% ne’ebé seidauk hetan vasina kompleta, durante kampaña nasional, sira la husik iha kotuk,” Ministra Odete akresenta. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira, agradese ba Ministériu Saúde tanba bele hili ona munisipiu Bobonaro hodi halo lansamentu ba programa refere. “Ita la kumpre, ita-nia oan sira la vasina to’o ikus kuandu moras lori ba ospitál la hetan salvasaun, akontese tiha hanesan ita fó sala ba duotór sira, afinál ita mak sala,” Prezidente Autoridade Bobonaro ne’e fó hanoin ba komunidade sira. Tékniku garante públiku bele halo movimentu iha ponte Buanurak iha fevereiru https://tatoli.tl/2023/01/12/tekniku-garante-publiku-bele-halo-movimentu-iha-ponte-buanurak-iha-fevereiru/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 VIQUEQUE, 12 janeiru 2023 —Empreza responsável, kinta ne’e, konklui ona fui semente ba ponte Buanurak, ne’ebé baliza entre postu Ossu no postu administrativu Viqueque Vila, tanba ne’e tékniku garante públiku bele halo movimentu iha fevereiru nia-laran. “Bainhira ponte  tuan kotu iha loron 27 novembru 2022,  sai preokupasaun ba ema hotu ne’ebé halo viajen hosi Dili bá Viqueque. Ita hotu ninia esperansa maka ponte foun bainhira maka hotu, maibé ohin empreza konsege finaliza ona fui semente ba ponte foun,” Site Bridge Inspector Tuir Benjamin, presiza hein loron-28 tan mak bele uza ponte ne’e hodi halo movimentu, agora seidauk bele uza. “Ami husu ba komunidade atu pasiénsia hein oituan to’o loron beton ne’e hotu, másimu liu loron-28. Nune’e, hahú hosi ohin ita komesa konta ona to’o loron 28, depois sei halo teste ba loron durasaun beton nian, maski ohin fui hotu, ita sei taka hodi hein loron-28. Ponte Buanurak sei uza iha fulan-fevereiru nia-laran, ita bele uza hodi halo movimentu,” nia akresenta. Ponte Buanurak foun ho ninia naruk metru 100 no ninia luan metru 9, liga hosi Venilale to’o Viqueque ho distánsia kilómetru 34. Ponte ne’e responsável hosi empreza China Railway International Group Co Ltd, hamutuk ho China Overseas Engineering Group Co, Ltd, ne’ebé kustu ba infraestrutura ne’e tama ba pakote projetu konstrusaun estrada nasionál hosi munisípiu Baucau bá Viqueque, iha lot rua hosi Baucau to’o Venilale no hosi Venilale to’o Viqueque ho kustu $23.853.175,70. FVTL sei haruka ekipa rua kompete iha SEA Games https://tatoli.tl/2023/01/13/fvtl-sei-haruka-ekipa-rua-kompete-iha-sea-games/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 – Prezidente Federasaun Voliból Timor-Leste (FVTL), Inosencio de Araujo da Silva, informa FVTL sei haruka ekipa rua hodi kompete iha jogu SEA Games Kamboja 2023. “SEA Games agora ne’e, Voliból indoor, la partisipa, só Voliból praia mak partisipa, entaun ita prepara ona ekipa tolu kompostu hosi ema na’in neen, mesak mane de’it, ekipa tolu ne’e halo hela preparativu durante tinan kotuk maibé ita sei selesiona no sei haruka ekipa rua de’it mak ba”, Inosencio de Araujo da Silva, hateten ba jornalista sira iha edifísiu Komite Olímpiku Nasionál Timor-Leste, ohin. Tuir nia hosi ekipa rua ne´e kompostu hosi ema nain-haat ne´ebé selesionadu iha fulan abríl mak ba kompete iha SEA Games. “Bainhira halo selesaun ikus, ekipa tolu ne’e sei halo jogu kontra malu, ekipa ne’ebé mak sai hanesan primeiru lugar no segundu lugar mak sei kompete iha SEA Games, maibé ekipa ida terseiru lugar ne’e ita tau hanesan rezerva bainhira loron besik mak ekipa rua ne’e ida hetan fallansu, entaun hein substitui”, revela nia. Nia dehan daudaun ne’e ekipa tolu tuir hela formasaun iha kampu Voliból praia Lecidere Dili. Inosencio garante katak preparativu ne´ebé másimu sei hatudu prestasaun di´ak iha SEA Games. KRAM sei apoia millaun $2,5 ba Grupu Arte Marsiál https://tatoli.tl/2023/01/13/kram-sei-apoia-milaun-25-ba-grupu-arte-marsial/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 – Komisaun Reguladóra Arte Marsiál (KRAM) iha tempu besik sei apoia orsamentu milaun $2,5 ba Grupu Arte Marsiál (GAM) hamutuk 17. Prezidente Komisaun Reguladóra Arte Marsiál, Octavio da Conseição, rekorda katak proposta ne´ebé KRAM halo tanba orientasaun hosi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Abrão Saldanha iha tinan kotuk no osan agora iha konta bankaria. “Ami hetan orientasaun hosi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) hodi prepara proposta Fundu Apoiu Dezenvolvimentu ba arte marsiál ne’ebé iha tinan kotuk Parlamentu Nasionál aprova ona hamutuk millaun $2,5, osan agora iha ami-nia konta bankaria ona, entaun iha tempu besik ami sei bolu lider arte marsiál sira atu tuur hamutuk, nune’e bele distribui ba sira ida-idak maibé sei liuhosi prosesu”, Prezidente ne’e ba Agência TATOLI iha edifísiu Komite Olímpiku Nasionál Timor-Leste, ohin. Nia rekorda katak orsamentu ne’e loloos halo ona ezekusaun iha tinan kotuk maibé tanba natal ho tinan foun entaun janeiru ne’e mak ita foin bele ezekuta. “Agora ami sei estabelese ekipa jestaun ida ba fundu ne’e rasik atu bolu lider arte marsiál sira atu esplika kritéria hotu ne’ebé bele asesu ba fundu ne’e rasik, kritéria ne’e rasik ami prepara hotu ona hein atu aprezenta ba arte marsiál sira tuir akordu sira ne’ebé KRAM halo ho SEJD, bainhira esplika ona kritéria fó loron 10 ba arte marsiál sira atu submete fali proposta mai ekipa jestaun KRAM nian, los ona foin halo transferénsia orsamentu ba konta arte marsiál sira nian”, Octavio afirma. Kritéria sira ba GAM atu asesu orsamentu ne’e mak Organizasaun sira tenke entrega estatutu atuál tuir primeira diretiva KRAM nian. Tenke aprezenta atividade saida de’it mak organizasaun sira halo tuir regulamentu segunda diretivu KRAM nian. Organizasaun sira tenke aprezenta ba KRAM liuhosi ekipa jestaun kona-ba programa sira ne’ebé mak sei halo durante ne’e, hodi fasilita atividade sira resensiamentu ba membru sira, harii sede ba organizasaun no halo kompetisaun doméstika ka internál kada organizasaun ida-idak no ikus liu halo formasaun téknika ba árbitru, treinadór, formasaun ba jestaun organizasaun no seluktan. Organizasaun GAM hamutuk 17 ne’ebé atu asesu ba fundu ne’e mak, hanesan federasaun sira hamahan aan iha Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla Portugés) kompostu hosi Taekwondo, Wushu, Boxe, Aikido, Karate-do, Kempo no seluktan, Federasaun Silat Timor – Leste (FSTL) kompostu hosi Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), Seruling Dewata, Persya Diri no Padjajaran. Nia esplika, osan ne’e sei utiliza ba pluri anuál durante tinan haat no kada organizasaun sei hetan tuir atividade ida-idak nian. “Osan ne’e ami fó sei bazeia ba proposta organizasaun ida-idak ne’ebé aprezenta tuir sira-nia atividade, maibé sei fó tuir etapa kada pursentu depende ba ezekusaun arte marsiál sira no validade sira nia relatóriu”, nia konklui. MTK hakarak ró-ahi Ocean Star sai hosi Timor ho kondisaun di’ak https://tatoli.tl/2023/01/13/mtk-hakarak-ro-ahi-ocean-star-sai-hosi-timor-ho-kondisaun-diak/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 –Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva, hateten, ró-ahi Ocean Star bainhira atu sai hosi territóriu Timor-Leste tenke ho kondisaun di’ak, tanba ne’e presiza hadi’a molok sai. “Diresaun Nasionál Transporte Marrítima (DNTM), iha loron 01 janeiru 2023, relata mai ha’u katak ekipa hosi Indonézia to’o ona iha Timor no sira ho ekipa integradu maka bele haree ró nia kondisaun. Ha’u dehan molok ró na’in atu mai foti, ninia kondisaun tenke di’ak no seguru lai depois maka fó orientasaun hodi ró ne’e sai,” Ministru dehan ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu, sesta ne’e. Tanba ne’e, Ministru prefere halo inspesaun, entaun tempu ne’ebá ekipa integradu hamutuk ho tripulante sira ba haree direta kondisaun ró. “Ró ne’e hadi’a ona no funsiona ona, maibé ahi sira mak durante ne’e mate lakan. Espera katak tempu badak bele desloka. Ida-ne’e ha’u konsidera progresu fasilita ema-nia ró karik hakarak lori bá. Kona-ba problema negósiu ne’e sira-nia problema, maibé ita só tau atensaun maka ró ne’e ninia seguransa inklui tripulante sira,” nia akresenta. Aleinde ne’e, tuir Ministru, kona-ba taxa, bainhira para iha área juridisaun tasi Timor, obrigatóriu tenke kumpre, tanba ne’e Ministru orienta DNTM no Autoridade Portuáriu Timor-Leste (APORTIL) atu haree asuntu ne’e. “Ha’u orienta asuntu ne’e tuir prosedimentu legál no regra ne’ebé maka vigora. Ita presiza orienta sira ne’ebé tama iha ita-nia área jurisdisaun tasi Timor nian. Informasaun atuál hosi diresaun katak, ró ne’e hadi’a ona no tempu badak finaliza hodi desloka ba sira-nia nasaun orijen. Kona-ba problema seluk sei rezolve entre empreza ho empreza no Governu,” nia tenik. Governante ne’e tau importánsia atu ró ne’e bainhira sai hosi Timor-Leste ho kondisaun di’ak, tanba bainhira autoriza ró sai ho kondisaun ladi’ak no akontese buat ruma ladi’ak durante viajen, kulpa sei mai fali Timor. Tanba ne’e presiza evita lori risku ba Estadu. Ministru mós konta katak, ró ahi Ocean Star mai Timor ho durasaun tempu kleur, iha tinan kotuk tripulante sira halo esforsu ho Embaixada Indonézia iha Timor-Leste no ikus mai konsege mobiliza tripulante sira bá Indonézia, ne’ebé iha empreza ida naran Nezia Edirma mak lori ró ne’e mai depois tempu ne’ebá abandona. “Sira la fó hahán ba ema no ró-ahi ne’e mós iha laran ho kondisaun ladi’ak, tempu ne’ebá preokupadu tebes. Ha’u orienta ekipa integradu tuun, entaun konsege mobiliza tékniku sira bá otél molok haruka sira ba nasaun orijen. Agora ha’u halo esforsu hodi bolu sira ba Ministériu, hanesan na’in ba ró no empreza ne’ebé lori ró ne’e mai Timor inklui empreza ida tan. Ha’u bolu sira, tempu ne’ebá ha’u dehan katak ró ida ne’ebá tripulante laiha, ha’u la hatene bainhira mak ró ne’e atu mout, momentu ne’ebá situasaun ida grave tebes. Ha’u preokupa ho situasaun ida-ne’e,” nia relembra. Ró-ahi Ocean Star tama mai Timor-Leste iha loron 04 abril 2021, daudaun sei nafatin para iha área tasi Timor. STFJTL halo ona selesaun ba jogadór 38 iha área rurál https://tatoli.tl/2023/01/14/stfjtl-halo-ona-selesaun-ba-jogador-38-iha-area-rural/ tatoli.tl Notísia 2023-01-14 DILI, 14 janeiru 2023 – Diretór tékniku Sentru Futeból Juvenil Timor-Leste (STFJTL), Agustinho Mesquita Martins, hateten programa prioridade sentru nian mak jogadór hotu tenke mai hosi área rurál tanba tinan kotuk sira halo ona festivál nasionál iha munisípiu sira no Dili konsege hili ona jogadór hamutuk na’in-38 sai hanesan jogadór sentru. “Tuir planu ami nian ne’e, bazea ba despaisu hosi Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) nian katak buka jogadór ho idade 8-10 hosi área rural, nune’e mak iha tinan kotuk ami loke ona festivál nasionál ida konsege hetan jogadór lubuk ida hosi munisípiu liuliu iha área rurál, agora sira sai ona hanesan jogadór sentru nian”, Diretór ne’e ba Agência TATOLI, iha edifísiu SFJTL, ohin. Jogadór hosi área rurál ne’ebé iha tinan kotuk selesiona mak hosi munisípiu hitu, hanesan Baucau hetan jogadór na’in-neen, Dili na’in-haat, Covalima na’in-haat, Bobonaro na’in-neen, Lautem na’in-neen, Liquiça na’in-haat no Ermera na’in-haat. Nune’e totál jogadór foun hamutuk na’in-38. Nia dehan jogadór hirak ne’e sai hanesan ona jogadór sentru nian, bainhira Governu presiza atu partisipa iha jogu nasionál ka internasionál sira mak sei ba joga, tanba nune’e kada loron jogadór hirak ne’e akompaña hosi treinadór na’in-hitu mak fó treinamentu iha kampu Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL). “Jogadór sira ne’e ami hanesan sentru ne’ebé kada tinan hetan osan hosi SEJD, ami iha obrigasaun prepara sira, bainhira sira sai jogadór di’ak nasaun bele presiza sira ba selesaun nasionál no ba joga iha rai liur no klube futeból atu sira presiza ba joga bainhira sira sai jogadór di’ak”, revela nia. SFJTL kada tinan hetan apoiu orsamentu hosi SEJD hamutuk rihun $120-resin, orsamentu sira bele hala´o jogu festivál hodi hili jogadór foun, sosa ekipamentu treinamentu, selu treinadór no utiliza ba administrasaun sentru nian no seluk tan. Tuir dadus ne’ebé iha, jogadór ne’ebé durante ne’e treinu iha STFJTL, hahú hosi tinan hira ba kotuk to’o ohin loron, hamutuk 700-resin. Aleinde ne’e, SFJTL la taka dalan ba públiku atu lori sira nia oan ba hala´o treinamentu iha sentru, tuir oráriu treinu, hahú dader no iha mós lokraik. “Ami iha rejistrasaun kada loron bainhira se mak haruka sira nia oan mai, ami rejistu atu tuir treinamentu ho idade 8 to’o 10 liu, se ami treinu ba di’ak mak hili sira sai hanesan jogadór sentru”, konklui nia. Boxista Delio hahú rekopera hafoin hetan asidente tráfegu https://tatoli.tl/2023/01/16/boxista-delio-hahu-rekopera-hafoin-hetan-asidente-trafegu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-16 DILI, 16 janeiru 2023 – Boxista selesaun nasionál hanesan mós Boxista hosi klube El-Matador, Delio Mouzinho, hahú rekopera ona kondisaun no tempu badak sei fila hikas ba treinu hodi prepara ba jogu SEA Games. “Ha’u nia kondisaun di’ak oituan ona, nia kanek sira agora maran hotu ona, ha´u kontinua konsumu ai-moruk no deskansa tuir saída mak doutor sira dehan,  nune’e semana ida ou rua tan ha’u bele hala´o ona treinamentu, ha’u book aan ba mai di’ak ona, la hanesan loron hira ba kotuk ne’ebé book aan araska”, Delio ba Agência TATOLI via whatsap, ohin. Antes ne’e, Boxista Delio Mouzinho hetan asidente tráfegu iha área Hudi-Laran Dili no evakua kedan ba Hospital Nasionál Guidu Valaderes (HNGV) hodi hala´o tratamentu. Delio A. Mouzinho “Nuhachay” moris iha loron 4 fulan fevereiru tinan 2000, iha Aldeia Tchai Suku Lore Postu Administrativu Lore, Munisipiu Lautem. Oan husi Manuel Mouzinho no Elisa Mouzinho, Oan daneen (6) husi maun alin nain hitu (7). Boxista Nuhachay hahú tama Ensinu Bazica Filial Tchai iha tinan 2009 too 2014, kontinua tama Ensinu Bazica Central Coro-Asu de Maloru iha tinan 2015 to’o 2017, iha tinan 2018 to’o 2020 Nuhachay tama ba Ensinu Sekundariu Geral Lere Anan Timor iha Lospalos Villa Iha tinan 2021 kontinua nia estudu superior tha Dili Institute of Technology (DIT), foti área Petroleum Engineering, maibé sei iha trimester Il Nuhachay deside hapara nia estudu tanba hakarak tebes promove no dezenvolve nia kareira iha boxing. Iha tinan 2018, Delio A. Mouzinho “Nuhachay” hahú tama iha vida boxing iha Lospalos, Lereloho no fó treinu husi Coach Elizario Dias Monteiro “Irapere. Nuhachay tuir kompetisaun dahuluk iha tinan 2019 nunka lakon iha Timor Leste. Iha tinan 2020 Boxista ne'e tama ba El-Marador Boxing Club no kontinua treinu to’o selesionadu husi Federasaun Boxing Timor Leste ba tuir Sea Games 2021 iha nasaun Vietname. Bainhira iha SEA Games Vietname Delio konsege sai hanesan segundu lugar hodi ofrese medalla osan mutin id aba Timor – Leste no marka istoria dala uluk bainhira tuku monu Boxista hosi Kamboja monu iha rin leten no lori kedan ba ospital Vietname nian. FATL prestasaun di´ak iha jogu internasionál maibé uma-laran la ho kondisaun https://tatoli.tl/2023/01/16/fatl-iha-prestasaun-diak-iha-jogu-internasioal-maibe-uma-laran-la-ho-kondisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-16 DILI, 16 janeiru 2023 – Federasaun Atletizmu Timor-Leste (FATL), simu ona medalla osan mean hamutuk 13, mutin 18 no metan 21, iha jogu internasionál sira, hahú iha 2021 to´o 2022, maibé to´o agora federasaun sei menus fasilidade, edifísiu la iha kondisaun. “Kondisaun mínimu tanba fasilidade treinamentu ba atleta sira seidauk sufisiente, edifísiu ba servisu administrasaun federasaun nian daudaun ne’e laiha kondisaun tanba servisu de’it iha rai rahun laran, situasaun ne’e afeta tebes ba servisu modalidade nian maibé rekursu sira iha federasaun ne’e la lakon sira nia espiritu atu servisu ho vontade tomak, nune’e bele reprezenta Timor-Leste iha jogu internasionál sira no fila la mamuk, sempre lori medalla “, Vise Prezidente FATL, Elias de Deus, ba Agência TATOLI, iha eis-Koni Caicoli, Dili, ohin, Tuir nia federasaun haruka ona karta ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD) atu disponibiliza fatin ka utilidade públiku, despaisu ida tun ona maibé oficializa mak seidauk. “Ami nia kondisaun mak hanesan ne’e ona, agora ami sei okupa hela iha eis Koni, fatin rai-rahun barak maibé ami pasiénsia hodi halo servisu, ami haruka ona karta ida ba Sekretariu Estadu Juventude no Desportu tanba ami iha ona oportunidade atu hetan utilidade públiku, despaisu ida tun ona maibé ofisializa mak seidauk atu intrega Estádiu Gleno nia sala ida ba ami utiliza hodi utiliza ba servisu administrasaun”, Elias de Deus, haktuir. Nia afirma biar fasilidade limitadu, fatin servisu la favorável maibé nafatin kaer metin sentidu nasionalizmu, nunka aujénsia iha jogu internasionál no sempre hatudu prestasaun ne’ebé signifikativu, to’o Governu sarani sira katak sira mak sai hanesan eroi foun ba Timor-Leste. “Jogu internasionál sira ami sei la falta, ami ba, sempre iha rezultadu, ami nia atleta sira agora nafatin hala´o treinamentu, baibain dader no loraik iha Gleno Munisípiu Ermera”, relata nia. Medalla ne’ebé atleta sira rekolla hosi 2001-2022 Hahú iha tinan 2001 Arafura Games iha Australia atleta hamutuk na’in-tolu hanesan, Calsito da Costa hetan primeiru lugar iha kurida metro 10.000 konsege hetan medalla osan mean rua, Maria Dias Ximenes primeiru lugar iha metro 5000 no 10.000 konsege rekolla medalla osan mean tolu no Domingas Monteiro compete iha metru 3000-5000 konsege hetan terseiru lugar rekolla medalla osan metan tolu. Iha tinan 2005 iha jogu da Lusufonia ne’ebé partisipa hosi nasaun hotu iha mundu inklu nasaun sira iha Koalia lian Portugés (CPLP-sigla Portugés) Timor – Leste iha modalidade atletizmu reprezenta hosi atleta na’in rua Elias de Deus no Calisto da Costa, iha jogu ne’e Elias compete iha metru 3000 konsege sai primeiru lugar hetan medalla osan mean ida, nune’e Calisto da Costa compete iha metru 5000 konsege hetan primeiru lugar no medalla osan mean ida. Kontinua iha tinan 2009 Timor – Leste nafatin hetan konvite hosi Australia hodi partisipa iha jogu Arafura Games partisipa hosi atleta Augosto Ramos Soares kompete iha metro 10.000 konsege okupa terseiru lugar no hetan medalla osan metan ida. Nune’e iha tinan 2010-2011 Dili Internasionál Maratona halao iha Dili no nasaun barak iha mundu mak mai Kompete Timor – Leste reprezenta hosi Augosto Ramos Soares halai iha full Marathon okupa iha terseiru lugar hodi rekolla medalla osan metan tolu iha kategoria nasionál. Hakur ba tinan 2014 Timor – Leste liu hosi atletizmu kontinua partisiapa iha jogu Asian Junior Championship ne’ebé halao iha Xina partisipa hosi atleta Domingos Xavio halai iha metru 400 konsege sai terseiru lugar ofrese kedan medalla osan metan ida mai Timor – Leste. Nafatin iha tinan 2014 Timor – Leste mantein iha pozisaun hosi modalidade atletizmu partisipa iha eventu Jogo da Lusufonia iha India marka prezensa hosi atleta Samuel dos Santos Marchal konsege okupa iha terseiru lugar hodi rekolla medalla osan metan ida. Dolar ba tinan 2016 jogu ASEAN University Games iha Singapura atletizmu reprezenta na’in rua feto Marquita dos Santos no Joventina Napoleão, iha ne’ebé Marquita okupa iha terseiru lugar kurida iha metru 800 hetan medalla osan metan ida no Joventina okupa segundu lugar iha metro 10.000 hetan medalla osan mutin ida. Nafatin iha tinan 2016 Joventina nafatin hetan fiar hosi FATL ba partisipa iha eventu internasionál Toraja Marathon iha Indonezia no atleta ne’e compete iha metru 10.000 konsege okupa iha segundu lugar hetan medalla osan mutin ida. Eventu internasionál nafatin monu iha tinan 2016 nia laran fó nafatin oportunidade ba atleta atletizmu ran Timor sir aba compete nune’e iha eventu Galaxy Marathon ne’ebé realiza iha Timor – Leste reprezenta atleta Nelia Martins konsege prodúz medalla rua osan mutin ida no metan ida tanba aokupa iha segundu lugar no terseiru lugar. Nune’e liu de’it fulan ida eventu Sea Yuoth iha Thailandia Timor –Leste reprezenta atleta Rubia Martins mak ba kompete    iha metru 3000 atleta ne’e konsege hetan terseiru lugar rekolla kedan medalla osan metan ida, ho nune’e atleta ne’e hakur kedan ba eventu internasionál Toraja Marathona iha Indonezia, iha eventu ne’e la lakon le’t de’it tanba atleta feto ne’e nafatin hatudu prestasaun di’ak hodi mantein nia pozisaun sai hanesan terseiru lugar ofrese medalla osan metan ida no fila mai Timor – Leste ho medalla rua. Iha 2017 hanesan tinan sorte ba modalidade Atletizmu iha eventu Sea Youth Games iha Filipina atleta na’in tolu mak reprezenta konsege lori medalla hamutuk ualau mak mai Timor – Leste, atleta hirak ne’e mak hanesan Felisberto de Deus kompete iha metru 3000 hetan primeiru lugar rekolla medalla osan mean ida tuir fali iha metru 5000 nia konsege okupa segundu lugar hetan medalla osan mutin ida, tuir fali atleta Rubia Martins compete iha metru 3000 hetan segundu lugar medalla osan mutin ida, metru 2000 nia okupa terseiru lugar medalla osan metan ida, iha metru 5000 nia hetan primeru lugar medalla osan mean ida, iha metru 3000 nia nafatin okupa primeiru lugar medalla osan mean ida tan no atleta Ermelinda Ornai kompete iha metru 5000 okupa segundu lugar konsege hetan medalla osan mutin ida, iha metro 3000 nafatin segundu lugar medalla osan mutin ida. Iha 2017 nia laran nafatin atleta Nelia Martins partisipa iha eventu Galaxya Marathon nia konsege rekolla medalla osan metan ida tanba okupa terseiru lugar, nafatin iha 2017 Dili Marathon atleta Romenio de Deus Maia kompete ho atleta hotu mai hosi mundu tomak maibé iha kategoria nasionál nia konsege hetan primeiru lugar rekolla medalla osan mean ida. Semo ba tinan 2018 Sea Youth Games halao iha Thailandia Timor – Leste liu hosi modalidade atletizmu raut tan medalla osan mutin no metan iha eventu ne’e. Iha eventu ne’e partisipa atleta Timoroan hamutuk na’in tolu hanesan Manuel Belo kompete iha metru 800 hetan terseiru lugar medalla osan metan, iha metru 1500 okupa iha terseiru lugar medalla osan metan, atleta Roberto Amaral kompete iha metru 2000 hetan terseiru lugar medalla osan metan ida, iha metru 3000 konsege okupa segundu lugar hetan medalla osan mutin ida no atleta Angela Freitas Araujo halai iha metru 800 segundu lugar medalla osan mutin ida, iha metru 1500-3000 hetan segundu lugar medalla osan mutin rua no atleta Octaviana Soares halai iha metru 3000 konsege sei terseiru lugar hetan medalla ona metan ida. Iha tinan ikus 2018 atleta Manuel Belo hetan konfiansa hosi federasaun ba partisipa iha eventu internasionál Sea Youth Olympic iha Thailadia halai iha metru 1500 konsege hetan terseiru lugar medalla ona metan ida. Iha tinan 2019 atleta atletizmu nafatin partisipa iha eventu Sea Youth iha Filipina konsege hatudu rezultadu nafatin tanba ofrese nafatin medalla osan mean metan no mutin, atleta Natilva Marçal Trindade halai iha metru 1500 konsege hetan segundu lugar medalla osan mutin ida, iha metro 2000 primeiru lugar medalla osan mean ida, atleta Roberto Soares kompete iha metro 800 segundu lugar medalla osan mutin ida, iha metru 1500 okupa terseiru lugar hetan medalla osan metan ida no iha metru 2000 okupa iha segundu lugar medalla osan mutin ida. Ikus liu iha tinan 2022 atletizmu nafatin partisipa iha SEA Games Vietname compete iha metru 10.000 segundu lugar medalla osan mutin ida, iha metru 5000 nafatin segundu lugar medalla osan mutin ida. Komisáriu Faustino: Lei la autoriza ema sivíl rai arma iha uma https://tatoli.tl/2023/01/16/komisariu-faustino-lei-la-autoriza-ema-sivil-rai-arma-iha-uma/ tatoli.tl Notísia 2023-01-16 DILI, 16 janeiru 2023 – Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Faustino da Costa, hateten lei la autoriza ema sivíl ka’er arma no rai arma iha uma. Komandante Jerál PNTL hato’o pozisau ne’e relasiona ho ekipa konjunta ne’ebé deteta eis-Ministru Interiór, Loguinhos Monteiro, ne’ebé rai arma iha nia rezidénsia iha Muisípiu Liquica. Tuir  Faustiino katak, lei númeru 5/2017 la autoriza ema sivíl kaer arma no rai arma, kuandu mosu hanesan ne´e, informa lalais ba parte autoridade seguransa hodi asegura kedan. “Iha Timor-Leste, dala ida tán ha’u dehan, laiha lei hateten atu se de’it atu iha kilat, só iha ne’e instituisaun Defeza no Seguransa de’it maka atu bele kaer arma, maibé arma ne’ebé institusaun rua ne’e lori maka arma de fogo atu defende aan”, Komisáriu Faustino da Costa, hateten ba jornalista sira hafoin remata partisipa Grande Entervista iha Estúdiu GMN TV,  Bebora, segunda ne’e. Nia dehan iha lei númeru 5/2017 la autoriza entidade hanesan Ministru, eis-Ministru, Prokuradór Jerál no entidade seluk atu lori arma. “Tanba ne’e mak ha’u sempre fó orientasaum atu halo operasaun ba arma sira tuir lei númeru 5/2017, kuandu hetan, se de’it mak kaer arma ka rai arma ne’e polísia  halo kapturasaun no ikus husu ba Ministériu Públiku atu halo destruisaun”, subliña nia. Nia eplika sasan arma sira ne’ebé eis-Ministru Interiór, Longuinhos Monteiro, asegura iha nia uma ne’e laiha koñesimetu hosi Komandante Jerál PNTL. “Ha’u kolaia kona-ba arma PNTL nia de’it, arma sira ne’ebé mak ohin iha video ne’e la´os, dala ida tán, arma sira ne’e la pretense ba instituisaun PNTL nian”, komisáriu afirma. Nia fundamenta tán katak lei númeru 5/2017 la´os koalia de’it arma branka hanesan tudik, samurai no katana, hosi lei ne’e mós la permite ka la autoriza ema kaer sasan  hanesan arma. Komisáriu dehan kona-ba kazu eis-Ministru Interior nian, Faustino lakohi fó komentáriu ba asuntu ne’e, tanba kazu ne´e iha hela polísia siéntifika investigasaun kriminál (PCIC) nia liman. “Dala ida tan ha’u lakohi halo espekulasaun iha prosesu tomak depois dehan ita nia maluk ne’e hanesan ne’e ha´u sei la halo espekulasaun, tanba kazu ne´e nia prosesu hela, ne’ebé dala ida tán ba kazu ne’e ha’u sei la fó komentáriu”, refere nia. “Se de’it liuliu aman sira ne’ebé uluk kuandu ita iha sasan antigu sira hanesan kilat, tempu ona bele rai hanesan istória iha muzeum rezisténsia” afirma nia. “Agora husu ba komunidade hotu kuandu hetan buat sira hanesan ne´e importante mak kontatu iha suku sira, ita iha ofisiál polísia suku ou entidade relevante ne’ebé ke iha área ne’ebé ita bo’ot sira bele entrega sasan hirak ne’e tanba tuir ita nia lei ita asegura sasan sira ne’e“, alerta nia. Entertantu iha segunda (16/1) dader, ekipa konjunta kompostu hosi Polísia Sientifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés), Serbisu Informasaun Polísia (SIP), Servisu Informasaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Servisu Nasionál Intelejénsia (SNI) halo kedan apreensaun buska domisiliáriu ba rezidénsia área Loes, eis-Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu  Longuinhos Monteiro, Postu Administrativu Bazartete, Muisípiu Liquica tanba ekipa konjunta detata eis-Komisáriu PNTL ne’e asegura hela sasan hanesan kilat boot tolu, pistola ida, rama automátika ho monisaun ba kilat J3, M16 no pistola glock19. Polísia kaptura suspeitu nain-rua ne’ebé envolve kazu omesídiu Elemloi https://tatoli.tl/2023/01/16/polisia-kaptura-suspeitu-nain-rua-neebe-dekonfia-envolve-kazu-omesidiu-elemloi/ tatoli.tl Notísia 2023-01-16 DILI, 16  janeiru 2023 – Polísia Nasionál Timor-Leste liuhosi Servisu Investigasaun Kriminál (SIK) Nasionál, Servisu Informasaun Polísia (SIP), Servisu Informasaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Servisu Nasionál Intelejénsia (SNI) kaptura ona suspeitu nain-rua envolve kazu omesídiu ne´ebé halakon Isac Sinarai nia vida iha área Elemloi, Delta III, Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili. Ekipa konjunta kaptura suspeitu nain-rua iha segunda (16/1) dader iha área Lauana Munisípiu Ermera no ekipa konjunta mós asegura evidiénsia, hanesan motorizada ida hosi suspeitu sira. Hafoin ekipa konjuta kaptura lori kedan suspeitu nain-rua ba Departementu Investigasaun Kriminál (DIK), Komandu Jerál PNTL hodi submete ba prosesu indentifikasaun durante oras 12 nia-laran. Portavós PNTL Superientidente Xefe, Arnaldo Araujo, seidauk bele fó komentáriu tanba kazu ne’e sei iha hela prosesu identifkasaun nia-laran. Matebian Isac Sinarai da Costa sai hosi uma  iha 9h:00 kalan hodi ba hemu tua hamutuk ho nia kolega iha viziñu sira nia uma iha área São José Ai-Mutin. Kazu ne´e mosu tanba dezentendimentu balun entre vítima ho nia maluk sira iha fatin ne’ebé sira hemu hela tua no vítima sai atu ba nia avo sira Fatuhada, maibé derepente iha tuku 2h00 madrugada nia hetan oho hosi ema deskoñesidu iha área Elemloi nian. DTT Bobonaro rekolla reseita rihun $95-resin iha 2022 https://tatoli.tl/2023/01/17/dtt-bobonaro-rekolla-reseita-rihun-95-resin-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 BOBONARO, 17 dezembru 2023 – Diresaun Transporte Terrestre (DTT) Munisípiu Bobonaro iha fulan-janeiru to’o dezembru tinan 2022 konsege rekolla reseita rihun $95-resin hatama ba kofre estadu. Diretór DTT Munisípiu Bobonaro, João Paulo Henriques Baptisita, informa reseita hirak-ne’e rekolla hosi atividade lisensa veíkulu, inspesaun veíkulu, lisensa kondusaun no lisensa tránzitu ka tranporte. “Ita rekolla reseita iha tinan 2022 ne’e  ita hatama rihun $95-resin hosi komunidade munisípiu Bobonaro de’it ba karta kondisaun nian rihun ida-resin,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, tersa ne’e. Diretór ne’e subliña, maske diresaun ne’e kada tinan kontribui reseita maka’as ba kofre estadu, maibé sei enfrenta problema no difikuldade kona-bá transporte operasionál. “Karreta uluk iha, maibé tama tiha leilaun, to’o agora ami laiha, ne’e problema bot mai ami, tanba ami atu halo kontrola iha terrenu hanesan manutensaun sinál tranzítu, auto-stop atu re-administra servisu diresaun nian, ne’e mai sai difikuldade ba ami to’o ohin loron,” nia haktuir. Relasiona ho preokupsaun ne’e, dirijente DTT munisipál Bobonaro husu governu liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun atu tau iha konsiderasaun nune’e bele fasilita funsionáriu sira hodi mellora atendimentu públiku ho di’ak liután. Tanba bainhira hetan konvite  atu partisipa atividade governu nian iha nasionál inklui foti dokumentu orijinál sira hanesan STNK, xapa-matríkula no seluk tán. “Ami dalaruma obrigatóriu halo servisu uza tranporte rasik, tanba karreta ne’ebé ami uza leilaun kedas iha 2017, maibé defisil liu kona-bá kunbustível tanba tuir lei ami ne’ebé uza karreta no motorizada privadu labele hetan kupon estadu nian atu enxe mina,” João katak. Totál funsionáriu  DTT Munisípiu Bobonaro tinan 2022 ne’ebé halo atendimentu servisu administrasaun no serbisu iha terrenu hamuutuk na’in-12, komposta hosi funsionáriu permanente na’in-hitu no kazuál na’in-lima. Kazu Elemloi PNTL identifika ona sidadaun 23 https://tatoli.tl/2023/01/17/kazu-elemloi-pntl-identifika-ona-sidadaun-23/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 DILI, 17 janeiru 2023 – Portavós Komandu jerál PNTL, Superintendente Xefe Polisia, Arnaldo de Araújo, haktuir kazu ómesidiu Elemloi Delta III ne’ebé hakotu Isac Sinarai da Costa, PNTL identifika ona ema nain-23. “To’o agora ba kazu Elemloi ne’e Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liu hosi Departementu Investigasaun Kriminál (DIK) identifika ona sidadaun nain 23 ba kazu kazu ómesidiu Elemloi Delta II, hosi ema nain 23, ita bolu no halo halo de’it identifikasaun ba sira atu rekolla informasaun relasiona ho kazu Elemloi ne’e,  hodi bele to’o hetan”, Portavós Arnaldo de Araújo, ba jornalista sira iha Komandu Jerál PNTL, Caicoli, tersa ne’e. Nia dehan PNTL nafatin halo servisu hodi buka tuir nafatin autór prinsipál sira bá kazu omesídiu iha Elemloi-Delta. “Bainhira iha ona rezultadu finál ruma ba kazu ne’e, komandu PNTL sei publika liuhosi média, hodi públiku bele hatene. Ida ne’e mak ha’u dehan, fó tempu bá ami  PNTL hodi halo servisu”, afirma nia. Portavós esplika sidadaun nain-rua ne’ebé ekipa ekipa konjuta kaptura iha suku Urahou, Postu Administrativu Hatulia Munisipiu Emera ne’e atu submete ba Prosesu Investigasau iha Departementu DIK Komandu Jerál PNTL Dili. “Sidadaun nain rua ne’ebé horseik ita lori mai ne’e, hodi halo de’it identifikasaun bá kazu Elemloi”, katak. Tanba tuir artigu 52, hosi lei Kódigu Prosesu Penál, fó dalan bá PNTL atu identifika sidadaun sé de’it, ne’ebé mak PNTL deskonfia hodi foti sira-nia deklarasaun, ho nia identidade, durante oras 12 nia laran hafoin ida ne’e ita husik fila fali. SEJD relata progresu servisu 2022 ba PM Taur https://tatoli.tl/2023/01/17/sejd-relata-progresu-servisu-2022-ba-pm-taur/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 DILI, 17 janeiru 2023 – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, relata progresu servisu tinan 2022 nian ba Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. “Primeiru-Ministru mak bolu ha’u mai iha ne’e atu relata servisu durante tinan 2022 nian no preparativu ba atividade ida ne’ebé sei halao iha tinan 2023 nian”, Abrão dehan ba Agência TATOLI iha Palásiu Governu, ohin. Nia esplika, planu no servisu importante ne’ebé konsege halao iha 2022 mak hanesan, prosesu ba regularidade arte marsiál, integrasaun juventude ba sosiedade iha planu asaun anúal fó segimentu ba joventude iha prosesu dezenvolvimentu, apoiu juventude kriativu sira liuhosi programa estimulu emprendedorizmu suku, jogu komunitáriu sira no seluktan. Tanba ne’e Xefe Governu husu ba SEJD atu kontinua halo servisu hirak ne’ebé seidauk finaliza bele esforsu atu finaliza servisu hirak ne’e hotu no kontinua servisu hirak ne’ebé iha progresu di’ak hanesan apoiu juventude kriativu sira, jogu komunitáriu no lori desportu ba komunidade sira iha área rurál. Klube neen rejistu ona iha LFTL atu kompete liga époka 2022-2023 https://tatoli.tl/2023/01/18/klube-neen-rejistu-ona-iha-lftl-atu-kompete-liga-epoka-2022-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 DILI, 18 janeiru 2023 – Klube hamutuk neen kompostu hosi primeira divizaun no segunda divizaun mak rejistu ona iha Liga Futeból Timor-Leste hodi kompete iha liga époka 2022-2023. “Iha ne’e klube hamutuk neen ona mak mai rejistu sira nia jogadór, sira mai ona ne’e signifika sira prontu ona atu partisipa iha liga époka ne’e, janela transferénsia ne’e ita loke to’o 10 fevereiru ne’ebé ita fiar katak klube sira sei mai rejistu iha tempu besik”, Assistente Verefikasaun no Lisensa LFTL, Felisiberto M. de Jesus, hateten ba Agência Tatoli, iha Estádiu Munisipál Dili, ohin. Nia esplika klube neen ne’ebé rejistu ona mak hanesan primeira divizaun AS Ponta Leste, Assalam FC no Atletico Ultramar/Coração. Enkuantu segunda divizaun mak hanesan Lica-Lica Lemorai FC, DIT FC no FIEL FC. “Kriteria ba klube sira ne’e mak hanesan tinan-tinan ita halo ona, klube primeira divizaun tenke mai rejistu ho jogadór na’in 27, segunda divizaun na’in 30, klube sira mai ne’e ho jogadór kompletu”, Felisberto salienta. Iha sikun seluk Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, simu ona kalendáriu tentativa ba jogu liga époka 2022-2023 hosi LFTL no Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) katak jogu hahú abertura iha 18 fevereiru tinan ne’e. “LFTL ho FFTL relata ona mai ha’u kona-ba jogu ne’e, kalendáriu iha ona jogu ne’e abertura iha 18 fevereiru ne’ebé ita hein de’it sira halao duni k alae,” dehan Abrão ba Jornalista-sira iha edifisiu SEJD Lecidere, ohin. Nia friza tan, antes ne’e jogu la lao tanba LFTL, FFTL no klube sira seidauk intende malu iha subsidiu hanesan suporta finanseiru, maibé LFTL no FFTL konsege konvensa ona klube sira nune’e laiha ona fallansu jogu sei lao duni. Orsamentu ba realizasaun jogu ne’e hamutuk rihun $440 ne’ebé suporta hosi SEJD rihun $240 no FFTL rihun $200. Hosi orsamentu hirak ne’e mak finansia ba subsidiu klube durante jogu, operasaun administrasaun liga nian no seluk tan, jogu sei halao de’it iha Estádiu Munisipál Dili. Klube ne’ebé iha direitu absoluta partisipa iha liga ne’e mak hanesan primeira divizaun AD SLB Laulara. AS Ponta Leste, Karketu Dili FC Assalam FC Emanuel FC Atana FC  Atletico Ultramar AcademicaFC no Porto Taibessi FC. Enkuantu Segunda Divizaun mak hanesan. Kablaki FC Nagardjo FC DIT FC, Lica-Lica FC, Lemorai FC, AS Marca, FIELFC Zebra FC no Boavista FC Timor. Ministru Petróleu no Minerál rekoñese prosesu negosiasaun Greater Sunrise paradu https://tatoli.tl/2023/01/18/ministru-petroleu-no-mineral-rekonese-prosesu-negosiasaun-greater-sunrise-paradu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 DILI, 18 janeiru 2023 – Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Víctor da Conceição Soares, rekoñese prosesu negosiasaun ba konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise paradu tanba iha dezentendimentu entre joint venture (konsórsiu) sira. “Dezde novembru 2022, iha dezentendimentu ida ne’ebé halo negosiasaun ne’e paradu. Entaun, durante tempu ne’e la halo [negosiasaun]. Daudaun, Ministériu Petróleu no Minerál halo komunikasaun ho parte hotu-hotu atu reinisia negosiasaun ne’e. Dezentendimentu sira-ne’e agora aliña ona sira-nian no sei reinisia iha semana oin,” ministru informa ba Agência TATOLI, iha Palásiu Governu. Víctor da Conceição realsa diskordánsia ne’e entre Timor Gap ho joint venture hanesan Woodside no Osaka Gas. Governante ne’e esplika razaun negosiasiasaun lala’o tanba kompañia konsórsiu sira hakarak enkuadramentu legál sira ne’ebé tenke konklui ona, “maibé joint venture sira mak la entende malu uitoan”. “Tanba ne’e mak negosiasaun ne’e paradu no hein katak buat hotu ne’e liuhosi mediasaun, ne’ebé ministériu bele hahú filafali,” nia hateten. Ba negosiasaun foun ne’ebé sei halo tuirmai, ministru dehan bele iha Austrália nomós liuhosi videokonferénsia, tanba uluk ne’e bá Austrália, maibé depende ba sira atu realiza iha ne’ebé. Governante relembra katak ho vizita reprezentante espesiál Austrália nian foin lalais mai iha Timor-Leste iha komunikasaun atu hahú fali prosesu negosiasaun. “Ha’u rasik bá Austrália hasoru duni responsável ba setór ida ne’e, entaun saida mak ita hakarak ne’e sira inteira didi’ak ona. Nia mai duni ho intensaun di’ak katak hakarak fó apoiu atubele konklui enkuadramentu legál atu tama ba iha faze dezenvolvimentu, maibé fó atensaun maka’as liu ba interese Timór nian,” nia fundamenta. Iha 2016, Governu hili Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór ba Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima. Iha loron 06 marsu 2018, Timor-Leste ho Austrália asina tratadu istóriku ida hodi estabelese fronteira marítima permanente, ne’ebé pasu ne’e marka era foun ba relasaun di’ak entre nasaun viziña ne’e. Iha tratadu ne’e estabelese estrutura ida hodi dezenvolve hamutuk kampu gás Greater Sunrise ba benefísiu nasaun rua no tratadu ne’e reflete parseria ida entre nasaun rua ne’ebé liga ho jeografia inklui lasu istóriku no amizade ne’ebé kle’an. Tratadu ne’e Komisaun Konsiliasaun estabelese tuir ONU nia konvensaun ba Lei Tasi nian (UNCLOS, sigla inglés) mak dirije espésie ida ba dahuluk. Iha momentu ne’ebá, Austrália nian reprezenta hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop no Timor-Leste nian reprezenta hosi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, mak asina tratadu. Baze ba akordu 06 marsu iha sede ONU nian estabelese artigu 2 (propriedade kona-ba petróleu no partilla reseita), katak iha proporsaun 70% ba Timor-Leste no 30% ba Austrália, sé kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolve liuhosi gazodutu ba Timor-Leste. Maibé, iha proporsaun 80% ba Timor-Leste no 20% ba Austrália, sé kampu sira Greater Sunrise dezenvolve liuhosi gazodutu ba Austrália. MPM monitoriza formandu tékniku manutensaun óleu no gás iha Indonézia https://tatoli.tl/2023/01/18/mpm-monitoriza-formandu-tekniku-manutensaun-oleu-no-gas-iha-indonezia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 VIQUEQUE, 18 janeiru 2023 — Ekipa Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) halo monitorizasaun ba formandu timor-oan na’in-18 ne’ebé  tuir formasaun tékniku profisionál ba manutensaun óleu no gás iha  Bontang, Kalimantan Timur, Indonézia. Formadu hirak ne’e hosi juventude hosi Maluru-Beaço, munisípiu Viqueque kompostu husi feto na’in-haat no mane na’in 14. Formasaun ne’e hahú iha loron 03 outubru 2022, iha salaun konferénsia PT. Badak nian iha Bontang — Kalimantan Timur, Indonézia. Hafoin ramata formasaun iha Centro Nacional de Emprego no Formasaun Profisionál (CNEFP) iha fulan jullu 2022. Programa formasaun ne’e fahe ba faze prinsipál tolu, hanesan Classroom session/Basic Training, On the Job Training (OJT) no Job Specific Training (JST)/ Hindson Training. “Ekipa  Tékniku husi Ministériu Petróleu no Minerál, hamutuk ho Timor-Gap, akompaña diretamente husi ekipa tékniku Badak LNG, hodi hala’o vizita dahuluk ba servisu treinamentu iha Manutensaun Mechanical nian, ne’ebé mak Formandu  sira ho espesialidade ba iha área refere, sei aprende diretamente kona-ba ekipamentu mekániku rotativu no estasionáriu”,  refere nota ne’ebé Agência Tatoli, kuarta ne’e. Ekipamentu mekániku rotativu ne’ebé mak hanaran Machinery & Heavy Equipment Section (MHE) ka sesaun ba Mákina no Ekipamentu Pezadu, nia funsaun mak atu mantein no hadia mákina rotativa no móvel ne’ebé mak kontein iha Plant & non-Plant. Sesaun monitorizasaun   fahe ba subvesaun tolu mak hanesan,  Machine and Welding Shop ka ofisina ba Mákina no Soldadura, mak responsável ba soldajen, gerinda no seluk tán ne’ebé mak relasiona ho modifikasaun ekipamentu refere bainhira halo mantensaun. Nune’e, Field Rotating Equipment ka Ekipamentu Rotativu iha kampu, mak responsável ba mantensaun no reparasaun ba ekipamentu rotativu tomak iha Planta LNG, hodi bele asegura operasaun atividade tomak ho efikásia no efisiénsia no   Machinery Reliability and Preventive Maintenance ka Mantensaun Preventiva no Seguransa ba Mákina, mak responsável ba ezekusaun Mantensaun Preventiva no Preditiva iha ekipamentu rotativu tomak iha Planta LNG. Enkuantu Ekipamentu mekániku estasionáriu ne’ebé mak hanaran Stationary Equipment & Construction Section ka Sesaun ba Ekipamentu Estasionáriu no Konstrusaun, nia funsaun mak hanesan, Mantensaun no reparasaun ba ekipamentu estátiku tomak, hanesan vazu presaun, pipa, heat exchanger (mudansa ba temperatura no faze ba tipu fluídu), no seluk tan, Atu realiza Mantensaun Preventiva ba ekipamentu estátiku no  Mantensaun ne’ebé mak laiha relasaun ho elétriku, instrumentu no rotativu hanesan barrajen no abrigu,  Reparasaun no mantensaun ba área off-plo ka fora husi explorasaun. Aleinde   ne’e, ekipa konjunta hala’o mós vizita ba Learning Centre ka sentru apredizajen iha Badak LNG hodi halo observasaun ba   fatin test (API Test Room) ne’ebé mak formandu  sira sei halo teste final ba kada área servisu Treinamentu Mantensaun,  Operador Training Simulator (OTS) ne’ebé formandus sira sei utiliza hodi halo simulasaun ba operasaun treinamentu iha sistema, Planta Miniatura Badak LNG. Entretantu hosi Formasaun ne’e hodi hakle’an juventude/ formadu sira-nia koñesesimentu no kapasidade  no   abilidade  ba indústria mina no gas liu-liu servisu iha planta LNG ne’ebé sei hari’i iha Beaço, Munisípiu Viqueque. Kontratu ne’ebé asina hanesan prova ida hodi realiza kompromisu husi MPM liuhosi Timor GAP ho PT. Badak LNG hodi fasilita juventude na’in 18 iha programa formasaun profisionál, ho durasaun tempu tuir kontratu sei hala’o durante fulan sia (9) iha Bontang – Kalimantan Timur, Indonézia. PNTL rejista estudante ESGP envolve kazu krime aas iha Covalima https://tatoli.tl/2023/01/19/pntl-rejista-estudante-esgp-envolve-kazu-krime-aas-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-01-19 COVALIMA, 19 janeiru 2023 – Komadante PNTL Munisípiu Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus, hateten iha tinan 2022 ne’e PNTL Covalima rejista estudante envolve kazu konflitu estudante entre estudante no konflitu entre eskola ho eskola ne’e, estudante Eskola Sekundária Gerál Públiku Suai mak envolve aas liu. Komandante PNTL Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus. Imajen Tatoli/Celestina Teles. “Iha Covalima, primeiru eskola sekundária jerál públiku Suai kuaze grau envolvimentu aktu krime tinan 2022 aas tebes, halai ba kazu konflitu entre estudante, konflitu entre eskola ho eskola, konflitu ho komunidade no envolve kazu abuzu seksuál,” Superintedente Polísia Basilio de Jesus hateten ba jornalista sira, iha resintu ESGP Suai, kinta ne’e. Komandante PNTLne’e  fó sai, iha tinan 2022 ne’e estudante ESGP envolve kazu krime aas bainhira hala’o palestra ba estudante ESGP foun hodi ko’alia kona-ba oinsá mak papél PNTL atu asegura pás no estabilidade iha Covalima. Prosesu kazu sira hotu sei la liberta iha nivél polisiál, polísia foti-sira ba iha fatin polísia, hosi sesaun servisu polísia Kriminál iha Covalima foti sira-nia deklarasaun, tantu vítima no suspeitu hafoin  enkamiña ba Ministériu Públiku (MP) hanesan na’in ba prosesu hotu, Ministériu Públiku (MP) mak iha kompeténsia atu fó sansaun. Ho nune’e, atu prevene aktu krime sira halo hosi estudante sira-ne’ebé ho idade menór seidauk kompreende lei no saida mak krime. Iha Bazea Konstituisaun RDTL artigu 147 koalia konaba papél PNTL, Polísia halo prevensaun krime no tau atensaun ba ema-nia direitu hanesan sidadaun hotu. Polísia nia papél atu halo prevensaun aktu krime konforme lei hateten hodi fó atensaun imi-nia direitu, hanesan sidadaun suspeitu hanesan mós vítima ne’ebé define ona iha konstituisaun RDTL. Estudante tenke hakribit krime tenke sai autór atu konstrui Estadu labele sai autór atu destroi Estadu maibé tenke sai autór atu konstrui Estadu ida-ne’e. “Ita husu ba sira tenke hakribit asaun krime brutalizmu, asaun krime abuzu seksuál asalta malu, baku professor no destroi eskola tenke hakribit no sai estudante di’ak hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál,” nia hateten. Diretór Eskola Sekundária Jerál Públiku (ESGP, sigla portugés) Suai, Francelio Freitas Carvalho, reforsa eskola konvida komandante PNTL Covalima fó palestra ba estudante foun sira relasiona ho akontese konflitu iha eskola tanba ho númeru estudante boot. “Ita hatene númeru estudante iha ESGP ne’e boot, ami dadus anteriór estudante hamutuk 2,300-resin tanba seidauk loke eskola paralelu Sanfuk ho Salele ho akontesimentu iha eskola kazu estudante sira baku malu, ita bele dehan fatin sentru konflitu,” nia informa. Razaun ESGP sai fatin koflitu tanba ho númeru estudante aas, ho nune’e parte eskola konvida komandante PNTL hodi fó mensajen pás ba estudante foun sira bele hadook an hosi krime. Dadus provizóriu estudante foun, Eskola Sekundáriu Públiku Suai hamutuk 2600 no hosi númeru estudante tuan na’in-1676, estudante tuir orientasaun hamutuk 924 ne’ebé fahe ba eskola paralelu Sanfuk 225, eskola paralelu Salele 249, iha eskola sentrál 450. Kazu omesídiu Elemloi, Komisaun B preokupa servisu sekretu https://tatoli.tl/2023/01/20/kazu-omesidiu-elemloi-komisaun-b-preokupa-servisu-sekretu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 DILI, 20 janeiru 2023 – Prezidente Komisaun B Paralementu Nasionál (PN), José Agostinho Siqueira Somotxo, hateten Komisaun B, Parlamentu Nasionál (PN) preokupa servisu sekretu tanba to’o oras ne’e, autór prinsipál ba kazu omesídiu iha Elemloi seidauk kapturadu. Nune´e mak Komisaun B ne’ebé trata asuntu Seguransa no defeza bolu Sevisu Nasionál Intelejénsia (SNI) no Servisu Investigasaun Kriminál (SIK) Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste no Polisia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) atu husu informasaun tanba sa mak autór prinsipál ba kazu omesídiu seidauk kaer. “Komisaun B bolu SINI, SIC no PCIC atu husu  sira nia esplikasaun kona-ba situasaun kriminalidade ne’ebé daudaun ne’e mosu hanesan tentativu omesídiu iha BJ Habibie no kazu omesídiu iha Elemloi, ami bolu sira atu hetan esplikasaun hosi ita nia autór seguransa sira ne’e, ita nia sala iha ne’ebé mak autór omesídiu sira ba kazu sira ne’e la kaptura”, Prezidente Komisaun B, José Agostinho Siqueira  Somotxo, hateten ba jornalista sira hafoin remata audénsia ho SNI no PCIC iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e. Prezidente Komisaun B husu atu aparellu seguransa sira tenke servisu hamutuk hodi nune’e bele kombate kestaun kriminalidade ne’ebé iha Dili no fatin seluk, nune’e bele garante ema nia movimentu. Somotxo mós husu liután, Servisu  Nasionál Intelijénsia (SNI), Servisu Investigasaun Kriminál (SIK), PNTL no PCIC tenke servisu hamutuk hodi bele kaptura lalais autór sira ne’ebé mak envolve iha kazu omesídiu sira ne’ebé daudaun sei livre. “Entidade orgaun polisiál hanesan PNTL no PCIC tenke servisu hamutuk la´os atu hadau malu servisu no la’os dehan se mak halo barak liu, ha’u hanoin orgaun polisiál sira labele hanesan ne’e, tenke servisu hamutuk”, revela nia. “Tanba PCIC ho SIK ne’e hanesan ida de’it soke atribuisaun kompeténsia ba atendimentu krime tuir Lei Organizasaun Investigasaun Kriminál (LOIK) mak ketak ida ba asegura, ida bá investiga”, salienta nia. Nia dehan tuir LOIK ne’e PNTL no PCIC la´os hadau malu servisu ne’e labele akontese atu kombate kriminalidade iha rai-laran ne’e orgaun polisiál rua ne’e tenke servisu hamutuk. “Ha’u husu sira tenke servisu hamutuk hodi bele kaptura autór sira ne’ebé maka envolve kazu omesídiu sira no bele prevene situsaun kriminalidade iha ita nia rai-laran”, konklui nia. Karreta Hilux ida hetan asidente iha área Lugatoi-Viqueque vila https://tatoli.tl/2023/01/21/karreta-hilux-ida-hetan-asidente-iha-area-lugatoi-viqueque-vila/ tatoli.tl Notísia 2023-01-21 VIQUEQUE, 21 janeiru 2022 — Komandante Tránzitu munisípiu Viqueque, Salvadór Guterres, informa akontesementu karreta marka Hilux ida hetan asidente monu iha rai ko’ak laran iha área Lugatoi, suku Caraubalo, postu administrativu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque. “Hodikalan akontese karreta ida mak monu dalan Lugatoi, nune’e iha akontesimentu ne’e ami haree vítima sira evakua ba hospitál Internamentu hodi halo tratamentu ba vitima sira,” Salvadór Guterres hateten ba ba Agéncia Tatoli, sábadu ne’e. Daudaun ne’e, nia dehan, karreta sei iha fatin akontesementu no unidade tranzitu Viqueque sei kontaktu ba empreza hadi’a dalan hodi ba dada-sai karreta ne’ebé monu iha rai ko’ak laran. Tuir kronólojia, asidente ne’e akontese bainhira vítima sira mai hosi Dili atu ba postu administrativu Uatulari, maibé to’o iha dalan Lugatoi nian hasosru motor ida, depois sira sees ba dalan ninin mak roda kotuk tama uluk rai ko’ak mak kaereta mopnu no duir an ba rai ko’ak laran. “Iha asidente ne’e, ami haree ema na’in-haat mak iha karreta laran, na’in-rua mak hetan kanek maibé kanek ladún grave no na’in-rua kabun kanek. Vítima na’in-rua hetan ona tratamentu intensive,” nia hateten. Akontesementu ne’e akontese iha sesta (20.01), maizumenus akontese iha tuku 21h00, iha suku Caraubalo tanba efeitu hosi rai-monu iha Estrada área Lugatoi ne’ebé rezulta karreta Hilux ho xafa matrikula A,27-105 ho kór metál monu tama ba rai ko’ak. Liga futeból 2023: Karketu kontrata jogadór hosi Somalia-Siera Leone-Ghana https://tatoli.tl/2023/01/21/liga-futebol-2023-karketu-kontrata-jogador-hosi-somalia-siera-leone-ghana/ tatoli.tl Notísia 2023-01-21 DILI, 21 janeiru 2023 – Sekretáriu Jerál Karketu Dili FC, Elizeu Isaac, hateten Karketu Dili FC halo ona negosiasaun no kontrata jogadór na’in-tolu (3) hosi Somalia-Siera Leone no Ghana atu haforsa sira-nia ekipa iha liga futeból epoka 2022-2023 ne’ebé sei realiza iha 18 fevereiru. Notísia Relevante:  Karketu Dili FC prontu partisipa liga Timorense époka 2022-2023 Jogadór na’in-tolu ne’e, Patryck Nyal hosi Somalia, Ronald hosi Siera Leone no Emma Cooker hosi Ghana ne’e, iha tempu besik sei to’o iha Timor-Leste tanba sira-nia dokumentu no viajen mai Timor-Leste ne’e preparadu no loos hotu ona. Nia esplika, jogadór na’in-tolu (3) ne’e sei hamutuk ho jogadór lokal ne’ebé Karketu Dili FC prepara ona na’in-19 no aumenta ho estranjeiru na’in-tolu ne’e hamutuk jogadór na’in 22 mak sei lori ba rejistu iha LFTL,nune’e bele partisipa jogu. “Bazeia ba ami nia enkontru foin lalais entre estrutura klube, parte tékniku no patrosinadór sira hotu katak ami partisipa iha liga époka ne’e. Ami kontrata mós jogadór estranjeiru na’in-tolu hodi reforsa ami-nia ekipa no sira na’in-tolu ne’e sei joga iha avansadu no mediu,” Elizeu Isaac hateten ba Agência Tatoli iha Aimutin, sábadu ne’e. Jogadór lokál ne’ebé antes ne’e hamutuk ho Karketu Dili FC kuaze 60% mak sei mantein no balun agora ba hala’o servisu iha Inglaterra no balun ba klube seluk, ho nune’e klube tenke rekruta tan jogadór balun hosi selesaun nasionál no agora kompleta ona. “Ami-nia jogadór kompleta hotu ona. Tempu besik, ami sei lori ba rejistu no ami prontu atu joga iha tinan ida-ne’e. Treinadór ami mantein nafatin no agora ba oin ami komesa halo treinamentu ba jogadór sira,” nia relata. Antes ne’e iha liga futeból époka 2021, Karketu Dili FC hanesan klube ida-ne’ebé sai kampiaun ba LFTL no klube Kapitál Dili ne’e lakohi entrega titulu ne’e ba klube seluk hodi mantein no hakarak sai kampionatu iha liga futeból epoka 2022-2023 ne’e ba dala ida tan. Aero Dili lansa rota aérea internasionál, Taur husu fa’an billete ho presu razoavel https://tatoli.tl/2023/01/23/aero-dili-lansa-rota-aerea-internasional-taur-husu-faan-billete-ho-presu-razoavel/ tatoli.tl Notísia 2023-01-23 DILI, 23 janeiru 2023 – Empreza Aero Dili, inaugura, segunda ne’e, ligasaun aérea ba dahuluk entre Dili-Denpasar (Indonézia), liuhusi serimónia ne’ebé hala’o iha Otél Timór. Iha lansamentu ne’e partisipa mós hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no membru Governu balun. Xefe Governu kongratula na’in ba empreza Aero Dili, Lourenço de Oliveira, tanba iha ona hanoin hodi investe iha setór aéreo. Xefe Ezekutivu ne’e husu mós atu fa’an billete ho presu ne’ebé razoável. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Imajen/TATOLI “Hakarak parabeniza ita-boot [na’in ba Aero Dili] ba korazen no determinasaun hodi so’e-aan ba iha projetu boot ida ne’e. Apresia no kontinua fó apoia ba projetu ne’ebé hala’o. Ha’u enkoraza emprezáriu timoroan sira atu apoia malu hodi investe iha área ne’e. Iha tinan 20 mai la’ós iha área ne’e de’it, maibé barak liután hodi kompete ho nasaun sira seluk la’ós de’it dada mundu besik mai ita, maibé kompete hodi fó kondisaun ba ita-nian kliente sira ho presu billete ne’ebé razoável”, Taur enkoraja. Biban hanesan, Diretór Aero Dili, Lourenço de Oliveira, realsa katak tempu ona atu Timor-Leste bele iha nia aviaun rasik, nune’e labele depedénsia de’it ba nasaun seluk. “Aero Dili nu’udar kompañia nasionál dahuluk ne’ebé hetan ona sertifikadu aéreu hosi Ministériu Transporte no Komunikasaun. Bainhira liu tiha pandemia covid-19, ha’u konvensidu liután hakarak nasaun Timor-Leste iha duni aviaun rasik atu ita labele dependénsia ba nasaun seluk, liuliu iha situasaun difísil ne’ebé ita enfrenta iha ámbitu pandemia”, nia haktuir. Diretór-Ezekutivu Aero Dili, Lourenço de Oliveira. Imajen/TATOLI. Emprezáriu timoroan afirma to’o ohin loron Aero Dili sei kontinua halo charter flight hodi hatán ba nesesidade ne’ebé mak iha. “Maibé ho grasa Maromak nian no servisu maka’as ne’ebé envolve parte oioin iha tinan 2023 ne’e, Aero Dili iha ona aviaun rasik ho tipu airbus ne’ebé sei hahú semo bá Denpasar”. “Maromak tulun iha tempu badak Aero Dili sei loke tan rota foun atubele semo ba país viziñu sira seluk hanesan Austrália, Malázia, Singapura, Filipina no Xina. Prosesu no dalan atu to’o iha ne’e la’ós fásil maski hasoru obstákulu oioin no lori tempu ne’ebé naruk, maibé ha’u sempre fiar katak serbisu maka’as no matenek mak xave atu atinje ita-nian mehi”, nia otimista. Ligadu ho presu billete, Lourenço klarifika katak sei fa’an bazeia de’it ba merkadu atuál. Diretór-Ezekutivu, Lourenço de Oliveira, ho nia funsionáriu Aero Dili iha lansamentu rota aérea internasionál, iha Hotel Timor, segunda 23/1/2023.Imajen/TATOLI Aviaun ho modelu A320 alugadu ne’e ho folin millaun $100-resin no iha kapasidade atu transporta pasajeiru 180, maibé ba empreza ideál liu mak tula ema 165 atu sente konfortavel durante viajen. “Aviaun prodús iha Europa no sei taka stiker iha Indonézia. Daudaun iha Filipina hodi hala’o prosesu rejistrasaun no troka mesin. Tuir planu fevereiru 2023 bele to’o ona Timor-Leste hodi hala’o operasaun”, konklui. Inísiu Janeiru PNTL Dili rejista kazu asidente tráfegu 42 https://tatoli.tl/2023/01/23/inisiu-janeiru-pntl-dili-rejista-kazu-asidente-trafegu-42/ tatoli.tl Notísia 2023-01-23 DILI, 23 janeiru 2023 – Komandante Tránzitu Dili, Inspetór Polísia, Domingos Sarmento Gama, informa hahú 1 to’o 20 janeiru, Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi sesaun Polisia Tránzitu Dili rejista kazu asidente tráfegu hamutuk 42. “Hahú hosi loron 1 to’o 20 janeiru 2023, ita rejista kazu asidente tráfegu hamutuk 42”, KomandanteTránzitu Dili Inspetór Polísia, Domingos Sarmento Gama, dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar Komandu PNTL Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan hosi kazu 42, Komandu PNTL liuhosi sesaun Polisia Tránzitu Dili konsidera kazu asidente ne’e ho grau ki’ik hanesan kanek de’it, maibé la rejista kazu asidente tráfegu grave ka kazu asidente fatál ne’ebé halakon ema nia vida. “Ita bele kompara ha inísiu fulan janeiru nia-laran seidauk iha asidente fatál ita espera katak to’o fulan ida remata ita labele rejista kazu asidente tráfegu ida fatál”, afirma nia. Nia dehan kompara tinan sira kotuk iha inísiu fulan janeiru sempre rejista aas kazu asidente tráfegu grave ka rejista kazu ema mate barak, maibé tinan ne’e laiha. Nia salienta hosi kazu asidente tráfegu ho grau ki’ik mak hanesan kanek kaman ne’ebé envolve hosi joven ho idade produtivu ho tinan 30 mai kraik. “Tanba ne’e atu prevene asidente sira ne’e labele akontese, ami husu ba motorista sira kuandu lori karreta ho motór atu halai iha sidade Dili tenke velosidade másimu 40 kilomentru pur hora, tuir regra Kódigu Estrada ne’ebé ita iha labele liu ida ne’e”, katak Domingos Sarmento Gama. Komandante Tránzitu Dili, informa hosi kazu 42, balun enkamiña ona ba Ministériu Públiku no balun rezolve tuir família. PNTL fasilita formasaun ba Guarda Florestál nain-46 https://tatoli.tl/2023/01/23/pntl-fasilita-formasaun-ba-guarda-florestal-nain-46/ tatoli.tl Notísia 2023-01-23 DILI, 23 janeiru 2023 – Komandante Sentru Formasaun Polísia (CFP, sigla portugés), Superintendente Xefe,  Arquimino Ramos, informa, PNTL liuhosi Sentru Formasaun Polísia fasilita formasaun durante semana rua ba Guarda Florestál nain-46 iha Rai-Robo, Postu Administrativu Atabae, Munisípiu Bobonaro. “Ita fó formasaun ba Guarda Florestá sira liuliu sira bele halo servisu patrolla hodi kontrola komunidade sira atu evita tesi ai no sunu rai arbiru atu labele akontese dezastre naturál, rai manas no rai halai iha tempu udan”, Arquimino Ramos, hateten ba jornalista sira hafoin abertura formsaun iha CFP, Comoro, segunda ne’e. Nia dehan, durante formasaun sira sei aprende materia kona-ba sidadania, patriotizmu, nasionalizmu no profisionalidade hodi fo segurasa ba floresta iha área protejida no balada protezida sira, atu ema labele estraga. “Misaun guarda florestál ne’e importante atu salva balada, rikusoin Timor-Leste nia ne’ebé protejida atu ema labele oho arbiru”, afirma nia. Komandante Arquimino, salienta Governu liuhosi Guarda Florestál hanoin katak formasaun ne’e importante tebes oinsa mak joven sira bele sai mós ajente ho profisionál atu garante seguransa ba meiu ambiente atu evita komunidade labele tesi-ai no sunu rai arbiru. “Iha rai seluk, bainhira instituisaun seluk nia seguransa hetan formasaun husi PNTL sira bele uza uniforme polísia nia atu halo seguransa, maibé emblema mak sei diferente, ezemplu hanesan nasaun Indonézia nian, ita akompaña seguransa iha otél sira ne’e sira uza uniforme farda polísia nia mak halo seguransa”, komandante hateten. Iha fatin hanesan, Vise Ministru Agrikultura no Peskas, Abilio Xavier de Araújo, hateten komuidade preokupa kona-ba ai-horis ne’ebé lakon kada loron, ne’e kauza hosi menus seguransa guarda florestál nian. Tanba ne’e, ministériu iha preokupasaun ida bainhira aprezenta orsamentu ba Parlamentu Nasionál atu halo rekrutamentu ba joven sira atu servisu hanesan seguransa guarda florestál nia. “Iha tinan 2021, ita halo ona rekrutamentu ba membru guarda floresta hamutuk nain-50 no iha tinan 2022 rekru tan100, konta hamutuk ho rekruta antes hamutuk 200 iha nivél nasionál, maibé ne’e seidauk to’o atu koloka iha terenu”, Abilio Xavier de Araújo haktuir. Nia informa, problema rekursu guarda florestá iha mós problema seluk hanesan fasilidade transporte atu fasilita sira halo patrollamentu loron no kalan atu asegura no proteje ema labele tesi ai arbiru. “Ita nia alin sira esforsu kruza ba mai halo monitorizasaun iha terminál sira ho fatin ne’ebé mak deskonfia komunidade sira halo viajen lori ai tama sai, maibé enerjia ba kontrolu la to’o kontinua akontese, tanba ne’e ho rekrutamentu ida ne’e bele ona apoiu di´ak liután iha area guarda florestál nian”, governante ne’e informa. Polítika Governu hakarak suku iha teritóriu laran tenke iha hotu guarda florestá atu sidadaun sira iha suku halo kontrolu ba komunidade sira labele tesi no sunu rai arbiru no bandu labele kasa animál ne’ebé lei bandu. “Ha’u fiar iha tinan 2023 ba oin iha Governu foun ne’ebé mak sei mai iha polítika foun bele aumenta tán kuantidade ita-nia seguransa guarda floresta sira, kada suku ida tenke iha seguransa guarda frolesta ida, atu mantein seguransa ba nia suku ho seguru atu komunidade labele sunu rai no tesi ai arbiru”, Abilio Xavier de Araújo tenik. Tránzitu Dili husu kumprimentu oráriu operasaun karreta tula kontentór https://tatoli.tl/2023/01/23/tranzitu-dili-husu-kumprimentu-orariu-operasaun-karreta-tula-kontentor/ tatoli.tl Notísia 2023-01-23 DILI, 23 janeiru 2023 – Komandante Tránzitu Dili, Inspetór Domingos Sarmento Gama, husu atu kamiaum tula kontentór sira labele sirkula arbiru iha sidade Dili, atu nune’e bele prevene engarafamentu no asisdente rodoviáriu. “Husu ba kompañia sira atu kumpre despaixu konjuntu hosi Ministériu Interiór no Ministériu Transporte no Komunikasaun ne’ebé antes ne’e hasai ona hodi regula oráriu movimentu veíkulu sira, liuliu karreta bo’ot hirak ne’ebé tula kontentór, iha kapitál Dili, nune’e labele provoka engarafamentu no asidente tráfegu”, Komandante Tránzitu Dili, Inspetór Domingos Sarmento Gama, apela ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Caicoli, segunda ne’e. Despaixu kona-ba regularizasaun oráriu sirkulasaun karreta tula kontentór sira tama ona iha vigór dezde 01 fevereiru 2021, ho probisaun sira hanesan tuir mai: bandu kamiaun tula kontentór sira atu halo operasaun iha oras sira hanesan: parte deder – entre tuku 07h00 no tuku 09h00, meudia husi tuku 12h00 to’o 14h00 no loraik husi 17h00 to’o 21h00. “Se kompañia sira kontra oráriu refere maka ami sei aplika despaixu konjuntu artigu 10.º kona ba kompañia ne’ebé autoriza sira nia karreta bo’ot tula kontentór iha oras mak probidu sei selu koima ho totál dolar amerikanu 75. No  karik empreza sira abuza nafatin maka ita sei rekore ba artigu 57.º husi Lei Kódigu Estrada, ne’ebé mak prevê pagamentu multa husi dolar 50 to’o dolar rihun tolu”,  esplika Domingos. Tuir komandante ne’e, iha inísiu fulan janeiru, iha empreza xineza balun halo pedidu ba Komandu Munisipál Dili hodi husu autorizasaun atu sira nia kamiaun tula kontentór bele sirkula iha oras ne’ebé la determinadu, tanba sira halo hela projetu bo’ot balu iha Dili no fora hosi Dili. Despaixu refere hetan aurotizasaun. “Maibé ba sira seluk ne’e, ami husu atu kumpre nafatin despaixu konjuntu ne’ebé maka iha ona, se la kumpre ami nia ekipa Sesaun Tránzitu Dili sei halo apreensaun hodi lori mai iha edifísiu Komandu Dili hodi aplika multa ba sira”, alerta Sarmentu. Benefisiáriu cesta bázika Uatulari agradese ba Governu https://tatoli.tl/2023/01/24/benefisiariu-cesta-bazika-uatulari-agradese-ba-governu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 VIQUEQUE, 24 janeiru 2023 — Benefisiáriu cesta bázika munisípiu Viqueque agradese ba Governu tanba kria polítika diak distribui hahaan ba povu. “Ami sente kontente husu obrigadu barak ba Governu no agradese tanba bele apoia ona ai-han ba ami, ami simu programa cesta bázika ho liman rua,” Abitante suku Matahoi, Antonio Aparício, hateten Agência Tatoli, iha suku Matahoi, tersa ne’e. Nia husu Governu kada tinan kontinua implementa programa cesta bázika tanba programa ne’e benifísia ba povu hodi aguenta moris. Xefe suku Matahoi, Antonio Amaral, hatutan programa cesta bázika suku Matahoi empreza distribuidór distribui ona iha semana kotuk no povu Matahoi sente satisfaz ba pakote produtu cesta bázika. “Ha’u haree ha’u-nia povu Matahoi simu programa cesta bázika simu ho kontente, iha prosesu distribuisaun la’o ho di’ak, laiha problema ruma. Tanba antes ne’e halo distribuisaun ami halo uluk koordenasaun hafoin halo distribuisaun,” nia katak. Nia dehan, empreza mós kolabora ho di’ak parte autoridade hodi troka pakote sira-ne’ebé abitante sira la aseita no empreza troka nune’e to’o distribuisaun ramata laiha problema ruma. Suku Matahoi hamutuk aldeia 12, ho totál uma-kain 1.359 no totál abitante hamutuk na’in-5.600 resin. Diretór empreza Salfjonal unip Lda, Salustiano José Fraga, afirma empreza hetan fiar hosi Sekretaria Estadu Kooperativa (SEkoop) hodi distribui pakote cesta bázika ba suku Matahoi. “Molok ami halo distribuisaun, ha’u mai halo kedas koordenasaun ho autoridade lokál pakote hamutuk 17, maibé produtu balun komunidade no autoridade lokál elimina tiha item balu ne’ebé elimina maka hanesan hudi, talas no feuk. Ho nune’e ami subtitui fali produtu seluk foos kilo ida, talas ami aumenta fali masin,” nia aprezenta. Pakote cesta bázika hanesan foos kilo 6 kada ema ida, masin, naan-karau, sabaun, rinso, mina nú virjen, mina litru ida kada ema ida, masin-midar, kafé timor no seluk tán. “Ha’u sente orgullu ba benefisiáriu sira-ne’ebé kolabora tebes ho ami, liuliu autoridade lokál sira no joven sira iha suku Matahoi,” nia katak. Totál benefisiáriu iha suku Matahoi hamutuk 5.654 no trabaladór distribui produtu cesta bázika ne’e hamutuk 52. Evita konfrontu komandante sei bolu responsável GAM no GAR https://tatoli.tl/2023/01/24/evita-konfrontu-komandante-sei-bolu-responsavel-gam-no-gar/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24  janeiru 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Dili, Superintendente Xefe, Natercia Martins, sei bolu lider Grupu Arte Marsiál (GAM) no Grupu Arte Rituál (GAR) atu husu esplikasaun kona-ba konfrontu sira iha kapitál. “Komandu fó ona orden katak presiza bolu komandante eskuadra sira, lider hosi arte marsiál no lider hosi arte rituál sira atu tur hamutuk hodi koalia, tanba sa maka sira nia membru sira sempre envolve iha aktus krimi ka ataka malu, depois ema ne’ebé la sala mós sai vítima, entun atu rezolve situasaun ida ne’e ita tenke servisu hodi toma responsablidade, la’os halo tiha problema maibé depois sira subar sira nia aan iha kotuk ne’e la’os”, Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Natercia Martins, dehan ba jornalista sira iha Sentru Formasaun Polísia (CFP, sigla portugés) Comoro, tersa ne’e. Nia dehan presiza kooperasaun atu bele garante duni situasaun ne’ebé seguru ba ema hotu atu halao sira nia atividade loroloron nian, sem ameasa, sem tauk, iha dader, meiudia no kalan, ne’e presiza ema hotuhotu ninia kolaborasaun. Komandante Natercia Martins husu inan ho aman  hodi kontrola oan sira ne’ebé idade minoridade. Tuir dadus ne’ebé komandu simu katak labarik sira ne’ebé envolve iha konfrontu ne’e maioria ho labarik idade 16 to’o 20. “Labarik sira ne’e responsablidde hosi inan no aman atu kontrola oan sira, se bá eskola ka sai eskola nia bá ne’ebé, kalan nia sai ba ne’ebé, nia ransu ho se, ne«e inan aman nia responsablidade”, salienta nia. “Iha ha’u nia tempu kuandu toman tán labarik ho idade minoridade maka envolve krime, inan no aman sira maka ha’u sei haruka bolu atu ezije sira nian responsablidade hanesan inan no aman atu kontrola oan sira”, katak nia. Natercia hatutan, ”Timór ita nian rai, ita maka tenke tau liman hamtuk atu asegura ita nian rain, se la’os ita, entaun se”. “Agora polísia uza ibun hodi koalia fó hatene, se ida ne’e labele ona, imi kria situasaun sira hanesan ne’e polísia hakarak uza forsa, polísia bele uza forsa no uza forsa iha kualker tempu, maibé ha’u hateten katak uza forsa ne’e la’os ba inimigu, ba ita nia oan sira de’it, imi hakarak polísia atu uza, ha’u hanoin labele” komandante hakotu. FM husu kontrola arma https://tatoli.tl/2023/01/24/fm-husu-kontrola-arma/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 – Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral husu ba Estadu atu kontrola arma fogu iha Timor-Leste, nune’e prevene ema sivíl labele kaer kilat. “Fundasaun Mahein, dada atensaun públiku atu sujere ba Estadu tenke iha meiu espesífiku balun ne’ebé bele haforsa kontrolu kilat no garante seguransa sidadaun Timor-Leste”, Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral, fó sai liuhosi komunikadu ne’ebé maka TATOLI asesu, ohin. Timor-Leste enfrenta hela problema polítika, ekonómika no povu barak falta asesu ba infraestrutura bázika, servisu, ekonomia no nutrisaun ne’ebé adekuadu. Tanba ne’e iha peritu barak hanoin katak mundu agora tama iha resesaun ekonómika. Estadu Timor-Leste nia pozisaun finanseira la sustentável, bainhira lidér polítiku sira propoen atu sosa tan kilat ba forsa seguransa sira, maibé sira nunka esplika oinsá ida ne’e sei rezolve nesesidade urjente povu nian ka rezolve Timor-Leste nia problema ekonómiku ka polítiku fundamentál sira. “Nune’e mós forsa seguransa nia disiplina no prátika kontrola arma fraku hela, tanba ne’e, Governu aumenta númeru kilat iha rai-laran, husi ami nia haree ne’e ameasa ba sidadaun Timor-Leste nia moris no seguransa, bainhira kilat kontinua lakon ba beibeik, ema ruma bele uza hodi instabiliza nasaun hanesan akontese iha 2006”, lamenta nia. Nia informa Governu tenke reativa Komisaun Investigasaun Arma hodi estabelese sistema atu halo audit annuál ba arma de fogo (kilat), kobre forsa seguransa no mós ema sivíl, presiza duni audit sira ne’e atu bele determina kilat hira maka sirkula iha rai-laran ho tipu no kondisaun oinsá. “Iha audit (auditoria) ne’e bele deteta kilat ilegál no asegura katak ema ne’ebé subar kilat ilegál tenke hetan penalidade”, afirma nia. Tanba ne’e, FM sujere ba Prezidente Repúblika maka tenke inisia no dirije prosesu ida ne’e, tenke envolve instuisaun Estadu no naun Estadu relevante hotu, hanesan forsa seguransa, ministériu relevante sira (Interiór, Defeza), PDHJ, KAK no sosiedade sivíl atu halo auditoria ne’ebé envolve asaun konkretu, inklui disiplinaria no legál hodi garante katak regra no prosedimentu liga ho kontrola arma. “Ami husu beibeik polítika nain sira atu kria polítika seguransa nasionál ida atu guia desizaun aprovizionamentu (sosa) kilat ba tempu naruk, tanba ne’e estratejia aprovizionamentu arma nu’udar parte polítika seguransa nasionál tenke bazea ba avaliasaun nesesidade no kapasidade ajénsia seguransa sira nian, inklui kapasidade atu kontrola arma bazea ba regra no prosedimentu atuál sira”, hateten nia. Nia hatutan bainhira Governu atu sosa kilat, tenke bazea ba polítika seguransa nasionál, la’os pedidu husi lidér ajénsia seguransa ka polítiku sira, tanba ne’e deputadu husi Parlamentu Nasionál no membru públiku tenke envolve másimu iha debate ba polítika seguransa nasionál. Aleinde ne’e Governu tenke kria kompañia estatal ho rekoñesimentu internasionál atu halo aprovizionamentu arma, tuir polítika seguransa nasionál, ida ne’e bele garante katak aprovizionamentu arma ne’e transparente no livre husi intervensaun polítika. “Agora daudaun, ami seidauk haree lei ruma ne’ebé regula ema sivíl rai kilat, tanba ne’e, Governu no parlamentu presiza kria lei foun hodi regula ema sivíl uza no rai kilat, inklui kria prosesu rejistrasaun ida ba kilat kiik ka kilat manu atu bandu ema sivíl la presiza iha kilat”, rekomenda nian. Tanba iha evidénsia barak hatudu katak kilat manu barak tama ilegál mai Timor-Leste liuhosi fronteira Indonéza, maske maioria kilat ne’e ema uza atu kasa animál, maibé kilat ne’e bele mós tiru mate ema, tanba ne’e, importante ba PNTL no F-FDTL halo esforsu boot atu prevene no deteta kilat ilegál tama iha Timor-Leste no subar iha ema nia uma. “Ami nia monitorizasaun hatudu katak lidér PNTL no F-FDTL falla totál atu implementa regra no prosedimentu kontrola arma no ida ne’e provoka kazu grave barak ne’ebé komete husi membru ajénsia seguransa, inklui tiru mate ema no animál, ami ezije komandu PNTL no F-FDTL tenke responsabiliza ba fallansu ne’e no ami husu ba Parlamentu Nasionál atu halo investigasaun kona-ba kazu mal-prátika arma ne’ebé akontese beibeik no membru ne’ebé responsável tenke hetan penalidade tuir lei”, Diretór Ezekutivu haktuir. Nia dehan bainhira ofisiál Estadu abuza nia pozisaun, ida ne’e hafraku Estadu direitu (Rule of Law), tanba hatudu ba públiku katak ofisiál la tauk atu viola regra. “Bainhira ita moris ou Rule of the Deal no konesaun pesoál dúke Rule of Law, ida ne’e viola tiha prinsípiu Konstituisaun RDTL, Impunidade elite influénsia ba sosiedade no enkoraja dezorden, violénsia no inseguransa, tanba ne’e, ofisiál atuál no eis-ofisiál ne’ebé subar kilat ilegál tenke hetan penalidade tuir lei”, tenik nia. Hatan kona-ba  kestaun ne’e, iha fatin ketak, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, hateten ekipa auditoria ba arma iha Timor-Leste ne’e antes ne’e forma ona ekipa bo’ot ida mak halo hela servisu ba ida ne’e. “Ekipa auditoria ne’e evolve komisaun B PN, ekipa fiskalizasaun ne’ebé iha ekipa boot ida, tanba PNTL tempu saida de’it bele halo auditoria, importante tenke tuir nia dalan laos ema hotu hotu hakarak mai atu hatene fali insitutisaun PNTL ne’e iha kilat hira ne’e proibidu atu fó sai ida ne’e segredu Estadu”, Hakotu nia. Komandu PNTL sei reune ho KSS diskute nomeasaun ba komisáriu foun https://tatoli.tl/2023/01/24/komandu-pntl-sei-reune-ho-kss-diskute-nomeasaun-ba-komisariu-foun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 – Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Faustino da Costa, hateten komandu sei konvoka reuniaun ho Konsellu Superiór Seguransa (KSS) iha tempu badak nia-laran, hodi diskute nomeasaun ba Komandante Jerál PNTL foun. “Iha tempu badak nia-laran ita sei konvoka reuniaun Konsellu Superiór Seguransa (KSS) atu diskute nomeasaun ba Komandante Jerál (KonJer) Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) foun”, Komandante PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, hateten ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Komandante Munisípiu sira no ofisiál PNTL sira iha CFP, Comoro, tersa ne’e. Nia esplika tuir lei kandidatu ba Komandante Jerál PNTL sei diskute iha reuniaun KSS no sei deside iha ne’abá maka hanesan Komandante Jerál sei aprezenta ba Ministru Interiór maka sei haree hodi avansa ba iha diskusaun iha nivél Konsellu Ministru. Natercia : Fatór dezempregu afeta ba kriminalidade iha Díli https://tatoli.tl/2023/01/24/natercia-fator-dezempregu-afeta-ba-kriminalidade-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Natercia Martins,  rekoñese situasaun kriminalidade mosu makas iha sidadade Dili tanba fatór dezempregu. “Iha Dili ne’e sempre mosu problema oinoin, konfrontu iha fatin-fatin tanba kauza mós hosi problema sosiál no mai hosi ekonómia la sufisiente atu sustenta família, ho ida ne’e bele dudu ema ba kria problema”, Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Natercia Martins, dehan ba jornalista sira iha Sentru Formasaun Polísia (CFP, sigla portugés), Comoro, tersa ne’e. Komandante Natercia Martins hato’o posizaun ne’e tanba ikus-ikus ne’e mosu konfrontu barak iha bairr-bair iha Dili ne’ebé kauza hosi joven sira provaka malu. Nia dehan fatór ida fali maka dezempregu, servisu laiha ne’e mós  obriga ema atu liman naruk. Suspeitu envolve konfrontu, vítima koñese no aprezenta ona ba polísia https://tatoli.tl/2023/01/24/suspeitu-envolve-konfrontu-vitima-konese-no-aprezenta-ona-ba-polisia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24  janeiru 2023 – Komandante Polísiaa Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, Natercia Eufrasia Martins, hateten autór balun ne’ebé deskonfia envolve iha konfrontu iha área Mascarinhas, vítima sira koñese no aprezenta ona ba polísia. “Vítima sira  hato’o ona informasaun ba polísia tanba autór balun ne’ebé envolve iha konfrontu ne’e, vítima sira koñese no polísia halo ona prosesu ba ida ne’e no polísiaa servisu hamutuk ho vítima no testamuña balun iha área Mascarinhas hodi kontinua halo identifikasaun atu bele identifika autór sira ba kazu konfrontu ne’e, nune’e ita bele husu mandadu ba Ministériu Públiku atu halo kapurasaun, atu sira bele responsável ba sira nia aktus”, Natercia Eufrasia Martins dehan ba jornalista sira iha Sentru Formasaun Polísiaa (CFP, sigla portugés) Comoro, tersa ne’e. Komandante Munisípiu Dili, hateten depois akontesimentu konfrontu ne’e família sira ne’ebé sente sasan hetan estragu, horikalan hakbesik ona ba Komandu PNTL Dili hodi hato’o ona informasaun liga ba konfrontu ne’e. “Ami mós la taka dalan ba vítima sira ne’ebé mak sasan lakon atu hakbesik aan ba Komandu Munisípiu Dili, nune’e komandu bele rejista”, Natercia Martins tenik. Komandante Natercia Eufrasia Martins, subliña konfrontu ne’ebé akontese iha área Mascarinhas, Postu Admimistrativu Vera Cruz, Munisípiu Dili motór tolu maka hetan estragu. Kazu konfrontu ne’e akontese iha tuku 18:00,Otl , segunda (23/1) horseik, ne’ebé envolve hosi Grupu Arte Marsiál (GAM) Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) no  Grupu Arte Rituál  (GAR) 77. “Bazea ba relatóriu ne’ebé maka Eskuadra Vera Cruz hato’o iha motorizada tolu maka hetan estragus”, komandante  friza. Komandante rekoñese seidauk hatene loloos motive hosi kazu ne’e tanba tanba polísia sei halo hela investigasaun, bainhira iha ona reezultadu investigasaun maka foin bele identifika. “Konfrontu ne’e bazea iha relatóriu ne’ebé maka ami simu, loloos katak ida ne’e konfrontu entre grupu rua, husi grupu rituál 77 no arte marsiál PSHT”, salienta nia. Nia dehan hosi konfrontu ne’e PNTL seidauk halo detensaun ba suspeitu sira, tanba depois akontesimentu ida ne’e, iha altura ne’ebá polísia halo intervensaun duni maibé autór sira halo asaun no husik lalais tiha fatin akontesimentu tanba ne’e autór ba konfrontu ne’e polísia la konsege kaer. “Sira halo tiha agresaun sira husik fatin ne’e ho lais, tanba  ne’e maka polísia la detein suspeitu sira ne’ebé envolve iha konfrontu ne’e” hakotu nia. Taur sei vizita Austrália no Indonézia iha fevereiru https://tatoli.tl/2023/01/24/taur-sei-vizita-australia-no-indonezia-iha-fevereiru/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, sei hala’o vizita Estadu bá Austrália no Indonézia, iha fulan-fevereiru. “Ko’alia uitoan ho Prezidente Repúblika, kona-ba ha’u-nian vizita iha semana dahuluk iha loron 7 ka 8 fevereiru bá Austrália. Iha semana tuirmai bá Indonézia”, Taur informa, hafoin reuniaun ho Xefe Estadu, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru Pité, tersa ne’e. Xefe Ezekutivu ne’e dehan tinan hira ona la bá rai-li’ur, maibé agora iha ajenda rua hodi vizita nasaun rua refere. Tuir ajenda ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Gabinete Xefe Governu katak vizita ba Austrália sei hasoru malu ho Primeiru-Ministru, Anthony Albanese, no bá Indonézia hasoru Prezidente Repúblika, Joko Widodo. Dezde lidera Governu Daualuk, PM Taur seidauk hala’o vizita ofisiál bá estranjeiru, mezmu bá rai-li’ur maibé ho asuntu privadu. Governu inisia lejizlativa hodi rekoñese arte marsiál nu’udar atividade desportiva https://tatoli.tl/2023/01/25/governu-inisia-lejizlativa-atu-rekonese-arte-marsial-nuudar-atividade-desportiva/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 DILI, 25 janeiru 2023 – Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, no Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, aprezenta ona opsaun polítika lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa kriasaun lei ida ba arte marsiál sira. “Objetivu husi inisiativa lejizlativa ne’e mak atu rekoñese arte marsiál sira hanesan atividade desportiva no dezenvolve rejime jurídiku ida ne’ebé atu hatán ba vizaun ida-ne’e no kontribui ba potensiál husi arte marsiál sira hanesan instrumentu apoiu nian ba dezenvolvimentu sosiedade saudavel, liuliu foin-sa’e sira”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hateten hafoin reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu. Aléinde ne’e mós atu estabelese medida sansionatóriu lubun ida atu garante kumprimentu efetivu rejime jurídiku no determina regra objetiva sira ne’ebé permite desizaun atu suspende prátika arte marsiál sira no taka ka halakon ramu, sentru ka eskola sira no organizasaun. Ho lejizlativa ne’e mós bele fó kompeténsia ba Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) atu buat hirak ne’ebé lakonsidera hanesan krime lapersiza hetan atuasaun Polísia no KRAM mak iha mandatu ba ida ne’e hodi serbisu ho grupu arte marsiál, regulariza no organiza hodi garante katak grupu sira ne’e tuir duni regra sira vizente iha nasaun. “Nune’e iha futuru ita sei organiza di’ak grupu arte marsiál, loke mós dalan para sira rejistu ho di’ak nomós konsidera personalidade jurídika ba grupu sira, naturalmente bainhira bele loke bele mós taka tuir lei. Entaun kompeténsia hirak ne’e ejize katak grupu arte marsiál sira iha rekoñesementu balun maibé iha responsabilidade sira”, nia konklui. Rui Gomes no JICA sei asina akordu subvensaun públika millaun $37,5 https://tatoli.tl/2023/01/25/rui-gomes-no-jica-sei-asina-akordu-subvensaun-publika-millaun-375/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 DILI, 25 janeiru 2023 – Governu autoriza Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hodi reprezenta Ezekutivu Timor-Leste atu asina akordu kontribuisaun finanseira ( Grant ) ho montante millaun $37,5 ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla inglés) ba projetu rekualifikasaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. “Asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante hamutuk ienes japonés billaun 4,9 (besik millaun $37,5)”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hateten hafoin reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu. Sorin seluk, Ministru Finansa realsa orsamentu ne’e sei uza hodi finansia konstrusaun edifísiu foun terminál pasajeiru no instalasaun ekipamentu ba apoiu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. “Ho assinatura akordu subvensaun públika husi JICA, signifika katak ita-nian ai-riin haat, finansiamentu husi BAD millaun $135, Austrália millaun $73,4, JICA millaun $37,5 no contrapartida husi Governu kompleta ona. Ho nune’e ita bele hahú ona ita-nian prosesu aprovizionamentu konkursu atu harii Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato”, Ministru Rui Gomes hateten. Serimónia asinatura akordu subvensaun públika husi JICA sei realiza iha tempu badak no lansamentu hatuur fatuk dahuluk ba projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL), tuir planu sei realiza iha marsu tinan ida ne’e. Projetu dezenvolvimentu AIPNL opta modalidade ‘hybrid PPP’ ho nia natureza finansiamentu envolve fontes oioin hanesan subvensaun públika, empréstimu no orsamentu kontrapartida husi Governu Timor-Leste. Tanba nia natureza finansiamentu ne’ebé kompleksu tebes, presiza iha liña koordenasaun ne’ebé di’ak entre doadór sira hodi evita duplikasaun esforsu, rekursu no servisu sira. Iha dezembru tinan kotuk, Ministru Rui Gomes no Adjuntu Primeiru Sekretáriu, Divizaun Sudeste Aziátiku, Ridwaan Jadwat, ne’ebé reprezenta Governu Austrália, asina ona akordu finansiamentu ho montante millaun $73,4 hodi finansia projetu dezenvolvimentu AIPNL. Akordu ne’e prevee kontribuisaun finanseira husi Governu Austrália ba Timor-Leste ho valór hamutuk millaun dolar amerikanu $28,36 no kontratasaun empréstimu ho valór millaun $45 ho períodu maturaridade tinan 25 hodi finansia projetu dezenvolvimentu aeroportu refere. Orsamentu ne’e sei uza hodi konstrui asesu estrada ba terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustível, eletrisidade no iluminasaun públiku, ekipamentu ba bee moos, fatin estasionamentu karreta no motór inklui zona drop off terminál pasajeiru iha aeroportu ne’e. FM dehan figura KomJer foun tenke ema ne’ebé iha espiritu dezenvolve institusionál https://tatoli.tl/2023/01/27/fm-dehan-figura-komjer-foun-tenke-ema-neebe-iha-espiritu-hodi-dezenvolve-institusional/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 – Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral, hateten Governu atu nomea figura foun ida ba kargu Komandante Jerál (KonJer) Polísia Nasionál Timor-Leste tenke ema ne’ebé maka iha espiritu hodi dezenvolve instituisaun PNTL. “Ami Fundasaun Mahein nia hakarak figura Komadante Jerál PNTL foun ne’ebé atu troka atuál Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa ne’ebé nia mandatu sei remata iha tinan ne’e, figura ne’e tenke ema ne’ebé maka iha pesoál ne’ebé moos, livre hosi akuzasaun ruma ba kazu sivíl ka kazu krime, tenke iha integridade, tenke iha kapasidade, signifika iha jeitu atu dezenvolve”, Diretór Ezekutivu FM, Abel Amaral, hateten ba TATOLI via telefone, sesta ne’e. Nia dehan kandidatu bá komisáriu PNTL foun mós tenke mai hosi ema PNTL duni. “Fundasaun Mahein nia posizaun maka ne’e Komadante Jerál PNTL foun ne’e tenke mai hosi ema PNTL duni labele labele nomea fali ema hosi liur, atu nune’e nia bele hatene di’ak liután instituisaun PNTL rasik”, katak nia. Abel Amaral, hateten molok Governu nomea Komisáriu PNTL foun tenke rona hosi Parlamentu Nasionál, nu’udar reprezenta povu tanba sira maka reprezenta sidadaun sira. “Ami hanoin Komisáriu PNTL foun ida ne’e parlamentu tenke entrevista ka teste nian ba ninian prontidadun sira maske ita nia lei seidauk prevé mekanizmu sira hanesan ne’e, maibé ami hakarak maka ida ne’e atu nune’e Komandante Jerál PNTL bele hatene nia servisu ho di’ak iha futuru”, afirma Abel Amaral. Nia dehan ba nomeasaun Komandante Jerál PNTL foun mós Governu presiza rona sujestaun sira hosi sosiadade sira molok Governu foti desizaun hodi nomea Komandante Jerál PNTL foun ba tinan ne’e. Grupu kreativu lima iha Ossu asesu ona fundu estímulu empreendedorizmu https://tatoli.tl/2023/01/27/grupu-kreativu-lima-iha-ossu-asesu-fundu-estimulu-empreendedorizmu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-27 VIQUEQUE, 27 janeiru 2022 - Autoridade postu Ossu, munisípiu Viqueque, liuhosi Sentru Juventude distribui ona fundu estímulu empreendedorizmu ba grupu joven kretivu lima atu hala’o atividade kreativu hanesan hakiak ikan no manu. Adiministradór postu Ossu, munisípiu Viqueque, Sebestião Pereira Pires, hateten  fundu estímulu empreendedorizmu sosiál ne’e hosi governu liuhusi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD),aloka fundu estímulu ba joven kreativu ne’e hamutuk $10,000.00. “Husi fundu ne’e atu fó apoiu ba ita-nia joven sira hala’o sira-nia negósiu ki’ik sira hanesan haki’ak ikan, manu, ofisina (bengkel). Fundu ne’e aloka mai postu Ossu iha fulan novembru 2022 no grupu sira hatama proposta ba postu hodi hetan fundu empreendedorizmu sosiál. Nune’e grupu ne’e maka submente proposta no ami ba kedas halo verifikasaun ba grupu sira nian fatin no ohin distribui”, hateten Adiministradór postu Ossu, Sebestião Pereira Pires, ba jornalista sira iha postu Viqueque vila, sesta ne’e. Iha prosesu verifikasaun ba proposta husi grupu joven kretivu neen, maibé grupu ida maka la pasa tanba nia atividade seidauk klaru. “Fundu ne’e aloka ba ami tenke ezekuta iha fulan dezembru 2022, maibe ami ezekuta de’it $4.500 no $5.500.00 la konsege ezekulta, nune’e ami devlove fali ba kofre Estadu”, katak. Grupu lima nia proposta bazea ba atividade grupu, nune’e iha alokasaun grupu tolu hetan $1,000, mak hanesan kada grupu $750. Nune’e, nia husu ba joven kreativu iha suku Uabubu, Builo, Ossorua no Uagia atu jere fundu ho di’ak tanba tempu ida postu sei tun ba kada grupu sira fatin hodi observasaun no haree ezekusaun ba fundu empreendedorizmu sosiál. “Se grupu sira la jere ho di’ak, ami sei la fó konfiansa ba sira. Tanne’e husu ba grupu sira ezekuta osan sira ne’e hodi hadi’a moris tanba osan ne’e governu fó sei la fó fila ba governu, maibé tenke uza ba nesesidade grupu nian”, nia enkoraja. Grupu benifísiáriu ba fundu estímulu empreendedorizmu sosiál iha postu Ossu halo distribuisaun orsamentu ba grupu lima iha loron 5 janeiru 2023. Família entrega restu mortál saudozu Limão, Monteiro no Kasafia ba Estadu https://tatoli.tl/2023/01/30/familia-entrega-restu-mortal-saudozu-limao-monteiro-no-kasafia-ba-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 VIQUEQUE, 30 janeiru 2023 — Família no veteranu husi suku Uagia, postu Ossu, Munisípiu Viqueque, entrega restu mortál saudozu na’in-tolu hanesan saudozu Limão, saudozu Eduardo da Silva de Araújo “Monteiro” no Lourenço da Silva “Kasafia” ba Estadu Timor-Leste atu haloot iha jardín eroi Metinaro. Restu mortal saudozu na’in-tolu ne’e entrega direta hosi família sira iha suku Uagia ba Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara. Biban ne’e, Reprezentante família husi saudozu na’in-tolu, José da Silva, agradese ba Komisaun Rekolla Restu Mortál ne’ebé konsege hetan saudozu na’in-tolu ne’e hodi haloot ba iha semitériu ka jardín eroi Metinaro-Dili. Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa “Ami agradese tebes ba Komisaun tanba esforsu tomak durante ne’e, bele entrega saudozu na’in tolu nian ruin ba família no lori ba haloot iha fatin dignu hanesan jardín eroi Metinaro,” Reprezentante família ne’e hateten iha seremonia entrega restu mortal, dominggu ne’e. Iha fatin hanesan, Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Viqueque, Lentil da Camara, dehan saudozu na’in-tolu kontribui ba luta libertasaun ba rai doben Timor Leste hodi hasoru invasór ka forsa milítar Indonézia ne’ebé invade ilegalmente iha rai ida-ne’e. “Saudozu na’in-tolu ne’e sira maka mate, maibé ami sei moris nu’udar sai sasin ba sira. Saudozu sira mate ba nasaun no ba povu ida-ne’e ninia direitu. Ita nia saudozu haluha sira vida, haluha nia idade juvenil hodi la goja sira-nia vida joven, maibé dedika sira-an ba funu ida-ne’e”, katak Prezidente Lentil da Camara. Tanba, Responsavél veteranu ne’e konsidera funu la fasil, maibé sira deside-an  nia vida ba rai ida-ne’e, hodi hakarak mate ho prinsipiu ida katak “mate ka moris ukun rasik an”. Saudozu Limão, moris iha loron 20-8-1945 iha Surilale Laisorule, Oan husi aman Mau-loi no inan Sae-Sina. Saudozu nu’udar oan dahuluk husi maun-alin nain haat (4), kompostu mane tolu (3) no feto ida (1). Iha tinan 1974, Saudozu Limão hanesan militante FRETILIN ne’ebé hetan kartaun FRETILIN liuhusi saudozu João da Rosa Ossorua nu’udar delegadu ba Ossorua. Iha loron 11/8/1975, UDT halo Golpe kontra FRETILIN, saudozu Limão envolve aan iha Organizasaun Popular Seguransa (OPS). Iha loron 7/12/1975, saudozu Limão mós asume kna’ar hanesan forsa FADA ne’ebé hetan fiar husi saudozu Kasafia hanesan Komandante espiaun no hanorin joven sira ba FADA FALINTIL iha Uatu-ana. Iha tinan 1977, iha aldeia Loke Matan iha área Laklo komité zona costeira leste saudozu Limão hahú evakua ona ba baze apoiu ba  ponta leste. Saudozu Limão lori ai-han ba FALINTIL iha liña de fogu Barabeto no Apasaukira. Iha loron 22/11/1979, saudozu Limão ho familia evakua ba foho matebia. Enkuantu iha tinan 1979, saudozu Limão nafatin iha guerileira armada no la’o ho FALINTIL to’o saudozu lakon nia lakon vida iha loron 3/4/1980. Saudozu Limão nunka rende ba invasaun ilegál Indonézia ho nia lakuna sira vila-laran. Saudozu sakrifika an ba luta libertasaun nasionál hodi liberta rai ida ne’e. Saudozu Eduardo da Silva de Araújo “Monteiro” moris iha loron 11 abríl 1948, iha Sae-guia Surilale.  Oan husi aman Rai-Loi no inan Labulú. Saudozu nu’udar oan dahuluk hosi maun-alin nain sia (9), kompostu mane neen no feto tolu. Saudozu Monteiro hahú nia estudo iha Colegio Oscarruas Ossú eskola hamutuk ho Antonio Aitahan Matak Terseira klasse iha tinan 1965 to’o 1970. Iha tinan 1970 to’o 1974 saudozu ba fali vida agrikultur hodi halo natar no to’os iha Ahabobo. Saudozu Monteiro selu ona impostu dala-rua ba kolonializmu Portugués to’o revolusaun iha Lisboa Portugal iha loron 25 abríl 1974. Iha tinan 1974, Saudozu Monteiro hanesan militante FRETILIN no simu kartaun FRETILIN husi delegadu saudozu João da Rossa Ossorua. Iha tina 1975, saudozu Monteiro tuir Organizasaun Popular Seguransa (OPS) ba komité suku Ossorua hahú hosi 20/8/1975 to’o 7 dezembru 1975. Iha 1976, saudozu Monteiro tuir istrusaun iha Deuailata ne’ebé hanorin husi Zeka Mausela. Iha 1977 saudozu tama Forsa Auto Defesa (FADA) hodi halo seguransa ba Komité Zona Costeira Leste, Sub Komité Regionál Rabina Leste Uailaba Akaderu Hare-Loi Builo. Iha 1978, saudozu Monteiro hanesan Forsa Auto Defesa muda ba FALITILIN iha zona komandu Karau fuik pilotu tres Edemumu to’o baze apoiu rahun iha 22 novembru 1978. Iha 1979, saudozu Monteiro la’o ho Komandu Seksaun Tomas Anitay iha Oitau Uaibobo husi guerilleira Bivake hamutuk ho saudozu Komandante David Alex Daitula ho saudozu segundu Komandante Elias Makikit Builo. Iha 1980 saudozu Monteiro hanesan FALINTIL destakamentu Brigada Negra Norte, saudozu Komandante Kalisá ho saudozu Komandante Kosuso. lha 1981, saudozu Monteiro ka’er Arma pesada Monteiro kuluna negra costa sul mak Segundu Komandante Brigada Vermelha Ologari Asuwa’in, saudozu Komandante Fera Lafaek no saudozu Jony metan ne’ebé konsege hamate TNI barak. lha 1982, Saudozu Monteiro la’o hamutuk ho saudozu Komandante Daitula, halo nomeasaun saudoso Komandante Rositu no monta ba ligasaun bareira ponta leste ba sentru leste. Saudozu Monteiro simu karta husi saudozu Komandante Daítula no saudozu Komandante Rosito haruka ba saudozu kasafia, José Ran nakali, tetun Ai-tahan-matak ho Luis da Silva (Liu-tasi) iha kaixa Muaguiada. Saudozu Segundo Asuwa’in rasik sai estafeta ba MIPLIN Nahareka mak saudozu kaer-fin, saudozu Monteiro, kaer moris, saudozu Depois, iha Uaibobo kaiwa Tomas Anitay, Ossorua saudozu Kasafia ho saudozu Lahakiduk no iha Buanura. Aitahan Matak ho atual Presidente CMCLN Munisípio Viqueue Lentil sira   ba Bivake liuhusi segundu unidade. Iha 1983, saudozu Monteiro kaer metrailladór lijeira, la’o ho saudozu Komandante Rosito,   Aitahan Matak ho Luis da silva.  Saudozu Liu-Tasi hein iha Kamaheda Lailuto Viqueuque ho  Atuál Xefe Estadu Maiór Jenerál  F-FDTL, Tenente Jeneral,  Falur Rate Laek ho nia pelotaun mai hasoru saudozu Komandante Rosito ho  Aitahan-matak iha Kamaheda, hafoin hasoru malu  Falur Rate Laek ho nia pelotaun halo komprimisiu levantamentu jerál. Iha 1984, saudozu Monteiro la’o nafatin ho saudozu komandante Rosito no Brigadeiru Jeneral Sabika Besi-kulit to’o saudozu ramata nia peregrinasaun iha mundu. Saudozu lakon nia vida iha kampu gerileiru iha suku Nahareka ka fatin Ossolari hetan tiru husi inimigu, hafoin mate inimigu sira tesi nia kakorok mai hakohi ketak nia ulun iha fatin Ulaguta suku Nahareka no nia isin lolon rasik husik dodo’ok hela iha Ossolari iha loron 03 abríl 1986. Saudozu Lourenço da Silva “Kasafia” moris iha loron 1 janeiru 1953, iha Sunlale Laisorule Ossú. Oan husi aman Mau-loi no inan Sae-Sina. Saudozu nu’udar oan datoluk husi maun-alin hamutuk nain haat, kompostu hosi mane nin-tolu no feto ida (1). Iha tempu koloniál Portugués, saudozu Kasafia sai hanesan tropa efetivu Noskabo iha Quesadik Taibesi, Dili. Durante tinan tolu iha vida militar tropa portugués hahú husi 1970 to’o 1973. Hafoin revolusaun Cravos iha Lisboa Portugal, saudozu Kasafia partisipa no funda ASDT. Iha 11/9/1974, ASDT transforma ba Frente Revolusionáriu Timor-Leste Indepedente (FRETILIN) Movimentu. Saudozu Kasafia ba moris fatin Surilale Laisorule Ossorua, Saudozu hanesan delegadu FRETILIN no hetan nomeasaun husi saudozu João da Rosa ba aldeia Laisorule, Uabobo Utapalo, Ustudere hodi fahe kartaun FRETILIN ba populasaun to’o loron 11/8/1975, UDT halo golpe kontra FRETILIN. Saudozu kasafia ho saudozu Segundo Asuwa’in José Laisuso ba hamutuk hotu komandu karau fuik pilotu tres Edimumu, saudozu hetan nomeasaun husi Komandante Daraloi sai intelejen ba Komandante OPS husi Lugatoi, Uatudere to’o Apasaukira, husi 20 agustu 1975 to’o 7 dezembru 1975. Saudozu Kasafia komandu pilotu tres hili ba Komandante inspesaun hodi hanorin joven sira ho estrutura militár ba FALINTIL iha pelotaun ida iha Uatuana.  Iha tinan 1976, iha Uatuana saudozu Kasafia fó estrusaun ba FADA halo evakuasaun Mosoata. Saudozu Kasafia assume mós kna’ar ba seksaun justisa komité área Laclo no Komandante forsa auto defeza (FADA). Iha 1977, saudozu responsavel ba OPJT no OPTT halo kooperativa ba komité área Lacko no komité kosteira leste ba komité  zona 17 agustu ho unidade tolu iha baze apoiu ponta leste. Iha tinan 1978, saudozu hetan responsavel ba SECAE iha aldeia Loke Matan ho saudozu Goveia ne’ebé assume kargu dupla to’o baze apoiu rahun tiha iha Ponta-Leste no matebian 22 novembru 1978. lha 1979, saudozu Kasafia ho saudozu Segundo Asuwain, saudozu Eduardu Monteiro, saudozu Limão hela iha ai-laran asume kargu CIRNAK ka kanal husi komandu destakamentu koluna negra asukai lorosa’e iha costa súl hamutuk ho Saudozu Komandante Fera Lafaek ho Segundu Komandante brigada vermella Ologario Asuw’ain to’o na hetan kapturasam. Saudozu kasafia ho saudozu segundo Asuwa’in ba kadeia iha Olobai Viqueque, iha 1930 saudozu simu orientasaun husi saudozu Komandante David Alex ho saudozu Komandante Elias Makikit Builo iha rejiaun Bivake atu halo ligasaun ba rai li’ur liuhusi   Padre Domingos Siqueira Maubere. Estafeta Loigamo Derulo simu segunda karta husi saudozu Komandante Bendito Mauselon, saudozu Komandante David Alex Daitula ho Antonio Aitahan-matak, tau kaixa Muaguida iha Muami,  estafeta Segundo Asuwa’in  Antonio Siquera, hafoin Nahareka mak responsavel. Iha 1981, re-organizasaun nasionál iha Aitana, José Ran-nakali ho Aitahan Matak mak kordenador ba MIPLIN Buanurak Viqueque Muaguida, Segundu MIPLIN saudozu Kasafia no saudozu segundu Asuwa’in mak ka’er to’o levantamentu 8 agustu 1983. Saudozu ho Estadu Maiór Generál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, atuál Presidente CMCLN Munisipiu Viqueque Lentil, Tomas Antay, Koronel Rairia, Kadafi ho povu Viqueque, Baukau no Lautem populasaun kuaje 700-resin fila ba ai-laran tuir orientasaun komandu nasional FALINTIL nian. Iha loron 1 abríl 1985,tuku 10:00, dader, saudozu  Kasafia mate iha abrigu Quiri, iha momentu ne’e hamutuk nia maun alin hanesan saudosu Monteiro, saudozu Kialoi no Adelino da Costa Tilman kodigo (Kadafi). Governu-Aduaneira Atambua fó formasaun ba funsionáriu kontrola importasaun gas R22 https://tatoli.tl/2023/02/01/governu-aduaneira-atambua-fo-formasaun-ba-funsionariu-kontrola-importasaun-gas-r22/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 COVALIMA, 01 fevreiru 2023  – Governu liuhosi Autoridade Aduaneira ho Dirasaun Nasionál Alterasaun Klimátika hamutuk ho Autoridade Aduaneria Atambua fo formasaun atu kontrola importasaun gas R22 ba funsionáriu sira iha fronteira Mota Masin, postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima. “Ita realiza formasaun ba funsionáriu sira, nune’e sira bele iha koñesementu di’ak tanba iha mundu ne’e, ema sempre halo manipulasaun. Ami iha faktu balun hanesan ita autoriza gas R34 maibé iha laran sira ense gas R22,| Diretór Nasionál Operasaun Autoridade Aduaneira, Armindo dos Santos, hateten ba jornalista sira, iha Fronteira Mota Masin, kuarta ne’e. Ho nune’e, Diresaun Jerál meiu ambiente  apoiu ona ekipamentu ba autoridade aduoneira atu bele deteta nia kódigu gas ne’ebé sidadaun sira halo importasaun husi Indonesia mai Timor-Leste liuhusi Fronteira. Formasaun ne’ebé realiza iha fronteira ne’e, nia dehan, liuhosi dirasaun Meiu Ambiente kona-ba gas saida de’it mak merese atu bele lori mai Timor-Leste, tanba ko’alia kona-ba merkadu buat barak maibé foku de’it ba gas. “Ami implementa liuhosi meiu ambiente nian kona-ba gas saida mak ita bele lori mai Timor-Leste. Ho formasaun ne’e atu  haree ba importasaun gas mai iha Timor-Leste. Ita ko’alia kona-ba merkadu ne’e buat barak maibé ita foku gas ne’ebé limita mak gas R22 labele tama,” nia dehan. Tanba, tuir nia, Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente liuhosi nia diretór jerál nia desizaun ne’ebé asina hosi protokolu bandu gas R22 tama Timor-leste tanba nia kauza meiu ambiente aas entaun tenke hamenus. Bazea ba informasaun ne’ebé asesu hosi parte diretór Timor-Leste mak asina akordu ikus kona-ba protokolu korte real atu evita importasaun gas R22 Diretór Dirasaun Nasionál Alterasaun Klimátika, Augusto Pinto reforsa, Gas ho marka R22 ne’e bele hamihis kamada de ozonu hodi hamosu mudansa klimátika no fó impaktu ba ema-nia moris. “Gas ho marka R22 ne’e  bele hamihis kamada de ozonu hodi mamosu mudansa klimátika tanba manas loromatan bele fó impaktu hodi fó afeta ba ita no ai-han sira ba ita moris loro-loron,” nia esplika. Ho formasaun ida-ne’e oinsá kolega sira iha fronteira bele iha koñesementu, liga ba meiu ambiente liu-liu gas ne’ebé uza ba AC no zelera. Kepala Seksi PLI Humas Bea Cukai Atambua, Bendito Menexes hateten, koperasaun entre bea cukai indonezia no alfadega, maske Governu ida-ida ho ninia interrese maibé kontrola gas R22 ne’e interrese mundu nian. “Gas R22 Sei estraga ita hotu. Ami-nian iha Indonézia ko’alia kona-ba buat ne’e iha lei R22 ne’e Esporta no importa nia iha regra balun bandu no balun bele. Maibé iha limitasaun ami sempre prontu koordenasaun ho kolega sira alfandega hosi Timor-Leste oinsá ita-nia nasaun rua labele hetan impaktu,” nia dehan. Governu suspende kandidatura Timor-Leste nian ba Konsellu Direitu Umanu iha ONU https://tatoli.tl/2023/02/01/governu-suspende-kandidatura-timor-leste-nian-ba-konsellu-direitu-umanu-iha-onu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 DILI, 01 fevereiru 2023 – Governu Timor-Leste suspende desizaun kandidatura Timor-Leste nian ba Konsellu Direitu Umanu iha Organizasaun Nasaun Unida (ONU), ba períodu 2024 -2026, adota liuhusi rezolusaun Governu nian n. u 61/2021, loron 12 maiu. “Projetu rezolusaun Governu ne’e aprezenta hosi Vise-Ministru Negósiu Estrajeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva, no hetan ona aprovasaun hosi konsellu Ministru”, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru informa iha Palásiu Governu. Fidélis Magalhães esplika katak ho aprovasaun ne’e, Timor-Leste aliña ninia pozisaun ho desizaun ASEAN nian, ne’ebé hili Indonézia nu’udar kandidatu úniku ba organizasaun Konsellu Direitu Umanu no suspende ninia kandidatura to’o eleisaun konsellu refere ba períodu 2027-2029. “Ida ne’e tanba ita iha ona faze avansadu loos ba iha ASEAN. Depende membru ASEAN nia prátika no só membru ida de’it mak bele konkorre ba iha fatin sira hanesan ne’e. Indonézia asume hanesan prezidente rotativa ASEAN nian, sira mós avansa ho sira-nian kandidatura, entaun Timor-Leste deside suspende lai no adia ba fali tinan ne’ebé determina”, nia esplika. Fó hanoin katak Timor-Leste formaliza, iha 27 janeiru 2022, nia kandidatura ba membru Konsellu Direitu Umanu, iha Jenebra. Iha 14 abril de 2021, Konsellu Ministru aprova kandidatura país nian ba membru konsellu refere. Ministru Fidélis Magalhães hatete antes katak Konsellu Direitu Umanu mak formadu husi elementu 47, “eleitu husi maioria Estadu  Asembleia Jerál ONU nia ba mandatu tinan tolu, enkuantu restante país mantén estatutu observadór”. Governante ne’e salienta katak “distribuisaun ba asentu” bazeia  reprezentasaun ida jeográfika justa – 13 husi Grupu País Afrikanu sira, 13 husi Grupu País Aziátiku, hitu husi Grupu  País Leste Europeu, ualu husi Grupu País Amérika Latina no Karaíbas, no hitu husi Grupu País Europa Osidentál no seluk tan. Eleisaun Parlamentár, STAE Viqueque sei aumenta sentru votasaun 20 no estasaun votu 25 https://tatoli.tl/2023/02/01/stae-viqueque-sei-aumenta-sentru-votasaun-20-no-estasaun-votu-25/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 VIQUEQUE, 01 fevereiru 2023 - Diretór Sekretáriu Tékniku Administrasaun no Eleitorál (STAE), munisípiu Viqueque, Humberto Fernandes, informa iha Eleisaun Parlamentár 2023 planu aumenta sentru votasaun 20 no estasaun votasaun 25 iha munisípiu Viqueque. “Eleisaun parlamentár 2023 ne’e, ita munisípiu Viqueque planu aumenta tan sentru votasaun 20 no estasaun votu 25. Nune’e daudaun ami halo identifikasaun fatin kolokasaun sentru votasaun sira no estasaun votasaun hamutuk ho autoridade lokál hodi eskolla fatin ba estabelesementu sentru votasaun no estasaun”, hateten Diretór STAE ne’e ba Agência TATOLI iha kna’ar fatin, Beloi, kuarta ne’e. Responsavél ne’e esplika iha postu Uatulari seie stabelese sentru votasaun neen, Viqueque villa aumenta haat, Ossu aumenta haat, Lacluta aumenta sentru votasaun ida no postu Uatucarbau aumenta sentru votasaun tolu. Enkuantu, iha eleisaun eleisaun Prezidensiál 2022, munisípiu Viqueque iha sentru votasaun hamutuk 92 no estasaun votasaun 110. “Kona-ba identikasaun ba sentru votasaun halo hotu ona no ami  haruka fali ona lista fatin sentru votasaun  ba ona nasionál hodi hein Prezidente Repúblika dekreta data eleisaun, tuir lei durante loron 30 públika ona sentru votasaun sira”,  nia afirma. Daudaun ne’e, STAE Viqueque mós halo ona rekrutamentu ba brigada no pontu vokál hodi destaka ba sentru votasaun  sira iha eventu demokrátiku ne’e. Nune’e STAE Viqueque hahú simu kandidatu sira-nia dokumentu iha loron 20 janeiru to’o loron 3 fevereiru 2023 hodi halo selesaun dokumentu kandidatu sira nian. Kandidatu ba brigada no pontu vokál husi postu Lacluta na’in-53, Ossu na’in-97, Uatucarbau 42, Uatulari 105, Viqueque-vila 198. “Munisípiu Viqueque kandidatu ba brigada na’in-418 no pontu vokál na’in-77, totál kandidadu ne’ebé maka ami halo prosesu verifikasaun ba sira-nia dokumentu no prosesu selesaun. Tanba ne’e ami hein rekursu umanu nasionál hodi apoiu STAE Viqueque”, nia afirma. Tuir dadus STAE Viqueque sei rekrutamentu ba brigada na’in-112 no pontu vokál na’in-lima hodi koloka ba postu lima, sentru votasaun 112 no estasaun votasaun 135. Eleitór foun na’in-402 Diretór STAE ne’e mós afirma iha prosesu reseasamentu eleitóral ba preparasaun eleisaun partalamentár tinan 2023, iha munisípiu Viqueque konsege rejista eleitór foun na’in-402. “Daudaun ami-nia ekipa STAE destaka hotu ona ba postu lima hodi halo atendimentu ba ita-nia eleitór foun no eleitór tuan sira ne’ebé kartaun lakon, tohar no muda fatin sira, eleitór sira la presiza halai ba munisípiu maka halo sira-nia kartaun, maibé sira hakbesik ba postu bele halo sira-nia kartaun tanba mákina imprime iha hotu ona postu ona”, nia afirma. Tuir dadús eleitór postu lima iha Viqueque hanesan  Postu Lacluta iha eleitór foun na’in-10 no renovasaun  na’in-tolu, postu Ossu eleitór foun na’in-45 no renovasaun   na’in-44, Uatucarbau eleitór foun 19 no renovasaun  46, postu Uatulari eleitór foun 12 no renovasaun  19, postu Viqueque eleitór foun 98 no renovasaun 104. Husi dadus sira-ne’e, nia dehan STAE konsege rejista eleitór foun na’in-184 no eleitór atuliza na’in-218. “Daudaun ne’e ekipa sira sira kontinua halo atendimentu ba ita-nia eleitór sira iha postu lima no ami-nia funsionáriu sira halo kolaborasaun ho ita-nia autoridade sira, se karik ema difisiénte sira iha  ba halo atendimentu iha sira-nia fatin. Ho nune’e  ita-nia eleitór sira labele lakon sira-nia direitu votu iha eleisaun parlamentu tinan ne’e”. Kritériu trata kartaun eleitorál nia dehan, eleitór foun sira tenke lori sertidaun moris (sertidaun RDTL) no Billete Identidade (BI) hafoin bele trata kartaun eleitorál, rekezitu ne’e bazeia ba lei númeru 21/2021, fulan outubru, kona-ba reseasimentu eleitorál, nune’e STAE uza sertidaun nasimentu (RDTL), BI no passaporte validu. Iha biban ne’e, Diretór Munisipál Konservatóriu Serbisu Rejistu Notariadu (MCSRN), Anaceto Moreira, haktuir hahú planu atu halo atendimentu iha postu sira, maibe proposta ne’e seidauk hetan aporvasaun hosi Governu sentrál ka nasionál. “Planu atendimentu ba postu ami hato’o ona proposta Ministériu Justisa bainhira hetan aprovasaun mak, ami bele implementa. Nune’e daudaun ami hein de’it desizaun hosi nasionál, se karik pedidu ne’e aseita ami sei ba rejista iha postu Ossu no Lacluta”, nia afirma. Governu re-verifika ba rai-propriedade abitante afetadu projetu planta LNG iha Beaço https://tatoli.tl/2023/02/03/governu-re-verifika-ba-rai-propriedade-abitante-afetadu-projetu-plata-lng-iha-beaco/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 VIQUEQUE, 03 fevereiru 2023 — Governu liuhosi Ministériu Justisa (MJ) no Empreza Estatál Timor-GAP, hahú halo re-verifikasaun rai no propriedade ba komunidade afetadu projetu planta Gás Naturál Likefeitu ka Liquefied Natural Gas (LNG) Beaço, iha suku Maluro, munisípiu Viqueque. Ekipa interministeriál fasilita abitante afetadu sira iha aldeia Uma Uain-Leten, iha suku Maluro atu halo re-verifikasaun ba sira-nia dadus rai no propriedade. “Ohin, abitente sira hahú mai haree sira naran, dadus rai, planta sira no ami Timor Gap kontinua fó asisténsia ba liña ministeriál ba prosesu ida-ne’e durante fulan tolu hodi públikasaun dadús rai no propriedade nian”, Diretór Projetu Tasi Mane hosi Timor-Gap, Francisco Ferreira, hateten ba jornalista sira, iha suku Muluro, sesta ne’e. Publikasaun dadús rai no propriedade taka iha fatin rua hanesan iha sede suku Maluru no iha edifísiu Terras no Propriedade Viqueque. “Iha períodu públikasaun maka dadus komunidade sira-nia balun sala, ami hamutuk in-terministeriál prontu hadi’a. Iha oportunidade ida-ne’e ha’u hakarak husu ba komunidade sira ne’ebé maka afetadu ba planta LNG Beaço bele haka’at mai iha sede suku Maluro hodi halo konfirmasaun ba ita boot sira dadús ne’ebé públika sai ne’e. Se karik sala ita hamutuk hodi hadi’a dadús sira ne’e”, nia akresenta. Iha fatin hanesan, Komunidade  afetadu  hosi Aldeia Hare-Oan, suku Bibileo, Bernardo Gomes, afirma prontu kontribui ho Governu hodi halo re-verifikasaun ba rai no propriedade hodi fó susesu ba projetu planta LNG. “Ohin, ha’u mai haree dadús taka sai, maibé ha’u-nia planta nia dadus balun laiha no númeru parsela maka sala. Ha’u-nia ai-horis ne’e momentu sura 1,000 resin, maibé ha’u sura ne’e 2.000-resin, barak maka la sura tanba ne’e ha’u fó hatene sira atu hadi’a”,Bernardo hato’o. Enkuantu, nia afirma nú-hun hamutuk 3.000, maibé ekipa sira hakerek 57, ai-nanas 300, dadús sai 83, maibé ekipa sira prontu atu hadi’a dadús sira-ne’e Entretantu, Abitante afetadu hosi aldeia Loho-Oan, suku Maluru, Marçal da Silva, relata mai hato’o konfirmasaun tanba ai-horis sira ne’e ekipa interministeriál sira sura la kompletu. “Ha’u-nia planta indústri ne’e publikasaun nein hun ida maka iha, tan ne’e mak ha’u relata fali ba ekipa sira no ekipa sira mós promtu hadi’a ha’u-nia dadús sira-ne’e”, nia afirma. Tuir dadús área dezignadu planta LNG Beaço afeta floresta hamutuk 392.000 planta 565.000, área agrikultura ektare 534, área pekuaria 209 no peska 71.  Enkuantu fatin kultura ka uma lisan parsela 70, uma lulik 36, antigu alfandega 1, rate uma hun 28, rate jerál haat, bee matan lulik lafaek ida, Tuir dadús abitante afetadu husi suku Maluro, komposyu hosi aldeia tolu hanesan Maluro, Maka Losa, Loho-Oan ho totál populasaun 1.253 hosi uma-kain 297. Enkuantu iha suku Uma-Uain Leten iha aldeia rua hanesan aldeia Macaleku ho populasaun 601 hosi uma-kain 138 no aldeia Kailoi Bere na’in-496 ho uma-kain 91. Totál parsela hamutuk 869. Janeiru: PNTL Dili kontribui reseita $38.363 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/02/03/janeiru-pntl-dili-kontribui-reseita-38-363-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 DILI, 03 fevereiru 2023 – Komandante Tránzitu Munisípiu Dili, Inspetór Polísia, Domingos Sarmento Gama, dehan Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Sesaun Tránzitu, hamata reseita ba kofre Estadu hamutuk $38.363, iha janeiru. “Hahú hosi 1-31 janeiru tinan ne’e, ita hatama reseita ba kofre Estadu hamutuk $38.363”, Inspetór Polísia, Domigos Gama, hateten ba jornalista sira iha Komandu PNTL Munisípiu Dili, Caicoli, sesta ne’e. Nia dehan, reseita sira ne’e mai hosi atividade passa revista ne’ebé maka Komandu PNTL liuhosi Departamentu Tránzitu Dili halo durante iha fulan janeiru. Nia esplika, iha janeiru nia-laran liuhosi atividade passa revista konsege halo apreensaun ba motorizada no karreta hamutuk 659. Hosi númeru ne’e iha infratór hamutuk nai-247 maka selu koima. No iha balun maka seidauk selu koima, ekivalente ba osan hamutuk $ 6.478. “Hirak ne’ebé seidauk koima hamutuk 247, ida ne’e ita konsidera hanesan infratór, tanba viola kódigu estrada, lori motorizada, la uza kapasete, la iha asesores motór  hanesan espellu, la monta xapa matríkula no laiha karta kodusaun”, Domingos konklui. Kamioneta tula materiál konstrusaun UNP monu iha Babulu https://tatoli.tl/2023/02/04/kamioneta-tula-material-konstrusaun-unp-monu-iha-babulu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-04 VIQUEQUE, 04 fevereiru 2023 — Kamioneta ida ho xapa mátrikula 50.606 ho marka hakerek iha vidru oin “Gulter” ne’ebé tula sasán konstrusaun Uma Naroman ba Povu (UNP) monu iha área Okarata, suku Babulu, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque. Xefe suku Babulu, postu Uatulari, munisípiu Viqueque, Mario Trindade, hateten kamioneta ne’e monu iha tuku 10h00 dadeersan, iha loron 03 fulan-fevereiru 2023 ne’e rezulta ema na’in rua (2) heta kanek. “Horisehik akontese kamioneta ida monu, kamioneta ne’ebé tula sasán konstrusaun Uma Naroman ba Povu ba ha’u-nia suku, maibé to’o iha dalan kondisaun Estrada aat no sasán mós todan, kareta sa’e ba rai lolon forsa laiha no hakiduk fila ba kotuk mak baku monu ka baku fila,” Mario Trindade hateten ba Agência Tatoli, iha postu Uatulari, sábadu ne’e. Autoridade lokál ne’e hatutan, kamioneta tula materiál konstrusaun hanesan  sumente saka 100, besi no tripleks ne’ebé tula hosi postu Uatulari atu transporta ba Liasidi. “Hosi asidente ne’e rezulta ita-nia membru ekipa jestaun suku  (EJS) Valdimar hetan kanek no ida seluk, nune’e horisehik transporta kedas ba sentru saúde Uatulari hodi hetan tratamentu intensive,” nia hateten. Daudaun ne’e, nia dehan, dalan liga ba suku Babulu kondisaun grave tebes hodi difikulta transporte sira halo distribuisaun materiál konstrusaun ba UNP ne’ebé agora la’o hela prosesu konstrusaun. “Dalan liga ba ha’u-nia suku ne’e ha’u hato’o beibeik ba Governu, maibé laiha resposta ruma hodi hadi’a dalan liga ba suku. Tan ne’e, ha’u hakarak husu nafatin ba Governu hodi haree ba kondisaun dalan liga ba suku tanba iha tempu udan kondisaun grave liu,” nia dehan. Aleinde ne’e, nia dehan, UNP+ A iha suku Babulu hetan uma unidade ualu (8), kada suku ida hetan uma ida (1), ne’ebé dadaun ne’e progresu atinje 25%, UNP+ B distribui zinku ba benifísiariu uma kain 37, enkuantu UKL faze daruak iha suku Babulo nian hetan uma unidade 12 no prosesu konstrusaun sei la’o hela. Iha fatin seluk, enfermeira Maria Ximenes, relata vítama na’in rua família sira lori mai sentru saúde hodi fó tratamentu ba ema na’in-ida (1) mak kanek no na’in-ida (1) seluk kanek kmaan. “Vítima Valdimar mak hetan kanek iha parte ain loos, la tohar. Hosirsehik, ami halo kurativu ba ninia kanek no horikalan nia baixa iha sentru hodi pesoal saúde sira halo observasaun ba ninia kanek. Ohin dadeersan mak nia fila ba uma. Enkuantu vítima ida seluk horisehik mai la kanek, maibé nonok de’it ne’ebé horisehik ami halo transferensia ba Internamentu Viqueque  hodi leno vítima ninia laran,” nia hateten. Inséndiu iha Becora rezulta nain-ida grave no uma 14 hetan estragu https://tatoli.tl/2023/02/09/insendiu-iha-becora-rezulta-nain-ida-grave-no-uma-14-hetan-estragu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 DILI, 09 fevereiru 2023 – Ahi-han mutuk uma hamutuk 14 no nain-ida grave iha Aldeia Kakeu-Laran, Suku Becora, Postu Administrativu Cristo Rei, Muinisípiu Dili. Inséndiu ne’e akontese iha kinta (9/2) ohin maizumenus tuku 12:00 meudia, nain-ida ne’ebé grave halo ona tratamentu iha ICU, Hospital Nasionál Guidu Valadares. Vitima Fernanda Florianda, hateten la hatene motivu loloos hosi inséndiu ne’e rasik. “Ha’u horon duni ahi suar ne’ebé maka hanesan ema suku borrasa iha uma sorin vizñu nian ne’ebá, tanba nia fo hatene ali foin sai eskola, keta sira maka cok etu, maibe afinál laiha buat ida”, Fernanda Florianda haktuir ba jornalista sira iha Becora, kinta ne’e. Fernanda konta katak nia tama fali uma-laran hodi fó hán nia-oan, entaun derepente nia haree viziñu ida halai sai hodi hakilar ahi-han uma. ‘’Ha’u mós hakfodak no fadigadu halai sai mai, ahi suar hahú makas satan labele, tanba ha’u nia oan ho kondisaun defisiénsia toba hela, entaun ha’u pasiénsia, ha’u halai mai fali kous sai hodi halai de’it, ne’ebé ami lahatene motivu ahi-han uma ne’e”, nia konta. Nia informa, ho akontesimentu ne’e nia parte la salva buat ida, sasan ruma só nia salva de’it maka nia oan defisiénsia ne’e de’it. “Husi ha’u nia parte ami iha uma laran ema nain ualu iha akontesimentu ne’e sira sai hotu, ohin ha’u só salva de’it nia oan défisiénsia ne’e, maibé  sasan sira ami nain ualu nia ne’e hanesan ropa, ha’u nein salva buat ida, tanba ahi han lalais tebes, no ahi-han moos no mutuk hotu”, Fernanda dehan. Nia dehan, ladún fó importánsia ba sasan sira ne’e, importante maka nia salva nia oan. “Ha’u tanba salva ha’u nia oan defisiénsia ne’e no ha’u nia oan defisiènsia ne’e ahi-han oituan nia-isin, agora halo tratamentu iha óspitál no iha tia ida Joana nia maka kondisun grave tanba ahi han nia isin tomak, agora iha hela ICU HNGV nian. Tanba nia halai tama fali ba uma laran hodi salva nia osan maka ahi han nia”, nia dehan. Nia salienta, uma 14 ne’ebé ahi-han ne’e seidauk hetan apoia ruma hosi Governu. “Ohin sira Solidaridade Sosiál mak mai haree ona ami hodi foti hotu ami sira ne’ebé uma ohin ahi han mutuk ne’e, maibé seidauk iha entidade ida mak atu mai apoia ami, tanba ne’e nia husu atu fó apoiu ba sira”, nia konklui. MOP planu reabilita estrada rurál pakote 11 iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/02/10/mop-planu-reabilita-estrada-rural-pakote-11-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-02-10 VIQUEQUE, 10 fevereiru 2023 — Diretór Serbisu Obra Públika (MOP), Munisípiu Viqueque, Marito do Rego, informa iha tinan ne’e, MOP munisípiu Viqueque aprezenta ona planu reabilitasaun estrada rurál pakote ba Ministériu Obras Públiku (MOP) atu halo reabilitasaun iha tinan ne’e (2023). “Tinan 2023, ami submete ona estrada rurál pakote 11, maibé tolu maka sei sala ne’ebé ami lori fila mai hodi hadi’a, hafoin maka ami lori fali ba Ministériu hodi submete ba Agência Nasionál Dezenvolvimentu, Institutu Públiku (AND, I.P) maka sei mai halo verifikasaun ba pakote estrada rurál na’in-11, hafoin loke prosesu tenderizasaun”, hateten Marito do Rego, ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin, sesta ne’e. Pakote reabiliatsaunestrada rurál 11, kompostu hosi Cararas ba Beluli Manas pakote ida lokaliza iha postu Viqueque-Villa, hosi Ossu Manu Boe ba Liaruka hamutuk pakote rua iha postu Ossu, postu Uatulari pakote ida no Uatulari área Edimumu bá Builo postu Ossu hamutuk pakote tolu no postu Uatucarbau hamutuk pakote ualu ho kustu orsamentu milliaun $9,6-resin ba reabilitasaun. “Hosi pakote 11 ne’e orsamentu prevee tiha ona, maibé dadús balun maka sala ne’ebé agora daudaun ami adia hela maka Edimumu bá Builo iha kilomentru 10, hafoin udan para ami sei ba tereñu hodi sukat fila-fali. Prosesu hadi’a estrada rurál ne’e balun ateru, balun halo pavimentasaun”, responsavél ne’e afirma. Prosesu kona-ba konkursu públiku ba reabilitasaun estrada rurál hamutuk 11 iha Ministériu Obra Públika (MOP) sei entrega fali ba Diresaun Nasionál Aprozionamentu maka sei jere ninia prosesu aprovizionamentu nian. “Kona-ba prosesu reabilitasaun sei akontese iha tinan ida-ne’e ka tinan oin depende ba responsável sira mak bele deside, maibé planu implementasaun reabilitasaun ba pakote 11 ne’e ba tinan ida-ne’e nian. Tanba orsamentu mós prevee ba tinan ida-ne’e nian,” katak. Maibé, nia afirma prosesu konkursu mak akontese bainhira prosesu la’o kuaze fulan-tolu, hafoin maka anúnsiu rezultadu ne’ebé lalais liu fulan-novembru hanesan ne’e kompañia ne’ebé manán konkursu bele asina kontratu. MAP Viqueque enkoraja estudante ESTV Uatulari sai inovativu iha setór agrikultura https://tatoli.tl/2023/02/12/map-viqueque-enkoraja-estudante-estv-uatulari-sai-inovativu-iha-setor-agrikultura/ tatoli.tl Notísia 2023-02-12 VIQUEQUE, 12 fevereiru 2023 - Reprezentante Diretór Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), munisípiu Viqueque, Eugenio Pinto, enkoraja estudante husi Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál (ESTV) Kalo-Heda, Matahoi, postu Uatulari, munisípiu Viqueqeu tenke sai inovativu iha setór agrikultura. “Maske, ohin loron imi (estudante) terus iha prosesu apredizajen, maibé nafatin ho pasiénsia aprende nu’udar timor-oan, Uatulari oan sakrifika-aan ba estudu. Ha’u hakarak enkoraja estudante sira bainhira sai hosi eskola ESTV Kalo-Heda tenke sai inovativu iha setór agrikultura, halo produsaun hanesan foos, kuda ai-fuan, hakiak manu no hakiak karau,” Eugenio Pinto, ko’alia iha serimónia abertura estájiu, iha eskola ESTV Kalo-Heda, Uatulari, sábadu. Nia dehan, nasaun Timor Leste ohin loron sei dependente ba ai-haan sira hanesan foos hosi nasaun Vietname. “Espera katak imi ba prátika iha instituisaun sira hatudu ezemplu di’ak no aprende buat ruma iha fatin prátika no aprende ema-nia esperiénsia iha kampu serbisu”, nia akresenta. Diretór servisu edukasaun munisípiu Viqueque, Duarte Brandão, husu profesór ESTV Kalo-Heda nafatin eduka estudante sira ho di’ak, labele baruk hanorin estudante sira tanba iha Timor eskola 11 maka atu taka inklui ESTV sira. “Eskola 11 maka atu taka, maibé ita  Viqueque laiha  eskola ida maka taka, ita foin lalais loke tán sekundáriu filiál tolu no ESTV ida maka sei prosesu nian laran.  Tán ne’e ha’u husu profesór sira tenke esforsu hodi hasa’e nafatin númeru estudante atu nune’e labele taka, lakleur tán ita sei aumenta ekipamentu informátika nian hodi estudante sira bele halo prátika iha eskola,” nia realsa. Diretór ESTV Kalo-Helda, Samuel da Costa da Silva, haktuir prosesu estájiu ba estudante klase 3 tanba  bazea ba kurríkulu ESTV nian katak estudante sira ne’ebé iha ona klase 3 tenke tún bá kampu prátika durante fulan-tolu. “Ho objetivu ida-ne’e maka kada tinan tinan ami orienta estudante sira ba kampu hodi hetan prátika nune’e ohin  ami  kontinua halo abertura  ba estudante klase 3 ba fatin estájiu iha sentru agrikultura Raitau no Edukasaun Viqueque,” nia subliña. Nia hatutan, iha prosesu estajíu estudante sira sei implemebta teória sira-ne’ebé durante hetan ona iha ESTV no estudante sira estuda tán servisu sira-ne’ebé iha kampu serbisu hodi hasa’e sira-nia koñesementu. Estudante ESTV Kalo-Helda ne’ebé tún ba prátika, hahú fulan-fevereiru no sei ramata fulan-marsu, departamentu rua komposta hosi estudante departamentu Agraria hamutuk na’in-29 sei ba prátika ortikultura Ratahu no estudante departamentu informátika na’in-14 sei koloka ba Edukasaun Viqeuqeu. Reabilitasaun sede suku Uaitame atinje pursentu 97 https://tatoli.tl/2023/02/12/reabilitasaun-sede-suku-uaitame-atinje-pursentu-97/ tatoli.tl Notísia 2023-02-12 VIQUEQUE, 12 fevereiru 2023 - Xefe suku Uaitame, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, José do Rosário, informa progresu reabilitasaun ba konstrusaun fíziku sede suku Uaitame atinje pursentu 97. “Progresu ba reabilitasaun sede suku Uaitame nian agora daudaun atinje ona 97% hela de’it pinta no tau janela,” José do Rosário, hateten ba jornalista sira, iha suku Uaitame, domingu ne’e. Autoridade ne’e hatutan, orsamentu ba reabilitasaun sede suku tuan hosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), maibé konsellu  no abitante hosi suku Uaitame deside konstrusaun sede suku foun uza orsamentu reabilitasaun. “Tanba ami ami-nia sede suku, ida tuan ninia medida 6×12  ki’ik no kloot tempu halo atividade ruma suku ne’e ami-nia suku fatin la sufisente ba ha’u-nia populasaun sira.  Entaun ho orsamentu ne’e mai, ami konsellu suku no komunidade sira deside hamutuk sede foun foun. Sede foun ne’e konstrui komunidade sira no hamutuk ho badaen sira suku Uaitame nian maka halo serbisu. Maske ho orsamentu ba reabilitasaun kiik, maibé ami jere ho di’ak. Tempu badak nian ami sei finaliza ami-nia konstrusaun sede suku foun. Nia dehan, konstrusaun sede suku Uaitame foun  ne’e hahú konstrusaun 2022  ho medida 7×12 gasta orsamentu $13.500, sufisiente ona ba pupulasuan husi suku Uaitame. Entretantu suku Uaitame  hamutuk aldeia lima komposta hosi aldeia Foho Manu, Uma Kiik, Makadique, Railaha no Sana ho ninia uma-kain totál hamutuk 447 no totál abitante 1.969. APC apoia ona nesesidade ba vítima inséndiu iha Becora https://tatoli.tl/2023/02/13/apc-apoia-ona-nesesidade-ba-vitima-insendiu-iha-becora/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 DÍLI, 13 fevereiru 2022 – Diretór Relasaun Externa no Komumikasaun Autoriedade Protesaun Sivíl (APC, sigla portugés), Anacleto Caetano, dehan ekipa APC fó ona apoiu ba vítima hosi inséndiu, iha Aldeia Kakeu-Laran, Suku Becora, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Díli. “Xefe família hamutuk 14 mak sira nia uma ahi-han, iha kinta (9/2) semana kotuk, agora família sira ne’e, hetan ona apoia ai-han hosi Autoriedade Protesaun Sivil”, Diretór Relasaun Externa APC, Anacleto Caetano, hateten ba jornalista sira iha edifísiu APC Caicoli, segunda ohin. Nia rekorda, hafoin inséndiu, APC Munisípiu Díli halo kedan levantamentu dadus ba vítima afetadu sira ba dezastre inséndiu ne’e. “Ami nia ekipa Autoriedade Protesaun Sivíl Munisípiu Dili halo kedan levantametu dadus no iha sesta (10/2), iha tuku 11:00 ami halo kedan intervensaun hodi apoia materiál food no non food ba ita-nia komunidade sira iha Becora ne’ebé afeta ba insendiu ne’e”, nia esplika. Nia akresenta, APC sempre disiponível hodi fó apoia emerjénsia ba sé de’it mak afetadu ba dezastre naturál. “Ami nia ekipa iha munisípiu sira sempre prontu atu fó apoia ba komunidade sira ne’ebé hetan dezastre naturál”, Anacleto Caetano hateten. Ekipa hetan-evakua joven ida lakon iha Ramelau mai Ospitál Maubisse https://tatoli.tl/2023/02/14/ekipa-hetan-evakua-joven-ida-lakon-iha-ramelau-ba-ospital-maubise/ tatoli.tl Notísia 2023-02-14 DILI, 14 fevereiru 2022 — Komandante PNTL Munisipiu Ainaro, Superintendente Polísia Paulino Carmo Perreira, hateten ekipa konjunta hetan ona joven na’in-ida entre na’in-rua ne’ebé lakon iha Ramelau-Hatubuilico-Ainaro, no akompañadu hosi parte familia evakua ona mai ospitál Maubisse. Joven na-in-rua ne’e sai hosi Dili ba vizita ramelau iha kuarta (08/02/2023) ba munisipiu Ainaro, postu Administrativu Hatubuilico ho objetivu atu ba vizita Nain Feto Ramelau maibé to’o agora  seidauk hetan nia paradeiru. “Hafoin ita-nia ekipa konjuta kompostu hosi Komandu PNTL Munisipiu Aileu, Komandu PNTL Ainaro, Ekipa Protesaun Sivil no Bombeiro, komunidade, buka ita-nia alin na’in-rua ne’ebé lakon iha Ramelau, ohin konsege hetan ona alin mane ida. Ho nune’e, agora daudaun ne’e  polísia akompaña hosi alin-ne’e família, evakua ona alin ne’e ba ospitál Maubise,” Komandante PNTL Munisipiu Ainaro, Superintendente Polísia Paulino Carmo Perreira hateten ba Agência TATOLI liuhosi telefônika, tersa ne’e. Hatán kona-ba alin ne’e nia kondisaun, Komandante PNTL Munisipiu Ainaro ne’e hateten, nia parte seidauk bele fó komentariu ba alin ne’e nia kondisaun. “Familia hamutuk ho polísia evakua agora evakua ona alin ne’e ba ospitál Maubise. Tan ne’e ha’u sei labele esplika buat ida,” nia hateten. Hafoin evakua mai iha ospitál Maubisse ho kondisaun iis kotu, parte saúde evakua kedas mai iha Hospitál Nasionál Guido Valadares Bidau, Dili. PNTL detein suspeitu JdC tanba komete violasaun seksuál hasoru minóridade https://tatoli.tl/2023/02/14/pntl-detein-suspeitu-jdc-tanba-komete-violasaun-seksual-hasoru-minoridade/ tatoli.tl Notísia 2023-02-14 DÍLI, 14 fevereiru 2022 - Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departementu Investigasaun Kriminál (DIK), Komandu Jerál  PNTL, ezekuta mandadu detensaun hosi Tribunál hodi detein suspeitu ho insiál JdC, tanba envolve iha kazu violasaun seksuál  hasoru minoridade ne’ebé previztu iha artigu 177 hosi Kódigu Penál Timor-Leste. Suspeitu ho inisiál JdC envolve krimi abuzu seksuál hasoru minoridade iha tinan 2022. Kazu ne’ebé suspeitu JdC envolve ne’e, nu’udar krimi kontinuasaun. Tanba ne’e  Ministériu Públiku promove ba Tribunál hodi husu mandandu detensaun, nune’e Tribunál hasai mandadu, hodi husu polísia detein suspeitu. PNTL liuhosi Departementu Investigasaun Kriminál iha tersa (14/2) loraik tuku 17:00 ezekuta mandadu refere, hodi  lori  suspeitu JdC iha nia rezidensia Audian, ba sela Komandu PNTL Munisipiu Dili, hodi detein kedan supeitu JdC iha sela detensaun Komandu Munisipiu Dili, hodi kumpri detensaun durante oras 72. Bainhira jornalista Agência TATOLI konfirma asuntu  ne’e ba Portavós Komandu Jerál PNTL,Superintendente Xefe Polísia Arnaldo de Araujo nia parte seidauk simu informasaun ne’e. “Ha’u seidauk simu ida ne’e,” hateten Portavós Komandu Jerál PNTL, Superintendente Xefe Polísia Arnaldo de Araujo ba TATOLI via telefônika tersa ne’e. PN estende kargu komisáriu CAC Sergio Hornai https://tatoli.tl/2023/02/15/pn-estende-kargu-komisariu-cac-sergio-hornai/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DÍLI, 15 fevereiru 2022 – Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), Sergio Hornai, simu ona karta ida hosi Parlamentu Nasionál (PN). Iha karta ne’e, deskreve atu estende mandatu Komisáriu CAC atuál hodi kontinua lidera, to’o PN eleje kargu titulár ba Komisáriu CAC foun. “Ha’u simu dokumentu ofisiál ida hosi Parlamentu Nasionál, atu kontinua asume kargu nu’udár Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun, atu asegura funsionamentu CAC nian, to’o momentu ne’ebé oportunu atu parlamentu bele eleje Komisáriu foun  CAC”, Komisáriu CAC, Sergio Hornai, hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Farol, kuarta ne’e. Sergio Hornai rekorda, dokumentu refere simu antes konklui mandatu Komisáriu Komisaun Anti- Korrupsaun. “Dokumentu ofisiál ne’e, ha’u simu antes ha’u remata ha’u nia mandatu hanesan Komisáriu Komisaun Anti- Korrupsaun. Baze ba dokumentu ofisiál hosi Parlamentu ne’e husu ha’u atu kontinua halo funsaun hanesan Komisáriu CAC to’o hein Komisáriu foun CAC mai subtitui Komisáriu sesante”, nia dehan. Tuir nia, CAC nu’udar órgaun polísia kriminál ne’ebé mak responsável ba aktu sira ne’ebé maka relasionamentu dilijénsia no inkeritu sira ba polítika prevensaun no mós iha investigasaun kriminalidade korrupsaun iha Timor-Leste. “Ita labele hamamuk kargu Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun, tanba ne’e, garante nafatin funsionamentu iha CAC, hodi asegura servisu instituisaun ninian lala’ok sira”, nia konklui. 2022: HNGV rejista bebé mate iha inan nia kabun laran hamutuk 118 https://tatoli.tl/2023/02/17/2022-hngv-rejista-bebe-mate-iha-inan-nia-kabun-laran-hamutuk-118/ tatoli.tl Notísia 2023-02-17 DILI, 17 fevereiru 2023 – Xefe Departamentu Kualidade Saúde no Komunikasaun Sosiál iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Sara Maria Xavier, informa iha 2022, HNGV rejista bebé ne’ebé mak mate iha inan nia kabun laran hamutuk 118. “Iha 2022, totál bebé ne’ebé mak mate iha inan nia kabun laran, ne’ebé ita rejista hamutuk 118”, Sara Maria Xavier dehan iha nia kna’ar fatin HNGV, ohin. Nia  hateten, kauza ba bebé ne’ebé mak mate iha inan nia kabun laran tanba kondisaun inan hetan moras krónika hanesan hipertensaun, má nutrisaun, anemia, infesaun seluk ne’ebé mak fó kauza ba bebé mate iha inan nia kabun laran. “Tanba ne’e husu ba inan sira bainhira isin rua nafatin aprezenta-an ba fasilidade saúde atu bele hetan tratamentu ne’ebé  di’ak husi profisionál saúde no hetan edukasaun saúde, promosaun saúde, kona-ba nutrisaun saudável”, nia afirma. Nia husu ba inan sira katak bainhira isin rua presiza ba faislidade saúde ne’ebé mak besik  hanesan sentru saúde komuniátria, postu saúde, SISCA ka vizita domisiliária ne’ebé mak profisionál saúde halo. “Haú husu ba profisionál saúde nafatin halo atendimentu ne’ebé mak di’ak ho dignu ba pasiente sira”, nia informa. Nia dehan, bainhira isin rua, inan sira tenke han aihan ne’ebé mak nutritive, hanesan modo, kanku, manutolun, tahu, tempe, ida ne’e bele ajuda kresimentu bebé nian iha inan nia kabun laran. Iha 2022, inan isin rua sira ne’ebé mak mai aprezenta aan iha sala maternidade hamutuk 5.274,  husi númeru ne’e, inan partu hamutuk 5.338, husi totál partu, inan sira ne’ebé mak partu ho tipu normál 3.512 ka 63% no partu sezariana hamutuk 1.415 ka 26%. Partu liuhusi ventoza ka uza instrumentu mak hahoris bebé hamutuk 411 no inan sira ne’ebé mak partu ho bebé nia kidan mak uluk hamutuk 212. Inan ne’ebé mak mate durante 2022 hamutuk 21, kauza husi komplikasaun ne’ebé mak inan sira sofre, hanesan hemorasia, infesaun ka sepsis, hipertensaun ka koñesidu heklamsia siveiru. Nune’e bebé sira ne’ebé mak moris iha maternidade durante 2022 hamutuk 5.374 ne’ebé mak moris kaduak hamutuk 93, kaduak tolu iha na’in ida. Bebé mate molok inan partu hamutuk 36. Bebé mate liu ona 24 oras nia-laran ka loron ida depois mak inan mai aprezenta iha maternidade hamutuk 82. Autoriedade Viqueque husu MOP hadia dalan liga ba sentru votasaun https://tatoli.tl/2023/02/19/autoriedade-viqueque-husu-mop-hadia-dalan-liga-ba-sentru-votasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-02-19 VIQUEQUE, 19 fevereiru 2023 – Adiministradór Munisípiu Viqueque, Januario Soares (Bolly), husu ba Ministériu Obras Públika (MOP) hadia dalan sira-ne’ebé liga ba sentru votasaun sira iha Munisípiu Viqueque ho kondisaun ne’ebé grave. “Ha’u husu ba parte MOP atu hadia dalan liga ba sentru votasaun sira ne’ebé oras-ne’e kondisaun grave tebes. Iha semana kotuk ami submete ona lista dalan sira-ne’ebé ami identifika ho kondisaun aat, atu tau konsiderasaun, atu labele difikulta ba mobilizasaun materiál eleisaun nian ba sentru votasaun”, Januario Soares “Bolly”, hateten ba Agência Tatoli, iha postu Viqueque villa, sábadu. Autoriedade Munisípiu Viqueque hatutan, dalan sira-ne’ebé identifika kondisaun aat maka hanesan Postu Uatucarbau ba Suku Loi-Hulo, Afaloikai no Bahatata, Postu Uatulari, Postu Uatulari área Iraler, Postu Lacluta Luhan Raikuak, Postu Ossu dalan liga ba Suku Nahareka no Uaibobo. Dalan sira ne’e maka tau ona ba lista tanba sentru votasaun iha hotu ne’ebá, entaun presiza hadia. “Atu labele difikulta ba distribuisaun materiál eleisaun ba sentru votasaun, MOP presiza mobiliza Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IJE,I.P) hadia dalan sira ne’ebé ami submete ba ona MOP”, nia hato’o. Aleinde ne’e mós nia relata, dalan Lugatoi mós kontinua sai hanesan tanba dalan Lugatoi maka kotu entaun distribuisaun materiál eleisaun ba Postu Uatulari no Uatucarbau labele liu tanba laiha dalan alternativu, submete ba hotu MOP hodi hadia. Iha fatin seluk, Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), Munisípiu Viqueque, Honorio da Cruz, haktuir kondisaun dalan sira ba sentru votasaun, parte kompetente presiza tau konsiderasaun hodi hadia, nune’e labele difikulta ba eleisaun parlamentár. “Ha’u hanoin eleisaun parlamentár la’o ho di’ak, parte hotuhotu presiza fó kontribuisaun. La’os órgaun eletóral de’it hola responsabilidade, maibé ministériu relevante sira presiza fó apoiu hotu hodi susesu ba eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e”, nia afirma. Deskonfia sirkuitu elétriku, ahi-han kuarentena Tasi-Tolu https://tatoli.tl/2023/02/23/deskonfia-sirkuitu-eletriku-ahi-han-kuarentena-tasi-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 – Ahi-han uma kuarentena iha Tasi-Tolu, entre Bairru BTN II ho BTN III, aldeia Terra- Santa, Suku Madohi, Postu Administrativa Dom Alexo, Munisípiu Díli, tanba deskonfia sirkuitu elétriku. Inséndiu ne’e akontese iha oras 19:20. Bombeirus halo kedan intervensaun iha oras 20:30 hodi tenta hamate ahi, maibé la konsege tanba prezensa bombeirus nian tarde. Iha inséndiu ne’e rezulta uma-kain hamutuk 50 ne’ebé okupa uma kuarentena no la konsege salva sasan uma laran no pasensia halai de’it ho ropa iha iha isin lolon de’it. Vítima afetadu Octavio Soares, hakfodak ho akontesimentu inséndiu tanba derepente ahi suar sai no lakan makas, hotuhotu pániku halai hodi rega maibé la biban tanba intensidade ahi makas tebes. “Derepente de’it ahi lakan, halo ami nia sasan la konsege salva”, Octavio Soares hateten ba TATOLI iha Tasi-Tolu, kinta ne’e. Nia husu ba Governu atu apoia emerjénsia hodi bele aguenta deskansa kalan ida ne’e. “Ami husu ba Governu atu fó apoia emerjénsia ba ami, atu ami bele deskansa tiha kalan ida ne’e, sé lae hanesan ita bo’ot sira haree fatin ba ami deskansa laiha”, Octavio dehan. Iha akontesimentu ne’e, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Eskuadra Dom Aleixo iha ona lokál hodi fó seguransa ba komunidade sira ne’ebé vítima ba inséndiu refere. Tuir observasaun jornalista TATOLI iha terenu nota katak vítima xefe família 50 ne’ebé afetadu ba inséndiu, daudaun ne’e Autoriedade Suku Madohi evakua ona ba Salaun Dom Bosco Comoro hodi aguenta provizóriu. MAP Viqueque sei apoiu kombustível ba agrikultór sira halo natar https://tatoli.tl/2023/02/23/map-viqueque-sei-apoiu-kombustivel-ba-agrikultor-sira-halo-natar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 VIQUEQUE, 23 fevereiru 2023 - Diretór Serbisu Agrikultura, Munisípiu Viqueque, Fernando Joaquim, informa Ministériu Agrikultrua no Peska (MAP) tinan 2023 sei kontinua fó apoiu kombustível ba agrikultór sira iha Viqueque hodi bele halai natár. “Iha epoka ida-ne’e, ami sei prepara mina gratuita hodi fó apoiu ba ita-nia agrikultór sira-ne’ebé maka presiza uza hodi hala’i sira-nia natar. Tanba kada tinan ami sempre husu mina ba diresaun nasionál litru 5.000 no tinan ida-ne’e mós sei kontinua hetan mina hodi distribui ba ita-nia povu agriklutura sira iha munisípiu Viqueque”, Fernando Joaquim, hateten ba jornalista sira, iha ninia knaar fatin, Beloi, kinta ne’e. Nia relata, ba kombustível sei apoiu ba agrikultura sira iha postu adiministrativu lima hanesan Lacluta, Viqueque-Villa, Ossu, Uatulari no Uatucarbau, maibé kada tinan distribui kombustível barak liu apoia ba postu Uatulari no Uatucarbau. “Kona-ba apoiu kombustível depende ba proposta husi povu agrikultura sira-nia, proposta hato’o ba ami no bazeia ba  sira nia-proposta sira presiza kombustível hira,   ami haree sira-nia proposta hafoin fó apoiu kombustível ba agrikultura sira. Nune’e ami hein de’it sira proposta ba ami”, nia hato’o. Kada tinan MAP Viqueque apoia konbustível ba agrikultór sira halo natar kuaje ektare ida hetan kombustível litru 49, ektare rua hetan kombustível litru 98. Kona-ba tratór hala’i natar, nia dehan, MAP apoiu kombustível, hanesan tratór agrikultór sira maka prepara rasik mak hala’i sira-nia natar, MAP iha tratór boot hamutuk unidade 39, maibé agora daudaun tratór  hirak ne’e  kondisaun kuaze aat hotu. “Ami apoiu de’it kombustível ba agrikultór sira, tratór ami labele apoiu. Ami apoia kombustível agrikultór sira maka buka tratór hodi ense mina hala’i sira-nia natar. Ita iha trator boot, maibé kondisaun maka aat hotu ona”. Nia hato’o. Apoia ekipamentu manuál sama hare MAP Viqueque sei apoiu tan ekipamentu mákina manuál sama hare unidade hitu ba grupu agrikultór sira iha postu Uatulari hodi reforsa atividade agrikultura. Mákina sama hare.Imajen/ Vitorino Lopes da Costa “Ami prepara ona ekipamentu sama hamutuk unidade hitu, atu distribui ba ita-nia grupu agrikultura sira iha postu Uatulari. Ekipamentu sira-ne’e foin lalais Governu kolabora ho Dom Bosco oferese makína tipu manual hitu ba munisípiu Viqueque ne’ebé dadaun ne’e sei rai hela iha edifísiu MAP Viqueque”, Fernando Joaquim, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, tersa ne’e. Daudaun MAP Viqueque sei iha prosesu identifikasaun ba grupu agrikultura sira-ne’ebé sai alvu períoridade molok distribui. “Ami haree katak ekipamentu limitadu, nune’e ami sei halo identifikasaun ba grupu períoridade sira-ne’ebé maka presiza duni hetan ekipamentu. Maibé ekipamentu sira-ne’e sei distribui ba agrikultór husi irrigassun Bebui mak sei hetan uluk”, nia afirma. Nia esplika, ekipamentu sama hare ne’e la uza mina ema sama hanesan tebe bisikleta de’it, ne’ebé tantu ema boot no labarik mós bele uza hodi sama haree. Benifísiu husi ekipamentu manuál ne’e agrikultór sira sei la sosa mina, sira uza de’it enerjia bele sama ona hare. “Nune’e ha’u hanoin iha tempu badak nian laran ami hahú halo ona diatribuisaun ekipamentu sama hare ne’e ba ita-nia grupu sira-ne’ebé iha postu Uatulari hodi uza ba sama hare iha epoka ida-ne’e”, nia hato’o. PNTL Oé-Cusse preparadu asegura kampaña no eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/27/pntl-oe-cusse-preparadu-asegura-kampana-no-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 OÉ-CUSSE 27 fevereiru 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e preparadu asegura no fó seguransa másimu ba festa demokrasia hahú hosi atividade kampaña eleitorál to’o eleisaun parlamentár. “Preparasaun komandu PNTL Oé-Cusse, preparadu iha 24 janeiru liubá, ami hala’o ona enkontru estraordináriu primeiru iha Sentru Formasaun Dili hodi halo preprasaun ba kampaña no eleisaun parlamentár ba tinan ne’e,” Segundu Komandante PNTL RAEOA, Asistente Nicolau Francelino da Costa, hatete iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Segundu Komandante ne’e, informa, Komandu PNTL Oé-Cusse la’os mesak maibé sei hetan apoia mós hosi forsa destakadu sira iha Oé-Cusse, hanesan Unidade Polísia Fronteira, Unidade Polísia Marítima, Unidade Polísia Espesiál no F-FDTL, hosi unidade hirak-ne’e preparadu fó apoia ba komandu PNTL Oé-Cusse. Nune’e kona-bá transporte, Komandu Rejiaun Oé-Cusse, sei buka maneira oinsá bele fó atendimentu sufisiente durante atividade festa demokrasia la’o. “Transporte ne’e ita-bele dehan, sufisiente maibé ida-ne’e ami seidauk garantia 100% atu responde ba iha ezijénsia Komandu PNRL RAEOA nian, maibé ami sei buka meiu oinsá atu identifika transporte sira-ne’ebé ho kondisaun ladún di’ak, buka maneira oinsá atu halo manutensaun atubele responde ba festa demokrasia ne’e,” nia katak. Tuir Segundu Komandante ne’e katak, totál membru PNTL iha Oé-Cusse sufisiénte, no fiar katak komunidade sira sei kontribui hodi fó susesu ba festa demokrasia iha Timor-Leste espesialmente iha Rejiaun Oé-Cusse. “Ha’u nu’udar Segundu Komandante hanesan komandante ezérsisiu, apela ba ita-nia komunidade iha territóriu Oé-Cusse, husu atu hamutuk fó kontribuisaun másimu hodi hametin pás estabilidade, hodi hasoru kompaña no eleisaun parlamentár,” nia apela. Purtantu, Prezidente Repúblika José Manuel Ramos Horta, dekreta ona loron eleisaun parlamentár ne’e sei akontese iha 21 maiu tinan ne’e. Atu konkore iha eleisaun parlamentár 2023, daudaun ne’e CNE anunsia ona partidu polítiku hamutuk 24 mak sei konkore iha eleisaun parlamentár, nune’e mós STAE deklara ona katak períodu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár ne’e hahú iha 19 abríl 2023. PNTL Oé-Cusse preparadu asegura kampañia no eleisaun parlamentár   PNTL Oé-Cusse preparadu asegura kampaña no eleisaun parlamentár Eskola DMCL Maliana hapara ona kobransa ba estudante sira https://tatoli.tl/2023/03/07/eskola-dmcl-maliana-hapara-ona-kobransa-ba-estudante-sira/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 BOBONARO, 07 marsu 2023 – Diretór Eskola Sekundáriu Jerál (ESG, sigla portugés) númeru 1 Dom Martinho da Costa Lopes (DMCL) Maliana, Abel Sarimau, iha trismestre dahuluk tinan letivu 2023 ne’e deside hapara ona kobransa ba família estudante sira. Diretór Eskola Númeru 1 DMCL, Abel Sarimau, haktuir antes eskola iha nesesidade barak nune’e  konsege husu kontribuisaun hosi inan-aman sira tanba iha dekretu lei balu mos fó dalan ba eskola atu buka osan apoia atividade eskola bele la’o normál. Maibé iha nia mandatu lakohi implementa atu hriak-ne’e, tanba iha artigu 14 hosi lei baze edukasaun no lei inan ko’alia katak sidadaun timoroan iha direitu asesu eskola públiku ho gratuita. “Ha’u atu hatete ba mídia katak SMA 1 ba oin zero kontribuisaun hosi ina-aman, ami lakoih de’it, hahú hosi fotokópia kiik-oan kiik-oan sira-ne’e, kobransa sira uluk ilegál ne’e halakon totál, tanba ita fó demais pezu ne’e ba inan-aman sira no estudante sira-ne’ebé mak mai hosi klase familiár ne’ebé mak eskonomia fraku tebes,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, tersa ne’e. Respoansável eskola ne’e hatutan, iha tinan hirak ba kotuk DMCL simu estudante ho númeru boot maibé profesór menus, nune’e dirijente eskola sira halo enkontru ho konsellu inan-aman husu kontribuisaun osan hosi ina-aman sira, rekruta profesór parsiál na’in-11 ba tinan letivu 2022. Enkuantu iha tinan 2023 ne’e mós konsege halo rekrutamentu ba profesór parsiál na’in-20, maibé prosesu rekutamentu profesór parsiál tinan ne’e parte eskola deside hapara, tanba hetan reasaun mak’as hosi públiku no krítika sosiedade sira hotu dehan katak halo kobransa ilegál, maski inan-aman sira konkorda. “Agora foin lalais rekrutamentu profesór parsiál ne’e ami la’o-tuir fali matadalan konsensaun eskolár, tanba iha manuál ne’e hateten foti 25% atubele buka profesór parsiál, kala durante ne’e superiór sira mos la lee buat ne’e,” nia katak. Nia parte mós hasai ona sirkulár ida hodi bandu professor haruka estudante fotokópia matéria, tanba iha tinan kotuk Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) instala ona liña internete gratuita hodi fasilita estudante sira buka aprende matéria ne’ebé profesór sira fahe. Nune’e, Sarimau husu ba profesór sira hotu atubele kumpre lei no regra ne’ebé estabelese ona, no bainhira la kumpre sei simu konsekuénsia. “Ida-ne’e sira implementa na’in hasoru lei, tanba lei regula hela, iha-ne’e ko’alia kona-bá direitu no devér estudante, iha mós direitu devér mestri sira-nia, ne’ebé ha’u sempre hatete ba kolega mestri sira ita la’o-tuir kurridór. Kuandu sees hosi kurridór, idak-idak simu ninia konsekuénsia,” nia fó hanoin. Enkauntu tuir dadus estudante DMCL Maliana tinan leitvu 2023 hosi désimu-anu to’o 12 na’in-2,752 inklui klase paralelu Balibo hamutuk 3,024 ho totál profesór na’in-60, komposta hosi permanente na’in-53 no kontratadu na’in-hitu. Austrália apoia ró neen ba forsa komponente navál Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/08/australia-apoia-ro-neen-ba-forsa-komponente-naval-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Komandante Komponente Navál, Kapitão Mar e Gerra, Higinio das Neves, informa Governu Austrália apoia ró ki’k (bote marítima) neen ba forsa komponente navál hodi fasilita treinamentu forsa Komponente Navál Fujileiru sira. “Ró ki’ik (bote marítima) ne’e uluk ita-nia Governu hanoin atu hola, tanba haree treinamentu ita-nia forsa navál funjileiru nia ekipamentu sei menuz. Haree ba kestaun ne’e, ohin ita-nia parseiru Governu Austrália apoia ró ki’ik hamutuk neen ba ita-nia forsa komponente navál fujileiru atu ba oin sira uza hodi treinu iha tasi-laran”, Higinio das Neves dehan ba jornalista sira iha Baze Komponente Navál Hera, kuarta ne’e. Nia dehan, ró ki’ik (boat) neen ba forsa sira komponente navál fujileiru uza hodi fasilita sira-nia treinamentu iha tasi laran atu kombate asaun kriminalidade ne’ebé mak mosu iha tasi. Neves hateten, ró ki’ik neen ne’ebé mak Austrália apoia, ró hirak ne’e mós sei uza hodi apoia ba sidadaun sira ne’ebé karik mout iha tasi. “Ró ki’ik ida ne’e aleinde ita uza ba treinamentu ba ita-nia fujileiru sira, ita mós bele uza hodi ajuda ita-nia maluk sira ne’ebé mout iha tasi”, nia dehan. “Sé kuandu ita-nia maluk sira, maluk balun mak mout iha tasi bele telefone ba ita-nia forsa navál sira bele fó apoiu ba ita-nia maluk ne’ebé mout iha tasi-laran”, nia konklui. SERVE sei hala’o rejistrasaun movel iha Cailaco-Atabae https://tatoli.tl/2023/03/08/serve-sei-halao-rejistrasaun-movel-iha-cailaco-atabae/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 BOBONARO, 08 marsu 2023 – Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P), sukursál munisípiu Bobonaro, planeia hala’o atividade rejistrasaun movel iha postu administrativu Cailaco no Atabae. Koordenadór sukursál SERVE,I.P munisípiu Bobonaro, Leopoldo Perreira Fernandes, haktuir iha tinan 2022 konsege realiza atividade ne’e iha postu administrativu Bobonaro, Lolotoe no Balibo, maibé la konsege realiza iha Cailaco no Atabae. “Ami iha planu ona dalaruma iha tempu bailoron mak ita sei kontinua fali ho programa rejistu movél tanba sei falta postu administrativu Cailaco no Atabae,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar fatin, Maliana, kuarta ne’e Ekuantu inisiativa implementa programa ne’e ne’e tanba maioria komunidade hela iha área rurál no bainhira atu mai vila tanke la’o ho distánsia dook. Nune’e, koordenadór Leopoldo, apela ba empreza liuliu negosiante kioske sira iha Cailaco no Atabae atu prepara dokumentu nune’e bele hetan lisensiamentu atividade ekonómiku. Tanba iha momentu SERVE I.P tún ba sosializa esplika katak, bainhira negosiante sira-ne’ebé mak halo atividade negósiu la rejistu mak sei hetan multa. “Sira viola dekretu-lei SERVE,I.P nian, ne’ebé deteta halo verifikasaun ba atividade fíziku no arkivu, entaun entidade sira-ne’e viola lei númeru 10/2017 kona-bá sosiedade komunikasaun. Nune’e mós dekretu lei númeru 16/2017 kona-bá rejistu komersiál no dekretu lei 34/2017 kona-bá lisensiamentu atividade ekonómiká,” nia esplika. Nia haktuir, durante realiza atividade rejistu movel iha tinan kotuk konsege rejistu empreza hamutuk 150 no hosi númeru ne’e na’in-68 mak hetan ona lisensa negósiu, hela 82 mak seidauk atribui lisensa tanba dokumentu Billete Identidade (BI) laiha no liu ona prazu ka mate hela. Koordenadór Leopoldo hatutan, dadus ne’ebé rekolla iha empreza unispesoál limitada kuaze na’in-10 no barak liu mak mai ho tipu negósiu individuál. EJP 33 selebra kontratu ho PAM Bobonaro ezekuta merenda eskolár https://tatoli.tl/2023/03/09/ejp-33-selebra-kontratu-ho-pam-bobonaro-ezekuta-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 BOBONARO, 09 marsu 2023 (TATOLI ) – Ekipa Jestaun Programa (EJP) hamutuk 33, kinta ne’e selebra kontratu subvensaun ho Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, hodi ezekuta orsamentu ba programa merenda eskolár tinan 2023 nian. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, hateten orsamentu jerál Estadu (OJE) tinan 2023 Bobonaro aloka  montante boot liu ba programa ne’e ho objetivu atu responde ba moto VIII govenu konstituisionál katak investe liu ba ema, tanba ema mak sai sentru ba dezenvolvimentu. Tanba ne’e apela ba EJP hotu atu ezekuta orsamentu tuir matadalan ne’ebé estabelese ona nune’e bele hatudu rezultadu di’ak iha implementasaun. Notisía relevante: Edukasaun Bobonaro sei implementa merenda eskolár iha semana oin “Ita ko’alia kona-bá merenda eskolár, ita ko’alia kona-bá osan, osan ne’e sé nian, osan ne’e povu nian, ita ezekuta tuir dalan ne’ebé mak diresaun indika ona, tanba ita aumenta tan osan ba sentativu 0,42 loron ida kada alunu, atu hasa’e nutrisaun ita-nia oan sira,” nia hateten iha salaun enkontru serbisu munisipál edukasaun Bobonaro. Ernesto de Oliveira husu ba diretór, koordenadór eskola no Gabinete Apoiu Tékniku (GAT) eskola idak-idak atu kontrola no koopera ho EJP sira, tanba konsidera sistema matadalan ba programa iha tinan ne’e hanesan pilotu. Nia subliña, programa merenda eskolár tinan ne’e sei implementa iha loron 20 fulan-marsu ho totál loron efetivu 147. “Bainhira implementa ona, ha’u sei orienta doutór sira kada fulan-rua tún ba postu hodi tetu labarik sira, ita-nia oan sira-nia todan aumenta ka lae, governu fakar osan ba sira tanba sira mak futuru ba rai ida-ne’e nian, ita sira-ne’e mate hotu ona sira-ne’e mak kontinua,” nia katak. Maibé nia dehan, hafoin implementa programa ne’e, Care International sei kontinua fasilita formasaun prátika ba EJP sira durante loron sia kobre postu hotu-hotu. Diretór Servisu Munisipál Edukasaun Bobonaro, Crispim Moniz Lopes, esplika governu hakarak kontinua implementa programa ne’e ho objetivu atu kombate problema ra’es badak no isin-krekas. “Ita haree problema rua ne’e mak afeta ba labarik iha Timor ne’e ninia kakutak ne’e dezenvolve ladún di’ak, ne’e mak governu implementa programa ne’e ho moto katak ema mak sai hanesan sentru ba dezenvolvimentu, entaun investimentu maka’as liu ne’e ba iha ema, liuliu ba labarik sira-ne’ebé mak sai hanesan futuru jerasaun país ida-ne’e,” nia dehan. Nia argumenta, programa ne’e di’ak tebes tanba alende fó nutrisaun di’ak ba labarik sira fó mós benefísiu ba komunidade agrikultór sira iha baze. “Tuir saida mak estipula iha manuál ne’ebé mak iha 75% ne’e tenke produtu lokál, tanba ne’e ne’e programa merenda eskolár kontribui tebes ba iha kresimentu ekonómiku, depois ezije ita-nia povu atu kuda barak, nune’e eskola ho EJP bele sosa produtu hirak-ne’e,” nia akresenta. Edukasaun nu’udar entidade implementadór ba programa ne’e, nune’e ba oin sei koordena ho servisu munisipál seguransa alimentár, servisu saúde munisipál, diresaun aprovizionamentu, finansa, inspesaun munisipál no ajénsia fiskalizasaun munisipál sei halo monitorizasaun regulár. Enkuantu autoridade munisípiu Bobonaro aloka orsamentu ba programa merenda eskolár tinan ne’e hamutuk $1,658,459,88 no hosi montante ne’e fahe ba nível pre-eskolár 40 ho valór $138,482.82 no ensinu báziku 136 ho valór orsamentu $1,519,977.06 Enkuantu totál estudante ne’ebé sei asesu programa refere hamutuk 26,862 komposta hosi nível pre-eskolár 2,243 no ensinu báziku 24,619. Dezastre naturál estraga uma-kioske iha merkadu Hali-Mesak https://tatoli.tl/2023/03/14/dezastre-natural-estraga-uma-kioske-iha-merkadu-hali-mesak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 BOBONARO, 14 Marsu 2023 – Dezastre naturál estraga uma ida no kioske haat ne’ebé negosiante sira konstrui iha merkadu Hali-Mesak, aldeia Ana-hun, suku Odomau, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro no daudaun ne’e atu besik monu totál, tanba impaktu hosi rai-halai hafoin akontese udan-boot durante ne’e. Enkuantu iha akontesimentu semana dahuluk fulan-ne’e rezulta merkadu tuan ne’ebé governu konstrui, inklui kioske haat ne’e negosiante sira hosi Hauba mak harii. Abitante suku Odomau, área Hali-Mesak, Paulino Ricardo, sente triste tanba merkadu refere foin konstrui fulan-lima de’it natureza hahú estraga ona. “Iha tempu ne’ebá udan mak’as, ita hotu haree merkadu ne’e estraga, ita-nia bee-dalan sira tún mai ne’e mós ladi’ak, entaun tún mai hotu iha-ne’e, tanba momentu ne’ebá IGE ateru rai iha ne’e, entaun rai ne’e semakin todan, entaun udan mai ne’e mak estraga tiha hanesan ne’e,” nia ko’alia iha merkadu Hali-Mesak. Enkuantu merkedu refere inaugura hosi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Justisa, Tiago Sarmento Amarál no Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, iha loron 16 fulan-setembru tinan 2022. Maibé Paulino, rejeita informasaun ne’ebé espalla iha rede sosiál katak Governu apoiu osan ho montante rihun $1-resin hodi konstrui merkadu refere. “Ita hatete bosok tanba ne’e inisiativa hosi komunidade rasik mak harii merkadu ida-ne’e, ne’ebé antes atu espalla informasaun tún halo justifikasaun ho komunidade, ami konsidera iha VIII Governu altura ne’ebá ita-nia Primeiru Ministru mak mai inaugura, maibé orsamentu ne’ebé maka dehan katak gastu ho rihun $15 ne’e laloos ida,” nia argumenta. Iha momentu inaugurasaun, Xefe Governu, Taur Matan Ruak, bandu komunidade sira haluan tán espasu tanba rai iha parte Hali-Mesak hanesan ema ida karik ruin laiha, nune’e bainhira akontese udan-boot sempre sai risku ba dezastre naturál. “Ami komunidade sira-ne’ebé maka halo merkadu ida-ne’e, inisiativa rasik atu kontinua hadi’ak merkadu ida-ne’e, hola bronjong rasik atu prezerva fatin ida-ne’e, tanba ami lakon tiha osan hakarak ka lakohi nafatin kontinua halo, la hein de’it hosi sé mak atu fó apoiu,” Paulino afirma. “Ita-nia prezidente autoridade seidauk marka prezensa iha-ne’e atu halo justifikasaun ho ami, realidade seidauk akontese, maibé ita nafatin hein prosesu to’o bainhira, maibé ami komunidade iha inisiativa atu halo rasik, bailoron ami rasik halo,” nia hateten. Enkuantu estabelesimentu merkadu ne’e tanba haree ba makro hodi kontribui ba programa governu kadeia valór, no haree ba makro boot-liu. Nune’e mós haree ba mikro ida ki’ik ne’e atu hapara urbanizasaun katak komunidade hotu ninia atividade negósiu labele konsentra de’it iha kapitál munisípiu, no razaun seluk mak atu estímula produtu lokál oinsá agrikultór sira hasa’e produsaun agríkola. Governu presiza prioritiza estrada Maumali ba Bilimau https://tatoli.tl/2023/03/14/governu-presiza-prioritiza-estrada-maumali-ba-bilimau/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 BOBONARO, 14 marsu 2023 – Abitante sira hosi postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, ezije VIII Governu Konstituisionál atu tau prioridade hodi rezolve estrada Urbana hosi diresaun Mau-Mali, suku Ritabou ba to’o Bilimau. Fausto Gonçalves nu’udar joven hosi postu administrativu Cailaco, sente triste tanba iha tempu udan kondisaun estrada grave tebes hodi difikulta movimentasaun transporte públiku no privada inklui komunidade sira-ne’ebé lori produtu lokál atu asesu ba merkadu. “Liuliu ita-nia inan isin-rua sira, ne’ebé mak kuandu atu partu, lori ba Maliana ne’e susar tebes, ne’ebé husu ba VIII Governu Konstituisionál atu haree ba asuntu estrada liga hosi Mau-Mali ba to’o Bilimau ne’e, tanba importante tebes mai ami,” nia ko’alia iha Cailaco, tersa ne’e. Nia haktur, iha tempu okupasaun Indonézia kondisaun estrada refere di’ak hela, maibé hahú hosi Timor-leste restaura nia independénsia iha 2002 komesa aat, hahú hosi primeiru governu mai to’o mandatu VIII governu kosntituisionál besik remata ona mós seidauk hadi’ak. Enkuantu iha tinan hirak liubá governu konsege tau prioridade atu rezolve preokupasaun komunidade nian, maibé iha gurpu individu balu mak impede nune’e Ministériu Obra Públika (MOP) deside projetu la implementa no muda fali ba munisípiu Manatuto. Nu’udar joven ida hakarak hato’o mensajen badak aman veteranu sira, iha postu Cailaco hanesan aman ba postu Cailaco, atu koopera didi’ak ho juventude no komunidade sira oinsá atu haree asuntu kona-bá estrada ida-ne’e. “Agora ita sente grave tebes ne’e, komesa ba oin ita hotu tenke hamutuk fó liman ba malu hodi buka took alternativu ne’ebé maka diak atu nune’e bele aselera estrada ne’e. Ha’u hanesan joventude iha postu Cailaco, sente triste relasiona ho estrada ne’ebé grave tebes, hosi Mau-Mali ba to’o Bilimau ne’e, tanba difikulta tebes ami,” nia katak. Deolino dos Santos Marçal nu’udar abitante, esplika, estrada refere autoridade postu no suku sira halo proposta beibeik ba governu lokál no nasionál, maibe to’o agora estrada ne’e sei kontinua falun ho rai-rahun no tahu-dodok. “Ita sente hanesan la hela iha nasaun ida, tanba agora komunidade sira atu halo movimentu ba-mai araska la halimar, tanba movimentu hosi postu ba munisípiu ne’e estrada la di’ak, tán ne’e rekomenda ba nai-ulun sira atu nune’e iha eleisaun parlamentár ne’e maizumenus ida ka rua, mai haree netik estrada ne’e,” nia katak. Enkauntu tuir dadus monografia Autoridade Munisípiu Bobonaro iha tinan 2022, postu administrativu Cailaco iha suku ualu ho totál populasaun 10,347, komposta hosi mane 5,246 no feto 5101 ho totál xefe família 2,107. CJM Bobonaro hahú rejista kandidatu 220 tuir teste lian Korea https://tatoli.tl/2023/03/15/cjm-bobonaro-hahu-rejista-kandidatu-220-tuir-teste-atu-ba-serbisu-iha-korea/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 BOBONARO, 15 marsu 2023 – Sentru Juventude Munisípiu (CJM, sigla portugés) Bobonaro, kuarta ne’e hahú rejista kandidatu hamutuk na’in-220 atu tuir teste faze dahuluk tinan ne’e iha área fábrika no peska hodi ba serbisu iha Korea Súl. Diretór CJM Bobonaro, Alcino Lopes, esplika, tuir kalendáriu orientasaun hosi Sekretaria Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE) nasionál hatún mai katak prosesu rejistrasaun sei hala’o durante semana ida. “Ita-nia kandidatu ne’ebé atu ba teste lian korea iha Dili hamutuk 220, ba prosesu rejistrasaun iha tinan kotuk, ita-nia joven sira rejistu sira atende direita hosi SEFOPE nasionál, maibé tinan ida ne’e SEFOPE fó orientasaun mai sentru idak-idak hodi halo rejistu ba nia kandidatu ne’ebé maka durante ne’e sira fó ona kursu,” nia informa ba jornalista sira iha Holsa, Maliana. Nia hatutan, hosi númeru kandidatu hirak-ne’e balun termina ona kursu dezde itinan 2020  to’o 2022 ne’ebé la pasa iha ezame sira antes no balun foun, tanba kompleta ona kursu durante fulan-neen. Nia dehan, iha tinan 2021 CJM servisu selebra nota entendimentu ida ho parseiru Matenek Treaning Center (MTC) hodi fasilita kursu lian Korea ba joven sira tinan ida faze dalarua ho durasaun fulan-neen. Kandidatu traballadór, João Paulo da Costa, sente kontente no agradese ba SEFOPE ne’e iha inisiativa di’ak hodi muda sistema rejistrasaun ne’e mai direita iha munisípiu. “Ami sente orgulu tebes rejistrasaun tinan ida-ne’e la hanesan ho tinan uluk, ne’ebé rejistrasaun tinan ida-ne’e ami la gasta tempu ba to’o Dili, sira hosi nasionál mak mai rasik, depois sira lori ba Dili, ne’ebé ami juventude agora ne’e prodntu atu hasoru ezame ida-ne’e,” nia dehan. João Paulo da Costa hakarak hili dalan kursu refere atu kompete iha merkadu traballu sira iha rai-li’ur nune’e bele sustenta nesesidade ekonomia família uma-laran. Enkauntu hahú iha tinan 2021, sentru juventude munisípiu Bobonaro ho Matenek Treaning Center konsege fasilita formasaun lian koreia ba joven kuaze 300. Hosi númeru ne’e iha joven na’in-neen mak ba servisu ona iha Korea Súl no balun sei hein hela kontratu serbisu hosi empreza koreanu. Negosiante sira sente la seguru halo negósiu iha merkadu Mau-Mali https://tatoli.tl/2023/03/15/negosiante-sira-sente-la-seguru-halo-negosiu-iha-merkadu-mau-mali/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 BOBONARO, 15 marsu 2022 – Nogosiante sira merkadu Mau-Mali ne’ebé lokaliza iha aldeia Samelaun, suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, sente la seguru halo atividade negósiu iha merkadu refere tanba dook hosi kapitál munisípiu. Merkadu refere autoridade munisípiu Bobonaro hamutuk ho parseiru To’os ba Moris Diak (TOMAK) halo ona lansamentu iha loron 10 fulan-marsu ne’e. “Ami muda mai iha-ne’e ladún seguru, ladún kontente, tanba ne’e ami husu estadu sira tenke muda sira iha merkadu leten mai hotu iha-ne’e, razaun la’ós ami ta’uk ba buat ida seluk, laiha, maibé tanba iha Mau-Mali ne’e rai-fuik,” negosiante Esperança Soares, ko’alia iha merkadu Mau-Mali, kuarta ne’e. Negosiante Santina dos Santos, rekomenda ba autoridade munisípiu Bobonaro atu tau planu iha Orsamentu Jerál Estádu (OGE) 2024 hodi konstrui postu polísia iha merkadu ne’e. “Ami hakarak estadu tau seguransa iha-ne’e atu ami sira ferik ne’e fa’an labele sente ta’uk, seguransa iha hodi tau-matan ba ami, ami fa’an sasán mós faan ho kontente no labele ta’uk,” nia fó hanoin ba autoridade Bobonaro. Komandante Polísia Munisípiu Bobonaro, Superintedente Antoninho Mauluta, esplika, komandu mós aprezenta ona planu seguransa ba autoridade Bobonaro no ba Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria atubele konstrui postu polísia iha fatin ne’e hosi asegura funsionamentu merkadu refere. Maibé nia parte hatún ona orientasaun ba parte operasaun no eskuadra Maliana no Cailaco hodi orienta Ofisiál Polisia Suku (OPS), suku Ritabou no Manapa atu halo patrullamentu no kontrola másimu iha árreadór merkadu refere, liuliu iha atividade bazár ne’ebé sei akontese kada semana. “Ita mós oras ne’e daudaun ita-nia membru PNTL sira atu monitoriza iha-ne’ebá, sé de’it bainhira nia iha hanoin katak atu impede duni ba fatin ida-ne’e, ita halo atuasaun tuir lei ne’ebé iha depois ita lori prosesu ba oin,” nia afirma. Diretór Servisu Jestaun Merkadu no Turizmu, Munisípiu Bobonaro, Henriquito Marques Leite, informa atividade bazár iha merkadu refere sei halo iha sesta, 18 marsu ne’e no sei kontinua loron hanesan kada semana bazea ba despaxu hosi prezidente autoridade munisípiu Bobonaro. “Ha’u hakarak esklarese iha momentu ida-ne’e katak, la totalmente ita atu muda ita-nia negosiante merkadu sentrál ba Mau-Mali, maibé meiu ida-ne’ebé ita uza mak merkadu semanál ho razaun hanesan teste ida ba ita, depios ita la’o, konserteza ha’u garante katak ita-nia vendedór sira balu sei ba, depois ida-ne’e karik ba oin sira abitua ona ho ambiente merkadu Mau-Mali, neneik-neneik sei ba,” nia hateten. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira, dehan urjentemente tenki uza merekda refere tanba estadu fakar osan barak durante tinan hirak ona mak merkadu ne’e la uza, entaun realiza bazár semanál. “Se lae merkadu ne’e estraga de’it ona, entaun ho hanoin ida-ne’e maski la uza, maibé sesta-feira ne’e obrigatoriumente hotu-hotu tenke iha-ne’ebá halo movimentu iha-ne’ebá to’o 5 ka 6 oras para,” Prezidente autoridade munisípiu dehan. Nia parte konsidera preukupasaun hirak-ne’e no sei koko atu tau iha planu prioridade ba tinan fiskál 2024 nian. “Ita teke prepara kondisaun mak, primeiru tenke halo moru fó rai ektare hira ne’ebá lai, sei tau mos postu polísia ida hosi leten no kraik, atu nune’e kalan negosiante sira fila hotu, taka portaun kontrola ne’e fasil,” nia dehan. Tuir observasaun Agênsia TATOLI iha terrenu nota katak, bee-moos haris fatin autoridade munisípiu instala hotu ona no ambiente mós, maibé eletrsidade la funsiona ho di’ak, tanba lampu sira-ne’ebé antes ne’e instala aat ona. Daudaun ne’e iha negosiante na’in-rua mak fa’an hela produtu lokál hanesan; hudi, ai-dila, fehuk, ai-manas, modo-tahan no sasan nesesidade seluk tan. PAM Bobonaro prefere muda merkadu Hali-Mesak ba fatin seluk https://tatoli.tl/2023/03/15/pam-bobonaro-prefere-muda-merkadu-hali-mesak-ba-fatin-seluk/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 BOBONARO, 15 marsu 2023 – Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Bobonaro, Ernesto de Olivera Barreto, hateten rai iha merkadu lokál Hali-mesak, ne’ebé lokaliza iha aldeia Ana-hun, suku Odomau, postu administrativu sai ona risku ba dezastre naturál, tanba ne’e mud aba fatin seluk nune’e atividade negósiu bele la’o ho seguru. Nia hato’o pozisaun ne’e tanba hafoin akontese udan-boot durante ne’e rezulta rai-halai estraga armazein ida, kioske haat no merkadu tuan ne’ebé governu anterior konstrui mós monu hotu kedas. “Ha’u haree ne’e leten mós todan, kraik mós todan, sé ita tau bronjong iha kraik, ne’e la fasil , orsamentu boot, se atu satan ida iha leten ne’e mós haan osan barak. Se ita hakarak satan leten ho kraik mós ha’u hanoin buat natureza ne’e, kusta oituan karik, tanba rai ne’ebá ne’e tinan-tinan la halai, maibé tinan ne’e leten-karaik halai hotu,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, tersa ne’e. Prezidente Autoridade Bobonaro sei orienta tékniku Programa Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM) atu ba haree direita kondisaun rai no volume estragu. “Ita-nia lei iha ona, autoridade munisipiu labele husik nia populasaun sira bele halo uma iha rai ida modelu hanesan ne’e, kuandu akontese dezastre kalan-boot, família rua tolu ka hotu, sé maka sala? Prezidente autoridade mak sala, tanbá ne’e teknikamente ha’u sei haruka tékniku sira ba haree,” nia katak. Espesialista neofrolojia husu Governu prepara fasilidade medikál husi primáriu-tersiáriu https://tatoli.tl/2023/03/16/espesialista-neofrolojia-husu-governu-prepara-fasilidade-medikal-husi-primariu-tersiariu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Médiku Espesialista Neofrolojia iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) Gustavo Rosario da Cruz, husu ba Governu atu prepara fasilidade medikál husi primáriu, sekundáriu to’o tersiáriu, atu profisionál saúde sira fó atendimentu di’ak liután ba populasaun sira. “Ita-nia ekipamentu médiku sira ne’e, Governu tenke prepara husi primáriu to’o tersiáriu atu nune’e fó atendimentu di’ak liubá populasuan sira tanba iha primáriu la iha ekipamentu ne’ebé sufisiente hanesan ekipamentu koko mii, ida ne’e la iha, entaun ita labele halo diagnosa”, Gustavo Rosario da Cruz, dehan iha TATOLI. Nia dehan, fasilidade sekundáriu mak la iha profisionál saúde labele atende moras sira ne’e, entaun tenke halo referál mai nasionál. “Ita haree husi sekundáriu mós ekipamentu médiku la iha, ita labele hatene ema ne’e moras rins ka lae no kauza husi saida, entaun ita tenke mai to’o tersiáriu difisil ona atu halo prevensaun tanba balun tama ona estadium ne’ebé mak grave”, nia esplika. Nia husu ba Governu atu investe ekipamentu médiku, hahú husi primáriu, sekundáriu to’o tersiáriu atu bele fó atendimentu ne’ebé mais adekuadu ba popualsuan sira ne’ebé presiza. Iha 2023, pasiente sira ne’ebé mak halo tratamentu fase raan iha HNGV hamutuk 112, husi númeru ne’e ema 14 mak mate no daudaun pasiente ne’ebé halo tratamentu hamutuk 98. Husi pasiente sira ne’ebé mai halo tratamentu maioria Munisípiu Dili, Baucau Lautem, Oe-cusse, Bobonaro, Ermera,Liquiça, Ainaro no Viqueque. Aldeia Tudulpo Covalima la asesu estrada no eletrisidade https://tatoli.tl/2023/03/17/aldeia-tudulpo-covalima-la-asesu-estrada-no-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 COVALIMA, 17 marsu 2023 - Komunidade Aldeia Tudulpo, suku Beço, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima, to’o oras ne’e seidauk asesu ba liña eletrisidade no estrada maske Timor-Leste restaura ona ninia independensia besik ona tinan 21 (2002-2023). “Durante ita-ukun rasik aan tinan 20-resin ona ami komunidade Tudulpo la asesu estrada no eletrisidade nune’e ami kontinua moris iha nakukun laran no sente la goja hosi ukun rasik aan ida-ne’e,”  Komunidade , Vicente de Jesus, hato’o asuntu ne’e ba Tatoli, iha aldeia Tudulpo, sesta ne’e. Komunidade sira ajuda malu dudu motorizada iha ai-Kabelak leten hodi ultrapasa estrada iha aldeia Galisapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro ne’ebé kotu totál. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Nia relata ho problema estrada ne’ebé daudaun ne’e aat  hela difikulta komunidade atu transporta sira-nia produtu lokál bá faan iha merkadu tanba ne’e, husu ba governu sentrál liuhosi Ministériu Obra Públika (MOP) atu haree asuntu ne’e. Notísia Relevante : Komunidade aldeia haat iha Belekasak seidauk asesu eletrisidade Nune’e mós husu ba Diresaun Eletrisidade de Timor-Leste,Empreza Públika (EDTL) atu indentifika aldeia sira ne’ebé to’o agora seidauk asesu liña eletrisidade hodi halo instalasaun. “ Ami iha ne’e seidauk asesu eletrisidade nune’e ami uza de’it solar panel no balun uza de’it lampu tradisionál hodi uza ba kalan nune’e ami sente seidauk goja husi ukun rasik aan ida-ne’e, tanba seidauk asesu eletrisidade no estrada”nia reforsa Iha fatin hanesan Xefe Suku Beço, Arlindo Bernadino Lemos esplika, komunidade  aldeia Tudulpu, Leowalu, Teda, Tobur no aldeia Halik iha suku Beço maka to’o agora seidauk asesu ba liña eletrisidade. “Maske Ami ho Eletrisidade Timor-Leste Empreza Públika  (EDTL.EP) mai fatin ida-ne’e hodi haree maibé seidauk iha rezultadu, tanba sa-ida ita la hatene,” nia hateten. Durante ne’e, nia dehan komunidade aldeia Tudulpo uza de’it solár panel hahú kedas iha tinan 2007 to’o ohin loron. Aldeia ne’e ho totál família hamutuk 27 no abitante 139. FRETILIN husu pondera fila-fali kandidatu Komisáriu KAK https://tatoli.tl/2023/03/17/fretilin-husu-pondera-fila-fali-kandidatu-komisariu-kak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 - Xefe Bankada partidu FRETILIN, iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), David Dias Ximenes ‘Mandati’ hateten persiza pondera fila-fali lista kandidatu  ne’ebé atu asume kargu Komisáriu Anti Korrupsaun (CAC,sigla portugués) ba periodu 2023-2027. “Abitualmente ita tenke iha plenária iha Deputadu prezenta na’in 49, postura polítika ida ne’ebé sira hola liberdade atu hala’o, depende ba ema ne’ebé halo kandidatura ne’e atu reve pondera fila-fali iha alternativa barak hodi fó solusaun,” Mandati hateten ba jornalista sira iha PN, sesta ne’e. Notísia Relevante : Governu dezigna José da Costa Ximenes ba Komisáriu KAK Mandati dehan  laiha intensaun atu troka kandidatu ne’ebé Governu propooin ona antes ne’e, maibé parte hotu persiza pondera fila-fali hodi fó solusaun. ‘’Pondera ne’e dehan katak, hosi parte hotu hanoin fila-fali’’Nia dehan Iha  biban seluk, Vise Bankada CNRT, Patrocínio Fernandes, hateten daudaun ne’e partidu CNRT no FRETILIN seidauk iha desizaun kona-ba kandidatu ne’e, maske parte rua halo ona enkontru ida antes ne’e. Atu propoin kandidatu ba komisáriu CAC ne’e kompeténsia Governu nian haruka mai PN, maibé sei liu hosi prosesu votasaun ho kriteria ida maka tenke prienxe korum  ho deputadu prezente ema na’in 49. “Iha duni enkontru ida, entre bankada FRETILIN ho CNRT atu haree asuntu ne’e, mai to’o ohin loron ami seida’uk hetan fali hosi bankada Governu nian  hosi sujestaun no hanoin ne’ebé fó hetan alternativa,” nia hatutan. Prinsípiu  hosi bankada CNRT nian maka atu hatene de’it saida mak bankada Governu no Governu ninia hakarak kona-ba komisáriu KAK no hanoin tomak kona-ba instituisaun KAK rasik óinsá, nune’e ita tau ema ruma lidera atu serví povu no defende Estadu no mós asegura imparsialidade. Enkuantu, antes ne’e Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, fó tempu ba iha bankada parlamentár sira atu buka ko’alia ba malu kona-ba eleisaun komisáriu CAC prazu to’o iha loron 16 fulan-marsu 2023, hafoin ne’e bankada CNRT ho FRETILIN konsege hasoru malu hodi diskute  no iha momentu ne’ebá iha ona konkordánsia atu hili figura komisáriu CAC, maibé depois ida ne’e bankada FRETILIN  deklara fila-fali katak Governu maka iha kompeténsia atu nomeia komisáriu KAK Durante ne’e, meza PN ajenda ona data eleisaun ba komisáriu KAK to’o dala neen,  maibé  la prienxe korum tanba Deputadu hosi bankada CNRT la marka prezensa ka auzénsia iha sala plenária. CNRT la marka prezensa iha diskusaun ne’e hodi haruka kedas karta justifikasaun ba Prezidente Parlamentu Nasionál  ho rajaun persiza atu haree didiak kandidatu ne’ebé maka atu lidera instituisaun ne’e tenke imparsiál. Antes ne’e, Governu designa  eis Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes,  ba komisáriu CAC ba mandatu tinan haat tuir rejime eskluzividade. Sekretária Meza PN, Lídia Norbeta, dehan iha enkontru lidér bankada iha loron 16 fulan-fevereiru 2023 tau ona ajenda reuniaun plenária hodi re-ajenda eleisaun ba komisáriu KAK iha loron 20 fulan-marsu. “Iha reuniaun lidér bankada, ko’alia mós meza kontinua re-ajenda eleisaun komisáriu KAK, no iha enkontu lidér bankada Prezidente Parlamentu halo rezumu ona laiha entendimentu hosi bankada sira, maibé meza nafatin re-ajenda” Nia dehan. Negosiante sira hahú bazár semanál iha merkadu Mau-Mali https://tatoli.tl/2023/03/17/negosiante-sira-hahu-bazar-semanal-iha-merkadu-mau-mali/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 BOBONARO, 17 marsu 2023 – Negosiante sira, sesta ne’e hahú atividade bazár semanál iha merkadu Mau-Mali, ne’ebé lokaliza iha aldeia Samelaun, suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Vendedor sira-ne’ebé hala’o atividade negósiu ne’e mai hosi suku Manapa no suku sira seluk hosi postu administrativu Cailaco, suku Ritabou no Raifun postu Maliana inklui negosiante balu hosi merkadu Maliana. Negosiante sira maioria fa’an produtu lokál hanesan, fehuk, talas, ai-farina, hudi no ai-fuan sira, modo-tahan, angiraun, modo-Mutin, kanku. Nune’e mós fa’an sasán dapur no obralan. Merkadu refere mós loke atividade jogu bola guling, kuru-kuru no Manu-Futu ne’ebé hahú meudia to’o lokraik. Negosiante hosi suku Manapa, postu administrarivu Cailaco,Terezina Mutu-Bili, sente kontente no agradese ba autoridade Bobonaro no parte kompetente sira-ne’ebé reativa ona merkadu ne’e hodi bele halo atividade negísiu kada semana. “Ohin dader kedas to’o agora ema barak loos, agora balu fila tiha ona, maibé di’ak tanba ema bele hola neti kami-nia sasán, horibaimhira primeiru ne’e la rame, ohin loron ami haree ba ema barak loos,” nia informa ba Tatoli, iha merkadu Mau-Mali. Nia husu ba autoridade kompetente atu mobiliza negosiante sira iha merkadu Sentrál Maliana kada sesta tenke konsentra hotu iha merkadu ne’e. “Sira hosi parte leten ne’e mai hotu nakonu iha mak di’ak, nune’e ema sira atu sosa modo ho sasán sira fa’an haan mai iha-ne’e,” nia katak. Motorista Leonito da Silva, hateten ho reativasaun merkadu refere halo hetan rendimentu di’ak liuhosi atividade tula sasán no pasajeiru. “Ha’u mai ohin dadeer kedas, penumpang iha, ita badinas ne’e hetan, tanba ohin dadeer to’o agora ha’u tula sasán ho ema ba-mai ne’e $5 liu ona, ha’u sente di’ak tanba ami tula ema sira-ne’e hotu tiha,” nia hateten. Tuir obervasaun Agência Tatoli iha terrenu nota katak, atividade bazár ne’e kontrola ho ekipa jestaun merkadu no hetan seguransa másimu hosi Task Force Munisípiu Bobonaro, Polísia Eskuadra Maliana, Batallaun Orden Públika (BOP), Kompañia Delta Soso, Maliana no FALINTIL- Forsa Defeza Timor-leste (F-FDTL) postu destakamentu Tunubibi. Tinan ne’e, MAP lidera CTI-CFF durante tinan-rua https://tatoli.tl/2023/03/21/tinan-nee-map-sei-lidera-cti-cff-durante-tinan-rua/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 — Timor-Leste (TL) liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) tinan ne’e sei lidera CTI-CFF ( Coral Triangle Initiave on Coral Reefs Fisheries and Food Security ) durante periodu tinan rua nia-laran. Nia dehan, CTI-CFF ne’e rasik durante ne’e TL sai membru de’it no atu lidera ne’e ofisilamente lansa ona iha loron 29 novembru tinan kotuk maibé foin  tinan ida ne’e mak lidera. “Objetivu ohin enkontru ne’e, ami simu Diretór Ezekutivu hosi CTI-CFF nian hodi  halo diskuasaun kona-ba programa CTI-CFF. Tanba, durante ne’e ita sai membru de’it no tinan ida ne’e, TL liuhosi MAP sei lidera  CTI-CFF.  Nasaun neen (6) mak  inklina an iha CTI-CFF,” Ministru Agrikultura no Peska, Pedro dos Reis hateten ba jornalista iha  MAP, Comoro, Dili, segunda ne’e. Membru Governu ne’e hateten, atividade CTI-CFF ne’e ko’alia kona-ba konservasaun ba rikusoin tasi-laran nian no seguransa ai-han ninian, no tinan ida ne’e, Timor-Leste mak lidera CTI-CFF. Ida ne’e oportunidade di’ak hodi Timor-Leste prezerva área marrina ne’ebé riku liu iha mundu. “Antes atu lidera ita mós sei halo diskusaun kona-ba atividade CTI-CFF nian. Tanba iha atividade ne’e sei iha  vaga balu ne’ebé mamuk no ita   halo ona enkotru nune’e, timor-oan balu mós bele priense iha vaga refere. Importante mak tenke hatene lian Inglés no iha esperénsia servisu tinan sanolu. Ida ne’e bazeia ba kritéria servisu iha CTI-CFF,” nia hateten. Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu hosi CTI-CFF hosi Indonézia, Kushairi, kongratula TL liuhosi MAP tanba tinan ne’e bele lidera CTI-CFF durante periode tinan rua nian laran. “Ha’u mai reprezentante CTI-CFF fó kongratula ba TL ne’ebé nomeia sei lidera  CTI-CFF. Tanba ne’e, Ministru MAP sei sai hanesan Council of Ministers (COM), no  Diretór Jerál Peska, Acácio Guterres sei sai nu’udar Council of Senior Official (CSO) ka asume kargu nu’udar  Diretór Jerál ba nasaun neen,” Kushairi hateten. Nia dehan, CTI-CFF nia misaun no vizaun la’os haree de’it mak ahu-ruin maibé sira mós foka ba seguransa alimentár ne’ebé espesífikamente haree liu ba konsumu ikan nian. Timor-Leste mós sai hanesan nasaun ida hosi nasaun lima ne’ebé iha CTI-CFF nia okos, atu kobtribui no dezenvolve setór peska nune’e bele responde ba iha nesesidade konsumu Timor nian espesifikamente ba iha ikan. Obetivu hosi CTI-CFF mak Planu Asaun Rejional buka halo redusaun ba pobreza liuhosi dezenvolvimentu ekonómiku sustentável, seguransa alimentár hosi meiu subsisténsia ba komunidade kosteira, no halo konservasaun liuhosi protesaun espésie abitat no ekosistema. Ida n e’e bazeia ba  ODS (Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável)  inklui ODS 14 kona-ba konservasaun marrina. Nasaun neen ne’ebé sai membru CTI-CFF mak hanesan, Indonézia, Malázia, Papau New Guine, Filipina, Salomon Island no Timor-Leste. Ezekutivu aprova dekretu Governu hodi regula suplementu remuneratóriu ba formadór administrasaun públika https://tatoli.tl/2023/03/22/ezekutivu-aprova-dekretu-governu-hodi-regula-suplementu-remuneratoriu-ba-formador-administrasaun-publika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Konsellu Ministru  aprova ona dekretu Governu kona-ba valór suplementu remuneratóriu ba formadór no númeru másimu oras ba funsionáriu ka ajente administrasaun públika ida-idak bele halo tinan-tinan no kondisaun ba ninia ezersísiu. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete dekretu Governu ne’e, forma seluk mak atu regula formadór sira ne’ebé daudaun ezerse kargu hanesan funsionáriu públiku maibé presiza sira atu tuir formasaun iha Instuitutu Nasional Administrasaun Públika (INAP). “Ita presiza sira atu tuir formasaun iha INAP, nune’e objetivu hosi dekretu Governu ne’e mak atu regula suplementu remuneratoriu ba formadór ne’ebé kria hosi Dekretu-Lei n. u 73/2022, loron 19 fulan-outubru,” nia dehan. Nia dehan, Governu define valór oras remunerasaun ba formadór korresponde 100% hosi remunerasaun oráriu ne’ebé kalkula tuir Rejime Suplementu Remuneratóriu Administrasaun Públika nian katak númeru másimu oras anuál ne’ebé sei ezerse durante periodu normál serbisu formadór nian maka 120. “Valór ne’e ita haree hahú hosi $10 kada oras ida hanorin. Ida ne’e importante atu ita bele hanorin no treinu ho di’ak ba ita-nia kuadru sira iha administrasaun públika. Ita presiza ema sira ne’ebé mai iha esperénsia no matenek”, nia esplika. Kombatente-mártir nia oan 135 iha Bobonaro submete ona dokumentu https://tatoli.tl/2023/03/22/kombatente-martir-nia-oan-135-iha-bobonaro-submete-ona-dokumentu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 BOBONARO, 22 marsu 2023 – Kombatente no mártir nia oan hamutuk na’in-135 submete ona dokumentu ba Konsellu Kombatente Libertasaun Munisípiu Bobonaro atu asesu bolsa estudu iha tinan letivu 2023. Sekretáriu CCLN Munisípiu Bobonaro, Moises Ramos, esplika, vaga ne’ebé Ministériu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) fó-sai, munisípiu hotu inklui Bobonaro hetan 160, kompostu hosi ensinu báziku primeiru sikulu na’in-10, terseiru siklu na’in-30, sekundáriu na’in-50, ensinu superiór 70 ba universidade iha rai-li’ur na’in-lima. “Ami loke iha dia 28 fevereiru, maibé to’o ohin loron ami foin simu estudante ne’ebé submete ona dukumentus na’in-135, hahú hosi ensinu báziku no ensinu superiór,” nia informa ba Jornalista sira iha Maliana, kuarta ne’e. Moises Ramos subliña, tuir oráriu prosesu rejistrasaun sei termina iha loron 28 fulan-marsu tinan ne’e, maibé sei estende to’o loron (07/04) tinan 2023, tuku 05:00 lokraik, atubele submete ba nasionál hodi halo selesaun dokumentu. “Ha’u atu hateten ba kombatente no mártir sira-nia oan, tanba prazu besik ona, sé bele sira-ne’ebé iha foho no aldeia ne’ebé mak la asesu informasaun hosi mídia, entaun bele mós sira ne’ebé rona liuhosi mídia bele fó hatene tutan ba sira atubele hakbesik-an mai iha edifísiu CCLN Bobonaro atubele rejista hetan bolsa estudu,” nia katak. Maibé tuir nia katak,ckarik estudante sira-ne’ebé maka atraza bele hein fali tinan seluk, tanba tinan-tinan governu sei  nafatin fó bolsa estúdu ba kombatente no mártire sira-nia oan. Nia dehan, konforme ezbosu ne’ebé MAKLN halo hela orsamentu ne’ebé atu apoia ba bolseiru sira ho kategoria ensinu báziku primeiru sikulu tinan ida $300, segundu siklu no terseiru siklu $600, sekundáriu $650, ensinu superiór rihun $1. Timor-Leste sei kria Fundu Mineiru atu sustenta dezenvolvimentu ekonómiku https://tatoli.tl/2023/03/22/timor-leste-sei-kria-fundu-mineiru-atu-sustenta-dezenvolvimentu-ekonomiku/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) hamutuk ho Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) no autoridade relevante seluk planeia daudaun ona hodi estabelese Fundu Mineiru hodi asegura transparénsia no jestaun di’ak ba reseita minerál iha Timor-Leste. Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares hato’o katak esplorasaun minerál importante tebes hodi sustenta dezenvolvimentu ekonómiku país nian. “Tanba ne’e mak kriasaun Fundu Mineiru nesesáriu duni atu asegura jestaun ba ita nia reseita minerál.” Tuir Ministru, Timor-Leste hetan serka millaun 11 USD husi atividade minéiru dezde esplorasaun mineiru hahú iha 2018. “ Royalties no impostu husi atividade mineiru kontribui maka’as hodi hasa’e reseita Estadu,” nia garante. Nune’e, membru ezekutivu Governu Konstituisionál da-ualu ne’e realsa katak MPM no ANPM sei kontinua serbisu maka’as hodi kria enkuadramentu legál sira ba estabelesimentu fundu refere. Nia reiteira katak kriasaun Fundu Mineiru ho ninia objetivu fundamentál ida atu asegura transparénsia no prezervasaun reseita minerál ba jerasaun future. Ho nune’e, atu estabelese fundu refere, MPM no ANPM sei konsulta ho Parlamentu Nasionál  (PN) kona-ba elborasaun Lei Fundu Mineiru. Prezidente ANPM, Florentino Soares Ferreira salienta katak tuir Kódigu Mineiru ne’ebé mak iha ona, Timor-Leste tenke kria Fundu Mineiru ketak husi Fundu Peroleu. “Ita seidauk hatuur enkuadramentu legál ida ba kriasaun Fundu Mineiru. Maibé, iha tempu badak sei konsulta ho Parlamentu Nasionál kona-ba enkuadramentu legál Fundu Mineiru nian.” “Objetivu prinsipál husi kriasaun Fundu Mineiru mak atu kontinua apoiu ba ita-nia dezempeñu ekonomiku rai-laran,” Ferreira reiteira. Ho nune’e, alénde Fundu Petrolíferu, Timor-Leste sertamente sei iha tan fundu Estadu nian ida hanaran Fundu Mineiru. Iha novembru 2022, Konsellu Ministru aprova rezolusaun ida hodi loke área sira ba atividade mineiru iha territóriu nasionál. Entretantu, iha tempu hanesan, Governu mós aprova termu referénsia konkursu ba atribuisaun direitu mineiru ba esplorasaun no produsaun materiál konstrusaun iha Timor-Leste. Husi rezolusaun ne’e, governu deside loke área tolu ba atividade mineiru, espesialmente ba atividade mineiru ne’ebé mak klasifikadu nu’udar indústria mineiru. Área tolu ne’e mak hanesan Mota Laclo no Mota Laleia iha Munisípiu Manatuto, no Mota Loes iha Munisípiu Liquiçá. DNMG sei monta ekipamentu rua hodi sukat kondisaun laloran tasi https://tatoli.tl/2023/03/24/dnmg-sei-monta-ekipamentu-rua-hodi-sukat-kondisaun-laloran-tasi/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 — Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhosi Diresaun Nasionál Meteorolójia no Jeofízika, (DNMG, sigla portugés), tinan ne’e, sei monta ekipamentu rua hodi sukat laloran tasi, hanesan korente, temperatura no anin tasi nian. Diretór DNMG, Terêncio Fernandes Moniz hateten ekipamentu rua ne’ebé sei monta ne’e naran Tide Gauge , no Buoy. Ekipamentu ne’e, iha nia-laran kompletu ona hodi sukat laloran tasi, korente, temperatura no anin-tasi nian. “Objetivu ita monta ne’e atu hatene informasaun sira kona-ba tasi nian. Aleinde ne’e akipamentu ida ne’e mós bele uza ba iha informasaun tsunami bainhira rai nakdoko ka laloran-boot ne’ebe atu akontese tsunami ita bele hatene,” Terêncio Fernandes Moniz dehan ba Agência Tatoli, iha City 8, Manleuana, Dili, sesta ne’e. Nia dehan, ekipamentu rua ne’ebé sei monta ne’e daudaun halo ona avaliasaun atu haree fatin sira hodi monta. Tanba tuir planu sei monta  iha tinan ne’e, maibé sei akontese faillansu ruma sei monta iha tinan oin. “Ekipamentu rua ne’e, ita sei monta ida iha  kosta norte Dili no kosta súl, Suai ou Betano. Ekipamentu rua ne’e, ba kosta norte sei kobre hotu tasi feto nian no kosta sul sei kobre hotu tasi mane nian,”Terêncio hateten. Nia afirma, ekipamentu ne’ebé sei monta ne’e DNMG fó ba parseiru Rimes mak sosa ekipamentu no monta nia orsamentu ne’e, maihosi Fundu Verde Klimátiku ne’ebé apoiu hosi governu Timor-Leste hamutuk milliaun $21,7 Hosi orsamentu ne’e fahe ba kada liña ministeriál sira hanesan, Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Kruz Vermella Timor-Leste (CVTL, sigla portugés) inklui DNMG. “Maibé ba DNMG liuhosi technical partne r sira hamutuk milliaun $12,7. Ida ne’e la’os DNMG de’it mak jere maibé fahe ona ba parseiru sira.  Rimes sei  monta ekipamentu sira hanesan, Automated Weather Observing System (AWOS) Weather Doplar Radar no Centro Forcasting System , inklui ekipamentu ba sukat tasi nian,” nia dehan. Kona-ba ekipamentu ne’ebé atu deteta udan-been DNMG rasik daudaun ne’e iha sia. Hosi ekipamentu ida ne’e seidauk bele kobre hotu ba munisípiu sira, maibé ho fundu verde klimátika ne’ebé apoiu ona no  DNMG sei sosa ekipamentu hodi monta hotu iha  munisípiu sira, hodi atualiza informasaun mudansa klimátika nian. Governu konsolida hanoin hodi promove kreximentu inkluzivu no sustentavel iha OJE 2024 https://tatoli.tl/2023/03/24/governu-konsolida-hanoin-hodi-promove-kreximentu-inkluzivu-no-sustentavel-iha-oje-2024/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Governu realiza jornada planeamentu ba tinan 2024, ho tema ‘Hamutuk Hadi’ak no Hametin Medidas Prinsipais Orsamentu Jerál Estadu 2024, hodi Promove Kreximentu Inkluzivu no Sustentavel’. Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten jornada planeamentu ne’e mak jornada daruak iha istória Timor-Leste depois de país ne’e restaura ninia independénsia iha tinan 21 liubá no marka inísiu husi faze dahuluk prosesu planeamentu no elaborasaun Lei das Grandes Opções do Plano (GOP) ba tinan 2024. Prosesu ne’e kumpri espíritu Lei n. u 2/2022, 10 fevereiru, kona-ba Enquadramento do Orçamento Geral do Estado e da Gestão Financeira Pública. “Tema ba jornada planeamentu ida-ne’e importante tebes ba ita hotu atu diskute, identifika no halo apresiasaun ba esbosu medida prinsipál sira ne’ebé sei propoin ba preparasaun OJE 2024 ho objetivu mak atu promove kreximentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável”, Rui Gomes hateten iha Ministériu Finansa, Aitarak-laran, sexta ne’e. Nia afirma, hosi semináriu ne’e, partisipante sira hatene kona-ba prosesu elaborasaun Grandes Opções do Plano ba 2024. Aleinde ne’e, sira iha koñesimentu kona-ba estratéjia no mekanizmu rasionalizasaun medida GOP 2024 hodi hetan apresiasaun ba medida prioridade ba OJE tinan oin. “Elementu importante seluk ne’ebé define iha Lei Enkuadramentu Orsamentál, artigu 45 alinea 2, orienta katak prosesu planeamentu orsamentu tenke inklui Konsulta Sidadania. Atu kumpre ida-ne’e, iha semana hirak liubá, Ministériu Finansa hamutuk ho ministériu relevante hanesan Edukasaun, Saúde, Obra Públika, BTL, EDTL, Agrikultura no Turizmu halo Konsulta Sidadania iha munisípiu Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera, Lautém no Viqueque”, nia relembra. Konsulta Sidadania ne’e nia objetivu mak atu rona direta reprezentante povu-nia lian iha nível suku, postu administrativu no munisípiu sira kona-ba progresu no impaktu dezenvolvimentu nasionál hodi alkansa meta prinsipál iha redusaun pobreza. Objetivu seluk atu rekolla informasaun sira kona-ba nesesidade xave povu nian liuhusi reprezentante sira iha fatin refere atu nune’e bele uza ba análiza prioritizasaun OJE 2024 ne’ebé sei kontempla iha GOP. Ezekutivu ne’e adianta atividade ne’e atu asegura katak medida prinsipál ne’ebé mak sei kontempla iha GOP ba 2024, aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030) programa Governu Daualuk, Planu Estratéjiku Setorál, inklui Planu Rekoperasaun Ekonómika no, ikus liu, halo aliñamentu ba Rezultadu Nasionál ( National Outcome ) ne’ebé Ajénsia Nasionál Planeamentu, Avaliasaun no Monitorizasaun (ANAPMA) dezenvolve ona. “Bazeia ba análiza ne’e, Ministeriu Finansa kualifika ona medida lubuk ida ne’ebé hatuur tuir subsetór Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian ne’ebé presiza ita hotu nia apresiasaun iha semináriu ida-ne’e”, nia konklui. Inísiu abril, kompañia ELT sei implementa projetu enerjia renovável iha Ataúro https://tatoli.tl/2023/03/24/inisiu-abril-kompania-elt-sei-implementa-projetu-enerjia-renovavel-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 — Ministériu Obra Públika (MOP) ho Governu Korea liuhosi nia Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA, sigla inglés), sesta ne’e, asina akordu ba implementasaun projetu renovável iha munisípiu Ataúro. Ministru Obra Públika, Abel Pires, hateten, akordu ne’ebe asina kona-ba ba implementasaun projetu enerjia renovável entre  MOP ho KOICA ne’e importante ba Timor-Leste nia istória tanba foin dahuluk Timor-Leste atu implenta projetu enerjia renovável iha Ataúro. “Projetu enerjia renovável ne’ebé sei implementa iha Ataúro no ne’e importante tebes. Tanba ita hotu hatene katak, Ataúro nu’udar sentru turizmu ne’ebé furak no  ita harii tan sentru eletrisidade iha ne’ebá no  sei ajuda munisípiu Ataúro di’ak liutan. Planu inísiu abril tinan ne’e, sei implementa ona projetu ne’e,” Ministru Abel Pires hateten, iha salaun MOP, Caicoli, Dili, sesta ne’e. Nia dehan, projetu enerjia renovável ne’e hetan ajuda hosi KOICA no sei kaer hosi kompañia Electronic Life Technology (ELT). “Projetu enerjia renovável ne’e sei benefisia komunidade tomak iha Ataúro, no ita tenta tan implementa ho bateria boot atu bele hotu,”  Abel dehan. Membru Governu ne’e hateten, implementasaun sei halo iha semana oin no sei rezolve kona-ba kontratu atu sosa enerjia ne’e. “Inísiu abril 2023 ita bele hahú ona projetu ne’e. Orsamentu ba implementasaun projetu ne’e, kompañia no Governu Korea mak sei tau, ita hein benefísiu hosi rezultadu ne’e,” nia dehan. Nia afirma, projetu enerjia renovável ne’e importante tebes tanba sei aumenta tan projetu enerjia renovável iha munisípiu Mantauto no ida ne’e sei kria kondisaun di’ak tebes tanba sei redús kostu 20% ba kombustível Hera no Betano. Iha fatin hanesan,  Reprezentante  KOICA iha Timor-Leste, Eunju Cha, hateten, sira-nia parte kontente tebes ho  implementasaun projetu enerjia renovável ne’e iha Ataúro. Tanba, antes sira deside hodi implementa     uluk iha Ataúro. “Bainhira ami halo vizita hotu ami ba hasoru Embaixadór Korea iha Timor-Leste no Primeiru Ministru hato’o kona-ba tipu projetu enerjia renovável ne’e, no ikus mai iha rezultadu no ami bele implementa projetu ida ne’e. Kontente tebes no ami sei implementa projetu ida ne’e ho di’ak hodi ajuda komunidade Ataúro,” nia dehan. EDTL sei troka poste elétrika tuan hosi Nunura to’o Lahomea https://tatoli.tl/2023/03/27/edtl-sei-troka-poste-eletrika-tuan-hosi-nunura-too-lahomea/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 MALIANA, 27 marsu 2023 – Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P), munisípiu Bobonaro, planeia troka poste elétrika taun sira hahú hosi estrada nasionál diresaun Nunura, suku Tapo-Memo ba to’o suku Lahomea, postu administrativu Maliana. “Komesa hosi Nunura to’o Lahomea, agora ita sei uza ahi-rin ka poste tuan ne’ebé mak peninggalan Indonézia nian, ita haree lahuk ona, komesa sa’e mai iha Tunubibi ba to’o pemancar ne’e tuan hotu ona, entaun ida-ne’e hakarak ka lakohi urjentimente sei troka,” Koordenadór EDTL,E.P munisípiu Bobonaro, Mário de Jesus ko’alia iha Maliana, segunda ne’e. Responsável EDTL,E.P munisípiu Bobonaro ne’e, halo ona dezeñu no orienta tékniku sira tún ba terrenu halo hotu ona levatamentu ba poste mídia no baixa-tensaun ne’ebé sei troka ho distánsia hamutuk kilómetru 10. “Iha tinan ida-ne’e atu fó-sai tama iha Projetu Eletrifikasaun Nasionál (PEN), ita-nia nai-ulun sira deside ona katak iha tinan ne’e bele troka ona poste antigu sira-ne’ebé ami levanta tiha ona,” nia katak. Marcos Pereira Assis nu’udar joven iha kapitál Maliana, sente kontente tanba EDTL iha ona planu atu troka poste hirak-ne’e, no espera bele aselera prosesu konkursu públiku ba projetu ne’e. “Ha’u hanoin ahi-rin sira ne’e merese troka duni, tanba ita haree hanesan ita ema ida karik katuas ho ferik hotu ona. Ne’e dezde okupasaun Indonézia mai to’o agora ita sei uza, balun halis hotu ona, entaun ita ta’uk mak ahi lakan hela derrepente nia monu kona ema nia uma ahi bele haan mutuk kedas,”nia katak. Enkuantu tuir dadus 2022 postu administrativu Maliana iha aldeia 39, suku hitu ho totál populasaun 32,543, komposta hosi mane 16,332, feto 16,251, ho totál xefe família 6,067. Empreza tolu submete dokumentu ba konstrusaun Díli Sidade Istórika https://tatoli.tl/2023/03/27/empreza-tolu-submete-dokumentu-ba-konstrusaun-dili-sidade-istorika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Pelican Pardise simu ona dokumentu husi empreza tolu ba projetu konstrusaun Díli Sidade Istórika, informa Diretór-Ezekutivu Pelican Pradise, Jeremiah Chan. Pelican Paradise lansa konkursu públiku iha setembru 2022 no estende to’o 15 fevereiru ba projetu refere. “Prosesu loke konkursu ramata ona. Daudaun ami analiza ona dokumentu no iha fulan-abríl sei halo entrevista ikus. Iha empreza tolu mak hatama sira-nia dokumentu no halo ona entrevista”, Jeremiah Chan hatete iha Acait, segunda ne’e. Responsável ne’e esplika katak bainhira entrevista ba empreza sira ne’e la’o ho di’ak to’o hotu maka sei bele publika naran manán-na’in ba projetu no selebra kontratu, nune’e bele hahú konstrusaun. Entrevista finál ba empreza sira ne’e sei realiza, entre loron 02 no 09 abríl, iha Singapura tanba empreza konstrutora hotu iha país refere. Pelican Paradise sei halo konstrusaun otél, apartamentu no rezidénsia hamutuk unidade 287 ho kustu orsamentu millaun $100. Iha faze dahuluk, empreza Malázia ne’e sei hahú projetu iha rai ektare 16, ne’ebé tuir planu sei finaliza iha 2026. Pelican Paradise haree iha área dezenvolvimentu propriedade hodi halo dezeñu no kalkulasaun kustu, enkuantu ba implementasaun loke konkursu públiku. Projetu  ne’e sei dezenvolve área turizmu no seluk tan atu atrai turista sira mai vizita nasaun ne’e. Iha faze dahuluk projetu ne’e, empreza sei hahú konstrusaun hodi hein Governu rezolve okupante iha área Tasi Tolu, hafoin kontinua projetu faze daruak. Tuir planu, Pelican Paradise sei halo dezenvolvimentu turístiku ho investimentu ho montante millaun $700. Área dezenvolvimentu turístiku ne’e tuir planu sei harii iha rai ektare 558, iha zona entre Tasi Tolu no Tibar, ne’ebé sei inklui unidade otelaria, kampu golf , lote rezidensiál, sentru dezenvolvimentu ba joven sira, eskola internasionál ida, ospitál ida no sentru komersiál. Dezenvolvimentu ne’e sei permite kriasaun postu traballu ba ema 1.500 iha faze konstrusaun no 1.300 traballu permanente. PM Taur husu Embaixadór João mellora prestasaun servisu Estadu nian iha Reinu-Unidu https://tatoli.tl/2023/03/28/pm-taur-husu-embaixador-joao-mellora-prestasaun-servisu-estadu-nian-iha-reinu-unidu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 — Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak husu Embaixadór Timor-Leste ba Reinu Unidu, João Paulo da Costa Rangel, atu mellora prestasaun servisu Estadu nian hodi tau matan ba maluk timor oan sira ne’ebé hela no servisu iha Reinu Unidu. Embaixadór Timor-Leste ba Reinu Unidu, João Paulo da Costa Rangel, hateten nia-parte ohin halo enkontru ho Primeiru Ministru ho objetivu atu hato’o agradese ba konfiansa ne’ebé  simu  no hamutuk ho Prezidente Repúblika ne’ebe fó ona fiar hodi sai Embaixadór ba Reinu Unidu. “Orientasaun prinsipál ne’ebé Primeiru Ministru fó mai ha’u mak, durante iha ha’u-nia mandatu  atu servisu hamutuk ho entidade governamentál hotu oinsá mellora prestasaun servisu Estadu nian ba iha ita-nia maluk sira ne’ebé hela iha Reinu Unidu. Tanba ita hotu hatene, maluk timor-oan barak mak hela iha Reinu Unidu hodi buka moris,” João Paulo da Costa Rangel, hateten ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho PM Taur iha Palásiu Governu, Dili, tersa ne’e. Nia dehan, mandatu ne’ebé nia hetan, sai Embaixadór ba Reinu Unidu ne’e, durante tinan tolu, maibé depende kualidade servisu mós, no fulan abril ne’e, nia parte sei desloka ba Reinu Unidu atu hahú servisu. Nia dehan, ema hotu hatene, daudaun timor-oan barak atu servisu iha Reinu Unidu liuhosi prosesu barak liuliu tenke liuhosi Embaixadór Portugál, no prosesu sira ne’e, sai prioridade ba Embaixadór iha Reinu Unidu maibé daudaun nia parte labele promete lai. “Ohin loron ita hotu hatene, ita-nia rai servisu menus oituan no ita-nia joven sira presiza kampu traballu. Prioridade sira ne’e tama hotu iha ita-nia servisu maibé daudaun ne’e, ha’u labele promete lai maibé nudar Embaixador sei tenta atu ajuda ita-nia joven sira ne’ebé mak hakarak servisu iha futuru mai,” nia dehan. Estrada kotu difikulta kompañia aselera projetu eletrifikasaun iha Raiheu https://tatoli.tl/2023/03/29/estrada-kotu-difikulta-kompania-aselera-projetu-eletrifikasaun-iha-raiheu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 Estrada kotu, komunidade sira ajuda dada sai kareta kamioneta ida-ne'ebé tula materiál Projetu Eletrifikasaun Nasionál ba suku Raiheu, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro. Imajen Espesiál. MALIANA, 29 marsu 2023 – Hafoin akontese udan no anin rezulta estrada kotu, difikulta kompañia implementadór mobiliza materiál kontrusaun sira ba terrenu hodi aselera Projetu Eletrifikasaun Nasionál (PEN) ne’ebé implementa  iha suku Raiheu, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro. Xefe suku Raiheu, Ventura Maria Tai, informa, udan ho anin-boot akontese iha fulan nee nia laran konsege sobu estrada, nune’e implementasaun projetu eletrifikasaun ba Daruwasa no aldeia Oho-Anan atraza. “Situasaun ne’e mak difikulta kompañia lori materiál ba ita-nia suku, maibé semana kotuk, tékniku sira-ne’ebé serbisu hamutuk ho família balun, hulan deit besi-riin ne’e hakat liu ba estrada sorin, sira kontinua esforsu,” nia informa ba Agência Tatoli, iha Maliana, kuarta ne’e. Xefe suku Ventura konfirma, estrada sira-ne’e kotu kuaze kilómetru rua, tanba ne’e provizóriu transporte roda-haat hosi diresaun Hali-Mesak labele ultrapasa mai suku Rai-Heu. Enkuantu kona-bá motorizada ne’ebé atu asesu ba-mai mós difisil tebes, tanba bainhira ema ruma atu halo viajen presiza ema na’in-rua ka tolu ajuda malu dudu motorizada hafoin bele ultrapasa ba fatin destinasaun. “Nia impaktu ne’e ba komunidade labele asesu ba merkadu, depois vendedór sira mós iha suku ne’e mós labele mai sosa sasán iha merkadu Maliana hodi ba fa’an, sira-nia produtu mós susar atu lori mai fa’an iha merkadu,” nia katak. Iha semana kotuk, nia parte hatama proposta direitamentu iha Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Jestaun Ekipamentu Apoiu Dezenvolvimentu Infrastrutura, Institutu Públiku (IGEADI,I.P), maibé to’o agora tékniku sira seidauk observa no halo levantamentu dadus. “Ha’u hanoin semana ida ka rua tán mak sira la mai foti dadus, ida-ne’e ha’u hanoin ami hanesan autoridade lokál sei esforsu no tenta fila-fali ba prezidente IGE atu nune’e bele orienta lalais tékniku sira, nune’e ita aselera servisu normalizasaun hodi prepara mós ba eleisaun parlamentár,” nia dehan. Enkuantu suku Raiheu komposta hosi aldeia tolu; Lete-Aitutu, Oho-Ana, Darabasa ho totál na’in-1,723 no xefe família 165. Implementasaun zona merkadu livre entre fronteira TL-Indonézia iha faze preparasaun https://tatoli.tl/2023/03/29/implementasaun-zona-merkadu-livre-entre-fronteira-tl-indonezia-iha-faze-preparasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 — Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, hateten relasiona ho implementasaun zona merkadu livre iha fronteira entre RAEOA (Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno) Timor-Leste (TL)  ho Indonézia daudaun ne’e iha hela faze preparasaun. “Kona-ba implementasaun zona merkadu livre iha fronteira RAEOA ho  Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT) no  Timur Tengah Utara (TTU), Indonézia, internalmente ekipa tékniku sira halo hela servisu no preparativu. Bainhira preparadu ona ita sei halo kontaktu oinsá delegasaun hosi nasaun rua ne’e, bele hahú hasoru malu diskute dezenvolvimentu ba zona merkadu livre ne’e,” dehan Ministru Joaquim Amaral ba jornalista iha Palásiu Governu, Dili, kuarta ne’e. Membru Governu ne’e, hateten, prepativu ne’ebé ekipa tékniku halo ne’e mak haree ba lijislativu ruma, hanesan aspetu legál, estratéjika no rekursu ne’ebé iha. Notisia relevante :  TL-RI sei implementa zona merkadu livre iha 2023 “Tanba área investimentu ida ne’e, ba ita foun. Entaun involve ministériu setoriál lubuk ida no agora  sira hotu esforsu atu ekipa sira bele halo servisu hodi konklui. Ita estabelese kontaktu determina bainhira mak parte rua bele hahú hasoru malu,” nia dehan. Kona-ba mekanizmu implementasaun merkadu livre ne’e, nia dehan, bainhira ekipa rua hasoru malu ona mak sei deside mekanizmu servisu, kolaborasaun atu dezenvolve zona refere, no oinsá atu parte rua bele hetan hotu benefísiu hosi zona ne’e. “Ne’ebé ita hein de’it ekipa tékniku hosi nasaun rua ida-idak halo ninia servisu interna, bainhira preparadu ona ita hahú halo kontaktu determina bainhira mak bele hahú formalmente delegasaun Timor-Leste no Indonézia bele hasoru malu,” Joaquim Amaral, hateten. MTKI inagura sítiu turístiku Lagoa Seloi-Kraik Aileu https://tatoli.tl/2023/03/29/mtki-inagura-sitiu-turistiku-lagoa-seloi-kraik-aileu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 — Governu liuhosi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva, tersa (28/03) ofisialmente inaugura sítiu turístiku Lagoa Seloi Kraik, iha suku Seloi, postu administrativu Aileu vila, munisípiu Aileu. Fatin sítiu turístiku Seloi-Kraik ne’e rasik iha tinan 2021, liuhosi Diresaun Jerál Turizmu ne’ebé tutela iha Vise-Ministra Turizmu Komunitáriu no Kultural, servisu hamutuk ho tékniku sira hahú ho faze halo estudu viabilidade. Depois ida ne’e, kontinua kedan ho estabelesimentu ba grupu turizmu komunitáriu ho naran “Seloi Haut-Anan”. Durante  tinan ida halo akompañementu, asesmentu rekursu turizmu, prioridade dezenvolvimentu, submete proposta, dezenvolve sitiu turistiku nian no periodu monitorizasaun hosi Diresaun to’o inaguru fatin ne’e. Sítiu turístiku Lagoa Seloi Kraik, iha suku Seloi, postu administrativu Aileu vila, munisípiu Aileu. Imajen MTKI “Konseitu turizmu komunitáriu nu’udar modelu dezenvolvimentu “Botton up development”. Katak dezenvolvimentu hahú hosi baze, komunidade rasik mak sai autór ba dezenvolvimentu turizmu, no komunidade mak sai na’in hodi harii no jere, atu nune’e iha futuru komunidade lokál iha suku ne’e rasik mak sei benefisia ba tempu naruk,” Ministru José Lucas do Carmo da Silva, hateten, liuhosi nota komunikadu ne’ebé Tatoli asesu, kuarta ne’e. Iha serimónia inaugurasaun ne’e, Ministru Turizmu hateten, sustentavel turizmu komunitáriu iha Timor-Leste iha komunidade ka iha estrutura ne’ebé estabelese ona bele empodera hodi dezenvolve di’ak liutan ba futuru. “Sustentavel turizmu komunitariu iha territoriu, ho estrutura ne’ebé mak estabelese ona. Konseitu turizmu komunitariu ne’e mai ho nia objetivu rasik katak atu empodera ka hakbiit no haforsa estrutura ne’ebé mak estabelese ona iha baze atu sira bele kaer rasik ka dezenvolve ninia sustentabilidade ba oin,” nia dehan. Xefe Suku Seloi-Kraik Gabriel Mendonça, hato’o agradese ba VIII Governu liuhosi MTKI ne’ebé mak estabelese ona turizmu komunitariu iha Suku Seloi. “Hanesan lideransa komunitariu ha’u fo agradese ba MTKI ne’ebé mak estabelese ona turizmu komunitariu iha ami-nia suku. Ida ne’e hanesan grasa boot ida ba ami-nia suku, hodi atraia ema mai vizita,” Xefe suku, hateten. Notisia relevante :  Projetu turizmu komunitáriu iha suku lima atinje ona 70% Orsamentu ne’ebé MTKI, liuhosi servisu Gabinete Vise Ministra Turizmu Komunitáriu no Kultural prevee apoiu ba Grupu Seloi Haut-Anan iha tinan 2021 ho montante $41.900. Hosi orsamentu refere  Grupu  Seloi Haut-Anan halo ona atividade, Photoshoot tolu, rental bisikleta, Sintina ka toilet neen, fatin camping site ho fasilidade camping, dapur camping, Sentru hakail, baraka no kafetaria ai-han tradisionál, barreira protesaun bee ba lagoa, passadeiru hosi lagoa sorin ba sorin iha rua. Objetivu hosi implementasaun turizmu komunitáriu refere mak, empodera komunidade no kapasita komunidade lokál hodi dezenvolve setór turizmu iha sira-nia área. Hamosu na’in ba rekursu turistiku, hodi proteje kultura nomós prezerva meiu ambiente nu’udar atrasaun prinsipál ba atividade turizmu. Aleinde ne’e, kria kampu traballu no motiva komunidade hodi hasa’e espíritu negósiu iha área ospitalidade ba atendimentu vizitante no turista hahú hosi lokál, rejional no internasionál. Benefisiu hosi implementasaun turizmu komunitáriu ne’e mak hanesan atu atrai ka dada turista vizita ba suku Seloi, kria kampu traballu hodi redús dezempregu, hasa’e rendimentu komunidade lokál, diversifika fonte rendimentu família liuhosi kriasaun atividade turizmu komunitáriu iha lagoa Seloi. DNMG : territóriu Timor laran sei akontese udan hosi fraku to'o forte https://tatoli.tl/2023/03/30/dnmg-territoriu-timor-laran-sei-akontese-udan-hosi-fraku-too-forte/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 — Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhosi Diresaun Nasional Meteorolójia no Jeofízika (DNMG, sigla portugál) fó sai previzasaun tempu hahú semana ida ne’e to’o semana oin sei akontese udan hosi intensidade kiik to’o forte iha territóriu Timor laran. “Atualizasaun previzasaun tempu hahú semana ne’e to’o semana oin loron 04 abril 2023 sei akontese udan ho intensidade hosi fraku to’o forte kuaze iha Teritoriu Timor laran hotu prinsipalmente iha rejiaun foho sira,” hakerek   nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Eventu udan ne’e, sei akontese tanba hetan influensia hosi sistema meteorolójiku sira hanesan, Low pressure (L), MJO no fatór lokal. Notisia relevante :   DNMG alerta ba liña ministeriál-sira prepara planu di’ak hasoru bailoron naruk “Udan ho intensidade hosi fraku to’o forte kontinua akontese kuaze iha terrioriu nasional, no iha tendénsia hodi fó risku dezastre hidrometeorolójiku hanesan be’e sa’e, rai halai ka monu no seluk tan liuliu iha rejiaun foho sira,” hakerek nota komunikadu ne’e. Ekipa tékniku MTKI hahú tun terrenu halo preparasaun ba fenómenu eklipse-solar https://tatoli.tl/2023/03/30/ekipa-tekniku-mtki-hahu-tun-terrenu-halo-preparasaun-ba-fenomenu-eklipse-solar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 — Ekipa tékniku hosi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) hahu ohin tun ba terrenu. Ekipa sei tun ba  iha Com-Lautém no Beaço Viqueque hodi halo survei fatin konsentrasaun ba turista sira ne’ebé atu partisipa iha fenómenu akontesimentu eklipse solar iha loron 20 abril 2023. Diretór Jerál Turizmu, Jelino Soares,  hateten  preparasaun kona-ba fenómenu eklipse solar ekipa liña ministeriál, ajénsia  no asosiasaun sira antes ne’e realiza ona enkontru hodi fahe ona servisu idaidaik sei toma konta iha terrenu, hodi halo sosializasaun, no seluk tan. “Ita-nia parte tékniku enjinária sira, hahú ohin tun ona ba Com Lautém Com no Beaço Viqueque hodi identifika  fatin sira ne’ebé mak bele halo akapamentu ka konsentrasaun turista sira, tanba guest house no komunidade nia uma iha ne’ebá turista balu booking antes ona,” Jelino Soares dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin Farol, Dili, kinta ne’e. Notisia relevante :  Fenómenu eklipse solar, PM Taur husu MTKI halo preparasaun masimu Nia dehan, objetivu ekipa tékniku sira daudaun tun ona ba terrenu halo survei ba fatin sira tanba, antes akontese eklipse solar Governu iha planu sei halo atividade lubuk ida iha munisípiu rua ne’e. Hanesan, realiza mini feira, kompetisaun ba pintura, tein, kompetisaun bero no dansa kultura. Nia dehan tan katak, atu realiza atividade sira ne’e, presiza halo koordenasaun ho komunidade, nune’e semana oin sira ne’e, kada ministériu tun ba terrenu halo sosializasaun ba ativiadade hirak ne’e. “Ita hotu hatene akontesimentu ne’e, minutu balu de’it maibé, turista sira atu partisipa ne’e mai antes ona. Entaun ita aproveita oportunidade ida ne’e, halo promosaun ba ita-nia kultura, produtu lokál, hodi sira bele hatene ita-nia kultura,” Jelino hateten. Nia dehan, kompetisaun ba tein, feira no pintura ne’e rasik, tuir planu sei hahú iha loron 16-17 abril 2023. Kona-ba orsamentu ba eventu ne’e, nia dehan, Governu sei la prevee iha Orsamentu Jerál Estadu 2023 , no sei entrega ba diresaun finansa Ministériu  nian mak sei haree. Notisia relevante :  PR husu Governu halo kampaña Solar Eklipse no fahe óklu espesiál “Ita atu hatene nia montante hira, no turista hira mak sei mai ne’e semana oin no  sei iha enkontru kona-ba atualiza progresu preparasaun ba eventu ne’e nian,” Jelino haktuir. Horta espera TL-RI realiza konetividade marítima entre Kupang-Dili-Darwin https://tatoli.tl/2023/03/30/horta-espera-tl-ri-realiza-konetividade-maritima-entre-kupang-dili-darwin/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha esperansa katak Governu Timor-Leste (TL) no Repúblika Indonézia (RI) sei realiza ideia Prezidente indonéziu, Joko Widodo, nian atu halo konetividade marítima ho ró-ferry entre Kupang-Dili no Darwin (Austrália). “Ha’u espera bá oin realiza tan ideia ida hosi Prezidente Repúblika Indonézia atu halo [konetividade marítima ho] ró-ferry ho rota entre Kupang, Dili no Darwin no ha’u apoiu 100%. Dalaruma bele halo entre Dili, Alor no Oé-Cusse, tanba ha’u haree Alor hosi aviaun de’it bonitu tebtebes no ha’u sente atu bá vizita illa ne’e”, Horta hatete iha lansamentu ba operasaun autokarru Babadok Express ho rota Dili-Kupang, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), kinta ne’e. Iha jullu 2022, Prezidente Repúblika Indonézia husu Timor-Leste atu hasa’e ligasaun marítima liuhosi destinasaun Kupang-Dili-Darwin. Tuir notísia ANTARA nian ne’ebé Tatoli sita katak Prezidente Jokowi aprezenta asuntu ne’e iha ámbitu vizita Xefe EstaduTimor-Leste, José Ramos Horta, ho nia delegasaun, iha Palásiu Prezidensiál Bogor-Indonézia. “Ba konektividade maritima, ha’u sente importante tebes loke rota Kupang-Dili-Darwin,” dehan Prezidente Jokowi. Jokowi esplika katak nasaun rua konkorda hodi hasa’e konektividade terrestre nomós maritima. Nia husu mós ba BUMN ( Badan Usaha Milik Negara ) no empreza sira iha Indonézia hodi partisipa iha dezenvolvimentu Timor-Leste, inklui iha setór infraestutura. Refere ba ideia Xefe Estadu indonéziu nian ba konetividade terrestre entre nasaun rua ne’e, Prezidente Ramos Horta lansa ona, iha 30 marsu, operasaun autokarru Babadok Express ho rota Dili-Kupang. Hosi parte Indonézia nian iha ona operasaun DAMRI ho rota Kupang-Dili. Governu gasta ona millaun $207,3 iha trimestre dahuluk https://tatoli.tl/2023/04/03/governu-gasta-ona-millaun-2073-iha-trimestre-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 – Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ba Todo Governo, to’o iha 31 marsu, esklui kompromisu no obrigasaun sira, atinji ona millaun $207,3 husi montante aprovadu biliaun $2,16. “Ezekusaun aas liu mak iha Administrasaun Sentrál ne’ebé mak ezekuta ona millaun $203,8 husi orsamentu alokadu biliaun $1,8. Enkuantu, Autoridade RAEOA-ZEESM ezekuta ona millaun $3,5 husi orsamentu alokadu millaun $120”, hatete nota husi Ministériu Finansa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Liña ministériál sira ezekuta ona millaun $151,4 husi orsamentu alokadu bilaun $1,2. Tuir kedan ho Ajénsia Autónoma sira ho nia ezekusaun atinji ona millaun $26,1 husi orsamentu alokadu millaun $218,3. Autoridade Munisipál ezekuta ona millaun $21,6 husi totál millaun $81,3. “Fundu Infraestrutura ezekuta ona millaun $2,4 husi orsamentu alokadu millaun $202,7. Enkuantu, Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu ezekuta millaun $1,6 husi orsamentu alokadu millaun $17,8”, dokumentu ne’e esplika. Iha trimestre dahuluk tinan ne’e, Ministériu Finansa halo ona levantamentu osan husi Fundu Minarai ho montante millaun $300 ka 22% husi totál orsamentu biliaun $1,346 ne’ebé mak Parlamentu Nasionál aprova ona liuhusi Lei OJE 2023. Eleisaun iha diáspora susesu, Estadu presiza asegura sidadaun nia partisipasaun https://tatoli.tl/2023/04/04/eleisaun-iha-diaspora-susesu-estadu-presiza-asegura-sidadaun-nia-partisipasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 –Embaixadór Timor-Leste iha Reuné Unidu, João Paulo da Costa Rangel, hateten, Eleisaun Parlamentar (ElPar) la’o ho di’ak no susesu presiza Estadu nia esforsu hodi asegura sidadaun sira nune’e bele partisipa iha eleisaun. “Ita-nia Estadu iha komprimísiu boot atu asegura ita-nia sidadaun, maun-alin inan-feton sira-ne’ebé mak hela iha rai-liur hodi bele partisipa mós iha eleisaun ho di’ak no dignu. Ho ida-ne’e mak ohin ha’u mai kumprimenta STAE hodi husu apoiu no instrusaun ba ha’u hanesan pesoál hodi bele kontribui ba susesu eleisaun parlamentár 2023 ne’e iha Reinu Unidu. No, ida-ne’e sei fó rezultadu ne’ebé ita tuir nia hakarak,” Emabixadór João hateten ba jornalista sira, iha edifísiu STAE, Caicoli, tersa ne’e. Sentru votasaun neste momentu iha Dungannon, Peterborough, Oxford ne’ebé mak indentifikadu loos ona maibé STAE mak sei deisde no iha posibilidade sei aumenta sentru votasaun iha fatin ida tan. Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Estatál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten eleisaun parlamentar susesu no ho di’ak tenke koordena no kolabora ho embaixada sira. “Ohin Embaixadór Reiunu Unidu mai diretamente STAE hodi rona no husu apoiu ba STAE liga ho eleisaun parlamentár nian, nune’e bele kontribui ba prosesu eleisaun atu la’o di’ak no susesu. Tanba, neste momentu ita-nia sidadaun sira iha ne’ebá autiziasmu tuir hela resensiamentu eleitorál,” nia dehan. Tanba ne’e, ohin iha opurtunidade hodi hasoru malu ho Embaixadór Reinu Unidu hodi hato’o mós preokupasaun sidadaun nian ba Emabixadór Reinu Unidu no ida-ne’e sai hanesan ajenda prioridade ida lori hodi responde sidadaun sira iha ne’ebá. “Ema barak laiha dokumentu ofisiál sira. Tanba haree katak atu konsentra kuaze termina ona. Maibé prozesaun atu haree ba oin karik ita-nia sidadaun laiha oportunidade atu partisipa mezmu antuziasmu maibé iha impedementu oioin hanesan parte relevante la prezensa iha ne’ebá,” nia dehan. Tanba, tuir nia, iha eleisaun anteriór sidadaun kuaze 2.000 mak rejistu iha eleisaun anteriór ne’ebá. “Ida-ne’e akontese tanba sentru votasaun dook hosi komunidade nia hela fatin, tanba ne’e mak ita halo diskusaun nune’e oinsá lokaliza tan sentru votasaun ida ka rua maibé ida-ne’e depende ba núemru eleitór iha ne’ebá,” nia dehan. Aleinde ne’e, nia dehan, iha tempu badak parte diáspora mós sei halo rekrutamentu ba ofisiál eleitorál sira tanba tuir lei katak kada estasaun votasaun tau ofisiál eleitorál na’in-10. “Entaun ida-ne’e mak ita hato’o bai ta-nia embaixadór para bele rekruta no nomea diplomata sira hodi sai hanesan Prezidente hodi prezide sentru votasaun. Sasán sira-ne’e mak ohin ami ko’alia hodi garante ita-nia eleisaun,” nia dehan. Governu aprova medida konjuntu apoia ba empreza nasionál https://tatoli.tl/2023/04/05/governu-aprova-medida-konjuntu-apoia-ba-empreza-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 – Governu aprova projetu   dekretu-lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, ho objetivu atu define medida konjuntu apoia ida ba empreza mikro, ki’ik no médiu. “Projetu dekretu-lei ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru lejizlativu ida ne’ebé define papél Estadu nian iha promosaun no apoiu ba ajente ekonómiku sira setór empreza mikro, ki’ik no média iha Timor-Leste, hodi rekoñese importánsia husi empreza sira ne’e ba ekonomia nasionál”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete iha Palásiu Governu. Portavós Ezekutivu ne’e realsa katak konjuntu medida apoiu nian ba empreza refere ne’ebé propoin inklui fasilidade asesu ba kréditu, insentivu ba inovasaun, kriasaun infraestrutura ba inkubasaun empreza no negósiu, formasaun no kapasitasaun emprezariál. Antes ne’e, Governu kria mós liña kréditu ho naran fasilidade garantia kréditu suave ho objetivu atu promove no estimula emprendedorizmu sosiál no aposta iha projetu inovadór sira hodi permite fortalesimentu emprezariál no industriál nasionál. Programa kréditu suave ne’e atu kapitaliza no fasilita asesu finansiamentu ba empreza mikro, ki’ik no média sira, liuliu ba emprendedorizmu sosiál no inovasaun iha setór komérsiu, turizmu no indústria. Nune’e liuhosi programa refere, benefisiáriu bele halo kréditu iha banku hahú husi montante rihun $1 to’o 25, ho juru 3% kada tinan. Ba programa ne’e, dezde 2021 empreza 40 mak sai ona benefisiáriu ba kréditu suave. Laiha komisáriu, afeta ba funsionamentu CAC https://tatoli.tl/2023/04/11/laiha-komisariu-afeta-ba-funsionamentu-cac/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 - Diretór Investigasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), José Verdial, hateten, laiha Komisáriu Komisaun Anti-Korupsaun afeta ba serbisu no funsionamentu CAC, liuliu liga ba kestaun prevensaun korrupsaun investigasaun aktu krime korrupasaun nian. “Kuandu laiha Komisáriu CAC ne’e ezatu no otomatikamente ne’e afeta ba funsionamenentu CAC nian, liga ho nia servisu profisionál sira. Inklui, liga ba ezekusaun Orsamentu Estadu Jerál (OJE) ne’e kompeténsia Komisáriu mak dirije atividade komisaun,” José Verdial, hateten ba jornalista sira iha kna’ar CAC Farol, tersa ne’e. Nia dehan, provizoriamente, bainhira Parlamentu Nasionál (PN) termina mandatu Komisáriu CAC, agora dadaun CAC labele halo investigasaun ba kazu sira ne’ebé konsidera ba krimi korrupsaun. “Ita-bo’ot sira (jornalista sira) hatene iha lei kriasaun CAC artigu 7 hateten, atu halo inkeretu ba kazu krime korrupasaun ne’e kompetésia Komisáriu CAC. Komisáriu mak iha kompeténsia atu distribui kazu ida ba investigadór atu halo inkeretu no dilijénsia no Komisáriu mak iha kompeténsia atu diriji no asegura prosesu legál ne’ebé Komisaun Anti-Korrupasaun halo,” Nia afirma. Tanba ne’e, tuir ezekutivu ne’e, Komisáriu laiha agora sé mak atu bele distribui ba iha aktu ne’e liga ba iha investigadór sira para bele halo ida ne’e, tanba kompeténsia ne’e kesi-metin ( melekat ) iha Komisáriu. José Verdiál esplika, CAC labele halo ona atuasaun liuhosi loke investigasaun no prosesu dilijénsia (favór ka sevisu buka informasaun kona-ba buat ruma) ba aktu korrupsaun sira karik bainhira mosu iha institusaun balun, tanba ema ne’ebé atu diriji prosesu ida ne’e, provizoriamente, seidauk iha. Tanba ne’e, bainhira Parlamentu Nasionál termina mandatu Komisáriu CAC, PN mós fó kedan karta rekoñesimentu ba Prezidente Tribunál Rekursu no ba Prokuradór Jerál Repúblika (PGR) ne’ebé na’in ba asaun penál katak PN termina ona mandatu Komisáriu CAC. “Nune’e kuandu mosu aktu korrupsaun, atu husu CAC nia atuasaun ne’e depende Ministériu Publiku aboka prosesu ne’e mak CAC foin halo atuasaun, se lae ita lebele halo buat ida, maibé ida ne’e desizaun MP nian para aboka ou halo nusa, ne’e MP   mak delega tuir regra prosesuál ne’e hanesan ne’e,” José Verdial hateten. Diretór Investigasaun ne’e mós adianta, la’ós ba prosesu ne’e de’it, maibé kazu krime korrupsaun sira ne’ebé agora dadaun sei iha hela prazu investigasaun nian, maske Komisáriu Mandatu termina ona. Maibé tuir regra prosesuál MP aboka hodi diriji kompeténsia ba CAC hodi kontinua loke prosesu investigasaun ne’e bele, maibé Ministeriu Públiku tenke haree tanba kompeténsia ne’e atribui ona ba idak-idak. Entretantu iha kriasaun CAC lei númeru 8/2009 loron 15 jullu 2009 artigu 7 ko’alia kona-ba Komisáriu CAC no kompeténsia sira. Komisáriu CAC dezigna ka hili hosi Parlamentu Nasionál maibé sub-proposta hosi Governu. Prosesu eleisaun ba komisáriu CAC ne’e hili hosi Deputadu sira  baluk tolu haat hosi Deputadu sira ne’ebé halo hela nia funsaun  efetivamente no Komisáriu CAC  ne’e toma pose perante Deputadu Parlamentu Nasionál nia oin. Kompeténsia komisáriu CAC mak: Diriji atividade Komisaun Pratika dilijénsia Kordena aktu dilijénsia sira Distribui ba tékniku investigadór prosesu inkeretu, kontrola legalidade aktu dilijénsia ba prevensaun no investigasaun kriminál Asegura no kontrola ho tékniku investigadór sira no mós autoridade judisiál. STAE Oé-Cusse hahú taka lista iha suku ba eleitór sira konfirma naran https://tatoli.tl/2023/04/11/stae-oe-cusse-hahu-taka-lista-iha-suku-ba-eleitor-sira-konfirma-naran/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 OÉ-CUSSE 11 abríl 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), tersa ne’e  fó-sai aviza liuhosi taka lista espozisaun eleitór sira iha sede suku 18 iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), atu halo konfirmasaun molok partisipa iha eleisaun parlamentár. “Atu informa ba eleitór sira hotu iha sub-rejiaun Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar,  katak hahú iha loron-segunda, 09 to’o 16 abríl 2023, ekipa STAE sei taka sai lista espozisaun eleitór iha sede suku idak-idak, atu eleitór sira bele halo konfirmasaun,” Diretora STAE Oé-Cusse, Luiza da Costa, ko’alia iha RAEOA, tersa ne’e. Nia hatutan, karik eleitór balun mak naran laiha lista jerál STAE nian, kartaun eleitorál lakon ka tohar inklui dadus ruma laloos, ekipa sei prepara formuláriu atu prienxe iha atualizasaun baze dadus. “Ita-nia ekipa sira-ne’e maka brigadista sira agora destaka ona iha kada suku idak-idak atu halo atendimentu, ne’ebé brigada sira prepara no eleitór sira sei aneksa ho dokumentu komprovativu hodi prosesa fali atu hetan kartaun eleitorál atu partisipa iha eleisaun parlamentár tinan ne’e,” nia katak. Diretora STAE esplika, atendimentu iha suku ba asuntu tolu, dahuluk, sei naran la eziste, eleitór iha obrigasaun aprezenta sertidaun RDTL ka billete identidade  bele mós pasaporte válidu kópia tahan ida no orijinál. Daruak, se kartaun eleitorál lakon karik, eleitór iha obrigasaun aprezenta karta deklarasaun hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), aneksa ho dokumentu sertidaun komprovativu sira, RDTL ka billete identidade  bele mós pasaporte válidu kópia tahan ida no orijinál. Ikusliu maka, sei kartaun tohar ka aat no presiza hadi’a naran no data ruma, eleitór iha obrigasaun aprezenta dokumentu komprovativu sira-ne’ebé mensiona iha leten. Nune’e, durante ekipa tékniku halo atendimentu iha suku idak-idak, sei laiha atendimentu kona-bá eleitór foun  no muda hela-fatin, tanba antes ne’e ekipa hala’o resenseamentu eleitorál iha kada sub-rejiaun sira. Entretantu, dadús hosi STAE Oé-Cusse, daudaun ne’e rejista eleitór provizória bazea dadus 2022 hamutuk 53.153,  komposta hosi mane 27.407  no feto 26.106, tanba dadus 2023 seidauk sinkroniza ho totál sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese iha territóriu Oé-Cusse. KRAM la autoriza membru GAM-OAR uza atributu parrtisipa kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/13/kram-la-autoriza-membru-gam-oar-uza-atributu-parrtisipa-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 COVALIMA, 13 abríl 2023 – Prezidente Sub-Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) Covalima, Francisco Barros, hateten Komisaun Reguladór Arte Marsiál (KRAM) la autoriza membru Grupu Arte Marsiál (GAM) no Organizasaun Arte Rituál (OAR) uza atributu organizasaun iha periódu kampaña eleitorál to’o iha loron eleisaun (21 maiu 2023). “Ha’u hato’o mensajen ba imi proividu Grupu Arte Marsiál (GAM) no Organizasaun Arte  (OAR) hotu tempu kampaña hahú 19 to’o ramata labele uza atributu arte marsiál. Bainhira, iha terrenu mak seguransa hetan membru GAM-OAR uza atributu arte matrsiál sei lori halo investigasaun,” Prezidente Sub-KRAM munisípiu Covalima, Francisco Barros, hateten ba Agência Tatoli, iha Santa Rosa, kinta ne’e. Sub-KRAM Covalima la bandu membru arte marsiál partisipa kampañia eleitorál hosi partidu se de’it mak hala’o kampaña eleitorál, maibé bandu uza atribui arte marsiál partisipa iha atividade kampañia eleitorál. Sub-KRAM Covalima halo kooperasaun di’ak ho xefe suku sira koopera ho seguransa bainhira identifika membru GAM no OAR uza atributu arte marsiál sei halo investigasaun. Ho nune’e, prezidente sub-KRAM Covalima husu GAM sira kumpre regra jerál ne’ebé fó sai hosi KRAM bandu GAM uza atributu arte marsiál hahú kampaña to’o ba eleisaun. Oras ne’e dadaun, sub-KRAM Covalima mós halo ona fiskalizasaun ba GAM sira-ne’ebé atu loke ratin ne’ebé balun prenxe ona kritéria balun seidauk, maibé seidauk bele fó sai tanba seidauk públika iha Jornal Repúblika. Entertantu, iha loron 13 fulan-marsu tinan 2023 ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta dekreta loron eleisaun ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan-maiu tina 2023. Tuir kalendáriu partidu polítiku sira hahú kampaña eleitorál iha loron 19 fulan-abríl to’o loron 18 fulan-maiu tinan 2023. Komisáriu CNE destakadu Viqueque konsidera presiza kontribuisaun sidadaun ba susesu ElPar https://tatoli.tl/2023/04/17/komisariu-cne-destakadu-viqueque-konsidera-presiza-kontribuisaun-sidadaun-ba-susesu-elpar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 VIQUEUQE, 17 abríl 2023 — Komisáriu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) destakadu Viqueque, Olávio da Costa, konsidera presiza kontribuisaun sidadaun hotu ba susesu Eleisaun Parlamentár (ElPar) 2023. “Sidadaun sira maka nu’udar eleitór. Bainhira ita hotu akompaña no hatene prosesu no lala’ok sira-ne’e maka ita sente sai na’in. Se ita la intende prosesu signifika ita la’ós sai na’in, maibé na’in ne’e orgaun administrasaun eleitorál. Nune’e polítika sira mós sai na’in bainhira sira la intende prosesu eleisaun. Tanba ne’e, CNE realiza workshop ba eleisaun pasífika,” Komisáriu destakadu Viqueque hateten liuhosi ninia diskursu abertura workshop munisipál ba eleisaun pasífika ho tema ‘fraternidade umana hanesan fatór esensiál ba konsolidasaun pás no estabilidade demokrátiku, iha salaun administrasaun, segunda ne’e. Tuir Komisáriu, eleisaun pasífika tinan liu ba difirensa ho ida agora tanba kesi ho kultura no tradisaun hosi beila sira, enkuantu eleisaun períodu 2023 sei aprosima sidadaun sira-nia fiar kristaun no sira seluk. “Tanba ne’e, hosi workshop ita sei ko’alia maun alin relasaun ra’an uma-laran ninian. Ita hatene tanba beila sira hameno ba ita hodi hadomi malu, perdua malu, labele vigansa malu, kria pás no estabilidade ba uma-laran no sosiadade hanesan kestaun importante hosi fraternidade,” nia akresenta. Iha fatin hanesan, Ordór prinsipál iha workshop, Padre Parokia Nossa Senhora Imaculada da Conceição Viqueque, Evaristo António Costa, dehan, beiaia sira ho sakrifísiu no iha tinan naruk nia laran harii no defende naran Timor Lorosa’e ne’ebé hanesan onra no dignidade. “Sira Prepara didi’ak hodi entrega tutan ba oan no bei-oan sira ne’ebé tuir mai. Ita agradese no laran metin tanba bele halo nasaun nia naran sai morin nafatin hosi jerasaun ba jerasaaun. Tanba ne’e oan, bei-oan no jerasaun hotu ne’ebé uza naran ne’e tenke kuidadu ho dignu,” nia akresenta. Nune’e mós, Administradór Viqueque, Januário Soares ‘Bolly’, husu líder arte-marsiál atu kontrola membru sira hodi kria pás no estabilidade durante kampaña eleitorál. “Ita hotu nia partisipasaun iha workshop fraternidade ida-ne’e bele enkoraja komunidade lokál no líder arte-marsiál hodi orienta membru sira bele kria pás,” nia apela. Atividade ne’ebé realiza durante loron ida ne’e hetan partisipasaun hosi membru Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) Viqueque, líder arte-marsiál, juventude inklui funsionáriu sira. MAE distribui zinku UNP + B ba suku haat iha postu Bobonaro https://tatoli.tl/2023/04/18/mae-distribui-zinku-unp-b-ba-suku-haat-iha-postu-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 BOBONARO, 18 Abríl – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalo no Vise-Ministru, Lino de Jesus Torrezão, halo lansamentu distribuisaun Zinku Uma Naroman ba Povu (UNP) + B iha postu administrativu Bobonaro, munisípiu Bobonaro. Ministru Miguel Perreira de Carvalo halo lansamentu distribuisaun Zinku Uma Naroman ba Povu (UNP) + B ba suku haat komposta hosi Karabau, Atua-ben, Mali-Lait no Lourba, postu administrativu Bobonaro. Atividade distribuisaun ne’e faze ba parte rua, Ministru Miguel Perreira, iha suku Mali-Lait no Atuaben ho totál benefisiáriu uma-kain 74 no Vise-Ministru Lino Torrezão iha suku Lourba no suku Carabau. “Ohin, ha’u mai halo lansamentu ba distribuisaun zinku UNP+B, nu’udar kompromisu hosi governu ida-ne’e nian, ne’ebé mak dehan atu troka zinku sira-ne’ebe mak ferujen, Primeiru Ministru hakarak troka uma hotu-hotu povu nian ne’ebé kalen ferujen. tamba ne’e, ohin benefisiáriu uma-kain 37 husi suku Atu-aben no uma kain 37 husi suku Malilait mak hetan uluk no sira seluk aguenta lai, ita sei iha governu foun ida atu aban bain rua sei hetan hotu,” Ministru Miguel ko’alia iha Bobonaro, segunda ne’e. Governante ne’e husu ba benefisiáriu sira atubele utiliza tuir regra no uza ba nesesidade tanba orientasaun hosi Primeiru Ministru katak kalen ferujen sira tenke troka hotu ona. “Ha’u afirma tan katak zinku sira-ne’e sosa ho osan povu nian orsamentu ne’e mai husi mina Timor no orsamentu ne’e mai husi orsamentu Jerál Estadu (OGE),” nia katak. Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino Torerzão, reforsa VIII Governu kontinua kompromete atu garante prosesu dezenvolvimentu ba territóriu nasionál ho vizaun jerál mak atu benefísia ema, tamba ema mak sentru ba dezenvolvimentu. “Ha’u-nia lia-menon ba benifisiáriu sira maka ne’e, ne’e mak kbiit estadu no governu nian ba povu,” nia katak. Nia hatutan, kalen ne’ebé distribui kualidade 0,42, tahan ida sosa ho valór osan $12 ho nia espesifikasaun hosi nasaun Austrália. Enkuantu ne’e Zinku ne’e mós komunidade sira uza ho durasaun bele to’o tinan 20 mós seidauk furejen. Benefisiáriu iha suku Carabau, Mateus Noronaha, sente kontente no agradese ba governu tanba ho apoiu hirak-ne’e bele responde ona sira-nia prekopasaun. “Ami-nia kalen mós aat ona, agora Governu ajuda troka ona, ne’ebé ha’u sei halo duni iha tempu badak, semana rua hanesan ha’u sei halo hotu,” nia promete. Enkuantu tuir dadus ne’ebé ekipa Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) rekolla katak postu Bobonaro iha suku 18 no uma-kain ne’ebé sai benefisiáriu 500-resin, hosi númeru ne’e kada suku sei hetan 37. CASDT defende setór produtivu tanba importante ba dezenvolvimentu país https://tatoli.tl/2023/04/19/casdt-defende-setor-produtivu-tanba-importante-ba-dezenvolvimentu-pais/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 – Partidu Centro Acão Social Democrata Timorense (CASDT) promete sei dezenvolve setór produtivu, liuliu iha agrikultura, turizmu, indústria, komérsiu no área teknolojia tanba importante tebes ba dezenvolve nasaun nian. Sekretáriu-Jerál CASDT, Gally Soares Araújo, hatete setór agrikultura konsidera esensiál tebes tanba atu transforma produtu sira ne’ebé bele esporta ba rai-li’ur, nune’e aumenta reseita ba nasaun no área turizmu sei sai mós indústria ida luan tebes ne’ebé kobre setór hotu iha país. “Ita hotu hatene katak rai Timór ne’e hatudu ona ninia natureza atubele moris ho turizmu. Tanba ne’e, ami hakarak foka oinsá ita bele dezenvolve ba ita-nia ema, liuliu infraestrutura bázika sira ne’ebé maka bele fó apoiu ba turizmu tanba nia sai alternativa ba ekonomia iha tempu naruk”, Gally afirma iha kampaña aberta ne’ebé hala’o iha kampu futuból Taibessi, kuarta ne’e. Militante partidu CASDT partispa kampaña aberta partidu CASDT, iha Kampu Futeból-Kulau, Dili, kuarta (19/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony Partidu CASDT sei haree mós ba setór teknolójiku, tanba ida ne’e sai mós baze ida atu komplementa indústria sira seluk ne’ebé mak eziste iha Timor-Leste. “CASDT fiar katak ho kamada joven ne’ebé maka Timór aprezenta kuaze 75% ne’e, Timór ne’e iha obrigasaun no tenke fó prioridade ba joven sira”, nia dehan. Sekretáriu-Jerál salienta iha kampaña dahuluk CASDT nian katak programa partidu  ina mak sei foka mós ba setór ne’ebé mak la liga ho petróleu, tanba oras ne’e Timor-Leste dependente liu ba Fundu Mina-rai. “Fundu ne’ebé kada tinan Governu gasta ne’e mai hosi kampu Bayu-Undan, maibé kampu ne’e daudaun maran ona”, nia realsa. “CASDT analiza dokumentu balun ne’ebé ligadu ho governasaun sira ne’ebé liu ona hodi apár ho planu estratéjiku 2011-2030 ne’ebé konsege identifika buat barak mak afeta lalaook sira. Tanba ne’e, CASDT sei halo reforma hodi hadi’ak sistema administrasaun públika liga ho gastu ne’ebé maka afeta ba Fundu Petrolíferu ne’ebé menus ba beibeik. Indústria kosta sul mós kontinua ezije ezersísiu kona-ba investimentu sira, maibé la haluha katak iha mós indústria ki’ikoan sira ne’ebé sei hamoris ekonomia nasionál, liuliu iha kapitál”, nia salienta. Tanba CASDT fiar katak Dili reprezenta fatin ba ekonomia indústria sira nomós ekonomia informal, liuliu ba setór privadu nasionál tanba kapitál maka sentraliza buat hotu ne’ebé lori ema hotu mai buka serbisu. Militante Partidu CASDT partispa kampaña aberta Partidu CASDT, iha Kampu Futeból-Kulau, Dili, kuarta (19/04). Imajen Tatoli/Francisco Sony Maibé CASDT konsidera katak ne’e sei dezorganizadu liga ho komérsiu no indústria no setór privadu nasionál ne’ebé maka oras ne’e hetan krize atubele kria sustentabilidade ba sira-nia aan rasik. Partidu ida ne’e mai ho vizaun no misaun atu aspira povu Timor-Leste sai povu ida ne’ebé modernu no prósperu. CASDT mai ho valór Sosiál Demokrata Timorense ninian, ne’ebé ka’er-metin mak unidade, justisa sosiál no solidariedade. Partidu ida ne’e hakarak povu ida ne’ebé moris di’ak no ho modernidade. Tuir CASDT, prosperidade ida ne’e liuhusi ema nia konsiénsia no nia asaun rasik para bele hadi’ak nia moris, maibé Estadu tuir valór Sosiál Demokrata Timorense tenke tau-matan para fasilita ema hotu-hotu bele moris ho dignu hodi alkansa mehi ne’ebé hakarak vida prósperu no modernu. Lú Olo: "Tuir loloos Povu moris di'ak Ona" https://tatoli.tl/2023/04/19/lu-olo-tuir-loloos-povu-moris-diak-ona/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 BAUCAU, 19 abríl 2023 – Prezidente Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten tuir loloos  ukun aan tinan-20 ona povu Timor-Leste moris di’ak ona, maibé to’o oras ne’e seidauk bele ultrapasa kondisaun ne’e. “Tinan-20 ona Timor-Leste restaura independénsia, tuir loloos ohin loron povu ida-ne’e moris di’ak ona, tinan-20 la’ós oituan, maibé ita sei haree ita-nia inan-aman, maun-alin sira, ita-nia ema sira sei halerik nafatin kona-ba sira-nia moris,” Prezidente Partidu FRETILIN hateten bainhira abertura kampaña eleitorál iha Cairavela, postu Vemasse, kuarta ne’e. Eis Prezidente Repúblika ne’e argumenta, prosesu eleisaun parlamentár implementa no halo tuir dalan KRDTL nune’e presiza votu povu nian, partikularmente militante no simpatinzante FRETILIN nian hotu atu lori FRETILIN ukun rai no povu hodi halo dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Nia dehan, durante tinan-20 Timor-Leste restaura independénsia povu sei kontinua falta ai-haan, laiha osan atu oan asesu ba edukasaun, laiha ai-moruk kura moras, má-nutrisaun no problema seluk tán. Povu Timor-Leste merese tenke hetan moris di’ak la’ós grupu balun de’it mak hetan oportunidade durante tinan-20. “Iha fatin ida-ne’e atu hatete ba kamarada sira katak kampaña hahú ohin, ita hotu hatene katak lejitimidade ida atu ba kaer ukun liuhosi vontade povu nian iha urna,” Lu Olo akresenta. Bainhira manán iha eleisaun parlamentár tinan-ne’e, FRETILIN sei garante edukasaun ho kualidade ne’ebé di’ak hanesan hadi’a sistema kurrikulár nune’e jerasaun kontinuadór sei kaer futuru nasaun nian no hadi’a infraestrutura hanesan hadi’a eskola. Nune’e mós presiza hadi’a nutriasaun ba oan sira nune’e kontinua hakbiit família kada uma-kain, rezolve problema veteranu ne’ebé kontinua sai polémika iha komunidade, haloot restu mortál no hametin estadu hanesan órganu soberania sira tuir K-RDTL. Eleitór Bobonaro 72.537 elijível vota iha eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/04/24/eleitor-bobonaro-72-537-elijivel-vota-iha-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 MALIANA, 24 abríl 2023 – Diretór Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, atualiza tuir dadus ne’ebé publika iha Jornál Repúblika katak, totál eleitór  na’in-72.537 iha munisípiu refere mak elijível atu tuir votasaun iha eleisaun parlamantár, 21 maiu tinan 2023. Tuir Rezultadu Resensiamentu no Atualizasaun Baze Dadus Eleitorál, iha loron 17 janeiru to’o 31 marsu 2023 totál  na’in-72.889 komposta hosi mane 37.517, feto 35.372. Purtantu totál eleitór foun na’in-1.690 komposta hosi mane 981 no feto 709, dadus eleitór aktualizadu 3.829 hosi númeru ne’e mane 2.100, feto 1.729 no eleitor ne’ebé apaga hamutuk 474, mane 263 no feto 211. “Ita-nia eleitór iha munisípiu ne’ebé elijível atu tuir eleisaun hamutuk na’in-72.537 hosi mane na’in 37.335 (51%) no feto na’in 35.202 (49%),” Diretór Mariano Viegas Amarál, informa rezultadu ne’e ba líder partidu polítiku, sosiedade sivíl no mídia sira iha Maliana, segunda ne’e. Eleitór hirak-ne’e mai hosi postu administrarivu neen komposta hosi Atabae totál 8.843 komposta hosi mane 4.951 no feto 3.892. Balibo 11.827 iha mane 6.113 no feto 5.714, Bobonaro na’in-17.700 iha mane 8.753, feto 8.946. Cailaco na’in-7.873 iha mane 4.338no  feto 3.535. Lolotoe na’in-5.388 iha mane 2.646, feto 2.742 no postu administrativu Maliana hamutuk na’in-20.906 komposta hosi mane 10.533 no feto 10.373. Entertantu totál sentru votasaun (CV) iha munisípiu Bobonaro hamutuk 150 no estasaun votasaun (EV, sigla portugés)  170  mai hosi postu administrativu Atabae iha CV 14 no EV 16. Balibo CV 22 no EV 26, Bobonaro CV 48 no EV 50, Cailaco iha CV 17 no EV 18, Lolotoe iha CV 17 no EV 18 no postu administrativu Maliana iha CV 34 no EV 42. Deputadu KHUNTO husu partidu polítika eduka militante kria dame https://tatoli.tl/2023/04/25/deputadu-khunto-husu-partidu-politika-eduka-militante-kria-situasaun-hakmatek/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 DILI, 25 abríl 2023 — Vise Prezidente Parlamentu Nasionál no atuál Deputadu hosi bankada KHUNTO, Luis Roberto, husu partidu polítika hotu atu eduka militante sira hodi nafatin kria situasaun dame iha períodu kampaña eleitorál ne’ebé la’o daudaun ne’e. “Husu nafatin ba ita-nia partidu polítika hotu-hotu atu fó eduka nafatin nia militante no simpatizante sira, atu nune’e bainhira fila hosi fatin kampaña karik labele tuda malu no tolok malu. Ezemplu, hanesan KHUNTO nian la’o ne’e haksolok no kontente de’it, lalika insulta malu, labele tolok ema seluk para hamosu violénsia ne’ebé ita hotu lakohi atu akontese,” Deputadu Luis Roberto hateten liu hosi intervensaun iha reuniaun plenária PN, tersa ne’e. Nia fó apresiasaun ba serbisu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) fó seguransa másimu durante periódu kampaña eleitorál ba partidu polítika hotu hodi hala’o atividade kampaña. “No husu nafatin atu ba ita-nia seguransa sira atu mantein nafatin sira-nia serbisu ne’ebé iha hodi fó nafatin seguransa ba ita-nia partidu polítika hotu ne’ebé komesa hosi loron 19 fulan-abríl to’o agora la’o nafatin, hodi bele lor i situasaun hakmatek nafatin,” nia dehan. Deputadu hosi bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, husu líder partidu polítika sira atu iha períodu kampaña me’e tenke hato’o de’it programa ba eleitoradu sira labele insulta malu tanba atu ukun ne’e lori programa mak ba ukun la’ós ho dalan insulta malu. Entretantu, kampaña eleitorál hahú hala’o ona iha 19 fulan-abríl ne’ebé hala’o ho durante fulan ida no eleisaun parlamentár sei akontese iha loron 21 fulan-maiu 2023. Tuir validasaun hosi órgaun eleitorál Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portuges) haktuir katak, partidu polítiku hamutuk 17 mak sei konkorre iha eleisaun parlamentár tinan 2023 ne’e. BTL, E.P kontrata empreza rua distribui bee-moos ba komunidade Laclubar https://tatoli.tl/2023/04/26/btl-e-p-kontrata-empreza-rua-distribui-bee-moos-ba-komunidade-laclubar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 — Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), kuarta ne’e, kontrata tan empreza rua hodi fornese bee-moos ba komunidade iha postu administrativu Laclubar, munisípiu Manatuto. Empreza rua ne’ebé asina kontratu ho BTL, E.P mak hanesan Adjudikatária Celijo Star Unipessoal Lda sei halo konstrusaun sistema bee-moos ho orsamentu ba projetu $468.906,58 ho durasaun serbisu fulan-neen, enkuantu Adjudikatária Twins 2 Unipessoal, Lda sei halo fornesimentu no instalasaun prefabricated liner tank ho orsamentu ba projetu $188.035,32 ho durasaun fulan-haat. “Ita ohin asina kontratu tan ho empreza rua hodi halo kanalizasaun bee-moos no halo instalasaun ba tanke rezervatóriu sira iha kapitál postu administrativu Laclubar hodi tau bee-moos distribui ba komunidade iha Laclubar,” Prezidente Konsellu Administrasaun Carlos Peloi dos Reis, informa iha salaun BTL,E.P Caicoli, kuarta ne’e. Empreza estatál ne’e promove ona kapitál postu administrativu 31 hosi 48 iha kapitál munisípiu. “Ita hela de’it kapitál postu administrativu 17 mak sei promove projetu bee-moos ne’e tanba tékniku sira agora halo hela preprasaun maibé ita fiar katak tinan-ida ne’e ramata ita sei promove hotu mak ita kontinua fali ba bee rurál sira,” Carlos hateten. Iha fatin hanesan, Na’in ba empreza Adjudikatária Twins 2 Unipessoal, Lda, Agostinha Mendonça, komprometidu sei garante serbisu iha terrenu tuir regulamentu ne’ebé iha. “Ami-nia parte seidauk tun terrenu maibé garante sei serbisu tuir termu ne’ebé iha, nune’e bele fornese bee-moos ba komunidade,” nia dehan. Nune’e mós, Administradór postu administrativu Laclubar, munisípiu Manatuto, Francisco Soares, agradese tanba BTL, E.P tanba asina ona akordu ho empreza sira. “Ida-ne’e di’ak tebes tanba sei apoiu bee-moos ba komunidade. Desde ita ukun-an mai komunidade Laclubar asesu bee-moos liuhosi bee matan sira de’it maibé atu apoiu hosi Governu ne’e seidauk, nune’e asina akordu ohin ne’e di’ak tanba ba oin sei bele fornese bee-moos ba komunidade,” nia tenik. KM aprova prosedimentu aprovizionamentu konstrusaun infraestrutura Aeroportu Comoro https://tatoli.tl/2023/04/27/km-aprova-prosedimentu-aprovizionamentu-konstrusaun-infraestrutura-aeroportu-comoro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 DILI, 27 abríl 2023 —Governu lliuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordinária, kinta ne’e, delibera ona projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu infraestrutura Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro. Prosedimentu aprovizionamentu ne’e maka OCB/001/MTC-2022 no RFP/066/MTC-2022, relasiona ho konsesaun no konstrusaun pista, taxiway , torre kontrolu no área estasiona aeronave iha Aeroportu Comoro. “Konsellu Ministru aprova ona proposta kona-ba manan-na’in ne’ebé sei halo konstrusaun ba Aeroportu Nicolau Lobato no empreza ne’ebé sei halo jestaun ba projetu ne’e,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu, kinta ne’e. Nune’e, KM sei haruka ba iha Kámara Konta, enkuantu prosesu hotu Governu kumpre ona. “Governu planeia ona atu halo lansamentu dahuluk ba konstrusaun iha semana daruak maiu 2023. Governu sei konsentra loron ne’ebé planeia ona iha loron 14 maiu,” nia akresenta. Portavós Governu ne’e espera katak iha fulan-maiu ne’e bele realiza ona lansamentu dahuluk tanba diskusaun projetu ne’e desde governasaun anteriór no finalmente VIII Governu konsege rezolve. Empreza rua ne’ebé sai manan-na’in sei publika hosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, Institutu Públiku (CNA, I.P) tanba molok deside manan-na’in sira, liu ona prosesu naruk liga ho selesaun bazeia ba kapasidade téknika no finanseira ne’ebé entidade relevante halo ona. “Konsellu Ministru laiha objesaun ba aprovizionamentu ne’ebé sira halo no dalan hotu ne’ebé sira halo ho forma transparante ho loloos,” Ministru dehan. Sarani Labarai kontribui $10 konstrui kapela iha aldeia Bonuk https://tatoli.tl/2023/04/27/sarani-labarai-kontribui-10-konstrui-kapela-iha-aldeia-bonuk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 Sarani sira iha aldeia Bonuk, suku Labarai. Postu administrative Suai, munisípiu Covalima, iha inisiativa kontribui $10 no kee ona rai-kuak aliserse nian, atu konstrui kapela iha aldeia Bonuk, kuarta (26 abríl 2023). Imajen Tatoli/Celestina Teles. COVALIMA, 26 abríl 2023 –Reprzentante sarani iha suku Labarai, Dustavo Afonso, hatete sarani sira ho inisiativa kada uma kain kontribui osan $10 atu konstrui kapela iha aldeia Bonuk, suku Labarai, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. “Ami konstrui kapela ho orsamentu ne’ebé mai hosi ami rasik ho inisiativa ne’ebé kada uma-kain kontribui osan $10 hodi sosa materiál konstrusaun kapela atu bele konstrui kapela refere,” Gustavo Afonso hateten ba jornalista sira iha Bairru Bonuk, kuarta ne’e. Antes ne’e, sarani sira iha ona hanoin atu konstrui kapela la konsege realiza maibé foin tama iha tinan 2023 liuhosi kontribuisaun hosi sarani sira ohin loron bele hahú hal’ao konstrusaun ba kapela iha aldeia Bonuk suku Labarai, postu administrativu Suai, Munisípiu Covalima. Katekista aldeia Bonuk, Norberto Amarál, hateten nia sente kontente tanba sarani-sira iha aldeia bonuk hola inisiativa hodi kontribui osan, nune’e bele halo konstrusaun kapela iha aldeia bonuk tanba durante ne’e iha loron domingu, sarani sira tuir misa iha aldeia Gazolo. “Nu’udar sarani kátolika, ami sente kontente liuhosi kontribuisaun bele konstrui kapela ba sarani sira iha aldeia Bonuk, nune’e hanesan sarani kátolika prontu atu hala’o servisu,” nia dehan. Razaun sarani-sira hola inisiativa hodi kontribui osan atu konstrui kapela iha aldeia bonuk, tanba durante ne’e iha loron domingo no selebra festa natál no paskua, sarani sira tuir misa iha aldeia Gazolo iha parte suku Belekasak, postu administrativu Maucatar. Kapela nu’udar fatin ida atu sarani sira halibur malu hamutuk hodi ko’alia ho Nai Maromak, reza ba santsima trindade hodi hametin no haklaken fiar atu haboot dignidade hanesan Maromak ninia oan no mos koñese liután Na’in Jesus Kristu. Tuir dadus, sarani sira hela iha aldeia Bonuk iha xefe família hamutuk 67 ne’ebé kada uma-kain kontribui $10, atu konstrui kapela iha aldeia Bonuk ne’ebé daudaun prosesu hahú hala’o konstrusaun. Edukasaun Covalima asina kontratu atu implementa projetu komunitária neen https://tatoli.tl/2023/05/04/edukasaun-covalima-asina-kontratu-atu-implementa-projetu-komunitaria-neen/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 COVALIMA, 04 maiu 2023 –Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima, Rui Amarál Suri Seran, hateten Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima asina ona kontratu atu implementa projetu komunitária neen (6) iha munisípiuCovalima. “Iha fulan-abríl, projetu komunitária ba tinan 2023, Covalima hetan projetu komunitária ualu (8) maibé hosi númeru ne’e projetu komunitária neen (6) konsege asina ona kontratu,” Rui Amarál Suri Seran hato’o liuhosi nia diskursu, iha resintu eskola sekundária jerál públika Suai, kuarta ne’e. Prosesu implementasaun projetu komunitária konstrui eskola ualu ne’e, sei konstrui hosi grupu komunitária. Tuir dadus hosi Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima iha tinan 2023 hetan projetu komunitária ualu (8) maibé hosi númeru ne’e, projetu komunitária neen (6) asina ona kontratu no projetu rua seluk ne’e seidauk asina. Projetu komunitária rua ne’ebé seidauk asina kontratu mak hanesan eskola Pre-eskolár Camanasa ho EBF Talioan ho nia montante orsamentu bootliu, nune’e sei hein verifikasaun hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál Institutu Públiku (ADN, I.P.) haffoin bele asina kontratu. MEJD atu konstrui eskola ualu (8) iha Covalima ne’e mak hanesan Eskola Bázika Filial (EBF) Tobur, Eskola Bázika Sentrál (EBC) Foho-Bua, Eskola Bázika Filial (EBF) 1,2 Tilomar, eskola pre-eskolár Belulik Kraik, eskola pre-eskolár Suai Loro no eskola pre-eskolár Ogues mak asina ona kontratu. Maibé, nia dehan, eskola pre-eskolár Tali-oan, eskola pre-eskolár Audian Camanasa seidauk asina kontratu tanba sei hein verifikasaun hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál Institutu Públiku (ADN, I.P). MEJD inagura pré-eskolár rua no ensinu báziku neen iha Aileu https://tatoli.tl/2023/05/04/mejd-inagura-pre-eskolar-rua-no-ensinu-baziku-neen-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 AILEU, 04 maiu 2023 – Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) liuhosi Diretór Jerál Planu Polítika Inkluzaun MEJD Raimundo José Neto hamutuk ho entidade Ministériu Aileu, inagura pré-eskoár rua inklui eskola ensinu báziku neen iha área Mantane Aldeia Sarin, Suku Fahiria, Postu Administrativa Aileu Vila. Tuir nia, Pré-Eskolár rua mak Pre-Eskolár Ocar Agosto Pineiro no Eskola Pré-Eskolár Kotabaoro Seloi ne’ebé lokaliza iha Ministériu Aileu kontrui hosi projetu komunitáriu. Iha biban ne’e, MEJD inagura mós Eskola Ensinu Básiku Filial (EBF) Mantane, EBF Casamou, EBF Urbada, EBF Maumeta, EBF Darha’e no EBF Manucasa. Serimónia inagurasaun ne’e, ofisializa iha Eskola Pré-Eskolár Ocar Agosto Pineiro Mantane iha Aldeia Sarin, Suku Fahiria, Postu Administrativa Aileu Vila. Diretór Jerál Planu Polítika Inkluzaun MEJD Raimundo José Neto, iha nia intervensaun, husu ba kordenadór eskola pré-eskolár Ocar Agosto Pineiro atu tau matan no kuidadu ba fasilidade ba fasilita oan sira nian no prosesu aprendizajen. Tanba konstrusaun ba pré-eskolar no eskola ensinu báziku ne’e, mai hosi projetu komunitáriu ne’ebé VIII Governu Konstituisionál implementa siginifika hosi projetu komunitáriu ne’e nain mak komunidade, tanba ne’e komunidade sira iha fatin ida ne’e mak sei tau matan ba pré-eskola no eskola ensinu báziku ne’ebé konstrui hosi projetu komunitáriu ne’e rasik. “Husu ba inan aman sira iha ne’e inklui kordenadór ba pré-ekolár ida atu tau matan ba eskola ne’e atu bele fasilita ita-nia oan sira nia prosesu aprendizajen”, Raimundo José Neto hateten. Nia dehan, polítika Governu Konstitusionál nian liuhosi projetu komunitáriu komprometidu atu konstrui pré-eskolár no ensinu báziku atu fasilita ba asesu edukasaun ne’ebé di’ak liu. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Munisipál Aileu, Felis Maria de Oliveiraa ne’ebé reprezenta Adminustradór Ministériu iha serimónia inagurasaun ne’e husu ba komunidade sira hotu atu bele tau matan ba eskola ne’e atu labele hetan estragu. Iha biban ne’e, Diretór Interinu Edukasaun Ministériu Aileu, Miguel Moniz Pires informa, iha ministériu Aileu eskola 13 mak tama iha programa projetu komunitáriu. Nia esplika, hosi eskola 13 ne’e kompostu hosi pré-eskolár ruma mak finaliza ona nian obrá no iha eskola ensinu bazika neen mak liuhosi projetu komunitáriu ne’e finaliza ona nian obra no ohin ofisiálmente entrega ona. Iha fatin hanesan, responsavél projetu komunitáriu ba pré-eskolár Ocar Agosto Pineiro Mantane, Denis Alves, agradese ba VIII Governu Konstitusionál tanba liuhosi projetu komunitáriu bele konstrui pré-eskolar ida ho kualidade. Enkuantu iha eskola lima mak sei iha hela faze konstrusaun, tempu badak sei finaliza sira nian obra. Eskola lima mak sei iha hela faze konstrusaun mak iha área Laclo Ministériu Aileu, Seloi, eskola ensinu sekundária Aileu Malere, ensinu sekundária ida iha Lequidoe. Pré-Eskolár Ocar Agosto Pineiro Mantane Postu Administrativu Aleiu Vila kontrui ho valór 84.728,13. Alende ida ne’e  konstrusaun ba Pré-Eskolár Kotabaoro Seloi no kontrusaun ba eskola ensinu baziku filial  Mantane, Casamou, Urbada, Maumeta , Darha’e no EBF Manucasa ne’ebé  halo lihosi  projetu komunitáriu  ho valór osamentu ne’ebé la fikxa tanba kada eskola kontrui ho orsamentu ne’ebé ho valór la hanesan. Sosiedade sivíl husu partidu polítiku sira kumpre regra eleitorál durante kampaña https://tatoli.tl/2023/05/04/sosiedade-sivil-husu-partidu-politiku-sira-kumpre-regra-eleitoral-durante-kampana/ tatoli.tl Notísia 2023-05-04 DILI, 04 maiu 2023 — Organizasaun Sosiedade Sivíl hanesan Fórum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Luta Hamutuk, no Asosiasaun HAK husu ba partidu polítiku sira atu kumpre regra eleitorál bainhira hala’o kampaña ba Eleisaun Parlamentár 2023. Diretór Asosisaun HAK, Feliciano Costa Araújo, hateten, partidu polítiku sira tenke kumpre regulamentu eleitorál tanba desde abertura kampaña to’o agora, liuhosi sosidade sivíl nia monitorizasaun deskobre iha labarik barak mak tuir kampaña, uza atributu partidu no seluk tan. “Ita husu ba partidu polítiku sira, bainhira halo kampaña tenke respeita regulamentu eleitorál no labele envolve labarik sira,” Diretór Asosisaun hateten liuhosi nota ne’ebé  Agência Tatoli, asesu kinta ne’e. Nia dehan, durante monitorizasaun, asosiasaun nota mós katak iha konfrontu entre militante partidu polítiku, kontra regulamentu tránzitu, la uza kapasete, uza kanu racing maibé autoridade seguransa la halo intervenasaun. “Ho aktu sira ne’e ita lamenta no rekomenda ba instituisaun relevante sira hanesan Komisaun Nasional Eleisaun (CNE, sigla portugés) atu toma medida ba partidu polítiku sira ne’ebé kontra regulamentu eleitorál, enkuantu ba Polísia sira tenke iha konsisténsia no tenke implementa lei tránzitu ho sériu,” nia dehan. Husu mós ba partidu polítiku sira, durante kampaña tenke hato’o vizaun no programa partidu ba militante no simpatizante sira. “Labele insulta malu fali iha palku leten. Ita mós husu ba inan-aman sira atu kontrola oan sira labele partisipa iha kampaña no labele fahe atributu partidu ba labarik sira,” nia fó hanoin. Iha sorin seluk, Diretór Luta Hamutuk, José Alves da Costa, hateten, hafoin partidu polítiku sira hala’o kampaña, iha inísiu to’o agora deskobre iha partidu balun la kumpre oráriu ne’ebé aprova hosi CNE. “Ezemplu hanesan halo atividade tarde, oras seidauk hotu atividade kampaña termina ona no inan isin-rua mós partisipa. Ita kontinua rekomenda ba partidu polítiku sira atu nafatin kumpre regra sira, nune’e atividade kampaña bele la’o di’ak,” nia tenik. Governu la rekupera uma vítima dezastre naturál ne’ebé okupa rai Estadu https://tatoli.tl/2023/05/05/governu-la-rekupera-uma-vitima-dezastre-natural-neebe-okupa-rai-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 DILI, 05 maiu 2023 –Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl Timor-Leste (APC-TL, sigla portugés), Ismael da Costa Babo, hateten, Governu sei la halo rekuperasaun ba uma sira ne’ebé hetan estragu hosi dezastre naturál ho estatutu rai Estadu. “Tuir kritéria, vítima sira ne’ebé iha direitu hetan rekuperasaun hosi Estadu bainhira uma hetan estragu dezastre naturál maka kona-ba estatutu rai, iha ne’e Governu liuhosi APC probidu halo rekuperasaun iha rai Estadu, katak vítima okupa rai Estadu bele halo levantamentu dadus maibé la tama kritéria atu rekupera tanba rai Estadu,” Prezidente APC-TL, hateten iha Otél City 8, Manleuana, kinta ne’e. Kritéria seluk, bainhira rai privadu foti dadus levantamentu no halo rekuperasaun tenke aprezenta ho dokumentu komprovativu hanesan sertifikadu rai mínimu iha deklarasaun ruma hosi Komisaun Terra no Propriedade. “Enkuantu kona-ba rai disputa, bainhira rai ne’e ema nian depois nia ba hela, ida-ne’e tenke hein desizaun Tribunál. Ho ida-ne’e ita rejista depois arkiva hela maibé la tama kritéria atu halo rekuperasaun. Hanesan mós rai risku dezastre, ezemplu rai ne’e iha hela mota laran ka foho lolon ne’ebé bele fó risku, entaun ida-ne’e labele halo rekuperasaun, bele rekupera bainhira reklamante deside muda hosi área risku ba área seguru no komprova katak rai ne’e ninian rasik, la’ós rai Estadu ka rai okupante ilegál,” nia akresenta. Nune’e mós rai protejidu, katak rai sira ne’ebé protejidu ba ambientál, ida-ne’e mós labele halo rekuperasaun, liu-liu iha mota ninin sira ho distánsia metru 50 ka área sira ne’ebé protejidu. “Durante ne’e rejista uma ne’ebé hetan estragu durante kalamidade 04 abríl 2021 hamutuk 5.000, fó ona rekuperasaun 2.000 resin, enkuantu restu seidauk tanba de’it estatutu rai, hanesan uma-kain sira hetan estragu iha tasi-tolu ne’e rai Estadu no rai protejidu, rai risku ba dezastre,” nia informa. Nune’e, Jerente APC-TL fó hanoin ba Komandante operasaun munisípiu hotu atu familiár ho sistema levantamentu dadus vítima durante dezastre, katak Estadu konsidera bele fó ba sidadaun sira ne’ebé sai vítima ba dezastre maibé tenke tau atensaun ba kritéria sira. Antes ne’e, Sentru Operasaun hamutuk ho Diresaun Jestaun Dezastre Naturál APC, hahú hosi janeiru to’o marsu 2023, simu ona rejista uma estragu hamutuk 8.000. “Iha baze legál ne’ebé iha fó biban atu tau rigór liután levantamentu dadus iha terrenu, ho nune’e konsulta ho asesór legál sira tuir orgánika Protesaun Sivíl katak Prezidente Autoridade iha kompeténsia bele hasai despaisu ho diretiva Komandante operasaun hodi ezekuta iha terrenu,” nia tenik. Hanoin hikas “Akordu 5 de Maio 1999” https://tatoli.tl/2023/05/05/hanoin-hikas-akordu-5-de-maio-1999/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 DILI, 05 maiu 2023 — Iha loron ohin, 05 maiu 2023, Timor-Leste hanoin hikas tinan 24 (05 maiu 1999-05 maiu 2023) liubá kona-ba “Akordu 5 de Maio” ne’ebé realiza iha Nova Iorke, iha loron 05 fulan-maiu tinan 1999. Iha biban ne’ebá, ministru negósiu estranjeiru Portugal, Jaime Gama, no ministru negosiu estranjeiru Indonezia, Ali Alatas, assina akordu iha Sekretariu Jerál Organizasaun Nasaun Unnida (ONU), Kofi Annan, nia oin hodi halo Referendu iha Timor-Leste ho kontrolu hosi Komunidade Internasionál hodi loke dalan ba Timor-Leste nia independénsia. Akordu 5 de Maio 1999 ne’e permite povu Timor-Leste liuhosi meiu Konsulta Populár, ne’ebé pronunsia kona-ba proposta autonomia espesiál hosi Repúblika Indonézia sei nafatin ho nasaun Indonézia ka sai país ida independente no soberanu. Iha biban ne’eba, fó marka importante ida ba istória no simboliza hili dalan ba liberdade no dame, demokrasia no dezenvolvimentu ne’ebé povu ho firme, mantein nafatin iha tempu naruk nia laran liuhosi luta independénsia. Antes atu estabelese asina akordu 5 de Maio 1999, Nasaun Unida entrega proposta planu autonomia ho naran Spescial Autonomous Region of East Timor hanesan sekuénsia ne’ebé haktuir hosi relatóriu Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação ( CAVR ) hanaran “CHEGA!” hanesan tuir mai ne’e; Sekuénsia balun ba Akordu 5 de Maio 1999 Nasaun unida entrega proposta ho konteúdu planu autonomia iha fulan-fevereiru 1999, ho naran SARET ( Special Autonomous Region of East Timor ). Indonézia mak sei kontrola nafatin asuntu negósiu estranjeiru, moeda, defeza no finansa, enkuantu Konsellu rejionál Timorense sei assume poder ne’ebé luan ba lejislativu, no kontrola polísia no Sistema Judisiál. Militár Indonézia (TNI) sei uza de’it ba defeza externa, aleinde ne’e sei koloka de’it iha kuartél sira. Iha fulan marsu, Indonézia anúnsia votasaun surfrajiu direta, Indonézia hakarak atu akordu ne’e labele atu irrecusável no definitivu. Votasaun ne’e sei bolu nu’udar “Konsulta Populár”, no lakohi atu bolu ho liafuan Referendu, ne’ebé indiretamente implika ba autodeterminasaun no eskolla soberania ba povu Timor-Leste, ne’ebé tuir Indonézia akontese ona liuhosi petisaun Governu provizóriu iha tinan 1976, kona-ba integrasaun no lei Númeru 7 tinan 1976, kona-ba integrasaun Timor-Leste ba Indonézia nu’udar provinsia ba dala-27. Ho degradasaun situasaun seguransa ba diálogu ne’ebé patrosinu hosi Nasaun Unida entre Portugal no Indonézia iha loron 22 abríl 1999 hodi debate kestaun seguransa balun atu dezarma milísia, redús efetivu militár Indonézia no akantonamentu membru FALINTIL, no kriasaun polísia sivíl. Maibé Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Ali Alatas, rekuza atu aprova planu espesifiku sira. Tantu Estadu Unidu Amérika, nune’e mós Austrália fó konsellu ba reprezentante Espesiál Sekretariu Jerál, Jamsheed Marker, atu la kria perigu ba negosiasaun hodi fó presaun ne’ebé boot-liu ba seguransa. Ho nune’e, iha loron 5 maiu 1999, Indonézia no Portugál asina akordu balun kona-ba implementasaun konsulta popular. Indonézia pretende atu iha ona rezultadu antes reuniaun Majelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) iha fulan-setembru 1999, nune’e sira bele ratifika tuir lejislasaun Indonézia nian. Data ne’ebé aprova mak 08 agostu 1999 no data ida-ne’e hatudu kalendáriu ne’ebé aperta no oportunidade ne’ebé limitadu. Liafuan sira-ne’ebé aprova ba votasaun mak husu ba Povu Timor-Leste atu aseita ka rejeita autonomia espesiál ne’ebé oferese ba Timor-Leste iha Estadu Unitária Repúblika Indonézia (=Negara Kesatuan Republik Indonesia ka NKRI). Akordu sira-ne’e subliña realizasaun “Votasaun ida-ne’ebé direta, sekreta no universál” (artigu 1), no katak “responsabilidade Governu Indonézia atu mantein pás no seguransa iha Timor-Leste iha forma garante konsulta populár ne’e realiza iha forma ida-ne’ebé livre hosi intimidasaun, violénsia ka intervensaun hosi parte rua” (artigu 3). Sira mós halo definisaun períodu tranzisaun ida hafoin konsulta populár, ho prezensa adekuadu hosi Nasaun Unida iha Timor-Leste. Diretiva hosi SARET ( Special Autonomous Region of East Timor ) hanesan parte ida hosi akordu ne’e, no Nasaun Unida mak responsabiliza atu hala’o kampaña informasaun ba públiku no divulgasaun. Tantu Indonézia ka Portugál proibidu halo kampaña ba opsaun saida de’it. Iha loron 5 maiu 1999, Indonézia, Portugal no Organizasaun Nasaun Unida (ONU) atinje akordu kona-ba Timor-Timur iha Nova Yorke. Akordu 5 maiu Nova Yorke ne’e akumula akordu tolu ne’ebé prinsipál; Dahuluk, “Akordu entre Governu Indonézia no Portugal kona-ba problema Timor-Timur” ( Agreement between the governments of Indonesia and Portugal regarding the East Timor question ). Daruak, “Akordu kona-ba kria seguransa ba Determinasaun Konsulta Populár ba povu Timor-Timur” ( Agreement on Organizing the Security of the Popular Consultation in East Timor ). Datoluk, “Akordu kona-ba Modalidade Determinasaun Konsulta Populár liuhosi votasaun ( Agreement on Modalities for the Popular Consultation of the people of East Timor through direct ballot ). Medida Seguransa Akordu 5 de Maio 1999 la konsege define maneira responsabilidade seguransa ne’ebé adekuadu, Polísia Indonézia formalmente hetan responsabilidade ba seguransa. Polísia foin separa hosi forsa militár no sei hela nafatin iha suprevizaun Komandu Jenerál Wiranto, ne’ebé hanesan Ministru Defeza. Akordu ne’e destaka elementu polísia sivíl internasionál dezarmadu na’in-300 atu apoia ekipa eleitorál ONU nian, hafoin númeru ne’e aumenta tan ho ofisiál ligasaun militár na’in-50, ne’ebé konsidera merese liu ho kapasidade atu iha ligasaun ho militár Indonézia. Akordu ne’e ezije “neutralidade absoluta hosi TNI”, maibé falla atu obriga Tentara Nasional Indonesia (TNI) redús númeru efetivu ka halo dezarmamentu. Sira ho verbalmente hateten, Komisi Perdamaian da Stabilitas (KPS) ka Komisaun Dame no Estabilidade ne’ebé foin forma mak responsabiliza ba dezarmamentu. José Ramos Horta konsiente katak, defisiénsia ba medida seguransa, mak nia la marka prezensa iha asina akordu ne’e. Ramos Horta antes ne’e fó ona atensaun ba ONU, liuhosi surat ida ba Kofi Anna katak Timor-Leste la sente seguru “ho protesaun ne’ebé fó hosi militár ne’ebé hanesan no grupu hosi medida seguransa, no sekretáriu jerál hakerek ba Indonézia hodi hato’o kona-ba preokupasaun no lamentasaun balun. Nia monstra dispostu atu kansela votasaun ne’e, karik kondisaun seguransa ladi’ak. Maibé karta ne’e la ofisiál no nia kondisaun sira la aprova hosi Indonézia, entaun kestaun ne’e mak halo fraku pozisaun ONU durante prosesu ne’e. Ian Martin, reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasun Unida (ONU) tuir mai hakerek katak maske ho dispozitivu seguransa ne’ebé forte liu mós, ONU sei hasoru dilema ne’ebé sei mosu: sei kontinua ka lae iha kondisaun seguransa sira-ne’ebé ho klaru viola akordu Indonézia. Iha loron 5 maiu 1999, Vise Xefe Estadu Maiór Exérsitu Tenente Jenerál Johny Lumintang haruka telegrama ba Komandu Rejionál Militár Bali (Kodam IX Udayana) husu hodi halo preparasaun planu mai Timor-Leste. Ida-ne’e hamosu elaborasaun planu ba parte polísia militár hafoin votasaun, hanesan halo evakuasaun ba baluk-ida-haat hosi populasaun Timor-Leste. Planu ida-ne’e, komprova antipatia Militár Indonézia ba autór sosiedade sivíl oioin, inklui líder rezisténsia no estudante universitáriu sira, igreja, observadór internasionál no ONU, ne’ebé klaru katak kontrariu ho netralidade ne’ebé ezije iha akordu 5 maiu 1999. Tantu Polísia no TNI la informa ba ONU kona-ba elaborasaun planu ida-ne’e to’o momentu ikus ona atu realiza votasaun. Entretantu, iha loron ne’ebé hanesan, milísia Besi Merah Putih (BMP) tuir relatóriu oho ema balun ne’ebé sira detein. Iha loron 5 maiu 1999, membru BMP oho mane na’in-rua ho naran António no Rosario besik sira-nia postu iha aldeia Ediri, suku Vatuvou, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiça. Implikasaun Seguransa Akordu 5 Maio 1999 deside katak seguransa ba Konsulta Populár sai responsabilidade ba Indonézia. Akordu refere ezije atu iha neutralidade totál Tentara Nasional Indonesia (TNI) no Polisi Republik Indonesia (POLRI) hanesan kritéria prinsipál iha ezerse sira-nia responsabilidade ne’ebé garante situasaun seguru, livre hosi violénsia no presaun seluk, no mós atu garante lei no seguransa en-jerál. Aleinde ida ne’e, autoridade polísia sei sai hanesan instituisaun ida ne’ebé iha resposabilidade ba seguransa. Akordu kona-ba Modalidade Determinasaun Povu Timor-Timur Nia Hanoin liuhosi Votasaun Direta no mós hateten katak Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS)—Komisaun Dame no Estabilidade, ne’ebé harii iha 21 abríl 1999, sei sai hanesan parte ida-ne’ebé serbisu hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida (ONU). Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS) nia serbisu (1) atu determina regra durante periudu antes no hafoin Konsulta Populár atu parte hotu-hotu bele halo tuir; no (2) atu foti deklarasaun ne’ebé presiza atu dezarma kilat sira hosi parte hotu-hotu. Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS) mak komisaun ida ne’ebé sai fórum ba líder polítika Timor-Timur, autoridade estadu no reprezentante igreja atu hala’o papél importante iha prosesu dame antes ba Konsulta Populár. Ekipa avaliasaun ONU nian ne’ebé hala’o knaar hodi vizita Timor-Timur atu prepara misaun UNAMET nian fó atensaun ba dúvida sira hosi kapasidade POLRI sira kuidadu seguransa antes Konsulta Populár tanba faktu hatudu katak, antes ne’e TNI mak hala’o nia papél seguransa ne’ebé dominante. Ekipa avaliasaun hato’o reportájen katak maski POLRI fó ona garantia pozitivu kona-ba seguransa iha Timor-Timur, nafatin iha impresaun katak POLRI sei iha kondisaun konfuzaun nia laran kona-ba grupu sira ne’ebé kaer kilat iha Timor-Timur. Atu prevene situasaun ne’ebé hetok manas, Prezidente B.J. Habibie hasai Desizaun Nú. 107.1999 kona-ba Keadaan Darurat Militer (situasaun militár emerjénsia) iha provínsia Timor-Timur iha loron 6 setembru 1999. Governu Indonézia mós konkorda atu konvida ONU mai Timor-Timur no hatada ho entrega responsabilidade seguransa iha Timor-Timur hosi Majór Jenerál Kiki Syahnakri ba Majór Jenerál Peter Cosgrove nu’udar Komandante Tropa INTERFET ONU iha loron 27 setembru 1999. Akordu Repúblika Indonézia no Portugal kona-ba kestaun Timor Lorosa’e Governu Indonézia no Portugál, hanoin fali rezolusaun sira Aasembleia Geral nian 1514 (XV), 1541 (XV), 2625 (XXV) no rezolusaun no desizaun importante sira-ne’ebé konsellu seguransa no Assembleia Jerál fó aprovasaun kona-ba kestaun Timor Lorosa’e nian; Buletin votu ba konsulta populár (referendu) 1999 ne’ebé United Nations Mission in East Timor (UNAMET) prepara. Imajen/Espesiál. Hanoin nafatin Governu Indonézia no Portugál nia hakaas an ba oin, hahú iha Jullu 1983, liuhosi Sekretáriu Jerál nia servisu di’ak tebes, atu hetan solusaun ida justu, luan no internasionalmente bele simu ba kestaun Timor Lorosa’e nian; Hanoin tenik akordu 5 Agostu 1988 nian atu lori to’o rohan, ho Sekretáriu Jerál nia protesaun, negosiasaun sira kona-ba estatutu ida espesiál bazeadu iha autonomia ida luan ba Timor Lorosa’e, la prejudika Governu idi-idak ninia pozisaun prinsípiu nian kona-ba estatutu finál Timor Lorosa’e nian; Diskute tiha enkuadramentu konstitusionál ida ba autonomia ida Timor-Leste nian ho baze iha projetu ida-ne’ebé Nasaun Unida aprezenta, ho alterasaun ruma ne’ebé Governu Indonézia nian hatama; Hatene didi’ak tiha pozisaun Governu Indonézia nian katak autonomia espesiál proposta ne’e tenke tau iha prátika hanesan de’it solusaun finál ida kestaun Timor Lorosa’e nian ho rekoñesimentu totál soberania Indonézia nian iha Timor Lorosa’e; Hatene didi’ak tiha pozisaun Governu Portugál nian katak rejime ida autonomia nian tenke sai tranzitóriu, la ezije rekoñesimentu soberania Indonézia nian iha Timor-Lorosa’e housi lista Assembleia Jerál nian kona-ba rai sira-ne’ebé la’ós autonomia, bainhira seidauk iha desizaun finál ida hosi parte povu Timor Lorosa’e kona-ba estatutu Timor Lorosa’e nian ne’ebé liuhosi lei ida autodeterminasaun nian ho Nasaun Unida nia protesaun; Hatene ona katak, maske Governu Indonézia nian no Governu Portugál nian iha sira-nia pozisaun sira prinsípiu nian kona-ba proposta autonomia espesiál nian, sira na’in-rua konkorda hotu katak presiza tebes hala’o prosesu ne’e ba oin, ne’eduni Governu Indonézia no Portugál nian konkorda malu katak Sekretariu Jerál tenke konsulta povu Timor Lorosa’e kona-ba enkuadramentu konstitusionál ba autonomia ne’ebé mai hamutuk dokumentu ne’e; Hatene tiha ona katak Governu Indonésia no Portugál nian husu tiha ona ba Sekretáriu Jerál atu aranja métodu no maneira atu hala’o oinsá konsulta populár hosi votasaun direta, sekreta no universál; Iha aniversáriu asina Akordu 5 de Maiu 1999 ne’e, presiza ba hatene artigu sira-ne’ebé hakerek akordu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e; Husu ba Sekretáriu Jerál atu tau proposta enkuadramentu konstitusionál nian be mai hamutuk ne’e, ne’ebé fó autonomia espesiál ida ba Timor Lorosa’e iha Republika Unitaria Indonesia nian ne’e ba povu Timor Lorosa’e iha laran no liur nia konsiderasaun, atu sira bele simu ka la simu hosi konsulta populár ida ho baze iha votasaun ida direta, sekreta no universal; Husu ba Sekretáriu Jerál atu hakiak kedas, bainhira ramata asinatura Akordu ne’e nian, Komisaun ida Nasaun Unida nian ba Timor Lorosa’e atu halo konsulta populár sai di’ak tebes; Governu Indonézia nian sei iha responsábilidade ba manutensaun pás nian no seguransa iha Timor Lorosa’e atu garante katak konsulta populár realiza iha justisa no pás nia laran, laiha intimidasaun, laiha violénsia ka interferénsia hosi naran fatin ida; Husu ba Sekretáriu Jerál atu fo hatene rezultadu konsulta populár nian ba konsellu seguransa no ba Assembleia Jerál, fó mós informasaun ba Governu Indonézia no Portugál no mós ba povu Timor Lorosa’e. Sekretáriu Jerál haree karik, ho baze iha rezultadu konsulta populár nian no tuir akordu ne’e katak enkuadramentu konstitusionál be propoin ne’e povu Timor Lorsa’e simu, Governu Indonézia sei buka ho kbiit norma konstitusionál sira-nian hahú hala’o loloos enkuadramentu konstitusionál no Governu Portugál sei hahú, iha Nasaun Unida laran, hala’o buat saida presiza atu hasai Timor Lorosa’e hosi lista Assembleia Jerál nian kona-ba rai sira-ne’ebé la’ós autonomia no halakon tiha kestaun Timor Lorosa’e nian hosi ajenda konsellu seguransa nian no Assembleia Jerál nian. Sekretáriu Jerál haree karik, ho baze iha rezultadu konsulta populár nian no tuir akordu ne’e katak enkuadramentu konstitusionál be propoin ne’e povu Timor Lorosa’e la simu, Governu Indonézia sei buka, tuir termu konstitusionál sira, atu ramata ninia ligasaun sira ho Timor Lorosa’e, hodi hafoun fali. Nune’e, tuir lei Indonésia nian, estatutu ba Timor Lorosa’e kaer hela molok 17 Jullu 1976, no Governu Indonézia no Portugál nian no Sekretáriu Jerál lia sei tuir malu kona-ba oinsá hala’o transferénsia autoridade Timor Lorosa’e nian ba Nasaun Unida iha pás laran tuir loos orden. Sekretáriu Jerál sei hahú, bainhira nia iha mandatu lejislativu ba ne’e prosedimentu ne’ebé sei halo atu Timor Lorosa’e hahú prosesu tranzisaun ida ba Independénsia. Iha períodu tranzisaun laran hosi konsulta populár to’o hahú hala’o naran opsaun ne’e ida, parte sira husu ba Sekretáriu Jerál atu tau nafatin iha Timor Lorosa’e prezensa Nasaun Unida nian ida- ne’ebé natoon. Implementasaun PMOPA iha Fatumea prioriza halo reflorestasaun https://tatoli.tl/2023/05/05/implementasaun-pmopa-iha-fatumea-prioriza-halo-reflorestasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 COVALIMA, 05 maiu 2023 — Administradór Postu Administrativu Fatumea, Geraldo Orleans, hateten implementasaun Programa Mão de Obra Postu Administrativu  (PMOPA) iha postu administrativu Fatumea, munisípiu Covalima, ba tinan 2023 ne’e fó prioridade liu ba halo reflorestasaun. “Uluk, foin implementa PMOPA ba dahuluk, ami foku halo limpeza jerál no halo reparasaun estrada kiik. Maibé, tinan ne’e, ita sente ida-ne’e fó benefísiu ba povu, tanba 60% sei fó prioridade hala’o atividade reflorestasaun ba fatin ne’ebé bee-matan, fatin rai halai besik estrada no komunidade nia hela fatin,” Geraldo Orleans hateten ba Agência Tatoli iha Lokeu, kinta ne’e. Tanba postu administrativu fatumea foin hahú hala’o lansamentu implementasaun Programa Mão de Obra Postu Administrativu (PMOPA) iha loron tersa (2/05/23), tanba tarde submete proposta. Razaun prioridade halo reflorestasaun tanba dezastre naturál hanesan rai halai ba dahuluk halo lutu durante loron 10 grupu tuir mai sei kuda ai-oan hanesan iha fatin rai halai estrada ibun sira, komunidade nia hela fatin no bee-matan kuaze atu maran entaun hamosu fali reflorestasaun. Durante implementa PMOPA iha Fatumea ne’e estabelese grupu hamutuk 22 ne’ebé kada grupu ida- trabaldór na’in-20 ne’ebé servisu durante loron 20 nia laran. Ho nune’e, nia dehan, implementasau programa mão de obra konforme nia ezekusaun tanba nia ezekusaun atu implementa durante loron 20 de’it iha kada postu administrativu ida-idak jere atividade balun implementa durante loron lima (5) to’o balun loron 20. “Orsamentu imlementa PMOPA ba postu administrativu Fatumea hamutuk rihun $100, maibé orsamentu ne’e ami foti dala rua ba faze dahuluk foti 50% ho osan $50.000 bainhira ezekuta hotu submete relatóriu, hafoin husu tan pedidu ba segunda faze 50 no ba faze daruak nian, nia hateten. Postu Administrativu Fatumea iha munisípiu Covalima ho nia suku sira hanesan suku Belulik Leten, Fatumea no suku Nanu. IOM apoia pesoál APC hala’o estudu komparativu iha Filipina https://tatoli.tl/2023/05/05/iom-apoia-pesoal-apc-halao-estudu-komparativu-iha-filipina/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 DILI, 05 maiu 2023 –Organizasaun Internasionál ba Migrasaun (IOM, sigla inglés) apoia pesoál Autoridade Protesaun Sivíl Timor-Leste (APC-TL, sigla portugés) hamutuk na’in-lima inklui tékniku IOM rasik ba hala’o estudu komparativu iha Filipina iha novembru 2022. “Atividade ne’e realiza tanba serbisu hamutuk ho IOM ne’ebé hetan fundu hosi Estadu Unidu Amérika. Atividade ne’e realiza ona iha tinan 2022 no agora halo avaliasaun ida, enkuantu eventu ne’e hala’o tanba Timor-Leste atu hola parte nu’udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) maibé agora sei hanesan observadór. Atu sai membru ASEAN entaun ita hahú aprosima país membru hodi nune’e aliña ho sistema ne’ebé sira iha,” Prezidente APC-TL, Ismael da Costa Babo, hateten iha Otél City 8 Manleuana, sesta ne’e. Ekipa ne’ebé tuir estudu komparativu apreende sistema balun hosi Autoridade Protesaun Sivil Filipina no sei kontinua halo estudu iha nasaun sira seluk iha Ázia. “Ita bele manán esperiénsia no pontu kontaktu Autoridade Sivil Timor-Leste, bainhira ita sai ona membru ASEAN, sistema sira ita familiár ona, nune’e pesoál sira bele ajusta no operasionaliza hamutuk iha sistema APC Ázia,” nia akresenta. Ismael da Costa dehan, Autoridade Protesaun Sivil Filipina prontu serbisu hamutuk ho APC-TL liuhosi kapasitasaun rekursu umanu no apoia fasilidade, tanba ne’e parseiru prontu atu fó no reforsa nafatin APC-TL hodi bele adapta sistema ASEAN Humanitarian Assistance , serbisu iha sira-nia misaun katak iha planu no misaun ida de’it hodi responde ba situasaun ida. Iha biban hanesan, Jestór Projetu Postu Krize Emerjénsia IOM iha Timor-Leste, Kristina Marie Carreon, konsidera vizita ba Filipina hodi prepara rekursu umanu di’ak liután bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN. “Buat hirak ne’ebé ekipa apreende hanesan meiu ida hodi prepara-an molok Timor-Leste sai membru ASEAN. Tanba ne’e esperiénsia ne’ebé hetan hodi rekomenda ba superiór sira hodi halo iha futuru, IOM sempre apoia Timor-Leste liuliu Autoridade Protesaun Sivil,” nia tenik. Kolaborasaun entre parte rua nu’udar meiu ne’ebé presiza atubele hasoru kualker perigu ne’ebé sei akontese iha tinan hirak mai tanba agora moris iha mundu ne’ebé mosu dezastre tanba klima entaun atividade ne’e hanesan pasu inísiu ba koperasaun iha futuru. Biban hanesan, Komandante Sentru Formasaun APC, Cláudio da Silva, agradese ba oportunidade ne’ebé sira hetan hodi halo estudu komparativu iha Filipina tanba ajuda tebes sira atu mellora di’ak liután. “Ami ba halo estudu komparativu iha Filipina iha novembru 2022, ami hamutuk na’in-hitu maibé na’in-rua ekipa hosi IOM nian, ami realiza atividade ida-ne’e hodi partilla fali saida mak ami hetan momentu ne’ebá ba superiór sira hodi sira hatene,” nia haktuir. Xefe delegasaun ne’e dehan, durante vizita ho ekipa hetan esperiénsia lubuk, liuliu iha área protesaun sivil no bombeiru tanba ekipa sira ne’e maioria serbisu iha área bombeiru. “Entaun hakarak hatene funsionamentu bombeiru iha Filipina, nune’e ami bele aplika fali iha servisu APC nian, ita presiza apreende barak tanba ita-nia nasaun foin hambriik, ne’ebé ita sempre haka’as-an nafatin hodi apreende hosi nasaun ne’ebé de’it bainhira sira hakarak oferese vontade atu kapasita ita, di’ak liu ita aproveita ho didi’ak,” nia salienta. Kaer ukun, KHUNTO hakarak loke postu traballu ba Timoroan https://tatoli.tl/2023/05/05/kaer-ukun-khunto-hakarak-loke-postu-traballu-ba-timoroan/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 MALIANA, 05 abríl 2023 — Prezidente Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Armanda Berta dos Santos, promete bainhira povu fó fiar iha eleisaun Parlamentár 2023, atu ka’er ukun mak sei estabelese programa liuliu loke postu traballu ka fó empregu ba Komunidade sira ne’ebé konsidera Análfabetu ho saláriu $115. Líder Partidu KHUNTO ne’e afirma tan rekrutamentu ba traballadór sira ne’e kada aldeia ema na’in-10 atu halo servisu hanesan hadi’ak estrada, hamoos no kuida estrada públiku. Notísia Relevante: KHUNTO investe rekursu umanu no hasa’e salariu mínimu ba traballadór “Ba Imi ne’ebé eskola loron ida governu presiza,ita-bot sira ba ona,maibé oinsa ho sira ne’ebé la eskola,hakerek la hatene,ita bele rekruta sira iha kada aldeia hodi bele hadi’ak ita nia dalan sira ho saláriu fulan ida hetan $115”, Prezidente Partidu KHUNTO ne’e kompromete asuntu ne’e bainhira halo atividade kampaña eleitorál ho tipu komísiu iha kampu futeból Maliana-Villa, munisípiu Bobonaro, kinta ne’e. Armanda Berta mós promote bainhira hetan tan konfiansa ba ukun,sei orienta membru parlamentu sira sira atu defende povu nia direitu iha Parlamentu nasionál. “Se karik imi fó fiar tan ba Partidu KHUNTO hodi bele aumenta tan kadeira iha Parlamentu Nasionál, mak povu nia halerik ba estrada no bee moos sei levanta iha plenaria hodi fó hanoin ba Governu atu rezolve urjente”, katak nian. KHUNTO sei tau prioridade ba setór hotuhotu liuliu,saúde,edukasau,infrastrutura bázika, ekonomia, sosiál, seguransa no defeza  inklui garante seguransa nasaun no povu hodi kontribui ba pás no establidade nasionál. Tanba Programa prioridade Partidu KHUNTO ne’e la sees hosi meta ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenbolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030. “Nune’e, Partidu KHUNTO mai ho nia hanoin ida katak ita presiza hamutuk atu dezenvolve ita nia-nasaun ida ne’e ho di’ak. Tanba ne’e partidu KHUNTO presiza imi hotu nia kontribuisaun liuliu joven sira”, akresenta líderansa partidu KHUNTO ne’e. Kampaña eleitorál ho tipu komisiu aberta  ne’e hetan observasaun hosi Ofisiál Supervizaun Eleitorál hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla Portugues), Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), observadór nasionál no hetan seguransa hosi Polísia Munisípiu Bobonaro no Batallaun Ordem Públika (BOP). Loron mundiál parteira salva no kuida inan ho oan https://tatoli.tl/2023/05/05/loron-mundial-parteira-salva-no-kuida-inan-ho-oan/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 DILI, 05 maiu 2023 – Prezidente Asosiasaun Parteira iha Munisípiu Dili, Sara Maria Xavier, husu ba parteira sira atu nafatin salva no kuida inan ho oan liuhosi prevensaun bebé la bele mate iha kabun laran. “Ohin loron mundiál parteira, husu ba parteira ida idak no fó hanoin fila fali ba sira katak sira nia papél no funsaun oinsá atu salva no kuida inan no oan sira atu prevene bebé labele mate iha kabun laran”, Sara Maria Xavier dehan bainhira remata atividade prátika ijiene liman moos iha resintu HNGV, ohin. Nia informa, bainhira inan sira isin rua, labele fuma no labele besik ahi suar sira tanba sei fó impaktu boot ba bebé nia saúde iha inan nia kabun laran. “Ami mós halo promosaun saúde no edukasaun ba inan isin rua atu labele fuma durante sira isin rua no mós atu fó hanoin ba sira nia parseiru sira no membru família sira ne’ebé mak hela hamutuk atu labele fuma, haleu ba inan isin rua sira tanba ida ne’e sei fó impaktu ba bebé nia saúde iha inan nia kabun laran”, nia afirma. Sara Xavier husu ba inan isin rua sira atu labele besik liubá ahi suar sira iha dapur ne’ebé mak makas, ida ne’e fó impaktu ba bebé nia saúde iha inan nia kabun laran hanesan aban bainrua moris mai sei ibun sakat tanba impaktu mai husi ahi suar no sigaru suar sira. “Tanba ne’e, husu ba inan sira labele besik liu ba ahi suar sira iha dapur ne’ebé mak makas ida ne’e fó impaktu ba bebé nia saúde iha inan nia kabun depois ba inan isin rua sira lao ba ne’ebé deit presiza uza maskara no han aihan ne’ebé mak nutritivu ne’ebé mak di’ak hodi fó nutrisaun ba bebé iha inan nia kabun laran”, nia esplika. Nia husu ba inan sira nafatin monitór ka movimentu bebé nian liuhosi les surat tahan loron ida, bebé mínimu movimentu dala 12 ba leten bainhira menus husi ida ne’e bele hakbesik an mai lalais iha sentru saúde ne’ebé mak besik. Nune’e mós, husu ba inan sira nafatin presiza konsulta antinatál kada fulan, atu nune’e bele deteta risku sira ne’ebé mak iha atu bebé labele mate iha kabun laran. “Ami nafatin husu ba inan sira fulan hitu ba leten tenke toba fila ba sorin, labele toba haklenar bainhira toba haklenar mak hanehan tiha raan no nutrisaun ne’ebé oferese ba bebé liuhosi osijéniu la sufisisiente, bele kauza ba bebé mate”, nia subliña. Totál parteira ne’ebé ativu iha Munisípiu Dili hamutuk 500, ne’ebé mak espalla iha Hospitál Nasionál Guido Valadares no mós iha sentru saúde sira. Populasaun 84% iha Manufahi asesu ona ba bee-moos https://tatoli.tl/2023/05/05/populasaun-84-iha-manufahi-asesu-ona-ba-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 MANUFAHI, 05 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, informa populasaun hamutuk 84% mak asesu ona ba bee-moos tanba autoriedade servisu hamutuk ho Governu no parseiru dezenvolvimentu sira hodi dada bee-moos ba komunidade sira. “Ita durante ne’e hetan apoiu makas hosi ita-nia parseiru, sira mai servisu hamutuk ho Agua no Saneamentu, hamutuk ho Administrasaun Munisípiu, ita atinje ona 84% mak populasaun asesu ba bee-moos ne’e iha área kapital no rurál”, aministradór dehan ba jornalista sira iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Manufahi, sesta ne’e. Nia dehan, Manufahi iha populasaun hela oituan mak seidauk asesu ba bee-moos maibé durante nia mandatu sei esforsu atu servisu hamutuk ho parseiru sira hanesan Water AID no Fundasaun Luta ba Futuru no seluk tan ne’ebé durante ne’e dada ona bee-moos ba komunidade sira iha área remotas. “Pursentu ne’ebé ita iha, tuir relatóriu hosi ita-nia parseiru sira, iha mós iha BTL, EP munisípiu, ne’ebé ba oin ita sei esforsu atu dada bee-moos ba ita-nia komunidade sira”, nia hakotu. PR veta inkonstitusionalidade ba dekretu PN lei Rádiu Difuzaun https://tatoli.tl/2023/05/05/pr-veta-inkonstitusionalidade-ba-dekretu-pn-lei-radiu-difuzaun/ tatoli.tl Notísia 2023-05-05 DILI, 05 2023 —Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, veta inkonstituisionalidade ba dekretu Parlamentu Nasionál (PN), n.º 80/V, 07 marsu 2023, lei Rádiu-Difuzaun. Tuir komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e, haktuir mensajen Prezidente Repúblika ba Parlamentu Nasionál no povu Timor-Leste, katak komunika ba PN kona-ba nia veto por inkonstituisionalidade dekretu n.º 80/V, 07  marsu  2023,  lei  Rádiu-Difuzaun. “Dekretu PN ne’e, ha’u-nia pedidu, objetu fiskalizasaun preventiva nia konstituisionalidade hosi Tribunál Rekursu, deklara inkonstituisional, liuhosi akordaun proferidu 27 abríl 2023, rejistu NUC N.º 0055/23.TRDIL,” refere nota ne’e. Veto por inkonstituisionalidade nia-parte deklara iha konformidade ho previstu iha alínea c) no e) iha artigu 85, no númeru 1 artigu 88 no númeru 1,2,3 artigu 149 konstituisaun repúblika. Ho okaziaun ne’e, PR dirije ho dever konxiénsia Xefe Estadu, ezije partilla ho forma públika no transparante, ho deklarasaun judisiál inkonstituisionalidade akordaun kontein ho razaun nune’e fundamenta PR nia-parte veto dekretu PN ne’e. TR nia desizaun konsidera inkonstituisionalidade dispozisaun proposta lei permite atividade rádio difuzaun doutrinária utiliza espektro rádiufrekuénsia, ofende direitu konstituisionalmente protejidu, inklui liberdade igualdade no liberdade espresaun. Tribunál Rekursu mós konsidera proivisaun operadór rádiu no televizaun espasu emisaun ba propaganda polítika igualmente inkonstituisional ofende direitu liberdade espresaun. Nota refere hateten, pedidu fiskalizasaun preventiva konstituisionalidade ba Tribunál, la kontesta konstituisionalidade direitu antena. Ho razaun ne’e, Xefe Estadu expresa veto por inkonstituisionalidade dekretu PN no solisita reformulasaun diploma ne’e, konformidade ho akordaun pronúnsia inkonstituisionalidade  dispozisaun no kumprimentu n.º 1 artigu88º no n.º 3 artigu 149º konstituisaun. Mensajen PR nian ne’e, termina ho apelu ba Deputadu Parlamentu Nasionál, enkuantu lejisladór, respeita parametru konstituisionalidade estabelese hosi konstituisaun repúblika. KSTL Kontinua Luta Ba Saláriu Mínimu https://tatoli.tl/2017/04/27/kstl-kontinua-luta-ba-salariu-minimu/ tatoli.tl Notísia 2017-04-27 DILI – Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) Ramalho da Costa hateten KSTL kontinua luta ba saláriu mínimu US$115 atu hasa’e ba US$150 ou US$200 tanba sasan merkadu a’as liu kompara ho moris loron-loron. “Saláriu US$115 kiik liu atu ita aplika, tanba sasan ida merkadu a’as liu kompara ho moris loron-loron no la-sufisiente, KSTL sei hamrik no luta nafatin atu hasa’e saláriu mínimu ba US$150 ou US$200 para ita bele sustenta ita nia moris loron-loron”, katak iha nia intervensaun iha semináriu komemorasaun loron mundiál traballadór iha salaun Delta Nova, kuarta (27/4). Kuandu saláriu mínimu mak hasa’e, automatikamente hasa’e ekonomia família traballadór sira, ida ne’e mak importante atu aplika. KSTL hanesan instituisaun ida ne’ebé hanesan kontrolu sosiál no hamrik atu defende trabalhadór sira nia direitu. “Sindikatu sempre defende direitu, traballadór sira mos tenke kumpri lei laborál, prioridade mak foti desizaun no aplika ba ema hotu nia nesesidade, difikuldade no situasaun sira”. KSTL hanesan mahon. “Nasaun presiza ita nia ideia konsultivu, traballadór sira nu’udar autór ba dezenvolvimentu Nasaun, KSTL nu’udar organizasaun ida hanesan autór ba inisiadór no motivadór ne’ebé sempre luta direitu traballadór sira”, afirma. Hodi fó korajen ba traballadór sira katak KSTL, setór privadu no governu la’o hamutuk, ne’e duni la-presiza dúvida, aspirasaun konspirativu sempre atualiza. “Sei laiha trabalhadór laiha patraun, laiha traballadór laiha governu no Estadu, ne’ebé traballadór sira lalika tauk atu halo asaun ida para hetan sansaun ruma, nu’udar traballadór kuandu tuir lei kodiku laborál lalika tauk, nune’e mós patraun sira kuandu la kontra lei lalika tauk atu aplika ba servisu nain sira”, tenik. Iha fatin hanesan, Sekretariu Jerál KSTL, José Conçeicão da Costa ba jornalista sira dehan KSTL halo estudu no aprezenta inísiu tinan kotuk katak saláriu mínimu ne’e US$200 bazéia ba komponente hahan, hatais, saúde, transporte, edukasaun, rai osan no seluk tan. Sekretariu Jerál KSTL, José Conçeicão da Costa ba jornalista iha Delta Nova, kuarta, (27/04). Foto TATOLI/Julia Chatarina Nia haktuir, parte CCI-TL dehan US$200 boot liu, US$150 to’o 160 bele selu, parte governu dehan ne’e KSTL nia, agora tripartida tenke tur fali atu diskuti. Tuir desizaun tripartida husi sindikatu, setór privadu no governu deside saláriu mínimu US$150, agora hein MEKAE atu lori ba Konsellu Ministru atu diskuti. KSTL sei aprezenta proukupasaun ba Primeiru-Ministru no husu atu rezolve, tanba dignifika ema ida mak saláriu, ema serbisu ba saláriu no bele moris. TiPaCo Husu UNESCO-RI Diskute Nesesidade Mídia Livre iha Papua https://tatoli.tl/2017/05/02/tipaco-husu-unesco-ri-diskute-nesesidade-midia-livre-iha-papua/ tatoli.tl Notísia 2017-05-02 DILI – Reprezentante defensór direitu umanu no membru husi Timor Papua Connection (TiPaCo) husu ba UNESCO (United Nation Scientific and Culture Organization), Governu Repúblika Indonézia no Konsellu Imprensa Indonézia atu diskute nesesidade mídia livre iha Papua. Ezijensia ne’e relasiona ho atividade hosi UNESCO, governu no Konsellu Imprensa Indonézia, komemora loron liberdade imprensa iha Jakarta, segunda (1/5) to’o kinta (4/5). Celestino Gusmão Pereira nu’udar reprezentante TiPaCo liuhusi komunikadu ne’ebé Tatoli asesu, ohin, sujere atu eventu ne’e diskute nesesidade ba mídia ne’ebé livre ho kualidade hodi enfatiza asesu livre no seguransa ba jornalista sira iha parte tomak iha indonézia, liuliu iha Papua Osidentál Nu’udar timoroan, komprende kle’an nesesidade ba mídia ne’ebé independente no ho kualidade hodi haforsa konsiénsia públiku no responde ba injustisa sosiál no polítika. “Triste, ami mós komprende saida mak konsekuénsia bainhira liberdade Imprensa limitadu”, hateten. Sira mós sujere katak iha Nasaun sei hein akontabilidade ba asasinatu sira hanesan Balibo 5 no Roger East iha 1975, nomós Agus Muliawan no Sander Thoenes iha 1999. Maske testimóniu diretu no evidénsia faktuál, seidauk iha ema ida bá tribunál nu’udar autór ba jornalista sira-ne’ebe nia oho. Reforsa mós katak Konstituisaun Indonézia 1945 no Lei Imprensa 1982 defende liberdade Imprensa. Maibé, maske iha progresu balu dezde tempu Prezidente Soeharto sai iha maiu 1998, governu indonézia sei tau limitasaun sériu ba jornalista sira. Jornalista independente sira iha Indonézia hetan ameasa barak atu hala’o sira-nia kobertura. Bainhira fotógrafu-na’in mídia nian to’o fatin eventu ruma, sira hasoru intimidasaun, asaltu no autoridade seguransa hetan estraga sira-nia ekipamentu. Alende ne’e, autoridade indonézia kontrola asesu ba área espesífiku iha nasaun. Preokupasaun boot mak jornalista nasionál no husi rai-li’ur tenke aplika ba lisensa espesiál atu vizita Papua Osidentál, no dala barak sira la hetan lisensa ne’e. “Sira ne’ebé hetan lisensa mós, tenke aguenta ho hafuhu, intimidasaun, persegisaun no dala ruma forsa seguransa kaer sira arbiru”, konklui. Lei Bandu Uza Atributu Rezisténsia Ba Interese Partidu https://tatoli.tl/2018/02/13/lei-bandu-uza-atributu-rezistensia-ba-interese-partidu/ tatoli.tl Notísia 2018-02-13 DILI — Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla Portugés), Alcino Barris esplika tuir lei nú. 02/2016 kona-ba partidu polítiku, bandu partidu polítiku atu labele uza naran rezisténsia iha símbolu, atributu ba Partidu Polítiku sira liu-liu atu mosu iha bulletin votu. “Bainhira CNE atu aprova bulletin votu, mais tarde atu konsidera bulletin ne’ebé uza atu vota ba, tenke haree buat ne’e han malu ho lei,” Alcino Barris esplika ba profisionál komunikasaun sosiál sira, iha Palásiu Governu, ohin. Tanba lei bandu, CNE sei bolu partidu polítiku sira ne’ebé uza símbolu rezisténsia ba interese partidu atu retira ho volontariamente. Labele viola lei tanba ema hotu hatene katak Timor-Leste ne’e estadu direitu no estadu demokrátiku. “Ita iha direitu maibé lei mak a cima de todos (aas liu buat hotu). Ita labele kontra momoos hela. Entaun, estadu direitu, estadu demokrátiku Repúblika Demokrátiku Timor-Leste maibé opta prinsípiu fundamentál estadu direitu, estadu demokrátiku. Ita tenke menjunjung tinggi (tane aas) prinsípiu sira ne’e,” Nia dehan tan. Entretantu iha oportunidade hanesan Prezidente CNE la sita partidu ne’ebé de’it mak ohin loron sei uza símbolu rezisténsia ba interese. “Prosesu ne’e ami labele halo konkluzaun, kontra la kontra ita haree uluk, dala ruma interpretasaun bele haboot liu tiha. Ita haree lai lei, nune’e halo ninia interpretasaun ka ninia re-ajustamentu labele kontradís,” Nia konklui. Prezidente KSTL: “Rendimentu Di’ak Maka Bele Hadi’a Kualidade Moris Traballadór ho Dignu” https://tatoli.tl/2020/05/01/prezidente-kstl-rendimentu-diak-maka-bele-hadia-kualidade-moris-traballador-ho-dignu/ tatoli.tl Notísia 2020-05-01 DILI, 01 maiu 2020 – Prezidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almerio Vila Nova, husu ba Governu atu tau nafatin prioridade ba revizaun saláriu mínimu iha ajenda polítika hodi garante nafatin traballadór sira nia liberdade tuir konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor Leste (RDTL) hodi moris ho dignu. Tuir Almeiro, Governu iha responsabilidade atu garante moris dignu ba traballadór ho ninia família sira. “Ita hatene katak maioria povu Timor-Leste ne’e ema ho traballadór, ne’ebé Governu hanoin atu fó bem estar ba nia povu tenke konsidera mós povu nia rendimentu mensál kada fulan. Tanba kuandu rendimentu di’ak maka bele hadi’a kualidade moris traballadór ho dignu,” tenik Prezidente KSTL ba Agência Tatoli iha sede KSTL, Bemori, sesta ne’e. Bainhira traballadór ho família atu moris dignu, Dirijente KSTL ne’e dehan Governu tenke halo revizaun ba saláriu mínimu husi $115 ba $200 kada fulan. Tuir Almerio Vila Nova, KSTL submete ona proposta ba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), kona-ba revizaun saláriu mínimu ba $200 kada fulan. “Tanba liuhosi prosesu peskiza ida ne’ebé mak KSTL halo, bainhira ita hakarak konsidera traballadór ida nia moris dignu iha fulan ida nia laran só hetan saláriu $200 iha fulan ida,” katak lideransa sindikatu traballadór ne’e. Entretantu, saláriu mínimu ne’ebé KSTL propoin, halo ona kálkulu ba nesesidade báziku. “Enkuantu tun husi montante $200 ne’e signifika katak traballadór no ninia família seidauk moris ho dignu iha fulan-ida nia laran”, katak Almerio. Ho nune’e, Prezidente KSTL haktuir proposta alterasaun sálariu mínimu, KSTL hamutuk ho Konsellu Nasionál Traballu submete ona ba MKAE iha fulan-dezembru 2019 atu kontinua prosesu ba diskusaun iha Konsellu Ministru no bele konsidera. “Infelismente prosesu ida-ne’e husi parte MKAE nian seidauk aselera, ne’ebé iha oportunidade ida ne’e ami nafatin hato’o ba Governu atu kontinua tau konsiderasaun maski ita iha situasaun luta kontra COVID-19, maibé keta haluha sálariu mínimu mós bele fó kualidade mínimu ba moris traballadór ho ninia família”, nia adianta. Biban ne’e, KSTL kontinua apela ba traballadór iha Timór laran tomak atu halo tuir medida prevensaun husi Ministériu Saúde no Organizasaun Mundiál Saúde hanesan aplika distansiamentu sosiál iha servisu fatin, fase liman bebeik, uza máskara no luvas hodi nune’e bele prevene infesaun COVID-19. MAPKOMS garante sei la interven kualkér publikasaun notísia mídia https://tatoli.tl/2020/10/16/mapkoms-garante-sei-la-interven-kualker-publikasaun-notisia-midia/ tatoli.tl Notísia 2020-10-16 BOBONARO, 16 outubru 2020 –Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, garante durante nia mandatu Governu sei la halo intervensaun ba kualkér publikasaun notísia mídia, tanba tuir nia direitu espresaun deskreve ona iha lei. “Ha’u hanoin to’o oras ne’e seidauk iha presaun ruma hosi Governu ba mídia no jornalista sira katak labele halo kobertura. Iha balun ladún kontente maibé ne’e hanesan umanu ita iha regra no komunga saida maka ita hakarak atu halo espresaun ho livre, maibé imprensa iha liberdade atu hala’o nia atividade no Governu asegura nafatin,” Ministru Francisco hateten debate públiku ho tópiku ‘papél mídia iha prosesu konstrusaun Estadu’, iha ámbitu komemorasaun tinan 45 trajédia Balibo Five ne’ebé hala’o iha postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, sesta ne’e. Nia mós garante katak Governu la impoin órgaun komunikasaun sosiál sira tenke la’o tuir Governu nia hakarak. “Jornalista ohin loron la’ós hanoin buka apoiu hetan liberdade foun, maibé tenke tau hanoin hamutuk Estadu atu hato’o informasaun ba komunidade, eduka moris iha demokrasia no jere Estadu dezenvolve rai. Ida-ne’e papél importante ba mídia no mós bele ajuda Governu hala’o knaar di’ak liu,” nia akresenta. Governante ne’e haktuir, iha tempu okupasaun impoen buat hotu no jornalista sira mai ho hanoin bele hetan liberdade no influénsia nasaun sira atu iha hanoin Timor-Leste tenke hetan independénsia. “Atu hetan liberdade, ita aprende hosi pasadu sai referénsia no ohin loron ita hanoin oinsá Estadu ne’e la’o ba oin tanba ohin loron tempu liberdade no ukun-an ita aprende hodi hamosu katak liberdade imprensa ho liberdade espresaun ne’e sai savi ba Timor-Leste,” nia fó hanoin. Iha sorin seluk, Governu liuhosi MAPKOMS prepara ona lejizlasaun atu regula utilizasaun rede sosiál ho di’ak. “Lei sibernétika sai ona prioridade no iha prosesu laran, hein katak tinan 2022 bele iha atu regulariza rede sosiál. Ami fó prioridade tanba agora ema hotu  preokupa rede sosiál dalaruma publika hoax ataka ema ninia privasidade sein iha razaun no piór liután uza identidade falsu no aproveita liberdade no demokrasia ataka ema seluk,” nia tenik. Tanba ne’e, Ministru konsidera presiza regulariza atu nune’e tau iha dalan loloos atu ema hotu la’o iha regra no armonia nia laran. Aleinde ne’e, membru ezekutivu ne’e nota katak lei asesu informasaun mós importante maibé presiza estuda no halo peskiza didi’ak ba situasaun rai-laran kona-ba seguransa informasaun. Iha fatin hanesan, eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, apoia hanoin MAPKOMS tanba durante ne’e Governu seidauk deside taka mídia ruma tanba hala’o knaar la tuir Governu nia hakarak, maibé iha duni mídia balun maka deside taka tanba hasoru difikuldade finanseira. “Ha’u koñese imprensa iha mundu tomak, ha’u bele hateten ita-nia iha liberdade imprensa tanba tuir faktu tinan 20 nia laran maizumenus laiha jornál ida taka ho ordén Governu maibé taka tanba araska ka is kotu,” eis Diplomata ne’e dehan. Tinan-ualu pendente, KSTL husu Governu halo revizaun saláriu mínimu $115 https://tatoli.tl/2021/04/30/tinan-ualu-pendente-kstl-husu-governu-halo-revizaun-salariu-minimu-115/ tatoli.tl Notísia 2021-04-30 DILI, 30 abríl 2021 —Relasiona ho komemorasaun loron mundiál Traballadór iha loron 01 maiu, Konfederasaun Sindikatu Traballadór  Timor-Leste (KSTL) husu ba Governu halo revizaun ba saláriu mínimu traballadór rai-laran bazeia ba kondisaun moris ne’ebé dignu. Prezidente KSTL, Almeiro Vila Nova, hateten, esbosu lei saláriu mínimu liu ona diskusaun naruk ne’ebé envolve Sindikatu Traballadór, Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no Kámara Komérsiu no Indústria, Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), ne’ebé hanesan Konsellu Nasionál Traballu. “KSTL ejize Governu aselera aprovasaun dekretu-lei saláriu mínimu ne’ebé pendente durante tinan-ualu nia laran ona, hodi bele hetan revizaun iha tempu badak nia laran, nune’e iha balansu iha nesesidade moris traballadór sira,” Prezidente KSTL hateten durante konferénsia imprensa ne’ebé realiza iha sede Bemori, sesta ne’e. Tema ba komemorasaun loron mundiál Traballadór tinan ne’e maka ‘Kombate surtu COVID-19 hodi garantie seguransa saúde no ijene, istimula ekonomia no empregu, proteje traballadór sira no promove diálogu sosiál hanesan prinsípiu fundamentál traballu livre’. Tuir Sindikatu Traballadór, saláriu mínimu $115 ne’ebé Timor-Leste aplika, la balansu ho nesesidade moris traballadór sira. Tanba ne’e, Almeiro husu Governu tau prioridade hodi aselera, nune’e traballadór labele moris iha mukit nia laran. “Bazeia ba peskiza ne’ebé maka ami halo iha tinan 2014, iha rejiaun Oeste no Leste, iha munisípiu hirak hatudu katak saláriu mínimu ne’ebé bele dignifika traballadór nia moris ho montante $200, maibé analiza ne’e ita bazeia ba nesesidade bázika,” nia tenik. KSTL mós antes ne’e hakerek ona karta ba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) maibé to’o agora seidauk iha resposta. “Governu presiza aprova saláriu mínimu no laiha razaun atu kansela aprovasaun, tanba sira husik tempu naruk maibé laiha solusaun,” nia akresenta. Nia dehan, regulamentu saláriu mínimu loloos kada tinan rua hetan revizaun, maibé desde halo revizaun iha tinan 2012 hosi $85 ba $115, laiha ona revizaun. “Loloos iha tinan 2014 ne’e mudansa ona, maibé liu ona prosesu dala-haat ona, hosi tinan 2014, 2016, 2018 no 2020, maibé Governu seidauk halo revizaun,” nia hatutan. Saláriu mínimu atuál labele aplika ona Iha sorin seluk,  Diretór Nasionál Relasaun Traballu hosi SEFOPE, Angelo dos Santos Velos, hateten, kona-ba esbosu lei saláriu mínimu, parte Sekretaria Estadu enkomiña ona ba MKAE. “Dekretu-lei ne’e ami submete ona ba MKAE tanba SEFOPE iha ministériu ne’e nia okos, no hosi ne’e maka foin submete ba Konsellu Ministru. Tanba saida maka lei ne’e seidauk aselera, polítikamente ami labele to’o iha ne’ebá,” Diretór ne’e dehan. Bazeia ba peskiza ne’ebé SEFOPE no parte kompetente halo iha munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), nota katak sasán iha merkadu sa’e ba bebeik no traballadór ho saláriu mínimu labele aguenta ho osan to’o fulan ida ramata. “Sasán ne’ebé traballadór konsume ne’e sa’e, tanba ne’e rezumu hosi ami-nia peskiza ne’ebé konsulta ona ho péritu iha área ekonómia, fó hanoin ba ami katak saláriu $115 labele aplika ona ba traballadór sira tanba kustu vida sa’e,” nia subliña. Tuir Reprezentante SEFOPE ne’e, montante ne’ebé Sekretaria Estadu temi iha proposta labele divulga lai no husik desizaun koletivu hosi Governu maka deside. Nune’e mós, Traballadór loja Pewina, Pasquela Soares, hateten, saláriu mínimu $115 iha kondisaun agora la sufisiente, tanba ne’e nia husu parte kompetente halo revizaun nu’udar parte dignifika traballadór timor-oan sira iha rai-laran. “Saláriu $115 ne’ebé ha’u simu kada fulan la sufisiente, tanba ne’e ha’u laran metin ba osan over time iha domingu, maski $7 de’it maibé di’ak tanba uza osan ne’e bele selu transporte no sosa hahan. Tanba ne’e, karik Governu bele halo desizaun ba saláriu traballadór nian,” nia tenik. Ó hetan ukun rasik-an loloos agora https://tatoli.tl/2021/06/20/o-hetan-ukun-rasik-an-loloos-agora/ tatoli.tl Notísia 2021-06-20 Ó-nia mehi hanesan loron ida sa’e iha Lorosa’e, Ó-nia nakukun iha tempu uluk hetan husi Loromonu, Ó hamriik duni ho ó-nia-an rasik. Ho tinan atus ba atus ne’ebé la iha sorte, Ó hanesan manu mesak oan ida iha luhan laran, Maibé ó semo aas hodi hetan ukun-an. Ó agora livre tebes no haka’as-an, Atu hatudu katak ó moris duni. Husi ó-nia tempu uluk ne’ebé mate, Kehe ó-nia liras maka’as! Ó-nia lian makaas aas bá, Hanesan rai lakan iha kalohan ne’ebé duir-an. Moris iha vida ne’ebé mak nakonu ho liberdade, Agora mak ó hetan duni ona ukun rasik-an! Rekrutamentu F-FDTL foun tama ona faze apuramentu https://tatoli.tl/2021/06/22/rekrutamentu-f-fdtl-foun-tama-ona-faze-apuramentu/ tatoli.tl Notísia 2021-06-22 DILI, 22 juñu 2021 — Ministru Defeza no Seguransa, Filomeno de Jesus Paixão, hateten rekrutamentu F-FDTL foun tama ona ba faze apuramentu ba kandidatu 2.400. “Agora daudaun rekrutamentu to’o ona iha faze apuramentu ba kandidatu 2.400 no agora ita halo teste psikosomátiku ( psyche=hanoin no soma=isin ) no psikofíziku para atu hetan kandidatu 600 hosi 2.400 ne’e,” Filomeno de Jesus Paixão hateten ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili, tersa ne’e. Nia hatutan, teste no kursu sira-ne’e durante ne’e la’o di’ak tantu iha rekursu umanu no rekursu lojístiku hotu, nune’e iha fulan ne’e nia-laran bele ramata prosesu apuramentu ba kandidatu 600 ne’e. Kona-ba farda no arma inklui ekipamentu no kondisaun, Ministru Defeza hateten buat hotu iha ona prosesu no sei ramata iha fulan agostu nia-laran. Aleinde ne’e, nia parte informa ba Prezidente Repúblika kona-ba dezenvolvimentu portu n avál  Hera liu-liu oinsá bele hala’o konstrusaun ne’ebé hamutuk ho Austrália tanba Austrália fó apoiu trakasaun rua ba iha ró rua ne’ebé sei mai iha 2023. “Prezidente Repúblika mós diretiva ba preparasaun atu aumentu portu n avál  Hera para ita atraka tan ita-nia ró ida ka rua hodi halo parte ba Austrália nia apoiu, nune’e halo patrullamentu iha norte no súl nian. Agora daudaun halo hela akordu doasaun ho Austrália, depois mak halo konstrusaun fízika,” nia dehan. Revizaun saláriu mínimu, MKAE konsidera presiza realístiku ho kondisaun ekonomia https://tatoli.tl/2021/06/25/revizaun-salariu-minimu-mkae-konsidera-presiza-realistiku-ho-kondisaun-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2021-06-24 DILI, 24  juñu 2021  –Ministru Koodenadór Asuntu Ekonómika (MKAE), Joaquim Amaral, informa, parte ministériu seidauk fó prioridade halo revizaun ba saláriu mínimu tanba sei trata kestaun seluk ne’ebé prioridade liu no konsidera atu revizaun presiza tetu didi’ak hodi haree kondisaun ekonomia rai-laran. “Ita simu ona esbosu lejizlasaun ne’e, maibé ita mós tenke realístiku ho ita-nia kondisaun ekonomia iha Timór,” Ministru hateten ba Agência TATOLI, iha Gabinete MKAE, Palásiu Governu, kinta ne’e. Tuir governante ne’e, situasaun atuál iha tinan ne’e la permite Governu atu haree ba saláriu mínimu tanba bele fó implikasaun ba setór privadu sira. “Bainhira Estadu hasai lei ne’e, setór privadu maka tenke kumpri, maibé presiza haree sira-nia kondisaun agora, ida importante liu ita hasai medida fiskál hodi hakma’an sira liuhosi retoma atividade, nune’e sira labele hasai traballadór ka hakotu relasaun serbisu. Ida-ne’e mak ita sei haree no seidauk oportunu atu konsidera halo revizaun tabela salariál,” Ministru subliña. Ba kestaun ne’e, tuir rekomendasaun Konfederasaun Sidikatu Traballadór Timor-Leste (KSTL) ba Governu, atu hasa’e saláriu mínimu Timor-Leste hosi $115 ba $200, nune’e bele adapta ho kondisaun moris traballadór rai-laran ho dignu. “Governu sei haree filafali hodi analiza bazeia ba ita-nia situasaun ekonomia rasik maka foin define loloos ninia montante,” Ministru akresenta. Antes ne’e, esbosu lei saláriu mínimu liu ona diskusaun naruk Komisaun Nasionál Servisu (KNS), ne’ebé kompostu hosi KSTL, Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), molok submete ba MKAE. Iha loron 28 maiu 2012, KNS ne’ebé prezide hosi SEFOPE aprova saláriu mínimu $115, ne’ebé antes ne’e halo peskiza, no ikus mai aplika ba Funsaun Públika no setór privadu. Desizaun KNT tama iha vigór iha loron tuirmai hosi Lei Traballu n o  4/2012 loron 21 fevereiru ne’ebé tama ona iha vigór no sei hetan revizaun hafoin liu tiha tinan rua. Maski nune’e, saláriu mínimu seidauk halo revizaun durante tinan-ualu ona, ne’ebé saláriu mínimu estabelese dahuluk ho montante $85, hafoin halo revizaun iha tinan 2012 fixa ho $115. Kandidatu Prezidente iha sistema demokrasia tuir konstituisaun RDTL https://tatoli.tl/2021/07/27/kandidatu-prezidente-iha-sistema-demokrasia-tuir-konstituisaun-rdtl/ tatoli.tl Notísia 2021-07-27 Iha Nasaun demokrátiku sei hili Prezidente hanesan eventu polítika ida ne’ebé importante hodi determina se maka iha poténsia ne’ebé boot tebetebes hodi lidera Nasaun ida ne’e ba tinan lima nia laran. Tanba ida-ne’e regra sira iha konstitusionál hanesan mata-dalan atu regula eleisaun, importante tebes ba sistema estabilidade rai-laran. Ho razaun ida ne’e maka ita bele aplika regra ne’ebé vigora hodi ajuda kandidatu sira la’o tuir prosedimentu legál, nune’e labele hamosu konflitu no bele garante hili tuir demokrasia no mós konstitusionál. Alende ne’e hanesan ita hotu hatene iha Nasaun ne’ebé adopta prinsípiu demokrasia, ema hotu tenke iha ninia direitu atu vota, maibé presiza hatene iha limitasaun kona-ba kualifika kandidatu Prezidente iha sistema demokrasia, hanesan bain-bain kualifika ba nia sidadaun ka idade nune’e bele esklui ba kandidatu ne’ebé la merese, kritériu sira ne’ebé aplika kona-bá kandidatu bele mós haree nia kapasidade ka tenke iha votu hodi apoiu ka aprezenta nia hanesan kandidatu no mós iha kritériu adisionál balun kualifika kona-ba kandidatu nia saúde, ekonomia, edukasaun ka seluk tan hanesan la komete krime ruma. Kontestu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, atu kontesta ka konkorre ba eleisaun Prezidensiál, kandidatu ida tenke iha rekerimentu haat ne’ebé (hanesan define iha alínea 1, artigu 75 konstituisaun nian). Kandidatu ne’e tenke sidadaun orijinál Timor- Leste. Sidadaun orijinária mak ema sira ne’ebé moris iha Timór no iha territóriu Timor-Leste nian (hanesan define iha alínea 1, artigu 3, kláuzula 2 konstituisaun nian). Sidadaun orijinária mós ema sira ne’ebé moris iha rai li’ur maibé sira nian inan-aman ema Timór (alínea 1 artigu 3, kláuzula 3 konstituisaun nian) ida ne’e hanesan parte primeiru kualifika importante hodi haree Prezidente Repúblika ninia sidadaun tenke mai husi Nasaun ne’ebé nia atu reprezenta ka lidera. Ezemplu: kuandu kandidatu ne’e iha sidadaun rua maka nia lealdade mós sei fahe ba rua, nune’e tuir artigu 3 konstituisaun ezije ida ne’e: Prezidente tenke ema sidadaun orijinál Timor- Leste la’ós “sidadaun” naturalizasaun ka seluk fali. Segundu, kandidatu nia idade, pelumenus tenke tinan 35. Rekerimentu ba idade ne’e tenta atu garante katak ema ne’ebé atu sai Prezidente tenke iha ona esperiénsia moris ne’ebé sufisiente molok assume responsabilidade ne’e. Kandidatu ho idade ki’ik seidauk iha esperiénsia barak kona-ba polítika no papél lideransa, nune’e kritéria idade mínimu 35 sai hanesan prinsípiu iha Nasaun ne’ebé (ezemplu; Timor-Leste, Chile, Portugal, Ruanda, Senegal e Estadus Unidus) seluk fali idade mínimu 40 hanesan iha Nasaun (ezemplu, Filipina, Serra Leoa) iha mós konstituisaun balun fó limite ba kandidatu Prezidente nia idade labele liu 70 bainhira nia kandidata an ba Prezidente. Limitasaun idade iha leten hanesan lia loos ida ho razaun durante asume kargu presiza forsa serbisu ho abilidade ne’ebé di’ak. Datoluk, kandidatu ida tenke iha kompeténsia “atu uza duni ninian kapasidade hotu.” Kona-ba ida ne’e Prezidente tenke saudavel, nune’e prontu atu serbí Nasaun tuir lei-inan haruka: Prezidente-Repúblika maka Xefe-Estadu, símbolu no garante independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regulár. Daruak, Membru Governu sira seluk, Prezidente-Repúblika mak sei hili liuhusi Xefe-Ministru nia proposta. (hanesan define iha alínea 2, artigu 106, konstituisaun nian). Datoluk Prezidente-Repúblika maka Komandante aas liu Forsas Armadas nian. (hanesan define iha alínea 1, 2, artigu 3, Konstituisaun nian). Dahaat iha kompeténsia domíniu kona-ba relasaun internasionál sira (hanesan define iha artigu 87, konstituisaun nian). Prezidente-Repúblika promulga eh uza direitu vetu nian, (hanesan define iha alínea 1, artigu 88, konstituisaun nian) ka seluk tan. Alende ida ne’e mós país demokrasia balun iha Áfrika Osidentál hanesan Nasaun Repúblika da Serra Leoa, kritériu atu kualifika kandidatu ba prezidente tenke iha abilidade hatene ko’alia lian-ofisiál; inglés hanesan lian nasionál sira-nian, ho razaun katak prezidente mós bele rona ka ko’alia atu nune’e bele intervein hodi foti desizaun ba asuntu sira iha prosesu uma fukun Parlamentu Nasionál. Liuhusi ezemplu iha leten ne’e, hanoin fila fali Timor-Leste mós hanesan Nasaun demokrasia, kuandu ita halo interpretasaun komparativu (Comparative Interpretation Law) bazeia ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, regula iha artigu 13 (Lian ofisiál no nasionál) tuir hakerek nain nia hanoin katak ko’alia kona-ba kapasidade ka abilidade importante tebes ba kandidatu ka kandidata tenke hatene Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia lian ofisiál maka Tetun no Portugés tuir konstituisaun. Ho razaun katak Timor-Leste mós iha parlamentu no inklui membru komunidade hosi Nasaun sira ne’ebé ko’alia lian-portugés (CPLP, sigla portugés). Dahaat, pelumenus tenke iha ema rihun lima mak aprezenta nia hanesan kandidatu ho pelumenus asinatura atus ida husi distritu ida-idak, ida ne’e atu asegura katak pelumenus kandidatu ne’e iha apoiu votante lubuk ida husi Nasaun laran tomak. Ida ne’e hanesan prosesu selesaun atu bele tetu katak kandidatu sira ne’e iha kredibilidade, kandidatu sira ne’ebé laiha oportunidade tenke esklui nune’e bele kontinua promove funsionamentu prosesu eleitorál ne’ebé di’ak no efisiente. Depois ita-nian Prezidente labele asume kargu polítiku sira seluk ka knaar públiku iha nivel nasionál sira seluk (alínea 3, artigu 68 no 78). Prezidente Repúblika labele kaer knaar Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Supremu Tribunál Justisa, Prezidente Tribunál Superiór Administrativu Fiskál no Kontas, Prokuradór Jerál Repúblika, ka membru Governu (alínea 3, artigu 68, kláuzula 1). Tanba ida ne’e iha prátika pesoál ruma labele assume kargu rua ka liu iha pozisaun sira ne’ebé lista ona ne’e, iha tempu hanesan. Asume kargu rua ne’ebé la-hanesan iha tempu ne’ebé la-hanesan, ida ne’e ita bele simu, no atór polítiku barak iha Timor mak serve ona Nasaun ne’e ho sira nia kapasidade oin-oin. Ezemplu, Dr. José Manuel Ramos-Horta serbí nu’udar prezidente daruak Timor-Leste, kaer ona kargu Primeiru Ministru iha tempu pasadu. Artigu ida ne’e nian kláuzula 2 loke hela posibilidade ba lei atu deside kona-ba inkompatibilidade adisionál, tanba kargu polítiku barak mak ema kria ona ka muda, kláuzula 2 asegura atu mantein nafatin estrutura podér atuál no ekilíbriu. Se lae, bele kombina kargu foun ho hirak ne’ebé eziste hela ne’e hodi aumenta podér. Artigu 68 tenta prevene podér Estadu nian sai kahur-malu ho podér seluk atu nune’e bele prezerva kontrolu no ekilíbriu governu nian. Liután, Prezidente Repúblika mós tenke rekuza oportunidade empregu privadu nian ruma. Ida ne’e la’ós de’it atu prevene konflitu iha interese pesoál, maibé atu evita kualkér aparénsia impropriedade (lala’ok ne’ebé la apropriadu). Prezidente nian knaar mak atu reprezenta povu Timór, tanba ne’e nia labele sucessível ba interese privadu sira. Nune’e mós iha nivel prátika, gabinete Prezidente ne’e pozisaun ida ne’ebé iha ezijénsia barak. Tanba ne’e, kuandu iha buat seluk mak dezvia Prezidente nian funsaun ka knaar ofisiál, ida ne’e bele fó todan ba Nasaun. Obrigado ba maluk lee nain sira, hakuak forte. Hakerek nain agora daudaun kontinua estudu mestradu iha programa Direitu Internasionál, Universidade Airlangga, Indonézia. Ain-le’ut TATOLI: dezafiu no oportunidade https://tatoli.tl/2021/07/30/ain-leut-tatoli-dezafiu-no-oportunidade/ tatoli.tl Notísia 2021-07-30 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé mak ko’alia kona-ba Liberdade ko’alia no informasaun ninian mak artigu 40. Nune’e, fundamenta ba artigu ne’e, tuirmai iha Sestu Governu Konstitusionál estabelese Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), lidera husi, Nelio Isaac Sarmento, jornalista seniór ida. SEKOMS durante ezisténsia iha inisiativa oioin mak mosu hanesan kongresu jornalista sira, kriasaun Konsellu Imprensa no seluktan, inklui iha loron 14 agostu 2015, realiza semináriu internasionál ida kona-ba “Estabelesimentu Ajénsia Notísia Timor-Leste nian: Dezafiu no Oportunidade sira”. Eventu internasionál ne’e oradór sira mak eis-Primeiru-Ministru Timor-Leste, Mari Alkatiri no eis-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Rahmat Nasution Dahlan, Diretór Ezekutivu ANTARA (Ajénsia Notísia Indonézia-nian), Rogério Gomes, Vise-Administradór LUSA (Ajénsia Notísia Portugal) nian, no mós António Sampaio, jornalista korrespondente LUSA nian iha Timor-Leste, hodi ko’alia kona-ba dezafiu no oportunidade ne’ebé iha ligasaun ho kriasaun Ajénsia Notísia ida iha Timor-Leste. Husi perspetiva oioin ne’ebé mak iha, liuhusi prosesu naruk ida, Governu liuhusi SEKOMS estabelese embriaun ajénsia notisioza Timor-Leste ho naran ANTIL. Nune’e, tuirmai, bazea ba mandadu Konstituisaun RDTL, haktuir bá Lei Komunikasaun Sosiál, Kapítulu V (Órgaun no Meiu Komunikasaun Sosiál) alinea haat, hahú loke konkursu públiku ba timoroan sira no ikusmai nia rezultadu finál fó-sai iha loron 10 maiu 2016 katak konkorrente na’in hitu: Manuel Pinto, Rita Almeida, Rafael Ximenes de Assis Belo, Xisto Freitas de Piedade, Maria Auxiliadora, Zezito da Silva no Juliah Chatarina Lapudooh mak selesionadu ka elijível hodi bele dinamiza no funsiona ANTIL ne’e tuir nia vizaun, misaun no objetivu hanesan ajénsia notisioza Estadu nian, nu’udar jornalista estajiáriu. Maske nune’e, antes estájiu, jornalista na’in hitu ne’e hahú uluk formasaun kona-ba Ajénsia Notisioza nian, iha Indonézia no Portugal. Bainhira ANTIL eziste, antes TATOLI ho nia estatutu hanesan Institutu Públiku (IP). Ajénsia notisioza ofisiál Estadu Timor-Leste ne’e, iha nia dezafiu rasik inklui oportunidade. Kronolojikamente, iha loron 27 jullu 2016, SEKOMS halo lansamentu ba “embriaun” hosi Ajénsia Notísia Timor-Leste nian (ANTIL), liuhosi portál informasaun ofisiál hosi Estadu Timor-Leste nian. Tuirmai, Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru, iha maiu 2017, aprova Estatutu Ajénsia Notisioza Timor-Leste nian nu’udar Institutu públiku, no hanaran ajénsia notisioza TATOLI, I.P liuhosi dekretu-lei nú.21/2017. Dekretu-lei ne’e rasik, tama iha vigór hahú janeiru 2018. Nune’e, iha 16 agostu 2017, Konsellu Ministru liuhosi rezolusaun nú.46/2017 nomeia Rasário da Graça Maia,  nu’udar prezidente Konsellu Diretivu Ajénsia Notisioza Timor-Leste nian. Rezolusaun ne’e entrada em vigor iha janeiru 2018. Maibé, infelizmente, VII Governu Konstitusionál funsiona de’it ho Orsamentu Duodesimu nian, ikusmai prosesu toma posse la konsege akontese. Ho mudansa governasaun, iha vijénsia VIII Governu Konstitusionál, governu liuhusi Konsellu Ministru ho rezolusaun governu nú 26/2018 de 18 de dezembro 2018 , nomeia fila fali, José da Costa, sai Prezidente Konsellu Diretivu Ajénsia Notisioza Timor-Leste-TATOLI, I.P, no simu pose iha loron 21 dezembru 2018, ba mandatu tinan haat. Maibé, iha de’it 2020, José da Costa rejigna aan hikas. Nune’e, TATOLI, interinamente, nia prezidénsia asume fali husi Manuel Pinto, jornalista dahuluk TATOLI nian ida. Maske nune’e, iha 2021, Governu liuhosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) nomea Manuel Pinto nu’udar Prezidente ho mandatu ba tinan haat. Antes to’o iha faze ida ne’e, iha situsaun no prosesu lubuk ne’ebé tenke ultrapasa. Situasaun sira ne’e, hanesan embriaun, ajénsia estatál ne’e enfrenta: Edifísiu. Depois lansamentu embriaun ANTIL, jornalista estajiáriu na’in hitu hala’o nia knaar jornalizmu sein edifísiu própriu ida maibé iha “cobe house” kuadradu ida sein Aar Kondisionadu ka AC ne’ebé bele funsiona ho di’ak, durante tinan rua resin. Sasán balun hanesan meza, kadeira no armáriu sira ne’ebé jornalista sira uza ne’e mós pertense ba propriedade SNA (Servisu Nasionál Intelejénsia) nian no uza ho provizóriu de’it. Iha atividade kobertura jornalístika lorloron husi jornalista estajiáriu na’in hitu, asegura no responsabiliza husi Diretór Nasionál Diseminasaun Informasaun (DNDI), Orlando da Conceição, iha tempu ne’ebá. Enkuantu hanesan mídia, hanesan instituisaun ida, ANTIL la iha nia estrutura rasik, sein lideransa, hodi garante nia efetividade no nia funsionamentu. Atividade redasaun sein iha orientasaun ida loloos tuir natureza redasaun no editoriál nian. Tanba embriaun ANTIL ne’e moris de’it ho orsamentu bens no servisu maizumenus rihun 35$, ne’ebé prevee husi Sétimu Governu Konstitusionál no mós Orsamentu Duodésimu hodi implika mós ba Tomada de Posse Konsellu Diretivu ajénsia notisioza Estadu Timor-Leste nian ne’e maka atividade jestaun mós la eziste tan la iha lideransa. Bainhira ANTIL eziste, sein lideransa, sein jestaun, entaun diretamente implika mós ba nia administrasaun, ligadu ho nia atividade sira nu’udar ajénsia notisioza estatál ida. Tanba ne’e, nu’udar organizasaun mídia ida, ANTIL la iha sistema rasik, rekursu umanu rasik, aprovizionamentu rasik, lojístika rasik no selseluktan. Husi prontu prinsipál haat ne’ebé mak hakerek-na’in mensiona iha leten, pontu ida esensiál mak ‘natureza jurídika’ hanesan estatutu ne’ebé nia definisaun no aprovasaun tarde, hodi implika ba ezisténsia no funsionamentu TATOLI nian hanesan instituisaun (Estadu) no órgaun mídia ida, durante embriaun. Ho dezafiu sira ne’e, órgaun komunikasaun sosiál ne’e mós dezenvolve no promove aan, aprende husi nia esperiénsia rasik no ajénsia notisioza internasionál seluk inkluzivamente ANTARA iha Indonézia (kona-ba jestaun) no iha LUSA (Portugal) inklui CENJOR (Centro Protocolar de Formação para Jornalistas). La’ós ne’e de’it, dezenvolve nia rekursu umanu sira liuhusi aproveita oportunidade hanesan partisipa iha formasaun sira ne’ebé mak promove husi entidade parseria no relevante sira seluk, etc. Sai ‘trend setter’ no fonte referénsia ba órgaun komunikasaun sosiál sira seluk. ‘Trend setter’ katak hamosu hanoin kreativu no inovativu hodi prodús informasaun ne’ebé bele influénsia opiniaun públiku, desizaun Estadu no bele muda mentalidade públiku nian ba valór pozitivu sira ho umanizmu no síviku liuhusi produtu jornalístiku ne’ebé rigór, exelente no kualidade. Enkuantu, fonte referénsia ne’e katak TATOLI hanesan mídia, iha nia karakter, prinsípiu no ideolojia rasik, hodi hakonu direitu públiku ba asesu informasaun la’ós de’it iha nia plataforma rasik (multimedia, multikanál, multiplataforma no multitarefa) maibé mós liuhusi órgaun komunikasaun seluk. Signifika, TATOLI sai ‘sentru’ informasaun ne’ebé úniku, atrativu no rigór, ho integridade no profisionál, nune’e bele sai “lalenok” ida perante komunidade mídia sira. Promove lia-loos no kombate misinformasaun no disinformasaun hodi garante no asegura informasaun saudável iha públiku hodi kaer-metin prinsípiu jornalizmu no hanai kódigu étika deontolojia ho rigór no exelente, hodi muda ema nia hanoin, muda ema nia fuan no muda ema nia hahalok, hodi kontribui pozitivamente ba sosiedade no nasaun ho karakter umanizmu no sivizmu, ho másimu no efetivu liután, ho rekursu materiál ne’ebé sofistikadu no rekursu umanu ne’ebé kompetente, tuir evolusaun siénsia no teknolojia. Promove no dezenvolve interrese Estadu perante públiku iha nível nasionál, rejionál no kontinentál hanesan promove unidade nasionál, garante pás no armonia sosiál, dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura, dezenvolvimentu setór ekonomia, konsolidasaun Governativa, boa-governasaun no kombate korrupsaun, atrasaun turístiku, produtu nasionál, parseria no kooperasaun internasionál, investimentu kapitál no ekonómiku nível mundiál no seluktan. Bazea ba realidade no espetiva sira ne’e, atu konklui, tuir hakerek-na’in nia hanoin, hein katak ho aniversáriu TATOLI nian ba tinan ida ne’e, sai mós momentu refletivu no avaliasaun ida, hodi bele estimula entidade hotu nia hanoin no hakarak, atu bele kolabora, partisipa no kontribui (direta no indireta) nu’udar fatór importante ida ba evolusaun, progresu no dezenvolvimentu TATOLI nian, iha aspetu oioin. Hanesan instituisaun mídia (Estatál), implementasaun no kumprimentu ba estatutu, regulamentu internu, estatutu editorial, kódigu étika deontolójiku, prinsípiu, norma no valór universál jornalizmu no seluktan tenke sai nafatin kultura ida husi tempu ba tempu, husi profisionál sira hotu ne’ebé mak hola parte iha andamantu TATOLI nian, ho dignidade no integridade iha sosiedade, iha nível nasionál, rejionál no kontinentál. Reflesaun loron konsulta populár ba dala 22 https://tatoli.tl/2021/08/30/reflesaun-loron-konsulta-popular-ba-dala-22/ tatoli.tl Notísia 2021-08-30 “Oras to’o ona atu ita hili” muzika furak ne’ebé ita rona kuaze dader to’o kalan husi TVRI Timor-Timur, RRI, RTK no seluk-seluk tan durante prosesu tomak referendum nian, desde hahú resensiamentu to’o loron konsulta populár 30 agostu 1999. Muzika ne’e hafanu no motiva povu doben Timor tomak tantu iha rai laran no rai liur, iha sidade to’o área remotas, hotu-hotu bo’ok an bá fatin resensiamentu no hakat ba sentru votasaun sira hodi halo desizaun krusiál tuir idak idak nia konsiénsia. Desizaun ne’ebé povu tomak hili mak hakotu luta naruk ba libertasaun. Povu ne’ebé konsidera nu’udar rakyat jelata , GPK nsst, enfrenta terror no intimidasaun oi-oin até hola ho dezenvolvimentu inklui fahe hahán no osan barak maibé tan de’it mehi atu hetan liberdade no ukun rasik aan no inspiradu ho palavra mate ka moris, ukun rasik aan haforte povu doben Timor-Leste maioria hodi firme hili opsaun númeru 2 ne’ebé simboliza ho mapa Timor no bandeira lulik CNRT nune’e lori hikas roman foun mai rai doben ne’e ho naran sagradu RDTL. Tinan 21 liu ona no ita goza liberdade ne’ebé furak tebes tan laiha ona intimidasaun no teror, laiha ona pemeriksaan KTP , laiha ona insultu, violasaun oi-oin, tortura nsst. Mesmu sei enfrenta injustisa oi-oin maibé la todan liu saida mak existe no povu tomak sofre antes 1999. Espera ho selebrasaun loron espesiál ida ne’e inspira fali Timor oan tomak, hahú husi povu bai-bain to’o ba lideransa másima sira hahú husi ema riku to’o ema kiak sira, hahú husi ema sidade to’o ema área remotas hodi tau hanoin hamutuk no halo asaun ho alvu ida de’it atu harahun injustisa ne’ebé existe, nune’e bele atinje mehi ba libertasaun totál no kompletu no sei sai aliserse ba misaun lulik transforma RDTL sai nasaun riku, forte no seguru iha tempu prezente to’o futuru. Uluk povu maioria ho hanoin ida de’it vota ba opsaun ukun rasik aan, agora mos ita tenke hanoin ida de’it apoio luta foun ba liberta povu. Ita apoiu ona ita-nian Estadu (PR, PN, PM no Tribunál) ne’ebé uluk delega ona ita nia lider karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão hodi ba luta no konsege define ona ita nia fronteira tasi nian nune’e iha posibilidade hodi dada mai ita nia teritóriu mina rai ne’ebé konsidera nu’udar riku soin bo’ot povu no rai doben TL nian. Husu liu-liu ba jerasaun foun ne’ebé 1999 idade ladauk to’o ba vota maibé agora imi nia idade liu 17 ona nune’e imi iha ona biban atu halo istória iha imi nia vida kona-ba partisipasaun iha luta ba libertasaun liu liu libertasaun povu, imi nia partisipasaun la’ós liuhusi vota de’it maibé fornese imi nia apoiu liuhusi estuda iha edukasqun formál, non formál atu sai ema matenek ne’ebé bele garante tranzisaun jerasionál ne’ebé kualidade no prontu kompete ho ema iha mundu rai klaran. Timor nia oan doben hirak ne’ebé hetan ona oportunidade serbisu iha instituisaun ka kompañia ruma tantu iha rai laran no mós rai liur,  husu atu serbisu fó laran, serbisu ho dedikasaun no responsabilidade aumesmu tempu buka atu aprende barak liután, nune’e bele serbisu ho kualidade, tanba susesu iha idak idak nia serbisu, tantu diretamente no mós indiretamente sei kontribui ba Timor-Leste nia bem estar no halo parte ba luta libertasaun povu. Dadauk ne’e mundu inklui Timor-Leste enfrenta hela luta foun ne’ebé halo parte ba libertasaun povu mak luta kontra inimigu invizivel COVID-19, nune’e husu ita hotu, liu liu foinsae Timor oan atu fornese mos ita nia apoiu orasaun no asaun pozitivu, liu-liu garante de’it pás no estabilidade iha idak-idak nia fatin, kumpre no halo ema kumpre regras saúde nian atu prevene transmisaun COVID-19, liu liu variante foun delta ne’ebé mos infiltra ona iha ita nia rai doben, nune’e sei kontribui signifikativamente ba Timor-Leste nia liberdade no hakmatek ho nune’e Estadu sei luta ho konfiansa no ita iha konfiansa bo’ot katak vitória sei a favór ba povu no rai doben Timor-Leste atu liberta hikas povu nu’udar parte importante ba libertasaun totál no kompletu ne’ebé bele sustenta Estadu no bem estar povu Timor-Leste ba futuru ne’ebé prosperu. Timor-Leste presiza ajusta modelu hanorin Hybrid Learning Environments Model https://tatoli.tl/2021/09/03/timor-leste-presiza-ajusta-modelu-hanorin-hybrid-learning-environments-model/ tatoli.tl Notísia 2021-09-03 Ho situasaun pandemia ida ne’e, mundu tomak afetadu COVID-19, ka pandemia globál coronavírus ezije responsabilidade husi governu sira iha mundu tomak. Timor-Leste iha ninia maneira únika rasik bainhira responde ba situasaun ida ne’e. Governu Timor-Leste foti aktus hodi prevene cononavirus ida ne’e liu husi deklara Estadu emerjénsia ida, ne’ebé suspende atividade halibur malu hanesan relijiozu, taka eskola sira, suspende transporte públiku no atividade grupu boot, estabelese rekezitu ba distansiamentu sosiál nomos suspende movimentu iha fronteira nomos sosializa informasaun kona ba medida hirak-ne’e aplika hodi evita COVID-19 nabelar bá-mai. Governu Timor-Leste mós rekoñese impaktu sosiál no ekonómiku ne’ebé akontese iha komunidade ninia leet. Maneira balu ne’ebé mak konsege Governu foti mak fó apoiu ba sidadaun mak bainhira sidadaun ida implementa auto-kuarentena, subsídiu eletrisidade ho montante $15 kada fulan, fó subsídiu uma-kain $100 kada fulan i programa cesta bázika ne’ebé fó apoiu ai-han. Governu mós lansa programa Eskola ba Uma, programa aprendizajen remota ida ba estudante sira ne’ebé izola an iha uma. Maibé programa aprendizajen remota ida ne’e la sufisiente atu kobre hotu nesesidade prosesu hanorin. Ne’e duni, Governu tenki mai ho solusaun ida efetivu i adekuadu atu bele hadi’a sistema apredizajen i fó dalan ba estudante sira hotu atu bele asesu ba edukasaun durante tempu pandemia ida ne’e. Situasaun inserteza ida ne’e halo ema hotu buka meius oinsá atu bele ajusta an hodi nafatin halo atividade sosiál no ekonómiku. Ho teknolojia avansadu ne’ebé mak disponivel, Governu tenki mai ona ho meius ida implementa sistema aprendizajen remota ida ne’ebé sustentável uza modelu Hybrid   Learning Environments Model.  Atu ajusta modelu hanorin iha situasaun pandemia ne’ebé afeta mundu, presiza tebes kreatividade no hanoin ida ne’ebé luan mai husi setór edukasaun i edukadór sira. Iha mundu avansadu ida ne’e teknolojia foun hanesan Artificial Intelligence  (AI) mai ho solusaun lubuk boot ne’ebé disponivel gratuita iha linha internet  (Google). Fó vantaje bo’ot ba estudante sira atu asesu ba edukasaun uza meius online meeting ka  virtual meeting  ne’ebé la presiza estudante atu atende aula iha iskola. Estudante hotu-hotu hanesan universidade, ensinu superiór, eskola sekundária, i eskola primária bele uza meius hanesan hybrid ka virtual meeting uza teknologia ne’ebé disponivel gratuita iha internet hanesan Zoom Meeting, Cisco Webex , i seluk-seluk tan ne’ebé mak bele download  husi internet. Governu Timor-Leste rasik mos bele kria ninia pagina independente ka integradu ba Hybrid Model  liu husi servisu asistensia “Ajénsia Tecnologia da Informação e Comunicação (TIC)” hodi fó apoiu ba setór edukasaun hodi kria pagina Hybrid Model  ida hodi bele uza iha teritóriu tomak. Iha parte seluk mos Governu bele uza maneira ida ne’e hodi fasilita mos servisu públiku sira uza Hybrid Model atu antisipada situasaun inserteza ba pandemia globál ne’e. Sistema aprendizajen uja Hybrid Model  la persiza media ka ekipamentu barak, bele uza de’it telemovel, komputadór, e laptop ne’ebé iha koneksaun ba linha internet.  Benefisiu husi Hybrid Learning Environments Model ba edukasaun mak responde ba sistema aprendizajen remota, atividade e servisu remota ba edukadór sira, minimiza risku durante pandemia, efetivu ba partisipante liu husi ema 100, hasae produtividade estudante sira, flexsivel i fasil atu uza iha ne’ebé de’it. Tanba sa mak Hybrid Model  efetivu tebes durante pandemia? hanesan ezemplu, karik estudante ida hakarak halo diskusaun ka servisu grupu ruma sira bele kria rasik Zoo m Meeting  tuir sira nia tempu depois manda Zoom Meeting Link  ba nia kolega maluk atu sira bele utiliza, tempu hanesan edukadór ka funsionáriu públiku sira bele utiliza modelu ida ne’e hodi halo servisu husi uma. Edukadór, estudante ka ema sé de’it bele kria rasik Zoom Meeting Schedule, bele haree iha link ne’e: https://www.youtube.com/watch?v=7AgDfvKVwss. Edukadór ka estudante sira mos bele uza Google Classrooms  atu bele arkiva materiál hodi hanorin, share class materiál sira ba estudante, nomos bele uza fasilidade ne’ebé existe iha Google Classrooms   https://edu.google.com/intl/en/products/classroom/  ne’ebé fasil, simplis i  konveniente. Modelo ida nee Diak. Mais hau hare hanesan hakerek nain focus los deit ba sisi ida deit kona ba oinsa utiliza Web internet ba Prosesu aprindizagem. Maibe tuir lolos ne'e model hybrida ne'e rasik sistema edukasaun aprendizagem ida que combinar buat RUA : 1. Alunos balun attende aulas class pessoalmentel ho nia professores ” Soru malun ” face to face. 2. Alunos balun tuir deit aula ka class virtual online housi Uma deit wainhira profesores hanorin face to face iha aulas ho hirak nebe maka fahe ona atu mai tuir aulas. Hirak restu nee tuir online husi uma deit atu evita estudante sira labele mai hotu iha aula laran tan escola presisa espasu ba sosial distansia durante covid 19 labele halibur alunos hotu hanesan bain bain. Obrigado N’ Lobato Nia lala’ok murak sira https://tatoli.tl/2021/09/16/n-lobato-nia-lalaok-murak-sira/ tatoli.tl Notísia 2021-09-16 Husi família laran luak no haraik-an ita moris ba, Sai ema ida ne’ebé nia lala’ok ho kultura, Ho hakaas-an hodi apriende mesak La para hodi buka no mantein laran luak. Ita sempre halo di’ak liu tan husi buat ne’ebé halo ona, Efisíensia no efikasi nafatin iha ita-nia lala’ok, Molok ita sai husi Seminário Dare hodi luta hasoru tiránia, Ho haraik-an ita husu Misa soleñe. Hanesan ita nia liafuan despedida: “favór ida selebra Misa ida ba ha’u bainhira ha’u mate” Liu tiha ita-nia ema valoriza ita-nia luta, Hodi liberta nasaun ida ne’e, ema ida ne’e, ran ida ne’e, Ami konsagra ita-nia fiar Katólika no ita-nia lia menon ikus. Kontinua halo orasaun ba ami, Nicolau dos Reis Lobato… MPO sosializa planu ordenamentu munisipál ba komunidade Baucau https://tatoli.tl/2021/10/01/mpo-sosializa-planu-ordenamentu-munisipal-ba-komunidade-baucau/ tatoli.tl Notísia 2021-10-01 BAUCAU, 01 outubru 2021 –Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) hahú halo sosializasaun kona-ba planu ordenamentu munisipál no ordenamentu territóriu, ba kargu xefia no líder komunitáriu iha postu administrativu Baucau villa, Vemasse no Venilale iha Baucau. “Objetivu hosi sosializasaun ne’e atu hato’o ba komunidade, autoridade munisipál no postu kona-ba levantamentu dadus ba planu munisipál ordenamentu Baucau, hahú iha postu balun no ohin iha Baucau Villa,” Vise Primeiru-Ministru no Ministeiru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, hateten, iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), Villa nova, sesta ne’e. Atividade ne’e, tuir planu sei kontinua mós iha munisípiu Lautém, Viqueque, Bobonaro no Ermera, ne’ebé Governu hein katak tinan oin hahú ona levantamentu dadus no implementasaun planu dahuluk iha munisípiu Lima. “Ordenamentu importante tebes atu fó dalan no orienta ita atu halo planu dezenvolvimentu iha munisípiu idaidak,” nia akresenta. Governante ne’e konsidera, Baucau importante tebes ba dezenvolvementu iha futuru, bazeia ba irarkia planu urbanu, Baucau hanesan sidade daruak hafoin Dili, nune’e importante tebes no presiza iha ordenamentu no instrumentu atu guia hodi halo dezenvolvementu. Aleinde ne’e, levantamentu dadus importante atu sei define Baucau, iha área sira hanesan zona industriál, abitasaun no agrikultura, nune’e bele dezeña no halo planu ba dezenvolvementu iha Baucau. Bainhira halo levantamentu dadus sei envolve direta autoridade lokál inklui komunidade, tanba entidade hirak ne’e mak hatene jeográfikamente, fatin, área protejidu no turizmu sira iha fatin refere. Ministru informa kona-ba planeamentu no ordenamentu territóriu hanesan ferramente nesesáriu atu utiliza atu rasionaliza ba territóriu nasionál no ninia rekursu sira hosi ajente sosiál no ekonómiku. Iha fatin hanesan, reprezentante Prezidente Autoridade munisípiu liuhosi Sekretáriu munisípiu Baucau, Simão do Santos Marques Pinheiro, konsidera presiza duni iha ordenamentu, nune’e bele proteje área protejidu no risku, ne’ebé bele difine fatin urbanizasaun ho loloos. “Iha planu presiza envolve autoridade sira iha baze, nune’e bele orienta ho di’ak kona-ba planu dezenvolvementu territóriu ne’e ho di’ak,” Simão dehan. Seremónia sosializasaun planu ne’e loke direta hosi Vise Primeiru-Ministru José Maria dos Reis, ne’ebé partisipa hosi reprezentante Autoridade munisípiu Baucau, Sekretária Munisípiu, Sekretária Ezekutiva ADN, Diretór Jerál Planu no Ordenamentu Territóriu, inklui Autoridade postu tolu. Antes ne’e, atividade hanesan hala’o ona iha postu Laga, Quelicai no Baguia. Presiza halo interference testing ba kampu Greater Sunrise, Tasi Timor? https://tatoli.tl/2021/10/27/presiza-halo-interference-testing-ba-kampu-greater-sunrise-tasi-timor/ tatoli.tl Notísia 2021-10-27 Well testing iha indústria petróleu importante tebes ho objetivu rekolla dadus no informasaun adekuadu ne’ebé reprezenta kondisaun rai okos, tantu karaterístika no propriedade hidrokarbuneto, presaun, temperatura, volume, distribuisaun (permeabilidade, porosidade no kompresibilidade) no fatin akumulasaun mina-rai no gás ou hanaran reservoir. Interference testing objetivu teste kampu mina no gás ho presaun ne’ebé variadade, rekorda, observa no sai rezultadu nu’udar parametru importante hodi buka hatene volume taxa produsaun petróleu, durasaun tempu produsaun, faze remidiál ou faze injesaun ba posu petróleu bainhira presaun reservoir decline. Rezervatóriu ida viable komersiál presiza konsidera tempu produsaun no presaun ( endogeneous no exogenous ). Kampu Greater Sunrise (GS) konsidera nu’udar kampu ho rezervatóriu provadu eziste mina-rai no gás. Siginifika kampu GS hala’o ona perfurasaun esplorasaun hodi identifika volume ou kuantidade totál akumulasaun petróleu iha rai okos, distribuisaun reservoir, karaterístiku no fasa fluida, estrutura formasaun ho litolojia. Normalmente iha faze perfurasaun esplorasaun sempre dezempeña teste ho naran LWD (logging while drilling) no MWD (Measuring While Drilling) ho objetivu buka hatene ezisténsia mina-rai no gás iha rai okos, kondisaun formasaun ho perfunidade. Dadus mapamentu ne’ebé hetan husi rai okos (subsurface mapping) nu’udar asset hodi hola desizaun ba futuru dezenvolvimentu kampu ida nian. Kampu Greater Sunrise ne’ebé kompostu husi kampu Sunrise ho t roubadour deskobre iha 1974 liuhusi investimentu, survey, mobilizasaun rekursu no ekipamentu husi kompañia mina-rai internasionál Woodside ho joint venture Osaka, ConocoPhillips no Shell, altura ne’ebá kompañia hirak ne’e mak halo estudu esplorasaun no sira mak iha direitu tomak hodi deside destinu kampu GS. Maibé depois kompañia Timor Gap sosa ConocoPhillips no Shell nia partisipasaun, konserteza Timor Gap mak sai nain no involve direita hodi partisipa hola desizaun ba destinu kampu GS ho maioritáriu partisipasaun 56.56%. Nune’e’e mós Timor-Leste nu’udar rekursu nain haforsa ita nia pozisaun hodi asegura pipeline mai Timor-Leste. Durante ne’e, kompañia ConocoPhillips ezije maka’as pipeline kampu GS tenke ba Darwin, tanba Planta LNG iha Darwin ConocoPhillips mak konstrui, ne’ebé utiliza ona durante ne’e hodi liquifika gás husi kampu Bayu Undan. Nune’e’e mós Kompañia Shell ne’ebé ezije produsaun gás kampu GS tenke prodús iha tasi laran Floating LNG (FLNG). Signifika kompañia Woodside no joint venture iha ona planu dezenvolvimentu ba kampu GS, kompañia sira halo ona estudu, survey seismiku, 2D & 3D, halo perfurasaun esplorasaun no sira koñese kle’an konaba rezerva petróleu, karaterístiku hidrokarbuneto, distribuisaun rezervatóriu petróleu iha kampu GS. Tanba ne’e, bainhira ita halo interference testing ba kampu GS, ita sei gasta tan tempu no kustu boot million ($) dollar hodi halo estudu no teste. To’o agora Timor Gap, ANPM no MPM seidauk iha teknolojia sophistikadu, fundus independente, kapitál umanu kualifikadu espesializasaun well testing , para tulun halo fali interference testing ba kampu Greater Sunrise hodi konfirma ba ezisténsia petróleu ho nia propriedade fatuk no hidrokarbunetu, exeptu TG, ANPM no MPM ba buka parseria ou kontratu fali kompañia mina-rai seluk mak ba halo well testing. Tanba ne’e, dadus no estudu ne’ebé hala’o ona husi kompañia mina-rai internasionál sira, ita bele utiliza tulun hola desizaun no dezenvolve kampu GS. Tuir planu estratejiku dezenvolvimentu nasionál 2011-2030 TL hasai ona vizaun kona-ba dezenvolvimentu setór petroliferu. TG, ANPM no MPM tenke iha planu prioridade kada periodu, nune’e tulun atinje ba vizaun refere. Se la’e, dezenvolvimentu setór petróleu stagnan, investimentu iha upstream mínimu, laiha produsaun, laiha diversifikasaun ekonómika, empreza públiku barak hanesan Timor Gap, IPG, no ect kuandu la produltivu, despeza operasionál boot, hatodan Orsamentu Jerál Estadu, bele lori dezastre ba Timor-Leste nia ekonomia. Loloos negosiasaun dada pipeline mai TL fasil liu negosiasaun fronteira marítima, tanba TL iha asaun boot ho persentajen 56.56% iha Greater Sunrise ho Joint Venture. Nune’e mos, área Greater Sunrise maioria tama iha Teritoria marítima TL. Signifika tulun kompañia mina-rai nasionál Timor Gap no Estadu TL hodi deside destinu dezenvolvimentu kampu GS. Agora fila ba kapasidade negosiasaun jerente petróleu atuál tantu TG, ANPM no MPM. Di’ak liu foka ba dezenvolvimentu kampu GS no asegura pipeline mai Timor Leste bainhira halo ona analiza tuir mai: Analiza rezerva GS. Tuir Public Data From Northern Austrália Government Territory , rezerva kampu gás GS purvolta 8.4 trilium cubic feet (TCF), boot liu rezerva Bayu Undan. Kompañia operadór aprezenta ona rezerva ne’e ba governu via ANPM ho MPRM hodi hetan aprovasaun para halo esploitasaun ba kampu GSR, maibé entidade relevante la aprova iha altura ne’ebá, nune’e hein akordu nia durasaun termina para hakat ba negosiasaun FM hodi asegura pipe line mai TL. Ida ne’e prova ona, iha team petróleu anteriór. Analiza opsaun tékniku dezenvolvimentu GS iha kontestu upstream. Opsaun ne’e halo ona no kompañia operadór aprezenta ona planu dezenvolvimentu ba ANP ho MPRM. Maibé altura ne’ebá, ANP la aprova planu ne’e, tanba kompañia operadór hakarak dada pipe line ba Darwin ka hakarak dezenvolve floating LNG plant. Iha sorin seluk ANP hakarak dada pipe line gás mai TL ho harii TLNG tuir polítika Governu TL nian. iii. Analiza route pipeline hodi hatene viabilidade tékniku ho risku tékniku dada kadoras mai TL. MPRM ho ANP altura ne’ebá halo ona estudu bathimetric ka estudu hodi hatene mapa tasi okos. Estudu ne’e halo ona, no bazea ba rezultadu survei ne’e mak deside rute kadoras husi GS mai TL. GS mai TL 233 km no GS ba Darwin 500 km. Rute kadoras la dada loos husi GS ba  Beasu maibé desvia uituan hodi desvia husi tasi kle’an liu 3000 m iha Timor Through. Nune’e posibiliza konstrusaun pipa tanba iha ona proven technology. Analiza opsaun teknolojia harii TLNG ho refinária. Ohin loron iha teknolojia LNG barak inklui modulár LNG plant ne’ebé bele ajusta tuir planu produsaun ho rezerva gás. Nune’e bele hamenus kustu harii TLNG. Analiza CAPEX, OPEX, Revenue (rezerva, recovery factor, production rate, gás price), discount rate, net present value (NPV), internal rate of return (IRR), analiza sensibilidade, benefit cost ratio, ho analiza payback period. Analiza CAPEX ho OPEX ne’e inklui ona financing option hanesan loan ho interest rates, ho selu subsídiu ba upstream, midstream ho downstream hodi proteje risku finansia. Bainhira parametru sira ne’e analiza presiza (precisely analysis) no rezultadu viavel dezenvolvimentu upstream, midstream ho downstream teknikamente ho ekonomikamente bele hala’o. Rezerva petróleu provadu iha kampu GS, tuir analiza ekonomia (Petróleu Economist) posibilidade kontempla valór ekonomia US $ 50 billion (Sept, 2019). Financing option. Kuandu fundu mina-rai boot, dezenvolvimentu upstream, midstream, ho TLNG bele finansia husi fundu mina-rai. Maibé iha investimentu boot hanesan mina-rai, maske kompañia iha osan maibé sira uza loan. Tanba saa? Tanba sira uza prinsípiu time value of money, katak osan ida agora folin boot liu osan ida aban bainrua. Nune’e kompañia sira dala barak la uza osan rasik, no sira uza osan empréstimu (loan) ne’ebé sura hotu ona selu fila osan inan ho funan iha OPEX, liga ona ba NPV, IRR ho analiza sensibilidade. Tanba ne’e financing option hodi dezenvolve upstream, midstream ho downstream la presiza uza fundu mina-rai. Maibé kompañia operadór sira bele uza osan imprestimu no sei hetan fali sira nian osan via cost recovery ho insentiva kustu seluk. Ne’e prátika normativa iha indústria mina-rai. Tanba ne’e, dalan di’ak liu tuir prátika normativa indústria mina-rai, investimentu bele halo husi TG ho nia partnership sein uza fundu petróleu. Partnership mak sei investe engineering, procurement and construction (EPC ou EPC plus finance). EPC plus finance signifika kompañia mak sei investe osan no konstrui projetu intermu investimentu iha pipeline , marine no surface facilities ou planta LNG. TG ho nia parseria bele halo imprestimu (debe ou loan ) hodi halo investimentu no sira sei rekopera fali osan bainhira hahú halo ba kampu Greater Sunrise ho potensia rezerva gás 8.4 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls kondensadu no LPG. Kompañia sei rekupera osan via profit share , cost recovery (CR), internal rate of return (IRR) , payback, ho instrumentu fiskál seluk. Ho ida ne’e, TG tenke servisu maka’as halo negosiasaun no buka partnership ou international oil company (IOC) hodi investe iha parte downstream. TG ho kompañia EPC bele investe iha parte downstream hodi lori pipeline mai TL no asegura reseita 100% mai TL. Presiza intende iha indústria mina-rai kompañia atu suporta ou dezenvolve setór mina no gás fahe ba parte tolu mak: kompañia owner, kompañia service ho kompañia EPC. EPC mak kompañia ne’ebé sei sai parseria ho kompañia owner ou Timor Gap. EPC mak kompañia ne’ebé sei investe fundu ba downstream intermu; prepara, stimula no dezeña planta LNG ate konstrusaun planta LNG ou fasilidade likifikasaun gás naturál. Enkuantu kompañia owner bain-bain prepara rai ou fatin ou rekursu hodi harii fasilidade prosesamentu mina no gás. Kompañia owner mak kompañia ne’ebé nain ba rekursu mina no gás. Kompañia refere sei partisipa direta hodi halo esplorasaun no produsaun ba mina no gás. Kompañia service mak kompañia ne’ebé sei responsabiliza ba perfurasaun mina no gás. Kompañia service performansia di’ak, kualifikadu, ou indentiku ho teknolojia sophistikadu nune’e tulun asegura susesu ba projetu, mitiga risku, hahú husi buka mina to’o hetan mina ou foti mina no gás husi tasi/rai okos. Kompañia service mak hanesan Baker hughes, Schlumberger, Halliburton, Elnusa, FMC, no ect. Profit indikadór ne’ebé bain-bain uza iha indústria mina-rai hodi atrai kompañia owner, service ho EPC halo investimentu mak; net present value (NPV), internal rate of return (IRR), benefit cost ratio (B/C), no payback of time (POT). Kompañia sempre investe bainhira valór IRR boot liu minimum attractive of return (MARR). Analiza project economics nu’udar sasukat ba kompañia operadór, joint venture no host country foti desizaun ba dezenvolvimentu projetu kampu GS. Komersialidade kampu greater sunrise depende ba demanda gás iha merkadu (buyer), presu (price) no rezerva mina no gás (reserve). Ho finalidade Fronteira Marítima fó benefisiu ba TL, entermu fahe rezultadu ou rendimentu, royalty , impostu, reimbolsa kustu kapitál 100 + 127%, fornesementu bem servisu 90% sei mai husi TL ou sujeita liuhusi TL, fornesementu ekipamentu no apoiu lojistika, karantina sei liuhusi TL, ikus mai TLNG sei tulun diversifika rendimentu ba Estadu, hamosu multiplier effect boot ba ekonomia nasaun, transfer teknolojia, koñesementu, no skills ba joven sira, hamoris investimentu setór privadu, hamoris investimentu iha área turizmu, edukasaun, saúde, peskas, agrikultura, otelária, infrastruktura, emprendedorizmu, no ect. Ikus mai TL 90% sai benefisiáriu, liu-liu expanda TL nia ekonomia sai independente no berdikari bainhira pipeline gás mai TL. Governu atuál via Ministru Petróleu no Rekursu Minarais (MPM), Autoridade Nasionál Petróleu e Mineral (ANPM) no Timor Gap (TG) presiza servisu maka’as no formula estratejia polítika ba investimentu no dezenvolvimentu setór petróleu iha Timor-Leste, nune’e asegura sustentabilidade indústria petróleu no reseita petróleu ba ekonomia Timor-Leste iha jerasaun agora no futuru. Kapasidade téknika, kapasidade negosiasaun, buka parseria ho International Oil Company (IOC), kapasidade buka fundu investimentu (investidores) ba atividade esplorasaun mina-rai no gás iha teritoriu Timor-Leste, inklui  investimentu ba kampu gás Greater Sunrise (GS) tenke sai ajenda prinsipál ba MPM, TG no ANPM hodi dezempeña. Ita la presiza pesimista no polítiza dadus no lalaok investimentu ba setór petróleu iha TL ne’ebé kobre investimentu projetu tasi mane hahú 2008. Projetu tasi mane involve auto estrada Suai-Beasu, Supply base Suai, Beasu LNG, Refinaria Betanu, inklui pre no post-fronteira marítima permanente, presiza de’it mak maturidade no konsisténsia planu no seriedade asaun hodi kontinua asegura pipeline mai TL. Presiza mos boa vontade husi governu via MPM, ANPM no TG hodi halo negosiasaun ho Austrália, kompañia operadór no Joint Contract kona-ba futuru dezenvolvimentu kampu GS ne’ebé kontempla ona iha akordu FM sobre opsaun dada pipeline. God bless TL. Hakerek nain mestradu iha Institutu Teknology Bandung (ITB) Indonézia no atuál dosente Dili Institute of Technology (DIT). CNC, I.P uza kompeténsia halo reparasaun ba sobrevivente konflitu https://tatoli.tl/2021/11/11/cnc-i-p-uza-kompetensia-halo-reparasaun-ba-sobrevivente-konflitu/ tatoli.tl Notísia 2021-11-11 DILI, 11 novembru 2021 –Diretór Ezekutivu Centro Nasional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), Hugo Maria Fernandes, hateten, durante ne’e sentru uza kompeténsia bazeia ba Dekretu-lei númeru 48/2016 14 dezembru kona-ba kria CNC, I.P, hosi memória ba esperansa, hodi halo reparasaun ba sobrevimente koflitu iha tempu okupasaun. “Dekretu-lei númeru 48/2016 hateten oinsá mak fó apoiu ba sobrevivente sira, ho ida-ne’e ha’u hanoin Governu laiha tan intensaun atu halo tan lei ketak ida,” Diretór Ezekutivu CNC, I.P hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Balide, kinta ne’e. Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) diskute ona lei reparasaun ba vítima iha tinan 2012 no hetan ona aprovasaun iha faze jeneralidade, maibé la konsege tama faze espesialidade tanba lejizladór sira hakarak liu fó prioridade ba estatutu veteranu, nune’e lei ne’e kaduka no to’o agora seidauk iha inisiativa foun. Tanba ne’e, maski laiha lei reparasaun maibé CNC bazeia ba kompeténsia, institutu públiku ne’e implementa programa sira ne’ebé iha relasaun ho reparasaun. “CNC hahú kedas tinan ida liubá, halo polítika reparasaun, maski lei ne’e kaduka ona iha tinan 2012,” nia akresenta. Nune’e, sentru kontinua halo programa reparasaun sobrevivente hosi 12 novembru, ne’ebé polítika reparasaun ida maka hamutuk ho parseiru no liña ministeriál, kada tinan halo komemorasaun eventu istóriku atu fó rekoñesemntu ba luta-na’in sira inklui harii memoriál sira no monumentu. “CNC iha grupu traballu kona-ba reparasaun, ne’ebé envolve sosiedade sivíl no liña ministeriál barak atu implementa programa atividade ne’ebé iha relasaun ho reparasaun,” nia tenik. Liña ministeriál ne’ebé kolabora ho CNC implementa programa reparasaun mak hanesan Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Ministériu Saúde (MS), Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), no Ministériu Justisa (MJ). Liuhosi kooperasaun ho kada instituisaun, hanesan MSSK halo hela diskusaun oinsá mak sobrevivente nia oan sira bele hetan bolsu estudu no MS haree posibilidade sobrevivente sira bele hetan apoiu tratamentu saúde. “Ita halo kooperasaun ho MSSI hahú tinan 2020 to’o tinan oin, ne’ebé sira fó kompensasaun finanseiru ba sobrevivente no MJ ita halo programa reparasaun ne’ebé relasaun ho re-istituisaun liuliu ba labarik sira ne’ebé moris hosi rezultadu violasaun seksuál sira bele hetan rejistu sivíl ba sertidaun RDTL,” nia dehan. Iha fulan hirak liuba, CNC mós halo semináriu ne’ebé hamosu grupu traballu ida kona-ba planu asaun nasionál ba reparasaun nian. “Grupu ne’e daudaun la’o hela, tinan ne’e nia rohan ita iha planu asaun nasionál reparasaun, ne’ebé ita sei atribui responsabilidade ba kada liña ministeriál no sosiedade sivil atu sira toma konta loloos programa ne’e iha aspetu saida de’it,” Diretór Ezekutivu CNC informa. Programa reparasaun balun ne’ebé daudaun la’o, CNC koopera ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) halo uma sanulu ba ema kbiit laek, ne’ebé sentru submete ona sobrevivente balun nia-naran ba ministériu liuhosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atubele hetan uma. Aleinde ne’e, CNC rasik halo uma ho naran memória ba esperansa ba sobrevivente sira. Diretór Ezekutivu sentru ne’e argumenta, iha komemorasaun tinan-30 Masakre Santa Cruz iha loron 12 novembru, Governu labele haree komemorasaun eventu boot sira hanesan de’it eventu eroiku, maibé komemorasaun sira ne’e tenke konsidera aspeitu ida ba rekoñesementu atu dignifika sobrevivente no ema hotu nia pertisipasaun. “Ho ida-ne’e bele fó hanoin ba polítiku sira katak dezenvolvimentu ne’e kontinua,  labele halo ba grupu ida ka rua, maibé tenke reflete duni ema barak nia partisipasaun iha funu,” nia subliña. Bazeia ba dekretu-lei númeru 48/2016 14, CNC, I.P iha kompeténsia revee no realiza rekomendasaun akordu ho programa Governu no entidade naun govermentál kona-ba apoiu ba sobrevimente vulnerável liu hosi violasaun direitu umanu no kompeténsia seluk tan kona-ba implementa rekomendasaun CAVR no CVA, prezenvasaun arkivu, konsulta  ho sobrevimentu konflitu no komunidade lokál, no akonsella Governu kona-ba polítika apoiu sobrevivente vulnerável liu hosi violasaun direitu umanu iha pasadu. KOICA apoia millaun $5 hodi harii sistema jestaun sustentável CNC, I.P https://tatoli.tl/2021/11/17/koica-apoia-millaun-5-hodi-harii-sistema-jestaun-sustentavel-cnc-i-p/ tatoli.tl Notísia 2021-11-17 DILI, 17 novembru 2021 —Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA, sigla inglés) sei apoia orsamentu millaun $5 hodi harii sistema jestaun sustentável Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), liuhosi akordu ida. Tanba ne’e, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova ona akordu ba inisiativa ne’e, ne’ebé iha tempu badak bainhira parte rua asina akordu, Timor-Leste sei reprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes. “Tuir akordu ne’e, KOICA sei fó kontribuisaun finanseira ida ho valór millaun $5 atu harii sistema jestaun sustentável ida ba Sentru Nasionál Chega,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Projetu ne’e ho objetivu atu hadi’a sistema prezervasaun arkivu no jestaun sentru, hodi estabelese Sentru Nasionál ida ba edukasaun ho kualidade kona-ba istória no dame, ne’ebé sei dezenvolve módulu formasaun sira ba manorin área istória nian. “Hakarak mós atu hametin kapasidade no parseria nasionál no rejionál sira, ba rekonsiliasaun konflitu, harii dame no harii Estadu ba dezenvolvimentu sustentável, liuhosi organizasaun nasionál no internasionál,” Ministru dehan. RAEOA aloka rihun $57-resin konstrui merkadu tradisionál Baoknana https://tatoli.tl/2021/11/18/raeoa-aloka-rihun-57-resin-konstrui-merkadu-tradisional-baoknana/ tatoli.tl Notísia 2021-11-18 OÉ-CUSSE, 18 novembru 2021 — Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), aloka osan $57,727.00 ba konstrusaun merkadu tradisionál Baoknana, ne’ebé lokaliza iha aldeia Citrana, suku Bene-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Komérsiu no Indústria, Pedro da Silva Boquifai, fó sai katak rezultadu ba prosesu tenderizasaun ba konstrusaun merkadu tradisionál Baoknana públika ona, nune’e iha tinan ne’e sei konstrui merkadu ne’e hodi fasilita komunidade sira fila-liman ho dignu. “Konstrusaun ne’e sei halo pakote ida de’it, hanesan uma ba negosiante harii fatin ba koordenadór merkadu sira, no harii mós fatin soe foer, tanba merkadu ne’e tuir ita-nia hotu nia observasaun negosiante sira fa’an sasán balu tuur de’it iha rai, entaun autoridade hatama fatin ne’e iha Planu Asaun Anuál atu hadi’a iha tinan ne’e,” Pedro da Silva Boquifai, informa ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Nia fó sai katak, ajenda atu halo lansamentu primeira pedra, nia parte sei konfirma ho Prezidente autoridade, maibé tuir kalendáriu ba konsrusaun merkadu Baoknana sei hahú iha tinan ne’e to’o tinan oin. Jestór merkadu sub-rejiaun Nítibe, Manuel Tolan, agradese tanba tinan barak komunidade sira uza de’it ai-mahon hodi sai fatin ba fa’an sasán, nune’e espera iha tempu badak bele aselera ona nune’e negosiante sira bele fa’an sasán ho dignu. Entretantu, projetu ne’e ezekuta hosi empreza Neno Unipesoál, Lda, ho valór kontratu hamutuk $57,727,00 ne’ebé aloka hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021. Maibé montante orsamentu ne’ebé Agência TATOLI asesu hosi livru 3-C (RAEOA-ZEESM) mensiona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba RAEOA iha tinan 2021 ho montante $127,000,000. Hosi montante ne’e koloka $30,000,00 ba konstrusaun merkadu Baoknana ( Detailed Engineering Design, Tender Dokuments and Evaluation of Bids for Improvement of Baoknana Market ). Projetu ne’e tama iha planu asaun Anuál RAEOA nian. Hanoin hikas Patriota sira-nian prinsípiu no valór luta https://tatoli.tl/2021/11/27/hanoin-hikas-patriota-sira-nian-prinsipiu-no-valor-luta/ tatoli.tl Notísia 2021-11-27 Kada tinan, ita selebra beibeik loron 28 fulan Novembru nu’udar loron ba proklamasaun independénsia nian (konsta iha alineia 2 hosi artigu 1 KRDTL) ne’ebé dekreta hosi Komité Sentrál FRETILIN no proklama hosi saudozu boot Francisco Xavier do Amaral, nu’udar Prezidente FRETILIN no Prezidente Repúblika altura ne’ebá. Proklamasaun ida ke embora iha ninia testu laran sita liafuan “unilateralmente” mas ho espíritu “encarnando a aspiração suprema do povo de Timor-Leste”, katak nakfilak povu nia aspirasaun aas liu ba iha realidade ida mak “Ukun Rasik Aan”. Hosi testu proklamasaun indpendénsia nian, karik ita halo análize ida ho matan nasionalista nian, ita bele nota katak FRETILIN proklama independénsia ida ne’e iha povu tomak nia naran no lori povu tomak nia aspirasaun suprema hodi hamoris Repúblika Demokrátika Timor-Leste ida ne’e. Povu ne’ebé ain tanan no oprimidu iha altura ne’ebá, povu ne’ebé ha’u hanoin katak sente terus liu ona iha forsa rai seluk nia ukun, povu ida ke hakarak duni livre hosi ukun ema seluk nian. Povu ida ne’ebé tuir Kayrala Xanana Gusmão nu’udar “O verdadeiro Heroi”. Ohin, ita selebra proklamasaun ida ne’e ba dala 46 ona. Mas, saida mak ita haree nu’udar valór no prinsípiu hosi luta naruk Patriota sira hamutuk ho povu ba soberania rai no povu ida ne’e nian tuir ispíritu proklamasaun ne’e rasik? Liu hosi reflesaun partikulár badak ida ne’e, ha’u hakarak lori sani na’in sira ba haree hamutuk kestaun importante rua mak “valór no prinsípiu luta” ita-nia patriota sira nian no problema balu ne’ebé “Estadu Direitu Demokrátiku” enfrenta hela iha tinan 4 ikus ne’e. Prinsípiu no valór luta Patriota sira nian tuir ispíritu proklamasaun iha testu proklamasaun ne’ebé ita rona kada tinan, iha ninia liña dahuluk sita kedas nune’e; “Encarnando a aspiração suprema do povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação Soberano……” liafuan hirak ne’e sai nu’udar inspirasaun boot ba patriota sira, sunu sira-nia fuan atu oferese aan, hamriik iha lina frente atu bele nakfilak povu nia aspirasaun aas ba realidade ida mak “Ukun Rasik Aan”. Liafuan sira ne’e duni mak dudu ita nia funu na’in sira atu bele hamriik hodi salva guarda povu nia lejítimu direitu no interese sira nu’udar nasaun soberanu ida iha mundu rai klaran. Hosi duni testu proklamasaun ida ne’e, patriota sira transforma tiha ba “palavra de ordem” luta nian hodi sira hakat tuir iha sira-nia asaun tomak durante tinan 24 nia laran. Liafuan sira hanesan “Mate ka Moris Ukun Rasik Aan”, “Ami Isin Maubere, Klamar mós Maubere” (Vicente Reis), “Patria ou Morte, Venceremos”, “Mate Bele Mate, Rende mak la Rende” (Nicolao Lobato), “A Última Bala é a Minha Vitoria”, “A Vitória é Certa, apenas questão de Tempo” (Nicolao Lobato) sai tiha nu’udar prinsípiu luta nian ne’ebé hela metin iha patriota sira nia kakutak hodi lori sira kontinua reziste to’o ita konkista ita nia ukun rasik aan, hodi ita hadau fila fali ita-nia ukun rasik aan ne’ebé ita proklama iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975 ne’ebé dekreta hosi FRETILIN no proklama hosi saudozu Francisco Xavier do Amaral nu’udar prezidente FRETILIN no Prezidente Repúblika altura ne’ebá. Prokalamasaun Independénsia ne’e nu’udar rezultadu hosi povu tomak nia vontade, povu tomak nia aspirasaun no lejitimidade, povu sosa rasik ho sira nia isin no raan. Nicolao Lobato dehan “O Povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma Pátria revolucionária e democrática. Uma terra livre para gente livre […] Um Povo que surge do desumano sistema colonial, um Povo que renasce das cinzas do esquecimento, um Povo que retoma a consciência de si mesmo, um Povo que luta sem trégua”. Povu hira ne’e balun mak patriota sira ne’ebé luta la hatene kolen, la hatene terus iha ai-laran (Frente Armada) ka iha vila laran (Frente Klandistina) durante okupasaun Indonézia nian atu hadau fila fali independénsia ne’ebé ita proklama tiha ona. Nu’udar pontu kulminante ba povu Timor-Leste atu konkista fila fali vitória ida ne’e mak realizasaun Konsulta Populár iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999 hodi povu maioria hili “sees aan hosi Indonézia”. Hosi prinsipiu luta patriota sira nian, hamoris mós valór sira luta nian. Patriota sira konsiente katak rai Timór ne’e sira nian (sentido de pertence)! Tanba Timór ne’e sira nian, mak sira nunka husik rai pedasuk ida ne’e monu ba ema seluk nia domíniu. Dezde primeiru momentu invazaun nian, patriota sira hamriik firme (biar ho kapasidade funu nian ne’ebé limitadu) hodi funu hasoru forsa invazór to’o sira nia raan turuk ikus nian. Sira barak liu nunka hanoin atu rende ba inimigu, sira hili liu atu mate duké monu ba forsa invazór nia polítika. Patriota sira luta ho determinante tomak, luta ho sakrifisiu tomak. Sira sakrifika sira nia vida joven nian, sakrifika sira nia aan rasik, sakrifika sira nia família hodi abandona hela durante tempu naruk nia laran. Iha sira nia nosaun iha de’it mak POVO no PÁTRIA. Povu no pátria ne’ebé sira tenke luta hodi liberta hosi forsa ema seluk nian. Sira luta la sura kolen, la husu atu ema rekoñese sira iha altura ne’ebá. Patriota barak haluha sira-nia família inklui la koñese tiha sira-nia oan, balun fali lakon família uma laran tomak durante tempu rezisténsia nian, maibé, ida ne’e nunka hamate sira-nia ispíritu atu kontinua luta to’o rohan. Aleinde ne’e, patriota sira luta ho jenorozidade tomak, luta ho valór umanu no unidade nian. Tebes duni, iha tempu rezisténsia, ita nia patriota sira tau aas liu interese komún liu fali sira nia interese rasik. Sira ho sira haree malu hanesan maun no alin, feton no naan. Sira unidu tebtebes iha asaun tomak. Hamutuk nafatin iha hanoin ida de’it, mak Ukun Rasik Aan. Embora ohin loron valór sira ne’e kuaze lakon ona iha sira ne’ebé sei moris, maibé valór ida ne’e duni mak konsege halo sira luta to’o rohan tanba sira la sente mesak iha situasaun difísil nia laran. Valór luta nian ne’ebé haktemik iha leten ne’e, ohin loron kuaze atu lakon ona hosi sosiedade nia leet, até própriu patriota sira be sei moris ne’e kuaze atu la kaer metin ona valor hirak ne’e. Ohin loron ita lakon ona valór voluntarizmu, lakon ona valór pertense ba rai ida ne’e, ita lakon ona valór unidade nian hodi konta mak ninia istória própriu no haluha nia maluk seluk be mate ona ne’e ka sira ne’ebé ki’ik nia istória. Ita la tau matan ona ba malu hanesan uluk iha luta laran. Patriota ki’ik no deskoñesidu sira la hetan ona atensaun hosi ninia superiór sira ne’ebé uluk dirije sira iha luta laran. Até, patriota ki’ik sira ne’e mate mós la hetan ona atensaun espesiál hosi nia dirijente sira ne’ebé sei moris. Ita kala lakon duni ona valór umanizmu entre ita ho ita rasik. Kona-ba sentidu pertense, amu Lokateli iha entrevista ida iha Horta Show foin lalais ne’e lamenta tebtebes tanba povu ohin loron la sente katak Estadu ne’e sira nian. Povu depende de’it ona ba Estadu, buat ki’ik boot Estadu mak tenke halo, envezde povu ho voluntáriu kontribui mós buat balu ba Estadu ida ne’e. Amu Locateli haktemik ho liafuan “mentalidade ne’ebé sadere ka depende de’it ba Estadu”, katak Estadu mak tenke halo buat hotu-hotu. Povu lakon ona “maturidade sívika no sosiál” atu serbisu ba ita nia rain, ba buat ne’ebé komún ninia hanesan uluk iha tempu Portugés nian. Bele dehan, lamentasaun hosi padre Locateli ne’ebé kontribui boot tebtebes ba ita nia luta (embora la’ós timoroan) ne’e pertinente atu ita reflete mós iha komemorasaun loron istóriku ida ne’e! Ohin loron iha era ukun aan ida ne’e, ita la presiza ona halo buat ne’ebé uluk patriota sira halo. Ita la presiza ona sakrifika aan hodi terus iha udan no loron laran iha ai-laran fuik! Buat ne’ebé ita bele halo mak kontribui pozitivamente ba prosesu dezenvolvimentu rai Maubere ida ne’e nian. Estudante sira fó aan atu estuda ho badinas, funsionáriu no servidór sira Estadu nian buka atu serbisu ho responsabilidade ho dezempeñamentu ne’ebé di’ak, ukun na’in sira buka atu serbisu ba povu nia di’ak no hadook aan hosi korupsaun, koluzaun no nepotizmu. Povu sira buka atu kontribui ba pás no estabilidade iha ita nia rain. Ho liafuan badak karik ita bele dehan “pelumenus sai netik sidadaun ne’ebé di’ak” iha ita nia rain (Kilik Juniór). Estadu Direitu Demokrátiku ho ninia problema atuál Nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku, Timor-Leste hatuur metin iha Lei (Konstituisaun Repúblika no Lei oan sira) ho ninia autoridade ka órgaun soberanu sira mosu hosi rezultadu eleisaun demokrátiku periódikamente ne’ebé hetan partisipasaun másimu hosi povu hodi ezerse sira nia direitu sívika ba disidi futuru nasaun nian. Povu partisipa iha desizaun tomak ne’ebé Estadu halo liu hosi ninia reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál. Besik dékada rua ona mak ita ukun rasik ita nia aan ho Konstituisaun Repúblika ida ne’ebé ita-nia Asembleia Konstituinte elabora no aprova iha marsu 2002 liu ba molok ita restaura ita-nia independénsia iha maiu 2002. Buat barak ita halo ona maibé buat barak liu tan mak ita tenke halo beibeik para ke mehi patriota sira nian uluk kona-ba libertasaun populár bele realiza iha tempu ruma nia laran. Se ita konsege liberta pátria iha durasaun tempu ida tinan 24 nia laran, seráke ita mós presiza tinan 24 atu liberta povu? Buat hotu depende ba vontade polítika ita-nia ukun na’in sira nian mas liu-liu oinsa sira bele kumpre buat ne’ebé Lei haruka atu sira halo. Ikus-ikus ne’e (liu-liu hosi tinan 2017 to’o agora daudaun), ita nia Konstituisaun Repúblika no Lei oan sira hetan teste maka’as hosi ita rasik, se Konstituisaun ida ne’e iha duni ninia kumprimentu hosi ita nia polítiku sira ka lae? Mosu grupu rua ho ideia la hanesan; balu dehan ita kumpre hela Konstituisaun no buat hotu tuir hela Konstitusaun no grupu seluk mosu ho hanoin katak ita la kumpre ona regra konstitusionál tanba Konstituisaun rasik hetan violasaun grave hosi ita nia ukun na’in sira inklui mós hosi Prezidente Repúblika rasik (opiniaun públiku). Ba ha’u partikularmente, ita nia Konstituisaun Repúblika ne’e di’ak tebtebes tanba hatuur buat hotu-hotu bazeia ba kompeténsia órgaun idaidak nian, katak iha separasaun poder hosi ita nia órgaun Estadu nian maibé iha interdenpedénsia ba malu (artigu 69 KRDTL). Buat ne’ebé sai kestaun boot ba ita daudaun ne’e no karik ba oin mak kestaun interpretasaun konstitusionál ba ita-nia Konstituisaun Repúblika rasik. Dezintedementu polítika sira ne’ebé durante ne’e mosu tanba duni interpretasaun la hanesan ba artigu sira balu iha Konstituisaun Repúblika nia laran. Buat ne’ebé ita bele haree ka anota mak interpretasaun ida bazeia ba interese polítika idaidak nian envezde interpreta tuir espíritu Konstituisaun ne’e rasik. Durante ne’e dala barak halo mak interpretasaun jurídika envezde halo interpretasaun konstitusionál (jurista Avelino Coelho sempre dehan ita la iha interpretasaun konstitusionalidade ba ita-nia Konstituisaun). Piór liu tan mak durante ne’e ita halo interpretasaun ba Konstituisaun bazeia de’it ba ita-nia interese polítika, ita interpreta Konstituisaun tuir ita-nia gostu basta afavór ba ita-nia polítika ka oinsá ita bele konkista ukun. Tanba ne’e mak polítiku sira buka de’it mak selok malu hodi hamonu malu iha ukun. Ita sira ne’ebé toman Indonézia nia sistema edukasaun uluk, ita sempre kaer livru ida “Garis-Garis Besar Haluan Negara ka GBHN”. Iha livru ne’e nia laran ita bele hetan interpretasaun ba kada artigu hosi Undang-Undang Dasar 1945 Indonézia nian. Livru ida ne’e duni mak sai mata-dalan oinsá ita bele kumpriende artigu hotu-hotu iha Undang-Undang Dasar iha momentu ne’ebá. Ha’u hanoin, Timor-Leste presiza duni ona atu prodúz mós livru sira hanesan ne’e, ou pelumenus, ita tenke iha ona interpretasaun konstituisonalidade hosi ema sira ne’ebé estuda direitu konstitusionál. Timoroan iha ona rekursu ba ida ne’e? Se la iha, Estadu bele buka meius oinsá atu bele hetan ema sira ho baze direitu konsktitusionál atu ajuda interpreta hela ita-nia Lei Inan. Tanba sá interpretasaun konstitusionalidade ne’e importante? Tanba atu bele evita ita lakon tempu barak liu ba kestaun interpretasaun nune’e ita hadau malu de’it mak ba sé mak loos ka sala, sé mak kumpre ka la kumpre Konstituisaun! Ita divia konsentra ona ita nia atensaun tomak ba oinsá mak ita dezenvolve ita nia rain. Forsa polítika sira ne’ebé mak hetan lejitimidade hosi povu liu hosi eleisaun jerál, bele hetan ona estabilidade governasaun ida, nune’e kada tinan 5 ita bele haree ona mudansa signifikante hosi ita nia ukun, ukun ne’ebé ita hananran povu nian. Se lae, tinan bailoron amak ita lakon de’it tempu ho haksesuk malu defende Konstituisaun no fura Konstituisaun. Tebes duni, ita sei la la’o ba oin se situasaun ida ne’e la muda. Ba ha’u, problema la’ós iha demokrasia mas kestaun iha interpretasaun ba Konstituisaun. Liafuan ikus Tempu luta ba liberta pátria hotu kle’ur ona tanba ita ukun rasik ona ita-nia rain. Ita iha hela segunda chamamento ba libertasaun nasionál, katak libertasaun populár. Buat ne’ebé ita tenke halo agora mak tula dikur ba malu atu lori ita nia rain ba oin, iha prosesu dezenvolvimentu nasionál ne’ebe ita hatuur ona iha Plane Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál. Dezenvolvimentu ida ne’ebé sei liberta duni povu hosi ki’ak, mukit, beik no ignoransia, livre hosi kolonialista no imperialista foun ala ukun aan nian. Para ida ne’e bele akontese, loos duni katak povu tenke kontribui pozitivamente. Mas liu-liu, polítiku no ukun na’in sira tenke iha vontade morál no polítika di’ak atu bele transforma mehi patriota sira nian atu liberta povu ne’e ba realidade ida. Polítiku sira no partidu polítiku sira buka atu hakruuk no kumpre de’it mak ba Konstituisaun, buka atu haburas diverjénsia maibé la’ós uza diverjénsia nu’udar instrumentu atu selok malu tuun sa’e, nune’e povu mak sai vítima beibeik ba interese polítika partikulár no grupu sira nian. Ita komemora loron proklamasaun ida ne’e atu relembra beibeik sakrifisiu hotu ne’ebé patriota sira halo ona hodi ohin ita bele hatutan fila fali sira-nia mehi ba liberta povu. Hakerek na’in nu’udar profesór Ensinu Sekundária públika ida iha Dili no hela iha Manleuana. Ha’u mak Ó-nia diploma https://tatoli.tl/2021/12/02/hau-mak-o-nia-diploma/ tatoli.tl Notísia 2021-12-02 Ha’u mak ó-nia Diploma… Ha’u fó hanoin ó kona-ba loron dahuluk ne’ebé ó apreende hakerek no lee. Memória sira ne’ebé ó hetan: Bainhira ó planu atu kontinua ó-nia estudus hodi hetan ha’u. Ó husu osan ba ema ruma hodi rejistu iha eskola ne’e. Ó mai tuir orientasaun hodi kuiñese kle’an liu tan kona-ba eskola ida ne’e. Ha’u fó hanoin ba ó kona-ba ó-nia aulas sira, Ó-nia formadores sira nia métodu formasaun, Ó-nia kolega sira-nia suportasaun tómak. Ó-nia família sira nia sakrifisiu hotu. Ó-nia-an rasik ne’ebé dalabarak maske hamrook, hamlaha, maibé nakonu ho korajen. Ba ohin loron ha’u ko’alia ba ó liu husi ó-nia loron graduasaun, Seremónia ne’ebé solemli tebes, Ne’ebé dala balun karik ó hanoin katak loron ne’e hanesan mehi ida ba ó rasik. Tamba ó-nia espéritu korajen ne’ebé ó iha. Loron ida ne’e mundu sei kontente no sai sasin ba ó hodi hetan ha’u. Loron ne’ebé udan mo’os sei tuun derepenti. Ha’u hafoun ó-nia dignidade. Simu ha’u ba ho laran luak. Hakaat ba-oin nafatin… Hodi serví ó-nia maluk sira Ó -nia nasaun… Ó-nia sosiedade sivíl. Bainhira ó monu ba ku’ak karik… Keta haluha hamriik no la’o ho ó nia-ain rasik. Ha’u sai no sei sai hanesan: Xave ida ba ó-nia odamatan mundu nian… Lampra ida atu ó sempre usa ha’u wainhira kalan bo’ot. Ha’u duni mak ó-nia diploma, ó-nia direitu. Poezia Timor Lorosa'e https://tatoli.tl/2021/12/07/timor-lorosae/ tatoli.tl Notísia 2021-12-07 Hosi: Dionisio de Jesus Lopes Tuba rai metin Iha indentidade rasik. Moris mesak Oras to’o ona Rain rasik. Lori ba mundu… O nia istória rasik Rona ba… Oferesse ba mundu Sai ba mundu… Atu hatene Esperansa nafatin! Rente no OJE: Kuadramentu krítiku ida https://tatoli.tl/2021/12/17/rente-no-oje-kuadramentu-kritiku-ida/ tatoli.tl Notísia 2021-12-17 Introdusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nu’udar asuntu kontroversiál ida iha Timor-Leste ne’ebé provoka diskusaun públiku iha nivel oioin; partikularmente durante OJE iha diskusaun no aprovasaun iha Parlamentu Nasionál. Tuir observasaun, diskusaun sira iha públiku dala barak enkuadra iha kestaun valór nominál hosi OJE; no osan iha sentru diskusaun. Ida ne’e hamihis tiha kuadramentu ne’ebé luan liu; iha ne’ebé OJE hanesan instrumentu polítiku públiku ida ne’ebé Estadu, liuhosi Governu uza lori atinje vizaun sosiedade nian, no mós valór no prinsípiu sira ne’ebé Estadu intende atu fomenta iha sosiedade nia leet. Enkuadramentu OJE hanesan kestaun osan de’it mós iha impaktu direta ba kualidade orsamentu ne’e rasik no kuadramentu polítika públika ne’ebé Governu uza lori responde ba problema oioin ne’ebé sosiedade Timor enfrenta. Artigu ida ne’e hanesan reflesaun krítika ida ba lala’ok diskusaun kona-ba OJE iha Timor-Leste, enkuadra iha kontestu ida ne’ebé Timor-Leste iha asesu ba rente esternál hosi petróleu. OJE iha kontestu polítika públika Haree hosi kontestu makro-ekonomia nian, despeza Estadu nian nu’udar parte integradu ida hosi polítika fiskál ne’ebé Governu iha país hotu uza. Parte seluk hosi polítika fiskál mak impostu ne’ebé Estadu adopta. Polítika fiskál nu’udar instrumentu xavi ida ne’ebé Governu iha país barak uza, hamutuk ho polítika monetária lori halo intervensaun ba ekonomia, promove kresimentu ekonómiku, kontrola inflasaun, redús taxa dezempregu, no mantein balansu pagamentu. Iha kontestu globál, OJE hola papel xavi iha dezenvolvimentu mundiál, no melloramentu kualidade moris povu nian. Tuir dadus empiriku, despeza públika, partikularmente despeza Estadu nian aumenta maka’as iha tinan 150 nia laran no iha relasaun pozitivu ba melloramentu kualidade vida umana nian. Iha kontestu polítika públiku – Public Policy – no polítika dezenvolvimentu nian – Development Policy – OJE hanesan instrumentu xavi ne’ebé Estadu iha lori atinje ninia mehi sira kona-ba Estadu no sosiedade no lori hatán ba dezáfiu sira ne’ebé Estadu no sosiedade enfrenta. Por-ezemplu, hasoru situasaun krize ou resesaun ekonómika hanesan mundu enfrenta iha 2020 tanba COVID, Governu iha rai barak uza despeza públika lori proteje sidadaun, liuliu sira ne’ebé vulneravel liu, estimula ekonomia no atinje kresimentu ekonómiku. Estadu mós bele uza despeza públika lori hadi’a kualidade vida ema nian liuhosi aumenta investimentu iha setór edukasaun no saúde. Estadu mós bele uza OJE lori mellora infraestrutura liuhosi investimentu públiku sira. No Estadu mós bele uza OJE lori fasilita transformasaun estruturál iha ekonomia no muda estrutura distribuisaun rekursu iha sosiedade nia leet. Haree hosi anglu sira iha leten, OJE la’ós meremente kona-ba osan ou lista kompras– shopping list – ne’ebé Governu hakarak halo iha tinan ida nia laran. Iha nasaun sira ne’ebé sira nia instituisaun mais dezenvolvidu no maduru, diskusaun no debate sira relasiona ho OJE tuir enkuadra iha kontestu luan liu; involve konseitu dezenvolvimentu, papel Estadu nian, opsaun polítika públika, objetivu Estadu no governu nian, valór no mós prinsípiu ne’ebé Estadu hakarak atinje iha sosiedade nia leet. Nune’e mós, avaliasaun kona-ba OJE no despeza Estadu nian la’ós meremente bazea ba ninia ezekusaun no implementasaun programa no distribuisaun OJE ba kada ministériu ka kada ajénsia; maibé haree ba oinsá OJE bele fasilita Governu atu implementa ninia vizaun, valór, no prinsípiu sira iha sosiedade. Diskusaun dala barak mós kestiona serake intervensaun Estadu nian iha asuntu refere nu’udar solusaun apropriadu liu ka iha dalan seluk. Iha kontestu Timor-Leste nian, OJE no despeza públika em jerál nu’udar mákina ba kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu. Dadus empiriku hatudu katak iha OJE iha impaktu direta ba estabilidade makro-ekonomia, haree ba kresimentu ekonómiku, taxa inflasaun, no mós merkadu traballu. Despeza públika mós iha relasaun direita ho melloramentu ema nia kondisaun moris, sukat hosi indikadór oioin hanesan asesu ba edukasaun, bem estar saúde, kondisaun hela fatin, konsumu uma kain, no infraestrutura públiku sira. Dezáfiu prinsipál ne’ebé Timor-Leste enfrenta iha jestaun despeza públiku mak fontes rendimentu. Simplizmente, to’o agora, rendimentu ne’ebé mai hosi ekonomia rai-laran ka rendimentu doméstika labele kobre despeza Estadu nian tomak. Kompara totál despeza, rendimentu doméstika kontribui de’it menus hosi 20 porsentu hosi totál despeza Estadu nian; no rendimentu doméstika reprezenta de’it mais de 13 porsentu hosi PIB naun petroliferu. Haree espesifiku liután rendimentu iha forma impostu, iha 2020, hamutuk $117.9 milloens. Bazea ba indikadór tax-to-GDP ratio , rendimentu doméstika reprezenta 7.9 porsentu hosi totál ekonomia doméstika; reprezenta hosi PIB naun petroliferu. Ida ne’e kiik iha nivel internasionál; maski kompara ho país frajil sira seluk; ne’ebé konsege sira nia tax-to-GDP ratio atinje 13.8 porsentu. Ida ne’e implika katak Timor-Leste sofre defisit fiskál – non-oil fiskál deficit – ne’ebé boot tebes; atinje 65 too 70 porsentu hosi PIB naun petroliferu. Ida ne’e hamosu preokupasaun iha públiku kona-ba sustentabilidade fiskál Estadu nian. Maibe indikadór sira ne’e mós dezáfiu estruturál balu ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela iha estrutura despeza Estadu no ekonomia. Ida mak kapasidade instituisaun nian ne’ebé ki’ik atu extrai rendimentu doméstika iha forma impostu no forma seluk. Rua, setór públiku boot tebes iha ita nia estrutura ekonomia Timor-Leste no atividade setór privadu formál ki’ik tebes. Ida ne’e mós hatudu katak ita nia Estadu moris la-tuir nia kondisaun ekonomia rai laran ou live beyongd its means. Ho valor ekonomia – Economic of Scale – ne’ebé ki’ik, setór privadu modernu ne’ebé sei ki’ik no operasionaliza iha nivel ki’ik, ekonomia informál ne’ebé boot, no rendimentu populasaun ne’ebé ki’ik, ida ne’e sei impaktu ba mobilizasaun rendimentu doméstika. Ho liafuan seluk, ho kondisaun atuál, rendimentu doméstika sei labele sustenta despeza Estadu nian. Iha kontestu ida ne’e, prejensa petróleu sai hanesan bensaun ida ba finansiamentu Estadu nian. Rendimentu petróleu nian sai xave, tanba lori taka defisit fiskál ne’ebé boot tebes iha estrutura despeza Estadu nian. Tuir dadus hosi Ministériu Finansas nian, dezde estabelesementu fundu petróleu iha 2005 to’o maiu 2021, $12.8 billoens mak transfere ona hosi fundu lori finansia despeza Estadu nian. Maski nune’e, prejensa rendimentu petróleu mós altera tia ita nia konseitu kona-ba despeza Estadu ne’e rasik. Ekonomista barak mak konsidera rendimentu petróleu laós hanesan rendimentu no sensu ekonómiku, maibé hanesan rente ne’ebé Estadu simu tanba sai na’in ba rekursu petróleu. Rente ida ne’e la mai hosi rai laran; maibé hosi rai li’ur – External Rent. Ekonomista seluk mós konsidera rendimentu hosi petróleu hanesan “Osan Baratu “ – Cheap Money – tanba tama ho lalais no montante boot. Prejensa rente ho montante boot relativamente ho ita nia ekonomia afeta ba kualidade orsamentu ne’e rasik liuhosi dalan oioin. Rente tuir mai hamihis ka hamenus prinsípiu importante ida iha ekonomia; prinsípiu Escassez – scarcity – ka kelangkaan iha tetu no diskusaun orsamentál. Implikasaun hosi ne’e katak Governu laiha limitasaun em termus ninia despeza. Maski lei fundu petróleu introdu mekanizmu RSE atu limita tentasaun ida ne’e, maibé iha realidade, instrumentu ida ne’e la aplikavel ona dezde tinan hirak nia laran. Nune’e, orsamentu kontinua aumenta hosi tempu ba tempu, no susar tebes atu hakiduk fila fali. Sosiedade em jerál mós hatoman an ho polítika ida ne’e; nune’e sira kontinua ezije atu Estadu aloka osan tuir sira nia ezijénsia. Nune’e mós, grupu oioin ho interese oioin kontinua atu halo advokasia liuhosi kanal oioin lori hetan asesu ba OJE. Ida ne’e kontradiz ho país sira ne’ebé rente relativamente ki’ik iha sira nia estrutura ekonomia no fiskál. Governu iha país sira refere iha limitasaun em termus sira nia finansiamentu. Limitasaun ne’e kondisiona Governu tenki halo prioritizasaun ba nia aktu polítiku sira, hili instrumentu polítika públiku ho kuidadu, tau opsaun hotu iha meja leten, tetu ninia kustu sira, ninia efeitu ba tempu badak no tempu naruk nian, molok halo desizaun. Ida ne’e mós ajuda Governu atu konsentra nia rekursu iha nia aktu sira, no maximiza rekursu limitadu ne’ebé iha lori atinje objetivu ne’ebé sira trasa. Hirak ne’e ikus mai kontribui ba kualidade orsamentu. Prejensa rente mós hahoris pensamentu ida katak Timor-Leste nu’udar país ne’ebé riku tanba iha osan barak, no osan mak sai solusaun ba problema hotu. Pensamentu ida ne’e la’ós iha nivel Governu de’it; maibé mós penetra to’o iha sosiedade nia leet. Diskusaun barak iha rai laran kona-ba dezáfiu oioin ne’ebé enfrenta, enkuadra iha kestaun orsamentu, no mosu persepsaun katak orsamentu mak solusaun ba problema hotu. Ida ne’e limita tia Governu nia enkuadramentu polítika públiku lori responde ba dezáfiu sira ne’ebé iha karakteristiku estruturál no institusional. Sai ona moras komum ida iha país sira ne’ebé iha asesu ba rente katak sira koko uza despeza públiku hanesan instrumentu polítika públiku ba problema hotu iha sosiedade. Maibé hosi enkuadramentu polítika públiku nian, despeza públiku hanesan instrumentu polítika ida de’it, no instrumentu ida ne’e la’ós solusaun ba problema hotu; satán problema sira ho karakteristiku estruturál. Bainhira la uza kuidadu, despeza públiku lakon tia ninia relevansia, no sai fali kauza ba problema sira hanesan produtividade ekonómika ki’ik, inefisiensia ekonómika, korupsaun no abuzu poder, harahun kualidade instituisaun, migrasaun internál, dizigualidade ekonómika no konsentrasaun riku soin, no problema seluk. Esperiensia real hatudu katak aumenta alokasaun osan ka fó osan la’ós solusaun úniku ba problema oioin. Iha kazu lubuk ida iha ne’ebé aumenta osan fó presaun ba instituisaun refere, no kontribui lori harahun kualidade instituisaun. Esperénsia hosi país sira ne’ebé rente dominante fó lisaun katak injeksaun osan demaziadu ba instituisaun redús kualidade implementasaun programa nian, no harahun kualidade instituisaun. Iha kontestu ekonomia, injeksaun rente iha merkadu ne’ebé demaziadu mós muda estrutura ekonomia no estrutura insentivu iha merkadu, hosi produtivu ba konsumu. Hirak ne’e hotu atu hatudu katak osan la’ós sempre sai solusan ba problema hotu hotu. Konkluzaun Diskusaun sira relasiona ho OJE iha Timor-Leste labele hases-an hosi prejensa rente hosi rendimentu petróleu. Prejensa rente iha montante ne’ebé relativamente boot hahoris pensamentu oioin iha sosiedade nia leet hahoris pensamentu ida katak osan mak solusaun ba problema hotu. Bainhira pensamentu ida ne’e domina iha prosesu formulasaun polítika públika, pensamentu refere limita kapasidade instituisaun públiku sira atu esplora opsaun oioin ne’ebé karik viavel liu lori hatan ba dezáfiu oioin ne’ebé Timor enfrenta hela. Hirak ne’e hotu ikus mai redús kualidade orsamentál, kualidade polítika públika, no kapasidade Estadu nian atu responde ba dezáfiu iha sosiedade nia leet. Autór nu’udar analista independente polítika públika iha Timo-Leste. PR husu Governu tau atensaun ba ekipamentu Komponente Navál https://tatoli.tl/2022/01/14/pr-husu-governu-tau-atensaun-ba-ekipamentu-komponente-naval/ tatoli.tl Notísia 2022-01-14 DILI, 14 janeiru 2022 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú- Olo’, husu Governu liuhosi Ministériu Defeza atu tau atensaun ba ekipamentu iha FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste liu-liu Komponente Navál. “Prezidente fó hanoin no rekomenda ba Governu hodi tau atensaun ba kondisaun ekipamentu F-FDTL iha komponente Navál,,” Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Lere Anan Timur, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili, seta ne’e. Iha enkontru ne’e, Lere Anan Timur husu Governu presiza tau atensaun no halo oinsá mak membru F-FDTL sai profisionál tenke iha meiu hotu iha nia servisu, tantu komponente navál no mós komponente sira seluk hodi tau matan mós ba ben estár vida militár nian. Antes ne’e, Komandante Komponente Navál Forsa Lijeira, Kapitaun Fragata João da Silva, hateten FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), liuhosi Komponente Navál, fulan ne’e, deteta ró 60 halo peska ilegál iha tasi-mane. “Liuhosi sistema detesaun automatika Skylight ne’ebé Komponente Naval iha, konsege deteta  iha ro hamutuk 60 mak halo peska ilegál iha fulan ne’e, iha ita-nia tasi Kosta Súl Timor-Leste,”  nia informa. Ró 60 ne’e ne’ebé halo atividade peska ilegál hosi nasaun viziñu sira hanesan Thailandia no Vietname. “Sistema ne’e kada loron halo detesaun otomátika ró hira mak tama hosi nasaun ne’ebé no ró tama ne’e medida hira. Ami print out hodi relata rezultadu ne’e ba nivél altu sira, maibé prontu ita nia kondisaun mak ne’e,” Kapitaun Fragata ne’e akresenta. Maski nune’e, Komandante ne’e hateten nu’udar forsa armada ne’ebé halo atividade no kontrola másimu iha tasi-timór kontinua toma responsabilidade, maibé fasilidade la sufisiente. Atu hola fasilidade hodi kontrola ita nian tasi ne’e, kabe ba iha polítiku sira, ba kazu ne’e Governu atu hola ka la hola, importante hala’o sira-nia misaun no kontinua relata saida mak akontese iha terrenu. Tuir dadus hosi Governu liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), iha tinan 2018 ró peska ilegál hamutuk unidade 107 mak tama tasi Timór hodi na’ok ikan ho tonelada 223 ne’ebé konverte ba osan karik kuaze millaun $1. Enkuantu, iha tinan 2019, MAP indetifika ró unidade 67 mak tama iha tasi timór halo atividade peska ilegál, ne’ebé ikan lakon hamutuk tonelada 100-resin, konverte ba osan hamutuk $800,000. Iha tinan 2018, Timor-Leste lakon ikan tonelada 223. Governu ho Sosiedade Sivíl reativa rede nasionál prevensaun konflitu https://tatoli.tl/2022/02/23/governu-ho-sosiedade-sivil-reativa-rede-nasional-prevensaun-konflitu/ tatoli.tl Notísia 2022-02-23 DILI, 23 fevereiru 2022 - Governu, liuhosi Sentru Nasionál Chega (CNC) servisu hamutuk ho Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitáriu (DNPKK), Sekretariadu g7+ no Organizasaun Naun Govermentál (ONG) Belun, kuarta (23/02) ne’e reativa fila-fali rede nasionál prevensaun konflitu (RNPK) hodi kontribui dame iha komunidade. “Ohin, ita reativa fila-fali rede ne’ebé mak uluk la’o ona, tanba iha tinan hitu ikus ne’e, rede ne’e paradu tiha. Tanba ne’e, ohin ita halo enkontru dahuluk ba lansamentu reativa rede ne’e. Nune’e, nia membru mai hosi Organizasaun Sosiedade Sívil no mós Instituisaun Públika Estadu, hanesan Sekretáriu Estadu Protesaun Sívil, liuhosi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitáriu, Sentru Nasionál Chega no g7+. Alende ne’e sei iha mós Polísia Komunitária no Ministériu Defesa”, Diretór CNC, Hugo Maria Fernandes, hatete ba jornalista sira iha salaun CNC, Balide, kuarta ne’e. Nia esplika, rede nasionál prevensaun konflitu ne’e harii kedas iha 2008, hafoin tama mai to’o iha 2015 la funsioná, entaun hosi 2015 sa’e fali mai rede ne’e la funsiona no la halo monitorizasaun. “Entaun, liu tiha tinan hirak ne’e ita hanoin atu re-estabelese, nune’e inisiadór ba reativa rede ne’e mak Sekretariu Estadu Protesaun Sívil, liuhosi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitária, Sentru Nasionál Chega, g7+ no NGO Belun, tanba NGO Belun iha tinan 10 ikus ne’e, iha programa ida ho naran prevensaun komunitária ne’ebé mak servisu hamutuk ho DNPKK”, nia afirma. Kona-bá papél rede, nia afirma, iha estabelesimentu rede ne’e Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitária, Sentru Nasionál Chega, g7+ no NGO Belun sei halo idak-idak nia knaar, hanesan balun halo monitorizasaun. “Hosi monitórizasaun ita hatene NGO Belun mak durante ne’e halo monitorizasaun iha nível komunidade, hanesan saida de’it mak akontese iha ne’ebá. Entaun, liuhosi monitórizasaun ne’e mak hato’o fali ba Ministériu Intérior, liuhosi Sekretária Protesaun Sívil sá medida mak atu foti. Alende ne’e, ami mós halo estudu, hanesan poténsia hitu (7) iha komunidade ne’e saida de’it mak akontese”, nia akresenta. Ezemplu, konflitu ne’ebé akontese durante ne’e mak arte marsiáis, alende ne’e konflitu ne’ebé akontese iha nível komunidade mak patrimóniu (rai), entaun ida ne’e mós sai nu’udar matéria ba estudu. Hosi ne’e, konflitu seluk mós iha hanesan sasán sira ne’ebé relasiona ho lisan no kultura, hanesan feto san no umane. “Entaun, hosi estudu no monitorizasaun ne’e mak aprezenta medidas prevensaun oinsá, hanesan ita iha matenek lokál, ita bele tara bandu, ita bele halo rekonsiliasaun, nahe biti boot, hosi sira ne’e mak durante ita halo”, nia afirma. Sekretáriu Jerál g7+, Helder da Costa, afirma g7+ nia involvimentu ba prevensaun konflitu ne’e, tanba haree ba esperiénsia Timor-Leste nian. “Nune’e, prosesu ba re-ativa rede ne’e, tanba eleisaun besik ona, normálmente iha kampaña prezidensiál temperatura polítika ne’e sa’e, tanba líder polítika sira-nia kampaña iha tendensia bele insulta malu no bele hatun malu, tanba ne’e rede ida ne’e estabelese hodi monitoriza, nune’e bele fó sai nafatin ba ita-nia populasaun katak labele involve iha violénsia”, nia katak. Entretantu, partisipante iha enkontru ba reativasaun rede nasionál prevensaun konflitu ne’e, mak Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega, Sekretáriu Jerál g7+, Diretór ONG Belun no estudante hosi Universidade Dili (UNDIL). CNC tau importánsia ba programa prioridade tolu iha 2022 https://tatoli.tl/2022/02/24/cnc-tau-importansia-ba-programa-prioridade-tolu-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-02-24 DILI, 24 fevereiru 2022 - Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega (CNC, sigla portugés), Hugo Maria Fernandes, informa tetu fiskál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022, CNC tau importánsia ba programa prioridade tolu no adisionál ida. “Tinan ne’e, CNC tuir planu asaun anuál 2022 nian, ita iha programa boot tolu ho programa adisionál ida mak; kultura no patrimóniu, igualdade jeneru, inkluzaun sosiál, boa governasaun no jestaun institusionál. Enkuantu, programa adisionál, ita sei halo jestaun ba reseita”, Hugo Fernandes ba Tatoli, iha nia knaar-fatin CNC, Antigu Komarka Balide, kinta ne’e. Nia esplika, programa dahuluk kultura no patrimóniu ne’e CNC sei implementa liuhosi atividade sira ne’ebé mak iha relasaun ho peskiza istóriku no mós ba edukasaun no formasaun. “Hanesan ita akompaña durante ne’e, ita halo hela peskiza komunidade istória ida iha suku sira, ne’ebé mak la’o ona tinan tolu no tinan ida ne’e ita koko atu públika tan livru ida hosi suku Motael. Nune’e, iha peskiza ne’e mós sei abranje to’o suku tolu fora hosi Díli, hanesan suku Mehara (Lautein), suku Maulau iha munisípiu Ainaro no Maubisse no suku Lakumesak iha Munisípiu Manatutu, postu administrativu Laklo”, nia akresenta. Nune’e, ba peskiza istóriku seluk, mak tinan ne’e CNC halo peskiza boot ida ho naran peskiza temátiku kona-bá hamlaha no muda obrigatóriu, hosi peskiza ne’e CNC hahú halo ona peskiza iha tinan kotuk no hein katak tinan ne’e bele finaliza. Hosi ne’e, CNC mós kontinua apoia ba públikasaun livru istóriku sira, ne’ebé iha tinan ne’e CNC iha hanoin atu públika livru biográfia funu nian hosi Kay Rala Xanana Gusmão ho titulu registir e vencer. Alende ne’e, CNC mós kontinua iha peskiza nian, estabelese hanesan iha tinan kotuk CNC inaugura ona muzeu reál rua iha munisípiu Kovalima no Vikeke ne’ebé iha tinan ne’e CNC koko atu hametin sira-nia prezensa no haree mós oinsá bele apoia ida ne’e no  atividade seluk, mak CNC kontinua dijitaliza arkivu sira. Enkuantu, atividade ne’ebé relasiona ho edukasaun ho formasaun, CNC kontinua koopera ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) atu finaliza avaliasaun ba kurrikulu Ensino Primáriu no Sekundáriu, liliu iha matéria istória geográfia no direitu umanu. “Ita mós kontinua koopera ho Ministériu Ensino Superior, Siénsia no Kultura atu elabora matéria istória ba Ensinu Supérior, tanba CNC hetan oportunidade atu prepara matéria neen ba matéria istória iha ensinu supérior”, nia afirma. Hosi ne’e, CNC mós iha programa baibain hanesan Chega tour no mobiliza estudante sira ba vizita fatin istóriku. Alende ne’e, CNC mós kontinua prepara atividade sira seluk ne’ebé bolu hatutan memória, liuliu atu husu estudante sira hakerek kona-bá sira-nia inan aman ka familia nia istória pasadu. Iha biban ne’e, nia reforsa ba programa daruak, kona-bá igualdade jeneru no inkluzaun sosiál. Partikularmente CNC sei implementa atividade ne’ebé mak iha relasaun ho programa reparasaun ba sobrevivente sira. “Iha programa ne’e, ita foka fó apoia finanseiru ba asosiasaun vítima ka konflitu polítiku ne’ebé mak kontinua rejista, harii uma ba sobrevivente no mós fó apoia tékniku ba Asosiasaun Eis Prizoneiru Polítiku (ASEPOL), tanba sira nu’udar parseiru ida ne’ebé mak kontinua rejista Eis Prizoneiru Polítiku sira”, nia afirma. Iha programa ne’e, CNC mós koopera ho Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), ne’ebé tinan ne’e kontinua fó pagamentu pontuál ba sobrevivente sira. Alende ne’e, CNC mós iha ona koordenasaun ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), liuhosi programa PNDS Uma ba povu no Uma ba Kbiit Laek (UKL), nune’e CNC sei koopera atu sobrevivente sira bele hetan uma ruma hosi MAE. Hosi ne’e, CNC mós koopera ho Ministériu Saúde (MS) ba tinan ne’e haree karik CNC iha ona kooperasaun atu sobrevivente sira bele hetan tratamentu saúde iha postu saúde sira. Enkuantu, programa boa governasaun no jestaun institusionál, nia afirma, iha programa ne’e normalmente hanesan mós iha instituisaun sira. “Hanesan, ita kontinua dezempeña atividade programa ne’ebé mak iha relasaun ho jestaun no rekursu umanu, jestaun no finansa no aprovizionamentu no patrimóniu”, nia katak. Nune’e, iha mós programa advokasia, ne’ebé CNC kontinua halo kooperasaun ho instituisaun sira iha Timor no iha rai-liur. “Hosi ne’e, ita kontinua halo dizeminasaun ba atividade liuhosi RTTL, rádiu komunidade, liuhosi komemorasaun eventu istóriku no mós halo dizeminasaun ba nível postu no suku sira”, nia informa. Enkuantu, iha programa adisionál kona-bá jestaun ba reseita, Diretór Ezekutivu ne’e hateten, CNC nu’udar institutu públiku ne’ebé mak iha atribuisaun dekretu lei fó autorizasaun atu buka reseita, nune’e iha tinan ne’e CNC sei uza kapitál no aset sira ne’ebé CNC iha atu buka mós reseita ba CNC. Entretantu, iha tinan ne’e CNC iha orsamentu hamutuk millaun $2.5, hosi orsamentu ne’e mak CNC lori ezekuta ba programa hirak ne’e. Alende harii mós Sentru Arkivu foun. 2022, CNC sei harii Uma Memória Esperansa lima ba sobrevivente sira https://tatoli.tl/2022/02/28/2022-cnc-sei-harii-uma-memoria-esperansa-lima-ba-sobrevivente-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-02-28 DILI, 28 fevereiru 2022 — Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, informa tinan ne’e CNC sei harii Uma Memória Esperansa lima (5) ba sobrevivente hosi 1975 to’o 1999. “Tinan ne’e, ita sei harii Uma Memoria Esperansa hamutuk lima ba sobrevivente sira hosi tinan 1975 to’o 1999,” Hugo Maria Fernandes hateten ba Agência Tatoli iha nia knaar fatin, Antigu Komarka Balide, Dili, segunda ne’e. Uma lima ne’e hanesan mós uma 10 ne’ebé mak CNC harii ona iha tinan kotuk, seidauk determina, tanba prosesu ida agora Asosiasaun Vítima mak sei halo verifikasaun liuhosi halo rejistu ba sobrevivente sira-ne’ebé mak prenxe kritéria mak sira haruka mai iha ne’e, hafoin CNC halo desizaun hodi bele hetan uma. Maibé, nia dehan, kritéria ida atu harii uma ba sobrevivente sira-nia kondisaun agora ne’e inklui ida-ne’ebé mak sei mukit liu ka ema ho defisiénsia sira, no kriteria daruak make ma-ne’e tenke iha rai, atu nune’e uma ne’e harii iha rai ne’ebé ninia rasik no labele harii fali iha rai seluk ka rai públiku. Kona-ba benefisiáriu, nia hateten, CNC nia mandatu atu fó apoia ba sovrevivente vulneravél sira, katak sira-ne’ebé uluk sai vítima ba violasaun direitu umanu ne’ebé mak sira hetan durante períodu 1975 to’o 1999. “Entaun sira ne’e mak sai benefisiáriu. Hanesan, ita haree uma ne’ebé mak PNDS harii ne’e harii ba aspeitu ekonomia, maibé uma ne’ebé CNC husu atu hetan ne’e liu-liu ba vítima sira iha funu ida-ne’e,” nia esplika. CNC, I.P apoiu fundu $88.900 ba ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima Konflitu https://tatoli.tl/2022/02/28/cnc-i-p-apoiu-fundu-88-900-ba-asseppol-no-asosiasaun-vitima-konflitu/ tatoli.tl Notísia 2022-02-28 Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, hamutuk ho Dirijente ASSEPOL no Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-199, asina akordu fundu, iha salaun CNC, Balide, segunda (28/02). Imajen TATOLI/Arminda Fonseca DILI, 28 fevereiru 2022 — Centro Nascional Chega!, Institutu Públiku (CNC, I.P), segunda ne’e, asina akordu kontratu hamutuk ho Assosiação dos Ex-Prisioneiros Políticos (ASSEPOL) no Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-199,  ho totál orsamentu $88.900. Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, hateten, orsamentu ne’ebé oferese ho objetivu atu fortalesimentu serbisu asosiasaun rua, tanba akordu serbisu hamutuk ne’e hola parte misaun no atribuisaun kompeténsia CNC tuir dekretu-lei númeru 48/2016 14 dezembru. “Orsamentu ne’ebé ohin ita apoiu ba ita-nia asosiasaun rua ne’e hamutuk $88.900, ba Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu hamutuk $46.800 no ASSEPOL hamutuk $42.100.00,” Hugo Maria Fernandes, informa iha ninia knaar fatin, CNC, Balide. Inisiativa ne’e hanesan kontinuasaun akordu ne’ebé la’o ona iha tinan hirak liubá, ne’ebé iha tinan ida-ne’e CNC, I.P kontinua hatudu kompromisu apoiu operasionalizasaun organizasaun no implementa atividade bazeia ba proposta asosiasaun rua ba tinan 2022. Iha fatin hanesan, Koordenadór Sekretariadu Nasionál Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-1999, Domingos Pinto de Araújo Moniz, hateten, orsamentu ne’ebé simu sei haree ba funsionamentu serbisu asosiasaun. “Ami sei uza hahú hosi nasionál to’o ba postu administrativu sira, no loron komemorasaun vítima sira,” nia dehan. Nune’e mós, Diretór Ezekutivu ASSEPOL, Martinho Pereira, agradese ba CNC, I.P, ne’ebé apoiu ona asosiasaun desde tinan kotuk no to’o agora. “Osan ne’ebé ami hetan tinan ne’e sei halo rekrutamentu ba funsionáriu ida tan, hodi hala’o serbisu iha relasaun externa no ami atu halo Asembleia Jerál organizasaun nian, nune’e buat hotu bele la’o tuir regra no seluk tan,” nia tenik. Antes ne’e, orsamentu ne’ebé CNC, I.P apoiu ba ASSEPOL no AVKP iha tinan 2021 hamutuk 50.000, ne’ebé kada asosiasaun hetan $25.000. CNC-RTTL,E.P asina akordu kooperasaun institusionál https://tatoli.tl/2022/03/28/cnc-rttle-p-asina-akordu-kooperasaun-institusional/ tatoli.tl Notísia 2022-02-28 DILI, 28 marsu 2022 -Sentru Nasionál Chega (CNC-sigla portugés) ho Radiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P), segunda ne’e,  asina ona akordu kooperasaun institusionál hodi divulga informasaun kona-ba luta libertasaun nasionál ba públiku. Akordu ne’e asina diretamente husi Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega, Hugo Maria Fernandes, ho Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, E.P, José António Belo iha Salaun CNC Balide Dili. Diretór CNC ne’e esplika, parte rua asina ona akordu ne’e iha tinan tolu liubá maibé ohin termina ona hodi kontinua renova tan ba tinan tolu hahú 2022 to’o 2024. Objetivu husi akordu ne’e maka atu utiliza espasu husi kanál RTTL,E.P nian hodi fó sai informasaun ba públiku ne’ebé liga povu kiik sira-nia partisipasaun iha luta ba independensia nasionál. Tanbá, durante ne’e, mídia fó ona espasu ba lidér sira hodi konta sira-nia istoria pasadu maibé  povu kiik sira barak maka seidauk to’o ohin loron seidauk konta sira-nia istória luta ba públiku atu hatene. “CNC ho RTTL hatu’ur kooperasaun ida ne’e oinsá mak atu dignifika, atu fó valórizasaun ba ema hotu-hotu nia kontribuisaun iha luta ida ne’e,” nia dehan. Ba tinan ida ne’e, nia dehan CNC ho RTTL,E.P sei implementa pakote tolu husi akordu ne’e, dahuluk maka  programa talk show ka live talk show. “Tanba, ita hahú iha marsu ba oin ne’ebé mak komponente ne’e ita bele ko’alia kona-bá programa CNC ni’an, maibé barak orsida sei ko’alia kona-bá ema ne’ebé mak partisipa ativamente iha luta ida ne’e,” nia informa. Daruak, komemorasaun eventu istóriku sira, tanbá tinan-tinan CNC sempre organiza komemorasaun iha eventu istóriku hanesan viólasaun direitu umanu sira iha masakre Santa Cruz, Igreza Liquiça no Igreza Suai. “Maibé, iha ita-nia istória barak ne’ebé ema nunka hatene entaun ida ne’e nu’udar dalan ida ita atu divulga no fahe informasaun katak, iha luta ba ukun rasik aan ne’e iha ema barak mak mate, maibé ita seidauk halo rejistu hotu-hotu ba sira-nia partisipasaun,” Hugo Maria Fernandes hateten. Kona-bá rejistu sobrevivente sira, Diretór Ezekutivu CNC ne’e klarifika CNC rejistu ona sobrevivente hamutuk rihun rua resin. CNC foin atinje númeru sobrevivente rihun 2-resin, tanba depois mandatu CAVR nian remata, laiha instituisaun ida maka asume mandatu ne’e. “Entaun Sentru Chega hari’i filafali iha 2017 no 2018 ita foin organiza filafali no agora ita foin komesa halo rejistu foun, ida ne’e la sukat mós ho halo fali verifikasaun ba dadus ne’ebé CAVR kolekta ona liu rihun 10, nune’e verifikasaun ne’e importante tanbá depois tinan 10 karik balun mate ona, entaun se ita bele hateten ita rejista rihun 12-resin iha ne’e,” nia hateten. Iha biban hanesan Prezidente Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, E.P, José António Belo, akresenta ho onra RTTL, E.P ho CNC selebra memorandu entendimentu ida atu kontinua filafali memorandu ne’ebé iha ona antes ne’e. “Tuir ami-nia haree katak, RTTL hanesan orgaun públiku ida, média estatál ida ami iha dever atu bele hala’o ami-nia kna’ar hodi bele apoia orgaun públiku sira seluk, nune’e bele dezamina informasaun ba públiku,” nia katak. INCT prepara instala software atu fasilita matéria sientífika ba peskizadór sira https://tatoli.tl/2022/05/24/inct-prepara-instala-software-atu-fasilita-materia-sientifika-ba-peskizador-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-05-24 DILI, 24 maiu 2022 – Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT, sigla portugés) 2023 sei instala sistema software kona-ba repozitóriu dijitál nasionál atu asegura matéria sientífika ba peskizadór timor-oan sira-ne’ebé maka presiza referénsia atu halo peskiza. Prezidente Konsellu Ezekutivu INCT, José Cornelio Guterres, haktuir kriasaun repozitóriu dijitál ne’e bazea ba referénsia balun ne’ebé hetan hosi Portugál, Áfrika, Austrália no Indonézia. Nune’e INCT halo kooperasaun ho peritu sira hosi Uniaun Eropeia hodi ajuda halo estudu viabilidade kona-ba kriasaun repozitóriu dijitál nasionál ida atu asegura matéria peskiza sira-ne’ebé INCT fasilita. Estudu viabilidade ne’e la’o durante fulan-neen no agora finaliza ona. “Ita simu ona ninia rezultadu hosi peritu sira, agora ita-nia planu sei halo instalasaun sistema software ne’e iha 2023 atu nune’e ita bele fasilita di’ak liután peskizadór timor-oan sira-nia serbisu,” nia ko’alia edifísiu INCT, Balide, tersa ne’e. Polítika hosi INCT nian hodi kria repozitoriu dijitál nasionál ne’e atu matéria ka rezultadu sientífika ne’ebé peskizadór sira rekolla iha baze bele asegura hotu iha sistema. Hosi sistema ne’e maka bainhira peskizadór sira presiza referénsia ruma bele asesu liuhosi software repozitóriu dijitál nasionál ne’e. Nia dehan, INCT sei loke konkursu públiku ba kompañia nasionál no internasionál nune’e manán-na’in ne’ebé hetan kontratu mak halo instalasaun. Maibé kooperasaun entre INCT ho peritu internasionál sira la’o nafatin to’o atinje rekomendasaun polítiku kona-ba siénsia no teknolojia inovativu. Maske INCT simu rezultadu maibé sei aprezenta ba Konsellu Ministru hodi hetan apresiasaun, hafoin haruka ba Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun no aprovasaun. ONG Empreza Di’ak sei fó formasaun negósiu ba sobrevivente sira https://tatoli.tl/2022/05/27/ong-empreza-diak-sei-fo-formasaun-ba-sobrevivente-kona-ba-negosiu/ tatoli.tl Notísia 2022-05-26 DILI, 26 maiu 2022 - Sentru Nasional Chega (CNC,sigla portugés), kinta ne’e, asina ona nota intendimentu ho Organizasaun Naun Governmentál (ONG) Empreza Di’ak hodi fó formasaun kona-ba negósiu ba sobrevivente sira husi munisípiu Viqueque, Atauro no Aileu. Memorandum Of Understanding ka MoU ne’e, asina diretamente husi Diretora Empreza Di’ak, Joana da Costa Gusmão ho Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, iha salaun CNC Balide Dili. Hugo Maria Fernandes, hateten objetivu husi MoU ne’e maka atu hasa’e koiñesimentu sobrevivente sira-nian iha área negósiu nune’e bele hakbi’it ekonomia família, tanba antes ne’e CNC fó ona apoiu finanseira ba sobrevivente sira. “Depois formasaun ita hein katak Empreza Di’ak ho nia rekursu no sira-nia esperiénsia ne’ebé iha bele kontinua akompaña no fó asesória, nune’e ita hein katak grupu ne’ebé hetan ona apoiu finanseiru hosi CNC no apoiu tékniku hosi Empreza Di’ak, bele la’o ba oin,” nia hateten. Tuir nia formasaun ne’e ho objetivu atu sobrevivente sira bele hakbi’it sira-nia aan, hodi labele dependensia ba ema seluk ka Governu, maibé ho sira-nia vontade atu aprende hosi Empreza Di’ak hodi hadi’a ekonomia uma-laran. Ema na’in-50 maka sei partisipa formasaun ne’e, kada grupu akumula ema na’in-5 no sei fahe ba iha grupu 10. Sobrevivente sira ne’e, Sentru Nasionál Chega identifika sira ne’ebé sai ona vitima husi konflitu pasadu. “Entaun, sira halo grupu, balun halo negósiu, balun loke kios, balun loke servisu iha setór agrikultura no pekuária. Ha’u hanoin ida ne’e, sei tulun sira atu hakbi’it sira-nia situasaun moris ekonomia nian,” nia hateten. “Alende ne’e, to’o tinan ne’e ita fó apoiu ba grupu individuál na’in-haat (4) ona no sira ne’e mak agora sai alvu ba apoiu ne’ebé CNC ho Empreza Di’ak atu fó ba sira,” nia esplika. Antes fó apoiu, dahuluk CNC identifika sobrevivente sira depois halo grupu, no grupu sira ne’e tenke submete proposta  ba CNC hodi hetan apoia finanseira. “Rihun lima kada grupu ne’ebé ita fó ona ba sira no ba individuál mós hanesan. Ida ne’e, hosi aspeitu finanseiru CNC mak apoia grupu sira, maibé hosi aspeitu tékniku matenek, kona-ba oinsá mak dezenvolve negósiu ne’e Empreza Di’ak mak sei fó formasaun ho mós akompañamentu,” tenik tan. Iha fatin hanesan Diretora Empreza Di’ak, Joana da Costa Gusmão, hateten sei responsabiliza MoU ne’e hodi fó formasaun ba sovrevivente sira. “Entaun, ida ne’e mak misaun Empreza Di’ak nian durante ami-nia ezistensia hahú hosi tinan 2010 ami halo servisu ba área ida ne’e. Nune’e, ami fiar katak ho esperiénsia ka matenek ne’ebé ami iha parte rua bele kolabora hamutuk, nune’e bele ajuda ita-nia sobrevivente sira, hodi bele hetan susesu di’ak ba sira-nia vida moris,” nia hateten. Materia formasaun ne’e sei foku ba negósiu ne’ebé liga ho parte promosaun, marketing no rejistu akontabilidade. “Formasaun ne’ebé ami fó ne’e formasaun partisipativu. Entaun, involvimentu ne’e ami hakarak grupu sira-nia mak barak, duke ami-nian,” nia hateten. Formasaun ne’e sei hahú iha fulan-jullu 2022 ba grupu 10 ne’e no kada grupu sei hetan formasaun durante loron rua. Entretantu, nota intendimentu ne’e estabelese durante tinan rua, hahú 2022 to’o 2024. EDTL hahú reativa estasaun venda pulsa eletrisidade iha Lolotoe https://tatoli.tl/2022/06/14/edtl-hahu-reativa-estasaun-venda-pulsa-eletrisidade-iha-lolotoe/ tatoli.tl Notísia 2022-06-14 BOBONARO, 14 junu 2022 – Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P) munisípiu Bobonaro hahú tersa (14/06) ne’e reativa estasaun venda pulsa eletrisidade iha postu administrativu Lolotoe vila hodi fasilita kliente sira asesu besik. Koordenadór EDTL,E.P Munisípiu Bobonaro, Mário de Jesus, rekoñese durante ne’e kliente sira sira-ne’ebé hela iha área remota susar asesu pulsa eletrisidade, tanba kompañia lokál ne’ebé antes ne’e hetan lisensa loke loja pulsa eletrisidade iha Lolotoe vila taka atividade negósiu dezde 2018. “Ohin loron iha Lolotoe ami komesa ona loke venda postu, ami rasik mak jere, kliente sira-ne’ebé hakarak sosa pulsa bele ba direita, fó osan nia manda ba nasionál haruka pin mai, kuminidade sira ba ense ahi bele lakan daudaun ona,” nia informa ba Jornalista Tatoli, iha kna’ar-fatin, Maliana, tersa ne’e. Responsável EDTL Munisípiu Bobonaro ne’e fó-sai katak, atendmentu ne’ebé pesoál ne’e halo provizóriu de’it, maibé ba oin sei la taka dalan ba kompañia ka individu ruma ne’ebé iha interese atu loke sistema sira sei fó oportunidade hodi atende kliente sira. Nia salienta, daudaun ne’e tekniku sira mos halo hela re-instalasaun kontador Prepagu hamutuk rinhu ida iha postu administrative Loloto’e tanba desde kompana lokál ne’ebé taka ninia atvidade faan pulsa kliente sira barak liu-liu sira iha área rurais kortes enérjia hodi halo ligasaun dirieta. “Ami re-instala ne’e la’ós totál, maibé ida-ne’ebé aat monta foun fali, ba ida-ne’ebé sei di’ak kontinua ativa fila-fali atu sira sosa pulsa iha ami-nia pesoál ne’ebé destaka iha Lolotoe vila, nune’e ahi bele lakan, hodi hatama reseita ba kofre estadu,” nia hateten. Alende estabelesimentu postu venda iha Lolotoe, EDTL mós sei koordena ho operadór Telemor atu destaka mós pesoál balu to’o iha suku sira iha Lolotoe vila hodi halo atendimentu ba komunidade sira. Kliente EDTL iha munisípiu Bobonaro ne’ebé rejista utiliza ona kontadór prepagu hamutuk 16,921, maibé dadaun ne’e indetifika komunidade sira iha suku Molop, postu administrativu Bobonaro, suku Atabae, postu administrativu Atabae no Halecou, suku Ritabou, postu administrativu Maliana mak susar tebes asesu pulsa eletrisidade. “Fatin sira-ne’e seidauk asesu tanba liña intenet ladún di’ak, durante ne’e ha’u rasik tenta ba nasionál no ita-nia kompañia lokál sira atu mai investe maibé to’o ohin loron laiha ema ida mak interese. Ami labele obriga parseiru sira, maibé ami bele dehan komunidade sira seluk asesu hotu ona,” nia katak. Koordenadór ne’e fundamenta, dezde instala kontadór prepagu ba kada uma-kain iha munisípiu Bobonaro, iha kompañia no individu hamutuk 25 mak hetan lisensa loke sistema fa’an pulsa, maibé daudaun ne’e iha de’it 19 mak ativu. “Sira-nia razaun taka tanba ema-ne’ebé sosa pulsa menus, entaun sira dehan osan ne’ebé investe ba EDTL hotu kleur, sira kompara fali ho bisnis karik fulan ida ka rua bele hetan oituan,” nia hateten. Tanba ne’e EDTL sei tenta buka meiu atu koordena ho ema-ne’ebé iha interese, maibé provizóriu empreza no individu seidauk hato’o pedidiu atu investe nia osan hodi loke loja fa’an pulsa. “Sé mak hakarak loke loja, primeiru nia lori kompañia nia naran, karik tenke lori profile kompañia depois ida-ne’ebé individu de’it, nia bele lori de’it eleitorál no sertidaun RDTL mai hatama iha ami-nia edifísiu, no investe osan kiik mak $2,000,00 ba to’o $5,000.00, atubele loke venda,” nia apela. SEII sei halo advokasia ho SEFOPE haree saláriu ba traballadór doméstika https://tatoli.tl/2022/06/14/seii-sei-halo-advokasia-ho-sefope-haree-salariu-ba-traballador-domestika/ tatoli.tl Notísia 2022-06-14 DILI, 14 junu 2022 — Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) sei halo advokasia ho Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hodi haree saláriu ba traballadór doméstika iha Timor-Leste. “Ita iha ona esbosu lei ba iha traballadóres doméstika, ita espera katak mezmu ha’u-nia tempu limitadu maibé ha’u esforsu no ko’alia ona ho SEFOPE atu oinsá bele aselera no dudu mós lei (saláriu mínimu) refere ba traballadór doméstika. Tanba, traballadór doméstika ema ladún valóriza papel sira-nian maibé ita haree katak servisu traballadór sira-nia servisu ne’ebé todan tebes,” Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosária Fátima Correia, hateten bainhira sai oradora iha semináriu kona-ba komemorasaun loron mundiál Traballadór Doméstika ho tema “Valóriza no fó protesaun legál ba traballadór doméstika iha Timor-Leste” ne’ebé realiza iha Salaun Lúz Clárita, Dili, tersa ne’e. Traballadór doméstika sira servisu hahú hosi 06h00 dadeer to’o fali 07h00 kalan fó saláriu la to’o no balun hetan $115 no dala ruma la fó tuir servisu ne’ebé iha. ” Dala ruma, nia (traballadór doméstika) mai katak ó mai tein de’it maibé dala ruma haree mós labarik. Tanba ne’e, ne’e esbozu lei ne’ebé atu mai, ita haree hamutuk atu halo diskusaun no define didi’ak traballadór doméstika hodi halo definisaun klaru, nune’e atu guia mós maluk traballadór doméstika atu la’o tuir, liu-liu ita ne’ebé atu fó servisu ba sira atu banati tuir. Ida-ne’e mak dezáfiu durante ne’e ita hasoru,” Governante ne’e hateten. Tuir nia, traballadór doméstika seida’uk iha lei espesifiku ba iha lei traballa doméstika, maibé iha lei traballadór ne’ebé uluk mai hosi regulamentu UNTAET ba númeru 04, 2002/5, 01 maiu, no transforma ba lei traballadór númeru 04/2012 to’o 21 fevereiru. “Ita uza hela artigu balun ne’ebé mensiona iha lei traballadós refere atu tau konsiderasaun mós saláriu mínimu ba iha traballadór doméstiku sira. Saláriu mínimu mak $115 ba leten maibé dala barak ita haree traballadór doméstika mós ladun hetan sira-nia direitu no direitu ne’ebé prevee ona iha lei traballadór refere,” nia dehan. Nune’e, dala barak liu haree katak iha empregadór balun ne’ebé simu de’it subsídiu, dala ruma sira hetan de’it ho $50 no $60 maibé balun sira konsidera fó to’o $150 no $200, maibé balun mínimu tebes. “Ida-ne’e, ita hotu hamutuk oinsá ita atu halo advokasia ba lei espesifiku sira-ne’e. Ita mós ba tratadu ida-ne’e, ita seidauk ratifika, ita espera katak ita sei halo advokasia hamutuk. SEII mesak labele maibé ho ONG sira seluk ne’ebé hamahan iha FONGTIL, ita hamutuk atu halo advokasia ba SEFOPE ho Ministériu Negósiu Estranjeiru bele lori mós ratifikasaun no lori mós konvensaun sira-ne’ebé liga ba traballadór sira,” nia dehan. EBF Ritabou laiha sala Biblioteka no moru protesaun https://tatoli.tl/2022/07/04/ebf-ritabou-laiha-sala-biblioteka-no-moru-protesaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-04 BOBONARO, 04 jullu 2022 – Ensinu Báziku Filiál (EBF) Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, daudaun ne’e enfrenta hela problema laiha sala biblioteka no moru protesaun atu asegura fasilidade eskolár. Koordenadór EBF Ritabou, Joaquim Perreira, hateten problema laiha sala biblioteka durante ne’e difikulta estudante sira atu lé livru iha oras intervalu ne’ebé Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) distribui. Nia hatuir, problema ne’e hosi parte Biblioteka Nasionál konsege haree rasik ho matan ona no promete sei fó uluk formasaun ba profesór sira hafoin estabelese sala biblioteka iha eskola ne’e, mabé to’o agora seidauk hetan resposta. “Ami nafatin iha vontade atu kria biblioteka, hakarak atu influénsia ami-nia oan sira katak eskola seluk bele ami-nia mós bele, hodi asesu ba lé livru ne’ebé mak estadu fó mai,m aibe atu hateten de’it ami-nia fatin mak laiha,” nia informa ba Jornalista Tatoli, iha kna’ar-fatin, Maliana, segunda ne’e. Maske nune’e, nu’udar profesór nafatin organiza malu halo rasik armáriu tau iha sala manorin sira nian, maibé provizóriu de’it tanba estabelese de’it iha sala profesór sira-nia ho espasu kloot, labele akumula estudante barak. “Ami labele fó sira tama, iha oras intervalu sira tama hotu sala ida, profesór sira akompaña estudante lé livru sira-ne’e, oras to’o sai tama fali sala laran, tanba ami iha limitasaun sala aula, ne’ebé pasiénsia ami halo de’it nune’e oan sira bele aprende,” nia hateten. Iha parte seluk, eskola refere laiha moru protesaun entaun halo animál sira halo movimentasaun livre iha aredór eskola nian. “Ami sente moru ne’e prinsipál tebes ba ema-nia vida, taNba ami-nia eskola ne’e besik kedas estrada boot, estrada ne’e mós tau ona alkatraun, ema ba mai ne’e halai ho velosidade maka’as, ne’e duni bele fó risku ba ema-nia vida,” nia akresenta. EBF Ritabou iha sala aula hamutuk sia akumula estudante hosi primeiru-anu to’o sestu-anu tinan letivu 2022 hamutuk na’in-538, komposta hosi mane 272 no feto 276 ho totál profesór 17. Hosi profesór 17 ne’e iha permanente na’in-sia, voluntáriu na’in-ida no kontratadu na’in-neen. Governu ezekuta ona millaun $597,7 hosi OJE Retifikativu 2022 https://tatoli.tl/2022/07/04/governu-ezekuta-ona-millaun-5977-hosi-oje-retifikativu-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-07-04 DILI, 04 jullu 2022 —Governu Sentrál ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) Retifikativu 2022, esklui Seguransa Sosiál no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) to’o iha kinta (30/06/2022), atinje millaun $597,7 ka 19% hosi totál alokasaun ho montante biliaun $3,1. Enkuantu, taxa ezekusaun reál OJE Retifikativu 2022 hosi Governu Sentrál esklui Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál ho montante biliaun $1 atinje ona 33%. “Taxa ezekusaun reál Governu Sentrál a’as liu mak iha Ajénsia Autónoma sira ne’ebé ezekuta ona millaun $69,7 ka 40%, hosi orsamentu alokadu millaun $173,1 tuir kedan ho Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, sigla portugés) millaun $4,5, hosi orsamentu alokadu millaun $12,” refere nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, hosi Ministériu Finansa, segunda ne’e. Aleinde ne’e, Autoridade munisipál hamutuk 13 ezekuta ona millaun $20,4 hosi orsamentu alokadu millaun $56,1, ne’ebé miña ministériu sira ezekuta ona milliaun $475,8 ka 19% hosi orsamentu alokadu biliaun $2,5. Fundu COVID-19 no Fundu Espesiál ne’ebé mak jere husi Ministériu Finansa, ezekuta ona millaun $8,5 hosi orsamentu finál millaun $56,4, ho montante orsamentu finál ne’e inklui ona saldo tránzitadu hosi 2021 ho montante millaun $18,7. Fundu Infraestrutura foin mak ezekuta millaun $18,7 ka 6% hosi orsamentu alokadu millaun $332,4. “Ba oin, Governu sei kontinua aselera prosesu aprovizionamentu no estabelese kontratu sira hodi hasa’e taxa ezekusaun, liuliu iha Fundu Infraestrutura iha semestre daruak tanba komponente ne’e sei ajuda dudu kresimentu ekonómiku, kria empregu iha rai-laran no hadi’a imajen nasaun liuhosi dezenvolvimentu infraestrutura estratéjiku sira,” nota ne’e subliña. Nune’e, taxa ezekusaun reál OJE 2022 atinje millaun $17,3 ka 19% hosi totál orsamentu alokadu millaun $89,6. PR Horta husu povu TL hadomi kafé nu’udar kultura nasionál https://tatoli.tl/2022/07/09/pr-horta-husu-povu-tl-hadomi-kafe-nuudar-kultura-nasional-2/ tatoli.tl Notísia 2022-07-09 ERMERA, 09 jullu 2022 —Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sábadu ne’e, hala’o diálogu komunitáriu ho komunidade iha kapitál Gleno, munisípiu Ermera ho tema kultura “Dalan ba Dame”. Atividade diálogu ne’e organiza hosi Prezidénsia Repúblika ne’ebé partisipa mós hosi órgaun soberania seluk hanesan Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru, no Prezidente Tribunál Rekursu. Xefe Estadu José Ramos Horta hateten, dialogu ne’e importante entre lider orgaun soberánia sira hotu, autoridade militár, kolabaradór partidu polítiku hotu, autoridade munisípál, komunidade Ermera, no entidade oioin hodi rona direta komunidade nia preokupasaun. MF/DGE -UNFPA komemora loron mundiál populasaun https://tatoli.tl/2022/07/12/mf-dge-unfpa-komemora-loron-mundial-populasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-12 DILI, 12 jullu 2022 – Ministériu finansa (MF) liuhusi Diresaun jerál estatístika (DGE, sigla portugés) ho parseiru dezenvolvimentu, Fundu nasaun unida ba populasaun (UNFPA, sigla inglés) realiza semináriu subordinadu ho tema: ‘Young bulge in Timor-Leste: challenge and oportunites, iha Salaun CASMIRO, Universidade da Paz (UNPAZ), Osindo-Dili, tersa ne’e. Governu konstitusionál da-ualu liuhusi Primeiru-ministru Taur Matan Ruak, define ona populasaun mak sai sentru no alvu ba dezenvolvimentu tanba ne’e programa saida de’it mak halo tenke nia impaktu no transformasaun ba populasaun nia moris. Hadi’a nutrisaun, Governu parseiru hametin sistema no kontrolu implementasaun PME https://tatoli.tl/2022/07/14/hadia-nutrisaun-governu-parseiru-hametin-sistema-no-kontrolu-implementasaun-pme/ tatoli.tl Notísia 2022-07-14 DILI, 14 jullu 2023 – Hadi’a nutrisaun hodi kombate má-nutrisaun no hametin Kualidade Edukasaun liuhusi Programa merenda eskolár (PME) nu’udar kompromisu ida husi Governu. Tanba ne’e, Governu liuhusi Ministériu administrasun Estatál (MAE) hamutuk ho parseiru sira hanesan Embaixada Estadu unidu Amérika (EUA) iha Timor-Leste, CARE Internasionál no sira seluktan, kinta ne’e, iha salaun Novo Turizmu Lecidere-Dili, hala’o workshop kona-ba ‘Reforsa implementasaun Programa merenda eskolár’ ne’e. Nasaun tolu liuhusi WFP entrega fós fortifikadu - HEB ba Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/07/14/nasaun-tolu-liuhusi-wfp-entrega-fos-fortifikadu-heb-ba-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-07-13 TIBAR, 13 jullu 2022 – Governu India, Austrália no Nova Zelándia liuhusi Programa ai-han mundiál (WFP, sigla inglés) entrega fós fortifikadu no biskuitu HEB (High energy Biscuit) ba Governu Timor-Leste, iha Tibar, munisípiu Liquiça, kuarta. Programa ai-han mundiál ka WFP entrega mós mákina hodi prodús fós fortifikadu ba iha sentru lojístika nasionál (CLN, sigla portugés) ho intensaun atu Timor-Leste bele mós prodús rasik nia fós fortifikadu hodi kombate má-nutrisaun iha rai-laran. Aniversáriu CNC da lima ‘Importánsia husi justisa tranzitóriu ba dezenvolvimentu nasionál’ https://tatoli.tl/2022/07/18/aniversariu-cnc-da-lima-importansia-husi-justisa-tranzitoriu-ba-dezenvolvimentu-nasional/ tatoli.tl Notísia 2022-07-18 DILI, 18 jullu 2022, - Importánsia husi justisa tranzitóriu ba dezenvolvimentu nasionál, nu’udar tema ba semináriu komemorasaun aniversáriu Centro Nacional Chega! (CNC)-Da memória à esperança, ba da-lima, iha salaun CNC, Eis-komarka, Balide-Dili, segunda ne’e. Ministru prezidénsia Konsellu-ministru, Fidelis Leite Magalhães, ne’ebé loke ofisialmente semináriu ne’e, perante konvidadu no partisipante sira hateten, semináriu ne’e inportante atu bele hatene tuir prosesu hirak ne’ebé durante ne’e CNC halo ona. Nia bele identifika mós dezafiu no mós rekomendasaun ne’ebé iha hodi aprezenta ba Governu. Funsionáriu MOP 40 tuir formasaun bázika no estabelesimentu kooperativa https://tatoli.tl/2022/07/26/funsionariu-mop-40-tuir-formasaun-bazika-no-estabelesimentu-kooperativa/ tatoli.tl Notísia 2022-07-26 DILI 26 jullu 2022 – Sekretariu Estadu kooperativa (SECoop) serbisu hamutuk Ministru Obras Públika (MOP) halo abertura ba formasaun bázika no estabelesimentu Kooperativa ba funsionáriu MOP na’in 40, iha edifísiu sentrál MOP, Caicoli, Dili, tersa ne’e. Formasaun ne’e sei realiza durante loron lima, hahú ohin to’o loron 1 agostu, ho formadór maihusi SECOOP. Dadaun ne’e kooperativa kreditu tuir dadus atuál husi SECoop hamutuk atus ida rua nulu resin hitu no kooperativa produsaun hamutuk atus rua ualu nulu resin rua no totál hotu hamutuk atus haat sia ne’ebé maka estabelese iha Timor-Leste. PM Taur: “Ita-nia rekonsiliasaun sai ezemplu ba joven banati tuir’’ https://tatoli.tl/2022/08/11/pm-taur-ita-nia-rekonsiliasaun-sai-ezemplu-ba-joven-banati-tuir/ tatoli.tl Notísia 2022-08-11 DILI, 11 agostu 2022 — Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten Timor-Leste nia rekonsiliasaun ho Indonézia sai ezemplu boot iha mundu, nune’e ba joven timoroan iha Timor-Leste presiza banati hodi kria pás no estabilidade, ne’ebé mai hosi interasaun ba malu ho timoroan sira iha Timor Osidentál. “Ita-nia rekonsiliasaun ho Indonézia sai ezemplu boot iha mundu. Nune’e ba joven timoroan iha Timor-Leste presiza banati hodi kria pás no estabilidade, ne’ebé mai hosi ita-nia interasaun ba malu ho timoroan sira iha Timor Osidentál. Pás no estabilade mai hosi ita-nia interasaun kooperasaun no ita-nia rekonsiliasaun ne’e, ezemplu   boot ida iha mundu, nune’e joven sira presiza banati tuir,” Xefe Governu ne’e hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru semenál ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e. Taur hateten, Timor-Leste iha prinsípiu ida ema-ne’ebé manán tenke jenerozu ba ema-ne’ebé lakon. Timor-Leste jenerozu entaun tenke halibur no Prezidente Repúblika ninia inisiativa atu promove diálogu ho timoroan sira iha Timor Osidentál la’ós buat foun ida. Ne’ebé, bazea ba polítika Estadu nian ne’ebé hanesan uluk Xanana Gusmão halo no ema hotu halo katak funu hotu ona, mesak timoroan halo oinsa mak hamutuk hodi dezenvolve rai ne’e. “Ita-boot sira ba Indonézia, sira simu imi halo oinsá. Sira mai fali, imi duni sira ne’e ladi’ak,” Taur hateten. Foin lala’is PR halo vizita Estadu ba Indonézia hasoru malu mós ho lidér timoroan pro-autonomia sira hanesan Basílio dias de Araújo, Francisco Xavier Lopes da Cruz, Eurico da Costa, no timoroan sira seluk ne’ebé daudaun ne’e hela iha Timor Osidentál, Kupang-Indonézia, hodi hato’o kona-ba dokumentu fraternidade umana relasiona ho situasaun timoroan sira iha Timor Osidentál ne’ebé hakarak fila mai Timor-Leste tuir ida-idak nia konxiénsia rasik. Nune’e, Xefe Governu ne’e hateten se Timor-Leste ho Indonézia bele halo rekonsiliasaun ba malu tanbasá mak Timoroan ho Timoroan sira labele halo rekonsiliasaun. “Hanoin inisiativa Prezidente Repúblika nian dentru polítika ne’ebé ita-nia Estadu hili no ha’u kontente loos. Ezemplu ida ba ita hotu liu-liu ba joven sira no ami sira-ne’e tempu la naruk ona maibé imi joven sira mai labele tuku malu fali ne’e, rai kloot ona ba imi. Buat ne’ebé liu ona liu ona no ita haree ba futuru de’it. Ho lian portugés águas passadas não movem moinho ka bee ne’ebé liu ona la dulas no ida ne’ebé mai ne’e mak dulas,” nia dehan. CNC fó formasaun istória violasaun direitu umanu ba guarda prizionál Gleno https://tatoli.tl/2022/08/19/cnc-fo-formasaun-istoria-violasaun-direitu-umanu-ba-guarda-prizional-gleno/ tatoli.tl Notísia 2022-08-19 DILI, 19 agostu 2022 — Centro Nacional Chega (CNC), kinta ne’e, fó formasaun kona-ba istória violasaun direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál Gleno atu sira hatene sira-nia direitu no dever iha prizaun. Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega, Hugo Maria Fernandes, hateten antes ne’e CNC fó formasaun istória pasada no direitu umanu ba membru PNTL, F-FDTL, funsionáriu públiku no agora fó formasaun ba guarda prizionál iha Gleno. “Iha rekomendasaun ida hosi relatóriu Chega mak tenke fó formasaun istória pasada kona-ba direitu umanu ba guarda prizionál sira, tanba sira loro-loron halo hela atendimentu ba prizioneiru sira. Bainhira sira halo atendimentu minimu sira tenke iha kuiñesimentu ida naton no di’ak kona-ba aspeitu direitu umanu ida-ne’e, atu sira mós labele viola fali prizioneiru. Tanba, ema sira-ne’e maske prizioneiru maibé sira iha direitu nu’udar ema, hanesan direitu asesu ba justisa, direitu ba hetan tratamentu di’ak labele hetan tortura no tenke hetan tratamentu saúde,” Hugo Maria Fernandes, hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Antigu Komarka, Balide, sesta ne’e. Iha fulan kotuk, Centro Nasionál Chega (CNC) halo ona formasaun istória pasada no direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál iha Dili no iha loron 18 agostu hala’o iha Gleno no iha loron 24 agostu sei halo iha Suai-Covalima. “Maibé, tanba sira barak ita sei halo formasaun ne’e fazeadamente. Horisehik iha Gleno ema nain-38 prizionál, maibé sira-ne’ebé partisipa ema nain-20, tanba sira seluk tenke halo servisu. Tanba ne’e formasaun foin hahú horiseik, ohin to’o segunda,” nia dehan. Kona-ba matéria formasaun, nia dehan, matéria formasaun ne’e partilla parseria entre CNC, Ministériu Justisa no Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ). “CNC barak liu, ita ko’alia kona-ba istória viólasaun direitu umanu Timor nian, ida-ne’e istória pasadu konflitu nia lala’ok oinsá no ita-nia istória tuir sá mak relatóriu Chega ne’e hakerek,” nia esplika. Iha Ministériu Justisa, esplika kona-ba enkuadramentu juridiku sira ba iha guarda prizionál sira atu sira hatene sira-nia direitu no sira-nia dever mak saida. Hosi PDHJ mak esplika kona-ba direitu umanu, entaun hosi loron tolu ne’e, loron ida hosi Instituisaun ida no loron ida hosi instituisaun ida atu fó formasaun ba sira ho tópiku ne’ebé diferensa. Hanesan CNC klaru sá mak CNC halo durante ne’e no mós barak liu esplika kona-ba relatóriu Chega no relatóriu Memoria Ad Spem no ko’alia mós konflitu ita-nia lala’ok oinsá. Agora Ministériu Justisa ko’alia barak liu kona-ba kna’ar guarda prizionál sira mak saida, tuir lei haruka sira atu halo saida de’it no PDHJ mak ko’alia kona-ba direitu umanu. Entretantu, formasaun kona-ba istória pasada direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál Gleno ho durasaun loron tolu, hahú hosi kinta ne’e to’o segunda-feira semana oin. Aniversáriu Telemor da-10, PR Mellora teknolojia, servi kliente https://tatoli.tl/2022/08/22/aniversariu-telemor-da-10-pr-mellora-teknolojia-servi-kliente/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 DILI, 22 agostu 2022 -Órgaun telekomunikasaun Vietel Telemor komemora aniversáriu ba dala-10 ezisténsia iha Timor-Leste, iha Salaun Oka, Osindo-Dili, segunda horseik. Prezidente repúblika, José Ramos Horta, rekoñese, durante tinan sanulu ezistensia Telemor iha Timor-Leste halo inovasaun telekomunikasaun besik liután komunidade. Xefe Estadu ne’e mós husu Telemor nafatin investe iha setór komunikasaun no halo transformasaun no inovasaun ba teknologia nune’e fasilita diak liután públiku iha setór komunikasaun iha Timor-Leste. CNC submete ona lista sobrevivente ba MAE atu hetan “Uma Memória Esperansa” https://tatoli.tl/2022/08/26/cnc-submete-ona-lista-sobrevivente-ba-mae-atu-hetan-uma-memoria-esperansa/ tatoli.tl Notísia 2022-08-26 DILI, 26 agostu 2022 — Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, informa CNC identifika ona sobrevivente sira-ne’ebé sei hetan “Uma Memória Esperansa” lima iha tinan ne’e no submete ona lista sobrevivente sira ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) liuhosi PNDS. “Uma lima ne’e, agora prosesu halo hela diskusaun ho parseriu sira atu depois fulan oin iha ona serteza uma lima (5) ne’e, sé maka atu halo. Tanba, ita identifika ona sobrevivente sira-ne’ebé sei hetan atribuisaun uma lima iha tinan ne’e. Tanba ne’e, ita iha hela prosesu diskusaun ho Ministériu Administrasaun Estatál liuhosi programa PNDS ne’ebé halo Uma Kbiit Laek iha negosiasaun karik CNC mós bazea ba númeru sobrevivente ne’ebé iha, ita bele husu atu bele hetan mós atribuisaun Uma Kbiit Laek ba sobrevivente sira,” Hugo Maria Fernandes hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Díli, sesta ne’e. Aliende uma lima ne’ebé CNC rasik halo iha tinan ne’e, iha mós Uma Kbiit Laek ne’ebé PNDS halo atu atribui ba sobrevivente sira. Tanba ne’e, iha 2023 ne’e CNC kontinua halo nafatin uma lima ne’ebé aloka orsamentu ba uma lima tuir tetu orsamentu mak iha, tanba Ministériu barak kuaze hetan maiória redusaun orsamentu nian entaun CNC kontinua halo hanesan modelu 2022 nian. “Ho esperansa ida katak ita-nia parseria ho Ministériu Estatál la’o di’ak nafatin, hanesan agora ami sei hetan UKL. Entaun, ita-nia kooperasaun ho MAE agora iha diskusaun lista sobrevivente sira ita haruka ba orsida hosi lista mak kada suku Uma Kbiik Laek sei harii, sira sei hili sobrevivente sira. Entaun bele iha serteza katak bele liu uma lima ka iha suku ida ne’ebé UKL atu halo uma 10, bele de’it suku ida sobrevivente ida. Entaun iha 452 suku, ita bele hateten iha uma 452 ne’ebé atu atribui ba sobrevivente sira. Ida ne’e bele hateten progresu di’ak hosi uma 10,” nia esplika. Koordenadór Ezekutivu Sekretáriadu Nasionál Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-1999, Domingos Pinto de Araújo, hateten prosesu harii uma lima ne’e nia preparasaun agora, ne’ebé halo ona enkontru no foin fó sai lokasi (fatin) no mós sobrevivente-nia naran, tanba ne’e agora prosesu hela atu kontinua ba prosesu implementasaun. “Uma lima ne’ebé sei harii mak ida iha Maubara área Likisa, Oé-Cusse, Covalima, Rotutu Same no ida iha Manatuto,” nia informa. Maske nune’e, nia esplika, sobrevivente sira-ne’ebé sai benefisiáriu ba hetan uma ne’e, tanba dahuluk sira-nia situasaun moris agora oinsá no mós sira-nia moris ne’e vulneravel liu. “Aleinde ne’e, haree mós sobrevivente sira-nia kronolojia vítima todan ka kmaan. Hosi ne’e, mak atu fó protesaun hodi hetan uma dignu ruma ba sobrevivente sira,” nia dehan, Bankada parlamentár husu líder sira promove diálogu-define povu nia moris di’ak https://tatoli.tl/2022/09/15/bankada-parlamentar-husu-lider-sira-promove-dialogu-define-povu-nia-moris-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 DILI, 15 setembru 2022 — Parlamentu Nasionál (PN), kinta ne’e, hala’o abertura ba sesaun solene lejislativa iha kinta lejislatura ne’e, deputadu sira bele servisu hamutuk ho órgaun soberania sira seluk promove diálogu entre lidér polítiku liu-liu lidér nasionál sira hodi bele define prioridade ne’ebé di’akliu ba povu nia moris di’ak. Xefe Bankada PUDD, Antonio de Sa Benevides, ita presiza tur hamutuk lidér polítiku liliu lider nasionál sira tur hamutuk halo diálogu hodi bele hetan solusaun di’ak ba nasaun nia prosperiedade, hodi tuur hamutuk la signifika katak konkorda malu hotu maibé atu bele define prioridade ne’ebé di’akliu ba povu nia moris. “Lori povu aileba sira husu ba líder nasionál Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Ramos Horta,Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Lú Olo ho líder sira seluk atu sira tuur hamutuk tanba povu hein sira-nia unidade atu lori povu ba moris di’ak,” Xefe Bankada PUDD ne’e hato’o iha ninia intervensaun iha sala plenária PN, kinta ne’e. Xefe Bankada UDT, Deputadu Francisco Carlos, hato’o bem-vindu ba kinta lejislativa no dezafiu barak ne’ebé PN hasoru iha pasadu iha kuarta lejislativa, no ohin loron orgullu tebes tanba órgaun soberania haat ne’ebé marka hotu prezensa iha uma fukun PN ne’e, tenke fó liman ba malu hodi defende interrese povu nia moris di’ak. Deputada Frente Mudança, Isabela Maria Barreto Freitas Ximenes, hateten ho abertura ne’e retoma fila-fali deputadu sira-nia responsabilidade perante ba povu tomak ba sesaun lejislatura ikus, nune’e fó hanoin katak ba deputadu na’in-65 nu’udar ema polítiku maibé nu’udar reprezentante povu. Ho ida-ne’e, reprzentante povu sira-nia onestidade, vontade no laran nakloke tomak mak bele kria pás, mudansa no esperansa foun hodi bele garante funsionamentu hosi Governu, kontrolu aktu governasaun hodi bele garante povu tomak nia moris di’ak. “Povu ne’ebé ita tomak Deputadu sira mai reprezenta iha Parlamentu Nasionál no PN hanesan sai hanesan fatin ka lisan simbólu demokrásia, nahe biti boot, hakotu lia, ba tuur diskute no hakotu povuno sosiedade iha nasaun ne’e nia destinu,” nia dehan. Nune’e, nia dehan, presiza servisu hamutuk entre órgaun soberania hotu no parte hotu hodi lori moris di’ak ba povu. Iha parte seluk, nia parte hakarak kongratula Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé hatudu klima polítika iha rai-laran ne’ebé refleta estabilidade polítika no estabilidade governasaun. Nia hateten, tinan ne’e mós sai partidu polítiku sira halo preparasaun hodi bele festeza festa demokrásia iha eleisaun parlamentár iha 2023, ne’ebé hanesan jerasaun foun sempre apreende hodi hakarak apela ba partidu polítiku sira tenke hamriik nu’udar organizasaun ne’ebé iha responsabilidade polítika no morál, respeita malu no valoriza pluripartidarizmu hodi mantein pás no estabilidade. Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres, sente onradu ho prezensa vizita Xefe Estadu nian mai iha Parlamentu Nasionál hodi halo abertura ba sesaun solene kinta lejislativa ikus nian. Tanba, nia dehan, iha kontextu ida katak Prezidente Repúblika kontinua garante hanesan simbólu unidade nasionál hamutuk ho partidu polítiku sira hotu iha relasaun armonia nia laran no buat ne’ebé hala’o. “Ohin PR ba povu hotu defende direitu sidadaun no ba partidu KHUNTO kontinua defende alkansu moris di’ak povu nian. Nune’e iha sesaun lejislativa foun ne’e deputadu reprezenta hosi bankada KHUNTO atu hala’o servisu no dezempeña di’ak liután,” nia dehan. Deputadu PLP, Francsico de Vasconselo, hakarak sauda prezensa Prezidente Repúblika ne’ebé signifika abertura iha sesaun lejislativa ikus ne’e no relasaun instituisionál ne’ebé di’ak entre órgaun soberanu rua. PN iha dever kondús destinu Timor-Leste nian no tau aas espetativa lejitima hosi povu ne’ebé fó ona fiar no ohin kumpre inisíu ba sesaun lejislativa iha kinta lejislatura, tanba ne’e relevante atu hanoin hikas dalan ne’ebé perkore ona desde 2018 to’o momentu ida-ne’e no la’ós tempu fasil. Lejislatura ida-ne’e sei asosia situasaun lubun ida hanesan kombate moras COVID-19, kondisiona aprova polítika no medida foun ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál nasaun nian. Nune’e iha sesaun lejislativa ikus bele sai momentu ida atu reafirma prinsípiu no valór demokrátiku ne’ebé ema hotu komunga, maibé momentu ba renova kompromisu polítiku asume ba defeza no salvaguarda funsionamentu Estadu nian, no dezenvolvimentu ekonómiku ho sosiál ne’ebé ho ambisaun ba Timor-Leste tenke ba oin. Deputadu PD, Antonio da Conceição ‘Kalohan’, hateten iha sesaun lejislativa ikus ne’ebé ohin retoma no iha fulan outubru sei diskute no aprova OJE 2023. Iha tinan oin, sei tama iha prosesu demokrátiku eleisaun lejislativa, ho ida-ne’e ohin momentu deputadu hotu iha lejislatura dalimak ne’e atu halo  balansu polítiku própriu ezijénsia papél ne’ebé ezerse reforsa governasaun ezekutivu presta servisu ba povu. PN presiza iha espasu promove diálogu, armoniza polítika orienta konsensu no sustenta Governu iha realizasaun programa dezenvolviemntu promove bein estár sosiál no ekonomiku iha nasaun ne’e. Deputadu CNRT, Oscar de Araújo, hakarak kongratula povu Timor-Leste ne’ebé hili ona nia Prezidente Repúblika foun hanesan desizaun ida atu hakotu tiha korrente violasaun ba konstituisaun RDTL ne’ebé akontese durante tinan lima ikus ne’e. Nia hateten, Timor-Leste tenke konsolida an atu kontinua no hametin prosesu konstrusaun Estadu no nasaun, atu nune’e TL sei sai Estadu no nasaun ne’ebé polítika no ekonomikamente sustentável bazeia ba prinsípiu Estadu direitu demokrátiku tuir martir no erói da patria sira-nia mehi. Xefe Bankada FRETILIN, David Dias Ximenes ‘Mandati’, hateten ohin abertura sesaun lejislatura dalimak ikus ne’ebé lori forma foun servisu ho hanoin foun hodi deskobre métodu hanesan reprezentante povu mai ko’alia buat loos no promove hodi ko’alia ba malu  ba diferensa sira hametin unidade. Durante ne’e, FRETILIN sempre apela kona-ba diálogu hodi konsolida Estadu direitu demokrátiku no iha prátika hala’o duni atu ukun ka lae, tanba  ho sentidu Estadu hanesan liuhosi diálogu plataforma entendimentu viabiliza VIII Governu Konstitusionál no evita nasaun ba mosu ba krize instituisionál ne’ebé lori sofrimentu ba povu. ADN verifika hela dezeñu Planta no Kadernu Enkargu estabelese sentru arkivu istória https://tatoli.tl/2022/09/19/adn-verifika-hela-dezenu-planta-no-kadernu-enkargu-estabelese-sentru-arkivu-istoria/ tatoli.tl Notísia 2022-09-19 DILI, 19 setembru 2022 — Xefe Departamentu Peskiza Istóriku iha Centro Nacional Chega (CNC), Nolasco Mendes, informa prosesu estabelesimentu sentru arkivu istória iha CNC, daudaun ne’e iha faze verifikasaun relátoriu Planta no Kadernu Enkargu (Bill of Quantity/BoQ) hosi Ajénsia bá Dezenvolvimentu Nasionál (ADN). Notísia Relevante:  Konsultan Niceles aprezenta ona dezeñu finál Sentru Arkivu Istóriku ba CNC “Dezeñu finál (Sentru arkivu istória) aprezenta no aprova ona. Agora daudaun relatóriu hotu-hotu ami fó fila ba ona MOP, liu-liu Dirasaun Nasionál Edifikasaun maibé sira aprova ona no agora iha hela ADN (Ajénsia bá Dezenvolvimentu Nasionál). Tanba ami hetan fila-fali relatóriu ba ADN. Nune’e, ADN verifika dezeña ne’e finál ona no hein BoQ mak seidauk verifika, tanba téknika ida atu halo verifikasaun ba BoQ ne’e sei tuir hela kursu ne’ebé ohin bele verifika no iha semana oin nia laran, bele fó fila-fali mai CNC, nune’e ami bele halo pagamentu ba kompañia konsultór,” Nolasco Mendes informa ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Díli, segunda ne’e. Bainhira ADN aprova fila mai halo pagamentu, hosi ne’e sei halo prosesu aprovizionamentu hodi loke konkursu públiku ba kompañia sira atu konkore. Se prosesu loke konursu mak sei han tempu uitoan, karik bele to’o fulan ida ka fulan ida ho balun, hosi ne’e CNC haree kompañia ida manán ne’e nia komesa implementa ona. Maibé, pagamentu ba aloka orsamentu ba kompañia implementadór, karik ida-ne’ebé manán mak sei bazea de’it ba durasaun tempu servisu, karik iha fulan outubru, novembru no dezembru, entaun alokasaun tuir pursentu,” nia hateten. Konkursu ne’e loke ba kompañia nasionál ka internasionál, nia hatán, iha konkursu ne’e estabelese sentru arkivu istória ne’e loke ba públiku atu hotu-hotu bele mai aplika. “Ita loke konkursu ne’e ba publiku, hosi ne’e ita halo avaliasaun ba sira-nia proposta sira-ne’ebé mai, tanba ida-ne’e loke ba kompañia hotu-hotu,” nia dehan. Komisaun A promete fó prioridade ba alterasaun lei Pensaun Vitalisia https://tatoli.tl/2022/09/20/komisaun-a-promete-fo-prioridade-ba-alterasaun-lei-pensaun-vitalisa/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 DILI, 20 setembru 2022 — Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisional iha Parlamentu Nasionál (PN) promote, tau ona prioridade iha ajenda ba diskusaun inisiativa lejislativa sira inklui alterasaun lei Pensaun Vitalisia ne’ebé durante ne’e Parlamentu Nasionál suspende hela. “Nafatin sei iha ajenda tanba tinan ne’e lei hotu-hotu ne’ebé iha komisaun tenke rezolve antes mandatu ramata. Agora depende tempu, ha’u-nia reseu mak orsida mosu fali inisiativa sira urjente ne’e. Ne’ebé, ita-nia kalendáriu agora ita ajusta hotu ona lei sira pendente tenke resolve inklui lei Rejime Renumetáriu ba Órgaun Soberania sira-nian (alterasaun lei Pensaun Vitalisa),’’ Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos, hateten ba jornalista sira iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e. Nia hatutan, alterasaun lei Rejime Renumetáriu ne’e (alterasaun lei Pensaun Vitalisa) ba proposta ne’e diskute tiha ona, audiénsia públika ho entidade relevante sira agora tenke haree fali no tanba antes ne’e konsege haree lei sira urjente rezolve uluk ne’e mak suspende to’o agora. “Ami hala’o ona audiénsia, ha’u ko’alia beibeik ona. Uluk, ha’u halo pedidu ida ba ministériu kompetente atu fó regra atribuisaun direitu mai ami atu halo balansu ba emenda ne’e atu ita aprova lei. Labele mosu norma ne’ebé fó prezuiju ba Estadu no benefisiáriu tanba ita halo lei atu rezolve problema,” nia dehan. Agora peskiza mós hala’o hela liu-liu hein opinaun konkretu hosi rejime seguransa sosiál ministéiru kompetente mai  esklarese iha komisaun A, maibé depois ita  loké fila-fali diálogu hodi esklarese problema ne’e antes submeter ba Parlamentu Nasionál, da-ne’e kompromisu ikus komisaun A nian,” nia hateten. Prezidente Komisaun A ne’e hateten, buat ne’ebé públiku presiza hatene ne’e labele tau em mesmo balansu iha valór ema hotu-hotu iha servisu Estadu ne’e, hanesan de’it ne’e labele nune’e ita estuda hela problema ne’e liga ho onra no morál hanesan Estadu no sidadaun ninian. Ne’ebé, Estadu atu atribui direitu ruma ne’ebé lei fó, nune’e mateira sira-ne’e ita diskute hela no  problema la’ós la fó interese ba matéria ne’e maibé matéria ne’e nia substánsia obriga ema atu peskiza kle’an liu tan. “Problema iha direitu grau atribuisaun fó, halo oinsá ne’e diskutivel ne’ebé ita kria rejime ne’e. Dpois orsida iha rejime seguransa sosiál mak rezolve. Tanba ne’e regra atribuisaun ne’e mai ita haree took hodi ita deside karik labele fó prezuiju ba Estadu no benefisiáriu,” nia dehan. Daudaun ne’e, PN tama ona iha sesaun lejislativa dalimak ba lejislatura dalimak ne’ebé nia mandatu sei hela tinan ida. Enkuantu, Konsellu Ministru (KM) liuhosi reuniaun iha 19 fevereiru 2020, aprova ona proposta ba alterasaun dahuluk lei ba eis titulár sira, ne’ebé define kona-ba Pensaun Vitalísia. Proposta ne’e prevee oinsá atu ajusta Rejime Pensaun Vitalísia ba Rejime Seguransa Sosiál, ne’ebé sei la elimina direitu ba ema ruma, liu-liu ba órgaun titulár sira, no diploma ne’e aprezenta hosi Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Hafoin hetan aprovasaun iha KM, Governu lori proposta ne’e ba Parlamentu Nasionál (PN) atu bele diskute. Iha 04 maiu 2021, Komisaun A ne’ebé trata asuntu Justisa no Konstitusionál suspende proposta-alterasaun ba lei estatutu remuneratóriu ba titulár kargu polítiku tanba sei hein Governu aprezenta regra aplikasaun. Proposta alterasaun ne’e baibain ema bolu “Lei Pensaun Vitalísia” maibé termu loloos ne’e mak “Estatutu Remuneratóriu ba Titulár Kargu Polítiku sira”. Remuneratóriu ba titulár kargu polítiku sira bazea ba regulamentu UNTAET númeru 2001/13, 6 dezembru, no alterasaun Proposta Lei Pensaun Vitalísia aprovadu iha Parlamentu Nasionál iha janeiru 2017, ho votu a-favór 42, kontra 5 no abstensaun 5. Proposta Lei ne’e konsege hamenus hosi pursentu 100 ba pursentu 60 hosi vensimentu ba deputadu no eis titulár sira-ne’ebé ezerse kargu ho efetividade funsaun durante tinan lima tuir malu ka interpoladu. Nune’e mós, hamenus hosi pursentu 100 ba pursentu 75 hosi vensimentu ba deputadu no eis-titulár sira-ne’ebé ezerse kargu ho efetividade funsaun durante tinan 10 tuir malu ka interpoladu, enkuantu hamenus pursentu 90 ba deputadu sira ezerse ona kargu durante tinan 15 tuir malu. Pensaun sei mantein pursentu 100 ba Prezidente Repúblika, pursentu 90 ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru no Prezidente Tribunál Rekursu. Pagamentu ba pensaun ne’e sei akontese bainhira deputadu no eis-titulár sira kompleta ona tinan 50 no ramata ona ninia mandatu. APC presiza sentru akollimentu instala sistema alerta sedu https://tatoli.tl/2022/09/26/apc-presiza-sentru-akollimentu-instala-sistema-alerta-sedu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 DILI, 26 setembru 2022 – Prezidente Autoridade Protesaun Sivil (APC, sigla portugés), Ismael da Costa Babo, hateten, Autoridade Protesaun Sivil presiza espasu hodi harii sentru akollimentu hodi instala sistema alerta sedu. “Protesaun Sivil seidauk iha fatin ba sentru akollimentu, agora ne’e ita laran metin hela ba salaun igreja no sala eskola sira. Ami iha ambisaun boot atu halo edifísiu integradu protesaun sivil, iha edefísiu integradu ne’e, iha mós edifísiu ba operasaun, ne’e kuandu mosu dezastre, bele transforma ba sentru koordenasaun, katak dezastre ruma ofisiál ligasaun sira hanesan polísia, militár no sosiedade sivil, ofisiál sira ne’e hela hamutuk iha sentru ne’e atu halo koordensaun hodi atende emerjénsia, aleinde ne’e fatin ba Bombeiru, sentru evakuasaun no armazenamentu. Realidade maka edifísiu ba Protesaun sivil de’it mós la loos,” Prezidente APC hateten ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Caicoli, segunda ne’e. Parseiru dezenvolvimentu sira disponível apoia Protesaun Sivil, maibé espasu iha Dili mak la permite tanba rai Estadu ema okupa hotu. “Ida-ne’e mak problema boot, ami kontaktu ona ho Ministériu Justisa hodi deside rai ruma ba ami atu harii edifísiu integradu Protesaun Sivil ne’ebé iha kondisaun balun atubele instala sistema alerta sedu ba tsunami, rai-nakdoko, rai-manas atu han rai, sistema sira ne’e bele deteta hodi alerta,” nia akresenta. Tuir Prezidente APC, presiza duni edifísiu integradu, tanba bainhira laiha mak labele instala sistema tanba ekipamentu ba sistema sira karun, tanba laiha edifísiu instala tiha sobu fali. Professór 58 tuir formasaun kona-ba diretu umanu https://tatoli.tl/2022/10/10/professor-58-tuir-formasaun-kona-ba-diretu-umanu/ tatoli.tl Notísia 2022-10-10 DILI, 10 outubru 2022 - Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC,I.P, sigla portugés), segunda ne’e,  fó ona formasaun kona-ba  kontiudu Chega iha istória no diretu umanu ba professór ensinu báziku siklu II hamutuk na’in 58 maihosi munisípiu 11 la inklui Dili ho RAEOA. Diretór Divizaun Edukasaun no Formasaun CNC,I.P, Vicente Borges Maia, hateten programa formasaun ne’e realiza bazeia ba rezultadu avaliasaun ne’ebé halo husi Sentru Nasionál Chega ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) tanba persiza duni atu fó formasaun suplementár ba profesór sira iha área diretu umanu no istória ne’ebé liga ho violasaun diretu umanu hahú hosi tinan 1975 to’o 1999. “Bazeia ba rekomendasaun hosi avaliasaun iha tinan ne’e, sentru Chega halo kooperasaun ho Ministériu Juventude Desportu, liuhosi INFORDEPE hodi elabora matéria dedatíku sira hodi fó formasaun no ohin realiza duni formasaun ba profesór sira,” nia dehan ba jornalista sira iha salaun CNC Balide Dili. Tuir loloos formandu hamutuk na’in 115 maka ohin partisipa iha formasaun ne’e, maibé professór na’in 57 la partisipa iha formasaun faze ínisiu ne’e. No tuir planu formasaun ba professór sira ne’e sei kontinua implementa iha tinan 2023. Governu liuhosi MEJD iha obrigasaun atu dezenvolve matéria edukasaun istória no diretu umanu ba ensinu báziku to’o ensinu superiór. Tanba ne’e, maka CNC servisu hamutuk ho MEJD hodi dezenvolve matéria ne’e hodi jerasaun foun sira iha. “Parte hosi ida ne’e mak ita hahú identifika katak iha ona matéria ne’e foin hahú iha Ensinu Báziku siklu II iha sextu anu, entaun iha sextu anu, iha ona matéria ne’ebé hosi kontiudu relatóriu Chega, tanba ne’e atu asegura katak, matéria sira ne’e hanorin ho di’ak, entaun ita presiza matéria suplementár no formasaun ba profesores sira, atu nune’e kontiudu ne’ebé iha ona bele hanorin ho di’ak,” nia hateten. Iha tempu hanesan, Vise-Prezidente Gabinete, Formasaun Profesionál Kontinua, Rui da Costa Belo, reforsa objetivu hosi formasaun ne’e atu manorin sira tenke  hatene istória liga ho violasaun diretu umanu hahú hosi tinan 1975 to’o Timor-Leste hetan ninia independensia iha 1999. “Ida ne’e mak ita hatene relatóriu Chega ita-nia maun boot sira hot-hotu se la sala mai konfesa iha ne’e, lider partidu hothotu hanesan FRETILIN, APODETE, UDT mai konfese iha ne’e, entaun hosi sira-nia konfesa maka tama iha kontiudu relatóriu chega, relatóriu chega hosi 1975 to’o 1999 para bele transmite ho di’ak ba ita-nia futuru jerasaun foun sira, atu nune’e sira labele haluha istória,” nia hateten. Entretantu, iha abertura formasaun ne’e, Sentru Nasionál Chega ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu, liuhosi INFOREDEPE lansa manuál tolu (3), hanesan manuál manorin, kontiudu Chega iha istória no Direitu umanu. Entertantu formasaun ne’e hahú iha loron 10 fulan-outubru no sei remata iha loron 15 fulan-outubru 2022. Estabelesimentu sentru arkivu istóriku iha faze pagamentu ba konsultan https://tatoli.tl/2022/10/13/estabelesimentu-sentru-arkivu-istoriku-iha-faze-pagamentu-ba-konsultan/ tatoli.tl Notísia 2022-10-13 DILI, 13 outubru 2022 — Diretór Peskiza Arkivu Istória no Diretór Ezekutivu Interinu Centro Nacional Chega (CNC), Bemvindo Guterres, informa prosesu estabelesimentu sentru arkivu istóriku ne’e daudaun ne’e iha hela faze halo pagamentu ba konsultan. “Estabelesimentu Sentru Arkivu Istóriku daudaun ne’e iha faze pagamentu ba konsultan. Ita-nia prosesu ba dezeñu no Planta no Kadernu Enkargu (Bill of Quantity/BoQ) finaliza ona hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (AND). Em prinsípiu kompañia Niceles prepara dezeñu no BoQ hotu ona no submete ona ba ADN. Agora daudaun ADN halo ona verifikasaun finál no hetan ona aprovasaun no haruka ona mai CNC. Agora prosesu tuir mai mak ita halo prosesu pagamentu ba konsultór ho naran Niceles, ne’ebé mak halo dezeñu ba Sentru Arkivu Istóriku,” Bemvindo Guterres hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Dili, kinta ne’e. Tuir nia, prosesu pagamentu ba konsultór Niceles kona-ba estabelesimentu sentru arkivu istóriku tuir faze ida faze ida seluk hanesan faze 10%, 25% no 30%, nune’e iha faze dahuluk ne’e CNC  submete uluk ona pedidu pagamentu tolu ba Ministériu Obra Públika, Dirasaun Nasionál Edifikasaun no ADN atu halo verifikasaun ba pedidu pagamentu ne’ebé Niceles hato’o mai CNC. Entaun, nia dehan, dahuluk mak Inception Invoice ho 10%, daruak Intérim ka Development Desaing Invoice ho 30% no ikus Interim ka Préleminári Desaing Invoice ho 25%, entre relatóriu tolu (3) ne’e, rua ADN finaliza ona verifikasaun no ADN rekomenda ona ba project owner atu halo prosesu pagamentu. Maske nune’e, nia dehan, relatóriu rua (2) ne’ebé ADN finaliza ona halo verifikasaun no rekomenda ona mai CNC mak Inseptiom Invoice 10% no Interino Préleminária Desaing Invoice 25%, enkuantu Intérinu Devemlopment Desaing Invoice ho 30% ne’e seida’uk, tanba ADN seidauk finaliza verifikasaun entaun bainhira sira finaliza ona verifikasaun, sira hato’o mai project owner CNC no CNC prosesa ona pagamentu. “Ho prosesu ne’e, ami sei submete tan invoice rua (2) hanesan Inceptiom Invoice no Draft finál invoice. Invoice rua (2) ne’e agora daudaun kompañia entrega ona mai CNC no CNC halo ona verifikasaun. Hosi ne’e, CNC sei halo fali karta akompañamentu ida ka karta pedidu verifikasaun ida ba iha Ministériu Obra Públika no hosi Dirasaun Nasionál Edifikasaun atu halo verfikasaun. Entaun, depois halo verifikasaun kontinua ba ADN hodi halo verifikasaun finál, hosi ne’e foin submete fali mai CNC, entaun mai tiha CNC ita prosesa ona pagamentu no kuandu prosesa ona pagamentu ita hahú loke prosesu konkursu,” nia dehan. Nia dehan, ba prosesu konkursu ne’e CNC bele hahú loke no buka ona kompañia manán-na’in atu hahú servisu iha tinan ne’e. “Ita loke prosesu konkursu em-prinsípiu iha fulan ikus ka inísiu fulan oin. Ida-ne’e ita bele tau ba iha ne’ebá, tanba ita sukat mós ba prosesu tanba servisu ne’e integradu ho MOP no ADN. Em-prinsipiu iha fulan ikus no inisiu fulan oin, ita bele loke ona prosesu konkursu, nune’e kompañia bele halo servisu maibé projetu ne’e só bele finaliza iha tinan oin,” nia esplika. Alkatiri: konstrusaun Ró Haksolok sei konklui iha 2023 https://tatoli.tl/2022/10/28/alkatiri-konstrusaun-ro-haksolok-sei-konklui-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-10-28 DILI, 28 outubru 2022 — Eis Prezidente Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Mari Alkatiri, relata traballadór sira hahú ona hala’o konstrusaun (serbisu) ba Ró Hakslok ne’ebé antes ne’e paradu no sei konklui iha 2023 hodi bele mai Timor-Leste. Notísia Relevante:  Prezidente Autoridade RAEOA simu relatóriu rua kona-bá Ró Haksolok “Ró Hakslok rezolvidu ona. Ha’u vizita foin fulan ida (ba Portugál) traballadór sira hahú fulan rua ona maibé ró ne’e laiha komparasaun ho Berlin Nakroma no Berlin Ramelau. Loos, bele mai ona (iha 2023) maibé mai la’os prosesu eleitorál maibé eleisaun hotu mak mai,” Alkatiri hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sesta ne’e. Iha fulan ida liu ba, Prezidente RAEOA, Arsénio paixão Bano, akompaña hosi Eis Prezidente RAEOA, Mari Alkatiri, hala’o vizita ba iha Portugál hasoru malu ho empreza Atlanticeagle Shipbuilding (Antigu Estaleiru Navais Mondego), Bruno Costa (Sósiu Jerente) ho Duarte Sousa (Jerente). Notísia Relevante:  MP delega kompeténsia ba CAC hakle’an investigasaun ba Ró Haksolok Alkatiri, mós konsidera informasaun  ne’ebé fó sai katak hosi Comissão Antí Corrupção (CAC) daudaun hala’o hela investigasaun ba sasin balun ba prosesu Ró Hakslok ne’e, ida-ne’e la loos. “Sasin ida-ne’ebé mak halo fali investigasaun iha CAC hateten mai ha’u, atu se de’it mak halo investigasaun ko’alia ho ha’u. Se la ko’alia ho ha’u la’os investigasaun ne’e presegisaun.” Nia hateten. Instalasaun semáforu foun tolu, empreza hein pagamentu 50% https://tatoli.tl/2022/10/28/instalasaun-semaforu-foun-tolu-empreza-hein-pagamentu-inztalaaun-50/ tatoli.tl Notísia 2022-10-28 DILI, 28 outubru 2022 — Diretór Dirasaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT), António da Costa, informa prosesu instalasaun ba semáforu foun tolu (3), iha área Audian parte Klinika Foho Osan Mean, Ponte Kuluhun no Elemloi, daudaun ne’e empreza hein pagamentu ba prosesu instalasaun ne’ebé finaliza ona ho 50%. “Problema instalasaun semáforu foun tolu (3), ema (Empreza) hein pagamentu 50%. Se pagamentu 50% kuandu la’o ona, ema mai instala de’it ona tanba agora fatin ne’e kompletu ona,” António da Costa hateten ba jornalista sira, iha nia kna’ar fatin, Dili, sesta ne’e. Tuir nia, pagamentu ba prosesu instalasaun semáforu foun tolu ne’e hosi Ministériu Finansa la’ós Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), tanba prosesu ne’e kuandu kompañia halo serbisu, nia relatóriu mai depois hosi DNTT no ADN ba verifika. “Bainhira loos ona mak sira (empreza) manda relatóriu ida ba ami-nia Diretór Jerál. Hosi ne’e, hatun despaixu ba aprovizionamentu, nune’e sira bele halo prosesu pagamentu. Tnba ne’e mak prosesu ne’e kle’ur,” nia esplika. Entretantu, tuir informasaun katak, empreza ne’ebé durante ne’e halo prosesu instalasaun ba semáforu foun tolu (3) ne’e mak empreza Gouven Star. Kazu Dare, arguidu 27 submete ba interrogatóriu dahuluk https://tatoli.tl/2022/11/06/kazu-dare-arguidu-27-submete-ba-interrogatoriu-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2022-11-06 DILI, 06 novembru 2022 - Tribunál Distritál Dili (TDD), domingu interroga ona arguidu na’in-27 kona-bá kazu ne’ebé akontese iha suku Dare, aldeia Fatunaba, postu Aladministrativu Nain Feto, munisípiu Dili, ne’ebé rezulta  vítima Clementino Borges (25) lakon vida. Kazu ne’e akontese, iha loron 3 fulan-novembru 2022 kalan. Iha akontesimentu ne’e mosu asalta malu entre Grupu Arte Marsiál (GAM) Persaudaraaan Setia Hati Terate (PSHT) no Grupu Arte Rituál (GAR) 77. Nune’e hafoin akontesimentu parte ekipa konjunta konjunta Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK), Serbisu Informasaun Polísia (SIP) J2 Polísia Militár, Servisu Nasionál  Intelijénsia (SNI) servisu sekretu sira seluk hanesan  Makikit, detein suspeitu ne’ebé envolve kazu ne’e suspeitu hamutuk 27. Hosi suspeitu hirak-ne’e inklui feto ida hodi submete ba prosesu identifikakasaun no investigasaun iha edifísiu PNSIK, Kuartél Jerál, Caicoli, Dili. Hafoin submete ba identifikasaun no investigasaun suspeitu hirak-ne’e detein kedas iha sela PNTL, munisípiupiu Dili durante oras 72  hafoin aprezenta ba TDD hodi hala’o interrogatóriu dahuluk. Bainhira parte PNSIK lori  arguidu sira ne’e ba TDD, akompaña  ho karreta polísia nian  no  arguidu sira to’o iha TDD  iha oras 11:0 ho kondisaun alzema (borgol) iha liman no  hetan seguransa másimu hosi PNTL. Hafoin to’o tiha iha TDD, arguidu na’in-27 deskansa iha sela Tribunál Distritál Dili iha oras balun nian molok submete ba interrogatóriu dahuluk. Ekuantu iha interrogatóriu dahuluk ne’e, tuir observasaun jornalista TATOLI iha terrenu nota katak, família hosi arguidu sira labele akompaña tanba família sira iha de’it li’ur, seguransa sira TDD nian  taka metin portaun TDD nian hodi la  autoriza família sira tama iha arredór TDD nian. Iha interrogatóriu dahuluk ne’e, Ministériu Públiki ne’ebé reprezenta hosi Prokuradór Domingos Barreto, iha sala julgamentu promove arguidu sira ho krime omisídiu simples ne’ebé previstu artigu 138 hosi Kódigu Penál Timor-Leste no krime arma branka hosi lei numeiru 5/2017. Prosesu interrogatóriu dahuluk ne’e prezide hosi Juiz singulár, Afonso Carmona, Ministeriu Públiku reprezenta hosi  Prokuradór Domingos Bareito, no arguidu sira hetan asistensia legál hosi Advogadu na’in-haat. Projetu reabilitasaun estrada Rotunda Comoro to’o Raikotu sei iha negosiasaun https://tatoli.tl/2022/11/07/projetu-reabilitasaun-estrada-rotunda-comoro-too-raikotu-sei-iha-negosiasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-11-07 DILI, 07 novembru 2022 –Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, hateten projetu konstrusaun estrada Rotunda Comoro to’o Raikotu, munisípiu Dili, seidauk implementa tanba sei iha prosesu negosiasaun. “Ami halo hela negosiasaun tanba ne’e hosi parte fundu empréstimu, bainhira ita kontinua ho ida-ne’e entaun ita tenki halo buat barak molok hadi’a,” Ministru informa iha resintu Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e. Tuir governante ne’e, tenke hadi’a lisensa ambientál tanba hanesan rekerimentu hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) hodi halo empréstimu. Aleinde ne’e, tenki rezolve kondisaun sosiál sira hanesan Eskola São Miguel, ne’ebé prosesu sira ne’e mak halo tarde projetu. “Bainhira tuir nafatin empréstimu, entaun progresu ba projetu ne’e sei kleur, maibé ita bele husu atu dada mai uza fundu infraestrutura de’it. MOP hakarak dada mai uza de’it fundu infraestrutura no daudaun halo hela koordenasaun ho Ministériu Finansa tanba nia mak instituisaun ne’ebé liga diretamente ho banku atu halo negosiasaun, ne’ebé hein katak Ministériu Finansa bele koordena,” nia akresenta. Projetu reabilitasaun estrada ne’e ho distánsia kilómetru 1,2, ho orsamentu millaun $5 hosi empréstimu. “Estrada hosi Raikotu bá Tasi-tolu ne’e agora la’o hela, la kleur tan fui aspál, ne’ebé oitoan tan kaber ona,” Ministru orimista. SEJD atualiza preparasaun komemorasaun Masakre Santa Cruz ba PR https://tatoli.tl/2022/11/07/sejd-atualiza-preparasaun-komemorasaun-masakre-santa-cruz-ba-pr/ tatoli.tl Notísia 2022-11-07 DILI, 07 novembru 2022 – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha hamutuk ho ekipa hasoru malu ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta hodi atualiza preparasaun atividade komemorasaun Masakre Santa Cruz no loron nasionál juventude, ne’ebé sei hala’o 12 novembru ne’e. “Ohin,  ne’e lori komisaun organizadora ba komemorasaun Masakre Santa Cruz , loron nasionál juventude inklui dezlutu saudozu Max Sthal ba Prezidente Repúblika no  iha oportunidade ne’e konvida mós Prezidente bele preside komemorasaun 12 novembru nian iha Santa Cruz”, dehan Abrão iha Palácio Presidensiál, Bairru Pité, Dili, segunda ne’e. Nia dehan, loron nasionál juventude nian sei komemora iha postu administrativu sira hotu iha territóriu nasionál. Enkuantu iha kapital Dili sei realiza atividade lubuk ida hodi komemora loron importante rua ne’e, hahú 28 outubru saudozu Max Sthal no Sebastião Gomes nian to’o 12 de novembru. Atividade ne’ebé sei hala’o iha ámbitu selebrasaun iha kapital Dili mak hanesan sósiu kulturál, semináriu oi-oin, kompetisaun hanesan desportu nian liuliu motosiklizmu no seluk tan. Komemorasaun ba Masakre Santa Cruz no loron nasuionál juventude ho nia tema “Ka’er metin valor juventude rezisténsia nian hamutuk konstrui nasaun ho esperansa ba futuru”. Totál orsamentu ne’ebé SEJD prevee ba selebrasaun loron importante ne’e inklui dezlutu saudozu Max Sthal no atividade hotu ne’ebé hahú 28 outubru to’o 12 novembru iha kapital Dili hamutuk rihun $40-resin no orsamentu ne’ebé distribui ba selebra loron nasionál juventude iha Munisipiu hamutuk rihun $60-resin. “Ita nia Prezidente Repúblika disponivel hodi partisipa iha loron importante ne’e hodi preside no hato’o mós nia mensajen”, katak. AMN konvida veteranu hamutuk iha asaun pasífiku kontra desizaun PN https://tatoli.tl/2022/11/08/amn-konvida-veteranu-hamutuk-iha-asaun-pasifiku-kontra-desizaun-pn/ tatoli.tl Notísia 2022-11-08 DILI, 08 novembru 2022 – Aliansa Maubere Nasionál (AMN) konvida veteranu sira atu hamutuk iha asaun pasífiku ne’ebé sei realiza durante fulan-rua hodi sai opozisaun kontra desizaun Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé prevee osan Estadu atu sosa karreta 31 no laptop 65 ba deputadu sira. Responsável Relasaun Públika AMN, Miguel Mosi, konsidera partisipasaun polítika ema hotu importante atu impede PN nia desizaun dada hikas osan ne’ebé prevee ona, tanba ne’e sei envolve ema hotu inklui veteranu. “Ami husu ba aman veteranu sira atubele kontrola Governu no Parlamentu Nasionál, bainhira sira halo buat ruma ne’ebé la loos, labele hahí no hana’i filafali Governu,” Responsável Relasaun Públika AMN ba Agência Tatoli, iha asaun pasífika ba loron daruak iha kampus sentrál UNTL, Formosa, tersa ne’e. Aleinde ne’e, aliansa ne’e sei konvida mós estudante hosi universidade, vendedór, inklui traballadór sira. “Ida-ne’e nu’udar estratejia ne’ebé AMN halo tanba haree filafali hosi esperiénsia pasadu, kuaze asaun protesta kontra sosa karreta laiha rezultadu. Tanba ne’e AMN hamriik filafali hodi kontinua halo asaun ne’e atu ezije Parlamentu Nasionál hodi bele dada hikas filafali orsamentu ne’ebé sira prevee ona,” nia akresenta. Tuir Responsável ne’e, bainhira asaun ne’e laiha konsiderasaun hosi PN maka sei iha asaun ne’ebé envolve volume ema boot liu, tanba ne’e aliansa hahú estuda atubele foti desizaun iha tempu tuir mai. “Ami fó tempu ba Parlamentu Nasionál durante fulan-rua, maibé AMN mós sei tama ba kada universidade sira atu konvida estudante hotu mai hamutuk iha asaun pasífiku ne’e atu haforsa polítika. Ita halo asaun ne’e atu fó hanoin ba Parlamentu Nasionál katak karreta no laptop ne’ebé sira atu sosa ba deputadu sira ne’e laiha relasaun ida ho dezenvolvimentu iha Timor-Leste,” nia tenik. Asaun protesta kada semana sei halo loron-tolu, iha segunda, tersa no kuarta, ne’ebé AMN sei hakat ba kada universidade sira atu buka apoiu hodi manán konfiansa. Aleinde ne’e, aliansa ne’e sei fahe matéria iha dalan públiku relasiona ho planu PN atu sosa karreta no laptop ba deputadu, nune’e públiku bele hetan koñesimentu liután. Asaun ne’e rasik hetan apoiu hosi estudante sira hosi Universidade Orientál (UNITAL) Univercidade da Paz (UNPAZ) Institutu Siénsia Saúde (ICS, sigla portugés), Institute of Bussiness (IOB) no Univercidade de Dili (UNDIL) AMD koloka ona pesoál seguransa iha jardin kapitál Dili https://tatoli.tl/2022/11/11/amd-koloka-ona-pesoal-seguransa-iha-jardin-kapital-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-11-11 DILI, 11 novembru 2022 — Governu, liuhosi Autoridade Munisípiu Dili (AMD) iha fulan outubru tinan ne’e, koloka ona pesoál seguransa iha jardin kapitál dili, hodi tau matan ba propiretáriu Estadu iha jardin sira. “Ami-nia seguransa ne’ebé iha semana liubá ita hateten sei koloka iha outubru nia laran, agora kolokadu hotu ona iha jardin sira hanesan iha jardin Cristu Rei, Largo de Lecidere, Prezidente BJ-Habibie, GMNTV nia oin no jardin 12 de Novembru iha Moatel,” Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili (AMD), António Moniz Clau, hateten ba Agênsia Tatoli iha nia kna’ar fatin, Dili, sesta ne’e. Tuir nia, pesoál seguransa ne’ebé Autoridade Munisípiu Dili koloka ona iha jardin kapitál Dili hahú iha loron 07 fulan outubru tinan ne’e. Tanba ne’e, seguransa ne’ebé kolokadu ona iha jardin sira la’ós atu tau atensaun de’it ba iha asuntu seguransa maibé sira asegura mós vizitante sira bainhira ba jardin sira labele soe foer arbiru. Aleinde ne’e, asegura mós ba estasionamentu katak vizitante sira labele para karreta no motor arbiru, ne’ebé sira (seguransa) nia knaar tolu (3) mak iha ne’ebá hanesan tau matan ba aset Estadu sira iha jardin, tau matan ba limpeza no tau matan ba estasionamentu, “Tanba ne’e, garante katak orientasaun servisu ne’ebé ita fó ba sira tuir servisu ne’ebé ita haruka sira asina,” nia dehan. Padre Venâncio sadik K12N organiza peregrinasaun nasionál ho ilas Na’in-Feto https://tatoli.tl/2022/11/12/padre-venancio-sadik-k12n-organiza-peregrinasaun-nasional-ho-ilas-nain-feto/ tatoli.tl Notísia 2022-11-12 DILI, 12 novembru 2022 — Padre, Venâncio Pereira, ne’ebé dirije kalan reflesaun iha semitériu Santa Crúz, sadik Komité 12 Novembru (K12N) atu organiza filafali peregrinasaun nasionál atu lori ilas Na’in-Feto Virjen Maria iha kapeliña Fatu-besi hale’u Timor. “Ha’u sadik imi barani ka lae, joven loriku asu’wain no joven sira atu lori filafali inan Virjen Maria hale’u Timor dala-ida tan hodi fó agradese. Ha’u husu imi-nia vontade, mehi no korajen atu hakilar tan dala-ida, viva Timor-Leste iha tempu oin mai, hamutuk ho ilas Na’in-Feto nian,” Amu Venâncio hateten, liuhosi kalan reflesaun, iha sesta (11/11), ne’ebé hala’o iha rate Santa Crúz. Nia observa, hafoin ukun-an to’o ohin loron, Estadu no nasaun haluha tiha ilas Na’in-Feto iha kapeliña Fatu-Besi, tanba ne’e maka lori nasaun ne’e enfrenta problema barak no timor-oan sira kontinua halo problema ba malu. Nune’e, haree ba situasaun ohin loron ne’ebé akontese, nu’udar relijiozu ida, hakarak fanu K12N atu organiza filafali joven loriku asu’wain sira atu influénsia sosiedade katólika. “Ha’u hakarak soe lia ba imi, konvida imi, fó konvite ba imi no provoka imi atu hanoin filafali ba kotuk, iha tinan 1988 banhira Timor iha terus nia laran, timor-oan sira deside lori Inan Virjen Santa Maria hosi kapeliña Fatu-besi hale’u Timor laran tomak, tama sai valeta, uma lisan, uma k’nua, mota kuak halo lalar asu hobur inklui FALINTIL sira iha ai-laran mós tama kahur,” nia haktuir. Nia konsidera, Na’in-Feto ne’ebé sai ona inan ba timor-oan sira ho ninia ilas hale’u ona Timor  tomak, sama iha mota no tasi hodi fó malirin no nia mak loke uluk odamatan ba libertasaun molok Amu Papa João Paulo II sama ain iha Timor iha tinan1989 no molok akontese Masakre 12 novembru 1991 iha Santa Crúz. “Inan doben Virjen Maria hale’u tiha Timor, tanis ho timor-oan sira-nia kolen, halo lalar, asu manu fuik, animál ai-laran to’o ita hotu la’o tuir nia ohin loron no balun mate ona, balun sei moris. Tanba ne’e, atu kompleta loloos prosesu prosisaun libertasaun 12 novembru nian hosi Igreja Motael mai to’o iha rate Santa Crúz ne’e, tenke manifesta filafali prosisaun nasionál ida hosi kapeliña rai Fatu-besi to’o Jaco, Ataúru no Oé-cusse no Ramelau tutun,” nia tenik. Tuir Amu, ho asaun ne’e maka timor-oan sira bele hetan liberdade loloos liuhosi moris unidade entre maun alin bele sai realidade ho sentidu porfunda ho timor-oan sira hotu. “Husu grasa lalehan ninian, keta kolen atu reza ba Na’in-Feto, keta moe, baruk no tauk atu dehan ba mundu katak timor-oan katólika duni. Sira ne’ebé mate ona iha fatin ida-ne’e hatudu ona katak sira timor-oan no katólika duni,” nia salienta. Ajente administrasaun públika tenki uza farda hodi fasil kontrola https://tatoli.tl/2022/11/14/ajente-administrasaun-publika-tenki-uza-farda-hodi-fasil-kontrola-2/ tatoli.tl Notísia 2022-11-14 DILI, 14 novembru 2022 –Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten, funsionáriu administrasaun públika, liuliu funsionáriu Ministériu Finansa (MF) tenki uza farda, nune’e dirijente sira fasil atu kontrola. “Vistuáriu ka farda ba funsionáriu sira, ida-ne’e atu aplika disiplina ba ita-nia funsionariu sira durante oras serbisu atu sira labele ba hemu kafé no tuur iha Hotel Timor ka fatin seluk, ne’ebé fasil atu monitoriza no aplika sansaun. Ida-ne’e ba sira ne’ebé la disiplina,” Ministru Finansa relata iha ámbitu debate Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, iha faze espesialidade, iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e. Inisiativa ne’e implementa bazeia ba dekretu-lei númeru 2/2022, 08 janeiru, ne’ebé regulariza iha diploma ministeriál númeru 86/2021, 29 dezembru, ne’ebé ho hanoin katak funsionáriu Alfándega nia farda bosan ona kompara ho funsionáriu iha nasaun viziñu. “Sira bainhira ba reuniaun ruma tenke ba hatais farda, liliu reuniaun internasionál ha’u hanoin ida-ne’e mós aspetu ida ne’ebé ita presiza tau-matan,” nia akresenta. Enkuantu, farda ba funsionáriu MF tomak sei distribui ba funsionariu tomak to’o fim tinan ne’e. Governu liuhosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) hamutuk ho liña ministériu sira, daudaun haree hela kondisaun atu uniforme ba ajente administrasaun públiku tomak ho materiál tais. Jornalista   : Antónia Gusmão Populasaun iha mundu atinje biliaun ualu https://tatoli.tl/2022/11/15/populasaun-iha-mundu-sae-biliaun-ualu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-15 DILI, 15 novembru 2022 – Fundu Populasaun hosi Nasaun Unida (UNFPA, sigla inglés) iha Timor-Leste deklara katak populasaun iha mundu atinje biliaun ualu. “Iha loron populasaun ho biliaun ualu ohin ne’e, fó hanoin hikas katak ita moris iha mundu ida ho oportunidade rohan laek ba ita hotu, maski iha mós dezafiu oioin ne’ebé mundu hasoru hela,” Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifin-Cabo, hateten, iha ámbitu lansamentu relatóriu prelemináriu sensu uma-kain no populasaun tinan 2022, iha auditóriu Ministériu Finansa (MF), Aitarak-laran, tersa ne’e. Reprezenta ne’e dehan, ida-ne’e hanesan marka ida ba umanidade no oportunidade boot ida atu harii reziliénsia demográfiku ba dezenvolvimentu sustentável ba Timor-Leste, ho fó sai rezultadu prelimináriu sensu ne’ebé indika populasaun iha Timor-Leste ho totál millaun 1,3, oferese mós oportunidade ida atu investe dadus hodi haree ba orsamentu jerál, formulasaun polítika no planeamentu jerál ba dezenvolvimentu ba tinan 10 tuir mai to’o bainhira sensu tuir mai hala’o fali. UNFPA iha mundu no Timor-Leste iha istória ne’ebé naruk hodi fó apoiu ba sensu sira, ne’ebé mak sai hanesan fonte dadus populasaun ne’ebé esensiál tebes ba planu dezenvolvimentu. Iha biban hanesan, Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten, iha dékada ida liubá, mundu selebra loron biliaun hitu, ne’ebé kresimentu populasaun barak liu mai hosi Ázia inklui Timor-Leste, maski nia kontribuisaun ladún signifikante. “Tanba populasaun mundiál kontinua aumenta iha espetativa vida, mellór saúde no nutrisaun, ijiene pesoál no medikamentu. Ita tenki husu pergunta hanesan ajénsia UNFPA husu, oinsá mak ita bele kria mundu ida ne’ebé ita biliaun ualu tomak bele moris di’ak no mais espesífikamente?  Oinsá mak ita bele kria Timor-Leste ida ne’ebé ita milliaun 1,3 bele moris di’ak maski hasoru dezafiu oinoin hanesan pobreza, dezempregu, mudansa klimátika, deklina iha rekursu finanseira no inserteza kauza hosi tensaun jeopolítika?,” nia subliña. MS rejista labarik sofre má nutrisaun na'in-2.053 no óbitu laiha https://tatoli.tl/2022/11/17/ms-rejista-labarik-sofre-ma-nutrisaun-44-078-no-obitu-laiha/ tatoli.tl Notísia 2022-11-17 DÍLI,17 novembru 2022 — Diretór Nasionál Saúde Publika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco,informa hahú hosi janeiru to’o setembru  rejista labarik  sofre má nutrisaun hamutuk  2.053 iha territóriu nasionál. “Ami rejista labarik sira sofre má nutrisaun  hamutuk 2.053, hosi númeru ne’ebé mai konsulta na’in- 44.078 , husi ne’e maioria labarik idade zero to’o tinan rua  na’in- 22.885  no idade zero to’o tinan lima na’in-21.1931 no konsege hetan atendimentu husi profisionál saude, liuliu sukat sira nia todan, no fahe mós suplementu nutritive ba sira”, hateten Diretór ne’e ba Agência TATOLI iha nia kna’ar fatin, kinta ne’e. Hosi totál  2.053 ne’e kompostu hosi má nutrisaun moderadu na’in-1.625 ka 4%, má nutrisaun grave hamutuk 428 ka 1%. Ministériu Saúde nia atinjimentu kuaze 96% labarik sira tuir alvu ne’ebé iha liuliu fó atendimentu ba sira iha fasilidade saúde sira iha nivél nasionál. “Entaun labarik sira ne’ebé grave ita fó baixa no fó tratamentu espesífiku ba sira liuliu iha sentru saúde, ospitál referál iha munsípiu, inklui Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), hafoin alta fila ba uma, no durante ne’e ita mós la rejistu labarik sira mate”, nia afirma. Tanba ne’e, Ministériu Saúde husu ba inan aman sira bainhira prepara ai-han tenke ho nutritivu, moos no di’ak, nune’e fo nutrisaun di’ak ba labarik sira. Entretantu, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta preokupa Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante billaun $3,16, maibé alakodu ba Ministériu Saúde (MS) no Ministériu Edukasaun la koresponde ho situasaun ka realidade ne’ebé iha Timor-Leste. Xefe Estadu preokupa maka’as ho OJE 2023 ho montante to’o kedan biliaun $3,16, kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, billiaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA milliaun $120, maibé ba Ministériu Saúde no Ministériu Edukasaun, Juventude no Despostu la refleta iha orsamentu ne’e rasik. “Ha’u nia preokupasaun konsesuál. Governu iha programa ne’e liuliu iha Ministériu Saúde la reflete iha orsamentu ne’e rasik iha nutrisaun no seguransa alimentár.  Ha’u fó sai ona ba Governu katak programa nutrisaun infántil ba edukasaun oituan loos kompara ho orsamentu 2022. Ida ne’e ha’u la konkorda”,  hateten Xefe Estadu iha Tibar-Liquiça, kuarta ne’e. Enkuantu, proposta OJE 2023 ho montante billiaun $3,16 kompostu husi orsamentu administrasaun sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, billiaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120. Orsamentu ne’e sei  uza hodi finansia programa 45 liuhosi atividade prinsipál 275, organizadu  iha área estratéjiku  16 ne’ebé Governu sei foku ba iha tinan oin hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta, ekonómia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu rurál no abitasaun, ambiente, petróliu no minerál, eletrisidade no enerjia renovável, konektividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza no seguransa nasionál, relasona internasionál no polítika esterna. Kapitál sosiál hetan alokasaun 36% Distribuisaun tetu agregadu orsamentu administrasaun sentrál iha OJE 2023, setór kapitál sosiál ne’ebé inklui saúde, edukasaun no protesaun sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%, setór ida ne’e mak maiór benefisiáriu husi finansiamentu proposta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importánsia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade millaun $137, saúde millaun $92 no protesaun sosiál millaun $301, liuliu ba grupu vulnerável. Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe,  husi montante ne’e millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia. Programa nutisaun hetan alokasaun millaun $10 Iha Proposta OJE  ne’e Governu propoin programa nutrisaun millaun $10, ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka porsentu  (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa nutrisaun iha OJE 2022. Proposta OJE ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa merenda eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkansa labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despeza ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42. Proposta OJE ne’e formula bazeia ba objetivu estratéjiku husi Governu ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba koñesimentu, teknolojia no inovasaun, no asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu. PM Taur enkoraja manifestante AMN mellora kapasidade hodi hatudu ba mundu https://tatoli.tl/2022/11/18/pm-taur-enkoraja-manifestante-amn-mellora-kapasidade-hodi-hatudu-ba-mundu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-18 DILI, 18 novembru 2022 –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, agradese ba menifestante Aliansa Maubere Nasionál (AMN), ne’ebé kompostu hosi estudante no sosiedade sivil tanba retira ona manifestasaun hasoru Parlamentu Nasionál (PN) no Governu. “Aproveita oportunidade ida-ne’e, agradese ba ita-nia joven ne’ebé halo manifestasaun, ne’ebé termina maibé enkoraja mós atu kontinua apreende no uza direitu sira hodi mellora kapasidade atu hatudu ba mundu katak maski ita-nia nasaun ne’e ho difikuldade maibé ita ne’e ema sivilizadu, edukadu, iha formasaun no sivizmu,” PM Taur, hateten hafoin aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, iha Parlamentu Nasionál, kinta (17/11). AMN halo manifestasaun hodi kontra desizaun PN atu sosa karreta no laptop ba deputadu sira, ne’ebé hala’o iha kampus sentrál UNTL oin no tuir planu sei realiza to’o fulan-rua. Xefe Estadu konsidera, manifestante sira desde la halo ona manifestasaun hanensan sinál di’ak tanba manifestante sira hanesan futuru líder nasaun nian. “Ha’u preokupa, tanba sira ne’e futuru nasaun. Ita-nia oan sira aban bainrua sei sai Primeiru-Ministru, Prezidente Repúblika, governante, no deputadu. Ha’u preokupa katak, buat ne’ebé sai hosi sira-nia ibun ne’e la eduka bolu dehan agresaun verbál, ne’e ladi’ak no la eduka, tanba buat ne’ebé sai hosi ita-nia ibun hatudu o ne’e sé. Bainhira liafuan a’at mak sai ne’e signifika ita má edukadu, ita-nia formasaun ladi’ak, ita-nia joven sira labele hanesan ne’e,” PM Taur tenik. Eis Xefe Estadu ne’e konta tuir, uluk bainhira nia sei idade 15, konsege partisipa iha manifestasaun hodi kontra okupasaun portugés, maibé la halo agresaun verbál, no respeita tebes. “Momentu bainhira ita trata no insulta ita lakon razaun tomak. Ita la persiza uza violénsia verbál no violénsia sira seluk atu depois ita halo razaun prevalese,” nia reforsa. Subsídiu $200: Administradór Cristo Rei submete ona dadus 15.409 ba MAE https://tatoli.tl/2022/11/21/subsidiu-200-administrador-cristo-rei-submete-ona-dadus-15-409-ba-mae/ tatoli.tl Notísia 2022-11-21 DILI, 21 novembru 2022 — Administradór postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili, Venancio Tavares, informa nia parte submete ona dadus benefisiáriu subsídiu $200 fim do ano hamutuk 15.409 ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE). Benefisiáriu uma kain 15.409 ne’ebé sei simu subsídiu $200 ne’e kompostu hosi suku Ailoc ho totál uma kain 1000, Balibar 354, Becora 4.710, Bidau Santana 1.582, Camea 3.265, Kuluhun.902, Hera 2.151 no Metiaut hamutuk 445. “Ami submete ona dadus uma kain ne’ebé sai benefisiáriu ba subsídiu $200 fim do ano hamutuk 15.409 ba Ministériu Administrasaun Estatál,” Venancio Tavares hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, segunda ne’e. Tuir nia, iha prosesu submete dadus ba Ministériu Administrasaun Estatál iha suku balun ne’ebé submete direta dadus ba MAE. “Suku ida-ne’ebé hatama direta ba Ministériu ne’e, tanba momentu ha’u iha ne’ebá kuandu loron ida ikus ha’u ho ha’u-nia funsionáriu lori dadus ba hatama iha nasionál, suku Kuluhun mak lori direta dadus ba MAE. Maibé, dadus ne’ebé ami hatama ba nasionál ne’e inklui hotu suku Kuluhun. Só dadus ne’ebé sira hadi’a mak la hatama liuhosi ami, maibé sira hatama direta ba nasionál, tanba sira tarde liu entaun sira duni tempu, lori direta ba nasionál,” nia esplika. Aleinde ne’e, ho subsidiu $200 ne’e nia parte submete ona dadus uma kain 15.409 iha outubru ba Ministériu Administrasaun Estatál. “Ami submete dadus ita-nia komunidade uma kain ne’ebé sai benefisiáriu $200 ba nasionál iha fulan outubru tinan ne’e,” nia informa. Hosi dadus hirak ne’e, nia parte nia parte labele detekta komunidade nia rendimentu mensál menus hosi saláriu $500 ne’ebé eleizivel bele simu subsídiu refere no saláriu $501 ba leten sei labele simu subsídiu $200. “Iha prosesu ne’e, ida-idak nia rendimentu ita labele deteta. Maibé iha saláriu kuandu ha’u sente liu $500 ha’u mai rejistu ba halo saida. Tanba, iha prosesu ne’e iha lei ne’ebé atu fó hanoin ba ida-idak nia konxiénsia. Tanba ne’e ha’u husu ba ita hotu-hotu iha konxiénsia katak sé mak iha rendimentu fulan liu $500, di’akliu lalika simu. Maibé ha’u la trava ida-idak nia direitu, maibé tenke kompreende katak dekretu-lei fó direitu ba ema-ne’ebé nia rendimentu kada fulan menus hosi $500 mai kraik. Tanba ne’e, sira ne’ebé liu $500 ba leten tenke fó oportunidade ba sira-ne’ebé rendimentu kada fulan kiik ne’e hodi hetan,” nia esplika. Xefe suku Becora husu MTCI aselera distribuisaun cesta bázika ba komunidade https://tatoli.tl/2022/11/21/xefe-suku-becora-husu-mtci-aselera-distribuisaun-cesta-bazika-ba-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2022-11-21 DILI, 21 novembru 2022 — Xefe suku Becora, postu administrativu Cristu Rei, munisípiu Dili, António da Silva Guterres, husu Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI-sigla portugés) atu aselera distribuisaun cesta bázika ba komunidade hamutuk rihun 24. “Ha’u husu ba Ministériu Relevante ka MTCI atu haree cesta bázika aselera ba, tanba ita haree $200 iha 05 dezembru selu ona. Entaun, se loron 05 dezembru selu no cesta bázika mai fahe tan iha suku ne’e, entaun atrapalla. Tanba ne’e, hanesan xefe suku no reprezentante konsellu suku tomak populasaun Becora husu ba MTCI se bele aselera distribuisaun cesta bázika, atu nune’e to’o 05 dezembru hotu ita tama fali ba osan $200. Aleinde ne’e, ita haree iha fulan dezembru cesta bázika simu, osan $200 simu no osan terseira idade simu hotu iha suku ne’e. Ida-ne’e impaktu boot, ida ne’e mak ami ezije,” António da Silva Guterres hateten ba Agência Tatoli iha sede suku Becora, segunda ne’e. Tuir nia, iha distribuisaun cesta bázika ne’e MTCI haree liu ba suku no aldeia sira-ne’ebé iha populasaun uitoan hodi distribui uluk. “Cesta bázika ne’e, MTCI haree liu mak sira-ne’ebé suku no aldeia kiik maibé iha suku Becora aldeia 10 ho populasaun besik rihun 24 to’o agora seidauk simu. Aleinde ne’e, ita haree iha suku hotu-hotu balun simu ona, hanesan iha Postu Administrativu Cristo Rei iha suku Ailook ho aldeia haat (4) de’it simu ona no suku Camea mós balun simu ona. Maibé, suku Becora populasaun ne’ebé barak iha postu administrativu Cristo Rei maibé to’o agora cesta bázika seidauk simu,” nia esplika. Dadús ne’ebé nia parte submete ona ba MAE iha loron 28 fevereiru ne’e, maibé to’o agora parte relevante seidauk implementa. Tanba, nia dehan, iha prosesu distribuisaun cesta bázika ne’e pesoál hosi parte MTCI durante ne’e seidauk iha komunikasaun ho suku Becora kona-ba oráriu ba distruisaun. “To’o agora, pesoál hosi MTCI seidauk mai hateten kona-ba sá loron ba distribuisaun cesta bázika, entaun ho ida-ne’e ha’u husu ba MTCI se bele aselera suku Becora nian, atu nune’e labele to’o 05 dezembru, ita atu soke malu ho subsídiu $200,” nia dehan. Entretantu, tuir informasaun antes hosi administradór postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Dili, Venancio Tavares, hateten iha suku Becora komunidade hamutuk 4.710 mak seidauk simu cesta bázika. Pesoál limpeza Cristo Rei preokupa pesoál seguransa seidauk hala’o servisu https://tatoli.tl/2022/11/23/pesoal-limpeza-cristo-rei-preokupa-pesoal-seguransa-seidauk-halao-servisu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 DILI, 23 novembru 2022 — Pesoál limpeza iha jardin Cristo Rei (CR), Cancio da Silva, preokupa ho pesoál seguransa ne’ebé Autoridade Munisípiu Dili (AMD) koloka ona iha jardin Cristo Rei maibé to’o agora seidauk hala’o servisu. “Ha’u haree pesoál seguransa iha jardin Cristo Rei nian ema seidauk mosu mai to’o agora, hanesan ema sira hosi ekipa seguransa nian ema-na’in ualu (8) no ida (1) de’it mak tama to’o agora ho naran Vicente, maibé na’in-hitu (7) seluk la tama to’o agora,” Cancio da Silva hateten ba Agéncia Tatoli, iha jardin Cristo Rei, Díli, kuarta ne’e. Pesoál seguransa iha Jardin Cristo Rei momentu sira ba halo konta bankária sira kompletu, maibé la fila mai servisu no ida de’it mak tama to’o agora. “Entaun, ho ida ne’e, karik asina kontratu ona tenke fila mai servisu nu’udar seguransa. Tanba iha ne’e, área turizmu nian ne’ebé hanesan problema mós iha oioin de’it no seguransa sira-ne’e momentu la tama, ami mak iha ne’e maibé sira (vizitante) halo fera lampu sira iha ne’e,” Cancio hatutan. Pesoál seguransa sira-ne’e, Autoridade Munisípiu Dili koloka ona ba jardin sira iha kapitál Dili, maibé iha Cristo Rei sira la mai to’o agora ne’e karik sira (pesoál seguransa) iha problema ruma, tenke bolu sira ba iha munisípiu rezolve tanba ema barak hakarak atu tama serbisu. Administradór Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Dili, Venancio Tavares, hateten daudaun seguransa hosi Munisípiu Dili ba área turístiku Cristo Rei (CR) iha ona maibé to’o ohin loron nia ladauk simu lista naran ba seguransa sira. “Ita-nia seguransa sira iha ona maibé ha’u seidauk hetan lista no ha’u sei husu lista iha ne’ebá (Munisípiu Dili), nune’e ha’u atu halo órariu lista prezensa hodi kontrola. Alainde ne’e, ha’u ezije hela lista ne’e maibé seidauk fó mai ha’u, tanba iha balun seidauk asina kontratu ha’u la hatene maibé ha’u prontu ezekuta atu kontrola. Tanba, ita ko’alia karik rekruta la’ós ha’u mak rekruta, maibé ha’u prontu ezekuta,” nia dehan. Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, António Moniz Clau, hateten iha jardin Cristo Rei, Autoridade Munisípiu Dili iha pesoál seguransa hamutuk 12 no hosi ne’e na’in-neen asina ona kontratu maibé iha na’in-neen seluk sei haree hela sira-nia kontratu. “Tanba, iha sira-nia dirasaun ami bolu mós to’o agora seidauk mai no ami sei buka hela. Maibé, atu hateten ida-ne’e, ami-nia responsabilidade no ha’u hakarak buka tuir ida-ne’e. Se sira lakohi servisu ita foti desizaun atu hasai. Maibé orsida ha’u mai konfirma fali ho Administradór Postu Cristo Rei katak, pesoál seguransa iha jardin Cristo Rei sira lakohi servisu ita troka kedas sira. Tanba ne’e, ita garante semana oin pesoál seguransa hamutuk 12 tenke iha ne’ebá ona,” nia dehan. MAPKOMS atribui sertifikadu ba formandu CEFTEC 323 https://tatoli.tl/2022/11/24/mapkoms-atribui-sertifikadu-ba-formandu-ceftec-323/ tatoli.tl Notísia 2022-11-24 DILI, 24 novembru 2022 — Governu liuhosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS, sigla portugés), kinta ne’e, atribui sertifikadu ba formandu Sentru Formasaun Téknika iha Komunikasaun (CEFTEC, sigla portugés) hamutuk 323 iha nível nasionál no munisípiu tinan 2022. “Ha’u hakarak fó parabéns ba formandu sira hotu ne’ebé konklui ona imi-nia formasaun iha CEFTEC, Ha’u hatene katak ita-boot sira sakrifika ita-boot sira-nia tempu hodi mai tuir formasaun, atu nunee bele mós hakarak atu transforma ita-nia sosiedade ida-ne’e, hosi saida mak oras ne’e ita hasoru tanba ita hotu-hotu la’o hela ho analog. Agora ita hakarak ba iha dijitál, entaun ita presiza hetan informasaun sira-ne’e no ita adapta ho situasaun reál ne’ebé mak ohin loron mundu la’o no Timor-Leste parte ida hosi mundu hakarak ka lakohi iha obrigasaun atu adapta ho situasaun reál sira-ne’e,” Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco da Costa Jerónimo, hateten liuhosi diskursu iha serimónia atribuisaun sertifikadu ba formandu Sentru Formasaun Teknika iha Komunikasaun (CEFTEC-sigla portugués) iha salaun Delta Nova, kinta ne’e. Governante ne’e hato’o agradesimentu ba formadór sira tanba sakrifisiu hodi fahe matenek no forma formandu hamutuk 300-resin ne’ebé ohin finaliza formasaun. “Agradese ba ita-boot (formadór) sira-nia sakrifisiu halo formasaun no forma ita-nia ajente hamutuk 300-resin ne’ebé ohin ne’e ita bele fahe sertifikadu ba sira, nune’e ba ita-boot sira-nia sakrifisiu ne’ebé halo. ha’u hanoin ita-boot sira mós iha lamentasaun tanba dala ruma ba to’o iha fatin sira-ne’ebé loloos la presiza ba hodi halo serbisu sira,” nia dehan. Iha biban ne’e, nia aumenta, planu anuál MAPKOMS ba tinan 2022 atu halo estensaun formasaun ba nível munisípiu haat, maibé halo liu tiha munisípiu haat ba lima ho RAEOA. Ida-ne’e esforsu ida makaas no presiza iha duni boa vontade no responsabilidade atu halo kna’ar sira hanesan ne’e. Iha formasaun sira-ne’e la’ós ba forma hela de’it formandu sira maibé formasaun sira-ne’e bele forma maibé sei hetan akompaña nafatin kada ema sira-ne’ebé oras ne’e tuir hela formasaun no remata ona formasaun ho sertifikadu ne’e. “Entaun, labele kontente de’it ho sertifikadu ne’e ohin, maibé tenke hatudu ita-nia kompeténsia ita bele ka lae. Tuir tiha formasaun oras 40 no oras 80 depois mai hateten loke took pajina Ministériu nian, maibé la hatene entaun se hanesan ne’e seidauk kompetente presiza tan formasaun,” nia esplika. Nia husu atu formandu sira bainhira finaliza ona formasaun atu kontinua estuda, nune’e labele lakon bukae ne’ebé hetan ona iha formasaun, nune’e labele haluha atu kadi nafatin kakutak ho saida mak imi hetan no apreende lee tan livru sira atu kakutak ne’e kadi hela nafatin. Coordenadór Sentru Formasaun Teknika iha Komunikasaun (CEFTEC-sigla portugués), Rafael da Silva Freitas, hateten atividade prinsipál CEFTEC nian mak fó formasaun hodi aumenta no kapasita di’ak liután, formandu sira-nia identidade iha sosiedade hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál iha setor komunikasaun sosiál, tantu públiku no mós privadu. “Ba tinan ida-ne’e CEFTEC prodús formandu iha nível nasionál no munisipál hamutuk 323 ne’ebé kompostu hosi mane 159 no feto 164. Formandu sira-ne’e mai hosi liña ministériál ka setór públiku hosi nível nasionál no munisipál, setor privadu, sentru informasaun suku no estudantes universitáriu no sekundáriu,” nia hateten. Formasaun iha nível nasionál, iha tinan ida ne’e CEFTEC mós realiza formasaun iha nível munisipál hanesan iha Manatuto, Baucau, Bobonaru, Lautm, Dili no RAEOA ba área formasaun Relasaun Públika no Servisu Protokolu no Múltimedia. Aliende ne’e, CEFTEC liuhosi MAPCOMS iha parseria entre Institutu Camoes hodi implementa Projetu Consultóriu Lingua para Jornalista, ne’ebé iha tinan ne’e prodús ona formandu hamutuk 121 iha área oioin, hanesan portugés espesifiku para jornalista saúde no justisa, pensamentu krítiku, matemátika para jornalista no seluk tan. “Entaun, nu’udar Sentru Formasaun Estadu nian, ida-ne’ebé hetan akreditasaun hosi Institutu Nasional Dezenvolvimentu Mão de Obra-INDMO, CEFTEC nafatin tau atensaun no prioridade ba nia rekézitu tomak, hodi asegura kualidade formasaun ba formandu sira hotu no sei kontribuí diretamente ba kompeténsia no abilidade profisionál formandu sira-nia hodi hatán ba ezíjénsia  servisu komunikasaun sosiál iha Timor-Leste,” nia dehan. CEFTEC nafatin buka dalan oinsá atu kanaliza didi’ak ita-nia profísionál espesializada hirak ne’e iha seitór públiku no privadu, nune’e abilidade ne’ebé sira hetan sei útil ba iha komunidade no ba sira-nia instituisaun. Nu’udar, Sentru Formasaun CEFTEC rekuiñese nia limitasaun no frakeza sira, nune’e nafatin konsidera parseria importante sira hotu nia sujestaun, rekomendasaun no krítika sira, tanba ne’e sai hanesan bukae ida hodi hadi’ak liután implementasaun formasaun ba tempu oin mai. Reprezentante formandu, Doni Domingos Martins, hato’o agradese ba Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco da Costa Jerónimo no estrutura tomak iha sentru formasaun téknika komunikasaun tanba liuhosi sira mak formandu sira bele finaliza formasaun. “Ami-nia agradesimentu wain tebes ba ita-bo’ot sira, liuliu ba iha Ministru Asuntu Parlamentarés Komunikasaun Sosiál no estrutura tomak iha Sentru Formasaun Téknika Komunikasaun, tanba hosi ita-bo’ot sira mak ohin loron ami hotu bele mai hamri’ik iha fatin ida-ne’e, ami bele kapasita ami-nia kuiñesimentu no abilidade ne’ebé mak di’ak. Liuhosi formasaun hirak ne’ebé mak ami simu hotu tiha ona no liuhosi polítika ida ne’ebé mak Ministru Assuntu Parlamentáres no Komunikasaun Sosiál hala’o dadaun, ohin loron maka lori ami lubun bo’ot ida mai hamri’ik iha ne’e atu hatudu ba ita-boot sira katak ami susesu duni iha formasaun hirak ne’ebé ami pasa ona ka ami hala’o ona iha fulan hirak liu-bá,” nia dehan. Entretantu, formandu no formanda ne’ebé simu sertifika hamutuk 323 ne’e mai hosi unidade ualu (8) hanesan unidade portugés ba jornalizmu, lia-tetun ba jornalizmu, hakerek imprensa, rádiu, televizasaun, múltimedia, relasaun públika no protokolu no unidade jestaun komunikasaun no krize. Fulan tolu tan, konstrusaun ponte foun Buanurak sei finaliza https://tatoli.tl/2022/12/12/fulan-tolu-tan-konstrusaun-ponte-foun-buanurak-sei-finaliza/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 VIQUEQUE, 12 dezembru 2022 — Diretór Serbisu Ministériu Obras Públiku (MOP) Viqueque, Mario do Rego, hateten fulan tolu tan, konstrusaun fízika ponte foun Buanurak iha Suku Uabubo, Postu Administrativu Ossu, Munisipíu Viqueque sei finaliza. “Foin lalais iha loron 29 novembru liu ba ne’e, akontese udan boot no mosu dezastre naturais ne’ebé fo impaktu ba  ponte Buanurak tohar no kotu. Ho nune’e, kompañia internasionál Covec mak mak konstrui fali ponte ne’e ho durasaun fulan tolu sei remata. Maibe, kuandu iha difikuldade ruma, bele to fulan haat mak foin finaliza,” Diretór Mario do Rego hateten ba Agência TATOLI, iha segunda ne’e. Mario hatutan, konstrusaun ponte foun ninia minimu serbisu maka fulan tolu, masimu ba fulan haat tanba uza besi beton no ne’e tenki hein. “Kona-ba konstrusaun ponte ita bele aselera, maibé ida-ne’e la’ós ateru. Ponte ne’e uza besi beton depois monta ba rai.  Agora dadaun ne’e kompañia sira kontinua servisu hela,” nia dehan. “Atinjimentu ninia pursentu ne’e ha’u lahatene, maibé serbisu dadaun ne’e kompañia kontinua hala’o hela. Kompañia dehan ba ha’u katak durasaun serbisu minimu liu maka fulan tolu”, nia subliña. Nune’e mós nia relata, dalan alternativu agora dadaun provizoriu pasajeru sira utiliza dalan alternativu ne’ebé kompañia kria ona iha mota laran, hodi hein ponte foun ne’e finaliza ninia konstruksaun. Jestór merkadu Taibesi preokupa vendedór la obedese ba regra merkadu https://tatoli.tl/2022/12/13/jestor-merkadu-taibesi-preokupa-vendedor-la-obedese-ba-regra-merkadu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-13 DILI, 13 dezembru 2022 — Koordenadór Jestaun Merkadu Taibesi, António Manuel de Araújo, preokupa ho vendedór sira-ne’ebé la kumpre ba orientasaun atu labele faan iha fatin ne’ebé la merese atu faan sasán iha merkadu Taibesi. Notísia Relevante:  Jestór preokupa empreza la raut lixu iha merkadu Taibesi “Ita-nia negosiante sira-ne’ebé halo atividade iha terminál laran, ha’u ho ha’u-nia membru jestaun merkadu sempre haree nafatin sira faan sasán iha laran no halo prevensaun ba sira, maibé sira kontinua obriga sira-nia an mai faan iha fatin ne’ebé ita bandu, hanesan iha terminál laran no trotoár leten. Hosi ne’e, ha’u ho membru sira sempre fó hanoin nafatin maibé ita kuandu muda sira, depois iha óras meudia, sira uza tempu ida-ne’e sira mai fali.” António Manuel de Araújo hateten ba Agência TATOLI iha ninia kna’ar fatin, Merkadu Taibesi, tersa ne’e. Jestór ne’e hateten, sira-nia parte preokupa tebes ho kondisaun sira-ne’e no bainhira iha tempu lorokraik servisu sai no sira fila ba uma, vendedór sira aproveita tempu faan iha fatin proibidu sira maske iha pesoál seguransa. “Hanesan membru jestaun merkadu iha kalan ne’e, ita iha tuku 17h50 husik ona servisu, entaun iha parte seguransa kalan nian mai haree fali servisu, sira tenke nakonu ona iha laran. Tanba sira haree fora de servisu, sira mai faan fali sasán iha laran ne’e. Ida-ne’e mós hanesan preokupasaun nafatin ba jestaun merkadu, tanba laiha sansaun forte ida ba sira, nune’e sira bele abitua tiha sira-nia fatin ida-ne’e,” nia dehan. Kona-ba implementasaun órariu ba vendedór sira hanesan merkadu Manleu, jestór ne’e hateten, ida-ne’e presiza estudu ruma hafoin bele realiza no kompeténsia tomak iha Autoridade Munisípiu Dili (AMD) nia liman. “Kona-ba órariu ida-ne’e, ita presiza estudu ida kle’an para ita bele halo órariu ida-ne’e, maibé ita presiza haree iha tempu ne’ebé presiza ita haree didi’ak. Tanba, ida-ne’e kompeténsia tomak iha Prezidente munisípiu mak bele haree. Hanesan, ha’u só kontinu haree ha’u-nia servisu ne’ebé maka la’o tiha ona,” nia dehan. Hosi ne’e, nia parte espera Autoridade Munisípu Dili (AMD) bele toma atensaun makaas ajuda sira-nia servisu, nune’e merkadu Taibesi bele mós hanesan merkadu Manleuana. “Merkadu Manleu no merkadu Taibesi merkadu ne’e ida de’it, merkadu nasionál Dili nian. Bainhira merkadu Taibesi uza iha tinan 2014, merkadu ne’e la’o tiha hanesan ne’e ona. Agora Manleu la’e, momentu ne’ebá fó solusaun iha ona útiliza ba vendedór sira-ne’e limita ona, sira óras loke no oras taka, entaun iha tempu kalan merkadu Manleu ne’e seguru, la hanesan Taibesi. Momentu 2014 loke ne’e kontinua ema bazar kalan no bazar loron. Agora Munisípiu Dili só hanoin atu haree ba oin, oinsá atu ita bele organiza merkadu Taibesi ne’e hanesan merkadu Manleu,” Koordenadór ne’e sujere. Nia informa, pesoál seguransa ne’ebé koloka iha merkadu Taibesi ne’e hamutuk 24, kompostu hosi ekipa limpeza, pesoál seguransa loron no kalan. Governu altera Dekretu-Lei komisaun kontra tráfiku umanu https://tatoli.tl/2022/12/14/governu-altera-dekretu-lei-komisaun-kontra-trafiku-umanu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-14 DILI, 14 dezembru 2022 — Governu liuhosi Konsellu Ministru aprova projetu proposta lei,  ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa (MJ), Tiago Amaral Sarmento, hodi halo alterasaun Dekretu-Lei númeru 9/2021, 30 juñu, kona-ba komisaun luta kontra tráfiku umanu. “Ohin, Konsellu Ministru altera  Dekretu-Lei númeru 9/2021, 30 juñu, kona-ba Komisaun Luta Kontra Tráfiku Ema nian, hodi altera ninia kompozisaun”, relata Ministru Presidensia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Mangalhães,hafoin reuniaun Ezekutivu iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Konsellu Ministru mós aprova proposta ba alterasaun datoluk ba dekretu-lei númeru 10/2019, 14 juñu, ne’ebé altera hosi dekretu-lei sira númeru 46/2020, 7 outubru no númeru 10/2020, marsu, ne’ebé aprova ona orgánika Ministériu Justisa nian no ba alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 9/2021, 30 juñu. Ho alterasaun ida ne’e, atuál Diresaun-Jerál Administrasaun no Polítika Justisa fahe ba rua, hanesan Diresaun-Jerál Polítika Justisa no Diresaun-Jerál Administrasaun, halo integrasaun ka armonizasaun estrutura orgánika Ministériu Justisa nian ho diploma sira ne’ebé kria ona ba Komisaun Luta Hasoru Tráfiku Ema no Komisaun Terras no Propriedade. Estabelesimentu sentru arkivu istóriku, CNC finaliza ona pagamentu ba konsultan https://tatoli.tl/2022/12/21/estabelesimentu-sentru-arkivu-istoriku-cnc-finaliza-ona-pagamentu-ba-konsultan/ tatoli.tl Notísia 2022-12-21 DILI, 21 dezembru 2022 — Diretór Peskiza Arkivu Istória, Bemvindo Gutteres, informa estabelesimentu sentru arkivu istóriku, Centro Nasionál Chega (CNC, sigla portugés) finaliza ona prosesu pagamentu ba konsultan. “Prosesu estabelesimentu sentru arkivu istóriku, dadaun ne’e CNC finaliza ona pagamentu ba empreza Niceles ne’ebé dezeña konstrusaun sentru arkivu. Agora daudaun iha hela Comissaun Nasionál Aprovizionamentu, tanba pagamentu hotu ona no ita bele tama ba prosesu konkursu,” Benvindo Gutteres hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Antigu Komarka Balide, kuarta ne’e. Nune’e, iha 19 dezembru ne’e, CNC liuhosi Divizaun Peskiza no Arkivu Istóriku submete ona dokumentu hamutuk 11 ne’ebé kompostu hosi detail engineering desaing aprovadu no Planta no kadernu Enkargu (BoQ) aprovadu ba Comissaun Nasionál Aprovizionamentu. CNC estabelese sentru arkivu foun ne’e atu akumula dokumentu hotu ne’ebé daudaun ne’e arkiva hela iha sentru arkivu ne’ebé utiliza hela antiga komarka Balíde. “Dadaun ne’e, CNC iha sentru arkivu ne’ebé ita utiliza hela antiga komarka Balide tanba ita iha dokumentu rihun 50-resin, arkivu istóriku ne’ebé liga ho dokumentu sira no aktu violasaun direitu humanu ne’ebé komete hosi militár indonézia sira no mós hosi ita timoroan, hahú hosi períodu 1974 to’o 1999. Dokumentu sira-ne’e, daudaun ne’e ita prezerva hela iha sentru arkivu,” nia dehan. Aleinde prezerva, CNC mós iha polítika kona-ba kolesaun mak oinsá bele halibur tan dokumentu sira seluk, tanba dokumentu ne’ebé daudaun ne’e iha CNC ladún kompletu entaun presiza tan dokumentu sira seluk. “Dokumentu barak mak ita atu halo kolesaun maibé ita-nia kondisaun sentru arkivu ne’e la seguru no la tuir estandar internasionál. Entaun, dokumentu barak entre dokumentu rihun 50-resin ne’ebé prezerva daudaun iha sentru arkivu ezistente, nia atu hetan risku ba estragu hotu tanba ninia kondisaun ne’ebé iha la prenxe padraun internasionál  liu-liu oinsá prezerva arkivu nian. Entaun, ita hanoin oinsá atu asegura dokumentu tanba ema moris nia memória istória pasada labele halo lakon,” nia hateten. Atu asegura ida-ne’e mak, CNC planu atu halo konstrusaun foun ba sentru arkivu, nune’e bele halo prezervasaun ne’ebé di’ak liután ba dokumentu arkivu istóriku sira no oinsá bele fasilita asesu ne’ebé di’ak liután ba peskizadór, estudante, dosente no profesór sira-ne’ebé hakarak mai halo peskiza kona-ba istória Timor-Leste tanba ho razaun ida-ne’e mak CNC harii sentru arkivu. OJE 2022, SEJD ezekuta ona 90,76% https://tatoli.tl/2022/12/21/oje-2022-sejd-ezekuta-ona-9076/ tatoli.tl Notísia 2022-12-21 DILI, 21 dezembru 2022 – Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), hahú hosi janeiru-dezembru, konsege halo ezekusaun ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2022 ho 90,76% “Ami nian ezekusaun atual atinje ona 90,76% , maibé ezekusaun loloos bainhira taka konta iha 31 dezembru SEJD sei atinje 96,62%. Ezekusaun ne’e hahú hosi, salariu no vensimentu, kapital menor, kapital dezenvolvimentu, bens no servisu no transferensia públika”,  dehan Diretor Administrasaun no Finansas SEJD, Guido Monteiro ba Agência TATOLI iha Dili, kuarta ne’e. Nia esplika, ezekusaun to’o de’it 96% tanba iha problema oituan iha prosesu avaliasaun ba projetu sira, nune’e SEJD labele ezekuta hotu projetu sira ba iha kapital dezenvolvimentu nian. Tanba iha 2022 SEJD iha planu atu halo konstrusaun ba uma nahe-biti boot ne’ebé antes ne’e anin hú monu tiha no nia prosesu hotu foin mak aprova iha dezembru nia laran no sei konstrusaun iha tinan oin no orsamentu ida agora ne’e hatama fali ba kofre Estadu. Orsamentu ba SEJD hanesan orijin $6,933,318.00, kompromisu sira $809,398.20, obrigasaun $304,677.71, atual $1,998,637.76, saldu $3,820,604.33. Hosi totál orsamentu ne’e, sei aloka ba kategoria saláriu no vensimentu $638,496.00, bens no servisu $1,402,400.00, transferénsia públika $3,562,279.00, kapitál menór $600.000 no kapitál dezenvolvimentu $380,143.00. Orsamentu ne’e atu finansia ba programa rua, sub-programa lima no atividade 19 Programa boa-governasaun no jestaun instituisionál sei gasta $2,351,216.00 no programa igualidade jéneru no inkluzaun sosial sei gasta $4,232,102.00 Programa igualidade jéneru no inkluzaun sosial ho nia objetivu médiu prazu joven timorense ho idade 12 to’o 30 dezenvolve sira-nia telentu, dezempeñu no espiritu kompetetivu no grupu joven promove ho envolvimentu iha sosiedade sivil. PR Horta husu komunidade kuidadu ai-kameli https://tatoli.tl/2023/01/13/pr-horta-husu-komunidade-kuidadu-ai-kameli/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, apela komunidade atu kuidadu ai-kameli ne’ebé sai hanesan investimentu ba futuru ne’ebé iha valór ekonómiku. “Inisiativa di’ak tebes hosi Ministéiru Agrikultura (MAP) no tane hosi Prezidénsia. Buat ne’ebé MAP halo kampaña ba ai-kameli iha ne’e, partisipasaun komunidade iha kampaña reflorestasaun mak ne’e labele husik animal hanesan bibi, karau tau iha luhan. Kampaña ne’e mós komunidade bele kuda ai-kameli,” PR Horta hato’o bainhira partisipa iha komemorasaun loron nasionál ai-kameli no floresta iha Jardin Erói Metinaro, Dili, sesta ne’e. Iha komemorasaun ne’e, MAP hamutuk ho entidade oioin no estudante  universitáriu, grupu eskuteiru, komunidade kuda ai-kameli hun 200. Xefe Estadu konsidera kampaña ba ai-kameli importante tebes ai ida orijinál iha Timor-Leste desde tinan atus ba atus, kuandu iha tinan 1400-itál Xina sira mai buka mak ne’e. “Ai-kameli uluk iha rai rua mak iha Timor ho Índia, mais Austrália agora halo plantasaun boot profisionál kualidade di’ak loos,” nia hateten. Tuir Horta, ai-kameli folin valór boot loos maibé timoroan kuda pelumenus tinan 20 ka 30 tan nia bele kualidade prontu ko’a. Ne’eduni investimentu ba futuru, nune’e joven sira-ne’ebé partisipa iha kuda ai-kameli iha ne’e no Timor-Leste tomak, sira sei bele haree tinan 30 mai. “Tantu ita ko’alia investimentu ba futuru ai-kameli, tan ne’e komunidade kuidadu labele husik animál arbiru, nune’e labele estraga ai sira-ne’e,” nia hateten. Ba oin, kampaña ne’e Xefe Estadu sei haree hamutuk ho Governu, estudante, joven hosi grupu arte marsiál hodi kontinua mobiliza kuda ai, nune’e kampaña ne’e labele para. Governu presiza halo lei ida, fó autorizasaun ba polísia nune’e animál ne’ebé estraga ai sira-ne’e tiru mate hodi lori ba osptiál hodi fó apoiu ba pasiente sira. MS-OMS selebra kampaña nasionál  integradu imunizasaun ho marsa saudável https://tatoli.tl/2023/01/14/ms-oms-selebra-kampana-nasional-integradu-imunizasaun-ho-marsa-saudavel/ tatoli.tl Notísia 2023-01-14 DILI, 14 janeiru 2023 – Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hala’o atividade marsa saudável husi Timor Plaza to´o Sentru Saúde Comoro hodi selebra kampaña nasionál integradu imunizasaun rutina vitamina A,  introdusaun vasina PCV, sarampo no robella, aimoruk kontra lumbringa, ba labarik tinan lima mai kraik iha teritóriu nasionál. “Ami agradese tebes ba OMS iha Timor-Leste ne’ebé akompaña ita la´o ain husi Timor Plaza tama to´o Sentru Saúde Comoro nian, hodi selebra kampaña nasionál integradu imunizasaun rutina ba labarik sira, tanba imunizasaun ida ne’e improtante ba kiik oan sira hodi hadook an hosi moras hotu”, Ministra Saude, Odete Maria Freitas, hateten iha Comoro, ohin. Nia husu ba inan aman sira lori labarik sira ba simu vasina iha sentru saúde, postu saúde sira ne’ebé mak besik hodi bele hadook an hosi moras hotu tanba labarik sira mak futuru nasaun nian. “Ita boot sira hatene katak ho Covid-19, ita nia imunidade hasoru moras sarampo no polio ne’e kiik tebes, entaun ita lakohi sarampo ho polio atu sai surtu iha ita nia rain, entaun ho kampaña ida ne’e hasae ita nia oan sira nia imunidade hasoru moras sira ne’e”, revela nia. Governante ne’e afirma Munisípiu Dili nia alvu ba labarik sira tinan lima mai kraik hamutuk rihun 50-resin mak hasae kobertura atu proteje labarik sira nia imunidade. Iha fatin hanesan Representante OMS, Arvind Mathur, dehan ho atividade la´o ain ne’e hodi selebra kampaña imunizasaun integardu ida ne’ebé lansa ona iha 12 janeiru. “Atividade ne’ebé mak ita halo ne’e selebra loron kampaña imunizasaun integradu tanba ne’e husu ba inan aman sira lori labarik tinan lima mai kraik ba fasilidade saúe hodi simu vasina atu proteje sira nia moris”, refere nian. MS halo kampaña vasinasaun ba PCV, Oral Pollio Vacine (OPV), Rubella sarampo, vitamina A,  no Albendazole ba labarik  tinan-lima mai  kraik, hamutuk 865.024 iha Timor-Leste. Labarik sira ne’ebé mak simu vasina iha 12 janeiru to´o 28 fevereiru iha teritoriu nasionál, tuir alvu ne’ebé mak define ona, hanesan husi labarik tinan 0 to´o lima, simu vasina OPV hamutuk 188.125, labarik  semana  neen to´o tinan lima, simu vasina PCV hamutuk  184.146, labarik fulan sia too tinan lima, simu vasina rubella no sarampo 164.251, labarik fulan neen to´o tinan lima, simu  vitamina A  hamutuk 172.209, no labarik tinan ida to´o tinan lima simu albendazole hamutuk 156.293. Formasaun iha Jakarta, nu’udar preparasaun ba futuru sertifikasaun aeroportu Rota do Sândalo https://tatoli.tl/2023/01/17/formasaun-iha-jakarta-nuudar-preparasaun-ba-futuru-sertifikasaun-aerportu-rota-do-sandalo/ tatoli.tl Notísia 2023-01-17 JAKARTA, 17 janeiru 2023 – Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, hamutuk ho Sekretáriu hosi Ajénsia ba Dezenvolvimentu Rekursu Umanu hosi Ministériu Transporte Repúblika Indonésia, Heri Sudarmaji segunda ne’e abertura formasaun ba funsionáriu na’in-25 hosi aeroportu internasionál Rota do Sândalo, Oé-Cusse. Abertura formasaun ne’e realiza iha sentru formasaun no formasaun ba voo Curug (BP3, sigla indonézia) no hetan akompaña direita hosi Xefe Salaun BP3 Curuf, Ahmad Hapipi. Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano konsidera formasaun ne’e importante ba área tolu, seguransa, bombeiru no operasaun, hodi kualifika rekursu umanu ba preparasaun futuru sertifikasaun aeroportu internasionál Rota do Sândalo. “Área tolu ne’e importante atu hahú haree prepara Oé-Cusse nia aeroportu atubele sai aeroportu internasionál loloos, atu simu aviaun boot iha futuru, tanba ita sei presiza sertifikasaun hanesan aeroportu sira seluk,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha abertura formasaun ne’e. Tanba ne’e presiza prepara rekursu hanesan daudaun ne’e autoridade haruka funsionáriu sira-ne’ebé serbisu iha aeroportu tenke mai hasa’e sira-nia koñesimentu, ne’e hanesan preparasaun ba futuru ba sertifikasaun aeroportu internasionál nian. “Na’in-25 ne’e ho tempu formasaun la hanesan, maibé ha’u hein katak durante fulan tolu, sira bele aproveita másimu tanba ita hakarak aeroportu Oé-Cusse ne’e tama iha padraun iha Timor-Leste,” nia orgullu. Sekretáriu hosi Ajénsia ba Dezenvolvimentu Rekursu Umanu hosi Ministériu Transporte Repúblika Indonésia, Heri Sudarmaji, hatete, formasaun ne’e nu’udar kooperasaun serbisu entre Timor-Leste ho Indonézia hodi hasa’e kualifikasaun rekursu umanu. “Ha’u hanoin atividade ne’e hanesan polítika ida importante no hatudu katak, ita-nia serbisu hamutuk entre Indonézia ho Timor-Leste tenke kontinua hametin, espesialmente ba setór rekursu umanu fokuliu ba voo,” nia katak. Iha fatin hanesan, Xefe Salaun PB3 Curug, Ahmad Hapipi, informa, formasaun realiza tanba serbisu hamutuk liuhosi kooperasaun entre Balai PB3 ho RAEOA Timor-Leste. Tuir nia, objetivu hosi formasaun ne’e hanesan oportunidade hodi fahe matenek no esperiénsia, liuliu kona-bá operasaun aeroportu, seguransa no bombeiru nian, ne’ebé importante ba funsionáriu sira iha aeroportu. Nia informa, formasaun ne’e realiza ho kritéria bazea ba kurríkulu prevista iha Ajénsia ba Dezenvolvimentu Rekursu Umanu hosi Ministériu Transporte Repúblika Indonésia, maka hanesan; formasaun ba área operasaun aeroportu implementa ho oras 90 ba matéria no oras 30 ba prátika. Nune’e mós formasaun ba área seguransa aeroportu nian oras 212 komposta hosi oras 112 matéria no oras 100 prátika Formasaun inísia ba área seguransa juniór iha oras 136, komposta hosi oras 60 ba matéria no oras 76 prátika nian, formasaun aviasaun seguransa supervizór sira iha oras 120, komposta hosi oras 54 ba teoria no oras 66 ba prátika. “Tan ne’e atu garante kualidade iha formasaun ne’e, BP3 prepara ona formadór sira hosi instrutura profisionál sira mai hosi BP3 Curug, PPI Curug, diretór voo, autoridade aeroportu Soekarno Hatta,” nia katak. Quintas: Lidera CAC tenke brani foti desizaun kombate korrupsaun https://tatoli.tl/2023/01/26/quintas-lidera-cac-tenke-brani-foti-desizaun-kombate-korrupsaun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 – Defensór Públiku Sergio Quintas, hateten ema ne’ebé maka atu lidera Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), tenke iha integridade, brani foti desizaun hodi kombate duni korrupsaun no tenke livre hosi krime oinoin. “Hanesan Defensór Públika tuir ha’u nia hanoin figura ne’ebé atu troka señor Sérgio Hornai, ida ne’e ema ne’ebe tenke iha integridade, ema ne’ebé laiha antesidénsia kriminál, ema ne’ebé iha kapasidade inteletuál, pelumenus iha grau akadémiku natón atu bele komprende no interpreta lejislasaun sira hodi tau iha prátika, ikus liu maka ema tenke brani hodi atua kualker prosesu ne’ebé liga ho korupsaun, labele haree ba kór partidu ka estatutu ema nian”, Defensór Públiku Sergio Quintas, hateten ba jornalista TATOLI via tefone, kinta ne’e. Nia dehan sé figura balu maka priénse kritéria hanesan ne’e, nia merese atu assume pasta nu’udar komisáriu CAC. “Ita espera katak Parlamentu Nasional bele fihir personalidade ida ne’ebé ke kompetente ne’ebé maka tuir duni buat sira ne’ebé maka ha’u temi ona”, konklui Sergio Quintas. DTP sei hahú identifika rai no uma estadu iha Maliana https://tatoli.tl/2023/02/06/dtp-sei-hahu-identifika-rai-no-uma-estadu-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-02-06 BOBONARO, 06 fevereiru 2023 - Diresaun Terra no Propriedade (DTP) munisípiu Bobonaro tuir planu sei identifika uluk rai no uma estadu iha postu administrativu Maliana ne’ebé estadu  portugés no indonéziu inklui proprietária privadu ne’ebé sidadaun estranjeiru sira husik hela hafoin Timor-Leste ukun rasik-aan. Diretór DTP munisípiu Bobonaro, Castro Laco Martins, esplika planu ne’e ezekuta bazea ba orientasaun hosi Ministru Justisa, Taigo Amarál Sarmento. “Ami atu hahú uluk ne’e iha Maliana vila iha tempu badak ka semana oin. Ha’u esforsu ona atu halo proposta ba ministériu atu husu seña atubele enxe ba viatura estadu ne’ebé mak atu hala’o servisu, liuliu iha sentru Maliana ne’ebé ami atu hahú uluk, depois mak ba postu sira seluk hanesan Atabae, Balibo, Cailaco, Bobonaro to’o Loloto’e,” nia informa ba Jornalista sira, iha Maliana, segunda ne’e. Nia dehan, patrimóniu estadu portugés no indonéziu inklui proprietáriu privada ne’ebé sidadaun estranjeiru sira abandona, tuir lei estadu mak tenke jere no administra. Tanba ne’e hahú semana oin to’o fulan marsu ne’e sei esforsu halo hotu levantamentu dadus nune’e estadu Timor-Leste bele regulariza. Castro fó ezemplu, iha postu administrativu Maliana hanesan p erumahan sira pertense iha Soso, Ramaskora no Ritabou bainhira ekipa sira identifika hotu sei halo proposta ba Ministériu Justisa hodi fó kontratu arrendamentu ba okupamentu sira nune’e bele selu taxa ba estadu kada fulan tuir medida rai no uma ne’ebé sira utiliza ho baze tabele anteriór iha UNTAET nia tempu. Daudaun ne’e nia parte prepara ona karta koñesimentu atu haruka ba Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, hodi bele enkamiña fali ba postu administrativu no aldeia nune’e molok ekipa sira tún ba terrenu komunidade sira bele iha informasaun. “Ha’u-nia mensajen nu’udar entidade estadu no Ministériu Justisa nia liman-ain iha munisípiu mak ne’e, husu ba hotu-hotu bele iha konsénsia atu kontribui ona ba estadu liuhosi selu taxa tamba ita ukun-an tinan 20 resin ona, ita seidauk kontribui, ne’ebé ami husu ho laran luak no neon nakloke,” nia apela. Nia haktuir, durante ne’e iha sidadaun Timor-oan no estranjeiru  kuaze 100 mak kumpre hela selu arrendamentu, maibé iha balun mak seidauk selu tanba fator ekonomia família la sufisiente. “Ezemplu fa’an modo tahan hela iha uma no rai estadu iha merkadu ne’e mak fa’an sasán ladún folin, dalaruma mai selu fulan tolu ka haat dala-ida, maibé sira selu ne’ebé foin lalais iha tinan kotuk ne’e ita hatama taxa ba kofre estádu rihun $72,” nia hatutan. Enkuantu hosi reseita hirak-ne’e tusan ne’ebé komunidade sira seidauk selu hamutuk rihun $32. “Agora ami tuituir hela sira, motiva nafatin sira selu oituan-oituan, mesmu ministru iha orientasaun atu notifika ba halo prosesu iha Ministériu Públiku, maibé ami haree mós ho kondisaun ekonomia povu ninian, entaun ami hakbesik ba sira halo aprosimasaun loke sira-nia hanoin,” nia katak. Futeból Timor-Leste prontu partisipa SEA Games Kamboja https://tatoli.tl/2023/02/07/futebol-timor-leste-prontu-partisipa-sea-games-kamboja/ tatoli.tl Notísia 2023-02-07 DILI, 07 fevereiru 2023 – Diretór Tékniku Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) Gaspar Quintão, dehan futeból Timor-Leste prontu partisipa iha SEA Games ne’ebé sei hala’o tinan ne’e iha Kamboja. “Durante ne’e FFTL sempre partisipa iha reuniaun hamutuk ho Komite Olímpiku Nasionál Timor-Leste (CONTL-sigla portugés), Konfedersaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla portugés) no Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), entaun ami hatene ona kona-ba atu ba partisipa iha eventu rejionál ne’e, ne’ebé futeból sei partisipa”, Diretór hateten ba Agência TATOLI iha edifísiu FFTL, ohin. Nia dehan daudaun ne’e FFTL seidauk halo selesaun ba jogadór sira maibé iha tempu besik sei halo selesaun ba jogadór. “Ita seidauk halo selesaun ba jogadór sira, tanba sei hein hela treinadór aban foin to’o mai, bainhira nia mai ita servisu hamutuk, bainhira liga abertura iha 17 fevereiru agora ita foin hetan jogadór ne’ebé di’ak”, Quintão saliente. Nia esplika, tuir kritériu hosi SEA Games, jogadór ne’ebé atu partisipa iha jogu ne’e tenke idade 22 no iha posibilidade bele inklui mós jogadór seniór na’in-rua iha laran. Totál jogadór futeból ne’ebé sei partisipa iha SEA Games hamutuk na’in 20 inklui ofisiál na’in-neen, nune’e hamutuk ema na’in-26 mak iha direitu absoluta hodi partisipa. Treinadór selesaun nasionál ba SEA Games, FFTL kontrata hosi Korea Súl ho naran kompletu Park Soontae hodi substitui treinadór anteriór Fabio Maciel da Silva ne’ebé hakotu ona nia kontratu ho FFTL iha tinan ida ba kotuk. Jogu ba SEA Games sei hala’o iha fulan maiu, iha nasaun Kamboja, sei partisipa hosi nasaun hamutuk 11 hanesan, Indonézia, Malázia, Thailandia, Filipina, Myanmar, Vietname, Kamboja, Laos, Brunei Darusalam no Timor-Leste. Kadete foun F-FDTL tama ona Prizaun Becora https://tatoli.tl/2023/02/08/kadete-foun-f-fdtl-tama-ona-prizaun-becora/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 – Diretór Nasionál Servisu Prizionál, Ministériu Justisa (MJ) Delfio Alves, dehan kadete foun Falintil-Forsa DefezaTimor-Leste (F-FDTL), ho inisiál MN tama ona Prizau Becora. tanba antes ne’e nia komete tentativa krime omesídiu. “Sim, ha’u iha koñesimentu ita-nia sidadaun ne’e tama ona prizaun Becora. Nia tama prizaun Becora, iha  horseik tuku 11:30 dader”, Diretór Nasionál Servisu Prizionál, DelfioAlves, hateten ba TATOLI via telefone, kuarta ne’e. Nia dehan, kadete foun F-FDTL ne’e, tama Prizaun Becora, akompaña hosi nia família ho nia advogadu. “Ita-nia sidadaun ne’e, tama prizaun Becora, tanba iha ona sentensa hosi Tribunál Distritál Dili (TDD) ka iha ona desizaun tras-julgadu ona”, nia informa. Tanba iha lei rejime ezekusaun penál númeru 14/2014, iha dekretu ba ida ne’e koalia kona-ba prosedimentu kondenadu ida atu tama iha prizaun, tenke akompaña hosi família no advogadu. Iha sorin seluk, Juiz AdministrádórTribunál Distritál Dili (TDD), Afonso Carmona, hateten Tribunál kuandu atu lori ema ruma ba Prizaun, ne’e desizaun hosi Tribunál ne’ebé bolu dehan tras-julgadu. “Regra prosesuál mak ne’e, ema ruma atu tama prizaun ne’e, tanba Tribunál kondena ona, kona-ba kazu konkretu ba ita-nia maluk kadete F-FDTL ida ne’e, ha’u labele esplika kle’an kona-ba nia kazu. Ita koalia de’it kuandu nia tama prizaun iha kondenasaun hosi Tribunál”, nia haktuir. Maske nune’e, Juiz Administradór TDD ne’e hateten, kuandu polisiá sira lori sidadaun ida ba kumpre prizaun, ne’e bazea ba mandadu hosi Tribunal, la’os notifikasaun. “Iha kazu ida horseik ne’e bazea ba mandu hosi Tribunal, hasai mandadu detensaun no kondusaun ba prizionál, ne’e mak ita nia sidadaun, polísia lori ba kedan ba prizaun hodi kumpre pena ne’ebé mak iha”, Carmono hateten. Nia esplika, buat sira ne’e mosu tanba krime ne’ebé nia komete iha ona desizaun finál hosi Tribunal( trans-em julgadu ona) ho nune’e dala rum-nia  Defeza la halo rekursu hodi kontra desizaun Tribunál Primeiru Instansia ánia iha loron 15 nian laran ou dala ruma nia Defeza halo rekursu ba Tribunál Rekursu, hodi kontra desizaun Tribunál Primeiru Instánsia nian, maibé Tribunál Rekursu mantein desizaun. Ministru Justisa aprezenta opsaun polítika-lejizlativa ida iha Konsellu Ministru https://tatoli.tl/2023/02/08/ministru-justisa-aprezenta-opsaun-politika-lejizlativa-ida-iha-konsellu-ministru/ tatoli.tl Notísia 2023-02-08 DILI, 08 fevereiru 2023 – Ministru Justisa (MJ), Tiago Amaral Sarmento, halo aprezentasaun ida sobre opsaun polítika-lejizlatva iha reuniaun Konsellu Ministru. “Opsaun polítika-lejizlativa ne’ebé sai hanesan inisiativa ida hodi kria kuadru pesoál no ezersísiu ba diresaun xefia no xefia ba sevisu sira atu apoia tékniku administrativu Prokuradoria-Jerál Repúblika”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, dehan hafoin reuniaun, iha Palásiu Governu. Fidélis Magalhães esplika katak inisiativa lejizlativa ne’e ho objetivu mak atu kompleta kuadru normativu kona-ba servisu sira Prokuradór-Jerál Repúblika nian, hodi asegura implementasaun Lei organizasaun Judisiária no Estatutu Ministériu Públiku nian no kompleta kuadru pesoál servisu apoiu tékniku nian. “Ne’e foin aprezentasaun opsaun polítika-lejizlativa de’it. Iha reuniaun Konsellu Ministrui tuirmai hafoin diskute kle’an tiha ba dokumentu sira mak halo aprovasaun”, nia konklui. Autoridade Bobonaro husu MOP aselera reabilitasaun barrajen ponte Nunura https://tatoli.tl/2023/02/09/autoridade-bobonaro-husu-mop-aselera-reabilitasaun-barrajen-ponte-nunura/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 BOBONARO, 09 fevereiru 2023 – Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João de Fátima do Carmo, husu Ministériu Obra Públika (MOP) atu aselera projetu reabilitasaun barrajen Ponte Nunura ne’ebé fulan kotuk ne’e hetan estragu hosi korrente mota iha fronteira entre Timor ho Indonézia. “Husu mós ba ministériu kompetente, liuliu Obra Públika atubele tau-matan urjente atubele halo konservasaun no salva guarda ba infraestrutura, liuliu ba ponte Nunura ne’ebé mak hetan ameasa atu kotu,” nia informa ba jornalista sira, hafoin audiénsia ho Deputadu Komisaun E (Infraestrutura), iha salaun administrasaun Bobonaro, kinta ne’e. Asuntu ne’e nia parte mós rekomanda ohin (09/02) ne’e hato’o ona ba membru Deputadu Komisaun E sira atu levanta iha plenária, nune’e MOP bele rezolve lalais. Adjuntu Prezidente Autoridade Munisípiu ne’e haktuir, iha tersa (07/02) Ministru Obra Públika Abel Pires, hamutuk ho tékniku sira mai identifika no halo levantamentu dadus kona-bá estragu sira iha Ponte Nunura, hodi halo normalizasaun, liuliu konstrui moru protesaun inklui halo mós protesaun ba estrutura ponte Nunura. “Ita-nia esperansa katak iha semana ida ka semana hirak nia laran bele responde ho emerjénsia atu nune’e labele akontese fali buat ne’ebé fatal ba ponte ne’e,” João katak. Tuir dadus hosi tekniku diresaun servisu Obras Públika munisípiu Bobonaro identifika, barrajen protesaun ne’ebé governu Timor-Leste instala tinan hirak liubá iha arreadór ponte Nunura to’o ba liña fronteira ho Indonézia kuaze metru 800 mak hetan estragu. CDTL sorumutu ho treinadór modalidade hitu ne’ebé selesionadu ba SEA Games https://tatoli.tl/2023/02/09/cdtl-sorumutu-ho-treinador-modalidade-hitu-neebe-selesionadu-ba-sea-games/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 DILI, 09 fevereiru 2023 – Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla portugés) liuhosi segundu Vise Prezidente hanesan mós Prezidente Komisaun Integradu Preparasaun SEA Games Kamboja 2023 Zeferino Viegas Tilman, sorumutu ho treinadór modalidade hitu ne’ebé selesionadu ba SEA Games hodi husu kona-ba prosesu preparativu modalidade ida-idak nian. “Ohin ita halao enkontru ida ho treinadór hosi modalidade hitu ne’ebé ita hili atu ba partisipa iha SEA Games tinan ne’e, ita atu husu kona-ba sira nia planu no preparasaun sira hotu to’o ona iha ne’ebé, tanba sira tenke prepara hahú agora to’o 01 maiu bainhira aranka ba Kamboja”, Zeferino dehan ba Agência TATOLI iha Jináziu Dili, ohin. Nia informa, rezultadu enkontru ne’e hatudu sinál pozitivu tebes tanba treinadór hotu aprezenta programa no planu treinamentu di’ak tebes. Iha reuniaun ne’e partisipa de’it treinadór hosi modalidade lima hanesan, Boxe, Karate-do, Taekwondo, Voleiból Praia, Atletizmu, enkuantu Futeból no Siklizmu la marka prezensa tanba okupadu ho servisu esensiál balun. Tanba ne’e, ekipa CDTL sei hakbesik aan ba modalidade rua ne’e hodi buka hatene kona-ba sira nia programa no planu treinamentu ba atleta nian nune’e bele ajusta hamutuk programa no planu modalidade ida-idak nian liu-liu iha treinamentu ba atleta sira. Iha okaziaun ne’e treinadór hosi modalidade Boxe Abilio Orlando dos Santos, hateten reuniaun ne’e koalia liu kona-ba ajendamentu no programa treinamentu ba atleta sira nian aprezenta ba CDTL. “Ohin ami mai aprezenta planu no programa treinamentu nian ba CDTL, oráriu sira mak hanesan dader loraik halo treinamentu ne’e, gráfika preparasaun fulan hira ba kotuk to’o maiu ne’e, ne’ebé ohin ami aprezenta hotu ona”, Abilio refere. Nia rekorda, prosesu treinamentu ba Boxe, daudaun ne’e la’o másimu tebes no oráriu treinu segunda to’o sesta hahú dader no loraik iha Benfica Dili. “Treinamentu ami nian la’o di’ak hela, kondisaun atleta sira mós daudaun ne’e di’ak hotu hela”, nia hakotu. Tribunál Movél funsiona hikas https://tatoli.tl/2023/02/10/tribunal-movel-funsiona-hikas/ tatoli.tl Notísia 2023-02-10 DÍLI, 10 fevereiru 2022 – Juiz Administradór Tribunál Distritál Dili (TDD), Afonso Carmona, informa Tribunál Movél hahú fila fali ninia funsionamentu normál hodi fó julgamentu ba komunidade sira iha área rurál. “Tribunal Movél iha janeiru ne’e, komesa la’o fila-fali ninia funsionamentu, hodi fó julgamentu ba komunidade sira iha área rurál, liuliu ba komuninidade vulneravél sira, nune’e bele asesu ba justisa”, Afonso Carmona ba jornalista sira iha TDD, sesta ne’e. Nia esplika, ajenda Tribunál Movél iha inísiu janeiru 2023 hahú fila julgamentu iha munisípiu balun, iha 2 marsu Tribunal Movel sei halao julgamentu iha  Munisípiu Liquiça no sei kontinua iha loron 24 marsu 2023. Enkuantu iha 9 fulan abríl Tribunál Movél mós sei halo nia-julgamentu iha Munisípiu Ermera, inklui iha loron 14 abríl 2023 sei halo nia-julgamentu iha Munisípiu Atauro. “Ita hatene katak Atauro mós tama ba área Tribunál Movél, ita espera katak klima bele di’ak, nune’e tasi labele bo’ot atu ita bele realiza julgametu Tribunál movél ho di’ak”, Carmona esplika. Nia dehan, vantajen no dezvantajen sira Tribunál Movél mak ita haree hafoin Governu hamutuk ho parseru sira introdúz Tribunál Movél iha 2014 iha nia vantajen di’ak. “Vantajen dia’k mak ajuda Tribunál redúz prosesu sira iha Tribunál, kuandu Tribunál Movél  halo funsionamrntu hanesan ne’e, bele menus númeru kazu pendente sira. No vantajen ida seluk mak ho Tribunál Movél bele ajuda komunidade sira iha área rurál bele asesu ba justisa”, Afonso Carmona hateten. “Ami nia ema dala ruma lori notifikasaun hodi fó ba sira mós do’ok no kuandu ita-nia komunidade sira to’o mai iha ne’e iha realizasaun julgamentu ne’e di’ak, maibé kuandu kazu ne’e pendente, entaun pasiénsia tenke adia, entaun gasta kustu hira maka sira uza mai iha ne’e” nia dehan. “Tanba ne’e ho Tribunál Movél bele ajuda ita nia komunidade bele redúz kustu no ajuda sira asesu ba justisa ho fasíl”, Juiz Admistradór hatutan. Enkuantu, dezvantajen hosi Tribunál Movél, Juiz Administradór TDD, Afonso Carmona, fó ameasa ba Juiz sira nia vida, tanba dala ruma ema hanoin aat bele hadan iha dalan, ida seluk mak haree ba risku viajen dalaruma bele hamosu dezastre sira. “Maibé ha’u hanesan Juiz, ami la tauk no ami promete sei hasoru dezafiu no risku sira ne’e hodi  halo funsaun hanesan Juiz, fó julgamentu ba ita-nia komunidade sira liuhosi Tribunál Movél”, nia realsa. Entretantu, iha 2022, funsionamentu Tribunál Movél, suspende provizóriu, tanba ho razaun kustu mina ba trasporte mak laiha. Lakon iha Timor-Leste mosu iha Macau hanesan Treinadór Klube Futeból https://tatoli.tl/2023/02/13/lakon-iha-tl-mosu-iha-macau-hanesan-treinador-klube-futebol/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 DILI, 13 fevereiru 2023 – Lakon iha Timor-Leste, mosu iha Macau. Ain-le’ut no dalan naruk ida ba eis-futebolista timoroan. Nia mak Francisco Araújo, atualmente hanesan treinadór iha Benfica Macau. Karreira ne’ebé agora nia iha nu’udar mós rezultadu husi esforsu naruk ida. Katak, antes hakat ba Macau – rejiaun autónoma espesiál Xina nian, sai ona treinadór iha klube futebol timoroan sira nian. Karreira treinadór ‘paradu’, durante situasaun Covid-19, fó mós impaktu ba atividade futebol iha Timor-Leste sai paradu. Maske nune’e, Francisco Araújo nia esforsu la paradu, buka meiu seluk no konsege mosu iha Macau – rai ho lian ofisiál xinés no portugés, sai hanesan treinadór iha klube Benfica Macau. “Ha’u-nia prosesu to’o iha Macau liuhosi eis-jogadór ida hosi klube Casa Portugal nu’udar klube portugés ida uluk iha primeira divizaun liga Macau. Nia hela kle’ur ona iha Timór. Nia mak Carlos Vilar nu’udar profesór iha International School iha Dili. Nia mak buka meiu hotu lori ha’u to’o mai iha ne’e”, Francisco dehan ba Agência Tatoli liuhosi WhatsApp, ohin. Pozisaun ne’ebé daudaun ne’e, Eis-futebolista timoroan ne’e asume mak hanesan treinadór fíziku iha klubé ne’ebé harii iha 1951 ne’e, durante tinan ida, hahú husi 2023-2024. “Ha’u mai kontratu nu’udar treinadór fíziku ba klube futeból Benfica Macau nu’udar preparadór fíziku, análiza tékniku ba seniór no Under (U-16-19) Akadémika Benfica Macau, kontratu primeiru ba tinan ida depois mak klube na’in sei haree ha’u-nia prestasaun, karik Benfica kampiaun iha tinan ida ne’e, ha’u iha posibilidade bele kontinua tan”, treinadór timoroan ne’e relata. Esperiénsia foun ne’ebé eis-jogadór ne’e hetan iha Macau, la’ós hanesan ‘novidade’. Maibé, la fasil hanesan fó treinamentu ba jogadór sira iha Timor-Leste tanba iha klube foun ne’ebé nia haknaar aan bá, oras ka tempu ‘importante no prioridade liu’ durante treinamentu la’o no tenke kreativu halo atividade hotu. “La fasil hanesan ita fó treinu iha Timor-Leste. Iha ne’e (Macau), ita funu primeiru kona-ba oras no planu programa no organizasaun treinu profisionál sura husi segundu ba minutu to’o oras; sura hotu kedas lakohi atu soe segundu ida. Língua komunikasaun: inglés, portugés. Importante liu mak kriativu dezeñu programa treinu utiliza aplikasaun IT. Iha ne’e, ema la dezeñu trinamentu manuál ona. Maibé, antes ha’u mai iha ne’e utiliza ona aplikativu sira ne’e iha Timór; ba ha’u la todan ida atu dezeña treinamentu nian”, nia konta. Benfica Macau hanesan klube jigante iha nasaun Macau ne’ebé sai kampiaun dala lima tutuir malu bainhra promove hosi segunda divizaun iha tinan neen ba kotuk hanesan klube primeira divizaun hanesan mós klube primeiru Macau joga iha Champion Azia  ne’ebé liu kualifikasaun grupu Asian Football Confederation (AFC). Esperiénsia Francisco iha ‘mundu futeból’ Francisco Araújo envolve iha ‘mundu futeból’ hahú otas juvenil. Husi jogadór ba treinadór. Husi Timor-Leste to’o Macau. Istória naruk hahú karreira. Iha tinan 2008, nia envolve aan hanesan jogadór, iha Sentru Treinamentu Futeból Juvenil ne’ebé lideradu hosi treinadór Mr. Kim no asistente Agostinho Mesquita, Lorenço Apalo, no seluktan. “Ha’u hahú treinu futebol iha Sentru Futeból Juvinil ne’ebé mak sei ezisti to’o agora. Esperiénsia joga ladun barak iha selesaun nasionál. Hamutuk ho Sentru Juvinil joga de’it iha Malazia 2008 no korea 2011. Iha 2010, ha’u simu konvite ida husi futeból Darwin hodi ba treinu no joga iha Cambera ho ekipa Northern Territory Darwin iha Institute of Sport Camberra,” nia konta. Klube ne’ebé antes nia jog aba mak YMCA Comoro FC hahú tinan 2015 bainhira Liga Futeból Amadora (LFA) eziste no iha tinan 2017 Francisco labele kontinua joga tan ho nia amigo sira tanba nia hetan asidente durante jogu ho nune’e nia deside lakoi tan atu joga no prepara aan ba fali treinadór. Iha tinan 2015 sei ativu joga iha klube YMCA, Timoroan ne’ebé agora sai treinadór fíziku iha diaspora ne’e, hasai ona nia kursu AFC hanesan treinadór ba lisensa D iha Dili no kaer kedan klube YMCA iha tinan 2015-2017. Iha tinan 2018, hanesan asistente treinadór iha klube primeira divizaun Liga Futeból Timor – Leste (LFTL) Atletico Ultramar. Iha tinan 2019, nia muda fali ba klube Zebra FC hanesan treinadór prinsipál maibé la konsege halo remata jogu époka ida. Ho nune’e nafatin iha tinan 2019 nia laran, nia fila hikas ba Atletico Ultramar hanesan treinadór prinsipál. Iha tinan 2020, hanesan treinadór iha klube Assalam FC durante époka ida no hakur ba tinan 2021 klube Ponta Leste fó konfiansa ba nia hodi lidera fali klube ne’e durante époka ida no lori klube ne’e sai terseiru lugar iha liga. Alende kaer klube, Francisco hanesan mós asistente ba selesaun nasionál nasionál U-19, iha ne’ebé nia pozisaun hanesan dezeñadór programa ba treinamentu no seluktan. Ho esperiensia ne’ebé sufisiente fó kedan oportunidade ba Francisco iha tinan 2023 sai hanesan treinadór fíziku iha Benfica Macau. Dadaun ne’e iha klube ne’ebé nia prezidente mak Leonel Alves ne’e, Francisco Araújo hanesan treinadór ho lisensa sertifikadu hosi AFC kategoria B, maski nune’e iha Macau loke oportunidade ba formasaun lisensa A, nia sei foti hodi halo kompleta nia lisensa. Prezidente Repúblika dekreta loron eleisaun Parlamentár iha 21 maiu https://tatoli.tl/2023/02/13/prezidente-republika-dekreta-loron-eleisaun-parlamentar-iha-21-maiu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 DILI, 13 fevereiru 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, segunda ne’e, ofisialmente dekreta loron eleisaun Parlamentár ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan maiu tinan 2023. “Dekretu fixasaun iha loron 21 maiu 2023 ba realizasaun eleisaun Deputadu ba Parlamentu Nasionál,” PR Horta deklara liuhosi konferénsia imprensa iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili. Xefe estadu ne’e hatutan, timoroan hotu preparadu realiza  eleisaun parlamentár 2023, tanba iha tinan 20 Timor-Leste iha esperénsia ona hala’o eleisaun hosi instituisaun rua órgaun eleitorál tane prosesu sira. Antes marka loron eleisaun, Prezidente Repúblika mós hala’o ona konsulta hodi rona Governu, partidu asentu Parlamentár, no partidu laiha asentu Parlamentár, inklui órgaun eleitorál sira-nian kona-ba preparasaun atu realiza eleisaun ne’e. “Konstituisaun fó ba Prezidente Repúblika liu hosi dekretu  Prezidente Repúblika marka loron eleisaun  loron 80 antes eleisaun. Deputadu sira eleitu  kada mandatu tinan lima,” nia hateten. Markasaun loron eleisaun parlamentár ne’e no fixa kalendáriu eleitorál ho timoroan hotu nia responsabilidade no prosesu sira la’o ho demokrátika, nune’e mobiliza povu ba eleisaun parlamentár no markasaun loron ne’e halo atu bolu ba halo rekuperasaun ekonomika ho urjente. Iha deklarasaun loron eleisaun parlamentár ne’e, marka mós prezensa hosi Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, entidade seguransa no defeza, órgaun eleitorál hosi Sekretáriadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, siglá  portugés). MJ sei koopera ho parseiru halo manutensaun Fargo iha munisípiu neen https://tatoli.tl/2023/02/14/mj-sei-koopera-ho-parseiru-halo-manutensaun-fargo-iha-munisipiu-neen/ tatoli.tl Notísia 2023-02-14 DÍLI, 14 fevereiru 2022 – Diretór Jerál Servisu Rejistu Notariadu (DGSRN), João  Fernando Martins Borges, dehan DGSRN sei koopera ho parseriu dezenvolvimentu iha Timor-Leste atu halo manutensaun ba mákina (Fargo) ba produsaun Bilete Identidade (BI) iha munisípiu Baucau, Bobonaro, Covalima, Ermera, Manatutu  no Viqueque. “Ita halo pedidu iha tinan kotuk ba aprovizionamentu atu halo manutensaun ba Fargo ne’ebé mak aat, maibé orsamentu ne’ebé mak prevé, la konsege kobre atu halo manutensaun ba mákina neen ne’e rasik. Tanba ne’e agora daudaun ita mós tenta dalan seluk hodi koopera ho ita-nia parseiru dezenvolvmentu sira atu haree kestaun ne’e”, João Fernando ba jornalista sira iha kna’ar fatin Colmera, tersa ne’e. Nia dehan, Diresaun Servisu Rejistu Notariadu iha munisípiu neen kontinua fó atendimentu BI ba komunidade sira maske mákina produsaun BI munisípiu neen avaria. “Produsaun BI iha munisípiu neen sei kontinua la’o, ita kontinua atende ba ita nia sidadaun sira nia BI ho modelu la orijinál, ida ne’e ita bele fó ba sira, bele utiliza ba trata dokumentu banku hanesan loke nota bankaria no nesesidade sira seluk hodi hein ita atribui fila fali BI orijinál”, João Fernando dehan. Maske nune’e, João  Fernando, hateten DGSRN kontinua esforsu hodi prevé osamentu ba tinan ne’e nian, atu bele halo manutesaun ba mákina produsaun BI, iha munisípiu neen ne’ebé kontinua avaria. “Ita tenta nafatin, posibilidade orsamentu ne’ebé mak ita iha atu halo manutensaun ba ita Fargo ne’ebé avaria, nune’e bele fó atedimentu di’ak ba ita-nia sidadaun sira”, nia konklui. Benfica Macau kontrata jogadór timoroan João Pedro https://tatoli.tl/2023/02/15/benfica-macau-kontrata-jogador-timoroan-joao-pedro/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 DILI, 15 fevereiru 2023 – Klube jigante hosi nasaun Macau ho naran koñesidu Benfica Macau kontrata ona jogadór timoroan João Pedro ho durasaun tinan ida. “Sim ha’u asina ona kontratu ho Benfica Macau durante tinan ida”, João Pedro dehan ba Agência TATOLI via media social WhatsApp, ohin. Durante joga iha klube Macau, jogadór ran timor ne’e sei utiliza kamijola númeru 10 ho pozisaun avansadu iha liña karuk (extremo squerda). Iha sorin seluk treinadór fíziku Benfica Macau Francisco Araujo, rekoñese João Pedro hetan ona kontratu hosi klube Benfica Macau. “Los, João Pedro klube kontrata ona nia, nia hamutuk ho Benfica durante époka ida”, treinadór hateten. Esperiénsia badak João Pedro iha Futeból Iha tinan 2017-2018 João Pedro joga iha klube Timor-Leste AD SLB Laulara ne’ebé lideradu hosi lider másimu Kay Rala Xanana Gusmão. Nune’e, iha tinan 2019-2020 nia joga hamutuk ho klube Unbon United iha nasaun Thailandia, iha tinan 2021, jogadór ne’e hetan fali kontaktu hosi klube Malazia nian ho naran Kuala Kangsar FC. Aleinde joga iha klube sira internasionál jogadór ne’e joga mós iha selesaun nasionál Timor-Leste nian iha faze juniór no seniór hodi reprezenta Timor-Leste ba joga iha eventu internasionál sira. Jogadór ne’e oan hosi José Domingos da Silva Freitas no Ana da Gloria Freitas ne’ebé moris iha Dili 20 agostu tinan 2000, hanesan oan da-ruak hosi maun alin na’in haat. Partidu Koaligasaun AD submete dokumentu ba TR konkore Eleisaun Parlamentár 2023 https://tatoli.tl/2023/02/16/partidu-koaligasaun-ad-submete-dokumentu-ba-tr-konkore-eleisaun-parlamentar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-02-16 DÍLI, 15 fevereiru 2022 – Partidu Koaligasaun Aliança Democrata (AD), submete ona iha segunda (13/02), dokumentu ba Tribunál Rekursu (TR) hodi kompete iha Eleisaun Parlamentár 2023. Partidu Koaligasaun Aliança Democrata (AD), kompostu husi Partidu tolu, mak Partidu Desenvolvimentu Popular (PDP), Partidu Libertasaun Povu Aileba (PLPA) no Partidu Aliança Nacional Democrata(AND) “Iha mehi ne’ebé klaru atu hadia povu husi setór Edukasaun, Agrikultura, Ekonomia no Justisa no seluk tán. Servi ho matenek, domin no lia loos, ida ne’e maka koligasaun Aliança Democrata-AD nia motto katak servi povu ho rekursu kualifikadu, ho fuan no fó Justisa hanesan ba ema hotu, iha tratamentu oioin”, Partidu AD informa liuhosi nota imprensa ne’ebé TATOLI asesu iha kuarta ne’e. Hafoin ekipa koaligasaun partidaria AD submete sira nia dokumentu ba TR, ekipa Aliança Democrata (AD) hasai foto hamutuk ho ekipa Tribunál Rekursu hein kontaktu iha loron tuirmai hosi Tribunál Rekursu. Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta dekreta ona dia 21 maiu hanesan data ba Eleisaun Parlamentár 2023, iha eleisaun ne’e sei monu iha loron Domingu (21/05) tinan ne’e. Konstrusaun Aeroportu Comoro, komunidade afetadu 57 hasoru SETP https://tatoli.tl/2023/02/20/konstrusaun-aeroportu-comoro-komunidade-afetadu-57-hasoru-setp/ tatoli.tl Notísia 2023-02-20 DÍLI, 20 fevereiru 2022 – Komunidade afetadu ba alargamentu konstrusaun Aeroportu Comoro hamutuk uma-kain 57 hasoru Sekretaria Estadu Terras Propriadade (SEPT) atu husu esplikasaun kona-ba prosesu indeminizasaun. “Ita bo’ot sira hatene katak iha komunidade afetadu ba alargamentu konstrusaun Aeroportu Comoro hamutuk 85. Maibé hosi hirak ne’e, uma-kain balun koopera ho Estadu hodi husik sira-nia rai hodi simu ona indeminizasaun maibé uma-kain 57 mak seidauk tanba seidauk koopera atu simu indeminizasaun”, Sekretáriu Estadu Terras Propriadade (SETP) Eldino Rodrigues dos Santos, dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Colmera, segunda ne’e. Maske nune’e, Eldino Rodrigues afirma, Governu nia posizaun klaru tanba prosesu konstrusaun Aeroportu Comoro ne’e planu ne’ebé mak aprova ona iha nivél Konsellu Ministru ho rezolusaun Governu nian atu halo konstrusaun. Nia rekoñese, preokupasaun uma kain 57 nian, tanba ne’e mak Diresaun Nasionál Servisu Kadastrál tún ona iha terrenu hodi sukat komunidade sira nia uma. “Uma kain ida iha direitu atu hetan indeminizasaun rai metru ida ho valór $40, nune’e komunidade balun aseita ho valór indeminizasaun ida ne’e, ita nia komunidade balun la aseita, hirak ne’e iha Beto Tasi”, nia  dehan. Iha fatin hanesan, Portavóz komumidade Beto-Tasi Matias Rosa da Conceição, hateten komunidade 57 mai hasoru Diresaun Terras Propridade atu husu klarifikasaun valór indeminizasaun rai ne’ebé Estadu fó ba sira. Nia dehan, razaun seidauk simu rai metru ida ho indeminizasaun $40 tanba momentu ne’e sira sura de’it rai maibé ba plantasaun no buat seluk ne’ebé kuda iha rai leten sira la sura. “Hanesan sidadaun, ami prontu kooperasau ho Estadu atu sai hosi fatin ne’ebé ami agora hela, kuandu Estadu fó ona orden. Laiha ema ida ka laiha sidadaun ida mak kontra Estadu maibé Estadu tenke haree ba nia prosedimentu sira antes hasai nia sidadaun”, nia haktuir. Nia esplika katak estatutu rai Beto-Tasi ne’ebé mak Governu deside atu halo alargamentu ba konstrusaun Aerportu Internasionál Nicolau Lobato, ne’e uluk iha 1979, Autoridade Indonézia mak entrega. “Fatin ne’ebá ne’e uluk fuik, ema ida la hela, entaun autoridade Indonézia entrega ba ami nia avo sira iha tinan 1979, ami hela hodi halo toos, ami kontinua hela iha fatin ne’e. Ami prontu koopera ho Estadu, maibé tenke mós trata ami sidadaun sira liuhosi prosedimentu”, nia konklui. TR legaliza ona Estatutu PDS hanesan partidu polítiku https://tatoli.tl/2023/02/21/tr-legaliza-ona-estatutu-pds-hanesan-partidu-politiku/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 DILI, 21 fevereiru 2023 – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, hateten Tribunál Rekursu legaliza ona Estatutu Partidu Dezenvolvimentu Sosiál (PDS), hanesan partidu polítiku foun iha Timor-Leste. “Iha semana rua liubá, Tribunál Rekursu pronunsia ona legalidade Partidu Dezenvolvimentu Sosiál (PDS), hanesan partidu polítiku”, Prezidente Tribunál Rekursu dehan ba jornalista sira iha kna’ar fatin Caicoli, tersa ne’e. Hatan kona-ba PDS bele konkore iha eleisaun lejislativa, Deolindo dos Santos, hateten hafoin Tribunál konklui períodu lista kadidatura hosi partidu polítiku mak foin pronunsia. “Agora atu konkore ba eleisaun ne’e só depois Tribunál Rekursu konklui tiha períodu lista kandidatura hosi partidu polítiku, mak Tribunál foin bele pronunsia kona-ba PDS bele konkore eleisaun ka lae”, nia dehan. Nia hateten, Tribunál Rekursu rejista partidu foun rua, ida mak Os Verdes de Timor no PDS, partidu rua ne’e mak iha ona estatutu legál hanesan partidu polítiku. “Maibé hanesan ha’u dehan katak sira ne’e atu konkore eleisaun ne’e Tribunál mak sei pronunsia liuhosi plenária Tribunál Rekursu nian depois períodu aprezentasaun lista kandidatura ba partidu polítiku hotu”, Deolindo dos Santos konklui. CAC bolu antigu governante Inacio Morreira ba konstrusaun Ró Haksolok https://tatoli.tl/2023/02/23/cac-bolu-antigu-governante-inacio-moreira-ba-konstrusaun-ro-haksolok/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 – Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) bolu Eis-Ministru Obras Publika Transporte no Komunikasaun (MOPTK), Inacio Morreira sai sasin ba konstrusaun Ró Haksolok. Inacio Morreira to’o iha edifísiu CAC hodi submete ba prosesu dilijénsia iha oras 8:57 to’o 11: 30. Hafoin presta deklarasaun iha CAC, Inacio Morreira, hateten ninia prezensa iha CAC nu’udar sasin ba kazu Ró Hakasok. “Ha’u mai iha ne’e atu fó informasaun ba ita-nia investigadór CAC sira kona-ba prosesu konstrusaun Ró Haksolok ne’e de’it”, Inacio hateten ba jornalista sira hafoin presta deklasaun iha CAC, kinta ne’e. Inacio dehan, CAC nia karta ne’e la’os notifikasaun maibé komparénsia nu’udar testamuña ba prosesu konstrusaun Ró Haksolok. “Karta ne’ebé ha’u simu hosi CAC ne’e la’os notifikasaun, maibé karta ne’ebé ha’u simu ne’e hanaran karta komparénsia no ha’u nia prezensa iha ne’e atu fó testamuña ba konstrusaun Ró Haksolok, ida ne’e normál”, nia salienta. Estoke aimoruk tipu 41 mamuk iha Servisu Saúde Munisípiu Lautém https://tatoli.tl/2023/02/23/estoke-aimoruk-tipu-41-mamuk-iha-servisu-saude-munisipiu-lautem/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 – Diretór Servisu Saúde Munisípiu Lautém Anastacio da Cruz,  hateten daudaun ne’e estoke aimoruk tipu 41 mamuk husi item 256. “Ho kestaun estoke aimoruk ne’ebé mamuk, hanesan responsável halo ona pedidu mai nasionál iha fulan janeiru liuhosi farmásia maibé seidauk iha solusaun, automatikamente fó impaktu ba pasiente sira nia vida”, Anastacio da Cruz, dehan iha salaun Mauhoka, ohin. “Item ne’ebé mak iha durante na’e hamutuk 256 husi ne’e 41 mak mamuk hanesan aimoruk vitál ne’ebé iha 76 item maibé 14 mak stock out, aimoruk esensiál iha 147  maibé  20 item mak stock out, aimoruk nesesáriu iha 33 maibé item hitu mak stock out”, nia esplika. Nia hatutan, pedidu sira ne’e sempre halo mak hanesan pedidu regulár, emerjénsia, rutina no trimestrál bainhira aimoruk laiha. Nia hateten, -aimoruk estoke out iha sentru saúde no postu saúde sira, proibidu ba pesoál saúde sira halo reseita ba pasiente sira hodi sosa aimoruk, maibé ho pasiente sira nia kondisaun moras, entaun pasiente rasik mak husu reseita atu ba sosa aimoruk rasik iha farmásia sira. Ministra Saude, Odete Maria Freitas Bele, esplika estoke aimoruk iha Serbisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES) aimoruk item 48  ne’ebé laiha ne’e iha fulan rua liubá kompra ona medikamentu ne’ebé SAMES halo ne’e iha tinan 2021 no aimoruk sira ne’e kontinua tama. “Prontu aimoruk sira ne’ebé la iha, ezemplu médiku sira mós bele subtitui aimoruk ba pasiente sira ho aimoruk ne’ebé hanesan bainhira aimoruk estoke mamuk iha munisípiu, signifika estoke mós iha ne’e la iha, maibé MS mós la tur nonok, MS kontinua buka dalan atu aimoruk sira ne’e tama hodi distribui ba fasilidade saúde sira”, nia dehan. Diretór Ezekutivu SAMES Santana Martins, informa kona-ba aimoruk ne’e balun tama ona iha semana hira nia-laran. “Maibé ita haree ba ninia kuantidade mak menus, maibé  SAMES sei halo esforsu hodi haree ba situasaun sira ne’e”, nia konklui. MJ komunika ona Empreza Internasionál rezolve problema kaderneta passaporte https://tatoli.tl/2023/02/24/mj-komunika-ona-empreza-internasional-rezolve-problema-kaderneta-passaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 DILI, 24 fevereiru 2023 – Ministru Justisa (MJ) Tiago Sarmento, halo ona komunikasaun ho kompañia Internasionál Tales hosi Finlandia, atu bele rezolve lalais problema kaderneta passaporte iha tempu badak. “Semana rua kotuk liubá reprezentante hosi kompañia internasionál Tales, mai ona iha Ministériu Justisa no sira koalia ona ho ha’u katak sira prontu atu prodús kaderneta passaporte iha tempu badak”, Tiago Sarmento ba jornalista sira iha edifísiu CNE Colmera, sesta ne’e. Governante ne’e dehan, MJ prevé ona orsamentu hosi Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 ho montante tuir produsaun kaderneta pasaporte. “Sira (kompañia Tales) promete atu prodúz kaderneta passaporte hamutuk 80.000, depende ba sira produsaun mak ita haree maibé orasamentu ba ida ne’e ita prevé ona”, nia dehan. Nia esplika, prosesu produsaun ba kaderneta passaporte, lori tempu ne’ebé naruk oituan, tanba produsaun sei halo iha Franca no sei hetan mós sertifikasaun hosi International Civil Aviation Organization (ICAO). Tanba seguransa no kualidade ba passaporte, ICAO mak responsabliza ba passaporte hotu liuliu ba nasaun sira ne’ebé memebru ICAO nian no Timor-Leste nu’udar membru ICAO tenke submete prosesu ida ne’e. “Ita iha devér atu halo tuir regulamentu sira ne’ebé ICAO fó mai. Entaun ita-nia passaporte iha hela prosesu nia-laran, lakleur tán mai ona”,Tiago Sarmento esplika. Tanba ne’e, ezekutivu ne’e husu ba sidadaun sira atu pasiénsia oituan. “Pasiénsia oituan, fulan ida ka fulan rua nia-laran kaderneta passaporte sei mai”, nia adianta. Governante ne’e rekoñese kaderneta passaporte agora dadaun sai problema ba ema hotu iha tinan ida ne’e. Nia rekorda 2021, Governu la prevé iha Orsamentu Jerál Estadu 2022, iha Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu Ministeriu Justisa atu halo akizisaun ba kaderneta passaporte. Maske nune’e, Ministériu Justisa loke konkursu iha 2022 maibé laiha kompañia ida mak konkore atu ba halo produsaun kaderneta passaporte. “Maibé tinan ne’e ho mudansa lei aprovizionamentu bele fó dalan ba ha’u atu haree hodi ita bele rezolve kestaun ne’e ”, ministru konklui. PNTL Viqueque detein joven na’in-rua ba kazu taa malu iha Caraubalo https://tatoli.tl/2023/02/27/pntl-viqueque-detein-joven-nain-rua-ba-kazu-taa-malu-iha-caraubalo/ tatoli.tl Notísia 2023-02-27 VIQUEQUE, 27 fevereiru 2023 — Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Viqueque, segunda (27/02) ne’e, detein joven na’in-rua ne’ebé deskonfia autór ba kazu taa malu iha suku Caraubalu, Postu Viqueque-Villa,Munisípiu Viqueque. Kazu ne’e akontese iha área Baria Laran, aldeia Mamulak, suku Caraubalu, postu Viqueque-Villa, munisípiu Viqueque iha tuku 3:00, madrugada, tanba joven sira hemu tua lanu hodi tuda uma,hafoin mosu konfrontu hodi rezulta joven na’in ida kanek kama’an iha parte liman loos no ida seluk kanek parte liman karuk no meza no kadeira hetan estragu. “Iha dominggu ne’e, akontese kazu taa malu tanba joven sira ne’ebé partisipa seremonia korre metan ne’e hemu tua to’o lanu. Ami autoridade seguransa konsege detein ona autór sira atu halo indetifikasaun no prosesa tuir lei”, hateten Komadante Polísia Nasionál Timor-Leste, Munisípiu Viqueque, Superintendente Sebestião Alves Quintão, ba jornalista sira, iha kna’ar fatin, segunda ne’e. PNTL iha obrigasaun atu halo atusaun tanba problema ne’e konsodera nu’udar fragante deleito, nune’e PNTL detein suspeitu sira durante oras 12 nian-laran. “Ami kontinua prosesu identifikasaun ba suspeitu sira bainhira ramata identifika ami sei lori kazu ne’e ba aprezenta iha Ministériu Públiku (MP) hodi kontinua ninia prosesu”, katak nia. PNTL Viqueque rekolla reseita $512 ba kofre Estadu iha janeiru no fevereiru https://tatoli.tl/2023/02/28/pntl-viqueque-rekolla-reseita-512-ba-kofre-estadu-iha-janeiru-no-fevereiru/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 VIQUEQUE, 28 fevereiru 2023 — Komadante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), munisípiu Viqueque, Superintendente Sebastião Alves Quintão, informa hahú hosi janeiru to’o fevereiru, Unidade Polísia Tránzitu konsege rekolla reseita $512. “Durante, janeiru to’o fevereiru 2023 ne’e, konsege rekolla reseita infrasaun $512 hodi hatama ba kofre Estadu. Reseita sira ne’e ami rekolla husi abitante sira-ne’ebé viola kódigu estrada no balu tula malu ho motorizada la uza kapasete”, hateten Sebastião Alves Quintão, ba jornalista sira, iha Enkuantu, iha tinan 2022, PNTL konsege rekolla reseita husi $12, 224 hodi hatama ba kofre Estadu. Aleinde ne’e, Komandante ne’e relata, asidente tráfegu ne’ebé rejista iha janeiru to’o fevereiru hamutuk rua. “Husi asidente rua ne’e motorizida ho motorizada mak soke malu, nune’e asidente ida maka vítima sira mai husu ami hodi rezolve liuhosi família no ida seluk maka daudaun sei pendente iha no kontinua prosesu hela”, nia afirma. Nune’e, nia enkoraja membru PNTL sira hodi kontinua halo kontrolu ba movimentu sira inklui kontrola ema sira-ne’ebé viola kódigu Estrada sira. “Ha’u husu ba pasajeiru sira inklui abitante sira ne’ebé kondús motorizada tenke uza kapasete bainhira hetan asidente ruma bele salva ita-nia vida tanba ita-nia vida maka importante ita-nia ulun la faan iha loja, kapasete maka ema negosiante sira faan iha loja. Tan ne’e, husu Viqueque-oan sira tenke uza kapasete molok viajen ba fatin ruma”, nia apela. MJ aprezenta Konstituisaun RDTL iha kongresu internasionál iha Roma https://tatoli.tl/2023/03/06/mj-aprezenta-konstituisaun-rdtl-iha-kongresu-internasional-iha-roma/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 DILI, 06 marsu 2023 – Ministru Justisa (MJ),Tiago Amaral Sarmento, aprezenta Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha Roma Italia, bainhira partisipa kongresu internasionál nível Ministru Justisa sira-nian. Aprezentasaun lei ne’e foku liu ba la aplika pena de morte ne’ebé prevé iha Konstitusaun RDTL, artigu 29, ne’ebé koalia kona-ba direitu ba moris- “Husu nafatin ba nasaun sira seluk, atu halo tuir ezemplu di’ak, hosi Repúblika Zambia, atu foti desizaun hodi halakon ona lei pena de morte (𝘒𝘢𝘴𝘵𝘪𝘨𝘶 𝘵𝘰 𝘔𝘢𝘵𝘦). husi sistema justisa nian. Hanesan parte ida ba respeita prinsípiu fundamentál direitu umanu nian, kona-ba direitu ba moris”, ministru hateten liuhosi komunikadu ne’ebé TATOLI asesu, segunda ohin. Nia haktuir, iha kongresu Ministru Justisa Zambia mós aprezenta katak iha 2023, Zambia la aplika ona pena de morte. Kongressu internasionál ho tema 𝐀 𝐖𝐨𝐫𝐥𝐝 𝐰𝐢𝐭𝐡𝐨𝐮𝐭 𝐃𝐞𝐚𝐭𝐡 𝐏𝐞𝐧𝐚𝐥𝐭𝐲: 𝐍𝐨 𝐉𝐮𝐬𝐭𝐢𝐜𝐞 𝐰𝐢𝐭𝐡𝐨𝐮𝐭 𝐋𝐢𝐟𝐞, ne’ebé halo iha Assembleia Nasionál Repúblika Italia ne’ebé hetan abertura hosi, Vise-Presidente da Assembleia Nasionál Repúblika Italia, Anna Ascani. Iha kongresu internasionál nivél Ministru Justisa Roma, hahú hosi 1-2 marsu 2023, hetan partisipasaun hosi Ministru Justisa ne’ebé mai hosi nasaun hamutuk 32, inklui organizasaun internasional direitu umanu nian no Comunidade St. Igidio nian. Bolsa da mãe jerasaun foun motiva inan-aman lori oan hakbesik ba fasilidade saúde https://tatoli.tl/2023/03/07/bolsa-da-mae-jerasaun-foun-motiva-inan-aman-lori-oan-hakbesik-ba-fasilidade-saude/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 VIQUEQUE, 07 marsu 2023 — Xefe Sentru Saúde Postu Viqueque-Vila, Munisípiu Viqueque, Celestina da Silva Alves, hateten programa bolsa ba mãe ba jerasaun foun motiva tebes inan-aman sira lori oan sira hakbesik ba fasilidade saúde hodi halo konsulta. “Ha’u haree programa bolsa da mãe ba jerasaun foun ne’e motiva tebes inan-aman sira lori sira nian oan mai sentru saúde no postu saúde hodi konsulta ba oan hodi idade 0 to’o idade tinan 3”, “, Celestina da Silva Alves, informa ba jornalista sira, iha klínika postu Viqueque-Vila, tersa ne’e. Tanba, resposavél ne’e dehan iha kompara uluk bainhira bolsa ne’e laiha, ema mai konsulta ne’e menus liu, maibé bolsa ne’e governu loke, daudaun ne’e pesoál saúde sira mak halo atendimentu to’o labele Cestina da Silva Alves, informa ba jornalista sira, iha klinika postu Viqueque villa, tersa ne’e. Lansamentu ba bolsa da mãe ba jerasaun foun munisípiu Viqueque hahú iha loron 28, rezulta atendimentu kada loron hahú husi dader to’o lokraik, ema ne’ebé rejista kuaze 100. Kritériu rejista ba subsídiu bolsa da mãe maka hanesan kartaun eleitorál no Billete Identidade, livru lisio, fixa familia, kaderneta bandu, (karik iha) no númeru telemóvel ativu. Subsídiu ne’ebé kada fulan fó ba inan-isin rua maka hanesan inan isin-rua $15.00, labarik tinan 0-3 mak $20.00 no labarik ho moras króniku ka difisénsia. Bolsa da mãe jerasaun foun mak programa transferênsia osan ne'ebé estabelese bazeia ba Dekretu-Lei númeru 22/2021, loron 10 novembru. Programa ne’e hahú ona iha Ainaro, Bobonaro, no RAEOA, iha tinan 2022. Sei haluan ba iha Covalima, Liquica, Manatuto no Viqueque iha tinan 2023 no neineik ba iha territóriu tomak. “Ho nune’e ha’u hakarak husu ba inan-aman sira-ne’ebé seidauk rona bolsa ida-ne’e karik hakbesik ba fasilidade saúde sira hodi hetan informasaun, atu lori oan sira ba konsulta hodi rejistu ba subsídiu ida-ne’e”. nia hato’o. Enkuantu, Sentru Saúde postu Viqueque-Vila iha postu saúde hamutuk 12 inklui sentru no dadaun ne’e funsionariu MSSI destaka hotu ona iha postu saúde sira hodi halo rejistu ba bolsa da mãe jerasaun foun. PNTL husu públiku uza plataforma teknólojia hamenus violénsia hasoru feto https://tatoli.tl/2023/03/08/pntl-husu-publiku-uza-plataforma-teknolojia-hamenus-violensia-hasoru-feto/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 —Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Dili, Superintendente Xefe, Natercia Vieira Soares Martins, apela ba públiku uzu Plataforma teknolojia atu hamenus violénsia doméstika hasoru feto iha Timor-Leste. “Ha’u husu ba públiku atu hamenus númeru violénsia doméstika hasoru feto no labarik-feto sira iha Teritoriu Timor-Leste nia laran tomak, presiza fahe informasaun kona-ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru no violénsia doméstika liuhosi platarforma teknolojia nian,”  Superintendente Xefe Natercia hateten ba Agência Tatoli hafoin partisipa loron Internasionál Feto ho tema “Inovasaun ba futuru ne’ebé iguál ba jéneru” iha Otél Timor, tersa ne’e. Liuhosi loron internasionál feto ne’e, presiza halo reflesaun kona-ba eventu ida-ne’e nune’e foka liu ba plataforma teknolojia sira-ne’ebé apropriadu atu hamenus violénsia doméstika ne’ebé nu’udar númeru aas ne’ebé akontese iha sosiedade. Tanba ne’e , nia husu ba ema hotu iha responsabilidade atu ajuda hamenus violénsia oioin tanba ema tenke fahe informasaun ne’ebé apropriadu hodi hasa’e komunidade nia koñesimentu atu evita violénsia doméstika hasoru feto. “Maibé, utilizasaun plataforma teknolojia sira tenke iha vantajen ba ema-nia moris, se lae iha vantajen balun atu uza plataforma teknolojia nian no hamosu konflitu iha uma-kain no mós iha nivel komunidade,” nia dehan. Ho ida-ne’e, nia hateten, bainhira akontese violénsia ruma husu vítima hotu tenke hato’o keixa ba autoridade kompetente sira atu prosesa asuntu ne’e liuhosi dalan legál, tanba Timor-Leste aprova ona lei kontra doméstika iha Jullu númeru 7/2010. “Bazeia ba lei ne’e husu ba vítima tenke halo keixa ba parte kompentente sira, labele tauk atu halo keixa,” nia dehan. Bazea ba asosiasaun parseria sira, iha tinna 2022, dadus hatudu katak 393-resin ne’ebé kauza hosi falta finansa família no falta plataforma teknolojia ne’ebé uza. Brigada-pontu fokál 107 hahú hala’o servisu iha STAE Covalima https://tatoli.tl/2023/03/09/brigada-pontu-fokal-107-hahu-halao-servisu-iha-stae-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 COVALIMA, 09 marsu 2023 – Diretór Sekretariadu Tékniku Adminsitrasaun Eleitorál (STAE) Covalima, Francisco Gusmão, hateten brigada no postu vokál hamutuk na’in-107 ne’ebé ne’ebé STAE rekruta ne’e hahú hala’o ona servisu. “Brigada na’in-100 no pontu fokál na’in-hitu (7) hahú hala’o ona servisu, tanba sira-hotu asina-ona sira-nia kontratu, iha loron 8 fulan marsu tinan ne’e. Sira mós hatene ona sira-nia durasaun kontratu vensimentu  mós sira-na’in hatene ona,” Francisco Gusmão hateten ba Agência Tatoli, iha nia servisu fatin, Kampung Baru, kinta ne’e. Bazea ba kontratu sira hala’o servisu hahú agora to’o fulan-maiu bele mós estende ba fulan juñu  tinan 2023 hanesan ne’e, maibé kontratu ne’e rasik diretór STAE ladún haree brigada ho pontu fokál sira rasik mak lee hodi kompreende konteúdu iha kontratu ne’e. Brigada ho pontu fokál mak na’in lee rasik, nune’e aban bainrua labele prejudika mai iha diretór katak fó kontratu hanesan ne’e maibé pagamentu la to’o hanesan iha tinan kotuk akontese. Kontratu ba brigada sira durante fulan haat maibé hafoin kontratu ramata brigada sira ko’alia ba lideransa balun diretór halo kontratu fulan neen (6), maibé pagamentu durante fulan haat (4). “Ho nune’e, ha’u sentu ladún di’ak sira-nia asaun ne’ebé sira halo iha tinan kotuk, nune’e sira agora hahú servisu no ami hala’o breafing papel brigade,” nia hateten. Tuir planu, segunda semana oin, brigada sira-ne’e sei deskola ba sentru votasaun ida-idak hodi identifika no observa kondisaun sentru votasaun, ne’ebé estabelese ona iha munisípiu Covalima. Antes ne’e, STAE estabelese sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 92, maibé preparasaun ba eleisaun parlamentár tinan 2023 ne’e, STAE aumenta sentru votasaun 20 nune’e totál sentru votasaun iha munisípiu Covalima hamutuk 100. Tribunál foin legaliza partidu koaligasaun pre-eleitorál AD konkore eleisaun lejislativa https://tatoli.tl/2023/03/13/tribunal-foin-legaliza-partidu-koaligasaun-pre-eleitoral-ad-konkore-eleisaun-lejislativa/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 DILI, 13 marsu 2023 – Prezidente Tribunál Rekursu Deolindo dos Santos, hateten Tribunál foin legaliza koaligasaun partidaria Pré-Eletorál Aliansa Demokrátiku (AD) hodi konkore iha eleisaun parlamentár 2023. Koaligasaun partidaria Pré-Eletorál AD kompostu hosi partidu rua mak hanesan Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) no Partidu Dezenvolvimentu Populár (PDP). “Prazu ba koaligasaun ne’e remata ona, maibé koaligasaun ne’ebé Tribunál legaliza ona liuhosi desizaun plenária Tribunál Supremu Justisa nia mak  Aliansa Demokrátika (AD) ida ne’e Tribunál legaliza ona hodi bele konkore iha eleisaun parlamentár tinan ne’e”, Deolindo dos Santos dehan ba jornalista sira iha edifísiu Sentru Formasaun Jurídiku no Judisiáriu Caicoli, sabadu ne’e. Aleinde ne’e, iha koaligasaun partidaria pré-eleitorál seluk hanesan Frente Ampla Demokrátika (FAD), kompostu hosi partidu tolu mak hanesan Partidu Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa), Partidu Uniaun Demokrátika Timorense (UDT), Partidu Sentru Asaun Sosiál Demokrátika Timorense (CASDT) no Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN). Enkuantu koaligasaun partidaria PDRT-APMT, kompostu hosi partidu rua, maka hanesan Partidu Demokrátiku Repúblikanu Timorense (PDRT) no Partidu Asosiasaun Populár Monarquia Timor (APMT) sira aprezenta sira nia rejistu kandidatura hanesan partidu koaligasaun partidaria pré-eleitórál ba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) ho baze ba lei eleisaun parlamentár. Nia dehan, hosi lei eleisaun parlamentár mós fó dalan katak aprezentasaun lista kandidatura no koaligasaun partidaria pré-eleitorál bele liuhosi orgaun eleitorál CNE. “Maibé hosi lei organizasaun judisiáriu ne’ebé aprova iha tinan 2022,  revoga tiha forma balun ne’ebé antes ne’e partidu no koaligasaun partidaria bele aprezenta lista kandidatura ba CNE, agora hakarak ka lakohi tenke ba aprezenta lista kandidatura partidu polítiku no aprezentasaun partidu koaligasaun pré- eleitorál liuhsi Tribunál Rekursu”, nia hateten. Deolindo esplika, lei orgnizasaun judisiáriu maka admite no fó dalan hodi Tribunál Supremu Justisa ka Tribunál Rekusu mak tenke halo nia kna’ar liuhosi plenária hodi verifika lista kandidatura partidu polítiku no koaligasaun partidaria hafoin deside partidu hirak ne’e konkore eleisaun ka la’e. “Ne’ebé ita espera katak partidu koaligasaun sira ne’ebé apezenta ona sira nia lista iha CNE no CNE hanesan orgaun eleitorál bele hola desizaun halo nusa atu sira submete dokumentu koaligasaun partidaria sira ne’e mai iha Supremu Tribunál atu STJ kualidade hanesan Tribunál Rekursu bele foti desizaun ne’ebé ke di’ak, tuir dalan legál, atu labele prejudika partidu sira ne’ebé ke hakarak konkore ba eleisaun”, nia dehan. Iha biban ne’e mós, Prezidente Tribunál Rekursu, klarifika to’o agora seidauk iha partidu ida mak aprezenta lista kandidatura. “Prazu ba aprezentasaun lista kandidatura agora tama ona ba loron 25, signifika hela de’it loron lima atu prazu ba partidu polítiku atu aprezenta lista kadidatura, maibé to’o ohin loron seidauk iha partidu ida mak aprezenta sira-nia lista kandidatura”, nia realsa. Nia salient, hela de’it loron lima ba partidu sira aprezenta lista kandidura. Hein katak to’o 15 marsu oras tuku 17:00 loraik partidu sira bele aprezenta sira-nia lista kandidatura mai Supremu Tribunál Justisa atu averifika lista kandidatura. “Se la’e to’o tempu taka aprezentasaun lista kandidatura mak partidu sira ba aprezenta lista ne’e, horsida bele difikulta Tribunál Rekursu hodi halo verifikasaun ba lista sira ne’ebé ita-nia partidu sira aprezenta”, nia konklui. UPF koordena ona ho TNI asegura liña fronteira iha eleisaun lejizlativa https://tatoli.tl/2023/03/14/upf-koordena-ona-ho-tni-asegura-lina-fronteira-iha-eleisaun-lejizlativa/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 BOBONARO, 14 marsu 2023 – Komandante Interinu Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Superitendente Asistente Carlos Moniz Maia, esplika daudaun ne’e halo ona koordenasaun servisu ho Forsa Repúblika Indonézia (TNI, sigla indonézia) atu apoia seguransa iha liña froneteira durante atividade kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár ne’ebé tuir kalendariu sei realiza iha loron 19 fulan maiu tinan 2023. “Ita garante 100% liña fronteira la’o ho di’ak, tanba ita mós halo koordenasaun ho ita-nia parseiru sira iha sorin hodi informa katak ita iha hela kampaña eleisaun no loron eleisaun, ne’ebé ita koordena ho sira atu nune’e sira mós fó apoiu seguransa iha liña fronteira,” nia informa iha kna’ar-fatin, kuarta, UPF Nú-Badak, Batugade, segunda ne’e. Unidade Polísia Fronteira mós labora ona planu ida atu apoia komando polísia munisípiu sira hodi asegura atividade kampaina eleitorál no eleisaun parlamentár. “Ita elabora ona no ita hein planu hosi komandu jerál ninian, atu nune’e ami bele ajusta hodi bele implementa, klaru ke seguransa liña fronteita tuir artigu 78 hosi lei orgánika PNTL nian ne’e kompeténsia UPF nian, alende halo seguransa iha lina fronteira UPF mós tenke fó apoiu ba komandu hodi halo seguransa iha sentru votasaun iha loron votasaun ninia,” nia katak. Komandante Interinu ne’e  hatutan, númeru efetivu UPF mós la sufisiente hanesan mós problema sira ne’ebé komandu polísia munisípiu sira enfrenta, maibe hanesan seguransa nasaun nian. “UPF teneke apoiu ba halo seguransa iha sentru votasaun, tenke halo seguransa iha postu liña fornteira, maibé ne’e la sai hanesan barrera ida hodi halo servisu, klaru ke tenke halo, sé ita halo halo, ita atu fó ba sé,” Komandante Interinu ne’e afirma. CNE Viqueque hahú identifika fatin 33 ba partidu polítiku halo atividade kampaña ElPar https://tatoli.tl/2023/03/15/cne-viqueque-hahu-identifika-fatin-33-ba-partidu-politiku-halo-atividade-kampana-elpar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 VIQUEQUE, 15 marsu 2023 — Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), munisípiu Viqueque, Honorio da Cruz, informa, CNE munisípiu Viqueque halo ona identifikasaun fatin ka tereñu ba hamutuk 33 atu Partidu Polítikus sira hala’o kampaña eleitorál ne’ebé hahú iha loron 19 abríl to’o 16 maiu 2023. “Dadaun ne’e, ami koloka hela superviazasaun eleitorál sira ba tereñu hodi halo levatamentu ba fatin kampaña ho provizóriu hamutuk 33 atu partidu polítiku sira uza ba hala’o atividade kampaña. Tanba fatin sira-ne’e ami haree  livre husi edifísiu  sira hanesan eskola no Igreja  no edifísiu sira seluk”, hateten Honorio da Cruz, hateten ba Agência Tatoli, iha edifísiu CNE, Beloi, kuarta ne’e. Ekipa CNE kontinua halo verifika dadús detallu  tan  ba fatin rua ne’ebé liuliu foku oráriu eskola no  Igreja, hodi submeter ba nasionál hafoin bele deside kalendáriu ba kampaña. Durante ne’e, Responsavél ne’e dehan  partidu polítiku sira hala’o sira-nia atividade kampaña eleitorál  iha munisípiu Viqueque  uza  kampu rua hanesan kampu futeból Beloi no kampu demokrásia, maibé kampu rua ne’e besik liu  área  eskola no Igreja. “Ami mós halo ona enkontru ho autoridade munisípiu Viqueque, maibé seidauk iha solusaun ida, oinsá identifika fatin fiksu ne’ebé livre, hodi uza ba   atividade kampaña eleitorál. Entaun ita presiza kolaborasaun entre CNE ho autoridade munisípiu hodi deside fatin própriu hodi labele prezudika atividade kampaña”, katak. Iha fatin seluk, Adminsitradór munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, hatutan kada tinan partidu polítika sira hala’o atividade kampaña eleitorál kampu rua ne’e, maibé tinan ida ne’e esforsu atu buka fatin alternativu hodi subtitui ba  kampu rua refere “Ita buka identifikasaun fatin atu labele fó impaktu ba atividade prosesu apredizajen nian. Tanba fatin ka kampu rua hanesan kampu futeból Beloi no  kampu demokrasi Viqueque-vila ida-ne’e sira maka deside rasik, maibé ita presiza buka fatin alternativa”, katak nia. Diretór Serbisu Edukasaun Munisípiu Viqueque, Domingos Brandão, haktuir, atividade eleitorál husi partidu polítiku sira-ne’ebé realiza iha munisípiu Viqueque fó impaktu tebes ba prosesu apredizajen iha eskola sira tanba halo atividade besik Igreja. “Atividade kampaña iha tempu lokraik ne’e ha’u sente di’ak, maibé kampaña tempu dader ha’u sente eskola sira labele hala’o atividade aprendizajen tanba eleitorál sira barullu, entaun estudante sira tuur iha sala laran laiha konsentrasaun hodi simu material”, nia lamenta. Iha eskola sira-ne’ebé efata ba kampaña eleitorál iha kampu futeból Beloi mak hanesan Ensinu Báziku Filiál (EBF) Uaimori, Eskola Kafé, Ensinu Báziku Central (EBC) 01 Viqueque. Enkuantu hala’o atividade kampaña iha kampu futeból demokrasia Viqueque Villa fó impaktu ba prosesu aprendizajen iha eskola sekundáriu Santo Estevão no Ensinu Báziku Santa Maria Gorete. Entretantu, Diretór Sekundáriu Santo Estevão Katóliku Viqueque, Marcelino Amaral Mariano, hateten sekundáriu Santo Estevão iha kedan kampu futeból demokrási, nune’e iha tempu kampaña eleitorál hosi partidu politika fó impaktu ba prosesu apredizajen ba estudante sira. “Atividade kampaña hala’o iha loron sábadu no domingu ne’e ha’u hanoin la fó impaktu ba eskola. Maibé iha loron segunda to’o sesta dader ne’e fó impaktu boot tebes ba eskola sira atu hala’o prosesu apredizajen,” nia akresenta. 2021, komunidade Ataúro esporta budu-tasi ba Japaun besik tonelada 8.000 https://tatoli.tl/2023/03/20/2021-komunidade-atauro-esporta-budu-tasi-ba-japaun-besik-tonelada-8-000/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 — Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten durante tinan 2021, komunidade Ataúro halo ona esportasaun budu-tasi ba merkadu internasionál iha Japaun besik tonelada 8.000. “Ita iha dadus tinan 2021, komunidade Ataúro halo esportasaun budu-tasi ba merkadu internasionál iha Japaun besik 8.000 tonelada, no tinan ida ne’e sei haruka tan tonelada balu. Ida ne’e, hatudu katak budu-tasi bainhira ita dezenvolve di’ak fó rendimentu di’ak mos ba família. Tanba hosi esportasaun ne’e komunidade uma-kain 100 hanesan hetan osan milliaun $1, ” Demétrio do Amaral de Carvalho dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, Bebora, Dili, segunda ne’e. Nia hatutan, iha konseitu akonómia azul haree hosi buat barak parte rai-maran no tasi-nian. Ba parte tasi nian bele haree hosi ikan, ahu-ruin no liuliu budu-tasi no seluk tan. Nia dehan, komunidade Ataúro ne’ebé esporta budu-tasi ba rai-liur ne’e, liuhosi programa ekonómia azul ne’ebé sira nian investimentu ba budu-tasi hetan apoiu hosi  Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD). Projetu ne’e hahú 2021 iha ámbitu implementasaun Fundu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) no PNUD, ne’ebé apoiu tékniku no finanseiru ba Timor-Leste hodi dezenvolve Roteiru Finansiamentu ba Ekonómia Azul. Nia dehan, produsaun budu-tasi ne’e rasik iha vantajen boot ba rendimentu família nian bainhira ema kuidadu. Timor-Leste iha poténsia presiza duni explora iha investimentu ba budu-tasi ne’e rasik iha área tasi-ibun sira iha nasaun ida ne’e. “Maibé investimentu ida ne’e, ita tenke fahe área balu ba turizmu no agro negósiu marina atu utiliza zona produsaun sira ne’e tuir akordu ho nessidade poténsia kosteira nian,” Demétrio hateten. Autoridade RAEOA aprova deliberasaun halo pagamentu ba afetadu projetu ZEESM https://tatoli.tl/2023/03/21/autoridade-raeoa-aprova-deliberasaun-halo-pagamentu-ba-afetadu-projetu-zeesm/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 OÉ-CUSSE 21 marsu 2023 – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Arsénio Paixão Bano, segunda ne’e aprova ona deliberasaun númeru 2/2023, 24 fereveiru, ho valór másima atu halo pagamentu ba komunidade ne’ebé hetan afeta iha mega projetu Zona Ekonómia Espesiál Sosiál Merkadu Timor-Leste (ZEESM-TL) iha Oé-Cusse Ambeno. Deliberasaun ne’e, aprova liuhosi reuniaun membru Autoridade, ne’ebé aprezenta hosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Terra Propriedade, António Hermenegildo da Costa, hafoin remata konsultasaun ho Ministériu Justisa estudu komparativu ba pagamentu iha munisipíu Covalima no Aileu foin lalais ne’e. “Autoridade RAEOA aprova ona mós deliberasaun atu oinsá bele ita-bo’ot sira-nia rai mak afeta estrada nasionál Pante Makasar-Nítibe tinan ida-ne’e ita bele selu ona, esforsa ida-ne’e mai hosi membru Autoridade lidera hosi Prezidente Autoridade RAEOA, ne’e ita hotu parabéns ba membru Autoridade tanba konsege aprova ona deliberasaun ne’e,” António Hermenegildo da Costa, informa, iha suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar. Ezekutivu ne’e agradese tanba deliberasaun ne’e komunidade Oé-Cusse hein tinan barak ona, dezde implementasaun ZEESM iha 2014, maibé iha 2023 Autoridade RAEOA konsulta ho Governu Sentrál, no mós halo observasaun ba referénsia hosi pagamentu komunidade afetadu iha munisipíu Covalima no Aileu. “Ikus mai ita konsege diskute no aprova deliberasaun ne’e, entaun inan-aman sira labele triste, projetu ba alargamentu kona-bá rai, Governu sei selu tuir baze ne’ebé aprovadu ona, agora ita selu uluk alimentasaun, tanba foin daudaun ateru estrada afeta ba ai-haan produtiva sira hanesan haree, batar, fore-mungu no lakeru,” nia afirma. Ekipa responsável kona-bá pagamentu plantasaun, agora daudaun elabora hela dadus, entaun iha tempu badak, autoridade sei tún iha terrenu hodi halo pagamentu ba ai-oan sira hanesan; kulu, nú, marunge, derok, hás, ai-kameli, jati, káfe, no seluk tán. “Tán ne’e ami agradese ba komunidade suku Taiboko, Lifau nia kolaborasaun durante ne’e, to’o ohin loron estrada nasionál ne’e kontinua la’o di’ak tanba imi kontribui oferese, hodi hein pagamentu ikus,” nia orgullu. Iha biban ne’e, membru Autoridade ne’e informa ba komunidade sira, ekipa hosi Diresaun Terra Propriedade sei kontinua halo levantamentu dadus hahú hosi aldeia Maquelab, suku Taiboko to’o Oénunu, suku Suni-Ufe. Entretantu, valór pagamentu ba komunidade afetadu sira iha Oé-Cusse, Autoridade RAEOA mantein uza referénsia Governu Sentrál nian, ne’ebé antes ne’e halo ona pagamentu ba komunidade afetadu sira iha munisipíu Covalima no Aileu. Projetu ne’e Autoridade RAEOA, hahú halo lansamentu iha 19 agostu 2022 ho distánsia konstrusaun estrada nasionál pakote I ne’e hamutuk kilómetru 18, hahú hosi ponte Noefafan, suku Lifau, envolve suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar to’o Oénunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Projetu reabilitasaun estrada nasionál, ezekuta hosi empreza internasionál PT. Waskita Karya, Tbk, ho valór kontratu millaun $23, ne’ebé autoridade RAEOA prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho durasaun servisu fulan 18. Komunidade Uani-Uma ho inisiativa halibur osan hodi konstrui sede aldeia https://tatoli.tl/2023/03/21/komunidade-uani-uma-ho-inisiativa-halibur-osan-hodi-konstrui-sede-aldeia/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 VIQUEQUE, 21 marsu 2023 — Komunidade iha aldeia Uani-Uma, suku Matahoi, postu Uatulari, munisípiu Viqueque ho inisiativa konstrui sede aldeia. Xefe Aldeia Uani-Uma, Paulino Guterres Amaral, hateten sede aldeia ida-ne’e konstrui liuhosi inisiativa komunidade Uani-Uma, veteranu, juventude no funsionáriu sira mak tau hamutuk forsa hodi realiza konstrusaun ne’e. “Iha tinan 2011, ami iha sede aldeia provizóriu ida ne’ebé ho uma tali aat tiha, ha’u fó hatene inan-aman sira atu hadi’a fali, maibé sira laiha forsa ona. Nune’e difikulta bainhira ha’u bá suku simu informasaun ruma atu mai ko’alia ba ha’u-nia komunidade susar  tebes tanba laiha fatin di’ak hodi tu’ur hamutuk ho ha’u-nia komunidade sira”, Xefe Suku, Paulino Guterres Amaral, hateten ba jornalista sira, iha aldeia Uani-Uma, segunda (20/03). Nune’e, nia dehan komunidade sira maka hasai ka tau osan hamutuk hodi halo konstrusaun ba sede aldeia ne’e reasik.  Komunidade sira mak hatama osan hahú $10 to’o $100 no juventude sira mak halo konstrusaun. “Ami hahú halo konstrusaun sede ne’e iha tinan 2013, ami konstrui faze pur faze to’o iha tinan 2018 maka ami foin konstrui hotu ho medida sede aldeia 7×14”, nia afirma. Sede aldeia ne’e konstrusaun ho osan hamutuk $7.000, maibé to’o agora fasilidade balun seidauk kompletu hanesan komputadór no kadeira sira. “Ami-nia sede maske hotu ona, maibé ami seidauk halo inagurasaun, ami planu atu konvida Ministru Administrasaun Estatál (MAE) maka mai halo inagurasaun. Atu ministru bele haree direta ami-nia sede ida-ne’e”, nia haktuir. Iha biban hanesan, Diretór Jerál Dezenvolvimentu Rurál (DJDR) husi MAE, Rosito Guterres, apresia inisiativa komunidade Uani-Uma tanba konsege tau hamutuk forsa hodi konstrui sira-nia sede aldeia rasik. “Ita apresia tanba se aldeia sira depende orsamentu Estadu ne’e labele tanba aldeia iha Timor Leste hamutuk 2.233. Maibé aldeia Uani-Uma ita haree inisiativa di’ak tebes tanba sira konsege hari’i sede ida-ne’ebé di’ak tebes hodi akumula ninia populasaun hodi hala’o atividade”, nia apresia. MAE lansa programa Hafoun aldeia Entertantu, MAE lansa Programa Movimetu Hafoun Aldeia (PMHOA) iha aldeia Uani-Uma, suku Matahoi, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque. “Programa ne’e, ita komunidade sira presiza hatene katak programa ne’e la’ós foun, maibé hahú implementa iha tinan 2022 iha aldeia neen. Nune’e iha tinan ida-ne’e ami implementa tan aldeia 12 ne’ebé dadaun ne’e aldeia hamutuk 18 maka implementa PMOHA. Ohin ami mai lansa no halo sosializasaun ba matadalan no polítika programa ida-ne’e nian atu ita-nia komunidade hotu bele hatene tanba programa ne’e ba liu aldeia”,  Rosito Guterres, hateten ba jornalista sira hafoin ramata lansamentu programa PMOHA, iha aldeia Uani-Uma, segunada (20/03). Hafoin lansamentu ne’e, nia dehan komunidade sira sei forma ekipa ida naran ekipa komité kompostu hosi ema na’in-neen  maka sei jere programa PMOHA no programa ida-ne’e mak dezenvolvimentu rurál ho karakter dezenvolvimentu komunitáriu. Tipu atividade ba implementasaun programa sira hanesan  infraestutura, ortikultura, atividade turizmu, poténsia saida maka iha aldeia Uani-Uma hodi dezenvolve. Programa ne’e implementa bazeia ba dekretu-lei númeru 23/2021, ne’ebé fó insentivu ba aldeia sira purvolta   rihun $20 to’o rihun  $30 ba kada aldeia. Enkuantu, Xefe Suku Matohi, Antonio Amarál, sente kontente tanba durante ne’e hetan programa Planu Dezenvolvimentu Nasionál Suku (PDNS), PDIM, maibé agora implementa programa PMOHA ne’e ba suku Matahoi. “Ami sente orgullu tanba Governu deside implementa programa PMOHA iha ami-nia aldeia ida-ne’e.  Nune’e ba oin ami konsellu suku sei hamutuk ho komunidade sira tau matan ba programa ida-ne’e bele ho susesu”, nia garante. Iha biban ne’e xefe aldeia Uani-Uma, Paulino Guterres Amaral, afirma, implementasaun programa PMOHA ho ninia orsamentu Tuir dadús abitante husi aldeia Uani-Uma totál hamutuk na’in-619 komposta feto na’in-307 no mane na’in-312 ho totál uma-kain 162. CNRT entrega karta justifikasaun ba meza PN https://tatoli.tl/2023/03/23/cnrt-entrega-karta-justifikasaun-ba-meza-pn/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 - Deputadu hodi Bankada CNRT hamutuk na’in-16 kinta ne’e, entre ona karta justifikasaun ba meza Parlamentu Nasionál hafoin simu notifikasaun hosi Prezidente Parlamentu Nasional liga ho auzénsia durante plenaria atu hili Komisáriu foun ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK). Karta justifikasaun ne’e atu responde notifikasaun hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres nian iha loron 21 fulan-marsu 2023 tanba konsidera deputadu CNRT auzénsia iha reuniaun plenária dala neen iha eleisaun ba Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK). Karta ne’e, tékniku hosi Bankada CNRT nian maka lori bá entrega diretamente ba Vise Prezidente PN, Maria Angelina Sarmeto, ne’ebé akompaña hosi sekretária meza PN, Lídia Norberta  ho Vise Sekretária António Nobre Tilman. “Ohin, meza Parlamentu rona deklarasaun Deputadu sira ne’ebé auzente sira razaun tanba sa la tama, no ohin sira halo justifikasaun eskrita ne’ebé hosi parte tékniku bankada (CNRT) nian mak haruka mai, justifikasaun ne’e iha kópia envelope 16 tama mai maibé nia kontiúdu hanesan de’it,” Lidia Norberta, hateten ba jornalista sira hafoin simu karta iha sala konferénsia, PN. Nia hatutan, hafoin simu justifikasaun ne’e, meza sei haree ho didi’ak  nune’e sei lori ba iha plenária hodi bele halo deliberasaun atu responde ba justifikasaun hirak ne’e. “Karik bankda CNRT la aseita ho deliberasaun ruma hosi plenária sira bele rekore rekursu ba Tribunál Rekursu,” Nia hateten Tuir loloos Prezidente Parlamentu Nasionál  maka simu karta justifikasaun ne’e diretamente husi deputadu CNRT sira maibe la konsege tanba responde servisu urjensia seluk  enatun delega vise PPN ho Sekretária meza mak simu. Iha fatin hanesan, Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, hateten ohin lokra’ik sira-nia parte hato’o ona karta resposta ba ejizénsia ne’ebé  maka meza PN fó relasiona ho deputadu CNRT auzénsia iha plenária. “Tanba ne’e, ami ohin iha ne’e hato’o tiha resposta sira ba meza,” Nia dehan. Liga ho notifikasaun ne’ebé ameasa atu deputadu na’in-16 lakon ninia mandatu iha PN, Deputada CNRT, Maria Terezinha  Viegas,  hateten Konstituisaun RDTL haktuir katak PN hanesan órgaun soberanu nu’udar Repúblika Demokrátika Timor-Leste reprezenta sidadaun Timor tomak. Prezidente PN deside ajenda sesaun plenaria iha loron 13-fevereiru 2023 halo eleisaun ba Komisáriu  KAK foun ne’ebé governu mak propoin, José da Costa Ximenes. Lei KAK  haktuir katak, atu halo eleisaun ba Komisáriu KAK, tenke  iha pelumenus 3/4 husi deputadu sira prezente (artigu  70 No. 1 Lei KAK, Lei no 8/2009, 15 Jullu); Lei ne’e nia ezijénsia obriga partidu pólitiku sira atu halo konsensu alargadu kona-ba ema ne’ebé sei ba ka’er kna’ar importante ida ne’e liga ba funsaun atu investiga krime kona-ba korrupsaun no iha lei KAK ne’e hatúr iha artigu 80 no. 2 katak kandidatu komisáriu tenke  iha rekoñesimentu a’as  iha independénsia no  imparsialidade. “Governu propoin, José da Costa Ximenes ba komisáriu KAK viola rekezitu ne’ebé hatur iha lei ba funsaun hirak ne’ebé independénsia no imparsiál, José da Costa Ximenes oras ne’e, dadaun hanesan asesór polítiku ba Primeiru Ministru, nune’e nia sei la independente no la imparsiál ona,” nia hateten. Tuir Deputada CNRT reforsa katak kandidatu ne’e mós  iha hela prosesu krime  ne’ebé rejista iha ona iha Ministériu Públiku tanba ne’e sei halakon hotu ninia kredibilidade hodi impede nia atu asume kargu ne’ebé ezije ninia independénsia, imparsialidade no onestidade ne’ebe hatúr klaru ona iha lei KAK. Iha karta justifikasaun ne’e, Bankada CNRT hato’o mós rekomendasaun  ba PPN katak bainhira PN kontinua ajenda eleisaun ba Komisariu KAK ho kandidatu hanesan maka  CNRT sei la hola parte iha prosesu eleisaun ne’e. Iha sesaun plenaria loron 14 fevereiru , Prezidente Bankada CNRT Deputadu Duarte Nunes,   iha ninia intervensaun hato’o katak deputadu 21 husi bankada  CNRT sei la hola parte iha korum ba eleisaun Komisáriu KAK  nune’e sei impede PN hili Komisáriu KAK foun ne’e. “Maibé  durante periodu ne’e, deputadu 21 Bankada CNRT kontinua partisipa ativa iha reuniaun Komisaun Espesializada Permanente, iha diskusaun lei sira no mós atividade seluk Parlamentu Nasional nian,” Nia dehan Tan ne’e, Nia fundamenta katak direitu Bankada CNRT atu la viabiliza eleisaun ba Komisáriu KAK mai husi  artigu 70  númeru 2 K-RDTL katak  ba partidu  polítiku  sira-nia direitu hanesan opozisaun demokrátiku. No mós iha direitu atu la vialibiza eleisaun ba ema ruma ka ema ida ne’ebé la kumpre rekezitu  legál sira nu’udar ezersísiu direitu opozisaun nian, ne’e la’ós de’it ezersisiu direitu opozisaun maibé  ne’e dever konstitusionál ida. Nune’e, Nia dehan desizaun duni sai ne’e, tanba la konsidera justifikasaun falta koletiva, maibé  laiha regulamentu sira falta nian, laiha mós norma legál ruma ne’ebé obriga justifikasaun tenke individuál ka obriga atu aprezenta iha prazu ruma ka tenke  liuhusi eskrita ka orál/verbál. “Maibé iha artigu 50 no. 1 Estatutu Deputadu sira nian lei 5/ 2004, 5 maiu altera ona ho lei no. 4/2023, 25 janeiru , ne’ebé hateten katak antisipadamente deputadu sira bele hato’o justifikasaun falta nian liuhusi partidu polítiku ne’ebé nia pertense ba. Hanesan mós Estatutu Deputadu sira-nian, haktuir ona katak Prezidente Bankada mak reprezenta partidu polítiku hodi justifika auzénsia deputadu ida-idak nian,” Nia esplika. Iha reuniaun lidér bankada antes ne’e konkorda ho pozisaun bankada CNRT nian hodi la ajenda tan eleisaun ba Komisáriu KAK ,  no PPN solisita bankada parlamentár sira ho governu atu buka kandidatu konsensuál, maibé Konsensu ida ne’e seida’uk konsege halo. Nune’e bankada CNRT  ho partidu polítiku sira ne’ebe kompoin maiória Parlamentár atu serbisu hamutuk hodi asegura eleisaun Komisáriu KAK nian, ema ida ne’ebé independénte no imparsiál tuir lei haruka. “Ba povu Timor-Leste tomak ami afirma no asegura katak, ami sei kontinua serbisu  no luta nafatin lor-loron atu mantein demokrásia  iha ita-nia rai,” Nia hateten. Deputadu no Deputada CNRT na’in-16 ne’ebé hetan ona karta notifikasaun ne’e maka hanesan Lucia Taeki, Arão Noé,  Maria Terezinha Viegas, Maria Rosa de Câmara “Bi-Soy”, Carmelita Moniz, Maria Fernanda Lay, Veneranda Lemos Martins. Dekretu-lei Jestaun Eskolár hein promulgasaun husi PR https://tatoli.tl/2023/03/23/dekretu-lei-jestaun-eskolar-hein-promulgasaun-husi-pr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Dekretu-lei Jestaun Eskolár ne’ebé aprezenta hosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hodi reforsa planu Ministériu nian atu kria Uniforme Nasionál ida ba estudante sira iha territóriu nasionál ne’e hein de’it Prezidente Repúblika halo promulgasaun. Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia haktuir katak dekretu-lei kona-ba Jestaun eskolár ne’ebé sira submete ba Konsellu Ministru hetan ona aprovasaun. No, dekretu lei ne’e rasik haruka ona ba Xefe Estadu hodi hein promulgasaun. Dekretu-lei ne’e sei reforsa programa MEJD nian atu implementa planu kriasaun uniforme nasionál ba estudante sira iha territóriu nasionál tanba hosi dekretu-lei ne’e maka sei sai baze ida atu fó dalan ba Ministériu hodi bele implementa ninia planu no programa sira. “Ita halo ona preparasaun liuliu kona-ba modelu kór no motif ba uniforme nasionál ne’e. Ne’e duni, kuandu dekretu-lei ne’e promulga ona ita bele aselera ona prosesu ne’e,” governante ne’e informa ba jornalista sira iha Palásiu do Governu daudaun ne’e. Membru ezekutivu ne’e relata katak tuir modelu kór no motif uniforme nasionál ne’ebé MEJD deside ne’e sei la sees hosi identidade Timor nian. Ministériu define ona sei uza identidade nasionál no identidade kulturál. Signifika uniforme ba estudante sira iha territóriu nasionál hahú hosi edukasaun Pré-Eskolár, ensinu báziku to’o ensinu sekundáriu jerál tékniku vokasionál sei uza farda no kór bandeira depois sei halai ho Tais. Maibé tuir observasaun Agência Tatoli nian haree katak eskola barak iha Dili suku ona sira-nia farda rasik mezmu Ministériu hasai ona despaxu Ministeriál hodi bandu labele suku farda. Ho nune’e bainhira halo konfirmasaun ho Ministru Edukasaun Juventude no Desportu nia konsidera katak ida ne’e fallansu ida ne’ebé Ministériu enfrenta no ba eskola sira ne’ebé mak suku ona sira nia farda ba estudante sira Ministériu laiha razaun ida atu dehan labele. “Antes ne’e ita hasai duni despaxu hodi bandu no hanoin katak prosesu ne’e bele lalais maibé to’o agora sei hein hela dekretu lei ne’e entaun ita mós konsidera labarik sira tenke iha duni uniforme ida atu nune’e eskola bele halo kontrolu,” nia dehan. Enkuantu Diretór Jerál Edukasaun Ensinu (DGEE), Luis Manuel da Costa Fernandesm antes ne’e esplika katak uniforme ba estudante sira iha territóriu nasionál ne’e bainhira prodús ona sei iha diferensa hosi motif ka Tais ne’ebé uza hosi munisípiu ida ba munisípiu seluk ninia diferensa ne’e haree hosi Tais ne’e rasik. “Uniforme nasionál ne’e modelu ida de’it maibé Tais ne’ebé sei suku ba uniforme ne’e maka sei uza tuir munisípiu ida-idak nian. Hosi Tais ne’e maka ita foin bele identifika katak estudante ne’e mai hosi munisípiu ida ne’e; ne’ebé sei la hanesan,” membru governu ne’e hatutan. Uniforme nasionál ne’e sei suku tuir nível kada eskola, hosi edukasaun Pré-Eskolár iha territóriu nasionál modelu ida de’it, depois ensinu báziku iha territóriu nasionál mós modelu ida de’it no ensinu sekundáriu jerál mós hanesan de’it. Profesór antigu 4.000 atu goza rejime karreira hein promulgasaun hosi Prezidente Repúblika https://tatoli.tl/2023/03/26/profesor-antigu-4-000-atu-goza-rejime-karreira-sei-hein-promulgasaun-hosi-prezidente-republika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-26 DILI, 26 marsu 2023 – Profesór antigu 4.000-resin atu goza sira-nia rejime karreira nu’udar profesór, maibé sei hein promulgasaun hosi Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, tanba parte Governu nian halo ona aprovasaun liuhosi desizaun koletiva Konsellu Ministru. Profesór kontratadu 4.000-resin ne’ebé hanorin kleur ona sei goza sira-nia rejime karreira tanba estatutu ne’ebé Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) submete ba Konsellu Ministru (KM) hetan ona aprovasaun. Diretór Jerál Administrasaun no Jestaun Finansas hosi MEJD, Antoninho Pires, esplika proposta dekretu lei ne’ebé aprezenta ba Konsellu Ministru atu hadi’a estatutu profesór kontratadu sira-ne’ebé hanorin kleur ona ne’e hetan ona aprovasaun. “Bainhira proposta dekretu lei ne’e hetan ona aprovasaun bele fó ona dalan ba Ministériu atu hadi’a rejime karreira hosi dekretu lei númeru 23 atu nune’e profesór kontratadu 4.000-resin ne’e bele goza ona sira-nia rejime karreira,” nia infotma ba Agência TATOLI iha edifísiu MEJD, Vila-Verde, Dili. Maske proposta dekretu lei ne’e hetan ona aprovasaun iha KM maibé to’o agora ministériu seidauk bele implementa tanba dekretu lei ne’e seidauk hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika. Diretór Jerál Antoninho Pires akresenta, profesór kontratadu sira-ne’ebé hanorin kleur ona kuandu goza ona sira-nia rejime karreira, signifika sira hetan ona regalia hanesan profesór permanente sira. Nune’e mós bele hetan ona progresaun eskalaun, depois sira mós bele asesu ona ba transporte inklui destakamentu ba fatin seluk. Tanba profesór kontratadu ne’ebé hanorin kleur ona sira-nia eskalaun hatuur ona iha regulamentu sira, haree hosi grau akadémiku no antiguidade. Ida ne’e maka depois sei haree ba durasaun tempu ne’ebé sira kumpre. “Sira balun kontratu tinan hitu, balun tinan ualu no balun fali tinan 10 ona, ida-ne’e maka sei halo identifikasaun hodi hatama iha sistema,” nia katak. Governante ne’e subliña, profesór sira-ne’ebé hanorin kleur ona maibé la prienxe rejime karreira, ezemplu sira hanorin ho diploma abilitasaun literária ensinu sekundária. Entaun sira iha dalan rua de’it tenke hetan fali formasaun ka halo fali prosesu administrativu ba profesór sira-ne’e. “sé profesór sira-ne’e maka sei idade produtivu ministériu bele fó oportunidade ba sira hodi tuir fali formasaun atu hadi’a sira-nia grau akadémiku maibé kuandu profesór ne’e besik tama ona idade reforma, bele muda fali ninia estatutu hodi ajuda de’it iha eskola sira, nu’udar Gabinete apoiu tékniku (GAT),” Diretór Jerál MEJD ne’e fundamenta. Profesór antiguidade 4.000-resin sei goza sira nia rejime de karreira   Profesór antigu rihun 4-resin atu goza rejime karreira sei hein promulgasaun hosi Prezidente Repúblika   Profesór antigu 4.000 atu goza rejime karreira sei hein promulgasaun hosi Prezidente Repúblika Horta tau fiar ba Komisáriu Henrique da Costa no Pedro Belo lidera PNTL https://tatoli.tl/2023/03/27/horta-tau-fiar-ba-komisariu-henrique-da-costa-no-pedro-belo-lidera-pntl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hatete knaar ne’ebé nasaun atribui ba Komisáriu-Jerál Henrique da Costa no Komisáriu Pedro Belo nu’udar Komandante-Jerál no Segundu Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’e todan, maibé fiar katak sei susesu iha misaun. Afirmasaun ida ne’e Xefe Estadu halo iha ámbitu selebrasaun aniversáriu PNTL ba dala-23 no tomada pose ba Henrique da Costa no Pedro Balo atu lidera PNTL ba períudu tinan tolu. “Ita sai testemuñu ba [pose] Komandante-Jerál Henrique da Costa no Segundu Komandante Pedro Belo. Ha’u aprezenta ha’u-nia votu susesu tanba knaar ida ne’e knaar todan ne’ebé Estadu entrega ba imi ho valór no prinsípiu sira hanesan disiplina, onra, devér lorloron iha imi-nia fuan”, Horta dehan iha Kuartél PNTL-Unidade Espesiál Polísia (UEP), Bairru Pité, segunda ne’e. Prezidente Repúblika halo inpesaun ba formatura membru polísia bainhira partisipa iha aniversáriu PNTL ba dala-23 iha Kuartél UEP, Bairu-Pité, Dili, segunda 27 marsu 2023. Imajen/TATOLI Xefe Estadu husu emposadu sira atu kontinua halo serbisu antesesór sira ba luta kontra infiltrasaun, krime organizadu iha rai-laran. “Iha tempu badak ha’u hakarak halo diálogu ho komandante no segundu komandante foun”, nia kompromete. Laureadu Nobel Pás ne’e hato’o apresiasaun ba Komandante-Jerál, Faustino da Costa, no Segundu Komandante-Jerál sesante, Mateus Fernandes, ne’ebé presta ona serbisu di’ak durante mandatu hodi serbí povu no nasaun. “Durante mandatu imi-nia serbisu todan tanba krize boot ne’ebé nasaun enfrenta, liuliu krize polítiku, inundasaun, pandemia covid-19, ha’u akompaña imi-nia servisu”, nia dehan. Komandante-Jerál foun Henrique da Costa agradese ba Governu tanba depozita ona konfiansa ba nia ho ninia Segundu Komandante. “Ha’u no Segundu Komandante-Jerál hato’o agradesimentu ba Governu tanba depozita konfiansa ba ami na’in-rua ba mandatu tinan-tolu lidera PNTL. Tinan 23 ona PNTL eziste no hala’o funsaun autonomia durante tinan 21 hafoin entrega podér hosi Misaun Nasaun Unida iha Timor-Leste iha 2012”, Henrique da Costa relembra. Nia kompara ezisténsia PNTL ho idade umanu nian katak instituisaun ne’e tama ona ba adultu. Ida ne’e nu’udar idade formatu ida ba PNTL atubele define nia karaterístika no hamriik firme iha komunidade nia leet. “Ami aprende hosi ami-nia istória dezenvolvimentu no dezafiu sira iha pasadu ne’ebé apár ba ami-nia ajenda estratéjika atu kontinua dezenvolve PNTL ho ami-nia maturidade”, dehan. Komisáriu-Jerál ne’e husu apoia potu tomak nian hodi nune’e ninia mandatu ramata ho susesu, maski knaar todan maibé ho ema hotu nia apoiu sei la’o ho di’ak. Prezidente Repúblika prefere reflesaun iha aniversáriu PNTL ba dala-23 Prezidente Repúblika hatete iha selebra aniversáriu PNTL nian katak instituisaun Estadu sira dala barak selebra tinan ho festa boot, maibé buat importante ne’ebé presiza halo iha ámbitu sira ne’e maka halo reflesaun ba ezisténsia instutuisaun Estadu sira ne’e. “PNTL halo tinan 23 ona, ita-nia Polísia hahú nia fundasaun iha 2002, wainhira ita selebra instituisaun ruma nia tinan, ita halo selebrasaun, festa, maibé ita tenke halo mós reflesaun entre protagonistas, ajenda, polítika no ajente operasionál”, Horta fó hanoin. Tanba reflesaun sira hanesan Prezidente Repúblika ho Governu halo liuhusi diskursu sobre Estadu, hodi haree progresu ne’ebé iha no hametin liután instituisaun. “Maibé ita buka mós identifika dezafiu, katak hadi’a buat ne’ebé sala, halo inovasaun maibé ho realista no labele promete barak, sukat didi’ak Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu (PIB), kapasidade finanseira”, katak. “Orgullu tanba PNTL la’o iha tinan 23 nia laran. Haree ba dezenvolvimentu operasionál, institusionál, iha kontradisaun di’ak ba defeza, legalidade demokrátika nasionál, garantia seguransa ba ema nia propriedade, defeza ba direitu sidadaun hothotu. Maibé ita hatene, dalan ida ne’e la’ós tetuk de’it, ita hothotu testemuñu iha tinan sira ne’e nia laran iha xoke grave”, nia argumenta. Nota pozitivu ida ne’ebé Xefe Estadu rejista mak kriasaun Departamentu Formasaun ne’ebé tuir estratéjia polítika kualifikasaun rekursu umanu iha PNTL, hanesan ba ajente, unidade espesiál sira no misaun atu asegura nia implementasaun ho koordenasaun metin. “Ha’u fó parabéns no rekoñese medida prioritária ida ne’ebé foin daudaun halo atu kanaliza investimentu liután ba formasaun espesializada ba membru forsa-polisiál. Parabéns mós ba lei orgánika ne’ebé foin daudaun adopta tuir estratéjia ida atu halo promosaun ba igualdade jéneru, la’e ba diskriminasaun iha PNTL nia laran. Ne’e signifika mós iha pozisaun komandu no labele buat sira ne’e ita halo hanesan simbóliku de’it. Tenke halo investimentu boot liu, la’ós de’it iha PNTL ka F-FDTL maibé iha instituisaun hothotu Estadu nian”, nia apresia. Horta adminte esforsu membru PNTL hotu-nia sakrifísiu ne’ebé hala’o lorloron hodi kumpri misaun, maske iha difikuldade no dezafiu oioin maibé sempre hala’o misaun ho integridade no entrega-aan totál.\ PN aprova proposta lei Finansa Munisipál iha faze jeneralidade https://tatoli.tl/2023/03/27/pn-aprova-proposta-lei-finansa-munisipal-iha-faze-jeneralidade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 - Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi reuniaun plenária, segunda ne’e, aprova ona proposta lei númeru 44/V/4a-Lei Finansa Munisipál iha faze jeneralidade ho votu a-favór-45 kontra  no abstensaun 0. “Nune’e proposta lei Finansa Munisipál aprovadu iha faze jeneralidade,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha sala plenária PN. Ho aprovasaun ohin maka meza PN envia hikas proposta lei ne’e ba iha komisaun A trata Asuntu Justisa no Konstituisionál hodi hare diak liután kona-ba kada artigu molok tama faze diskusaun espesialidade iha tempu badak. Tuir relatóriu paresér komisaun C trata asuntu Finansa Públika katak prezente inisiativa hosi lejislativa ne’e kumpre rekezitu konstitusionál, legál no rejimentál natureza formál, objetivu hosi proposta lei ne’e konsta iha expozisaun motivu nu’udar diploma própriu  ba disiplina orsamentál no kontabilista podér lokál. Enkuantu,  iha expozisaun kona-ba motivu hosi proposta lei ne’e hakerek iha Konstituisaun-RDTL artigu 5 númeru 1 ‘Estadu respeita, iha ninia organizasaun territoriál, prinsípiu desentralizasaun administrasaun públika’, determina iha númeru 1 artigu 72 lei fundamentál ‘ podér lokál konstitui pessoa koletiva territóriu dotadu órgaun reprezentativu, ho objetivu organizasaun partisipasaun sidadaun iha solusaun problema própriu iha komunidade no promove dezenvolvimentu lokál. No mós iha planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PED) 2011-2030 prevee introdusaun nível governasaun munisipál no estabelese polítika desentralizasaun administrativa objetivu fundamentál haat; prestasaun efetiva liu tán serbisu públiku, aumenta partisipasaun sívika, promosaun instituisaun Estadu ida forte no dezenvolvimentu setór privadu iha área rurál. Aprovasaun lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa (Lei númeru 23/2021, 11 novembru), konstituisaun konkretizasaun komandu konstituisionál liu hosi kria munisípiu, enkuantu pessoa koletiva públika populasaun, no territóriu dotada ba atribuisaun kompeténsia ezerse hosi munisípiu, nune’e estabelese modelu orgániku munisípiu hodi benefísia autónomia administrativa, finanseira no patrimoniál nesesáriu ba kumprimentu atribuisaun. Lei númeru 2/2022, 10 fevereiru, kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finanseira Públika, prevee iha artigu 23, rejime orsamentál munisípiu poder lokál disiplina hosi lei propria. Iha prezente proposta lei ne’e konsagra regra kona-ba orsamentu munisipál, prinsípiu  atu prezide enkuadramentu orsamentál, finanseiru no kontabilístiku, prosesu konkretu ba planeamentu, aprovasaun no posteriór kona-ba ezekusaun orsamentu. Estabelese hanesan mós koordenasaun entre finansa munisipál ho finansa nasionál. Kona-ba nivél reseita munisipál asume prinsipál hodi destaka previzaun ba partisipasaun munisípiu iha reseita Estadu. Ikus liu mak, diploma ne’e prevee prestasaun konta no auditória konta munisípiu ne’ebé konsagra regra esensiál ne’ebé transparánsia. Proposta lei ne’e,  iha artigu hamutuk 85, hahú hosi  Kapítulu I objetu, kapítulu II autonómia finanseira ho artigu ida, kapítulu III kona-ba orsamentu munisipál, sesaun I prinsípiu rsamentál  ho artigu 10, sesaun II kona-ba Pprosesu orsamentál ho artigu ualu, sesaun IIIkona-ba konteúdu no estrutura ho artigu  lima, sesaun IV orsamentu kada programa ho artigu  haat, sesaun V kona-ba revizaun orsamentál ho artigu ida. Kapítulu IV kona-ba  relasaun entre finansa lokál  ho finansa nasionál ho artigu haat,  kapítulu V reseita munisípiu, sesaun I-dispozisaun jerál ho artigu ida, sesaun II-repartisaun rekursu públiku entre Estadu no munisípiu ho artigu hitu, sesaun III-endividamentu munisipál ho artigu  ualu, sesaun IV-taxa munisipál ho artigu 10, sesaun V-koima munisipál  ho artigu hitu. Kapítulu VI-ezekusaun orsamentál ho artigu neen, Kapítulu VII-kontabilidade, prestasaun no auditoria konta munisipál ho artigu  lima, Kapítulu VIII-dispozisaun finál no tranzitóriu ho artigu neen. HNGV hala’o konsulta jerál ba pasiénte problema matan iha Covalima https://tatoli.tl/2023/03/29/hngv-halao-konsulta-jeral-ba-pasiente-problema-matan-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 COVALIMA, 29 marsu 2023 –Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) liuhosi Departamentu Matan, kuarta neé, hala’o konsulta jerál ba pasiénsia ne’ebé problema matan iha Ospitál Referál Suai Munisipiu Covalima. “Ami hosi departamentu matan hosi HNGV halo tratamentu diagnóstiku psikodinámiku operasionalizadu (OPD) iha klinika matan, ami mós iha problema autrich kuaze fulan-fulan, tanba COVID-19 konsulta jerál ba matan paradu. Foin mak hahú hala’o konsulta jerál ba pasiénte ne’ebé  problema matan iha munisípiu Covalima,”  Xefd Departamentu Matan, Julia Rosalina Cesar Magno, hateten ba jornalsita sira iha  Ospitál  Referál  Suai, kuarta  ne’e. Razaun hahú hala’o konsulta jerál ba pasiénte problema matan neé, relasiona ho espesialista matan identifika pasiénte matan ho númeru aas entaun departamentu matan hosi HNGV deside mai uluk iha munisípiu Covalima. “Ami hala’o konsulta jerál ba pasiénte ho problema matan hahú iha loron segunda ne’e ne’ebé pasiénte hala’o konsulta de’it liu 100-resin. Hosi númeru ne’e kazu katara iha loron segunda atende halo operasaun matan hamutuk 13 no tersa ne’e opera pasiénte nia matan na’in-20 Durante hala’o espesialista matan sira identifika pasiénte ho problema matan hanesan halo operasaun matan katarak no matan uat hamutuk na’in-34 ne’ebé la sura ho pasiénte sira-ne’ebé uza de’it oklu. Espesialista matan hosi HNGV ne’e hahú hala’o konsultasaun jerál ba pasiénte problema matan iha loron 27 fulan-marsu to’o loron 31 fulan-marsu tinan ne’e. Programa hala’o tratamentu jerál ba pasiénte matan ne’e apoiu fundu hosi parseiru internasionál Fred Hollows hosi Australia no RACS ne’ebé servisu hamutuk ho Ospitál Nasionál Guido Valadares hodi hala’o konsulta jerál iha Ospitál Referál Suai. Edukasaun Covalima lansa merenda eskolár iha EBC Ladi https://tatoli.tl/2023/04/03/edukasaun-covalima-lansa-merenda-eskolar-iha-ebc-ladi/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 COVALIMA, 03 abríl 2023 –Servisu Edukasaun Covalima, segunda ne’e, lansa implementasaun programa merenda eskolár iha eskola Bázika Centrál (EBC) Ladi, iha munisípiu Covalima. Ekipa Jestaun Programa ba merenda eskolár suru hela hahan ba estudante EBC Ladi. Imajen Tatoli/Celestina Teles. “Ohin, ami halo lansamentu implementa programa merenda eskolár iha Eskola Bázika Centrál (EBC) Ladi ne’ebé durante ne’e ami hala’o ezersisiu makaas, nune’e ohin konsege hala’o ona lansamentu,” Xefe Departamentu Programa Edukasaun Covalima, Gregorio Ferreira Afonso,  hateten ba jornalista-sira iha resintu EBC Ladi, segunda ne’e. Bazea ba kalendáriu implementa programa merenda eskolár hahú iha fulan-janeiru maibé munisípiu Covalima foin mak hala’o lansamentu, Administradór Covalima hakarak eskola públiku no privadu implementa hotu programa merenda eskolár. “Tuir loloos ami implementa programa merenda eskolár iha fulan rua liubá haree hosi orsamentu ne’ebé mak edukasaun Covalima prevee ba estudante na’in-14.209, maibé autoridade Covalima hakarak estudante iha Covalima tenke asesu hotu ba programa merenda eskolár,” nia dehan. Tuir kalendáriu hosi nasionál hahú implementa merenda eskolár durante loron 164 maibé edukasaun Covalima halo ezersisiu hodi redús ba loron 148, tanba autoridade Covalima hakarak implementa programa merenda eskolár iha eskola Públiku no privadu, estudante na’in-18,402 sai benefisiáriu ba programa merenda eskolár ne’ebé implementa iha eskola 135 ho orsamentu $1,143,937.20. Diretór EBC Ladi, Hermenegildo Asis Martins reforsa, Edukasaun Covalima lansa implementasaun programa merenda eskolár iha Eskola Bázika Centrál (EBC). “Ohin Edukasaun Covalima hahú hala’o ona lansamentu programa merenda eskolár iha Eskola Bázika Centrál Ladi, nune’e estudante sira hahú asesu merenda eskolár ba periódu tinan 2023,” nia informa. Totál Estudante iha eskola Bázika Ladi (EBC) hamutuk ho filiál ne’ebé benéfisia ba programa merenda eskolár hamutuk 10.40 no hosi númeru ne’e estudante EBC Ladi na’in-831 no eskola Filiál Holbelis 209. Reprezentante espesiál hosi Sea Games entrega troféu ba PR https://tatoli.tl/2023/04/03/reprezentante-espesial-hosi-sea-games-entrega-trofeu-ba-pr/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 — Reprezentante espesiál hosi Sea Games, segunda ne’e, entrega troféu Sea Games ba Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. “Ohin, onra tebes nu’udar Komite Olímpiku Nasionál hamutuk ho reprezentante espesiál hosi Sea Games no mós Vise Ministru Turizmu nian mai hosi Kambodia hamutuk ho Emabixadór Kambodia ba Jakarta no mós iha Timor-Leste, mai atu entrega troféu Sea Games nian ba Prezidente Repúblika. No, troféu ida-ne’e hahú hosi Kambodia ba nasaun haat,” Prezidente Komité Olímpiku Nasionál Timor-Leste, Francisco Kalbuady Lay, hateten ba jornalista sira hafoin entrega troféu ba Prezidente Repúblika iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite. Tuir ajenda, tersa (4/4) aban, sei hahú halaó serimónia simbóliku hamutuk ho atleta sira iha jináziu Dili lori troféu ne’e la’o no Prezidente Repúblika (PR) sei partisipa iha serimónia ne’e hamutuk ho atleta sira. Kalbuady haktuir, durante sorumutu PR kongratula ba ASEAN liu-liu Kambodia hanesan uma-na’in ba Sea Games, nune’e PR sente kontente no onra tebes sira bele to’o mai Timor-Leste. Enkuantu Sea Games ba tinan 2023 atleta timoroan hamutuk 54 mak sei partisipa ho modalidade  ualu. Segundu Vise Prezidente Komite Olímpiku, Vicente Carvalho, hateten nia-parte daudaun hanesan xefe misaun ba jogu Sea Games iha Kambodia, kona-ba preparasaun trata dokumentu dadaun kuaze 99% atu ba partisipa sea games. Autoridade aduaneira kontribui ona reseita $134,579.38 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/04/04/autoridade-aduaneira-kontribui-ona-reseita-134579-38-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 COVALIMA, 04 abríl 2023 –Diretór autoridade Aduaneira Covalima, Nuno Nogueira, hateten hahú fulan-janeiru to’o marsu tinan ne’e, autoridade aduaneira kontribui ona reseita $134,579.38 ba kofre Estadu. “Ita iha mundansa ba lei tributária iha ona mudansa ba persentajen taxa importa 5%, salex tax 2,5% hamutuk 7,5% ne’ebé seidauk konta kona-ba existe tax. Ita kompara ho tinan hira-liuba durante fulan tolu kontribui ona reseita $134,579.38 ba kofre Estadu,” Nuno Nogueira informa ba jornalista sira iha Fronteira Salele, tersa ne’e Autoridade Aduaneira kontribui reseita $134,579.38 neé mai hosi fonte hosi Aero Portu  Komandante em Chefe Kay Rala Xanana Gusmão, reseita mai hosi kompaña Internasionál Timor Resources importa materiál espluzivu. Autoridade aduaneira durante fulan tolu kontribui reseita $130,090.72 ba kofre Estadu reseita ne’ebé sira kontribui mai hosi importasaun nesesidade bázika, materiál konstrusaun no materiál  mobiliáriu. Autoridade aduaneira foin trimestre dahuluk kontribui ona reseita $ 134,579.38, trimestre daruak autoridade aduaneira sei kontribui reseita makaas liu maske movimentu la hanesan ho fatin sira seluk. Iha fronteira Salele sidadaun-sira halo importasaun segunda to’o sesta ne’ebé minimu kamioneta rua másimu kamionete 10. PR Horta apresia inisiativa PERMATIL konserva bee https://tatoli.tl/2023/04/04/pr-horta-apresia-inisiativa-permatil-konserva-bee/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, tersa ne’e, hala’o vizita ba konservasaun rekursu bee iha Dare ne’ebé implementa hosi PERMATIL. “PERMATIL nia programa sira halo iha Dare maibé namkari iha Timor-Leste tomak, inisiativa ne’e di’ak tebes,” PR Horta hateten ba jornalista sira bainhira halo vizita konservasaun rekursu bee iha Dare, Dili. Xefe Estadu ne’e iha tinan barak nia laran preokupa ho bee, dahuluk tenke halo prezervasaun oinsá aproveita udan ben kaptasaun nune’e bee labele lakon tun de’it ba tasi. “Kontente iha inisiativa ida-ne’e ho susesu. Purtantu hau mai haree óinsa ba oin eleisaun liu tiha  Governu foun mai ko’alia ho Governu apoiu makaas programa hanesan ne’e iha fatin hotu,” nia dehan Tanba, nia rezultadu bele signifika agrikultura familiár liuliu agrikultura ki’ik iha foho lolon sira, bele di’akliu no animál bele mosu, populasaun haree rezultadu. “Komunidade kolabora tanba komunidade moris, problema bee ne’e sériu ida la’ós iha Timor-Leste de’it. Prezervasaun bee tenke prezervasaun mós ba floresta ai-laran labele tesi arbiru”  Horta dehan. Diretór Ezekutivu PERMATIL, Ego Lemos, lori PERMATIL no komunidade Dare agradese ba PR nia vizita. No programa ne’e hahú kedas iha tinan 2004 iha fatin balun hafoin hetan susesu bee matan sira komesa moris, nune’e espande ba iha territóriu tomak. Nia dehan, durante implementasuan iha difikuldade hasoru mak kona-ba fundu, atu habelar programa ne’e hodi apoiu komunidade sira hodi serbisu, ho ita-nia abitua programa hotu hanesan projeitu entaun difikulta ami hanesan organizasaun ki’ik ne’ebé hakarak apoiu komunidade ne’ebé susar bee, maibé   nene’ik ita halo esplikasaun ba komunidade lokál hahú halo exemplu komesa susesu sira komprende no apoiu. Difikuldade seluk iha fatin balun ema labele kee tanba presiza fatin ne’ebé boot entaun atu hetan mákina atu kee susar no aluga karun. “Iha suku Dare tomak ita kee debu 82, no iha Fatusuka de’it debu 23, ita haree iha ne’e kuaze bee matan 20-resin moris fila-fali uluk bailoron maran komesa moris fali,” nia dehan. Ego Lemos hateten, ida-ne’e redus problema komunidade nian bailoron naruk sempre iha problema bee agora laiha ona, tanba bee sufisiente, nune’e halo komunidade reziliente liután haree ba mudansa klimátika ne’ebé hasoru, Durante ne’e PERMATIL hetan apoiu orsamentu hosi embasada Fransa iha Jakarta ne’ebé kada tinan apoiu finaseiru hodi apoiu atividade sira ne’e, inklui Plan Internasionál, Mercy Corps, UNDP, UNICEF ho sira seluk. PERMATIL mós serbisu hamutuk ho hanesan Governu liu hosi Sekretária Estadu Juventude no Deportu (MEJD), Ministéiru Obras Públika (MOP). Nune’e, nia espera katak ba oin presiza motiva ka fó formasaun prátika ba ita-nia juventude sira atu nune’e sir abele sai autór prinisipál iha sira-nia komunidade bele halo mudansa rasik. Iha fatin hanesan, komunidade hosi suku Dáre, postu Vera Cruz, munisípiu Dili, Aida de Araújo, dehan iha tinan 2017 ba kotuk sira sempre hasoru problema bee nune’e iha 2019 bainhira PERMATIL tama iha suku Dáre aldeia Sukalau entaun sira mai survey. “Nune’e ami hamutuk ho autoridade lokál serbisu voluntáriu kria debu iha leten hodi udan been tun ba rai hodi fó han ba bee-matan sira, entaun kria ona debu iha 2019 seida’uk maibé iha 2020, 2021 rezultadu komesa, ta haree mudansa bee matan antigu bee komesa aumenta no agora bee matan foun sira komesa moris,” nia hateten. Komisaun C rekomenda tau atensaun ba fasilidade funsionáriu Alfandega https://tatoli.tl/2023/04/05/komisaun-c-rekomenda-tau-atensaun-ba-fasilidade-funsionariu-alfandega/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 — Komisaun C trata asuntu Finansa Públika iha Parlamentu Nasionál (PN) rekomenda ba Governu atu tau atensaun ba fasilidade funsionáriu aduaneira ka Alfandega iha postu integradu Mota-Ain. Komisaun C hato’o kestaun ne’e liuhosi relatóriu fiskalizasaun ba iha postu integradu Mota-Ain, munisípiu Bobonaro hosi loron 15-17 fevereiru 2023 no relatóriu ne’e aprezenta ona iha reuniaun plenária iha tersa (04/04) ne’e hodi husu parte ezekutivu atu tau atensaun. “Rekomenda ba Ministériu Finansa (MF) atu tau atensaun ba fasilidade sira-ne’ebé mak funsionáriu Alfandega sira enfrenta hodi nune’e bele kria kondisaun serbisu ida di’ak iha postu integradu Mota-Ain, kria mós kondisaun di’ak ba funsionáriu sira-ne’ebé serbisu iha Mota-Ain hodi toba, atu nune’e labele toba de’it iha rai,” refere relatóriu komisaun C ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Iha relatóriu ne’e mós husu tau atensaun ba uniforme ba funsionáriu sira tanba tuir informasaun agora tinan hitu ona seidauk troka. Ministériu Finansa (MF) presiza atu koordena ho Ministériu Obra Públika (MOP) hodi define medida karga ne’ebé bele transporta hosi fonteira tuir kapasidade estrada refere, nune’e bele minimiza estragu. Iha parte seluk, komisaun mós aprezenta ninia relatóriu fiskalizasaun ba iha postu integradu Mota-Masin, munisípiu Covalima hosi loron 08-11 marsu 2023. “Hosi vizita fiskalizasaun ne’e komisaun C rekomenda ba Govenru liu-liu ba Ministériu Finansa tau atensaun ba farda/uniforme ba funsionáriu aduaneiru sira tanbá tuir informasaun preokupasaun ne’ebé hato’o dehan farda ne’e uza tinan hitu ona,” relatóriu ne’e haktuir. Nune’e nós tau atensaun ba osan transporte ne’ebé seidauk simu hosi funsionáriu sira kada fulan $25 ho xefe kada $60 durante fulan lima ona, no kria mekanizmu ne’ebé mak di’ak ba atendimentu hosi Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) tenke funsiona permanente hala’o serbisu loro-loron iha fronteira Mota-Masin. Ba Ministériu Interiór (MI) tau atensaun ba uniforme polísia imigrasaun, no ba Ministéiru Transporte no Komunikasau tau atensaun ba rekursu ne’ebé iha Dirasaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT), tanba iha postu integradu Mota-Masin hamutuk ema na’in-tolu de’it, nune’e husu aumenta funsionáriu bele halo serbisu atendimentu di’ak liután. Relatóriu ne’e rekomenda atu kria mekanizmu fasilita transporte ka karreta ne’ebé mak atu tama ba Indonézia liuhosi fronteira Mota-Masin, la presiza tenke selu $10 iha Dili maibé buka solusaun atu selu de’it iha DNTT Suai. Nune’e mós tau atensaun ba liña internet hodi fasilita serbisu di’ak liután, tanba durante ne’e operadór Timor Telecom mak fornese liña internet iha fronteira Mota-Masin, ho nune’e husu Governu atu halo tan kontratu ho operadór seluk hanesan Telkomsel ka Telemor. Tékniku STAE Covalima sei elabora oráriu ba edukasaun vontante https://tatoli.tl/2023/04/05/tekniku-stae-covalima-sei-elabora-orariu-ba-edukasaun-vontante/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 COVALIMA, 05 abríl 2023 - Tékniku Sekretáriu Tékniku Administrasau Eleitorál (STAE) Covalima sei hala’o elaborasaun oráriu atu hala’o edukasuan votante ba eleitór sira iha suku to’o aldeia no ba estudante iha eskola sekundáriu ne’ebé eziste iha Covalima. Diretór STAE Covalima, Francisco Gusmão hateten, atividade ne’ebé STAE munisípiu atu hala’o liuhosi brigade sira agora daudaun tékniku sira sei elabora oráriu atu hala’o edukasuan votante ba estudante iha eskola sekundáriu ne’ebé existe iha Covalima no ba iha suku to’o aldeia. “Hafoin finaliza elabora oráriu espera semana oin depois selebra festa paskua, ita bele hahú ona hala’o atividade edukasaun votante ba eleitór sira iha suku to’o aldeia no ba estudante hosi eskola sekundáriu sira,” Francisco Gusmão informa ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Kampung Baru, kuarta ne’e. STAE hala’o atividade ba estudante foku liu ba estudante iha ensinu sekundáriu ne’ebé sira-nia tinan to’o 17 atu ezerse sira-nia direitu votu iha eleisaun parlamentár, nune’e bele hasa’e taxa partisipasaun eleitór nian iha eleisaun. Hafoin selebra festa paskua, STAE Covalima hahú ona hala’o edukasaun vontante ba eleitór sira nune’e agora sei identika eskola ne’ebé atu hahú realiza edukasuan votante. “Atu hala’o edukasuan votante ne’e mak agora sira identifika hela atu hahú uluk iha eskola ida-ne’ebé, nune’e ita-nia ekipa sira trasa hela planu ba eskola no sede suku no to’o aldeia,” nia hateten. Entretantu, iha 13 fulan-marsu tinan 2023 ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta dekreta ona loron eleisaun ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023. Iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023, Supremu Tribunál ba Justisa liuhusi Tribunál Rekursu (TR), anúnsia ona númeru sorteiu ba partidu polítiku hamutuk-17 ne’ebé sei konkorre iha eleisaun parlamentár 2023. Sentru votasaun rua iha suku Holpilat la asesu liña eletrisidade https://tatoli.tl/2023/04/06/sentru-votasaun-rua-iha-suku-holpilat-la-asesu-lina-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-06 COVALIMA, 06 abríl 2023 — Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Covalima simu pedidu hosi xefe suku Holpilat katak sentru votasaun sede aldea Leogore ho Nainare iha Suku Holpilat, postu administrativu Maucatar la asesu liña eletrisidade. “Ha’u simu tan pedidu hosi ita-nia xefie suku Holpilat relata sentru votasaun iha sede aldeia Leogore ho Nainare iha suku Holpilat ne’e la asesu liña eletrisidade,” Diretór STAE Covalima, Francisco Gusmão, informa ba Agência Tatoli iha Kampung Baru, kinta-ne’e. Pedidu ne’ebé STAE simu hosi xefe suku husu STAE atu kolobora ho EDTL, E.P husu apoiu tékniku Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) instala liña eletrisidade sentru votasaun iha sede Aldeia Leogore no Nainare. Ne’ebé la asesu liña eletrisidade. Hafoin simu pedidu diretór STAE mós prepara atu haruka tan pedidu ba Administradór Munisípiu Covalima, atu aselera prosesu instalasaun eletrisidade iha sentru votasaun sira-ne’ebé la asesu liña eletrisidade. Aleinde sentru votasaun la asesu liña eletrisidade, sentru votasaun la asesu mós estrada, nune’e Ministru Obra Públika (MOP) hatun ona ekipamentu pezadu hodi halo normalizasaun Estrada, nune’e bainhira hala’o distribuisaun materiál eleisaun laiha difikuldade. Bazea ba dadus ne’ebé STAE haree, sala votasaun la asesu liña eletrisidade hamutuk 50-resin, maibé seidauk halo instalasaun liña eletrisidade 24 ne’ebé ho totál sentru votasaun 100 ne’ebé estabelese iha munisípiu Covalima. PN aprova proposta-lei Prezidénsia-Protókolu Estadu iha faze jeneralidade https://tatoli.tl/2023/04/11/pn-aprova-proposta-lei-prezidensia-protokolu-estadu-iha-faze-jeneralidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 — Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e, liuhosi reuniaun plenária aprova proposta-lei Prezidénsia no Protókolu Estadu iha faze jeneralidade ho votu afávor 39, kontra 0 no abstensaun ida. Notísia Relevante: Komisaun B hahú diskute proposta-lei Presendénsia no Protokolu Estadu “Nune’e proposta-lei númeru 47/V(5a)-lei Prezidénsia no Protókolu Estadu aprova iha jeneralidade,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha sala reuniaun plenária PN. Nune’e, meza envia hikas proposta-lei ne’e ba iha komisaun B tarta asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa hodi kontinua diskute espesífiku kada artigu. Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adalzija Magno, hateten durante tinan 20 ita restaura indepedénsia seidauk iha lei Prezidénsia no Protókolu Estadu, entaun iha prátika loro-loron diplomata sira-ne’ebé hetan formasaun (treinamentu) hosi nasaun amigu balun hodi apriede oinsá atu uza regra protókolu nian, nune’e sira uza de’it koñesimentu ne’ebé iha. Aleinde ne’e, regra universál ne’ebé ita halo tuir aplika iha nasaun lubun hanesan hosi nasaun sudeste Aziátiku, nasaun CPLP, Estadu Unidu Amérika ho sira seluk tan. “Maibé, ita seidauk iha lei padraun, nune’e ita hotu iha konsensu oinsá tratamentu entidade ne’ebé serve atu hetan tratamentu protókolu hosi altu nível to’o mai iha kraik,” nia dehan. Nune’e, tempu duni ona atu TL iha nia regra rasik nune’e Governu lori proposta-lei ne’e hodi PN bele fó apresiasaun no aprova hodi bele iha regra ida, hanesan dixiplina ida ba órgaun hotu-hotu bele halo tuir regra protókolu Estadu nian. “Prinsípiu hosi lei ida-ne’e tuir prinsípiu internasionál no buat barak ita la define iha lei ne’e. Maibé, ita sei hosi ba protókolu Estadu tanba regra barak iha serimónia oioin aban bainrua adapta tuir,” nia hateten. Enrteantu, proposta-lei ne’e iha artigu hamutuk 39, hosi Kapítulu I Prinsípiu jerál ho artigu neen (6), Kapítulu II Presedénsia ho artigu tolu (3), Kapítulu III Serimónia Protókolu Estadu ho artigu 21. Kapítulu IV Vizita ho artigu haat (4), Kapítulu V Onra militár ho artigu rua, Kapítulu VI Lutu nasionál ho artigu ida (1), Kapítulu VII Dispozisaun tranzitória no finál ho artigu tolu (3). Komisáriu Alfándega : kombate atividade ilegál presiza ema hotu nia kontribuisaun https://tatoli.tl/2023/04/12/diretor-alfandega-kombate-atividade-ilegal-presiza-ema-hotu-nia-kontribuisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abril 2023 — Komisáriu Autoridade Aduaneira (AA/Alfándega), José António Fátima Abílio, hateten, atu kombate atividade ilegál iha Timor-Leste presiza ema hotu nia kontribuisaun. José António isplika, durante ne’e Governu bandu ema halo atividade ilegál liuliu hatama sasán sira ne’ebé bandu hanesan sigaru ilísitu no seluk tan, tanba ne’e presiza ema hotu nia kontribuisaun atu kombate. “Fasilidade Alfándega nian iha maibé só iha ba postu integradu sira, ne’ebé bainhira ema hatama sasán ne’ebé Governu bandu liuhosi iha pontu entrada ami bele prende. Maibé ita hatene ita-nia área terestre no marrítima ne’e luan entaun ema halo atividade ne’e liuhosi fatin sira ne’e. Ida ne’e ami labele kontrola atu kombate ho ida ne’e mak presiza ema hotu nia kontribuisaun,” José António dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin Palásiu Governu, Dili kuarta ne’e. Nia dehan, Governu estabelese ekipa konjunta ne’ebé involve hosi ministériu relevante sira, maibé ida ne’e mós depende de’it ba informasaun ne’ebé dalaruma tun bele kaptura no dalaruma mós labele. Komisáriu Alfándega ne’e dehan, ekipa konjunta ne’ebé servisu haree ba atividade ilegál sira mak hanesan, Alfándega rasik, Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Polísia Maritima (UPM), no sira seluk tan. Maibé atividade ilegál sira ne’e kontinua tanba menús konsiénsia hosi komunidade. “Komunidade rasik mak tenke partisipa ba iha kontrolu ne’e, maibé komunidade mak haree atividade ilegál ne’e hanesan oportunidade ida atu hetan osan entaun ita-nia rai susar atu kombate atividade ilegál,” nia dehan. Difikuldade ne’ebé Alfándega no ekipa konjunta hasoru iha terrenu mak menús fasilidade, rekursu umanu, finanseiru no seluk tan. Sira ne’e hotu difikulta servisu iha terrenu. “Ita presiza rekursu ne’e, tantu rekusru umanu, finanseiru, fasilidade hanesan transporte hodi halo kontrolasaun ba parte raimaran no tasi. Ba partte tasi tenke iha bero sira nune’e fasilita ita bele halo servisu iha terrenu hodi kontrola atividade ilegál,” nia dehan. Nia dehan, maske ho difikuldade sira ne’ebé iha, Alfándega  kontinua servisu másimu hodi halo kontrolu servisu iha pontu entrada sira. Dom Virgílio Kardeál apela partidu polítika tenke sai konstrutór ba pás https://tatoli.tl/2023/04/12/dom-virgilio-kardeal-apela-partidu-politika-tenke-sai-konstrutor-ba-pas/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 — Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, apela ba partidu polítika sira tenke sai konstrutór ba pás iha iha Timor-Leste. “Igreja apela ba sidadaun hotu no partidu polítiku hotu ne’ebé sei konkorre iha eleisaun parlamentár ida-ne’e tenke sai konstrutór ba pás, konsidera malu nu’udar maun-alin no bin-feton, hatuur programa politika ne’ebé buka hatuur bem komum timoroan hotu nian, eduka povu atu moris iha espíritu demokratiku, laiha tan rivalidade maibé tuur hamutuk atu hadi’a naksalak sira ba povu nia moris di’ak,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva hateten iha konferénsia nasionál ho sub-tema “Papel igreja katólika iha konsolidasaun dame, demokrásia no fraternidade umana”, iha salaun Laline Larigutu, Colmera, kuarta ne’e. Dame mak liafuan murak no prezente kmanek ne’ebé Kristo glorifikadu hodi haraik ba nia emar sira, Kristu bolu ema hotu atu sai konstrutór ka badaen na’in dame nian, no konsidera malu nu’udar maun-alin no bin-feton ne’ebé hamahon-an iha knuuk ida la soi atu foti liman no kro’at hodi kria inamizade no funu hasoru malu. Santo padre Papa Francisco fó hanoin katak iha realidade, funu hotu-hotu sei revela de’it buat aat ne’ebé bele destroi fraternidade ne’ebé hakerek nanis ona iha família umana. Tanba ne’e, timoroan hotu-hotu tenke luta hasoru agresividade ne’ebé halo ema haluha atu tau hadomi malu no respeita malu. Dom Virgílio Kardeál ne’e hatutan, edukasaun mak bele transforma ema nia agressividade ba moris ida ne’ebé pasífika no armónia entre família umana no natureza. Edukasaun mak sei determina orientasaun pasífika husi komunidade sira no kresimentu armoniza ema-nian, dame iha sentidu ida-ne’e katak prosesu ne’ebé kontinua halo iha akontesimentu istóriku sira, ema buka atu orienta nia-an ba harii no hametin dame tuir dimensaun rua dame nian, ida mak pesoál no ida seluk mak dimensaun sosiál. “Badaen na’in dame nian mak sira-ne’ebé moris ona iha dame dimensaun pessoál nian, ho nune’e kondús sira hodi fo influénsia polítika pozitiva no pasífika ba sosiedade,” nia dehan. Papél igreja Katólika nian ba edifikasaun Dame, Fraternidade Umana no Demokrásia, igreja iha Timor ho espíritu sinodalidade nian la’o hamutuk ho igreja universál nia esforsu konstante, atu harii no hametin Dame ida-ne’ebé solidu. “Atu hametin dame no demokrásia iha Timor-Leste Igreja Katólika halo tiha ona afirmasaun tuir identidade povu no rai Timor nian, Bispu sira, Amu Lulik sira, Missionáriu, relijiozu no relijioza sira hamutuk ho sarani di’ak sira, kontinua kontribui nafatin ba sosiédade ida-ne’ebé pasífika no fraternu iha kontestu país demokrátiku Timor-Leste nian,” nia dehan. Kardeal rekoñese katak empenu ba konsolidasaun Dame, Fraternidade no Demokrásia presiza hatuur iha espíritu diálogu, selebrasaun mútua, unidade no solidariedade entre igreja no Estadu. PLP prepara karta perde mandatu ba Deputadu L7 https://tatoli.tl/2023/04/13/plp-prepara-karta-perde-mandatu-ba-deputadu-l7/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abríl 2023 – V ise Xefe bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál, Francisco Vanconcelos, hateten daudaun ne’e partidu  prepara hela karta hodi haruka ba meza Prezidente PN atu inísia perde mandatu ka lakon mandatu Deputadu Cornelio Gama ‘L7’. “Ami haruka legál sira prepara hela karta, haree nia kestaun legál sira-ne’e, depois haruka karta, no meza (PN) hein de’it no meza inísia hahú bazea ba karta hosi partidu,” nia hateten ba jornalista sira iha PN, kinta ne’e. Desizaun partidu foti tanba atuál Deputadu L7 hosi bankada PLP halo deklarasaun hodi fila-fali hamutuk ho partidu istóriku FRETILIN, mezmu ida-ne’e liberdade ba Deputadu L7 maibé daudaun ne’e Deputadu iha PN reprezenta hosi partidu PLP, nune’e partidu iha regra atu foti hasoru inklui rejimentu PN rasik mós iha regra. Iha loron hirak liu bá, partidu hato’o karta ba meza PN hodi hapara Deputadu Cornelio Gama L7 ne’ebé hanesan Xefe Bankada PLP iha PN hodi substitui fali Deputada Domingas dos Santos. Iha reuniaun plenária estraordináriu iha kuarta (12/04) horisehik, meza PN liuhosi Prezidente Parlamentu Nasionál, fó sai katak bazeia partidu PLP hato’o mai iha Prezidente PN katak iha hahú iha 11 abríl 2023, Deputadu L7 la’ós ona Xefe Bankada Parlamentár no troka hosi Deputada Domingas dos Santos. Vise bankada ne’e seidauk fó sai Deputadu foun sé mak atu troka fali Deputadu L7, hodi hein prosesu perde mandatu ne’e la’o ona. Mezmu nune’e, Deputadu Cornelio Gama lamenta ho karta ne’e tanba partidu la halo komunikasaun ruma ho nia-parte, maske nune’e prontu nafatin simu desizaun refere. Hatán ba ida-ne’e, Vise Bankada, Deputadu Francisco Vanconselos, hateten la presiza informa atu Deputadu L7 hatán ka lae, maibé ne’e desizaun partidu nian nu’udar Deputadu kumpre de’it. “Xefe bankada ne’e hanesan koordena de’it sasán sira iha bankada laran, to’o ikus Xefe Bankada la deside buat ida no deside desizaun hotu iha bankada ne’e kolejiál,” nia dehan. FRETILIN husu Horta hala’o kna’ar ho neutru https://tatoli.tl/2023/04/14/fretilin-husu-horta-halao-knaar-ho-neutru/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 DILI, 14 abríl 2023 - Prezidente Komisaun Nasionál Juridisaun (KNJ) Partidu FRETILIN, Joaquim da Silva, husu ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, atu hala’o ninia kna’ar  ho neutru ba povu tomak tuir konstituisaun RDTL. “Ami nia preokupasaun no lamentasaun ba Prezidente nu’udar Xefe Estadu  no símbolu nasaun  ne’ebé garante ba independénsia  nasionál, ba unidade Estadu nian no mós ba regular funsionamentu instituisaun Estadu nian. Figura Xefe Estadu  tenke hako’ak komunídade polítika sira hotu no organizasaun hotu hanesan ho forma estadual.  No aman  nasaun  ne’ebé neutro ba povu tomak no kumpre lei  inan no lei oan sira hotu ne’ebé vigora,” Nia hateten ba jornalista sira liu hosi konferénsia imprensa iha sede CCF, Comoro, sesta ne’e. Nia dehan, daudaun ne’e mosu polémika boot ba públiku, tanba publikasaun iha media sosiál ne’ebe hateten  Xefe Estadu marka prezensa  iha atividade konsolidasaun partidu CNRT nian iha loron 09 fulan-abríl 2023 iha munisípiu Baucau. Nia duvida ho prezensa Xefe Estadu nian iha fatin ne’ebá iha ámbitu konsolidasaun partidu CNRT nian, maske ho objetivu maka atu selebra jantar konfraternizasaun hodi fó agradesimentu ba apoiante sira ne’ebé fó ona votu iha eleisaun prezidensiál iha tinan 2022 liubá. “Pelo  kontráriu,  serimónia  agradesimentu  ida ne’e, Na’i Prezidente maka devia halo no bolu ekipa susesu no estrutura husi  partidu  CNRT ba agradese, maibé  partidu  CNRT maka halo fali no bolu Na’i Prezidente ba selebra iha fatin konsolidasaun nian,” Nia lamenta. Prezidente Repúblika hili direta hosi povu ho votu maioria tuir lei atu  Prezidente ba povu hotu, tanba ne’e bainhira  eleitu  ona tenke tau-án hanesan aman  ba nasaun, aman  ba povu  tomak, aman ba organizasaun  hotu-hotu, aman ba konfizaun relijiozu hotu no aman  ba partidu  polítiku hotu. “Ami  KNJ mós husu atu Na’i Prezidente labele repete komportamentu ne’ebé la neutro ne’e iha oin mai, tanba imajen la di’ak ba nasaun foun ida ne’e no ba jerasaun foun sira,” nia hateten. Partidu FRETILIN liuhosi Komisaun Nasionál Juridisaun sei hato’o keixa ba orgaun judisiáriu atu prosesa funsionáriu hosi Palasiu Repúblika ne’ebé uza Karreta Estadu hodi tula atributu partidu CNRT foin lalais. Hatan ba preokupasaun hirak ne’e, antes ne’e, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, deklara ninia partisipasaun iha Baucau atravez ho loron konsolidasaun partidu CNRT nian laiha relasaun, maibé vizita xefe estadu halo iha Baucau ne’e atu fo agradesimentu ba ninia apoiante sira-ne’ebé apoiu nian iha primeiru mandatu iha 2007. “Ha’u la halo kampaña polítika maibé ha’u ba vizita Baucau tanba ha’u-nia apoiante lubuk ida iha ne’ebá dezde ha’u-nia primeiru mandatu 2007 iha Baucau-Laga. Ha’u hakarak ba tanba tinan ida resin ona ha’u la ba agradese sira, tanba ne’e ha’u ba atu agradese sira,” nia dehan. Membru PN husu MOP normaliza estrada ba sentru votasaun https://tatoli.tl/2023/04/17/membru-pn-husu-mop-normaliza-estrada-ba-sentru-votasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 — Membru Parlamentu Nasionál (PN) kontinua husu ba Ministéiru Obra Públika (MOP) ho Institutu Jestaun Ekipamentu (IJE) atu normaliza Estrada  liga ba sentru votasaun iha eleisaun parlamentár. “Agora ita atu tama ona ba iha faze kampaña nian, loron rua tan no ita haree kuaze iha munisípiu sira iha suku no aldeia sira-ne’ebé agora daudaun prepara fatin sentru votasaun sira to’o agora dalan seidauk di’ak nafatin de’it. Pelumenus halo óinsá loke netik dalan ruma hodi nune’e kareta bele lori urna sira iha ne’eba ho ita-nia seguransa sira, nune’e eleisaun ne’e bele la’o di’ak,” Deputadu CNRT, Domingos Carvalho, levanta liuhosi reuniaun plenária PN, segunda ne’e. Nia rekomenda sidadaun Timor iha direitu tenke ezerse direitu votu ne’e ba partidu ne’ebé de’it, ne’e demokrásia maibé atu la vota ne’e labele tanba agora daudaun haree ema hosi foho agora barak liu hela iha Dili, no to’o loron óinsá sira bele dezloka ba hotu munisípiu hodi tuir votasaun. “Entaun Governu tenke kria transporte ruma hodi mobiliza ema kada munisípiu ida-idak nune’e sira fila tuir votasaun,” nia rekomenda. Deputada KHUNTO, Irene Gonzaga, hateten la kle’ur tan hela loron rua ita tama ona ba tempu kampaña estrada Welolo-Viqueque grave tebes motor no karreta de’it labele liu entaun husu MOP atu tau brigada ida atu normaliza Estrada hodi fasilit movimentasaun transporte. Deputada CNRT, Maria Barreto, hateten estrada sira-ne’ebé liga entre munisípiu ba postu no suku kuaze aat no kotu, tempu kampaña besik ona nune’e presiza hetan normalizasaun lalais hosi parte konpetente. Deputadu KHUNTO, António Verdiál, mós husu atu hadi’a Ministéiru Obra Públika no Institutu Jestaun Ekipamentu atu tau atensaun ba kondisaun estrada hodi normaliza. “Ha’u foti ezemplu simples bainhira semana kotuk ha’u fila hosi Lolotoe presiza tebes Governu nia  atensaun ba dalan ne’eba. Ida fali dalan ba Suai dalan bee mea ponte ne’e na’in tohar de’it, agora ita-nia viajen labele liuhosi ne’eba. Atu ba Suai karik ita tenke liuhosi Alto Lebos ba fali Lotoer ba Maukatar ne’e mós dalan perígu tebes,” nia dehan. Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, dehan atividade saida de’it mak ko’alia kona-ba estrada, infraestrutura, ponte hanoin ministru MOP fó sai ona iha públiku hosi mídia. Iha semana kotuk katak antes eleisaun 21 maiu estrada ne’ebé liga sentru votasaun no fatin sira ne’ebé prinsipál hodi lojístika ba eleisaun nian sei hadi’a hotu hodi fasilita serbisu STAE no komunidade nian atu hola parte eleisaun ne’e rasik. PDN tau prioridade ba setór 10 bainhira hetan fiar hosi povu https://tatoli.tl/2023/04/19/pdn-tau-prioridade-ba-setor-10-bainhira-hetan-fiar-hosi-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 — Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN) ho númeru sorteiu 01 ohin hahú abertura kampaña Eleisaun Parlementár 2023 liuhosi konferénsia imprensa hodi hato’o programa prioridade ba mandatu tinan lima, 2023 to’o 2028. Prezidente PDN, Lucas Soares, hateten, vizaun partidu mak sosiedade demokrátiku, lei, orden no prosperiedade, misaun mak defende Estadu direitu demokrátiku, lei no orden justisa ba ema hotu inklui harii sistema dezenvolvimentu ekonómiku ida reziliente no sustentável ba ema hotu. “Keta haluha vota ba PDN tanba vota ba PDN ne’e vota ba ita-nia futuru, tanba ita sei foku liu ba programa prioridade 10 hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, infraestrutura, turizmu, dezenvolvimentu rurál, juventude, kultura, setór privadu no abitasaun, inklui boa governasaun no antí-korrupsaun. Ida-ne’e mak ami-nia kompromisu,” Lucas Soares hateten iha sede Vila-Verde, kuarta ne’e. Razaun PDN fó prioridade ba edukasaun tanba hakarak hadi’a kualidade no fasilidade edukasaun iha ensinu báziku, sekundáriu no tersiáriu, hadi’a fasilidade biblioteka (livru), laboratoóriu no seluk tan. Ba área saúde sei foku liu hadi’a kualidade atendimentu ne’ebé justu ba ema hotu liuliu iha área remota ho efikás, lalais no responsabilidade, hadi’a fasilidade no ekipamentu saúde inklui ai-moruk, inklui hadi’a fornesementu bee-mos no saneamentu ba nesesidades povu. Área agrikultura no Peska sei foku aumenta orsamentu, transforma agrikultura hosi subsisténsia ba komersiál, hasa’e produsaun planta alimentár, indústria, no ortikultura liuhosi ekstensifikasaun, intensifikasaun, diversifikasaun no seluk tan. “Ita mós tau prioridade ba infraestrutura tanba importante ba povu nia moris. Ita kontinua kompleta estrada no ponte nasionál sira, halo melloramentu ba estrada no ponte iha área rurál hodi apoiu komunidade agrikultór sira asesu ba merkadu, hafasil atendimentu saúde, atividade eskolár, sósiu ekonómia no seluk tan,” nia akresenta. Aleinde ne’e, PDN komprometidu bainhira hetan fiar, iha área juventude sei estabelese fundu ida ba joven sira hodi finansia projetu ho programa ne’ebé bele apoia joven sira iha sira-nia dezenvolvimentu rasik, apoia estabelesimentu asosiasaun joven, reabilita infraestrutura desportiva no harii instalasaun foun, inklui jináziu multiuzu iha kada munisípiu bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED)  no reabilita estádiu Dili no seluk tan. Ba kultura, setór privadu no abitasaun umana sei foku estabelese sentru kulturál iha munisípiu sira, promove kultura ne’ebé liga ho turizmu, ba setór privadu nian sei hadi’a investimentu ba empreza médiu no kiik, kria kampu serbisu hodi hasa’e produtividade nasionál no oportunidade ba ema hotu. Abitasaun umana sei halo investimentu iha uma adekuadu ba populasaun ho kréditu hodi redús espansaun abitasaun desorganizadu, hadi’a bee-moos, sanitasaun no eletrisidade. Aleinde ne’e, turizmu nian sei foku ba turizmu istóriku no kulturál, relijiozu, komunitáriu, inklui promove pakote vizita turístiku ba estudante sira hodi promove hatene fatin importante sira iha Timor-Leste. Prezidente PDN dehan partidu ne’e rasik iha prinsípiu úniku hanesan fiar ba  Maromak no lisan Timor nian no kompromete-an hodi defende soberania Estadu Timor-Leste hodi halo konsolidasaun ba Estadu direitu demokrátiku tuir Konstituisaun Repúblika. Sei defende metin justisa ne’ebé imparsiál no independente nune’e sidadaun sira hotu laiha diskriminasaun no sei sujeita ba lei. “Ita-nia objetivu mak PDN nu’udar partidu polítiku ne’ebé promove pás, defende unidade nasionál, haburas demokrasia atu dezenvolve programa partidu ba prosperidade povu Timor-Leste, no fó garante partisipasaun ativa povu iha prosesu dezenvolvimentu nasionál,” nia afirma. Tuir observasaun Agência Tatoli iha terrenu nota katak atividade PDN la’o ho di’ak no hetan akompañamentu direita hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés). CNRT laiha tempu debate ho FRETILIN kona-ba fronteira marítima-Ró Haksolok https://tatoli.tl/2023/04/25/cnrt-laiha-tempu-debate-ho-fretilin-kona-ba-fronteira-maritima-ro-haksolok/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 DILI, 25 abríl 2023 — Portavós ba kampaña partidu CNRT, Roberto Soares, fó sai pozisaun partidu CNRT nian hodi deklara katak CNRT laiha tempu hatán pedidu hosi partidu FRETILIN atu halo debate kona-ba asuntu fronteira marítima ho Ró Haksolok. Roberto Soares hakarak informa mós ba públiku eleitoradu sira katak bazeia ba karta pedidu hosi  partidu FRETILIN iha loron 20 fulan-abríl tinan 2023 ho númeru referénsia 37/SNCCF/2023, nune’e mós  pedidu opiniaun mai hosi CNE kona-ba asuntu debate markadu ba loron 22 abríl 2023. “Prezidente CNRT hato’o hanoin hirak tuir mai, husu deskulpa ba CNE tanba konsidera katak iha períodu kampaña eleitorál partidu CNRT sei laiha tempu ba debate espesifiku kona-ba asuntu fronteria marítima no Ró Haksolok,” Kordenadór Kampaña Partidu CNRT ne’e hato’o pozisaun partidu nian liuhosi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha sede partidu CNRT, Bairru dos Grolhos, tersa ne’e. Nia hatutan, fronteira marítima asina ona hosi Governu dahitu iha ONU no mós ratifika ona iha Parlamentu Nasionál, no partidu FRETILIN deklara ona ninia votu kontra ba tratadu fronteira marítima ho nia anexu sira. Nia dehan, molok atu asina no ratifika prosesu fronteira marítima, iha tempu ne’eba, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, sempre konvoka enkontru altu nível Estadu nian hodi hato’o rezultadu negosiasaun kona-ba fronteira maritima. Nia hatutan, kona-ba Ró Haksolok laiha ona oportunidade atu diskute tanba prosesu investigasaun la’o ona iha CAC ho Ministériu Públiku, tanba ne’e sei laiha debate apropriadu ba matéria referida tanba se lae sei influénsia opiniaun públika hodi divulga segredu justisa. Partidu CNRT konsidera tema debate kona-ba fronteira marítima finaliza tiha ona, só falta de’it fronteira terrestre ho Indonézia no Ró haksolok nia prosesu iha Ministériu Públiku. Ikus liu, portavóz kampaña partidu CNRT ne’e nafatin husu ba militante, simpatizante, apoiante CNRT sira atu mantein klima tuir orden no pás durante períodu kampaña eleitorál to’o iha loron eleisaun 21 maiu 2023. Konferénsia RYLA, Alberto: “Foinsa’e Aprende Toma Responsabilidade” https://tatoli.tl/2019/09/13/konferensia-ryla-alberto-foinsae-aprende-toma-responsabilidade/ tatoli.tl Notísia 2019-09-13 DILI, 13 setembru 2019 - Programa Rotary Youth Leadership Award (RYLA), realiza konferénsia kona-ba “Empowering Future Leaders” ka Hakbiit Lideransa Futuru nian, ho oradór husi entidade oioin hodi fó kapasitasaun lideransa ba foinsa’e sira, feto no mane. “Liuhusi matéria lideransa ne’e, foin sa’e sira bele aprende ona oinsá atu toma responsabilidade,” dehan Diretór RYLA Timor-Leste, Alberto Quintão de Oliveira, ba Ajénsia TATOLI iha salaun Ailok-Laran, Dili, ohin. Diretór ne’e dehan katak atu introdús termu, dala ruma sente vítima liu, vítima katak ita tur hein, atu ejize ema seluk mak halo fali mai ita maibé atu transforma vítima ba iha sobrevivente, entaun sobrevivente lai. “Nia hakat sai ba ne’ebé buka nia moris hala’o no toma responsabilidade ba nia aan rasik, nune’e mós aban bainrua tinan 10 ou 20 mai, líder rezistensia sira ni’an lá iha ona, entaun tenke hatutan no passa tutan ona, ba foinsa’e sira  atu toma responsabilidade ba iha nasaun nia destino,” nia konsidera. Diretor RYLA ne’e esplika, ne’e buat boot maibé buat simples ida ne’ebé ba vida lorloron ni’an mak oinsá bele serbi familia, komunidade no mós ba serbisu fatin ne’ebé pertense ba. “Hau hanoin  em termos de , asuntu dehan dezenvolve karakter lideransa nasaun no estadu ni’an, iha ita-nia líder barak mak ko’alia sobre asuntu ida ne’e, maibé atu tau ba iha asaun  atu akomula foinsa’e sira ou atu akomula sentru formasaun ba formasaun lideransa ne’e seida’uk iha,” nia konsidera. Diretór Alberto Quintão de Oliveira, iha biban ne’e, agradese eis-titulár sira, eis- membru governu no seluk tan tanba bele fó ona mós formasaun lideransa ba iha foinsa’e sira tinan-tinan iha RYLA. “Inklui mós Eis-Primeiru Ministru Sestu Governu Rui de Araújo, inklui Avelinho Coelho, Falur Rate Laek, iha governante barak ne’ebé fó ona tempu hodi partilla ho ita-nia foin sa’e sira no sira mós preukupa, dala ruma sira konfesa katak  depois ita la iha, ita-nia foin sa’e sira preparadu ona ka seidauk. Tanba ne’e, sira mós hakarak tebes fó sira-nia tempu hodi mai partilla esperensia no matenek ne’ebé sira iha ba mós foinsa’e sira,” nia haktuir. Nia haktuir tan katak partisipante sira ba iha konferénsia ne’e hatudu entuziasmu boot. Iha fatin hanesan, Partisipante Crisanta António Soriano Viana hateten katak sente kontente no previlijiadu tebes ba oportunidade hodi partisipa iha konferénsia ne’e. Partisipante Crisanta António Soriano Viana “Joven barak iha li’ur ne’ebá la hetan oportunidade ne’ebé hau hetan no ha’u mai iha ne’e mós ha’u hetan koñesimentu barak, iha ne’ebé mak ha’u labele hetan iha li’ur,” tenik partisipante ne’e. Nia hatutan, benefísiu husi konferénsia ne’e ba nia mak bele iha koñesimentu ne’ebé mak labele hetan iha li’ur, bele hetan iha konferiénsia ne’e. “Ha’u sente hetan buat barak los, iha koñesimentu kona-ba oinsá mak sai lider ida ne’ebé di’ak, iha ne’e mós sira treina ami oinsá mak sai ema ne’ebé disiplina, tenke maneza (jere) tempu ho di’ak, exemplu modelu lideransa barak ne’ebé sira hatudu mai ami,” hateten Crisanta Viana. Nia reforsa tan katak iha konferénsia ne’e sira iha kompromísu katak esperiénsia no koñesimentu ne’ebé mak sira hetan  husi oradór sira labele rai de’it maibé partilla fali ba iha komunidade. “Ha’u labele simu de’it, maibé hau tenke tau iha prátika saida mak ha’u hetan ona, serbisu ba iha hau-nia komunidade,” nia garante. Entretantu, Konferénsia RYLA nian kona-ba “Empowering Future Leaders” ne’e partisipante hamutuk ema na’im 86; feto 43 no mane 43 ho reprezentasaun mai husi universidade sira ne’ebé mak la hanesan. Konferénsia ne’e rasil hahú iha loron 8 no sei ramata iha loron 15 domingu agora. Mensajen PR Lu Olo ba Komemorasaun Restaurasaun Independensia ba Dala 18 https://tatoli.tl/2020/05/20/mensajen-pr-lu-olo-ba-komemorasaun-restaurasaun-independensia-ba-dala-18/ tatoli.tl Notísia 2020-05-20 Povu doben Timor-Leste! Ita selebra ohin, 20 de Maio 2020, Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste ba dala sanulu-resin-ualu. Tanba ita sei tuir hela Estadu Emerjénsia, Governu propoin ba Prezidente Repúblika atu fó-hanoin data istórika ne’e, liu de’it husi mensájen ida ba Povu. Ha’u simu proposta ne’e ho haksolok nu’udar medida Estadu Emerjénsia atu proteje nafatin Povu Timor-Leste husi moras COVID-19. Hanesan tinan-tinan, Prezidente Repúblika hato’o mensajen ba Povu hodi fó-hanoin hikas ita-nia konkista boot ida ne’e. Katak, hafoin luta ho terus oin-oin durante tinan 24, komunidade internasionál rekoñese duni ita-nia Estadu Soberanu ne’ebé harii iha 28 novembru 1975. Iha loron 20 maiu 2002, afirmasaun ba ita-nia identidade nakfilak ba ezersísiu soberania ho rekoñesimentu internasional. Tanba hetan rekoñesimentu ne’e, Timor-Leste rejista iha Nasoins Unidas, nu’udar Estadu ida ho direitu no dever hanesan Estadu sira seluk. Liuhusi mekanismu Nasoins Unidas nian, ita bele mós hato’o ita-nia solidariedade ba Povu no País sira seluk, iha momentu ne’ebé de’it. Povu doben Timor-Leste Maibé loron ohin la’ós atu fó-hanoin de’it konkista boot ne’e. Ita presiza hanoin klean saída mak ita halo ona no saída mak ita presiza halo maibé la halo, husi 20 maiu 2002 to’o 20 maiu 2020. Presiza tetu klean kona-ba osan ne’ebé ita hasai tinan-tinan husi Fundu Minarai no gasta oinsá. Iha hahalok ruma ne’ebé gasta osan barak maibé lalori benefísiu ba Povu? Ha’u husik hela hanoin klean ne’e ba ita hotu, iha loron ohin, liuliu ba ukun-nain sira, iha tinan 18 nia laran. Iha ita-nia ukun to’o agora mosu dezafiu oin-oin. Banhira haree ba kotuk, mandatu governu ne’ebé too rohan mak IV Governu de’it. Governu sira seluk monu tuituir dalan tambasá? Ida ne’e sai preokupasaun boot tebes mai ha’u, nu’udar Prezidente Repúblika. Tinan ida ne’e ita hahú kedas ho problema ne’ebé afeta mandatu VIII Governu, ne’ebé harii ho maioria parlamentar ida mai husi aliansa partidu tolu, CNRT, PLP no KHUNTO, ne’ebé manán eleisaun antesipada, iha 12 maiu 2018. Biar maioria parlamentár bele garante estabilidade governativa, mosu husi maioria ne’e duni hahalok ida ne’ebé hatudu relasaun frájil ida, katak relasaun ne’e la metin entre sira. Tanba Orsamentu Jerál Estadu 2020 la pasa iha Parlamentu Nasional, situasaun foun ida ne’e komplika Estadu tomak ninia funsionamentu no afeta mós Povu nia moris. Entretantu, iha 13 marsu 2020 ita hasoru konsekuénsia aat tebes husi udan-boot no bee-sai iha Dili. Família liu rihun haat mak afetadu. Bee-lori no hamate Timor-Leste nia oan klosan ida. Iha 21 marsu 2020, ministériu saúde fó-sai notísia katak covid-19 tama tiha ona Timor-Leste. Tanba ita la preparadu, ita hotu preokupa ho notísia aat ida ne’e. Nune’ e, ita hotu nia atensaun fila ba oinsá proteje-an no proteje ita-nia Povu husi moras ne’e, enkuantu ita hotu buka mós haree oinsá tao matan lalais ba populasaun afetadu husi udan-boot no bee-sa’e iha Dili no munisípiu sira seluk. Iha kontestu ne’e mak ha’u deside fó fiar nafatin ba VIII Governu no Primeiru-Ministru atu hala’o nafatin sira-nia knaar. Haree ba ameasa boot husi COVID-19, VIII Governu ho preokupasaun propoin ba Prezidente Repúblika hodi dekreta Estadu Emerjénsia. Haree ba dadus husi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) no fonte seluk, kona-ba pandemia COVID-19, katak moras ne’e la’o ona iha rai barak, inklui iha Timor-Leste, no hamate ona ema rihun ba rihun. Iha loron 27 fulan marsu 2020, ha’u dekreta Estadu Emerjénsia ba fulan ida, liuhusi autorizasaun Parlamentu Nasional nian. Liu tiha fulan ida, ha’u renova fali Estadu Emerjénsia, ho Estadu tomak nia naran. Povu doben! Ho Estadu Emerjénsia, ita fó biban ba ita-nia sistema saúde nasionál hodi hasoru pandemia ida ne’e. Governu foti medida oioin, inklui taka fronteira no harii fatin ba kuarentena no ba izolamentu enkuantu ekipa oioin hanorin ita-nia ema oinsá hasees-an husi moras COVID-19. To’o ohin loron ita seidauk rejista, iha ita-nia rai, kazu ruma ne’ebé mate tanba COVID-19. Governu Konstitusionál Daualu ne’ebé lidera husi S.E. Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, halo esforsu konsertadu no servisu hamutuk ho instituisaun hotu-hotu, tékniku Timor-oan sira no internasionál, konfisaun relijiozu hotu, sosiedade sivíl tomak no Povu en-jerál hodi prevene moras COVID-19 la hada’et ba ita-nia populasaun. Susesu iha faze ida ne’e fó orgullu ba ita hotu timoroan ne’ebé hadomi ita-nia Rai no ita-nia Povu. Semana oin, Estadu Emerjénsia ba daruak sei ramata. Maibé, Prezidente-Repúblika hakarak fó hanoin fila-fali alerta ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde fó-sai katak vírus korona ne’e sei la lakon iha tempu badak. Ita tenke matan-moris nafatin, liuliu tamba seidauk iha vasina atu ida-idak bele hasees-an husi moras COVID-19. Povu doben Timor-Leste! Maski, iha faze ida ne’e, ita konsege salva vida Povu nian, maibé ita-nia ekonomia la buras. Prezidente-Repúblika konxiente katak ita-nia atividade ekonómika ladún lao, ita-nia produtu internu brutu mós tun. Relatóriu anuál husi ita-nia Banco Central fó-sai katak ita-nia ekonomia hahú sa’e uitoan iha tinan kotuk maibé, iha tinan ida ne’e, tun ba pursentu ida (1%). Ekonomia tun tanba fatór lubun ida, hanesan Orsamentu Jerál Estadu xumba iha Parlamentu Nasionál no obriga Estadu moris ho rejime duodésimu de’it; udan boot ne’ebé afeta uma-kain lubun ida iha kapitál Dili no iha munisípiu balun; maluk barak tenke hapara sira-nia atividade fila-liman hodi bele hadook-an husi moras COVID-19. Fatór sira ne’e hotu afeta tebes ita-nia ema-sira ne’ebé moris husi sira-nia negósiu kiik, médiu no boot. Ho rendimentu ne’ebé kiik ka menus, família-sira lakon kbiit hodi sosa ai-han no produtu sira seluk ne’ebé presiza lorloron. Haree ba situasaun susar ida ne’e, mak Governu Konstitusional Daualu aprova no hahú ona implementa Pakote Ekonómiku, ho kuaze dólar milliaun atus ida limanulu, hodi responde ba moras COVID-19 no estragus husi udan bo’ot foin lalais ne’e ninia konsekúensia ba ita-nia Povu, iha aspetu ekonómiku-sosiál. Pakote Ekonómiku ida ne’e ninia objetivu mak atu apoia uma kain ho rendimentu kiik liu dolar atus lima kada fulan no evita empreza sira taka sira-nia atividade komersiál ka hatún saláriu no hasai traballadór sira. Importante hotu-hotu hatene katak Pakote Ekonómika ida ne’e mak hahalok dahuluk atu hamenus Povu-nia susar balun iha períodu emerjénsia. Maibé la’ós resposta ba problema hotu-hotu iha rai laran. Montante dólar milliaun atus ida lima nulu ne’ebé aprova husi Parlamentu Nasional ba fulan tolu lato’o atu hasa’e kreximentu ekonómiku ida ne’ebé ita hotu hakarak. Prezidente-Repúblika fiar katak Governu Daualu halo ona planu ba rekuperasaun sosiál no ekonómika no hahú ona prepara Orsamentu Jerál Estadu ba tinan ida ne’e no ba tinan oin. Ha’u fiar no ita hotu-hotu fiar no hanoin katak importante tebes hala’o filafali ita-nia ajenda reforma sosiál no ekonómika atu ita bele hakbiit no sustenta ita-nia ekonomia atu buras ba beibeik. Ita-nia Estadu labele kontinua funsiona de’it ho rejime duodésimu. Rejime duodésimu nu’udar rejime tranzitóriu ida exekusaun orsamentál nian ne’ebé garante, ba tempu badak, funsionamentu servisu públiku sira, enkuantu ita la iha Orsamentu Jerál Estadu. Ho kreximentu ida ke kiik ita hatudu katak ita-nia ekonomia lakon kbiit; tanba ne’e ita tenke rekupera filafali atu fó konfiansa ba ajente ekonómiku-sira hotu. Urjente tebes halo rekuperasaun sosiál no ekonómika. Atu bele lao ba oin ho susesu, ita presiza fó atensaun boot liu ba kapitál umanu, tanba ita-nia ema mak rikusoin boot liu ne’ebé Timor-Leste iha. Hanesan ezemplu, ha’u temi de’it kona-ba nesesidade atu kapasita ita-nia ema iha área saúde. Importante tebes kapasita sira ho padraun internasional atu ita-nia profissionál sira bele fó prestasaun servisu saúde ho kualidade aas no hatene fó kedas resposta adekuadu bainhira surtu moras mosu derrepente. COVID-19 halo ita haree moos kedas sala husi ukun-nain sira kona-ba la tau atensaun di’ak ba infra-estrutura bázika. Ezemplu ida mak falta bee-moos iha uma-kain no fatin-públiku sira. Ita bá hanorin ita nia-ema atu moris ho ijiene, liuhusi fase liman beibeik, maibé ita-nia ema barak mak la iha asesu ba bee-moos. Hahalok sala ne’e hahú husi ukun-nain sira ne’ebé la halo planeamentu ba oinsá gasta ho di’ak Orsamentu Jeral Estadu ne’ebé mai husi osan Fundu Minarai. Moras COVID-19 de’it lori ona konsekuénsia barak no boot ba ekonomia mundiál no afeta umanidade tomak nia moris. Folin minarai no gáz sei kiik nafatin no sei la hanesan uluk ona. Bele tun tan karik! Iha merkadu finanseiru, nasaun-sira riku ne’ebé ita investe hela osan Fundu Minarai iha ne’ebá hatudu mós ona katak valor bolsa tun makas nu’udar konsekuénsia husi hapara atividade ekonómika. Situasaun ida ne’e lori impaktu boot ba reseitas ba ita-nia Fundu Minarai. Ita-nia Banku Sentral foin lalais ne’e fó sai relatóriu trimestral ne’ebé hatudu retornu negativu husi investimentu. Tun pursentu haat virgula hitu (-4,7%) iha fulan janeiru to’o marsu, tinan ida ne’e. Ho retornu negativu, ita-nia Fundu Minarai lakon reseitas liu dólar milliaun atus ualu hatnulu (840 millioins), iha fulan haat nia laran. Biar osan Fundu Minarai la funan hanesan horiuluk, Timor-Leste iha hela oportunidade di’ak ida hodi aselera reformas estruturais. Ita bele haree filafali oinsá Timor-Leste bele sai País ida ne’ebé bele atrai duni investimentu husi rai-li’ur, hetan konfiansa husi investidor-sira no sai país ida ne’ebé seguru atu halo negósiu. Ita-nia País iha kapasidade atu nakfilak husi ekonomia-de-konsumu ba ekonomia-de -produsaun. To’o ona tempu atu produtor lokál sira aumenta liután sira-nia produsaun no produtividade, liuliu ba hahán báziku. Prezidente Repúblika apela ba sidadaun hotu-hotu atu sosa produtu lokál, atu nune’e bele motiva ita-nia agrikultor no produtor-sira atu hasa’e sira-nia produsaun. Agrikultura mak ita-nia baze ekonomia no setór ida ne’ebé bele fó empregu barak liután ba ita-nia sidadaun. Nune’e, ita presiza investe maka’as iha agrikultura. Hamriik ho kbiit rasik mak fó sentidu ba ita-nia soberania nasional proklama iha 28 novembru 1975 no restaura iha 20 maiu 2002. Ho COVID-19, ita haree moos ona katak importante tebes prodús rasik ita-nia hahán báziku no kaer metin polítika seguransa alimentar ida ne’ebé garante hahán ba ita-nia Povu, iha momentu ne’ebé de’it. Ita hotu tenke hatene prodús rasik ita-nia hahán. Prezidente Repúblika apela ba sidadaun hotu-hotu atu kontinua fiar nafatin katak ita-nia orgaun soberania hotu-hotu sei esforsa nafatin atu hatuur Timor-Leste nu’udar nasaun ida, iha rejiaun Ázia no Pasífiku, ne’ebé hatene hamriik ho matenek no kbiit rasik, ho identidade sosiál-kulturál rasik. Ida ne’e mak espíritu luta Libertasaun Nasionál nian no ita tenke kaer metin nafatin. Iha okaziaun selebra loron boot ida ne’e, ha’u hakarak afirma fila fali ohin ha’u-nia juramentu halo tinan tolu liubá, bainhira simu pose iha Tasi-Tolu : katak ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu. To’ o ohinlooron, ha’u-nia matadalan úniku mak Konstituisaun RDTL, lei inan ne’ebé define momoos ha’u-nia knaar nu’udar Prezidente Repúblika. Durante ha’u-nia mandatu mosu krise institusionál grave ida ne’ebé obriga ha’u foti desizaun disolve Parlamentu Nasional no konvoka Eleisaun Antesipada. La’ós fásil mai ha’u foti desizaun hakotu órgaun soberania ida nia knaar, tanba ha’u respeita tebes Povu nia votu. Povu vota hodi hili ukun-nain sira ba tinan lima. Ita labele halimar ho aktu demokrátiku ida ne’e, tanba ita bele halakon Povu ninia fiar iha ita-nia sistema hili ukun-nain sira. Bainhira Povu lakon fiar, ita-nia ukun-an no ita-nia Estadu- Direitu-Demokrátiku bele lakon folin. Bainhira Orsamentu jerál Estadu 2020 la pasa, mosu duni krize instutitusional ida maibé la’ós grave, tanba Parlamentu Nasionál no Governu hala’o nafatin sira-nia knaar konstitusionál, no sei iha kondisaun atu Instituisaun Estadu sira atu funsiona tuir regra prinsípiu demokrátiku. Karik maioria parlamentár, iha tempu ne’ebá, hakarak hamonu Governu, Konstituisaun fó kbiit ba deputadu sira aprova mosaun sensura no aprezenta ba Prezidente Repúblika atu tetu demite ka lae Governu. Maibé sira la uza kbiit konstitusionál ida ne’e. Biar Orsamentu Jerál Estadu 2020 iha 17 janeiru liubá la pasa iha Parlamentu Nasionál, Konstituisaun RDTL sei fó dalan ba Parlamentu Nasionál bele aprova Orsamentu seluk ida ba tinan 2020. Iha kontestu ida ne’e mak ha’u hahú ho ronda diálogu dahuluk ho partidu polítiku sira ne’ebé iha asentu parlamentár atu sira kontribui ba Prezidente Repúblika tetu no deside, se kontinua fó kbiit nafatin ba atuál Governu ka forma Governu foun. Kna’ar Prezidente Repúblika maka fó-hanoin ba partidu polítiku sira saída mak Konstituisaun RDTL haruka iha kontestu relasaun Parlamentu Nasionál ho Governu no Prezidente Repúblika. Ho laran haksolok mak ha’u haree katak partidu polítiku sira ho asentu parlamentár buka malu duni. Parlamentu Nasionál maka bele fó lejitimidade ba Governu. Baze ba sustenta Governu mai husi partidu sira ne’ebé konstitui maioria parlamentár. Maioria ida ne’e bele harii molok eleisaun ka hafoin eleisaun hotu. Maibé maioria parlamentár mós bele mosu iha momentu ne’ebé de’it, molok lejislatura hahú ka durante períodu lejislatura. Tanba la’ós krize institusionál grave, Prezidente Repúblika fó tempu ba líder polítiku sira hatasak ida-idak ninia hakarak no buka hametin relasaun partidu ba partidu, atu sira mak kontribui hodi hetan solusaun ne’ebé bele lejitima no sustenta Governu atual ka Governu foun, liuhusi Parlamentu Nasionál Lei partidu polítiku fó dalan atu partidu polítiku sira organiza malu oinsá de’it, liuhusi koligasaun, aliansa ka movimentu polítiku. Bele mós fó liman ba malu liu de’it husi entendimentu polítiku ida ne’ebé bazea ba insidénsia parlamentár. Partidu polítiku sira uza lei ida ne’e hodi hili dalan ida. Iha prosesu relasaun partidu ba partidu mak mosu maioria parlamentár. Maibé maioria parlamentár ida ne’ebé metin ba tempu naruk mak fó kbiit no estabilidade ba Governu durante ninia mandatu. Ita hotu bele haree katak partidu sira ho asentu parlamentár mak buka malu rasik hodi hetan solusaun ba krize institusionál ne’e. Prezidente Repúblika la tama iha relasaun partidu sira-nian. Iha prosesu ida ne’e mak mosu faktu sira ne’ebé iha relevánsia konstitusionál ba Prezidente Repúblika foti dezisaun polítika ida ke boot, finál no vinkulativu, atu demite ka la demite Governu, atu disolve ka la dissolve Parlamentu Nasionál. Husi prosesu ne’e mosu maioria parlamentár foun ida ho partidu polítiku tolu ho asentu parlamentár – PLP, KHUNTO, no FRETILIN. Maioria ne’e, ho deputadu 36, deklara ona sira-nia apoiu tomak no metin ba VIII Governu Konstitusionál no Primeiru-Ministru, General Taur Matan Ruak. Faktu ida ne’e apoia kontinuidade no fó estabilidade ba VIII Governu Konstitusionál. Faktu ida hanesan ne’e mak relevánsia konstitusionál ba dezisaun polítika husi Prezidente Repúblika atu fó konfiansa ba VIII Governu hodi ukun to’o mandatu ramata, iha tinan 2023. Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál reprezenta povu tomak. Sira-nia devér maka buka kontribui didi’ak ba funsaun lejislativa, fiskalizasaun no desizaun polítika ne’ebé Konstituisaun Repúblika haruka. Deputadu sira labele hamosu, depropózitu, situasaun ida ne’ebé bele sai fali obstákulu ba normál funsionamentu Parlamentu Nasionál nian. Sira mós labele hamosu situasaun ho objetivu atu provoka krize institusionál atu dudu hodi biit Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasional no konvoka Eleisaun Antesipada. Partidu polítiku sira ne’ebé ho asentu parlamentár tenke favorese no fasilita deputadu sina-nia kna’ar. Ita labele tolera uzu violénsia, verbál ka fiziku, husi deputadu balun iha Parlamentu Nasionál. Krize institusionál ne’e hetan solusaun bainhira partidu sira kontribui ho laran luak no moos ba funsionamentu Parlamentu Nasionál nian tuir prinsípiu no regra demokrátika sira ne’ebé desizaun bazeia ba maioria no mós sira-nia reprezentatividade no proporsionalidade. Ha’u reafirma ha’u-nia kompromisu tomak atu kontinua koopera ho Órgaun Estadu hotu-hotu nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u hakarak fó-sai dala ida tan katak ha’u sei hala’o nafatin diálogu ho partidu polítiku sira ho asentu parlamentár hodi garante demokrasia, governabilidade, pás no estabilidade iha ita-nia rain, iha momentu ne’ebé de’it. Atu garante valór no prinsípiu sira ne’e, órgaun soberanu sira no ita hotu tenke respeita Konstituisaun no lei sira ne’ebé vigora. Tinan-tinan, iha loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste, Prezidente Repúblika ezerse nia kompeténsia atu fó perdaun ba prizioneiru sira, bazeia ba artigu 85° Konstituisaun, no Kódigu Penal, no haree mós ba Lei n.o 5/2016, publika iha 25 maiu. Tinan ida ne’e, Prezidente Repúblika simu husi Ministériu Justisa pedidu indultu no komutasaun ba pena. Pedidu sira ne’e halo ba ema 184. Tuir lei, pedidu ida-idak tenke tuir prosedimentu atu komprova situasaun ida ne’ebé bele fó dalan atu hetan desizaun husi Prezidente-Repúblika. Ida ne’e signifika katak prosesu ida-idak tenke akompaña ho dokumentu balun hanesan relatóriu husi servisu reinsersaun sosiál no informasaun seluk, inklui kona-ba kondisaun saúde prizioneiru nian ne’ebé hasae husi junta médika ida. Tanba ita iha hela estadu emerjénsia nia laran, servisu relevante sira la konsege kompleta informasaun ba pedidu hotu-hotu atu Prezidente Repúblika foti desizaun. Nune’e, Prezidente Repúblika bele foti de’it desizaun ba pedidu balun. Iha tempu badak mak sei-fó hatene sira-naran. Pedidu sira seluk sei prosesa no Prezidente Repúblika sei foti desizaun iha loron istóriku rua seluk, 30 Agostu no 28 Novembru tinan ida ne’e nian. Pandemia COVID-19 ne’ebé ita hasoru dadaun ne’e sai ameasa ida ba mundu tomak! Globalizasaun mak fó dalan ba vírus korona halo viájen husi país ida ba país seluk, liuhusi ema sira ne’ebé infektadu. Tanba umanidade tomak hasoru ameasa ne’e, país hotu-hotu tenke fó liman ba malu. Ameasa seluk ba umanidade tomak mak alterasaun klimátika. Iha kontestu atual, globalizasaun ne’e husu país sira atu hasa’e liután solidariedade ba malu, ezije hanoin hamutuk oinsá evita no kombate alterasaun klimátika no moras ne’ebé bele da’et lalais entre ema no halo ita lakon kontrolu. Ita labele haluha mós katak iha kestaun internasional tuan balun ne’ebé presiza hetan solusaun husi komunidade internasionál. Ha’u refere ba kestaun rua: Sahara ocidental no Palestina. Timor-Leste tenke ajuda buka nafatin solusaun ida ne’ebé pasífika, metin babeibeik no sustentável, liuhusi diálogu. Ha’u nakfila ba lian tetun: “Ho ninia kosar-been rasik, ho ninia raan-rasik, Povu Timor-Leste harii dadaun ona Pátria Revolusionária no Demokrátika. Rai livre ida ba Povu livre” Ohin, ita selebra valor boot sira husi ita-nia éroi sira, sira-nia sakrifísiu no sira dedikasaun tomak. Tinan-tinan, iha 20 maiu, ita tenke fó-hanoin nafatin valór sira ne’ebé ita-nia erói sira kuda iha tempu libertasaun nasionál no ita hatutan babeibeik, ho orgullu no fiar, husi jerasaun ba jerasaun! Ha’u fó hanoin katak ita harii ita-nia Estadu ho objetivu ne’ebé klaru atu servi ita-nia Povu tomak. Hamutuk ita sei reforsa liután ita-nia soberania no sei hametin Estadu de Direitu Demokrátiku, hodi servi ita-nia Povu no harii pás, justisa no dezenvolvimentu inkluzivu, ekuitativu no sustentável ba ema hotu! PARABÉNS BA POVU TIMOR-LESTE TOMAK! VIVA POVU TIMOR-LESTE LIVRE NO INDEPENDENTE! HAMUTUK HATEKE BA TIMOR-LESTE NIA FUTURU! "Liberdade la'o hamutuk ho responsabilidade" https://tatoli.tl/2020/08/20/liberdade-lao-hamutuk-ho-responsabilidade/ tatoli.tl Notísia 2020-08-20 DILI, 20 agostu 2020 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, husu ba ema hotu atu sai sidadaun ne’ebé libre maibé ho responsabilidade, tanba ne’e Estadu tenke ezerse ninia podér nu’udar entidade públika atu proteje no defende sidadaun nia direitu sira. “Sidadaun tenke iha konsiénsia katak hotu-hotu, nu’udar sidadaun, iha direitu sira maibé iha mós responsabilidade no devere sira. Liberdade la’o hamutuk ho responsabilidade, nune’e, sidadaun ida ne’ebé livre iha responsabilidade ba ema seluk, ba Povu tomak no ba Estadu”, afirma Xefe Estadu iha selebrasaun loron FALINTIL ba dala-45 iha kuartél jerál F-FDTL, Fatuhada, ohin. Tuir mai diskursu kumpletu: Diskursu Husi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika, Dr. Fransisco Guterres Lú Olo Iha Komemorasaun Aniversáriu FALINTIL ba dala haat nulu resin lima (45) Kuartél Jenerál F-FDTL, 20 Agostu, 2020 Sua Exelénsia Señór Prezidente Parlamentu Nasionál, Dr. Aniceto Guterres Sua Exelénsia Señór Primeiru-Ministru, General Taur Matan Ruak Sua Exelénsia Señór Prezidente Tribunál Rekursu, Dr. Deolindo dos Santos Señor Dr. Mari Alkatiri, fundadór FALINTIL, eis-Primeiru-Ministru no Sekretáriu Jerál FRETILIN, Señor Kay Rala Xanana Gusmão, eis-Komandante-en-Xefe FALINTIL, eis-Prezidente no eis-Primeiru-Ministru, Señor Dr. José Ramos-Horta, eis-Primeiru-Ministru no eis-Prezidente Repúblika, Señóres Membrus Parlamentu Nasional, Señóres Membrus Governu, Señór Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, General Lere Anan Timur Señór Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste, Comissário Faustino da Costa Señóres membrus husi Korpu Diplomátiku, Señóres Líderes Konfisoins Relijiozas, Maluk Veteranu no kombatente sira ne’ebé ha’u hadomi, Ho ksolok tebes ohin ha’u mai hamutuk ho maluk sira iha fatin ida ne’e atu selebra loron Aniversáriu FALINTIL ba-dala 45. Loron ida ohin mós fó-hanoin hikas mai ita sira ne’ebé sei moris atu kontinua hatutan mehi no valór sira ne’ebé Asua’in FALINTIL sira  husik hela mai ita. Maluk veteranu, kombatente no konvidadu sira. Tema selebrasaun Loron FALINTIL ba tinan ne’e mak “Ho Espíritu FALINTIL nian, ha’u prontu no desididu atu serbí interese Povu no Nasaun nian“. Tema ne’e partikularmente bolu ita ida-idak atu reafirma pozisaun ho reflexu ba istória lala’ok FALINTIL nian durante luta ba libertasaun Pátria. Valór sira ne’ebé Asua’in FALINTIL husik mai ita mak serbí onestu atu kore Povu ida ne’e husi mukit nia laran. FALINTIL, tuir nia naran rasik hatete, harii hodi liberta ita-nia rai husi okupasaun estranjeira, ho objetivu politíku manán funu hasoru invazor. Klaru, la fásil atu atinji mehi ida ne’e maibé, liuhusi servisu hamutuk ho ita-nia Povu, sai duni realidade. Tanba ne’e mak ita dehan beibeik katak FALINTIL mak ikan, Povu hanesan bee. Ohin, espíritu FALINTIL sei fó inspirasaun, kbiit no determinasaun atu ita hotu la’o ba oin hamutuk nafatin to’o hetan dezenvolvimentu sosiál no moris-di’ak ba Povu tomak, hodi hametin fiar no domin ba ita-nia an rasik, ba sosiedade no Nasaun tomak, hanesan saída mak Asua’in FALINTIL sira halo ona durante tinan 24 hodi kore Povu husi invazor sira-nia ukun. Demokrasia no liberdade hanesan konkista boot ida husi FALINTIL, em partikulár, no hosi Povu, no jerál. Iha tinan 18, ita harii no konsolida Nasaun Timor-Leste tuir prinsípiu Estadu Direitu Demokrátiku, tuir Konstituisaun RDTL, no ita hatuur ona Órgaun Estadu ida-idak ho ninia kompeténsia rasik no labele interfere ba malu. Prinsípiu ida ne’e mak ha’u halo no kumpre durante ne’e, maske iha situasaun polítika ne’ebé hamosu dúvida sira hosi polítiku-nain  balun ba Órgaun Estadu tomak, maibé ita-nia veteranu, kombatente, joven no Povu tomak kontinua tau konfiansa ba Órgaun Estadu nian. Ho orgulhu ha’u saúda maturidade Povu Asua’in Timor-Leste no veteranus FALINTIL iha loron ohin. Estadu tenke ezerse ninia podér nu’udar entidade públika atu proteje no defende sidadaun nia direitu sira. Sidadaun tenke iha konsiénsia katak hotu-hotu, nu’udar sidadaun, iha direitu sira maibé iha mós responsabilidade no devere sira. Liberdade la’o hamutuk ho responsabilidade, nune’e, sidadaun ida ne’ebé livre iha responsabilidade ba ema seluk, ba Povu tomak no ba Estadu. Ho de’it dalan ida ne’e mak ita bele afirma katak ‘ Ho espíritu FALINTIL nian, ha’u prontu no desididu atu serbí Povu no Nasaun nia interese ’. Iha fatin ida ne’e ha’u kontinua repete tan katak ha’u sei hala’o ha’u nia funsaun hotu nu’udar Komandante Supremu Forsas Armadas no Prezidente Repúblika ba Povu tomak no hakru’uk de’it ba Konstituisaun RDTL. Hanesan Komandante Supremu Forsas Armadas nian,  hakarak afirma mós katak,  artigu 87 alínea d) husi Konstituisaun RDTL fó kompeténsia ba Prezidente Repúblika servisu ho Governu no  kondús prosesu negosiasaun kona-ba akordu internasionál sira iha área Defeza no Seguransa. Liuhusi akordu sira ne’e, ita tau atensaun ba planu atividade ne’ebé besik ba “diplomasia defeza” ho objetivu atu apoia forsa defeza no seguransa hodi bele kontribui ho di’ak ba polítika esterna. FALINTIL mak Povu nia Liman Kroat! FALINTIL mosu iha tempu ne’ebé Timoroan sira fahe malu tanba diverjénsia polítika, maibé ho lalais de’it FALINTIL sira kompriende sira nia misaun prinsípal atu asegura dame ba Povu. Tanba ne’e mak FALINTIL hatán ba apelu hosi líderes FRETILIN, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri no sira seluk, no  iha 20 agostu 1975,  sira  hala’o duni Insureisaun Jerál Armada ho objetivu hatuur kedas  seguransa hodi lori ita-nia Povu moris hakmatek filafali iha 1975. Nu‘udar brasu armadu FRETILIN nian mak FALINTIL hasoru inkursaun militár Indonézia iha ita-nia fronteira-rai. Iha momentu ne’ebá, hodi fó resposta ba agresaun husi invazor,  ita buka atu hasoru no trava sira-nia inkursaun iha ita-nia territóriu. Ita-nia eroína feto sira mós hamriik hasoru inimigu hodi hatudu sira-nia sentimentu patriota. Konsekuénsia ida mak ita lakon eroína di’ak Maria Tapó , ne’ebé hili dalan atu fó nia moris rasik ba ita-nia Pátria. Ha’u temi nia naran entre eroína sira seluk. Molok Indonézia lansa  operasaun militár ho eskala boot iha 7 Dezembru 1975,  Nicolau Lobato hatudu ninia kapasidade lideransa no organizadór, banhira nia rasik tun mai sidade Dili hodi halibur no organiza populasaun tomak hodi rekua ba ai-laran. Kona-ba períodu molok invazaun indonézia, ha’u hakarak lembra mós komandante FALINTIL sira seluk ne’ebé iha knaar importante iha momentu ne’ebá:  Rogério Lobato, Hermenegildo Alves, Fernando Carmo, Domingos Ribeiro, Espírito Santo, Guido Soares no sira seluk ne’ebé ha’u labele temi ida-pur-ida. Ha’u-nia respeitu tomak ba sira hotu no sira-nia família. Iha períodu 1975-1978, FALINTIL hasoru forsa okupasaun ho guerra-de-pozisoins hodi defende ita-nia territóriu, proteje ita-nia populasaun no loke dalan atu reforsa no hametin ita-nia patriotismu. Iha períodu susar ida ne’e, iha baze-de-apoiu mak ita hametin liután ita-nia unidade no konsiénsia nasionalista hodi hasoru funu naruk ida. Indonézia, ho Soeharto nia lideransa, simu ekipamentu militár foun no muda sira-nia estratégia okupasaun ba ita-nia rai. Primeiru, okupa pontu estratéjiku sira, Dili, Baukau no Lospalos ho estratéjia de ‘ guerra de desisão rápida ’. Ne’e katak iha oras 24 nia laran inimigu tenke manán funu! Durante períodu ida ne’e, diresaun luta – FRETILIN – ho barani hili estratéjia ‘ guerra dura e prolongada’ no sura ho ita-nia forsa rasik, tanba fatór barak, inklui fatór militár ka korrelasaun entre forsa rua ne’ebé hasoru malu. Segundu,  halo retaliasaun, no ikusmai, ho kampaña serku no anikilamentu ne’ebé uza bombardeamentu husi ró no aviaun no uza mós bomba napalm, sira konsege harahun ita-nia bazes-de-apoiu. Rezultadu mak ita-nia populasaun hamlaha no forsa laiha. Nicolau Lobato mate iha kombate, iha loron 31 fulan Dezembru tinan 1978. Maibé, espíritu FALINTIL La Mate. Iha Marsu 1981, durante konferénsia iha Maubai, ne’ebé partisipa hosi membru sobrevivente nain rua ousi Komité Sentral FRETILIN, Xanana Gusmão no Ma’ Hunu Bulerek Karataianu , FALINTIL hamriik ho estratéjia foun hodi adopta fali táktika gerrilla móvel ho lideransa komandante Xanana Gusmão nian, nu’udar Komandante das FALINTIL no Komisáriu Polítiku Nasionál hosi FRETILIN. Iha Setembru 1981, Indonézia lansa fali operasaun boot ida naran ` Kikis` no, ho ida ne’e, hamate  ita-nia kuadru polítiku no militare importante sira, hanesan Holi Natcha, Nelo Kadomi Timur, Saki Nere Ulas Timur no Hari Nere. Operasaun ‘Kikis’ violentu tebes, tanba ne’e, iha 13 Outubru 1981, durante selebrasaun Misa kampal iha Lecidere, Dili, Administradór Apostóliku Don Martinho da Costa Lopes, ho espíritu Kristu nian, ho barani no koerénsia, publikamente denúnsia hahalok violentu ida ne’e. Vontade atu buka solusaun pasífika ba rezolusaun konflitu iha ita nia rai hatudu kedas iha 1983, banhira ho efikásia hosi estratéjia FRETILIN no FALINTIL, Komandante Xanana Gusmão, hasoru malu ho Komandante Purwanto, iha Ossú-Larigutu, hodi asina akordu hatun kilat. Misaun defeza Pátria ne’ebé FALINTIL halo liga direta ho sentimentu Povu ne’ebé hakarak livre no soberanu. Ho sentimentu Povu nian ne’e,  Asua’in FALINTIL fó-an tomak ba luta no barak mak lakon sira-nia vida. Ho ida ne’e,  Asua’in FALINTIL konsege sai mós matadalan ne’ebé  inspira babeibeik Povu,  hodi reziste nafatin to’o ita hetan Ukun Rasik- An. Bainhira forsa Indonézia kaptura Komandante Xanana Gusmão, Komandante Ma’ Huno hamriik kedas hodi lidera FALINTIL. Bainhira forsa Indonézia kaptura Komandante Ma’ Huno, Nino Konis Santana mak kaer fali  knaar  Komandante no hafoin  nia mate, Komandante Taur Matan Ruak hamriik kedas hodi lidera FALINTIL! Istória FALINTIL nian hatudu reziliénsia no kapasidade atu hamriik fila fali bainhira hetan susar. Tanba ne’e duni mak ita bolu ‘Gloriozíssimas FALINTIL’. Hosi mós sakrifísiu Gloriozas FALINTIL nian, hamutuk ho Povu, mak iha 30 Agustu 1999 ita hetan rezultadu liuhosi Referendu, atu  ne’ebé organiza hosi Nasoins Unidas-ONU. Ida ne’e hatudu katak Vitória ba Libertasaun Nasionál sosa ho ema barak nia vida. Maluk veteranu, kombatente no konvidadu sira, Umanidade hasoru Pandemia Covid-19. Ho nune’e, ha’u nu’udar mós membru Frente Armada ida ne’ebé hola parte iha prosesu luta ne’e, hakarak husu nafatin ba maluk veteranu no kombatente sira, atu nafatin sai matadalan ba komunidade ne’ebé imi pertense bá,  hodi buka apoia malu, liuliu iha situasaun pandemia COVID-19 ne’ebé lori moras aat mai ita-nia Povu tomak ho ninia konsekuénsia hotu-hotu. Militares husi F-FDTL Forsa Defeza Timor-Leste, hanesan instituisaun kontinuador husi FALINTIL, ne’ebé sei lidera hosi Asua’in FALINTIL sira, hanesan Lere Anan Timur, Falur Rate Laek, Sabika Besi Kulit, Aluc Descartes, Mau-Nana no sira seluk , iha dever atu hatene história no kaer metin valór sira hosi FALINTIL nian, hanesan sakrifísiu, prinsípiu ne’ebé metin, no kapasidade atu reziste, biar la iha meius. Valór hirak ne’e atu F- FDTL bele kaer metin no adapta iha misaun ne’ebé diferente no transforma tuir konjuntura modernu nian hanesan iha kapasidade atu apoia Povu iha dezastres naturais no domina eknolojia foun sira. Pandemia COVID-19 konsege fó ameasa ba Seguransa Nasionál no ida ne’e hatudu mai ita katak, iha tempu agora, katak defende soberania la’ós de’it ho kilat. Koñesimentu fator importante no fundamental ba forsa F-FDTL, atu buka aprende ho matenek hodi sai lutu ida ne’ebé metin ba Povu tuir prinsípiu no valór Asua’in FALINTIL nian hanesan Sakrifísiu, Lealdade, Dixiplina, Obediénsia, Onestidade, Nasionalismu no Patriotismu. Koñesimentu ne’ebé di’ak, kapasidade moral ne’ebé as no relasaun metin ho Povu, sei halo F-FDTL nia naran morin babeibeik. Estadu iha dever atu valoriza Veteranu sira! Artigu 11 hosi ita-nia Konstituisaun hatete katak ‘ República Democrática rekoñese no fó valór ba Povu Maubere nia rezisténsia sekular hasoru rai-seluk nia dominasaun no ba sira hotu ne’ebé luta ba independénsia nasionál’.  Nune’e, iha tinan kotuk, ho Estadu nia naran, ha’u kondekora Asua’in FALINTIL hamutuk sia nulu resin sia (99) ne’ebé dedika sira-nia an ba funu libertasaun nasional durante tinan tinan rua nulu resin haat, tuituir malu. Hosi Asua’in hirak ne’e,  balun mate iha kampu batalla, no sira ne’ebé sei moris,  barak mak katuas no ferik ona, balun sei moris mukit hela no la’ós saudável. Ho nune’e,  Estadu tenke buka tau matan ba sira atu sira mós bele moris ho dignidade. Labele husik ba aban todan ne’ebé sira lori hela to’o ohin loron, iha ita-nia Timor-Leste livre no independente! Kada tinan Governu aloka orsamentu ba  veteranu no kombantente sira ho valór dólar Amerikanu liu millaun ualu nulu resin lima.  Ita bele  buka dadaun alternativa seluk hodi halo osan ne’e buras atu bele sustenta família veteranu no kombatente sira-nian iha futuru. Iha sorin seluk, polítika VIII governu atu fó omenajém ba sira hotu ne’ebé mate iha territóriu laran tomak, liuhusi planu atu harii monumentu iha kada Postu Adminstrativu, tenke haree mós ba iha valór kultura ne’ebé ita iha, no importante liu mak fahe informasaun ba veteranu no kombatente sira hodi hasees dúvidas hosi veteranu no kombatente sira-nia família no iha ita-nia sosiedade. Ha’u fiar katak Governu ida ne’e sei fó atensaun lalais hodi tulun nafatin kombatente sira. Veteranu sira Membrus hosi Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál Iha oportunidade ida ne’e ha’u apela ba Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, ida ne’ebé harii hodi defende intereses Kombatentes sira-nian, atu identifika no buka solusaun hodi hadi’ak dadus lubuk ida  ne’ebé sei pendente hela, inklui dadus kona-ba veteranu falsu sira. Ho meius ida ne’e mak ita bele fó onra loloos ba Eróis  Pátria. Só ita rekoñese uluk veteranus, hafoin ita valoriza sira! Importante mak halo saída mak tenki halo hamutuk ho Ministériu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional. Tempu to’o ona atu prezerva istória loloos ba jerasaun sira tuir mai! Istória loloos mak sei sai abut no valór ne’ebé metin ba jerasaun sira tuir mai. Ho nune’e, husu nafatin ba Governu atu kolabora no halibur dadus hosi kombatentes, organizasaun rezisténsia no ema hotu atu fó apoiu ba ekipa ka organizasaun sira hanesan Komité Orientador 25, Komisaun Peskiza no Elaborasaun Istória Luta Feto Timor,  Sentru Audiovisual Max Stahl , Sentru Nasionál – CHEGA, Arkivu no Muzeu Resisténsia no organizasaun seluk tan, ne’ebé hahú rejista no hakerek dadaun istória kona-ba papél organizasaun resisténsia ka organizasaun juventude ka feto nian iha prosesu luta libertasaun nasional. Ba veteranu no kombatente sira ne’ebé sei moris ha’u apela atu kontinua tatoli imi-nia istória rasik ba imi-nia oan no família sira no ba Povu tomak hodi hatutan ba jerasaun tuir mai. Istória ne’ebé tuir faktus mak sei fó valór loloos ba sakrifísiu tomak hosi Asua’in sira ba Pátria ida ne’ebé sei hamoris Patriotismu no Nasionalismu no ba jerasaun sira tuir mai atu kaer metin valores solidariedade, espíritu sakrifísiu, kriativu no fó-an tomak ba Povu no Nasaun. Ba jovem sira atu labele baruk hodi aprende no banati tuir saída mak Asua’in FALINTIL sira hatudu iha tinan rua nulu resin haat nia laran. FALINTIL sira sakrifika sira-nia an total ba Pátria no agora, jovem sira , imi-nia tempu atu kontinua hatutan sakrifisiu Asua’in FALINTIL ho estuda maka’as, badinas no ajuda malu hodi desenvolve rai doben Timor-Leste. Tanba imi jovem sira mak sei sai Asua’in foun ba dezenvolvimentu nian. Ho nune’e ha’u fiar katak ho istória loloos de’it mak ita-nia jerasaun tuir mai sei iha orgullu atu konta no hakerek nafatin kona-ba Gloriozas FALINTIL nia i stória ho LETRA OSAN MEAN. Nu’udar Komandante Supremu Forsas Armadas, ha’u dirije mensajen espesial ba imi hanesan instituisaun kontinuador hosi FALINTIL atu kontinua kaer metin obra sira-nian no tau iha asaun ne’ebé konkreta iha vida militár nian. Imi mak kontinuador diretu husi FALINTIL! Viva Timor-Leste! “Orgaun ezekutiva hala’o knaar tuir autonomia polítika” https://tatoli.tl/2020/09/15/orgaun-ezekutiva-halao-knaar-tuir-autonomia-politika/ tatoli.tl Notísia 2020-09-15 DILI, 19 setembru 2020 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, husu ba ema hotu atu konxiente katak orgaun ezekutiva hala’o knaar tuir autonomia polítika, tanba governu ida harii tuir konstituisaun haruka. Tuir mai diskursu kumpletu Xefe Estadu iha abertura sesaun lejislativa da-toluk ba lejizlatura Parlamentu Nasionál nian ba da-lima, ohin iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Maluk Kompatriota sira, Husi tribuna ida ne’e ha’u dirije saudasaun espesiál ba Povu Timor-Leste no mós ba Ilustre Deputada no Deputadu sira ne’ebé mak reprezenta ita-nia Povu iha Uma-Fukun ida-ne’e. Iha loron 17 setembru 2018, katak tinan rua liubá, ha’u hakaat mai iha Uma Demokrasia ida-ne’e, hodi hato’o liafuan ruma ba Povu Timor-Leste, ba Señoras no Señores Deputadus no Membrus Governu, iha okaziaun Sesaun Solene hahú Sesaun Lejizlativa Dahuluk ba V Lejizlatura Parlamentu Nasionál nian. Iha duni tinan 2018 mak VIII Governu Konstitusionál hahú ukun ho rezultadu eleisaun ne’ebé aliansa pré-eleitoral – Aliansa Maioria ba Progresu – manán iha eleisaun lejizlativa antesipada, iha loron 12 fulan-Maiu. Importante hatete iha ne’e katak Parlamentu Nasionál mak fó lejitimidade no sustentabilidade ba Governu ne’ebé de’it. Maioria parlamentar ne’ebé tanen Governu bele harii tuir rezultadu eleisaun no bele mós mosu mós, iha momentu ne’ebé de’it, durante períodu Lejizlatura. Ita tenke konxiente katak, hafoin Governu ida harii, tuir Konstituisaun RDTL haruka, nia iha autonomia polítika hodi hala’o ninia knaar, nu’udar Órgaun Ezekutivu. Bainhira maioria parlamentár ida muda, ida ne’e la determina katak Governu tenke monu ka tenke harii kedas Governu foun ida. La determina ida-ne’e tanba prosesu hamonu Governu tenke la’o tuir rekizitu no sirkunstánsia tama iha artigu 112, hosi Konstituisaun Repúblika. Artigu ne’e hatete katak Governu monu bainhira Parlamentu Nasionál la aprova votu konfiansa ka bainhira aprova mosaun sensura. Dispozisaun konstitusionál ida-ne’e fó protesaun ba Governu nia autonomia polítika relativa tanba define loloos kauza no oinsá bele demite Governu. Hafoin haree katak buat ruma akontese iha kontestu ida ne’e, Prezidente Repúblika bele foti desizaun relasiona ho demisaun Governu tuir pontu n.° 2 hosi artigu 112. Iha fulan-Dezembru 2019, Primeiru-Ministru dada-sai fali proposta Orsamentu Jerál Estadu ba 2020 ne’ebé hatama tiha ona ba debate iha Parlamentu Nasional, no iha fulan-Janeiru tinan 2020 hatama fali proposta foun ida. Dada fali proposta dahuluk no proposta daruak Orsamentu Jerál Estadu la pasa, iha 17 Janeiru 2020, la implika katak Konstituisaun Repúblika fó ona dalan atu demite Governu ka disolve Parlamentu Nasionál, maski lala’ok polítiku rua ne’e relevante tebes. Tanba proposta Orsamentu Jerál Estadu la pasa, mosu hanoin ne’ebé konsidera katak rejeisaun ne’e bele ona lori Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. Ha’u hakarak haklaken katak faktu ne’e de’it la obriga Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. Ita haree momoos katak faktu ida-ne’e la hamosu krize institusionál grave tanba VIII Governu hala’o nafatin ninia knaar hanesan baibain. Aleinde ne’e, Konstituisaun fó dalan ba Governu atu hatama fali proposta lei Orsamentu Jerál Estadu foun ida durante sesaun lejizlativa hanesan, biar proposta ida uluk la pasa. Importante fó-hanoin mós katak Parlamentu Nasionál hala’o nafatin ninia knaar baibain tuir Konstitusaun. Governu sei iha hela oportunidade atu hatama proposta Orsamentu Jerál Estadu 2020 ba Parlamentu Nasionál, hodi troka rejime duodésimu ne’ebé la’o daudaun. Rejime duodésimu sei hapara bainhira, tuir lei, ita hahú uza Orsamentu Jerál Estadu 2020. Nune’e, jestaun orsamentu ba fulan tolu ikusliu, tinan ida-ne’e nian, bele la’o hanesan baibain. Orsamentu 2020 sei kobre despeza hotu-hotu husi kedas 1 Janeiru 2020 no nune’e hatuir rekizitu kontabilista no legál ne’ebé relasiona ho nia karáter anuál. Hanesan ne’e, tuir lei, despezas ba kapitál dezenvolvimentu no sira seluk tan bele hala’o ona no la hetan sátan husi regra sira ne’ebé tama iha rejime duodésimu. Kompete ba Governu atu ezekuta Orsamentu ne’e ho di’ak. Bazeia ba ninia Programa ne’ebé hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál, VIII Governu Konstitusionál iha devér atu hato’o proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2021. Proposta-Lei Orsamentu Jerál ba Estadu, ba tinan oin, tenke la’o tuir Konstituisaun Repúblika hatete kona-ba prosesu aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu no tanba ne’e tenke hatama iha Parlamentu Nasionál to’o 15 Outubru tinan ida-ne’e nian. Povu Timor-Leste Hafoin hanoin klean ba pozisaun polítiku-partidária sira-ne’ebé fó-sai ba públiku, hahú husi Janeiru 2020, Prezidente Repúblika haree katak iha ona kondisaun atu promove diálogu hodi hakotu krize polítika ne’ebé mosu tanba Orsamentu Jerál Estadu 2020 la pasa iha Parlamentu Nasionál. Ho nune’e mak hahú prosesu polítiku ida hodi buka solusaun sira ne’ebé bele garante estabilidade no fó dalan ba kompleta estrutura Governu. Tanba VIII Governu Konstitusionál hala’o hela ninia knaar tuir Konstituisaun Repúblika haruka, no ita presiza asegura governasaun ida ne’ebé efetivu, liuliu tanba ita hasoru mós pandemia Covid-19, Prezidente Repúblika hili fó dalan ba VIII Governu Konstitusionál no Primeiru-Ministru atu hatutan nafatin sira-nia knaar. Dalan ne’e la viola Konstituisaun RDTL. Haree ba sirkunstánsia hotu-hotu, desizaun polítika ida-ne’e, tama iha kompeténsia sira-ne’ebé artigu 74 Konstituisaun Repúblika fó ba Prezidente Repúblika. Faktu ida ne’ebé akontese duni mak maioria parlamentár foun ida ne’ebé, entretantu harii ho partidu PLP, KHUNTO no FRETILIN, bele ona garante kontinuidade no fó lejitimidade ba VIII Governu. Prezidente Repúblika hein katak VIII Governu Konstitusionál sei metin nafatin to’o nia mandatu remata iha tinan 2023. Tanba ne’e, importante tebes ba partidu hotu-hotu ho asentu parlamentár, atu hala’o diálogu ho laran moos no nakloke, hodi buka solusaun hirak ne’ebé bele garante kontinuidade no estabilidade ba Governu hodi bele hala’o ninia knaar hodi hadi’ak ita-nia Povu nia moris.Ita labele lakon tan tempu. Importante no urjente tebes fó benefísiu ba ita-nia Povu ho rekursus ne’ebé ita-nia Rain iha. Señoras no señores deputadus Tinan 2020 ne’e hahú ho dezafiu boot tebes ne’ebé obriga ita atu hanoin filafali no halo refleksaun kona-ba sá hahalok no desizaun mak ita tenke hala’o ka foti lalais liu. Iha 13 Marsu, udan boot halo bee sa’e maka’as, liuliu iha Dili. Família hamutuk rihun haat resin mak afetadu, no bee lori no hamate Timor-Leste nia oan klosan ida. Iha 21 -Marsu 2020, Ministériu Saúde fó-sai notísia katak Covid-19 tama tiha ona Timor-Leste. Iha momentu ne’ebá ita hotu nia atensaun fila ba oinsá proteje ita-nia Povu hosi moras ne’e enkuantu ita hotu buka mós haree oinsá tau matan lailais ba família sira-ne’ebé mak afetadu husi udan-boot no bee-sa’e iha Dili no munisípiu sira seluk. Iha 27 -Marsu, ha’u dekreta períodu estadu emerjénsia dahuluk ba loron tolunulu, hafoin simu autorizasaun hosi Parlamentu Nasionál. Estadu emerjénsia dahuluk fó biban ba Governu atu foti medida lubuk ida, inklui taka fronteira, harii fatin ba kuarentena no izolamentu, no forma ekipa oin-oin hodi hanorin ita-nia ema oinsá hasees-an husi moras COVID-19. Entretantu, Primeiru-Ministru, ho sentidu misaun no konxiénsia ba ninia dever, dada-sai fali ninia pedidu demisaun ne’ebé hatama tiha ona mai Prezidente. Tanba ita presiza garante duni estabilidade Nasaun ninian, no ha’u la haree dalan seluk di’akliu, ha’u foti desizaun fó fiar nafatin ba VIII Governu atu kontinua ho ninia knaar. Ita presiza duni Governu ida atu jere konsekuénsia aat hosi Covid-19. Partidu oin-oin ho asentu parlamentár ko’alia ba malu hodi tane Governu no mosu maioria ida ne’ebé estável no fó dalan ba buat ne’ebé ha’u sempre defende: katak Governu ida ne’e tenke kaer mandatu to’o rohan. Nasaun ninia situasaun sosiál no ekonómika ezije solusaun ida ne’e. Ha’u aproveita biban ida ohin hodi fó-sai dala ida tan katak, tanba medida sira-ne’ebé VIII Governu Konstitusionál implementa mak ita konsege satan moras COVID-19 la hada’et ba komunidade. Ha’u hahi’i maturidade ne’ebé ita-nia sidadaun sira hatudu no profisionalizmu hosi maluk sira hotu ne’ebé serbisu iha liña oin ne’ebé hatene oinsá hakaat liu obstákulu no susar ne’ebé de’it iha ita-nia luta hasoru COVID-19. Iha mundu tomak, iha ita-nia nasaun viziñu sira – Indonézia no Austrália – no iha nasaun sira seluk ne’ebé iha sistema nasionál saúde di’ak, ho meius ne’ebé presiza, luta hasoru pandemia iha rezultadu tun-sae, no obriga nasaun barak atu hakiduk no taka nafatin sira-nia fronteira. Moras ne’e infeta ona liu ema millaun 29 iha mundu tomak no halo ona ema liu na’in-rihun 900 mate. Hosi fulan-Marsu to’o ohin loron, Timor-Leste rejista ona kazu konfirmadu 27. Hosi totál ne’e, 26 mak rekupera ona no nein ema ida mate to’o ohinloron. Maski nune’e, seidauk to’o tempu atu selebra vitória. Koronavirus sei la’o maka’as hela no ita seidauk hatene bainhira mak pandemia ne’e lakon iha mundu. Tanba vírus ne’e maka’as tebes, ita presiza matan moris nafatin. Se ita la kuidadu, ita bele lakon vida barak. Tanba ne’e mak ha’u apela dala ida tan ba Povu Timor-Leste tomak atu matan-moris nafatin ho neon-matenek atu labele sobu fali esforsu sira-ne’ebé ita halo ona ho konxiénsia tomak to’o ohin loron. Moras Covid-19 lori ona konsekuénsia barak no at tebes ba ekonomia mundiál no afeta umanidade tomak nia moris. Tanba moras ne’e, ema tokon ba tokon mak lakon ona empregu, no tuir previzaun sira ne’ebé moderadu liu, ita sei tama iha resesaun ida ne’ebé afeta Rain hotu-hotu. Iha ita-nia Rain, pandemia ne’e afeta liután resesaun ekonómika ne’ebé mak hahú tiha ona no ikusmai at liután tanba fatór lubuk ida, hanesan Orsamentu Jerál Estadu 2020 la pasa iha Parlamentu Nasionál no obriga ita hotu moris ho rejime duodésimu de’it. Atividade ekonómika la la’o ba oin tanba ita tenke luta hodi bele hasee-an husi Covid-19. Faktor sira ne’e hotu, afeta maka’as maluk sira ne’ebé moris ho negósiu kiik, médiu no boot. VIII Governu Konstitusionál implementa ona medida lubuk ida ne’ebé buka hatán ba impaktu sósiu-ekonómiku hosi Covid-19, ho objetivu atu apoia uma-kain ho rendimentu kiik no atu hasees kompañia sira – nasionál no estranjeiru – taka sira-nia atividade ka hatún saláriu no/ka hasai traballadór sira. Medida sira liubá importante tebes hodi hamenus Povu-nia susar durante períodu oin-oin estadu emerjénsia, liuliu durante períodu sira-ne’ebé ita tenke tuir medidas todan liu Iha loron 20 fulan-Maiu liubá, ha’u apela ba VIII Governu Konstitusionál atu fó prioridade ba rekuperasaun ekonomia hafoin Covid-19, liuhosi planu espesífiku ida. Iha momentu ne’ebá, tanba Covid-19 hamosu krize ekonómika no sosiál, Governu haree hela oinsá hetan meiu sira atu garante servisu esensiál-sira saúde nian, tulun ema sira hasoru krize no proteje empregu-sira no ema no empreza sira-nia rendimentu. Loos duni katak, hanesan estatístika sira rasik hatudu, Covid-19 ne’ee sai ameasa tebes ida, maibé loke mós oportunidade di’ak ida ba ita hametin liután ita-nia sistema reziliénsia, katak oinsá hakaat liu susar ne’ebé de’ it no hetan susesu. Ne’e duni, ita presiza investe iha sistema sira-ne’e. Ita haksolok-an tanba Governu iha ona Planu Rekuperasaun Ekonómika ne’ebé foka liuliu ba ema. Planu ida ne’e sei kontribui ba hamoris filafali ekonomia nasionál ho medida sira ne’ebé Governu sei implementa iha tempu badak, médiu no baruk, atu hapara ema lakon servisu no rendimentu, hadi’ak frakeza estruturál no hasa’ e kapasidade nasionál atu hamosu empregu produtivu ho nível produtividade ne’ebé fó rendimentu di’ak. Importante hahú implementa medida sira-ne’ebé Konsellu Ministrus aprova ona. Ida ne’ e bele lao ba oin bainhira Parlamentu Nasionál aprova proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2020 no 2021. Nível ezekusaun aas mak fó dalan ba ekonomia sa’e babeibeik no nune’e, bele lori moris-di’ak ba ita-nia sidadaun sira. Susar fanun mós ita atu hamosu lala’ok foun. Kleur ona mak ita hakarak diversifika ita-nia ekonomia. Tanba pandemia mosu iha tempu oin-oin ka pandemia ida bele lakon no mosu filafali, ita tenke buka-hetan maneira foun atu serbisu no maneira foun atu organiza ekonomia no sosiedade. Lideransa polítika iha Timor-Leste, horiulk kedas preokupa ho futuru ba jerasaun-sira tuir mai. Tanba ita hetan asesu ba rekursu idrokarbonetu no hetan mós rendimentu boot, ita harii fundu soberanu ida ne’ebé jere tuir prátika internasionál di’akliu. Ita rasik mak hakarak hili modelu Noruega nian ho regra sira ne’ebé la husik hasai osan arbiru husi Fundu ne’e. Ita presiza duni halo jestaun ho matenek, ida ne’ebé bele garante sustentabilidade no kapasidade atu hasoru mundu ida ne’ebé ita la hatene loloos sei lao oinsá no bá loos ne’ebé. Opsaun polítika sira, ne’ebé tama iha modelu dezenvolvimentu ida ne’ebé laloos, mak abut ba mudansa klimátika boot hirak ne’ebé akontese no bele iha ligasaun ho moras foun sira-ne’ebé mosu dadaun, iha fatin-fatin iha mundu. Mai ita haree to’ok ezemplu Kuwait nian, País ida husi grupu petroestadu sira ne’ebé riku liu iha mundu. Estadu Kuwait hetan reseita pursentu sia nulu husi idrokarbonetu no emprega traballador pursentu ualo nulu iha sektor ne’e. Ohinloron, País ne’ e enfrenta krize tanba enerjia nia folin tun maka’as no oras ne’e la iha kbiit atu selu funsionáriu sira. Aleinde ne’e, ninia défise orsamentál bele atinje montante ekivalente ba dolar billaun haat nulu resin neen tinan ida-ne’e. Nasaun sira seluk, ne’ebé depende mós ba idrokarbonetu, enfrenta ona mós krize, hanesan Arábia Saudita, Barein, Omán no mós Brunei, nasaun ida ne’ebé besik liu Timor-Leste. Ita presiza haree ba ezemplu sira-ne’e hodi aprende hosi sira, atu nune’e hasees Timor-Leste husi situasaun inserteza, hanesan akontese dadaun iha nasaun sira-ne’e. Ho folin mina-rai ne’ebé monu maka’as foin lailais ne’e, no tun tan nu’udar konsekuénsia hosi pandemia koronavirus no tanba ita hakat dadaun ba enerjia renovável, sei susar tebes atu folin mina-rai atu sa’e fali. Nune’e, ita presiza diversifika lalais ekonomia no hamosu empregu. Ho espíritu misaun ne’ebé fó dalan ba Governu ida ne’e kontinua hala’ o ninia knaar to’o rohan, ha’u hakarak subliña katak esforsu boot liu ne’ebé mak oras ne’e ezije hosi Governu – no halo Planu Rekuperasaun Ekonómika pós-Covid-19 hetan folin-boot no sai efikás – mak hahalok hirak ne’ebé sei akontese tuirmai. Ritmu serbisu tenke as tebes no efikásia tenke maka’as. Instrumentu ida-ne’e importante tebetebes ba Governu nia lala’ok to’o nia mandatu remata. Ita moris iha mundu ida-ne’ebé globalizadu, ne’ebé fó dalan ba koronavirus semo hale’u mundu no hada’et babeibeik to’o ikusmai sai ona pandemia ida ne’ebé susar tebes ba sistema nasionál saúde públika nian atu kontrola. Fenómenu ida-ne’e obriga sosiedade sira atu hanoin klean kona-ba responsabilidade koletiva no mós atu hanoin filafali oinsá Estadu sira tenke organiza-an atu hasoru ameasa foun sira-ne’ebé mosu dadaun. Timor-Leste la’ós exesaun ida. Ohin loron, ameasa ba soberania la’ós mai de’it hosi forsa. Estadu ida bele monu tanba ninia ema iha rai-laran la iha direitu hanesan. Haree ba ameasa foun sira ne’ebé kompleksu tebes, Órgaun Estadu sira tenke adapta-an lalais hodi bele proteje soberania. Kbiit ukun nian ezije maka’as liután governasaun ida ne’ebé responsável, transparente no koordenadu. Ho laran-haksolok tebes mak ha’u hanoin-hetan katak Prezidente Repúblika promulga ona Lei Antikorrupsaun iha 24 agostu liubá. Nune’e ita hatudu katak ita kaer metin nafatin vontade polítika firme no konxiente hodi garante instituisaun Estadu sira-nia integridade, transparénsia, efisiénsia no efikásia ba serbí interese públiku. Parlamentu Nasionál no Governu presiza fó apoiu no serbisu hamutuk ho Komisaun Anti-Korrupsaun, Prokuradória Jerál Repúblika, Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál no Tribunál sira, ho vontade polítika metin no konsistente, no tuir kritérius rigór no responsabilidade atu nune’e garante susesu ba luta ida ne’e. Señór Prezidente Parlamentu Nasionál Ha’u hakarak bolu imi hotu nia atensaun ba situasaun ekilíbriu foun lao daudaun hela entre forsas polítiku-partidárias ho asentu iha Parlamentu Nasionál. Importante tebes haree ba Órgaun Soberania sira ho atitude pozitiva, lalika monu ba tendénsia ne’ebé oras ne’e daudaun akontese iha área balun ita-nia sosiedade nian, ne’ebé hatún ita-nia Órgaun Soberania sira, fó sala hela de’ it ba sira ba buat hotu-hotu, dala barak lahó argumentu loloos. Ita hotu hatene katak sei iha hela fallansu no buat barak seidauk di’ak, maibé ho ita-nia luta no serbisu maka’as mak ita bele hakaat liu problema sira, ita bele halo di’ak liután ba ita-nia Rain. Ohin loron, la’ós de’it figura polítika sira mak iha ego, maibé tékniku no ema matenek sira hotu ne'ebé iha asesu ba meius komunikasaun sosiál. Maski la halo peskiza no análize kle’an, sira afirma-an nu’udar nain ba opiniaun téknika no akadémika loos de’ it, no nune’ e hamosu konfuzaun balun entre ema polítiku no ema tékniku, no dala barak halo apelu ba patriotizmu falsu ho rekursu ba violénsia. Iha sosiedade demokrátika ida, ne’ebé kompleksu babeibeik hanesan ita-nian, prosesu lejitimasaun sai ezijénsia ida ne’ebé obriga podér atu sai lejítimu no kredivel. Reprezentatividade no lejitimidade importante tebes iha demokrasia. Hodi hametin demokrasia, ita tenke hametin konseitu sidadania partisipativa no responsável. Artigu 63 hosi Konstituisaun Repúblika hatete katak “Partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian.” Tanba ne’e, importante tebes promove opiniaun oin-oin, ne’ebé hatuur ho respeitu ba malu ho haraik-an nu’udar kondisaun ita labele hasees atu bele hametin demokrasia. Sidadaun sira iha liberdade opiniaun, reuniaun no manifestasaun, nune’e bele fó-sai sira-nia hanoin no opsaun ho hakmatek no tuir lei haruka bainhira hala’o sira-nia atividade polítika, sosiál, kulturál no ekonómika. Instituisaun sira en-jerál, inklui mós instituisaun formasaun, investigasaun no peskiza, organizasaun sosiedade sivíl no seluseluk tan, iha mós liberdade. Ida-ne’e atu dehan katak demokrasia hanesan vetór permanente ida hodi tanen babeibeik ita ida-idak ninia liberdade rasik, ho respeitu ba liberdade ema hotu nian! Parlamentu Nasionál no Governu presiza mós hala’o serbisu efetivu liután no ho kapasidade atu implementa hodi hatán di’ak liután ba ita-nia Povu nia hakarak no kontribui di’ak liután ba sosiedade nia moris-di’ak. Ha’u enkoraja partidu polítiku sira atu hametin maioria parlamentár babeibeik, maibé buka mós halo krítika konstrutiva ba Governu ninia lala’ok. Partidu ida-idak tenke sai fatin ida ba formasaun ba kuadru no militante sira, atu promove responsabilidade polítika no sívika no hasa’e sidadania. Ha’u apela ba ita hotu haburas kultura krítika konstrutiva ida ne’ebé foka liuliu ba hametin pás, unidade nasionál no integridade! Kultura ida ba serbisu no empreendorizmu! Kultura ida ne’ebé tau matan ba ita-nia ambiente no fó prioridade ba moris-di’ak ba ita-nia rikusoin boot liu: ita-nia labarik sira, feto no mane sira! Ohin, Governu sei hatama fali Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu 2020 iha Parlamentu Nasionál. To’o 15 Outubru, Governu sei submete tan Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2021. Prezidente Repúblika no Povu Timor-Leste hein katak Ita-Boot sira bele halo debate ida ne’ebé krítiku, nakloke, onestu, responsável no konstrutivu. Debate ida ne’ebé reflete, reprezenta no hatán ba nesesidades no hakarak Povu nian, Povu ne’ebé hili Ita-Boot sira atu reprezenta sira iha Uma-Funkun ida ne’e. Prezidente Repúblika hein katak señoras no señores Deputadus sei tetu no deside kona-ba proposta orsamentál sira-ne’e, ho konxiénsia tomak katak Ita-Boot sira mak reprezentante Povu nian. Hanesan Reprezentante Povu nian, Ita-Boot sira tenke asegura mós katak rekursu finanseiru sira-ne’ebé tau ona iha orsamentu, tuir kritériu sira ne’ebé hatuur iha lei, sei aprova iha tempu badak atu nune’e bele aloka rekursu sira-ne’e ba atividade hirak ne’ebé sei lori benefísiu ba ita-nia Povu no sosiedade en-jerál. Ha’u hato’o ha’u-nia votus katak Sesaun Lejizlativa ne’e sai produtivu tebes! Viva Timor-Leste! Kongresu daruak, APFTL diskute asuntu importante tolu https://tatoli.tl/2020/09/25/kongresu-daruak-apftl-diskute-asuntu-importante-tolu/ tatoli.tl Notísia 2020-09-25 DILI, 25 setembru 2020 -Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), sesta ne’e halo kongresu ba daruak hodi diskute asuntu importante tolu mak hanesan revizaun ba estatutu, kria planu estratéjiku ba tinan lima oin mai no hili estrutura foun. Prezidente APFTL, Zaulino Gomes da Silva, hateten kongresu ne’e hahú sesta (25/09) no sei ramata iha loron domingu (27/09) ne’ebé hala’o iha Salaun Madre Canosa Becora Dili. ”Pontu tolu ne’e sempre diskute iha kongresu entaun estatutu ne’e ninia regra no prátika oinsá para membru hotu-hotu kumpre nia dever no responsabilidade iha estatutu ne’e rasik,” nia dehan ba jornalista sira iha Becora sesta ne’e. Enkuantu, kona-ba planu estratéjiku ba tinan lima nian, Zaulino tenik tan nu’udar matadalan atu orienta servisu no funsionamentu organizasaun ba tinan lima, 2020-2025. ”Parlamentu foinsa’e ne’e programa Governu nian no ami nia kontribuisaun la barak maibé kontribuisaun oituan ajuda estadu halo konsulta nasionál ida, halo revisaun ba polítika nasionál juventude nian iha kongressu loron tolu ne’e mak atu relata filafali ami nia obrigasaun no responsabilidade ne’ebé  ami simu mandatu iha tinan 2015 to’o ohin loron ita to’o ona iha ne’ebé,” katak Prezidente APFTL. Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), daudaun ne’e iha membru hamutuk 387 hafoin ejiste iha tinan 2015 liubá. Entertantu, durante ne’e APFTL fó ona formasaun ba joven no estudante sira kona-ba Life Skill Based Education no asuntu seluk tan. Timor-Leste labele dependente ba importasaun ai-han hosi rai-liur https://tatoli.tl/2020/10/29/timor-leste-labele-dependente-ba-importasaun-ai-han-hosi-rai-liur/ tatoli.tl Notísia 2020-10-29 LEQUIDOE, 29 outubru 2020 – Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Munisípiu Aileu, Domingos Damião, hateten Timor-Leste labele dependente liubá importasaun ai-han hosi rai-liur maibé Governu tenke investe iha área agrikultura nian. “Ita labele dependente liubá importasaun ai-han ka modo-tahan sira hosi rai-liur maibé Governu tenke investe iha área Agrikultura nian,” Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Domingos Damião, hatete ba jornalista sira iha nia knaar fatin Postu Administrativu Lequidoe, kinta ne’e. Tanba ne’e, nu’udar autoridade munisipál, nia husu ba Governu presiza investe makaas iha área agrikultór atu hasa’e produsaun di’ak liután no atu la’o ba oin ne’e Governu tenke tau matan liuliu ba setór agrikultura nune’e rendimentu labele depende ba iha rai-liur. “Ba oin, Aileu tau prioridade ba setór agrikultura atu oinsá agrikultór sira ne’e moris di’ak. Bainhira agrikultór sira hetan moris di’ak Governu mak tenke haree depois Governu tenke tau orsamentu atu suporta ita-nia agrikultór sira liuliu agrikultór sira iha área rurál,” Administradór ne’e hateten. Nia esplika, buat ida agrikutura iha nasaun ne’ebé de’it presiza tebes tanba iha área floresta nian ka iha área kafe nian ka ortikultura nian tama hotu iha ne’ebá, tanba ne’e agrikultura ne’e importante. “Setór agrikultór mak ladún la’o, sei fó impaktu ba ekonómia no nesesidade povu-nian. Enkuantu la investe no labele depende ba nasaun seluk nia produsaun maibé tenke tau importansia ba produsaun rai-laran nian,” nia esplika. Aleinde ida-ne’e, nia dehan, estrada ne’ebé aat difikulta komunidade sira-nia atividade negósiu tanba problema komunidade sira lori produtu ba Dili ka Aileu ne’e susar tebes. Tanba, nia hateten, komunidade sira-nia produtu ortikultura sira-ne’e mak sai hanesan riku atu responde ba sira-nia nesesidade moris loro-loron mak hanesan sabraka, kafe, aikameli, bani-been, no selu-seluk tan. Nia hateten, tanba nesesidade obriga entaun estrada aat mós komunidade tenke lori ba Dili no ba Aileu, tanba hodi produtu hirak ne’e mak bele sustenta sira-nia oan nia eskola no mós nesesidade uma laran nian. Prezidente CCI-TL konsidera programa Cesta Bázika benefisia povu agrikultór https://tatoli.tl/2021/02/03/prezidente-cci-tl-konsidera-programa-cesta-bazika-benefisia-povu-agrikultor/ tatoli.tl Notísia 2021-02-03 DILI, 03 fevereiru 2021 –Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Oscar Lima, konsidera programa Cesta Bázika di’ak tebes tanba bele benefisia direta ba povu agrikultór. Emprezáriu timor-oan ne’e partisipa iha programa Cesta Bázika, ne’ebé sosa produtu lokál, tanba ne’e nia nota produtu agrikultór sira hanesan hare kulit iha munisípiu Viqueque, Lautém, Manufahi, Covalima, Bobonaro, empreza sira sosa hotu. “Ha’u ko’alia tanba ami iha esperiénsia no ami mak sosa hotu sira-nia hare, ha’u-nia kompañia mós hetan hotu projetu ne’e, ami sosa produtu agrikultór barak tebes no la to’o tan. Tanba ne’e maka ha’u dehan benefísiu ne’e boot tebes,” Na’in ba empreza Monte Veado ne’e hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, kuarta ne’e. BNCTL fasilita empreza 20 kréditu hodi sosa produtu Cesta Bázika Aleinde ne’e, agrikultór mós sai benefisiáriau ba programa ne’e tanba ema hotu hahú husi Prezidente Repúblika mós simu Cesta Basika. Oscar Lima haktuir, empreza Monte Veado rasik sosa produtu husi agrikultór tonelada 90-resin iha munisípiu Viqueque, batar tonelada 80-resin husi munisípiu Lautém, no sosa mós husi munisípiu seluk. Enkuantu, empreza Monte Veado ninia área kobertura fahe sasán Cesta Bázika iha munisípiu Liquiçá, postu administrativu Bazartete, ne’ebé besik ramata ona no durante implementa seidauk hasoru difikuldade nune’e mós keixa husi komunidade relasaun ho produtu sira ne’ebé fahe. Empreza timor-oan ne’e mós rekoñese, iha empreza lokál barak mak foti kréditu iha Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) hodi sosa fali produtu Cesta Bázika no daudaun Governu liuhosi ministériu implementadór hahú selu ona kompañia sira ne’ebé partisipa iha programa ne’e. Oscar Lima kontente liután tanba BNCTL aplika funan 7% ne’ebé nia konsidera kiik ba empreza sira ne’ebé mak kréditu. “Funan 7% ne’e di’ak tanba ajuda ona empreza timor-oan sira, parabéns ba BNCTL, banku Timór nian rasik no banku ida ne’ebé ninia jerente sira timor-oan,” Prezidente CCI-TL subliña. Empreza fornesidór no distributór hamutuk 173 maka partisipa iha sosa no fornese produtu Cesta Bázika. Mensajen Estadu ba loron restaurasaun independensia ba dala XIX https://tatoli.tl/2021/05/20/mensajen-estadu-ba-loron-restaurasaun-independensia-ba-dala-xix/ tatoli.tl Notísia 2021-05-20 DILI, 20 maiu 2021 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, husu ba ema hotu kontribui ba dezenvolvimentu Nasaun ho ida-idak nian kapasidade, liuliu ho prezensa siénsia no teknolojia iha tempu agora hodi hasoru hanesan oportunidade atu hateke ba oin. Xefe Estadu husik mensajen importante ne’e ba loron restaurasaun independensia ba dala XIX perante orgaun komunikasaun sosiál iha Palásiu Prezidensiál Bairru Pité, ohin. Tuir mai mensajen kompletu: Povu doben Timor-Leste! Ohin loron selebrasaun nian! Iha loron 20 fulan maiu tinan 2002, tinan 19 liubá, iha komunidade internasionál nia oin, ita Restaura ita-nia Independénsia! Nune’e, maski ohin-loron ita hasoru hela vírus Covid-19 nian, ne’ebé da’et ona iha munisípiu hotu-hotu no iha RAEOA, Prezidente Repúblika hakarak konvida sidadaun hotu atu halo refleksaun ida kona-ba ita-nia perkursu ka dalan ne’ebé ita la’o ona, nu’udar Povu no Nasaun ida! Loron sia hafoin ita deklara ita-nia independénsia iha 28 novembru 1975, ita hasoru luta naruk ida ne’ebé nakonu ho terus oin-oin durante tinan 24 nia laran. Situasaun ne’ebé ita hasoru iha tempu ne’ebá obriga ita atu adapta lalais ba realidade ne’ebé ita hasoru no ita konsege organiza an ho meius ne’ebé iha, hodi hasoru no hakaat liu dezafiu no terus hotu-hotu. Hahú ho rezisténsia armada iha ai-laran, estende ba sidade laran, no ba esteriór, ka rai-li’ur. Iha tempu ne’ebé joven Timoroan hahú sai ba eskola iha Indonézia lori mós rezisténsia ba iha ne’eba hodi forma movimentu rezisténsia estudantil no atrai mós solidariedade husi demokrata Indonéziu sira. Ho Frente tolu  – Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Esterna/Diplomátika – maka ita forma Rezisténsia ida de’it husi Povu Timor-Leste hodi manán funu naruk ida, nakonu ho dezafius,  terus no mate, no ikus, ita Restaura ita-nia Independénsia, iha serimónia, iha Tasi-Tolu, iha loron 20 fulan maiu tinan 2002! Ohinloron, nu’udar Povu no Nasaun ida, ita hasoru, dala ida tan, dezafiu boot ida ne’ebé lori mai ita inserteza no terus barak. Pandemia Covid-19 ne’ebé afeta mundu tomak no da’et lalais loos husi ema ba ema no husi país ida ba país seluk, hahú iha fulan Dezembru tinan 2019. Vírus  korona da’et ona ba ema liu tokon atus ida neen nulu no to’o ohinloron hasai ona ema nia vida, liu tokon tolu. Iha ita-nia País, ita halo ona esforsu barak hodi evita vírus korona da’et ba ita-nia sidadaun. Biar nune’e, ohinloron ita tama ona ba kategoria transmisaun komunitária iha munisípiu Díli. Ema ne’ebé hetan pozitivu ho vírus Covid-19 nian to’o ona 4949, sura husi 21 marsu 2020 to’o 19 maiu 2021. Kazu ativu iha 19 maiu 2021 hamutuk hotu 2302.  Ita lakon ita nia belun nain 11 ne’ebé mate ho korona vírus. Husi ezemplu ne’ebé ita asiste iha País seluk, iha ita-nia rejiaun no iha kontinente hotu-hotu, ita tenke iha konxiénsia katak Covid-19 sei la lakon iha tempu badak. Nune’e, ita tenke adapta no aprende moris ho situasaun ida ne’e. Ita labele haluha mós dezastre naturál ne’ebé akontese iha fulan kotuk, 4 abril. Udan boot rezulta bee sa’e maka’as no provoka inundasaun iha munisípiu Dili no mós iha munisípiu seluk hanesan Manatuto, Baucau, Viqueque, Covalima, no seluk tan. Ho inundasaun no ho forsa bee nian infraestrutura barak mak monu no estraga totál, hanesan ema nia uma, edifísiu públiku no infraestrutura bázika públika barak hanesan dalan no ponte sira. Ema barak lakon sira nia uma no sasán tomak no, to’o  ohinloron, seidauk iha uma di’ak ida hodi fila fali ba. Triste liután, ita-nia ema mate no lakon, hamutuk nain 41. Nu’udar Nasaun no Povu ida, ita iha ona esperiénsia naruk ida hodi hasoru dezafiu boot no ho barani, ho matenek, ho sakrifísiu no dedikasaun tomak, uza rekursu ne’ebé iha hodi muda situasaun. Iha tempu funu nian, ita uza rekursu ne’ebé disponível iha momentu ne’ebá, kilat balun husi tempu portugés, kilat no kilat musan ne’ebé kaptura husi inimigu, rádiu ki’ikoan ne’ebé konsege hetan hodi rona notísia husi rai-li’ur, hakerek surat ho lian portugés hodi inimigu labele deteta, tanba meiu komunikasaun seluk laiha… no dala barak lori fulan ba fulan atu to’o iha nia destinatáriu. Maibé, dalan sira ne’e hotu mak ita uza hodi alkansa ita-nia objetivu final, ukun rasik an, ne’ebé ohin ita selebra. Ohin ita tenke hateke ba situasaun ne’ebé ita hasoru no halo refleksaun klean ida kona-ba ita-nia País ne’ebé ita harii dadaun. Dezafiu sira ne’ebé ita hasoru, hanesan dezafíu polítiku, sosiál, pandemia, dezastre naturál labele trava ka impede ita hodi nafatin kontinua ita-nia erói no eroína sira-nia mehi hodi harii sosiedade ida ne’ebé livre, demokrátika no justa. Sosiedade ida ne’ebé sidadaun moris ho haksolok. Ao-kontráriu, iha adversidade nia laran mak ita tenke matenek hodi analiza no diskute dalan ne’ebé ita la’o hela, identika no asume sala ne’ebé ita halo ona no ho responsabilidade buka meius atu hadi’ak buat ne’ebé tenke hadi’ak no halo foun buat ne’ebé importante hodi dezenvolvimentu bele la’o nafatin ho kualidade no sustentabilidade. Tempu agora no ba oin sei nafatin dezafia ita-nia kapasidade hanoin no halo ho di’ak! Sei laiha milagre! Maibé, hamutuk ita bele hadi’ak no haburas! Ohinloron ita iha ferramentas barak liu hodi ita uza. Siénsia no teknolojia iha mundu tomak iha avansu ne’ebé signifikativu tebes no ita iha rekursu umanu barak. Tinan-tinan Governu investe hela iha ita-nia rekursu umanu hodi garante bolsa estudu ba ita-nia sidadaun barak hodi sira bele buka matenek iha universidade sira iha  rai-laran  no  iha  rai li’ur  hodi  hasai  espesializasaun  iha  área ne’ebé importante ba dezenvolvimentu iha ita-nia  País. Retornu ne’ebé ita hetan husi investimentu ida ne’e mak ohinloron ita iha kuadrus barak formadu iha área oin-oin, ho experiénsia ne’ebé sira hetan iha País sira seluk. Será ke rekursu umanu ne’ebé ita prepara ona, iha kondisaun hodi aplika sira-nia espesialidade iha prosesu dezenvolvimentu nian? Ka ita presiza tan kondisaun sira seluk, liuliu transmisaun valór ne’ebé lori ita to’o mai agora? Ida ne’e refleksaun importante ida ne’ebé governante sira tenke halo ho onestidade. Ita hotu nia kontribuisaun importante ba ita-nia País. Ho refleksaun ida ne’e, ita bele hateke ba oin no haree ba situasaun ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi halo reformas estruturais necessárias iha ita nia País. Laiha dalan seluk, ita tenke hatene uza siénsia no teknolojia, rekursu umanu no finanseiru ne’ebé ita iha  hanesan baze atu define no aprova  polítika públika, hanesan ordenamentu territóriu, abitasaun  públika, saúde públika, asesu ba bee-moos no saneamentu, edukasaun ho kualidade, asesu ba informasaun, asesu ba internet no forma komunikasaun seluk, no seluk tan. Ba oin ita sei hasoru pandemia sira seluk no dezastre naturais iha tempu ne’ebé ita la espera. Tanba ne’e ita nia rekursu umanu no estrutura fizíkas tenke preparadu no sólidu hodi hasoru dezastre sira ne’e. Ita-nia populasaun tenke iha serteza katak iha ita-nia País iha estrutura ne’ebé adekuadu no preparadu hodi antesipa kualker situasaun kalamidade no bele fó asisténsia imediata no adekuada ba sidadaun hotu  bainhira presiza tanba moras ka tanba hetan dezastre naturál ruma. Urjente tebes ba Governu hodi uza ita-nia kuadru tékniku sira ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu hodi identifika zona  risku nian. Importante mós katak ita define área ne’ebé adekuada ba agrikultura no pekuária no investe maka’as hodi moderniza no hasae ita-nia produsaun interna. Ho nune’e ita bele garante empregu ba ema barak no ita bele mós garante seguransa alimentár. Ho dezastre naturais ne’ebé tinan-tinan ita hasoru, Governu tenke iha korajén hodi asumi sala ne’ebé halo ona no korrije ho apoiu husi teknolojia no siénsia. Ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi Governu aproveita hodi halo ordenamentu  territóriu ida ne’ebé integradu, sériu no seguru. Define loloos fatin ba abitasaun, fatin ba agrikultura no pekuária, zona komersiais no industriais, área ba adminsitrasaun no edifísiu públiku, zona de lazer hanesan jardin no parke públiku sira, no seluk tan hodi promove dezenvolvimentu fíziku ida ne’ebé loke dalan ba sidadaun hotu moris iha armonia no seguransa laran. Bainhira ita kontinua nafatin halo konstrusaun oin-oin iha bee- dalan, hanesan iha mota ninin, iha área Tasitolu nian, no seluk tan, ka nafatin la respeita natureza, mak tinan-tinan ita sei hasoru dezastre hanesan no aat liután, ita sei lakon ema nia vida beibeik. Fenómenu naturál repete hela de’it.  Karik ita la hatene hasai lisaun, ita nunka bele halo di’ak!  Di’akliu mak ita tau hamutuk ida-idak nia matenek no kbiit rasik no hamutuk ita harii kondisaun hodi ita hadi’ak liután ita-nia moris di’ak no hateke ba oin. La’ós haree ba ohin ka aban de’it maibé  ba oin nafatin ho serteza loloos ba ita-nia Povu nia moris-di’ak. Ita-nia oan sira fulan hira ona labele bá eskola. Governu halo esforsu boot ida hodi garante katak labarik sira bele kontinua sira nia prosesu aprendizájen iha uma. Maibé, realidade hatudu katak ita-nia sistema edukasaun seidauk preparadu hodi garante katak alunu sira iha territóriu laran tomak iha asesu ba materiál no ba konteúdu aprendizajen, liuhusi internet ka televizaun. Profesór ka manorin sira mós la preparadu hodi uza teknolojia ne’ebé disponível hodi kontinua hanorin iha situasaun pandemia nia laran. Nune’e, urjente tebes ba Governu hanoin filafali  oinsá hadi’ak ita-nia sistema edukasaun. Tempu ona hodi harii eskola ida moderna, ho kondisoins atuais hodi forma profesór sira ho kapasidade atu uza teknolojia foun sira hodi prosesu aprendizájen ba ita-nia oan sira bele la’o ho kualidade di’ak ho kurríkulun ida atualizadu no adekuadu hodi prepara futuru Nasaun-nian ho garantia no sustentabilidade. Edukasaun ho kualidade mak sei garante futuru dignu ida ba ita-nia País! Iha tinan oin mai ita sei iha eleisaun Prezidensiál. Ho situasaun pandemia Covid-19, ita sei hasoru dezafius barak hodi prepara eleisaun Prezidensial ida ne’ebé livre no justa. Tanba ida ne’e, ha’u husu ba Governu, STAE, CNE no instituisaun relevante sira hodi hahú preparasaun iha tempu badak. Ita hotu nia kompromisu no empeñu mak sei garante prosesu eleisaun ida ho partisipasaun másima husi sidadaun votante sira hotu, ho dalan seguru. Haktuir tradisaun ida, iha data nasional sira, Prezidente Repúblika, ho nia poder konstitusionál sira no tuir proposta husi Governu, bele fó indultu no komutasaun pena ba prizioneiru sira. Prezidente Repúblika simu pedidu indultu hamutuk neen nulu resin ida. Maibé, prosesu barak inkompletu ka la kumpre rekizitu obrigatóriu husi Lei 5/2016. Haree ba artigu 85 Konstituisaun RDTL no lei númeru 5/2016, lei konsesaun indultu no komutasaun pena, iha loron  ita selebra Restaurasaun Independénsia, Prezidente Repúblika bele fó de’it indultu ba  prizioneiru  nain neen. Ohin duni odomatan kadeia nian loke ba prizioneiru  indultadu sira ne’e. Ita hein katak sira sei integra filafali iha sira-nia família no sosiedade no hotu-hotu sei simu ho di’ak. Ho prosesu sira seluk, Prezidente Repúblika bele fó de’it indultu parsiál ba prizioneiru nain sia. Maski Prezidente Repúblika hakarak fó tan indultu ba prizioneiru sira seluk,  labele tanba tenke kumpre rekizitus lei-nian. Tinan rua ba kotuk Prezidente Repúblika fó hanoin ona ba Parlamentu Nasionál atu hadi’ak Lei n° 5/2016 hodi fó dalan ba Prezidente Repúblika atu  kumpre nia knaar loloos tuir artigu 85  Konstituisaun. Ha’u hakarak hatete dala ida tan katak, ho fiar no esperansa,  hanesan Povu no Nasaun ida, ho ezemplu husi ita-nia erói no eroína sira, ita sei hasoru nafatin dezafius hotu ho konsisténsia, barani no matenek.  Konsisténsia hodi kontinua ita-nia erói no eroína sira-nia mehi hodi harii sosiedade ida livre no justa ne’ebé Povu moris ho haksolok; barani hodi rekoñese sala ne’ebé ita halo nu’udar estímulu ida hodi buka mudansa; no matenek hodi, ho respeitu nafatin ba ita-nia kultura no tradisaun sira, uza meius hotu ne’ebé ohinloron ita iha, hanesan siénsia no teknolojia foun no avansadu, rekursu umanu no finanseiru hodi promove no halao dezenvolvimentu ida ne’ebé modernu, seguru no sustentável. Dezenvolvimentu labele depende de’it ba osan husi Fundu Minarai maibé ita tenke buka mós oinsá hetan rendimentu husi fonte sira seluk. Orsamentu Jeral Estadu nia previzaun ba despezas no reseitas tinan-tinan tenke rigorozu no transparente. Dekretu husi Governu kona-ba ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu  tenke klaru liu ba ema sira ne’ebé implementa. Tanba ne’e Dekretu Exekusaun OGE tenke hakerek mós iha lian Tetun no simples atu implementador sira bele kompreende ho di’ak. Nune’e de’it mak Governu bele implemnta OGE ho rigor no transparénsia. Molok remata, ha’u hakarak fó-hanoin katak, liuhusi diálogu mak ita konsege hakotu funu no restaura ita-nia Independénsia Nasional,  iha 20 maiu 2002. Nu’udar País livre no independente, ita defende nafatin solusaun polítika pasífika no negosiada atu hakotu kualker konflitu ne’ebé mosu entre rai rua ka entre rai barak, ho razaun ne’ebé de’it. Prezidente Repúblika preokupa tebes ho konflitu violentu akontese dadaun entre ita-nia país belun rua, Palestina no Israel. Ita hein katak, ho ajuda komunidade internasionál nian, País rua ne’e bele halakon konflitu boot ne’e, iha tempu badak. Hamutuk ita tanen dame iha mundu tomak! Ha’u nia hako’ak boot ba imi hotu! VIVA LORON RESTAURASAUN INDEPENDÉNSIA! VIVA POVU TIMOR-LESTE! Serbisu extensionista iha baze hasoru difikuldade tanba menus fasilidade https://tatoli.tl/2021/06/21/serbisu-extensionista-iha-baze-hasoru-difikuldade-tanba-menus-fasilidade/ tatoli.tl Notísia 2021-06-21 DILI, 21 juñu 2021  – Diretora Jerál Ministériu Agrikultura no Peskaa (MAP), Odete Maria do Ceu Guterres, informa, serbisu extensionista iha baze hasoru difikuldade tanba menus fasilidade. “Ita-nia extensionista sira ne’ebé serbisu iha baze, tuir dadus iha ema na’in-412, extensionista sira ne’e iha difikuldade asesu fasilidade, tanba ita haree katak kada koordenadór extensionista maka iha motor no desde iha tinan 2009, balun kondisaun ladi’ak  no extensionista balun bele haree suku rua to’o tolu, ida-ne’e sai difikudade ba sira labele halo serbisu ho di’ak,” Diretór informa ba Agência TATOLI, iha nia knaar fatin, MAP Coromo, sehunda ne’e. Maski nune’e, MAP fó insentiva ba extensionista ne’ebé iha difikudade, nune’e sira bele halo serbisu ho di’ak nafatin. Daudaun ne’e, MAP planeia atu rekruta tan extensionista balun hodi fó ajuda agrikultór sira kona-ba asisténsia  ne’ebé diak. “Ita-nia númeru ida agora sufisiente, maibé ita mós hakarak atu rekruta tan extensionista balun tan, atubele kompleta tuir planu ministériu maibé ne’e depende ba Governu,” nia akresenta. Implementasaun Cesta Bázika fó efeitu pozitivu ba agrikultór https://tatoli.tl/2021/07/14/implementasaun-cesta-bazika-fo-efeitu-pozitivu-ba-agrikultor/ tatoli.tl Notísia 2021-07-14 DILI, 14 jullu 2021 — Koordenadór distribuisaun Cesta Bázika hosi Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop), Tomas Ximenes, konsidera implementasaun programa Cesta Bázika fó efeitu pozitivu ba agrikultór sira no motiva bele prodús barak liután. “Observasaun jerál, programa ne’e fó impaktu estimula ekonomia produtivu sira no hasa’e produsaun iha área potensiál, hanesan hare no batar sa’e iha área Iliomar, Uatucarbau, Uatulari, no fatin seluk tan. Agrikultór balun nia hare tinan tolu ka haat laduun folin maibé ho Cesta Básika kompañia mai sosa hotu,” Koordenadór distribuisaun informa ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Acait, kuarta ne’e. Bazeia ba peskiza hosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), United Nations Development Programme (UNDP) no Programa Ai-han Mundiál (WFP, sigla inglés) kona-ba impaktu sosiu ekonomia, nota katak Cesta Bázika iha efeitu pozitivu ba agrikultór sira. “Uluk seidauk iha programa, ema laduun halo natar no kuda batar, maibé agora ema hahú atividade ne’e barak liután. Natar ne’ebé uluk ema abandona de’it, agora sira halo hotu ona no bele motiva produsaun,” nia akresenta. SEKoop distribui iha munisípiu hitu ba benefisiáriu 436.483 Hanesan instituisaun implementadór programa Cesta Bázika, SEKoop kontrata kompañia distributór atu sosa produtu agrikultór no fahe ba munisípiu hitu hanesan Aileu, Ainaro Covalima, Manufahi Manatutu Liquicá no Lautém. “Parte SEKoop nia distribuisaun hotu ona fulan kotuk, ho totál benefisiáriu ne’ebé hetan ona produtu hamutuk 436.483,” Koordenadór informa. Nia haktuir, difikuldade durante prosesu distribuisaun maka dadus hosi parte kompetente. “Buat hotu la’o di’ak maibé difikuldade durante diatribuisaun maka dadus hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), hosi ficha família la hanesan no dezafiu  jerál maka  komunidade balun la’ós hakarak produtu ai-han maibé hakarak liu osan,” nia hatutan. Hosi parte SEKoop, suku balun iha Ainaro maka seidauk simu produtu Cesta Bázika tanba komunidade la satisfaz ho kuantidade produtu. “Komunidade sira iha suku Cassa maka seidauk simu, ein prinsípiu ami halo ona aproximasaun dala hira ho Xefe suku no aldeia, inklui Administradór postu, maibé sira nafatin lakohi simu, ita labele obriga tanba ema-nia direitu, ita fó fali ba ema seluk ne’ebé hakarak tanba iha dekretu Governu mós la obriga,” nia tenik. MAP observa programa Cesta Bázika fó impaktu sosiál no ekonomia https://tatoli.tl/2021/07/22/map-observa-programa-cesta-bazika-fo-impaktu-sosial-no-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2021-07-22 DILI, 22 jullu 2021 - – Sekretariadu  tékniku  ba programa distribuisaun Cesta Bázika hosi Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), Lorenço Fontes Borges, hateten implementasaun programa Governu ne’e fó efeitu sosiál no ekonomia ba komunidade. “Cesta Bázika iha impaktu positivu, se ita haree didi’ak iha impaktu sosiál no ekonómia. Impaktu soiál maka Timór ne’e ema barak durante ne’e laiha serbisu maibé hosi programa ne’e fó ona serbisu ba ema barak, ezemplu ba motorista MAP presiza karreta 414 atu transporta sasán hanesan bote, ne’ebé karreta ida presiza ema na’in rua (motorista no ajudante), tanba ne’e ami presiza ema 800 resin ba serbisu ne’e,” Sekretariadu  tékniku informa ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, MAP Comoro, kinta ne’e. Nune’e mós, Responsável programa ne’e haktuir, kompañia ida presiza ema ualu hodi distribui produtu ba komunidade. Aleinde ne’e, nia dehan, programa ne’e fó efeitu boot tebes ba agrikultór sira “Agrikultór barak  maka komesa kuda no komesa hasa’e produsaun desde implementasaun Cesta Bázika, tanba kompañia sosa produtu agríkola no ita haree produtu lokál maka la to’o durante implementasaun,” nia hatutan. MAP mós nota katak to’os-na’in kontente, tanba sira-nia produtu folin no programa ne’e korresponde ba sira-nia serbisu. “Sira sente katak saida maka sira halo durante ne’e, sira iha folin,” nia akresenta. Kompañia komete irregularidade Durante implementasaun, MAP ne’ebé hanesan ministériu implementadór ba programa Cesta Bázika iha munisípiu Bobonaro kontrata kompañia 40 atu partisipa sosa no distribui produtu ba komunidade. Maibé durante prosesu distribuisaun, ho akompañamentu hosi Komisaun Antí-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), identifika kompañia ida komete irregularidade. “Kompania ida de’it hosi Cailaco mak komete irregularidade, tanba tuir loloos sosa foos-rai maibé kompañia sosa foos ho marka Folsom, entaun momentu halo distribuisaun iha postu administrativu Cailaco, CAC identifika no fó kedan xamada atensaun,” Sekretariadu tékniku haktuir. Maski nune’e, momentu ne’ebá líder komunitáriu no komunidade konkorda hodi simu foos ne’e ho razaun durante ne’e konsumu hela foos-rai, entaun aproveita atu konsumu foos-mutin. Durante distribuisaun, parte MAP hasoru dezafiu tanba komunidade balun rejeita simu Cesta Bázika tanba la konkorda ho produtu ne’ebé kontempla iha pakote, maibé ministériu implementadór halo koordenasaun ho kompañia hodi solusiona. “Liña koordenasaun ne’e ami hanesan Sekretariadu tékniku Cesta Bázika sempre kria ho di’ak liuhosi reuniaun hodi hato’o karik iha problema ruma ami komunika ho kompañia hodi bele rezolve lalais,” nia tenik. Agrikultór suku Fatucahi kontribui foos-rai tonelada 300 ba Cesta Bázika https://tatoli.tl/2021/07/28/agrikultor-suku-fatucahi-kontribui-foos-rai-tonelada-300-ba-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2021-07-28 MANUFAHI, 28 jullu 2021 — Xefe suku Fatucahi, postu administrativu Fatuberlio, munisípiu Manufahi, Moises Acaçio da Costa Pinto ‘Labalaba’, hateten, durante implementasaun Cesta Bázika, kompañia ne’ebé partisipa iha programa ne’e sosa foos-rai inklui produtu agríkola seluk tan. “Ita-nia kontribuisaun iha Cesta Bázika, tuir dadus hosi xefe aldeia sira, kompañia hosi munisípiu seluk sira mai sosa foos-rai 300 resin no kompañia hosi munisípiu Manufahi rasik sosa foremungu tonelada 100 resin hosi suku ne’e,” Xefe suku Fatukahi, informa iha ninia rezidénsia, kuarta ne’e. Nia konsidera, programa Governu ne’e bele motiva agrikultór sira hasa’e produsaun. “Tanba ne’e tenke kontinua, labele hein ema atu hola de’it mak prodúz barak, maibé ita mós tenke haree atu prodúz ba ita-nia uma laran. Realidade agora iha mudansa oitoan,” nia akresenta. Agrikultór iha suku ne’e, antes halo ona to’os ho natar hamutuk ektare 13 no kolleta kuaze tonelada 15. “Produsaun aumenta ba bebeik to’o iha tonelada 17 sa’e ba tonelada 32,5 no agora tonelada 200,” nia hatutan. Xefe suku ne’e haktuir, iha époka ne’e iha peste barak, tanba ne’e produsaun menus oituan. “Iha époka ida-ne’e rasik ita hasoru peste. Ita iha hare, batar, no foremungu, maibé fore-rai, fore-kelin laiha. Uluk ita-nia inan-aman sira barak liu mak uza rai natar ba kuda de’it hare, maibé sira la kontinua kuda buat seluk,” Moises Acaçio tenik. Tanba ne’e, autoridade lokál halo ona koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) liuhosi Diresaun Nasioál Peskiza, atubele fó apoiu fini foremungu atu hahú kuda iha rai ne’ebé mak durante ne’e sei abandona hela. Produtu ne’ebé tama lista programa Cesta Bázika maka, produtu alimentár, kompostu husi foos, batar, foremungu, kote/fore, amendoim, sorgum dulas, kafé, masin, fehuk ropa, susu ben, masin midar, manu, manu tolun, mina tein, mina-nuu, trigu, inklui modo sira hanesan ervilla, tomate, koto nurak, fore sikote, repollu, kouve, modo metan, modo mutin no modo seluk tan. Enkuantu ba produtu ijiene maka, sabaun, álkool jel, deterjente, eskova nehan no pasta nehan. Prezidente Repúblika lansa rezultadu peskiza eleitorál https://tatoli.tl/2021/08/12/prezidente-republika-lansa-rezultadu-peskiza-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2021-08-12 DILI, 12 agostu 2021 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo”, kinta ne’e,  iha Salaun Lalini Larigutu,  Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE, sigla portugés) halo lansamentu ba rezultadu peskiza eleitorál. Prezidente Repúblika saúda inisiativa ba peskiza eleitorál ne’ebé CNE halo tiha ona no fó sai rezultadu iha livru ida  hanaran: SASUKAT BA ESTADU DIREITU DEMOKRÁTIKU. “CNE no Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) ho nia ekipa organiza no partisipante sira iha workshop nasionál ida-ne’e, ha’u fó fiar katak sei identifika aspetu pozitivu no negativu liuhosi esperiénsia uluk, atu halibur lisaun di’ak hodi hasa’e partisipasaun povu nian iha eleisaun sira tuir mai no garante katak sei lao iha ambiente hakmatek, livre, demokrátiku no justu. Hamutuk no ho Konstituisaun RDTL nu’udar ita-nia matadalan prinsipál, ita hakiak no haburas  ita-nia país ho  demokrasia, pás no estabilidade no hasa‘e  moris di’ak ba povu tomak”, PR Lú Olo hateten iha nia diskursu iha ámbitu lansamentu rezultadu peskiza eleitorál ne’e. PR Lú Olo felisita Prezidente CNE, Alcino de Araújo Barris ho nia ekipa tomak servisu exelente ho responsabilidade as no kle’an tebes ba  mandatu  hosi tinan 2016  to’o 2021 no husik hela legadu di’ak tebes  ida ba instituisaun ida-ne’e ba Prezidente CNE foun, eleitu husi Parlamentu Nasionál, José Agostinho Belo. Lú Olo afirma  iha fulan haat tuir mai, instituisaun relevante sira ho knaar relasiona ho resenseamentu eleitorál no organizasaun eleisaun sei servisu maka’as tebes ba eleisaun prezidensiál la’o ho susesu iha marsu 2022. “Parabéns ba Prezidente CNE no ba ekipa tomak foti inisiativa halo workshop ida-ne’e atu fó biban ba partisipante sira fahe sira-nia koñesimentu, esperiénsia no hanoin rasik kona-ba demokrasia  rai doben Timor-Leste. Sei tetu hamutuk iha-ne’e  kona-ba eleisaun  sira-ne’ebé hala’o ona ba Prezidente Repúblika no Parlamentu Nasionál no oinsá prepara di’ak liután ba atu eleitorál sira previstu ba tinan 2022 no 2023,” Lú Olo hateten. Iha fatin hanesan prezidente CNE, Alcino de Araújo Barris hateten, rezultadu maioria hosi eleisaun la’ós solusaun definitivu no koligasaun mós la sai nu’udar xave ba garante governasaun di’ak no kauza koligasaun hotu mak naksobu iha istória resente. “CNE hakarak rekomenda katak lider partidu polítiku sira, karik bele intende malu iha konsensu tanba esperiénsia hatudu katak rezultadu maioria hosi eleisaun la’ós solusaun definitivu alende koligasaun mós la sai nu’udar xave ba garante boa governasaun no kauza koligasaun hotu mak naksobu iha ita-nia istória resente,” Alcino Barris hateten. Nia tenik kondisaun CNE mak atu instala Sentru Edukasaun Sívika hodi garante kualidade partisipasaun sidadaun sira-nian no ikus mós garante kualidade votu eleitór nian ne’ebé molok nia ba vota iha loron eleisaun nia hatene ona halo diferensa ba opsaun sira no nia sei la hili sala. “CNE instala Sentru Edukasaun Sívika ne’ebé mak sei ajuda hodi reforsa ita-nia konsolidasaun demokrasia Timor-Leste nian no sentru ne’e sei konstitui ho nia repertóriu efisiente tebes atu bele reforsa mós knaar pedagójiku edukasaun sívika nian, maibé mós sai referénsia boot ida ba peskizadór sira iha ámbitu akadémiku nian no sai intermediáriu atu estabelese ponte ba akordu ho instituisaun demokrátika rejionál ka globál sira hodi ajuda fó formasaun ba sira-ne’ebé sai elejivel atu asume kargu polítiku sira,” Alcino Barris hateten. Prezidente CNE fundamenta katak kompromisu no kolaborasaun hosi parte interesada sira hanesan CNE dezeju, karik através koadjuvasaun hosi instituisaun hanesan akademista sira, sosiedade sivíl, partidu polítiku, ativista direitu umanu, mídia sira, ho hanoin katak kolaborasaun ida-ne’e pertinente duni atu garante sosiedade ne’ebé ekuitativu, emansipadu, kompetitivu tebes iha área hotu-hotu liuhosi dinamiza partisipasaun sidadaun nian. CCT- NCBA Maubisse sosa kafé tonelada 19.000 tinan ne’e https://tatoli.tl/2021/08/16/cct-ncba-maubisse-sosa-kafe-tonelada-19-000-tinan-nee/ tatoli.tl Notísia 2021-08-16 AINARO, 16 agostu 2021 (TATOLI )–Jestór Operasionál Kooperativa Kafé Timór (CCT)-Nasionál kooperativa Business Association (NCBA) iha suku Aitalo, postu Maubisse, Moizes do Rego, hateten, produsaun kafé tinan ne’e sa’e. “Tinan ne’e, produsaun kafé sa’e kompara ho tinan rua kotuk. Iha tinan ne’e, ami hetan ona tonelada 19.000, kompara tinan rua ba kotuk tonelada 15.000,“ Jestór Operasionál hateten iha postu Maubisse, segunda ne’e. Tuir Moizes do Rego, kooperativa sosa kafé hosi povu agrikultór ho folin tuir merkadu internasionál. “Ami hola iha povu agrikultór ho kilograma ida folin $0,36, maibé kuandu membru CCT mak akumula mai iha sentru Aitalo, Maubisse, kada kilograma sa’e ba $0,42,” nia akresenta. Tuir Jestór ne’e, razaun folin kafe sa’e oituan tanba tenke selu transporte no traballadór, tanba daudaun postu Maubisse udan, tanba ne’e difikulta movimentasaun. Membru CCT hosi munisípiu Ainaro no Manufahi hamutuk 50, ne’ebé mak tun direta ba sosa povu agrikultór nian kafé. “Ami-nia sentru ne’e iha fábrika kafé, agrikultór sira hamoos iha ne’e mak foin lori ba Dili, liuliu Tibar atu habai no dulas hodi esporta ba rai-liur,” nia hatutan. Iha biban hanesan, Xefe Casa Sivil Prezidente Republika, Francisco Maria de Vasconcelos, apresia sentru prosesamentu CCT tanba bele hola povu agrikultór nia kafé hodi fó benefísiu ba komunidade sira. “Lori Prezidente Repúblika nia naran, kongratula CCT tanba sosa ita-nia povu agrikultór sira-nia kafé,” Xefe Casa Sivil hateten. Nune’e, nia husu ba Governu liuliu Ministru Agrikiltura no Peska (MAP) atubele apoiu asisténsia téknika ba CCT no povu agrikultór sira hodi hasa’e produsaun ho kualidade hodi kontinua esporta ba merkadu mundiál. Vizita traballu Xefe Casa Civíl ne’e akompaña hosi Vise MAP, Abílio Xavier do Araújo. Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Alarico do Rosário, no komitiva. Biban ne’e, ekipa ne’e kontinua vizita traballu ba munisípiu Manufahi, ne’ebé loloos vizita ne’e hamutuk ho Prezidente Republika Francisco Guterres ‘Lu Olo’ atu halo diálogu komunitáriu, maibé Xefe Estadu la konsege partisipa tanba kondisaun saúde. PR Lú Olo hato’o gratidaun ba kontribuisaun Jorge Sampaio https://tatoli.tl/2021/09/11/pr-lu-olo-hatoo-gratidaun-ba-kontribuisaun-jorge-sampaio/ tatoli.tl Notísia 2021-09-11 DILI, 11 setembru 2021 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hato’o profundu pezar ba Antigu Prezidente Portugal, Jorge Sampaio, nia mate no hato’o mós gratidaun ba konstribuisaun tomak ne’ebé halo ona ba Timor-Leste. “Iha momentu tristeza ne’e, ha’u hato’o gratidaun no rekoñesimentu ba buat hotu ne’ebé Jorge Sampaio halo ba Timor-Leste bainhira sai Sekretáriu Internasionál ba Partidu Sosialista, nu’udar Prezidente Kámara Munisipál Lisboa no nu’udar Prezidente Repúblika, sempre hamutuk ho Timor-Leste iha momentu ne’ebé difisil liu,” Xefe Estadu hato’o mensajen, liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sábadu ne’e. Lori naran povu Timor-Leste no ninia-an rasik, Prezidente Repúblika hakerek karta ba ninia omologu Prezidente Repúblika Portugéza, Marcelo Rebelo de Sousa, hodi hato’o sentidu kondolénsia ba família enlutada no portugeza ne’ebé lakon Jorge Sampaio. PR konsidera , Jorge Sampaio nu’udar ezemplu polítiku ne’ebé hala’o knaar ho seriedade no koerénsia. “Timor-Leste lakon nia amigu ida no kompañeru luta ida iha momentu desizivu ba vida ami-nia país. Ema ida estraordináriu ne’ebé kombina matenek ho fuan, nakonu ho asauns. Jorge Sampaio nu’udar ezemplu Polítiku ne’ebé hala’o nia knaar ho seriedade no koerénsia. Nia sempre sai hun ida ba inspirasaun ba ema hotu ne’ebé hakarak serve tan kauza públika ida,” PR Lú Olo hateten. Nia deskreve, Jorge Sampaio nu’udar figura markante iha istória Portugál, lutadór kolen-laek ba liberdade no demokrásia. Estadista ida integru no umanu iha kauza hotu ne’ebé nia hola parte, hatudu nia neon boot luta ba justisa, dame, liberdade no ba diálogu entre sivilizasaun. Bainhira timor-oan na’in-rua simu Prémiu Nobel da Paz, iha Dezembru 1996, Jorge Sampaio asiste serimónia atribuisaun prémiu ne’e iha Oslo, Noruega. “Iha tempu ne’ebé nia hatene katak Indonézia fó sinál sei muda nia pozisaun iha relasaun ho Timor-Leste, Jorge Sampaio, nu’udar Xefe Estadu, hametin kedas nia atividade ba kauza Timor-Leste, hatudu dala-ida tan nia koñesimentu kle’an kontestu internasionál no nia vizaun estratéjika,” Xefe Estadu haktuir. Iha tinan 1999 hafoin referendu ne’ebé nakonu ho violénsia, Jorge Sampaio sai fulan insónia no serbisu maka’as liután, iha kalan no loron atu hasees trajédia ba timor-oan sira. “Kauza Timór nian halo Sampaio tanis. Timor-Leste haksolok tebes no orgullu ho prezensa Jorge Sampaio nian iha Díli, asiste isar bandeira no rekoñesimentu internasionál ba Estadu Timor-Leste, iha 20 maiu 2002,” PR Lú Olo konta tuir. Nune’e, iha vizita ikus mai Timor-Leste iha tinan 2006, Parlamentu Nasionál atribui títulu Cidadão Honorário da República Democrática de Timor-Leste ba Jorge Sampaio. Iha tinan 2016, Estadu Timor-Leste rekoñese Jorge Sampaio nia solidariedade no apoiu ativu iha luta ba independénsia país, ho Grande Colar de Ordem de Timor-Leste , ne’ebé hanesan rekoñesimentu ida a’as liu iha Timor-Leste. “Ema boot sira hanesan nia nunka mate tanba nia legadu sira sei hela metin hosi jerasaun ba jerasaun,” Prezidente Repúblika dehan. Jorge Fernando Branco de Sampaio, hakotu iis iha sesta (10/09) iha ospitál Lisboa, ho idade 81, tanba sofre insufisiénsia respiratória. Antigu Prezidente Portugeza ne’e moris iha Lisboa, Portugal, iha loron 18 setembru 1939. Kandidatu PR Ângela Freitas kansela kampaña loron dahuluk iha Lautém https://tatoli.tl/2022/03/02/kandidatu-pr-angela-freitas-kansela-kampana-loron-dahuluk-iha-lautem/ tatoli.tl Notísia 2022-03-02 LAUTÉM, 02 marsu 2022 —Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 03,Maria Ângela Freitas da Silva, deside kansela kampaña loron dahuluk iha munisípiu Lautém tanba kondisaun saúde. Tuir kalendáriu, sei halo komísiu no fahe brosura iha kampu futeból, postu Lospalos, hahú tuku 10:00 to’o 18:00. “Ami ohin la konsege halo kampaña iha Lautém, tanba ha’u-nia kondisaun saúde, Kandidatu PR Maria Ângela Freitas,” hateten ba Agência TATOLI, via telefónika, kuarta ne’e. Kandidatu PR ne’e sei halo de’it kampaña abertura iha munisípiu Dili. “Ami halo de’it abertura iha Dili no loron tuir mai mak ba fali Lautém,” nia akresenta. Kandidatu independente ne’e mai ho lema ‘Unidade, Estabilidade no Dezenvolvimentu’ ne’ebé vota ba nia hamutuk salva nasaun antes tarde no vizaun servisu hamutuk ba dezenvolvementu Timor-Leste ho Estadu forte, dignu justu no prósperu. Relasiona ho kanselamentu oráriu ne’e, Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) informadu ona. Kampaña Eleisaun Prezidensiál sei realiza durante semana rua, hahú loron 02 to’o 16 marsu 2022. Jornalista : Antónia Gusmão Fó fiar sai Xefe Estadu, Armanda Berta hakarak luta ba prosperidade povu nian https://tatoli.tl/2022/03/03/fo-fiar-sai-xefe-estadu-armanda-berta-hakarak-luta-ba-prosperiedade-povu-nian/ tatoli.tl Notísia 2022-03-03 AINARO, 02 marsu 2022 – Armanda Berta, kandidata ba Xefe Estadu períodu 2022-2027 husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor-Oan (KHUNTO) hakarak promove paz no luta ba povu nia moris di’ak bainhira fó fi’ar sai Prezidente Repúblika (PR). “Se ha’u sai Prezidente Repúblika sei hametin paz, lori prosperidade ba povu. Ha’u hanoin laiha dame, laiha dezenvolvimentu. Karik fó fi’ar mak ha’u sei luta ba imi hotu nia moris di’ak”, dehan iha abertura kampaña eleisaun presidensiál, iha kampu futeból, Ainaro. Kandidata ne’e salienta katak nia parte sei haktuir konstituisaun RDTL, promove unidade no estabilidade no polítika nasionál ne’ebé sai determinante ba dezenvolvimentu rai ida ne’e. Nia sei koopera ho Governu atu haree ba Timor-Leste nia ekonomia hodi lalika dependénsia liu ba fundu petrolíferu. “Husu ba membru Ezekutivu sira atu iha polítika ne’ebé di’ak hodi jere rekursu naturál, liuliu fatin turístiku sira no produtu oioin hodi bele fó retornu ba povu Timor-Leste”. “Bainhira imi fó fiar mai há’u, sei hametin seguransa interna no esterna liuhusi insititusaun Estadu hanesan PNTL no F-FDTL iha oras 24 sein ta’uk no ameasa husi kualkér ema.  Sei dezenvolve área defeza no seguransa, liuliu nesesidade no preokupasaun [forsa sira-nian] atubele defende povu no rai ida ne’e. Fortalese mós kooperasaun ho nasaun sira seluk”, afirma. Armanda Berta promete sei promove igualdade atu garante povu hotu hetan tratamentu hanesan, la intervein órgaun sira seluk nia knaar no kria diálogu nasionál. “Ha’u sei kontribui ba povu no serbí nasaun ida ne’e. Presiza neon no laran-moos ba povu. Nu’udar inan ida ha’u prontu atu sai matadalan ba imi, rona imi-nian halerik, defende imi-nian direitu. Sei toma nota ba preokupasaun hotu, nu’udar buka’e ida ba ha’u atu tulun imi iha ha’u-nian mandatu”, tenik. Armanda Berta iha nia kampaña agradese ba apoiante sira ba nia kandidatura Prezidente Repúblika. Iha fatin hanesan, Sekretáriu-Jerál Partidu KHUNTO, José Agustinho da Silva, dehan  ema ko’alia buat oioin ba forsa polítika ne’e, maibé ho fiar malu sei lori partidu bá oin. “To’o ona tempu atu ema mak sujeita ba dezenvolvimentu. Nune’e, husu atu tau kofiansa ba kandidata Prezidente Repúblika ho numeru sorteiu 9”. Nune’e mós konselleiru KHUNTO, José ‘Naimori’ Bucar, relasa katak kandidata Armanda Berta sei kria paz, hametin estabilidade, lori povu ba moris di’ak no hakarak mak unidade nasionál, la hanoin ba grupu no ninia partidu rasik. Konselleiru ne’e husu ba militante no simpatizante sira atu kumpre regra husi órgaun eleitorál hodi fó susesu ba Armanda Berta ninia kandidatura. Marito Magno, Prezidente ekipa ba kandidatu Armanda Berta, husu apoiante sira atu kumpri regra Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) no ba inan-aman atu bandu labarik sira partisipa iha atividade ne’e. Iha kampaña eleitorál refere hetan supervizaun husi observadór internasionál, nasionál no CNE. Iha komísiu ne’e kumpre regra hodi termina atividade ne’ebé hala’o iha tuku 14h00 to’o 18h00. Eleitór 603 suku Aelebere partisipa  Eleisaun Prezidensiál 2022 https://tatoli.tl/2022/03/19/eleitor-603-suku-aelebere-partisipa-eleisaun-prezidensial-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 LAUTÉM, 19 marsu 2022 — Xefe suku Aelebere, postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautém, kompostu hosi aldeia haat hanesan Lalumato, Heitali, Leilor no Marafal rejista eleitór hamutuk 603 mak partisipa Eleisaun Prezidensiál 2022. “Maibé karik balun la vota, orsida fó sai rezultadu eleisaun mak ita bele hatene na’in hira mak vota no la vota,” Xefe Suku Aelebere, Libernito Gomes, hateten ba Agência TATOLI iha sede suku Aelebere, sábadu ne’e. Hanesan líder komunitáriu, Xefe suku hamutuk ho ekipa sempre fó hatene ba komunidade atu partisipa iha eleisaun. Nune’e, nia parte koordena ho komunidade ne’ebé iha transporte rasik inklui motoriza hosi suku rasik hodi fasilita komunidade ne’ebé labele halo movimentu bele fasilita ba sentru votasaun. “Ohin ita konsege fasilita ita-nia maluk defisiente, katuas no ferik hamutuk na’in-hitu, ne’ebé la’o labele, hodi lori mai sentru votasaun ezerse sira-nia direitu votu,” nia tenik. Lere iha esperansa boot manán iha Eleisaun Prezidensiál https://tatoli.tl/2022/03/19/lere-iha-esperansa-boot-manan-iha-eleisaun-prezidensial/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 LAUTÉM, 19 marsu 2022 – Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) independente ba períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 08, Tito da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’, otimista no iha esperansa boot sei manán iha Eleisaun Prezidensiál. Kandidatura ne’e ezerse direitu votu iha sábadu dadeer tuku 08:35, iha sentru votasaun sede suku Caenlio, postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautém. “Ba eleisaun tinan ne’e ha’u mós kandidatu ida, hanesan uluk funu, ha’u iha esperansa katak manán funu no agora mós ha’u iha esperansa atu manán, maibé manán mós ukun, lakon mós ukun,” Kandidatu PR Lere Anan Timur hateten ba Agência TATOLI iha sede suku Caenlio, hafoin ezerse nia direitu votu. Iha biban ne’e, nia dehan, karik manán sei realiza kompromisu sira ne’ebé hato’o ona durante kampaña iha semana rua nia-laran. “Durante ha’u-nia kampaña, ha’u hato’o kompromisu la barak, hanesan haree estabilidade nasionál ne’ebé presiza ultrapasa impase polítika, ita agora moris daudaun durante kuaze tinan 20 resin. Ha’u promote organiza arte-marisiál iha nível nasionál hodi kria estabilidade,” nia akresenta. Aleinde ne’e, hanesan veteranu ida, sei fó prioridade ba restu mortál sira ne’ebé daudaun tau iha uma privadu no armazen sira. “Ha’u promete ona, atu lori Dom Martinho Lopes nia restu mortál hosi Portugál no hanesan mós saudozu Vicente Manuel Reis ‘Sahe’ iha Bucoli, ha’u tenke haloot uluk iha Jardim dos Herois Metinaro,” Lere kompromete. Nune’e, kandidatura númeru sorteiu 08 ne’e hato’o nia mensajen ba povu iha territóriu tomak ne’ebé ohin idaidak ezerse votu, katak la’ós tinan ida-ne’e mak foin halo eleisaun, maibé Timor-Leste hala’o ona eleisaun lubuk ida, tanba ne’e entidade hotu tenke kontribui ba pás no estabilidade nune’e eleisaun bele la’o ho susesu. “Ha’u apela ba joven patriota hotu atu mantein kalma nafatin, tanba iha kandidatura hamutuk 16, ida de’it mak sei manán, maibé ida ne’ebé manán nafatin timor-oan mak ukun, nune’e joventude sira tenke hakmatek no hatudu nafatin matenek, tanba futuru nasaun iha imi-nia liman,” nia dehan. Populasaun hosi suku Caenlio forma iha sentru votasaun, hamriik no hein tuituir malu iha liña laran, hahú hosi tuku 05:00 madrugada, maski sentru votasaun foin loke iha tuku 07:00 to’o 15:00. Situasaun iha sentru votasaun Caenlio kontroladu tanba hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Povu nia lian: Prezidente tenke aselera dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2022/03/19/povu-nia-lian-futuru-presidenti-tenke-aselera-dezenvolvimentu-nasaun-tl-ho-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 MAUBISSE, 19 marsu 2022 — Povu Timor-Leste (TL) hein katak futuru Prezidente Repúblika ne’ebé mak sei eleitu iha períodu 2022-2027, atu bele aselera dezenvolvimentu Nasaun ho di’ak liután. “Ami nian esperansa ba futuru Prezidente ne’ebé povu fó fiar atu ba oin hadia sistema Nasaun, liu-liu iha lei. Nune’e bele aselera dezenvolvimentu hodi la’o ho di’ak iha ita nian Nasaun ne’e”, hateten Xefi suku Maubisse Villa, munisípiu Ainaru, Wilson Nivio Maria Pereira Mendonça ba jornalista iha Maubisse Vila, sábadu ne’e. Nia hatutan, votu iha povu nia liman, ukun mos iha povu nia liman, depende sé mak povu fó fiar hodi sai prezidente atu lori Nasaun Timor-Leste ba oin. “Tanba ne’e mak, sé de’it mak sai aman ba Nasaun ne’e, tau importansia ba interese Nasaun nian, liu-liu ba dezenvolvimentu sai di’ak liutan,” nia afirma. Alende ne’e votante, Domingas Mendonca dehan, sé de’it mak eleitu presiza tau atensaun ba edukasaun no povu nian moris di’ak. “Ha’u husi Maubisse, aldeia Sara. Ha’u ho ha’u nia kaben no oan sira la’o husi uma mai to’o sentru votasaun, oras rua ho balun tanba hakarak hili prezidente ne’ebé di’ak iha futuru”, nia dehan. Parte seluk, votante Alberto Madeira de Andrade, maske ho kondisaun difisiensia tenke la’o ho ai-tongka ba sentru votasaun Eskola Bázika Sentrál Maubisse Vila hodi ezerse direitu. Alberto Madeira de Andrade nu’udar vítima torturasaun husi militár Indonézia, ho idade 76, husi aldeia Hato-Fae, suku Maubisse Vila, munisípiu Ainaru, la’o ho ai-tongka ne’ebé hetan ajuda husi família lori nia ba to’o sentru votasaun. Nia dehan, nu’udar sidadaun tenke vota. Tanba TL ukun rasik an ona. “Ita tenki vota, tanba hakarak duni ita nia rain ba moris di’ak”, nia hatete. Nu’udar povu, nia hein katak prezidente ne’ebé mak eleitu sei tau matan ba povu. Postu Administrativu Maubisse, Munisípiu Ainaru, iha totál eleitór 6.771 ne’ebé mai husi suku sia, aldeia 62. Eleitór sira ne’e hetan resensiamentu husi Sekretariadu Tékniku administrasaun Eleitorál (STAE) hodi tuir votasaun. PNTL Lautém halo asaun karidade ba kbiit laek sira https://tatoli.tl/2022/03/27/pntl-lautem-halo-asaun-karidade-ba-kbiit-laek-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-03-27 LAUTÉM, 27 marsu 2022 —Iha ámbitu selebrasaun aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba da-XXII, Komandu Lautém halo asaun karidade liuhosi fahe nesesidade bázika ba ema kbiit laek na’in-sanulu. Komandante PNTL munisípiu Lautém, Superintendente Polísia, António Rego Fernandes, hateten, inisiativa ne’e hodi apoiu ai-han oituan ba maluk sira ne’ebé presiza tulun. “Apoiu ne’e hanesan karidade ne’ebé ita halo hodi komemora loron Páskua, tanba ita halo ne’e iha tempu kuarezma,  no haree ba tinan rua tuiuir malu ita la komemora loron PNTL tanba COVID-19 no tinan ida-ne’e ita foin komemora, entaun lolo liman ba malu ajuda komunidade ne’ebé kbiit laek, nune’e mós ita responde ba ita-nia moto PNTL Lautém nian ne’ebé hateten, hamutuk Lautém forsa, forsa Lautém hamutuk bele,” Superintendente Polísia, António Rego Fernandes, hateten, iha Komandu PNTL, Lautém, domingu ne’e. Apoiu nesesidade bázika ne’ebé membru Polísia fó ba komunidade mak hanesan, foos, mina, mie, manta, sabaun, deterjente, máskara no seluk tan. Benefisiária asaun karidade, Aligéncia da Conceição, agradese ba PNTL Lautém ne’ebé fó ona apoiu ba sira. “Oituan ka barak ha’u agradese ba ekipa Polísia Lautém ne’ebé fó ona ajuda ne’e, ita labele haree ba valór kiik ka boot, maibé ita haree asaun karidade ne’ebé halo iha tempu kuarezma. Ida-ne’e mak importante,” nia tenik. PNTL Lautém halo asaun karidade ne’e hamutuk ho Sekretáriu Estadu Kooperativa, Elizário Ferreira. SEKoop inaugura sede kooperativa multisetoriál POLKOM Lautém https://tatoli.tl/2022/03/27/sekoop-inaugura-sede-kooperativa-multisetorial-polkom-lautem/ tatoli.tl Notísia 2022-03-27 LAUTÉM, 27 marsu 2022 —Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEkoop), Elizário Ferreira, domingu ne’e, inaugura sede Kooperativa multisetoriál Polísia Komunidade (POLKOM) iha munisípiu Lautém, iha loron selebrasaun aniversáriu PNTL ba da-XXII. “Sede kooperativa ne’ebé ohin inaugura, SEKoop fó apoiu ho osan $5.000, hodi hadi’a sira-nia sede ho kompleta de’it sira-nia nesesidade ne’ebé mak sira presiza, tanba sira rasik iha kapitál hanesan fundadór kooperativa nian,” Sekretáriu Estadu Elizário hateten hafoin seremónia inaugurasaun sede POLKOM, iha Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Lautém. Tuir governante ne’e, kooperativa ne’e hanesan kooperativa komérsiu, ne’ebé espesífiku ba PNTL Lautém,  ho objetivu atubele fó vida ba membru PNTL sira. “Nune’e evita sira ba deve osan iha kioske sira, ne’ebé iha institusaun rasik atubele ajuda sira asegura fó finaseiru ba prosperidade família nian,” nia akresenta. Ho inisiativa ne’e, POLKOM Lautém bele sai referénsia ba munisípiu sira seluk, nune’e membru PNTL labele ba deve osan iha li’ur, enkuantu Estadu mai reforsa de’it, atubele iha kbiit asegura sustentabilidade institusionál no  estabilidade finanseira. “Ha’u sei nafatin, hamriik reforsa kooperativa ne’e no promove nafatin, hodi nune’e ba Komandu PNTL munisípiu sira seluk ne’ebé seidauk harii kooperativa bele tuir Lautém,” nia rekomenda. Iha biban hanesan, Komandante PNTL munisípiu Lautém, Superintendente Polísia, António Rego Fernandes, hateten, kontíudu hosi POLKOM ne’e ajuda membru. “Membru barak mak deve osan iha li’ur, entaun harii kooperativa ne’e atu ajuda ami hodi minimiza débitu sira, nune’e ita nafatin lori imajen PNTL ne’e ba oin ho di’ak. Membru POLKOM Lautém rasik daudaun ne’e  hamutuk na’in-50, ba oin espera bele aumenta tan,” nia dehan. Kooperativa kréditu ne’e kada membru fulan-ida hatama osan ba kooperativa $50. Kooperativa POLKOM harii iha tinan 2015, ne’ebé haree liubá kooperativa uniaun kréditu no kooperativa produsaun agriíkola, maibé tanba de’it kondiasaun la favorável, iha tinan 2020 membru sira tuutr hamutuk fó hanoin malu hodi normaliza fali. “Tanba POLKOM rasik rejista ona iha kooperativa nasionál, entaun ami husu apoiu fundu oituan ba SEKoop hodi juda ami hadi’a halo reabilitasaun no ohin inaugura. Ita espera katak ba oin bele la’o di’ak no ami mós husu ba SEKoop ba oin tulun nafatin ami liuhosi formasaun, nune’e ami-nia kooperativa labele mate,” Komandu PNTL Lautém tenik. MS abertura formasaun resiklajen ba sistema informasaun eletrónika saúde https://tatoli.tl/2022/03/28/ms-abertura-formasaun-resiklajen-ba-sistema-informasaun-eletronika-saude/ tatoli.tl Notísia 2022-03-28 DILI, 28 marsu 2022 — Vise-Ministru Saúde, Bonifácio ‘MauColi’ dos Reis, segunda ne’e,  hala’o abertura ba serimónia formasaun resiklajen ba Sistema Saúde Eletrónika District Health Information Sistem (DHIS2) no Timor-Leste Health Information System (TLHIS-2) ba tinan 2022. Objetivu prinsipál formasaun resiklajen ba sistema eletronika ne’e maka atualiza mudansa, armoniza ba sistema, familiariza ba pesoál sira, nune’e bele garante kualidade no konfiabilidade ba dadus iha futuru. Biban ne’e, Vise-Ministru Saúde Maucoli kongratula Gabinete Polítika, Planeamentu no Kooperasaun Saúde hamutuk ho parseiru Organizasaun Mundiál iha Timor-Leste ho esforsu tomak hodi bele realiza eventu formasaun resiklajen ba pesoál sistema informasaun saúde iha nível sentrál no munisípiu sira. Vise Ministru Saúde, Bonifácio ‘MauColi’ dos Reis. Imajen/espesiál “Dadus nu’udar informasaun no evidénsia ida-ne’ebé importante tebes. Ho dadus maka ita bele elabora planu, estratéjia, hala’o monitorizasaun, avaliasaun no supervizaun, ho dadus maka ita hatene dezempeñu ba ita-nia indikadór sira hodi determina ninia base-line, kobertura no atinjimentu iha prestasaun. Ho dadus maka ita bele prepara no elabora proposta ba pedidu ruma,” Governante ne’e hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, tersa ne’e. Teorikamente dadus iha forma rua, maka hanesan, dahuluk, dadus ida-ne’ebé hetan iha komunidade nia leet liuhusi atividade sensu populasaun, peskiza, sondajen, levantamentu, inkéritu iha komunidade nia leet. Ezemplu ida maka Peskiza Demográfiku no Saúde. Daruak, dadus ida-ne’ebé hetan hosi fasilidade saúde hanesan relatóriu mensál, trimestrál no anuál ne’ebé mai husi kompilasaun no akumulasaun hosi atividade sira-ne’ebé hala’o iha vizita Saúde na Família, SISCа, Atividade Outreach, Klínika Móvel, Postu Saúde, fasilidade saúde Privadu, Sentru Saúde, Servisu Saúde Munisípiu no Óspital Sira. Dezde restaura independensia, Ministériu Saúde liuhusi DSIS ne’ebé hanaran Departamentu Estatístika no Informasaun Saúde dezenvolve ona sistema informasaun saúde oioin hodi bele hetan dadus ne’ebé garante nia kualidade. Maibé, realidade hatudu katak durante tinan barak nia laran pratikamente utiliza sistema manuál, hahú husi distribuisaun ba formuláriu, prenximentu, tabulasaun no kompilasaun iha nível postu saúde, sentru saúde, servisu saúde munisipiu no óspital sira. Prosesu ne’e presiza tempu barak no hasoru dezafiu no konstranjimentu oioin ne’ebé bele fó impaktu ba kualidade, konfiabilidade no validade ba dadus. Iha parte seluk seidauk armoniza iha sistema saúde úniku, nune’e hamosu paralelizmu iha sistema relatóriu no dala ruma hamosu dadus ne’ebé la hanesan hodi difikulta pesoál saúde ba ninia utilizasaun. “Hau kontente tebes atu haree ba sustentabilidade no viabilidade ba implementasaun ho susesu DHIS-2 bazeia ba sistema nasional informasaun eletróniku ba saúde no kobertura sistema informasaun saúde Timor-Leste (TLHIS) iha Timor-Leste laran tomak,”  governante ne’e akresenta. Governante ne’e afirma iha espetativa nafatin katak, bainhira aborda sistema informasaun saúde elekróniku, presiza mos aborda ninia teknolojia ba dijitalizasaun ka 𝑠𝑜𝑓𝑡𝑤𝑎𝑟𝑒 ne’ebé ajuda tebes pesoál saúde sira hodi halo kompilasaun no tabulasaun dadus, ajuda mós pesoál sira iha kálkulu estatístika, análiza no interpretasaun ba rezultadu dadus. Nune’e, Vise solisita ba partisipante sira hotu atu iha espiritu kolaborativu no ativu tuir formasaun resiklajen ida-ne’e hodi atualiza, familiariza no kontestualiza diretamente koñesimentu no abilidade, hodi mellora kualidade ba dadus iha nível fasilidade sira hotu hanesan postu saúde, sentru saúde, servisu saúde munisipiu no óspital sira. MS mós sujere no rekomenda atu formasaun resiklajen ida-ne’ebé bele integra hamutuk ho planu formasaun husi Institutu Nasional Saúde(INS) nune’e bele iha kontinuidade no sustentabilidade iha futuru. “Hakarak atu hato’o ami nia rekoñesimentu no agradesimentu dala ida tan ba Organizasaun Mundial Saúde, partikularmente ba Doutór Arvind Mathur ne’ebé prontu nafatin atu apoia Ministériu Saúde ba estabelesimentu no implementasaun Sistema DHIS-2 no Sistema Informasaun Saúde iha Timor-Leste,” nia agradese. Partisipa iha serimónia ne’e maka, Diretór Gabinete Planu Polítika Kooperasaun Saúde, Narcisio Fernandes, Reprezentante Ajénsia Nasaun Unida, Parseiru Dezenvolvimentu, Doador, NGO Nasionál no Internasionál, UNICEF, PHD, HAI, AUSAID, Catalpa, no seluk tan. Kampaña Eleitorál iha Timor-Leste: Sá mak bele no labele halo https://tatoli.tl/2022/03/30/kampana-eleitoral-iha-timor-leste-sa-mak-bele-no-labele-halo/ tatoli.tl Notísia 2022-03-30 Iha país ne’ebé adota sistema demokrátiku, eleisaun nu’udar meiu úniku no prinsipál, hodi eleje titulár orgaun sira Estadu nian. Timor-Leste hanesan mós Estadu ida ne’ebé adota rejime demokrátiku, nune’e titulár órgaun sira, hanesan Xefe Estadu no membru sira Órgaun Lejislativa nian eleje liuhusi sufrájiu universál, ne’ebé hala’o ho natureza livre, diretu, sekretu, pesoál no periódiku, hanesan defini iha artigu 65/1 Konstituisaun RDTL. Artigu ida-ne’e hakarak aprezenta ba públiku, tantu ba eleitór no ba kandidatu sira, finalidade husi kampaña eleitorál, prátika sá mak bele no labele halo iha kontestu kampaña eleitorál nian, nune’e mós konsekuénsia sira tuir perspetiva legál iha kontestu Timor-Leste, inklui perspetiva pesoál balu kona-ba prátika sira iha períodu pré-eleitorál no pos-eleitorál, ho ninia kontribuisaun ba rezultadu finál eleisaun nian. Iha sentidu ne’e, previzaun legál ba prátika sira refere eziste hela, maibé ignoránsia husi sidadaun sira balu kontinua iha, ne’ebé hamosu reasaun oioin (psikolójika no fízika/violentu) no, ikus-mai, mosu inkonsisténia entre prátika sira iha atividade polítika partidária nian i natureza loloos husi kampaña eleitorál. Kampaña Eleitorál, tuir konseitu ne’ebé disponível iha Wikipédia, a Enciclopédia Livre, nu’udar períodu eleitorál ida, iha ne’ebé partidu polítiku no kandidatu sira aprezenta ba sidadaun eleitór sira, programa no prioridade polítika sira, ho objetivu atu buka votus. Konseitu hanesan mós ita bele hetan iha Dicionário Priberam da Língua Portuguesa, iha ne’ebé define kampaña eleitorál hanesan períodu ne’ebé antesede (eziste molok) eleisaun ida no durante tempu ne’e mós kandidatu ba kargu polítiku sira aprezenta ba sidadaun hotu tentativa atu promove aan no halo angariasaun ba votus. Iha konseitu sira ne’e, ita bele anota elementu prinsipál tolu ne’ebé nesesáriu atu nune’e kampaña eleitorál ida bele akontese, sidadaun-kandidatu (sidadaun ho kapasidade eleitorál pasiva), kompromisu eleitorál (programa eh prioridade polítika) no sidadaun-eleitór (sidadaun ho kapasidade eleitorál ativa). Iha sentidu ne’e, sidadaun-kandidatu sira, liuhusi meiu kampaña, komunika sira-nia kompromisu eleitorál ba sidadaun eleitór sira, ho objetivu atu konvense sira, hodi bele hetan votu husi sira. Bainhira ita observa ambiente kampaña eleitorál ne’ebé hala’o, maioria kampaña eleitorál akontese entre sidadaun-kandidatu no sidadaun-eleitór sira, ne’ebé adere/unifika ona iha konviksaun polítika partidária ida ho ideolojia polítika hanesan, iha ne’ebé komunga nanis ona prinsípiu, valór no doutrina polítika ida de’it. Tuir ha’u, ba sira ne’e, nesesita liu atu halo kampaña polítika, envezde kampaña eleitorál, tanba sira la’ós sidadaun-eleitór ne’ebé presiza atu konvense, sira konvensidu tiha ona! Kampaña polítika hala’o atu konkista nafatin konfiansa husi sidadaun-eleitór sira ne’ebé komunga ona doutrina partidu nian, atu mantein votus, enkuantu kampaña eleitorál hala’o atu oinsá konvense sidadaun-eleitór sira mak seidauk konvensidu, hodi konkista tan sira-nia votus. Kampaña eleitorál, iha parte ida, utiliza propaganda eleitorál nu’udar mekanizmu ida, hodi promove ba sidadaun-eleitór sira, atu bele hatene sidadaun-kandidatu no sira-nia kompromisu eleitorál nian no, iha parte seluk, sai hanesan meiu ida atu manán konfiansa foun, liuhusi komentáriu, observasaun no krítika sira ne’ebé hato’o ho natureza polítika, maibé ho karáter edukativu, profisionál no étika. Infelizmente, iha kampaña sira, ita bele anota, seidauk iha aproveitamentu másimu ba meiu sira refere, tuir natureza no finalidade loloos, iha prosesu oinsá bele konkista votus foun hosi sidadaun eleitór sira. Prinsípiu sira (Konstitusionál no Legál) ne’ebé garante realizasaun kampaña eleitorál, hanesan liberdade ba propaganda eleitorál, igualdade ba oportunidade nomós tratamentu ba kandidatu sira, imparsialidade husi entidade públika ba kandidatu sira, transparénsia no fiskalizasaun ba konta sira eleitorál nian, sira ne’e hotu presiza atu dezenvolve atividade sira sensibilizasaun nian, hodi hasa’e koñesimentu sidadaun sira-nian, atu garante realizasaun kampãna tuir ninia natureza no finalidade, nune’e bele nafatin kontribui ba pás no estabilidade. Lei fundamentál/Konstituisaun RDTL garante propaganda eleitorál hanesan prinsípiu ida iha ámbitu kampaña eleitorál nian no, garantia hanesan mós konsagra iha Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, nune’e mós Regulamentu ba Kampaña no Propaganda Eleitorál nian, ho limitasaun sira balu iha atividade polítika partidária nian, ne’ebé esensiál tebes ba sidadaun sira hotu, atu hatene. Bazeia ba Lei sira mak temi iha leten, propaganda eleitorál nu’udar atividade hotu ne’ebé hala’o ho forma direta eh indireta, ho objetivu atu promove kandidatu, partidu polítiku ka koligasaun partidária sira, ne’ebé bele halo liuhusi publikasaun testu ka imajen, hodi fó-sai no reprodús konteúdu husi atividade sira refere. Situasaun ne’e, bainhira ita haree regulamentu ne’ebé temi iha leten, propaganda eleitorál iha ninia limitasaun sira, ne’ebé mak ezije pesoál sira hotu atu hala’o atividade sira propaganda nian, tuir de’it limite sira refere. Maibé, kestaun ne’ebé ita sei dúvida mak: sidadaun sira hotu hatene eh lae limitasaun husi atividade sira kampaña no propaganda eleitorál nian? Iha enkuadramentu legál ba sistema eleitorál nian, ita bele anota no klasifika limite sira ba dimensaun rua, hanesan materiál no komportamentu umanu. Limitasaun sira iha dimensaun materiál iha kontestu kampanã eleitorál, bazeia ba artigu 3/3 husi regulamentu kona-ba kampaña no propaganda eleitorál nian, materiál sira ne’ebé uza iha propaganda eleitorál mak kartás, bandeira, panfletu, testu, spot televizivu eh rádiu, filme no tipu propaganda sira hotu iha ámbitu difuzaun orál iha meiu-komunikasaun sosiál eh iha públiku nomós objetu sira seluk hodi promove kandidatu, partidu polítiku eh koligasaun partidária sira. Iha parte seluk, enkuantu dimensaun komportamentu umanu nian, regulamentu refere ezije iha artigu 6/3 atu kandidatu no apoiante sira orienta komportamentu sira bazeia ba determinasaun legál sira, hanesan realiza kampaña ho forma pozitiva, partisipa iha prosesu eleitorál ho forma pasífika, demokrátiku no transparente, uza linguajen sira ne’ebé kontribui ba pás, livre husi difamasaun, ameasa, violénsia, evita krítika sira ho natureza pesoál ka grupu, koopera ho orgaun eleitorál, ofisiál, observadór, entidade públika eh privada sira seluk, inklui kandidatu no apoiante sira seluk, evita uza patrimóniu Estadu no labele aproveita kargu públiku ruma nu’udar instrumentu ba propaganda eh kampaña eleitorál, respeita data kalendáriu eleitorál nian, kompromete atu rezolve disputa sira iha kampaña no propaganda eleitorál ho forma pasífika no liuhusi diálogu. Limitasaun sira iha leten, sai hanesan prátika sira ne’ebé lei la permite atu halo. Iha ita-nia kontestu, sein krime laiha responsabilidade, enkuantu iha krime iha responsabilidade, ne’e nu’udar prinsípiu ida atu bele sukat ita-nia komportamentu no prátika sira hotu, iha períodu kampaña eleitorál, tanba hafoin períodu eleitorál, kandidatu sira ne’ebé manán, sei prepara atu hetan pose ba kargu, maibé sidadaun-eleitór sira balu, bele prepara atu hetan responsabilidade penál ruma, liga ho komportamentu individuál ruma, ne’ebé hatudu violasaun ba kondisaun sira iha leten. Iha ita-nia kontestu jurídiku, responsabilidade kriminál liga ho infrasaun kriminál sira ne’ebé defini iha Kódigu Penál asumi ho karáter individuál no labele tranzmite ba ema seluk, tuir determinasaun iha artigu 12/1 husi Kódigu refere. Iha sentidu ne’e, prátika individuál ruma mak hamosu violasaun iha atividade koletiva “kampaña eleitorál”, sei asumi responsabilidade ho karáter individuál no responsabilidade ida-ne’e bele inklui mós iha área dixiplinár nian, bainhira pesoál ho kualidade nu’udar Funsionáriu Públiku eh Ajente Administrasaun Públika. Iha Kódigu Penál, aleinde krime sira seluk iha kontestu eleitorál nian, iha mós responsabilidade kriminál husi kualkér pesoál, ne’ebé hamosu prátika sira mak konsidera nu’udar Propaganda Eleitorál Ilísita, iha ne’ebé tuir artigu 233/1 husi Kódigu Penál, sé mak uza meiu propaganda eleitorál nian ne’ebé lei lapermite ka hala’o nafatin propaganda aleinde prazu nomós hala’o iha lokál ne’ebé lapermite, sei hetan responsabilidade penál ho prizaun tinan-1 eh multa. Nune’e, sidadaun-eleitór sira, di’ak liu sukat asaun sira mak hamosu iha períodu kampaña eleitorál nian, iha parte ida, atu bele fó-apoiu ba kandidatu, partidu polítiku eh ba koligasaun partidária ruma no, iha parte seluk, evita husi responsabilidade sira mak bele hetan, tantu kriminál, nune’e mós dixiplinár. Ho konsiderasaun ba prátika sira ne’ebé integra ba dimensaun rua iha leten, importante tebes atu reforsa papél kontrolu no fiskalizasaun husi entidade relevante sira, nune’e bele garante realizasaun kampaña eleitorál, ne’ebé livre husi prátika sira hotu mak lei la permite atu halo. Papél ida-ne’e, loloos nu’udar devér sidadaun hotu nian, liuliu observadór no ofisiál relevante sira seluk mak marka prezensa iha prosesu hotu, atu garante katak kualkér ema labele hamosu asaun ruma mak ultrapasa limite sira refere. Iha prosesu no etapa sira hotu mak hala’o hodi hili titulár ba órgaun sira mak eleje liuhusi sufrájiu universál, ita anota períodu esensiál tolu ne’ebé akontese tuir ida-idak nia faze, maibé iha relasaun interdependente, iha ne’ebé kontribui ba rezultadu finál eleisaun ida nian, hanesan períodu pré-eleitorál (resenseamentu & kampaña eleitorál), períodu eleitorál (votasaun) no períodu pos-eleitorál (apuramentu ba rezultadu eleisaun, rekursu, proklamasaun ba rezultadu no validasaun ba eleisaun). Iha períodu tolu ne’ebé temi iha leten, maski ha’u laiha baze teórika forte hodi argumenta no valida klasifikasaun refere, etapa hirak ne’e mak, pratikamente, akontese iha prosesu sira ne’ebé hala’o hodi eleje demokratikamente titulár orgaun soberania sira. Situasaun ne’e, tuir hau nia haree, rezultadu finál eleisaun nian, presiza determina ho baze ba prátika sira ne’ebé akontese iha períodu sira refere, nune’e rezultadu eleisaun husi dimensaun kuantitativa, nu’udar kontribuisaun mós hosi dimensaun kualitativa (komportamentu kandidatu no apoiante sira, hahú husi faze resenseamentu eleitorál to’o apuramentu rezultadu). Prátika ida ne’e halo atu asegura bainhira mosu violasaun ruma iha períodu sira refere, naturalmente, ezijénsia ba responsabilidade nafatin individuál, maibé iha mós ninia konsekuénsia ba rezultadu finál eleisaun ida-nian. Bainhira ita introdús mekanizmu ida ne’e, sei kontribui espontáneu no pozitivamente ba kualidade, edukasaun no profisionalizmu prosesu eleitorál nian iha ita-nia kontestu. Hakerek na’in lisensiadu iha Direito husi UNTL/FUP no konklui mós pós-graduasaun ida husi Fakuldade Direito Universidade Nova Lisboa no nu’udar Asesór Jurídiku iha KFP. Referénsia sira: Konstituisaun RDTL; Lei N.º 15 /2021, loron 14 fulan-Jullu, VI alterasaub ba Lei n.º 7/2006, loron 28 fulan-Dezembru (Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika); Lei N.º 9/2017, loron 5 fulan-Maiu, IV alterasaun ba Lei n.º 6/2006, loron 28 fulan-Dezembru (Lei eleitorál ba Parlamentu Nasionál); Dekretu Governu N.° 3/2022, loron 10 fulan-Janeiru, I alterasaun ba Dekretu Governu n.º 5/2017, loron 27 fulan-Fevereiru, Regulamentu ba Kampaña no Propaganda Eleitorál; Kódigu Penál Timor-Leste nian; https://pt.wikipedia.org/wiki/Campanha_eleitoral [asesu iha 25-03-2022]; https://dicionario.priberam.org/campanha%20eleitoral [asesu iha 25-03-2022]. Reeleitu: Lú Olo propoin Governu harii sede ba arte marsiál https://tatoli.tl/2022/04/05/reeleitu-lu-olo-propoin-governu-harii-sede-ba-arte-marsial/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 AILEU, 05 abríl 2022 — Kandidatu Prezidente Repúblika periodu 2022-2027 ho númeru sorteiu rua (2), Francisco Guterres Lú OLo, promete bainhira reeleitu sai Prezidente Repúblika sei ko’alia ho Governu hodi harii ka kria sede no jináziu ba arte marsiál ho rituál sira-ne’ebé eziste iha Timor-Leste. “Kandidatu Lú Olo nia kompromisu tinan lima mai hakarak hatutan tan liu hosi proposta Sekretáriu Jerál partidu Fretilin nian ne’ebé hato’o ona iha primeiru kampaña iha munisípiu Ermera  katak arte marsiál sei reativa no fó sede ka jináziu ida-ida kada arte marsial nune’e sira labele  hodi halo gradusaun hakat ba rai seluk,” Koordenadór Kampaña Kandidatu Prezidente Repúblika, José  Manuel  ‘Nakfilak’, hateten bainhira akompaña kandidatu Lú OLo hodi hala’o kampaña ho tipu diálogu ho apoiante no simpatizante iha salaun Gedung Timor Klaran Aileu Vila, tersa ne’e. Lú Olo hanesan atuál Prezidente Repúblika durante mandatu sempre tau atensaun ba joven sira hanesan futuru nasaun hodi buka diálogu liuhosi atividade oioin no ikus liu reativa hikas arte masiál no rituál iha Timor-Leste. Apoiante partisipa iha kampaña Kandidatu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú OLo hala’o kampaña ho tipu diálogu ho apoiante no simpatizante iha salaun Gedung Timor Klaran Aileu Vila, tersa (05/04) ne’e. Imajen Tatoli/Anito Soares. Kandidatu mós hato’o ona kompromisu polítiku ligadu ho funsionáriu públiku ne’ebé kada tinan iha fulan dezembru sempre hetan saláriu desimu terseiru maibé povu kiik la hetan, nune’e hanoin oinsá tempu ona bainhira reelitu mak sei ko’alia ho Governu atu bele atribui mós família uma kain ida-idak atu bele simu mós osan montante $200 kada tinan iha fulan-dezembru. “Ita hotu hatene Lú OLo nia promote de’it maibé konsonansia programa tomak Estadu no Governu ne’ebé iha no saida mak nia hateten sei reliaza, nune’e iha eleisaun fó votu hodi sai tan Prezidente Repúblika mandatu daruak atu bele realiza kompromisu hirak ne’e,” Nakfilak dehan. Nia hateten, Lú Olo hatudu ona kualidade iha nia mandatu hodi hadomi loos povu ida-ne’e no hakruuk de’it ba konstituisaun hodi hala’o knar la interfere órgaun seluk, maibé hatene halo interdepedensia atu bele fó solusaun ba problema sosiál, ekonómia, polítika no seluk tán ba povu. Lú Olo nia diferensa atu loké nia an ba povu tomak hodi rona iha kada kinta-feira halo diálogu ka enkontru ho Primeiru-Ministru hodi atentu implementasaun programa Governu ne’ebé iha ba moris di’ak povu nian. “Kandidatu iha pasadu naruk tinan 20 nia jornada hanesan mós partisipa iha elaborasaun konstituisaun RDTL no aprova, no nu’udar Prezidente Asembleia Konstituiente nune’e merese kandidata an fila-fali hodi manán iha segunda volta hodi sai Xefe Estadu,” nia hateten. Lú Olo mós marka diferensa ida-ne’e ho kandidatu seluk labele hetan hanesan nia iha mandatu tomak termina ho pasiénsia, haraik an hatudu oinsá sai prezidente di’ak garante estabilidade no pás hamutuk ho órgaun soberania seluk hodi realiza mehi asuawain sira-nian. Nune’e, nia kontinua kandidata an atu bele sai Prezidente Repúblika hamutuk ho Governu tomak atu la’o nafatin ba oin hodi fó solusaun ba rai Timor-Leste nia problema, tanba mezmu restaura ona indepedensia dala 20-resin maibé povu barak sei moris ki’ak. Governu sensibiliza programa “Bolsa da mãe jerasaun foun” ba xefe suku sira https://tatoli.tl/2022/04/06/governu-sensibiliza-programa-bolsa-da-mae-jerasaun-foun-ba-xefe-suku-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-04-06 DILI, 06 abríl 2022 — Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Rui Manuel Gago Exposto, hateten programa “bolsa da mãe jerasaun foun” iha faze sensibilizasaun iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Adminsitrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). “Agora ami-nia ekipa halo hela sensibilizasaun ba programa bolsa da mãe jerasaun foun no ami-nia alvu mak autoridade lokál sira no parseiru dezenvolvimentu inklui ho liña ministeriál sira hotu,” Diretór Jerál MSSI ne’e hateten ba Agência TATOLI, iha nia knaar fatin Caicoli, Dili, kuarta ne’e. Objetivu hosi sensiblizasuan ne’e, nia dehan para sira atende programa refere nune’e bainhira implementa iha terreni labele iha faillansu. Nia dehan, loron rejistu ba benefisiáriu sira sei hahú iha fulan-juñu tinan 2022 no daudaun ne’e MSSI sei halo sistema dijitalizasaun ba rejistu nian, no to’o agora MSSI seidauk deside mekanizmu pagamentu bolsa da mãe jerasaun foun nian. “Ita seidauk deisde makanizmu pagamentu ba ita-nia benefisáriu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun nian, tanba sei iha faze diskusaun hela,” Exposto hateten. Tanba, tuir nia, sei iha faze negosiasaun ho ajensia sira no MSSI hakarak pagamentu ne’e tenke halo lalais, no simplifika pagamentu ne’ebé mak ema fasil atu asesu tanba MSSI lakohi ema la’o to’o mai iha munisípiu mak foin simu osan ne’e entaun halo negosiasaun ho Banku Nasionál Komersiu Timor-Leste (BNCTL) no ajensia sira seluk. Tanba MSSI mós enfrenta hela problema infraestrutura, transporte no rekursu umanu, nune’e pagamentu ba programa refere ne’e labele halo iha suku ka sentru saúde sira iha munisípiu indentifikadu. MKAE halo vizita ba instalasaun Leste Food and Beverage iha Aileu https://tatoli.tl/2022/04/07/mkae-halo-vizita-ba-instalasaun-leste-food-and-beverage-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2022-04-07 AILEU, 07 abril 2022 — Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, hamutuk ho ekipa traballu, kinta ne’e, halo vizita ba empreza Leste Food and Beverage S.A hosi Dubai, iha aldeia Boklelo, suku Fatisi, postu administrtivu Laulara, munisípiu Aileu. Biban ne’e, Ministru Joaquim Amaral, konsidera vizita ne’e importante ba Governu fó atu apoiu investimentu transformadora ne’ebé bele prodús bee-hemu, nune’e neineik bele redús ka hapara bee importasaun. “Ita presiza apoiu investimentu sira tanba Timor-Leste iha bee barak maibé atu transforma ba bee-hemu ho seguru ne’e presiza indústria ida, tanba maski agora ita iha ona indústria nasionál bee-moos lubuk ida, maibé kapasidade produsaun seidauk kobre ita-nia nesesidade doméstiku, entaun sei iha marjen bee tama hosi li’ur mai,” Ministru hateten iha Boklelo. Nune’e, Ministru enkoraja empreza hodi dezenvolve serbisu no promove Timor-Leste ninia ekonomia, nune’e bele motiva setór privadu nasionál no internasioná atu haree ba potensialidade sira ne’ebé Timor-Leste iha hanesan bee ho produtu sira seluk. “Husu ba konsumidór nasionál atubele hili produtu ne’ebé ita prodús iha nasionál, tanba produsaun sira ne’e prienxe ona padraun internasionál, hanesan empreza Leste iha ita-nia vizita haree mákina sira maioria hosi Alemaña, entaun operasaun sira hotu tuir padraun Europa nian,” nia akresenta. Aleinde ne’e, empreza estranjeiru ne’e iha ona laboratóriu rasik ne’ebé bele teste produtu sira ne’ebé prodús hodi garante seguransa ba produtu bee ne’ebé seguru atu hemu. Ministru dehan maski Governu implementa polítika zero plástiku, maibé ba kestaun ne’e Governu sei fó apoiu no ikus mai mak sei regula. Diretór Diresaun Promosaun Investimentu TradeInvest, Ezaquiel Soares Babo. Imajen TATOLI/Francisco Sony Iha fatin hanesan, Diretór Diresaun Promosaun Investimentu TradeInvest, Ezaquiel Babo, hateten, empreza Leste Food and Beverage rasik hetan deklarasaun benefísiu iha 2021. Deklarasaun benefísiu ne’e rasik mai hosi tékniku no legál, ne’ebé mai hosi  diresaun relevante sira kompostu hosi, Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezariál (SERVE), Ajénsia Nasionál Lisensiamentu Ambientál (ANLA) no seluk tan. “Ho prezensa diresaun relevante sira ne’e mak Ajénsia Promosaun Investimentu no Explorasaun (TradeInvest) halo relatóriu tékniku atu kompila ho relatóriu parseiru tékniku hosi ministériu relevante sira mak ami propoin ba MKAE hodi atribui deklarasaun benefísiu ho naran Leste Food and Beverage S.A hosi Dubai,” nia tenik. Iha tinan 2020, empreza ne’e hahú atividade iha fatin Boklelo to’o agora atinje ona 90%, totál investimentu empreza mobiliza hosi Dubai mai iha Timor-Leste aposta iha sira-nia planu negósiu hamutuk milliaun $1,5, maibé ho globalizasaun mundiál afeta ba presu mundiál sa’e maka’as, mak sira aumenta tan investimentu hamutuk millaun $5. “Haree hosi pontu tékniku, kapasidade empreza ne’e ita bele dehan iha kompromisu, maski iha situasaun COVID-19 sira nafatin aloka osan mai Timor-Leste hodi realiza planu negósiu ne’ebé mak sira aprezenta ba Governu,” nia informa. Jestór Jerál empreza Leste Food and Beverage S.A, Pedro Morante. Imajen TATOLI/Francisco Sony Iha fatin hanesan, Jestór Jerál empreza, Pedro Morante, hateten, empreza ne’e eziste iha Timor-Leste hahú tinan 2015 no iha tinan 2018 mak halo investimentu ho montante aprosimadu milliaun $5. “Empreza ñia nia objetivu prinsipál mak halo produsaun bee minerál naturál, ne’ebé ha’u bele asegura hanesan marka dahuluk iha merkadu nasionál ba bee mineral naturál no laiha tratamentu kímiku,” nia hateten. Empreza dada bee hosi posu metru 50 metru no bainhira ramata halo posu foti sampel bee ba halo teste laboratóriu iha rai-li’ur no hetan rezultadu mak deside kontinua halo produsaun. Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, hamutuk ho ekipa hala’o vizita ba fatin produsaun empreza internasionál, Leste Food and Beverage S.A, hodi haree kondisaun iha munisípiu Aileu, kinta (07/04). Imajen TATOLI/Francisco Sony “Ami sei halo produsaun tinan ne’e no rekursu umanu daudaun ne’e halo hela konstrusaun ba empreza Leste Food and Beverage ne’e 80% timor-oan no ideia ba futuru 95% hakarak timor-oan hotu, maibé timor-oan barak mak seidauk iha esperiénsia atu halo operasaun ba mákina sira ne’ebé ami hatama hosi rai-liur, maibé ita sei fó servisu ba ema na’in-30,” nia subliña. Nia dehan, empreza daudaun ne’e sei halo uluk produsaun bee-hemu, maibé planu ba futuru bele ba bebida sira seluk, tanba iha mákina ho kapasidade atu halo bebida sira seluk hanesan jus, xá no seluk tan, maibé la inklui tua. Evolusaun presu petróleu marka diferensia ho xoke folin mina 2022 https://tatoli.tl/2022/04/08/evolusaun-presu-petroleu-marka-diferensia-ho-xoke-folin-mina-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-04-08 Presu produtu petróleu ohin loron tama ba etapa seluk ida tan; ne’ebé marka nia diferensia iha istória presu mina mundiál, “ Xoke” presu petróleu (Oil price shock). Iha fulan hirak ikus ne’e, presu mina brutto (petróleu) sae husi US$65/barríl to’o US$130/barríl. Flutuasaun presu ida ne’e (volatilidade), la’ós buat foun iha istória indústria petrolifera inklui nia afetasaun ba mudansa presu produtu petróleu hanesan gazoel, gazolina, jet fuel , no seluk-seluk tan iha merkadu ohin loron ne’ebé mos afeta to’o Timor-Leste. Artigu ida ne’e fó hanoin fali, artigu dahuluk ne’ebé hakerek nain prepara no publika iha fim 2014, ida ne’ebé presu mina notavel ho tinta mean, katak presu petróleu komesa monu husi US$>100/barríl mai to’o US$ 40.28/barríl iha janeiru 2016.  Iha momentu ne’eba, hakerek nain brevemente partilla fatór ou indikadór balun ne’ebé lori ba mudansa presu mina ne’ebé inklui: kondisaun produsaun petróleu iha Estadus Unidos America (EUA), diskordansia entre membru Organização dos Países Exportadores de Petróleu (OPEP), kreximentu ekonómiku iha Europa, Ázia, fatór Médiu Oriente no ISIS (Islamic State of Iraq and Syria). Ohin loron iha 2022, ho xoke presu petróleu hamosu pergunta barak iha komunidade nia leet. Tanbasá mak presu gazoel, gazolina, jet fuel , mina rai (no seluk-seluk) nia presu kontinua sa’e? Hakerek nain foti oportunidade liuhusi artigu ida ne’e, aprezenta fatór balun ne’ebé sai indikadór forte ba mudansa presu petróleu ne’e. Nune’e, bele fó perspetiva ida ba komunidade no ukun nain sira oinsá mak ita bele kontinua mantein estabilidade ekonomia no investementu iha inserteza presu mina mundiál ohin loron. Hodi ajuda leitór iha koñesimentu di’ak liutan no perspetiva ida kona ba istória volatilidade presu petróleu, hakerek nain partilla dahuluk mudansa husi presu petróleu ne’ebé dezenvolve iha tinan hirak ikus ne’e. Istorikamente, presu merkadu petróleu iha nia jornada hetan impaktu periodikamente husi dezenvolvementu setór indústria ne’e rasik. Hirak ne’e inklui períodu dahuluk: Seven Sisters Era (The seven sisters dominion ) antes 1960, períodu daruak: 1960 – 1973, tinan inisiu estabelesementu OPEP, períodu datoluk: post 1973, OPEP tama ba era maturidade no períodu dahaat: kontra-xoke iha 1986. Períodu dahuluk: Seven Sisters Era (The seven sisters dominion ) refere ba atividade kompañia bo’ot sira ne’ebé domina merkadu petróleu antes funu Segunda Guerra Mundiál mai to’o 1960 (Standard Oil, Shell, Anglo-Persion (BP), Gulf Oil, Mobil, Chevron-Texaco, no Exxon). Kompañia hirak ne’e iha nia era kontrolu merkadu ho fornesimentu aproximasaun 76 to’o 98 pursentu husi totál fornesimentu ba mina iha merkadu mundiál. Ho nune’e, presu petróleu iha períodu ida ne’e iho nia tendensia moderadu la liu US$35.00. Períodu daruak mak 1960 to’o 1973, era estabelesementu OPEP ne’ebé funda husi Iran, Iraq, Kuwait, Arábia Saudita no Venezuela (14 September 1960). Durante períodu ida ne’e, OPEP seidauk establese cartel ho di’ak, nune’e objetivu prinsipal mak oinsá bele minimiza domina husi monopoli kompañia bo’ot ne’ebé hala’o nia operasaun durante períodu dahuluk. Ho nune’e presu mina kontinua tendensia moderadu. Períodu datoluk mak refere ba ambiente merkadu petróleu depois 1973, ida ne’ebé konsidera OPEP iha nivel maturidade a’as. Iha períodu ida ne’e, alende xoke presu petróleu rezulta husi embargu Arábia ( Arab Oil Embargo ), ida ne’ebé nasaun membru OPEP hamenus produsaun tanba nasaun sira hosi osidentál suporta Israel iha funu Yom Kippur (October War/Ramadan War) ho Egypto no Syria ( Furth Arab-Israeli War ). Durante períodu ne’e, iha mos de facto nationalization of concessions karakteriza husi konsessionáriu expropriadu ne’ebé simu kompensasaun iha prosesu transazaun petróleu. Presu petróleu iha períodu ida ne’e sae to’o liu US$60.00, mezmu estavel no moderadu iha presu ida ne’e durante tinan lima nia laran to’o 1979.   Iha 1979 akontese revolusaun Iraniaun ou bolu mos ho naran Islamic Revolution , ida ne’ebé hamonu presu mina no koñesidu ho naran Xoke 1979 tanba iha redusan produsaun husi milliaun neen barríl kada loron tun ba millaun rua barríl kada loron. Situasaun ida ne’e lori mundu ba inekuilibriu entre demanda ho fornesimentu iha merkadu petróleu. Períodu dahaat mak refere ba presu petróleu ne’ebé monu maka’as iha 1986 rekoñesidu ho naran 1986’s countershock. Iha era ida ne’e, nasaun produtór mina, liu-liu hirak ne’ebé lokalizada iha Medio Oriente no membru OPEP mosu diskordansia atu mantein jestaun cartel ho di’ak hodi kontrola montante produsaun no fornesimentu produtu iha merkadu petróleu ( tensions among Arábia and the other OPEC members with reference to price setting/cut in production ). Situasaun ida ne’e lori ba to’o momentu ida ne’ebé laiha membru OPEP ida mak hakarak atu redús nia produsaun inklui Saudia Arábia hanesan Swing Producer Country. Konsidera períodu importante haat ne’ebé mensionadu iha leten, fluktuasaun presu petróleu, prinsípiu sei kontinua eziste no atu realsa katak, krize ekonomia no mudansa polítika iha Medio Oriente inklui País produtór maiór ( major producer country ) sei kontinua sai fatór determinante ba inequilibriu demanda no fornesimento. Ho ida ne’e mak sei rezulta volatilidade presu petróleu merkadu globál. Detallu ba fluktuasaun presu petróleu hanesan deskreve iha leten, bele haree iha gráfiku tuir mai ne’e: Ligadau ho mudansa presu petróleu 2022, naturalmente mudansa presu ohin loron kontribui globalmente husi fatór balun, maibé la limite ba fatór sira hanesan inekilibriu entre demanda no fornesementu (Demand and Supply) post COVID-19 , diskordansia entre membru Organização dos Países Exportadores de Petróleu (OPEP) relasiona ho produsaun petróleu no funu Rúsia ou invazaun Rúsia ba Ukránia hahú iha fin fevereiru 2022, pozisaun nasaun sira iha Medio Oriente no EUA ne’ebé kontinua hakmatek no la halo kontra-xoke ( countershock) ba kondisaun ohin loron. Tinan 2022 kategoriza hanesan tinan post COVID 19, ida ne’ebé movimentu restaura ekonomia mundiál akontese no nasaun barak komesa hamenus restrisaun viajen hodi supporta atividade ekonomia. Nune’e, 2022 sei sai tinan ida ne’ebé diferente kompara ho 2020 no 2021, períodu pandemia COVID-19. Ho mudansa roda ekonomia post COVID 19 demanda merkadu ba produtu petróleu sei sa’e iha tinan 2022 ba oin. Nune’e presu petróleu sei hetan efeitu kuandu fornesimentu petróleu iha merkadu menus, tanba instabilidade polítika iha nasaun produtór balun. Akresenta husi senáriu ne’ebé mensiona iha leten, funu/guerra Rúsia ou invazaun Rúsia ba Ukránia, sai mos kontributu prinsipál ba mudansa presu petróleu. Tanbasá? Rúsia hanesan mos nasaun produtór jigante entre nasaun produtór sira iha Europeia no mos produtór petróleu (Crude oil) boot, terseiru lugar iha mundu no segundu lugar iha produsaun gás (source : iea, 2022). Tuir dadus IEA, 2020 indika katak Rúsia exporta biliaun metru kúbiku gás ba nasaun sira hanesan Alemaña, Itália, Belarus, Turkia, Olanda, Hungaria, Kazakhstan, Polónia, Xina no Japaun. Husi lista hirak ne’e, aproximasaun milliaun lima barríl mak exporta loron-loron ba nasaun Europeia sira ne’e. Impaktu boot iha presu merkadu no ekonomia Europa kuandu importasaun ida ne’e paradu tanba funu Rúsia iha inísiu fevereiru 2022. Ho senáriu no informasaun sira ne’ebé aprezenta iha leten, iha indikasaun katak presu mina  aas ne’e sei kontinua mantein iha tempu balun nia laran. Mudansa sei bele akontese kuandu iha intervensaun husi EUA ne’ebé ho rezervatóriu boot, bele husik nia rezerva ba merkadu atu balansu demanda no fornesimentu petróleu iha merkadu globál. Alende ne’e, intervensaun membru OPEP atu hasae produsaun importante tebes hodi supporta mos balansu ida ne’e, liuliu Saudia Arábia hanesan nasaun produtór jigante iha mundu. The Conversion realsa EUA ne’ebé ho ninia rezervatóriu petróleu aas ( the U.S reserve is the largest in the world, with a maximumu volume of 714 millions barrels ), aproximasaun 568 milliaun barríl iha maiu 2022 sei aprezenta opsaun ba intervensaun presu mina ida ne’e. Alternativa ida ne’ebé sei foti mak planu atu husik ba merkadu 180 milliaun barríl atu kombate xoke presu petróleu ohin loron. Estratéjia ida ne’e, sei liu husi ezekusaun aproximasaun liberta milliaun ida loron-loron ba fulan neen tuir mai. Mezmu nune’e, estratéjia ne’e mos sei hasoru obstákulu balun tanba iha parte seluk, alende EUA rasik hanesan esportadór, sira mos kategoriza hanesan nasaun importadór, ida ne’ebé importante atu halo balansu entre konsumu no rezerva. Tuir EIA, publika iha 2020, dadus hatudu EUA exporta 8.5 milliaun barríl loron ida no importa 7.86 barríl loron ida. Pontu seluk ne’ebé tau mos konsiderasaun katak suplementu ida ne’e sei la kompletamente substitui papél Rúsia nian iha merkadu Europeia tuir esportasaun LNG (Liquified Natural Gas) ne’ebé kadoras sira estabelesidu ona. Tuir The Guardian publika iha 13 marsu 2022, hatudu katak iha ona komunikasaun entre EUA no Saudia Arábia atu haree ba alternativa intervensaun ruma ba xoke presu petróleu ida ne’e. Ho hanoin katak Saudia Arábia bele hasa’e produsaun inklui membru OPEP seluk. Esforsu ida ne’ebé notavel bele restaura ekonomia mundiál ohin loron. Mezmu nune’e, Reuters 21 marsu 2022, publika katak Saudia Arábia sei la responsabiliza ba menus suplementu petróleu iha merkadu petróleu. Desizaun ne’e foti hodi konsidera mos ataka ikus ne’ebé halo husi Iran-aligned Houthis iha fasilidade petróleu Saudia Arábia nian. Akresenta husi Ministru Estranjeiru Saudia Arábia katak produsaun ne’ebé agora daudaun iha atu prenxe de’it obrigasaun husi nasaun ne’e rasik. Observasaun ida ne’e, lori ba konkluzaun ida katak OPEP seidauk intervein di’ak iha xoke 2022 ida ne’e iha nivel aproximasaun Cartel. Ho hanoin evolusaun mudansa merkadu globál ne’ebé hasoru ohin loron Timor-Leste fréquenta situasaun ekonomia ne’ebé la estavel. Presu mina doméstiku (kombustivel) kontinua sa’e no povu kontinua halerik. Ita akompaña iha loron hirak ikus ne’e, transporte públiku balun halo greve, presu sasán iha loja kontinua marka diferensa ne’ebé lori mudansa ne’e ba preokupasaun boot ida ne’ebé presiza solusiona. Tanbasá mak presu produtu petróleu iha Timor-Leste mos hetan impaktu? Iha aspetu balun ne’ebé sai fatór determinante ba mudansa presu petróleu iha Timor-Leste, nasaun importadór iha nia dependénsia boot ba volatilidade presu produtu petróleu iha nasaun esportadór. Ezemplu ida mak bele observa iha Singapura (Nasaun Esportadór), notavel liuhusi Statista (2022) hatudu presu gazolina sa’e maka’as iha fevereiru no marsu nia laran. Antes fevereiru 2022, Shell, Esso, SPC, Caltex no Sinpec fa’an nia gazoel ho presu ne’ebé la liu SGD 2.28 litru ida. Komesa husi fevereiru mai, presu gazoel ne’ebé fa’an hetan kreximentu gradualmente to’o  SGD 2.9 litru ida, iha marsu 2022. Indikadór ida ne’e hatudu laiha balansu entre demanda no fornesimentu petróleu ne’ebé fa’an iha merkadu globál (Stock Market).  Hatutan tan, Timor-Leste hanesan nasaun importadór seidauk iha rezervatóriu ne’ebé bele supporta seguransa enerjia husi perspetiva downstream. Oinsá mak bele rezolve situasaun ida ne’e ? Ba kurtu prazu, ideia balun ligadu ho subsídiu husi Governu ba kompañia ne’ebé registra hanesan sentru kombustivel sira iha Timor bele mos konsideradu. Subsídiu ida ne’e bele mos konsidera ba tempu balun nia laran hodi kontinua monitoriza mudansa presu petróleu mundiál. Liuliu polítika externa liuhusi intervensaun produtór jigante sira ou OPEP atu balansu númeru demanda no fornesimentu iha merkadu globál. Alterasaun ba desizaun subsídiu bele akontese kuandu presu mina mundiál fila fali ba normál. Tuir mai, ba longu prazu polítika seguransa enerjia importante tebes atu asegura Timor-Leste hanesan Nasaun independente sei iha ninia rezerva rasik atu bele sai opsaun ba intervensaun durante krize enerjia. Ikus liu, evolusaun presu petróleu kontinua marka diferensa iha nia era, maibé polítika Governu tenke mos ativa hatán ba mudansa sira ne’ebé akontese, hodi kontinua valoriza povu ba prosperidade. POVO HEIN… HEIN, NO HEIN. Hakerek nain mestradu iha área Jestaun Petróleu no Enerjia Ekonomia no alumni Scuola Enrico Mattei ECU, San Donato Milanese. Artigu ne’e opiniaun pesoál ho konteúdu maihusi koñesimentu no peskiza pesoál nune’e mós la reprezenta instituisaun ruma. Ramos Horta no Governu sei dezenvolve ekonomia interligada iha munisípiu tolu https://tatoli.tl/2022/04/10/ramos-horta-no-governu-sei-dezenvolve-ekonomia-interligada-iha-munisipiu-tolu/ tatoli.tl Notísia 2022-04-10 LAUTÉM, 10 abríl 2022 – Kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, sei koopera ho Governu atu dezenvolve ekonomia ida interligada iha munisipiu Lautém, Baucau no Viqueque, bainhira povu fó fiar. Tuir Ramos Horta fatin tolu ne’e iha setór sira ne’ebé importante mak turizmu, agrikultura, pekuária no seluk tan. “Lautém, Baucau no Viqueque importante tebes iha nível dezenvolvimetu ba ekonomia Timor-Leste nian. Tanba ne’e, ita tenke tau-matan ba nia interligasaun ekonómika”, dehan premiadu Nobel da Paz, iha kampaña aberta iha kampu futeból 1975, Lautém, domingo ne’e. Horta salienta iha Lautém bele dezenvolve Tutuala no Lospalos Vila sai fatin turístiku, pekuária no agrikultura iha futuru mai. Iha Baucau bele harii sentru komersiál boot, nune’e sei halo kooperasaun ho investidór internasionál sira atu kria armazein komersiál nian. Liga ba Munisípiu Viqueque bele dezenvolve iha setór agríkola ho objetivu atubele lori prosperidade ba povu no rai ida ne’e. Ramos Horta esplika katak Timor-Leste rai ida ki’ik, maibé tenke iha Prezidente Repúblika ida ne’ebe mak ativu tebes iha nivel internasionál hodi halo kooperasaun no reuniaun sira. Bainhira sai Xefe Estadu sei dada investidór sira husi Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) atubele investe iha país. “Timor-Leste presiza hadi’a lei sira investimentu, rai no propriedade no justisa, liuliu kontratu ba arrendamentu. Investidór sira hakarak atu investe, maibé ita tenke solusiona preokupasaun sira”, nia realsa. Ramos Horta promete katak bainhira sai Xefe Estadu sei halo dialágu ho Fransisco Guterres ‘Lú Olo’ hodi lori Timór ba oin. “Ha’u manán karik, sei buka ita-boot [Lú Olo] atu serbisu hamutuk no halo diálogu mós ho Marí Alkatiri atu rai ne’e labele iha inimigu. Halo rekonsialiasaun ho ema hotu, nune’e mundu haree Timor-Leste nia demokrasia durante iha hau-nian mandatu”, Horta promete. Timorense (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão, afirma Ramos Horta la’ós kandidatura husi CNRT, maibé povu nian. “Iha primeira volta, Ramos Horta CNRT nian. Iha segunda volta povu nian tanba partidu, movimentu oioin mak fó apoiu”, katak. Iha parte seluk, Prezidente Partidu Demokrátiku, Mariano ‘Assanami’ Sabino, apoia kandidatu Ramos Horta atu manán iha segunda volta ho objetivu mak hatuur fali órden konstitusionál. Estudante 1.200 iha Atabae simu ona vasina Pfizer doze dahuluk https://tatoli.tl/2022/04/12/estudante-1-200-iha-atabae-simu-ona-vasina-pfizer-doze-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2022-04-12 BOBONARO, 12 abríl 2022 – Xefe Sentru Saúde Postu Administrativu Atabae, munisípiu Bobonaro, Filomeno Pires, fó-sai katak estudante ho idade 12 to’o 17 iha postu administrativu refere hamutuk na’in 1.200 mak simu vasina Pfizer doze dahuluk. “Ita-nia alvu ne’e ba labarik hamutuk 1.200-resin, agora daudaun ita vasina ona hamutuk na’in 1.200 ho ninia atinjimentu to’o ona 98%, ne’e ba labarik sira iha eskola hamutuk 20 iha postu administrativu Atabae,” nia informa ba jornalista sira, iha Nunudoi, suku Atabae, tersa ne’e. Responsável Sentru Saúde Atabae ne’e afirma, hafoin remata vasina ba labarik sira-ne’ebé iha eskola depois selebrasaun paskoa pesoál saúde sira mós sei kontinua tún ba terrenu fó vasina ba labarik sira-ne’ebé iha komunidade hodi kompleta alvu ne’ebé define ona. “Ami-nia haree partisipasaun másimu tanba molok ita implementa halo uluk advokasia iha nível postu, konvida autoridade lokál, diretór eskola sira, parte igreja no inan-aman sira atubele hetan aseitasaun hosi sira atubele haruka labarik sira mai simu vasina tanba sira-nia idade kiik seidauk iha koñesimentu kle’an,” nia haktuir. Tuir dadus ne’ebé iha komunidade idade 18 ba leten ho komorbidade iha Atabae hosi alvu 6.000 resin 100% mak simu ona vasina AtraZeneca doze dahuluk no doze daruak atinje ona 76%. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-rua no ativu 19 https://tatoli.tl/2022/04/15/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-rua-no-ativu-19/ tatoli.tl Notísia 2022-04-15 Ministériu Saúde (MS) relata kazu detetadu pozitivu na’in-rua, rekuperadu laiha, no kazu ativu 19. “Ohin kazu detetadu foun ohin rua, rekuperadu laiha no kazu ativu 19,” hateten Diretora Jeral Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 15 abríl 2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 22.853 no óbitu 130. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR  37, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku ualu, rastreiu aleatóriu tolu, viájen internasionál 26, follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 14 abril 2022  iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 59 hanesan Maubisse laiha,  Maliana   neen, Viqueque tolu, Suai 10,  Baucau laiha Ermera laiha, RAEOA haat, HNGV  43, Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 15 abril 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (86,5%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (81,3%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,6% no simu ona doze daruak 72,1%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,1/100 mil abitante, Iha loron  15 abril  2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha baixa ho COVID-19 laiha. Profesionalizmu polísia iha festa demokrasia 2022 https://tatoli.tl/2022/04/25/profesionalizmu-polisia-iha-festa-demokrasia-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-04-25 Atuasaun membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sempre sai problema ne’ebé públiku kestiona, liu-liu kestaun uza forsa ne’ebé essesivu ka atendedimentu la ho neutru maske atuasaun barak ne’ebé hala’o atu re-estabelese fali seguransa ne’ebé individu ka grupu balun estraga no halo sidadaun moris ho ameasa no tauk. Tuir mai hakerek nain hakarak hato’o papél instituisaun polísia nia iha seguransa. Lia-fuan seguransa maihusi lian-Latina: Securus , Se ; laiha, Curus ; tauk, signifika la-tauk ka laiha tauk. Seguransa katak; abilidade atu mantein soberania no independensia ho kondisaun moris ne’ebé laiha ameasa no tauk. Signifika Estadu bele garante rasik soberania no la-depende ba nasaun seluk atu garante seguransa iha teritóriu tomak no sidadaun moris la ho tauk no ameasa. Profesionalizmu militár tuir Samuel Huntinton; iha Badaen ( Expertice ), badaen no skill sira sei hetan husi edukasaun no formasaun ne’ebé membru idak-idak iha durante nia kareira tomak, edukasaun no formasaun maka responsabilidade Estadu nian atu investe atu militár ka polísia ida iha abilidade di’ak atu hala’o knaar ho profisionál. Prosesu formasaun atu muda mentalidade sidadaun sivíl ba militár ka polísia presiza liuhusi sistema no polítika formasaun no kurikulu ida ne’ebé di’ak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebé Timor-Leste iha ho la haluha norma sira ne’ebé aplika universál (think globally and act locally). Espíritu ekipa ( team work ), espíritu membru ida-idak iha karakter servisu ekipa atu misaun hotu-hotu la’o ho susesu. Servisu militár ka polísia presiza iha espíritu kamardajem ne’ebé metin hala’o knaar laiha impedimentu. Responsabilidade sosiál ( social responsibility ) no livre husi polítika no bisnis. Konstituisaun RDTL artigu 146 no 147 hakerek momos konaba instituisaun forsa armada no polísia laiha partidu ka apartidária. Konseitu ida ne’e responsabilidade individu membru atu hala’o knaar tuir lei ne’ebé vigora no iha mos responsabilidade governu atu halo investimentu ne’ebé di’ak ho profesionaliza instituisaun defesa no seguransa. Iha mos Farouk Muhamad nia hanoin maka polísia profisionál katak polísia ne’ebé iha disiplina, efisiensia no efikasia. Polísia profisionál katak polísia ne’ebé hala’o knaar tuir lei Nasaun nian, sistema no prosedimentu instituisaun nian no hetan konfiansa husi komunidade atu garante seguransa no estabilidade. Iha sorin seluk tuir padraun ONU ba Law enforcement agencies 1979 ; atu profesionaliza instituisaun seguransa presiza iha investimentu iha área edukasaun, treinamentu, ekipamentu, motivasaun no saláriu ka baibain temi  5W ( Well Educated, well Trainning, well Equiped, well-Motivated, well Sallary ). Fatór lima iha leten iha interdependensia ba malu atu ema hala’o servisu ho profisionál, tanba edukasaun no formasaun ne’ebé di’ak la ho apoiu ekipamentu ne’ebé adekuadu mos sei la prodús rezultadu ne’ebé másimu. Iha parte seluk motivasaun no saláriu mos fó impaktu ba kualidade prestasaun servisu. Atinjimentu balun ne’ebé hetan ona maka; rezultadu survei ne’ebé Fundasaun Ásia halo iha 2013 hatudu maioria populasaun pursentu 96,8 sente seguru bainhira hela besik polísia ka postu polísia sira. Iha sorin seluk Relatóriu New Deal G7+ hatudu katak instituisaun defeza no seguransa iha ona faze transformasaun ne’ebé sukat husi frajil ( fragile ), risku ( risk ) transformasaun ( transformation ) no resiliénsia ( resilience ), impase polítika no eleisaun antisipada sai hanesan teste ida mos ba instituisaun polísia nia profesionalizmu no mos ensinamentu ka hanorin ida ba jerasaun foun sira atu bele ultrapasa situasaun sira ne’e iha futuru oin mai, tanba krize ne’ebé boot tinan 2006 inklui kazu petisionáriu ita hakat liu, kazu eis-gerilleiru Mauk Moruk ita hakat liu, kazu CPD-RDTL no arte marsiál sira nian ita komesa redús ona ho intervensaun ho apoiu lider istóriku ho veteranu nian, intervensaun  polísia nian iha prevensaun no mitigasaun moras covid-19 inklui hakerek nain rasik hanesan mos artista ne’ebé halo kompozisaun múzika Corona iha tinan 2020 hodi konsiensializa ita nia populasaun iha teritóriu laran tomak hodi kombate virus ne’e. Hahú husi tinan 2012 bainhira polísia ONU husik hela Timor-Leste, PNTL maka responsabiliza ba seguransa interna inklui garante eleisaun sira la’o ho livre no demokrátiku maske akontese kazu kiik oan sira ne’ebé akontese iha Oekusi akontese ema deskoñesidu sunu uma populasaun nian ida, estraga uma populasaun nian no kareta polísia nia vidru rahun iha Uatulari-Viqueque, insidente deskuidu ida iha sentru votasaun-Dili nian iha loron votasaun 19 fulan-abríl. Ho hanoin sira iha leten atu konklui katak demokrasia iha Timor-Leste hahú buras no atuasaun polísia iha festa demokrasia ho maneira profisionál no di’ak tebes tuir konferénsia imprensa husi kandidatu nain rua Dr. Fransisco Guterres Lú Olo atuál Prezidente no Dr. José Ramos Horta prezidente eleitu parabeniza povu nia partisipasaun ho di’ak no parabeniza PNTL ne’ebé hala’o knaar ho di’ak tebes hahú husi kampaña no eleisaun primeira to’o segunda volta la’o iha ambiente ne’ebé seguru inklui observasaun pozitivu husi observadór internasionál sira. Polísia nia atuasaun iha festa demokrasia sira la’o ho maneira profisionál, atendimentu ba kazu arte marsiál sira ho di’ak, mantein neutralidade ho la haliis ba partidu ka grupu ruma iha situasaun impase polítika to’o agora iha situasaun kalma no hakmatek. Hanesan nasaun foun, ita mos bele merese orgulhu ba atinjimentu ida ne’e ne’ebé bele fó biban ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian hodi alkansa planu dezevolvimentu ne’ebé ita iha maske iha limitasaun barak no bele ona hatete ba ema seluk  katak ita mos bele, hanesan ita apoiu ona Guine Bissau iha sira nia eleisaun. Antes konklui, rekomendasaun balun maka hakerek nain hakarak hato’o, ida presiza iha balansu ida entre investimentu ne’ebé Estadu halo ona no profesionalizmu ne’ebé ezije ba instituisaun sira ne’e, tuir teória no konseitu profesionalizmu ne’ebé matenek nain sira hato’o iha leten no mos padraun ONU nian ba profesionaliza instituisaun polísia. Rua maka responsabilidade individu membru sira nian atu komporta didiak tuir lei no regulamentu sira ne’ebé sai mata-dalan hodi hala’o knaar lor-loron, tolu maka responsabilidade instituisaun nian atu hola medida ne’ebé rigór atu labele husik liu hahalok ladiak ne’ebé estraga imajem di’ak instituisaun nian no define tarefa saida maka konstituisaun atribui ba instituisaun atu bele orienta ho loloos. Rua maka responsabilidade Estadu atu halo investimentu ne’ebé di’ak atu melhora profesionalizmu ne’ebé ema hotu hakarak liuhusi formasaun, edukasaun, ekipamentu, motivasaun no saláriu. Iha sorin seluk haree mos ba interese nasionál ( National interest ) ho planeamentu bazeia ba jeopolitika ne’ebé Timor-Leste iha haree ba jeografia, demografia no kondisaun ekonomia rai ida ne’e nian. Artigu ida ne’e hanesan reflesaun badak no la-reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek nain haknar án ba.  Parabens…Parabens…Parabens Hakerek nain estudante programa doutoramentu jestaun estratéjiku, diploma iha jestaun ezekutiva polísia, Posgraduado iha estudu estratéjiku no reziliénsia nasionál, ISCSP-Universidade Lisboa. Alumni APCSS Hawaii-Estados Unidos America no Alumni ILEA Roswell. Embaixadór UE-MOP inaugura estrada rurál iha Lautém https://tatoli.tl/2022/04/26/embaixador-ue-mop-inaugura-estrada-rural-iha-lautem/ tatoli.tl Notísia 2022-04-26 LAUTÉM, 26 abríl 2022 – Embaixadór Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho Ministériu Obra Públika (MOP), tersa ne’e inaugura estrada rúral ne’ebé implementa hosi International Labour Organization (ILO) iha suku Souro, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautém. Estrada rurál ne’e iha área Nairete no Leuro, suku Souro, postu admistrativu Lospalos ne’ebé mak implementa hosi ILO no finansia hosi UE ho objetivu fornese ona asesu, ligasaun merkadu, empregu ne’ebé dignu, no moris di’ak ba agrikultór nú liuhosi asesu ba estrada iha kondisaun klima hotu-hotu ba fábrika prosesamentu mina nú virjen. Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor Leste, Andrew Jacobs sente kontente tanba UE hola parte ona iha mudansa ne’e ba povu nia moris, no husu ba Governu atu halo manutensaun ba estrada hodi nafatin lori mudansa ba povu Timor-Leste. Andrew Jacobs apresia ho parseiru sira hanesan governu nasionál, lokál, kompañia no ILO ne’ebé kolabora ona hodi implementa projetu reabilitasaun estrada rurál nune’e bele ajuda hasa’e rendimentu ekonomia no distribui produtu lokál ba merkadu. “Ami sente kontente tanba bele hola parte ba mudansa iha komunidade agroflorestál sira iha Souro tanba estrada ne’e bele liga produtór mina nú,” Embaixadór EU hateten iha suku Souro. Diretór Jerál Ministériu Obra Públika Rui Hernâni apresia UE ne’ebé sempre komitmentu apoia Timor-Leste hodi dezenvolve setór ekonomia liuliu reabilita estrada rurál ne’ebé fó impaktu direita ba komunidade iha baze. Benefísiu hosi estrada refere mak povu agrikultór sira-ne’ebé sei utiliza estrada liuliu atu movimenta trasnportasaun produtu lokál ba merkadu hodi hasa’e rendimentu ekonomia uma-laran no eduka oan sira iha eskola no asesu ba saúde. “Estrada ne’e prontu ona no governu nia papél liuhosi diresaun estrada sei prepara programa ba estrada sira-ne’ebé halo ona reabilitasaun bele hetan manutensaun nune’e bele iha sustentabilidade,” Rui Hernâni akresenta. Diretór Misaun ILO nian ba IndonéZia no Timor Leste, Michiko Miyamoto, hateten estrada rurál mellora ona hosi kontratór sira-ne’ebé treinadu hosi projetu Enhancing Rural Access (ERA) Agroflorestal hamutuk 34 hodi fornese ona asesu, ligasaun merkadu, no servisu ne’ebé dignu ba benefisiáriu sira hamutuk 4.977. ILO liuhosi serimónia inagurasaun refere entrega dokumentu informativu ba Ministériu Obra Públika hodi hetan konsiderasaun hosi Governu, ne’ebé propoin diresaun polítika, rekomendasaun no asaun estratéjia sira hodi ajuda kresimentu no dezenvolvimentu kontratór sira nian. Projeitu reabilitasaun estrada rural finansia hosi EU no implementa hosi ILO liuhosi projetu ERA agroflorestal iha área Nairete, Leuro Suku Souro ho distánsia kilómetru 3,250 konstrui hosi kompañia Zorro Construction Unip. Lda ho valór orsamentu $ 271.480,30 ne’ebé hahú iha loron 21 setembru 2020 to’o juñu 2021. Reabilita estrada rúral iha área Luturula, Suku Souro konstrui hosi kompaña Tchai Celeiro Unip.Lda ho valor orsamentu $ 237.308,81 ne’ebé hahú inisu fulan setembru 2020 no finaliza iha juñu 2021. Projeitu refere implementa mós iha postu Iliomar, munisípiu Lautém hamutuk kilómetru 18,485. Nune’e mós implementa iha munisípiu Baucau, Viqueque no Manatuto konstrui hosi kontratór hamutuk 34 ne’ebé treinadu ho métodu mao de obra ho kustu hamutuk $ 6.577.525,12 ne’ebé investe direita ba povu hamutuk $ 1.512.830 no envolve traballadór hamutuk na’in-4.889 iha suku 17 no aldeia 90 no fó prioridade promove komunidade, inkluziva hanesan joven, feto no ema ho defisiénsia. Ema na’in-sia hosi Leuro sei hetan Uma Kbiit Laek https://tatoli.tl/2022/04/27/ema-nain-sia-sei-hetan-uma-kbiit-laek-iha-leuro/ tatoli.tl Notísia 2022-04-27 LAUTÉM, 27 abríl 2022 – Autoridade suku Leuro, postu admistrativu Lospalos, munisípiu Lautém aprova ema na’in-sia mak sai benefisiáriu ba subsídiu konstrusaun Uma Kbiit Laek (UKL) iha tinan ne’e. Xefe Suku Leuro, Carlito Viegas hateten, liuhosi enkontru konsellu suku deside benefisiáriu na’in-sia kompostu hosi inan faluk uma-kain tolu, vulnerável no defisiente mak prenxe kritéria atu hetan subsídiu UKL ba tinan 2022. “Ita identifika no prosesu remata ona, hein halo kotasaun ba kompañia antes realiza konstrusaun,” Xefe suku Leuro informa  ba Tatoli iha Souro, tersa ne’e. Hosi benefisiáriu na’in-sia ne’e iha direitu ba UKL ho medida 48 metru kuadradu ne’ebé sei aloka orsamentu ba kada uma hamutuk $ 17.000 nune’e tótal hamutuk $ 153.000. “Ha’u agradese tanba programa ne’e benefísia duni ba ita-nia ema kbiit laek iha suku Leuro,” Carlito akresenta. Suku Leuro iha aldeia haat kompostu hosi Leuro, Luturula, Soro Moco, Tcharanoho ho  tótal populasaun hamutuk 812. Administrasaun munisípiu Lautém hetan alokasaun orsamentu husi Programa UKL hamutuk rihun $742. Hosi totál ne’e atu finansia atividade fíziku hamutuk rihun $714 ba suku 14 no operasionál rihun $28. Governante di'ak tenke livre hosi korrupsaun https://tatoli.tl/2022/05/09/governante-tenke-livre-hosi-korrupsaun/ tatoli.tl Notísia 2022-05-09 Konseitu governasaun di’ak nu’udar misaun Estadu ne’ebé umilde no sagradu ba autór governante foun sira ne’ebé sei simu kna’ar hodi jura no serbí ho laran tomak, temi matebian, lulik no lisan rai ida ne’e nian hodi serbí de’it ba povu no Nasaun nia vida tomak sein intensaun atu buka riku soin ruma, pensamentu saida de’it husi konseitu governasaun di’ak ne’e la’o ho susesu bainhira hetan apoiu polítiku ida másimu hodi serbí, tanba polítika Estadu ho nia kompromisu tomak halo esforsu oioin opta sistema hotu atu asegura governante sira labele monu ba babeur korrupsaun, koluzaun no nepotizmu ne’ebé sei loke dalan hodi governante sira involve ba krime korrupsaun no krime sira seluk ne’ebé ita la espera sei mosu, hanoin balun husi eskritór ida ne’e, hakarak  ajuda no kontribui pensamentu konseptuál teoria sira hodi halo komparasaun ho referénsia literatura anti korrupsaun nian mak bele apoiu fó hanoin nafatin asuntu relevante sira liga ho korrupsaun nia risku ba governante foun ne’ebé sei ukun bele hetan susesu iha kareira polítiku  ukun nian, tanba ne’e konseitu governasaun tuir lian ingles “ the authoritative direction and administration of the affairs of men or women in nation, state, city, etc ” konseitu governasaun ne’e mak instrusaun sira kona-ba administrasaun ho nia kompeténsia sira ba elementu no komponente ka pesoál tomak iha Nasaun ida, provinsia sira, autoridade munisipáal sira no seluk tan” Governasaun ne’e rasik nu’udar asaun ka aktu ida kona ba faktu, tipolojia no atividade sira oinsá jere ka hala’o governasaun. (Koolman, 1993),  tuir  Koolman no Van Vllet (1993) konsetu governasaun indika kedas ba kriasaun estrutura no kompozisaun ne’ebé la hases dook, maibé nu’udar interasaun husi parte sira ne’ebé involve iha prosesu governu ne’ebé entre sira fó inluénsia ba malu. Leitór sira, modelu governasaun ida ne’e sei introdús no identifika de’it hanoin balun kona-ba governante sira nia responsabilidade boot ba asuntu sira mak liga direta ho atividade no mobilizasaun rekursu Estadu nian hanesan osan no materiál sira, ko’alia kona-ba osan no materiál  nu’udar fasildade ne’ebé sei apoiu hodi haforsa planu no programa governasaun nia iha Nasaun ida, nune’e kontribuisaun sira sei mai husi rekursu boot rua ne’e, maibé mos risku sira sei boot bainhira governante sira la tau konsiderasaun maka’as ba nia prosesu tomak, esperiénsia ba utilizasaun rekursu hirak ne’e hatudu ona nia referénsia balun iha pasadu, eis governante balun monu ona ba risku, tanba ne’e evita no  tenke prudente nafatin iha dezisaun tomak iha futuru, governante foun tenke haree loloos, hili loloos, estuda loloos, fihir loloos, ema mak tenke onestu no iha integridade di’ak, la’ós korruptu, haree tuir nia track record sira pasadu nian ne’ebé karik involve ona iha krime korrupsaun di’ak liu hasees kedas atu labele prejudika fali konseitu governasaun di’ak ne’ebé Nasaun mehi hela ba povu nia moris di’ak. Ita hotu nia mehi mak Governante ida ne’ebé mai ho postura ida mak simplisidade nu’udar atan hodi serbí ba Nasaun la’ós governante ida mak komplikadu iha nia visaun no polítika, Governante ida mak hatene identifika povu nia moris, sukat rekursu Estadu nian, no hatene povu nia sentimentu, hatene no prudente iha dezisaun, ko’alia uitoan tau iha prátika serbí, iha transparensia hodi rejeita aktu hotu ne’ebé kontráriu ho lei, governante ida mak la monu ba lasu polítiku nian, governante sira mak la monu ba setór privadu sira nia promesa hodi hakruuk ba osan no fasilidade luxuário sira, fatór hirak ne’e sei tenta nafatin ba nafatin governante foun sira iha futuru, tanba ne’e hahú agora kedas aprende sai ema onestu, tetu didiak ita boot nia mehi sira ne’ebé falun interesse boot hodi fó prejuizu ba Estadu no halo povu sai kiak no mukit, kuidadu ita boot nia juramentu bainhira hahú simu kna’ar, ita boot jura ona ho fuan  laran tomak atu la trai konfiansa povu nian, nune’e ita boot la’ós ema ipókritu ba ita boot nia rain rasik, povu fiar ita boot nia integridade atu ukun Nasaun la’ós atu ukun família, grupu ou partidu no seluk tan. Sani nain sira, korrupsaun nu’udar hahalok immoral ne’ebé komite husi ema sé de’it, baihira de’it, no iha ne’ebé de’it hodi uza sala poder no kompeténsia hodi hase’es an husi lei no norma hotu ne’ebé vigora iha Estadu ida, utiliza poder polítiku ne’ebé sala ba interese privada, ema seluk, belun di’ak, grupu, família no seluk tan, dala-wain ema barak kestiona katak korrupsaun ne’e mosu tanba fatór kiak, nune’e hamoris korrupsaun, maibé pensamentu ida ne’e simplesmente la kondisiona tuir saida mak sosiedade Nasaun ida infrenta hela, realidade korrupsaun mosu iha Nasaun barak iha mundu ida ne’e, barak liu akontese iha Nasaun sira mak hetan ona prósperu, ita mos la espera katak korrupsaun ne’ebé sira halo mais rapidu no laiha sinál ruma mak bele deteta kona ba asuntu korrupsaun, mezmu to’o ikus deskobrimentu sira hafoin hetan aktu hirak ne’e, mais pior liután rezultadu husi korrupsaun ne’e rasik fahe ba parte barak. Impaktu korrupsaun mais estraordináriu katak hahalok ida ne’e bele halo ema hetan sofrimentu tanba hamlaha, kiak, uma laiha, aimoruk laiha, osan laiha, servisu laiha, dezempregu aumenta, tan de’it asesu ba patrimóniu rekursu osan no ekonomia  sira kuaze korruptór sira mak domina no okupa liu hodi euphoria ba sira nia moris. Kriminalidade buras iha ne’ebé de’it, tanba fonte formál hotu laiha dalan,  taka án ba ema marjinalizadu sira, meiu saida de’it, inklui na’ok no foti no hadau ema bele halo. Abilidade ekonomia monu maka’as, nune’e mos orsamentu jerál do Estadu nian korruptór sira han tiha. Tanba de’it korrupsaun plantasaun no rai sira muda nia funsaun, muda hodi la fó balansu ba ekosistema ambientál nian, nune’e mos ai-laran no foho sira sei izola án, tanba komunidade sira estraga ai-horis sira,  nune’e ita nia Nasaun sei laiha produtu ne’ebé bele hatama reseita ba Estadu. populasaun ne’ebé sira nia moris depende ba ambiente sei lakon sira nia oportunidade, tanba orijinalidade husi ambientál ne’ebé muda nia funsaun, ai-horis barak mate, rai bokur lakon, rai manas aumente, ho hanoin badak hakarak hatete de’it katak korrupsaun ne’e estaga no minimiza sosiedade nia moris, harahun Nasaun nia vida no hamonu dignidade Estadu. Ilustrasaun iha leten nu’udar rezumu  badak ida kona-ba síntomas aat husi korrupsaun, tanba ne’e kombate korrupsaun presiza estratejia estra hodi kombate, buka kumpriende nia dalan sira, nune’e foti konklusaun ikus katak korrupsaun ne’e akontese tanba poder ganansiozu ne’ebé komite husi ema lubun kiik ne’ebé haksumik án hela nuda servidór Estadu, autoridade no polítiku sira, kombate korrupsaun tenke seriu hahú husi polítika no planu sira, hahú mos husi partidu polítiku sira bainhira delega nia reprezentante hodi ba kaer pasta iha Governu ka autoridade iha instituisaun autonomu sira tenke hahú haree didiak nia pasadu ka track record ne’ebé nia komporta durante nia moris hamutuk iha Estadu ida, kuidadu di’ak atu hili ema ne’ebé sala, tanba monu ona ba korruptu, hodi asume fali kargu nu’udar lider ka governante ida, bainhira akontese ida ne’e partidu polítiku sira sei lakon nia kredibilidade di’ak hodi serbí povu, tanba ema barak sei lakon fiar atu ezerse sira nia knaar bainhira iha eleisaun jerál, povu sei julga korruptór sira ho sira nia votus, vox populi vox dei. Polítiku ida di’ak mak hatene tau  aas sintidu povu nian hodi la monu ba aktu krime korrupsaun, ita boot nia vida no kareira polítiku sira sei monu, ita boot sei lakon dignidade tomak iha Nasaun bainhira  komete korrupsaun, Estadu sei konsidera korruptór nu’udar traisaun ba povu nia-lian hodi lakon integridade tomak nu’udar sidadaun di’ak ba Nasaun, mezmu ita nia direitu ba moris nu’udar sidadaun baibain konstituisaun proteje, maibé ita boot lakon direitu ida atu ezerse kna’ar públiku sira iha Estadu, ita karik halo traisaun nu’udar korruptór ida partidu polítiku sei foti medida balun hodi elimina no hases husi estrutura partidu (lei MPCC artigu 6 o ) komportamentu serbí ne’ebé ita boot dedika durante ne’e monu tanba involve iha aktu korrupsaun kesi ita ho lei hodi ba hatan iha investigasaun CAC nian no ikus ita nia sala sira sei lori ita boot ba to’o tribunál hodi hetan julgamentu, karik ita boot loos sei fila mai família no kontinua servisu maibé evidénsia sira prova iha tribunál katak ita boot komete dalan ikus mak kastigu iha kadeia Becora ho Glenu, triste tebes maibé ida ne’ebé triste liu mak ita boot nia família, kastigu mak nu’udar dalan justisa ikus ne’ebé bele rekompensa fila fali sala no kulpadu hotu ne’ebé ita boot komete, lakon oportunidade, lakon integridade tomak, lakon fiar no laiha tan korajen hodi hakat nu’udar sidadaun di’ak iha Timor Leste,  julgamentu iha tribunál karik tarde maibé sosiedade hahú julga ita boot iha dalan sikun sira iha aldeia, suku to’o mai kapitál, ida ne’e mak realidade moris nu’udar sosiedade iha mundu dijitalizasaun moderna, julgamentu iha mídia sira, iha jornál, iha televisaun no radio sira nu’udar meiu informasaun ne’ebé hakarak ka lakohi sei fahe no públika informasaun sira kona  lalaok sira mak ema komete hela nu’udar krime ne’ebé la’ós krime baibain, krime korrupsaun nu’udar krime estraordináriu ne’ebé bele potensia la’o liu fronteira Nasaun sira iha mundu nian. Krime korrupsaun ezije ita boot no ha’u inklui komportamentu sosiedade nian hodi luta kontra no rejeita aktu sira nu’udar traisaun ba vida umana iha Estadu ida, Governante no polítiku sira nia firmeza atu asegura katak kombate no prevene korrupsaun nu’udar obrigasaun morál ida ne’ebé presiza hetan fatin iha ema hotu nia fuan, polítiku sira tenke firme atu hatete la’e ba korrupsaun no abuzu poder, ida ne’e mak dalan ida hodi promove boa vontade polítiku Estadu nian, baze fundamentu ne’ebé sosiedade tenke asegura mak kombate korrupsaun ho kompromisu no iha seriedade atu firme katak hakarak lori povu no Nasaun sai husi kiak no mukit iha Nasaun foun ida ne’e, dala-wain ema tenta polítiku nain sira ho osan no promesa oioin maibé tenke iha prinsipiu ida de’it katak ba Timor-Leste nia integridade tomak no ha’u nia firmeza iha juramentu ha’u rejeita no kontra korrupsaun. (Leolsae/5//22) Artigu ne’e opiniaun pesoál no la reprezenta instituisaun ne’ebé haknaar án ba (Komisaun Anti Korrupsaun). MF realiza ona pagamentu suplementu remuneratóriu liña frente jornalista https://tatoli.tl/2022/05/11/mf-realiza-ona-pagamentu-suplementu-remuneratoriu-lina-frente-jornalista/ tatoli.tl Notísia 2022-05-11 DILI, 11 maiu 2022 – Ministériu Finansa (MF) liuhosi Sekretariadu Tékniku Fundu COVID-19, realiza ona pagamentu liña frente jornalista hamutuk benefisiáriu 409 ho totál $285.995, ne’ebé presta servisu iha ámbitu prevensaun no mitigasaun COVID-19 iha Timor-Leste. “Pagamentu ne’e ba períodu fulan-ualu, hahú hosi abril to’o novembru 2021, durante Estadu Emerjénsia,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Gabinete MF, kuarta ne’e. Pedidu pagamentu ne’ebé submete hosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) liu ona prosesu verifikasaun no dadus hirak ne’ebé submete mai Sekretariadu Tékniku Fundu COVID-19, ne’ebé prienxe ona rekezitu legál tuir Dekretu-Lei númeru 1/2022, 05 janeiru kona-ba subsídiu ba profisionál ne’ebé hala’o atividade jornalístika, hodi fornese produtu jornalístiku mitiga COVID-19. Antes ne’e, iha tinan 2020, Sekretariadu Tékniku Fundu COVID-19 realiza ona pagamentu suplementu remuneratóriu liña frente jornalista sira ba 216 benefisiáriu ho montante $97.425 ba períodu fulan-tolu. Lista jornalista iha tinan 2021 sa’e ba benefisiáriu 409, kompara ho tinan 2020 iha de’it benefisiáriu 216, signifika iha aumente kuaze besik 90%. Bazeia ba Dekretu-Lei númeru 1/2022, 05 janeiru ne’e, iha loron 24 marsu 2022, MAPKOMS submete pedidu pagamentu mai Sekretariadu Tékniku Fundu COVID-19, ne’ebé ba lista dahuluk kompostu hosi jornalista instituisaun mídia oioin ho totál 288, ne’ebé benefisiáriu indika mós fatin ba halo kobertura no lista ne’e hetan aprovasaun hosi MAPKOMS liuhosi despaixu númeru 01/MAPKOMS/I/2022. Tanba lista ne’e iha duplikasaun no balun konta bánkaria benefisiáriu la loos, nune’e Ministériu Finansa devolve filafali ba MAPKOMS hodi hadi’a. Nune’e, iha 28 marsu 2022, MAPKOMS submete filafali lista jornalista sira ba MF atubele prosesa, ne’ebé iha lista daruak ne’e kompostu hosi jornalista instituisaun mídia oioin, ho totál benefisiáriu 507 no totál orsamentu hamutuk $371.400. Maibé lista daruak ne’e la indika fatin ba halo kobertura no laiha despaixu aprovasaun hosi MAPKOMS no lista daruak mai ho benefisiáriu 507, tanba ne’e hadi’a filafali. Bazeia ba dispozisaun legál ne’ebé iha, Gabinete Apoiu Jurídiku konklui katak pagamentu subsídiu ba profisionál ne’ebé dezenvolve atividade jornalístika ne’ebé solisita hosi Governu hodi fornese notísia kona-ba COVID-19 durante Estadu Emerjénsia bele de’it atribui bainhira iha despaixu aprovasaun ba lista profisionál ne’ebé dezenvolve atividade jornalístika hosi MAPKOMS, ho baze ba informasaun ne’ebé fornese hosi Sala Situasaun Sentru Nasionál Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés) ka hosi Diresaun Nasionál ba Diseminasaun Informasaun MAPKOMS, konforme númeru 3 artigu 2 Dekretu-Lei númeru 1/2022, 05 janeiru. Iha númeru 1 artigu 2, diploma ne’e, estabelese katak ba profisionál ne’ebé dezenvolve atividade jornalístika hamutuk ho Sala Situasaun Sentru CIGC ka ida ne’ebé Governu husu hodi prodús notísia durante períodu 01 abril to’o 31 dezembru 2021, sei atribui subsídiu pekuniáriu ba kada loron servisu efetivu benefisiáriu nian iha kondisaun direta expozisaun ba vírus SARS-Cov2 durante deklarasaun períodu Estadu Emerjénsia. Iha númeru 2 artigu 2, diploma ne’e, subsídiu refere anteriormente iha valór $5 ba kada loron servisu efetivu, nune’e konforme númeru 3 artigu 2, diploma refere, subsídiu ida ne’e bele de’it atribui bainhira iha despaixu aprovasaun lista ba profisionál ne’ebé dezenvolve atividade jornalístika hosi Ministru MAPKOMS ho baze ba informasaun ne’ebé fornese hosi Sala Situasaun SIGC ka hosi Diresaun Nasionál ba Diseminasaun Informasaun MAPKOMS. Atensaun Foot and Mouth Disease (FMD) ba ita-nia animál iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/05/23/atensaun-foot-and-mouth-disease-fmd-ba-ita-nia-animal-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-05-23 Atensaun Foot and mouth disease (FMD) ka moras ibun no ain-kukun (MIAK) agora dau-daun afeta ona karau iha nasaun viziñu Indonézia ho ninia efeitu mak karau barak mate, tanba moras. Situasaun ne’e fó impaktu direta ba agrikultór sira, automatikamente lakon rendimentu. Saida mak FMD ka MIAK Importante ba ita atu hatene FMD hodi halo prevensaun no asegura balada sira livre husi moras ne’e. Moras FMD sai ameasa boot ba ita-nia karau timur, karau vaka, rusa, bibi malae, no bibi timur iha ita-rain. FMD ka Apthtae Epizooticae ( AE ) nu’udar moras virál ne’ebé kontaziosu tebes ba animál ruminante ho animál seluk ne’ebé iha ain-kukun leet. Animál ne’ebé infetadu moras ne’e sei hatudu sintoma hanesan salivasaun makaas (kaben boot), kanek iha ibun, no kanek iha ain-kukun leet. Morbilidade aas to’o 100%, maibé mortalidade bele atinje 5%. Mortalidade iha karau oan kiik to’o 80%, maske iha animál boot to’o de’it 5%, fahi oan sei susu nia mortalidade bele atinje 100% maske iha fahi boot menus husi ne’e, nune’e mos mortalidade iha bibi malae oan bele to’o besik 100%. Animál ho ain-kukun ne’ebé maduru ona maske infetadu husi virus foot and mouth disease , maibé barak mak sei bele rekopera hikas. Produsaun susu been menus, todan karau menus, no isin krekas nu’udar impaktu negativu husi moras ibun no ain-kukun iha ita nia animál. Ajente kauzativu hosi FMD Ajente kauzativu hosi FMD mak jenera apthovirus , família picornaviridae. Virus FMD afeta animál barak iha mundu, liu-liu animál ne’ebé iha ain-kukun hanesan animál ruminante boot (karau timur no karau vaka), ruminante kiik (bibi malae no bibi timur), fahi, rusa no ruminante sira seluk. Virus FMD bele moris ho estavel no infetivu iha ambiente ne’ebé ladún kona loron manas, inklui iha kulit, líkidu sira hanesan inus been no kabeen ka saliva, área ne’ebé ladún hetan loron manas, no iha fatin hirak ne’ebé  temperatura ladún manas. Iha fatin ne’ebé loron matan la kona direta, virus FMD bele moris kleur no infektadu nafatin. Katak, durante virus ne’e moris iha du’ut ne’ebé loron matan ladún kona, virus refere sei bele hada’et no hamosu moras ba animál infetadu sira. Hanesan mós iha rai malirin, bele moris nafatin. Moras MIA kona animál saida de’it Animál ruminante barak iha mundu mak sensitivu ba virus FMD, tantu maus no fuik hanesan  karau vaka, karau timur, bibi malae, bibi timur, no rusa. Fahi mós sensitivu. Nasaun viziñu hanesan Indonézia, oras ne’e afetadu husi virus FMD, virus refere halo infesaun ba karau vaka. Kuda, nu’udar animál ida ne’ebé la sensitivu ba virus FMD, tanba balada refere laiha ain-kukun leet. Nune’e mós klase aves hanesan manu lokál sira mós la sensitivu ba virus foot and mouth disease. Signifika katak iha ita-rai Timor-Leste, virus FMD sensitivu ba animál ruminante boot no kiik, no balada fahi. Oinsá FMD hada’et Jeralmente, virus FMD bele transmite liuhusi maneira oin rua. Dahuluk maka transmite liuhusi kontaktu direta entre animál ne’ebé infektadu virus FMD ho animál seluk ne’ebé sei livre husi virus FMD ka animál saudavel. Transmisaun daruak maka virus FMD bele hada’et liuhusi kontaktu indireta, ezemplu liuhusi materiál no ekipamentu ne’ebé kontaminadu ho virus FMD. Materiál no ekipamentu refere iha ne’e mak hanesan ropa, sapatu, kareta, ai-han, bee hemu, sekresaun no ekskresaun husi animál infektadu virus FMD, du’ut ne’ebé kontaminadu ho líkidu husi ekskresaun animál infektadu. Signifika, materiál no ekipamentu hirak ne’ebé utiliza iha fatin ka luhan ne’ebé animál afetadu hela ba bele sai nu’udar fontes virus FMD antes hada’et ba animál sensitivu sira. Transmisaun virus FMD direta bele mos liuhusi droplets , inus been no kabeen ka saliva ne’ebé sai husi animál infektadu no hetan kontaktu ho animál seluk ne’ebé sei saudavel. Kareta laran ne’ebé utiliza hodi tula karau ka animál seluk ne’ebé infektadu ka pozitivu virus FMD bele hada’et tutan virus FMD ba animál seluk kuandu kareta refere la desinfekta antes utiliza hodi tula animál seluk ne’ebé saudavel. Fezes iha luhan laran ne’ebé afetadu virus FMD mos bele hada’et virus ba animál seluk ne’ebé hela iha luhan hanesan. Virus FMD mos bele transmite liuhusi anin iha rai ho distansia to’o kilometru 60 no liuhusi anin tasi to’o kilometru 300. Fontes virus FMD bele hetan iha animál infektadu acute nia sekresaun no ekskresaun, inklui anin, saliva, susubeen, urina, fezes, semen, no ekskresaun líkidu husi animál oan ne’ebé abortu. Virus FMD ne’e bele tama animál nia isin liuhusi kanal respirasaun no dijestivu. Dalabarak karau infektadu liuhusi respirasaun, bele mos liuhusi semen iha tempu kaben. Transmisaun bele liuhusi bee ho distansia dook. Ema bele mos sai hanesan vector mekanika hodi transmite ka hada’et virus FMD ba animál sira ne’ebé sensitivu liuhusi isin ka ropa ne’ebé kontaminadu ho virus FMD. Sapatu boot ho ropa ne’ebé utiliza iha luhan kontaminadu virus FMD bele hada’et ba animál seluk bainhira la utiliza asaun bioseguransa iha luhan seluk. Saida mak sintoma MIAK Periodu inkubasaun husi virus FMD hahú husi loron 2 to’o semana rua ka loron 14. Signifika katak virus FMD hahú tama iha animál nia isin to’o hamosu sinál klínika presiza tempu loron 2-14. Iha sintoma oi-oin ne’ebé bele haree hetan iha animál infektadu sira nia isin. Sintoma hirak ne’e mak hanesan isin manas, salivasaun makaas, inus been sai barak, kanek iha ibun parte laran, kanek iha nanál, kanek iha ain-kukun leet, kanek iha susun matan, erosaun iha kanek iha ibun laran, no anoreksia. Animál infektadu nia vontade han menus, vontade hemu bee mos menus, to’o animál infektadu isin krekas. Animál infetadu han no hemu ladi’ak, tanba ibun laran kanek no mosu erosaun, animál infektadu la’o ladiak, tanba ain-kukun leet kanek no mosu erosaun. Animál afetadu nia ain-kukun monu no kanek iha ain-kukun leet halo animál refere sente moras no toba de’it. Maske animál moras to’o 100% maibé maioria bele rekopera hikas no mortalidade bele atinje 5%. Animál oan maioria mate tanba inflamasaun iha muskulu fuan ka myocarditis. Dalabarak animál infektadu toba de’it, tanba isin manas no kanek iha ain-kukun, no animál infektadu lakohi han, tanba kanek iha ibun laran, no nanál. Oinsá prevene FMD Nasaun ne’ebé sei livre hanesan ita rain Timor-Leste presiza tebes regulamentu importasaun ne’ebé aplika rigorozu ba importadór sira ne’ebé importa karau ho produtu karau nian hanesan naan husi nasaun ne’ebé afetadu ona husi virus FMD. Loloos tenki bandu importasaun karau ho naan karau ho nia produtu sira husi nasaun afetadu moras FMD atu labele tama ita nia nasaun. Aviaun ho kareta sira ho sasan iha laran ne’ebé husi nasaun afetadu mai ita nia nasaun nesesita atu desinfekta antes tama ita rain. Desinfekta mos ema ne’ebé tama ita rain liuhusi roo, aviaun, no kareta sira antes tama ita nia nasaun. Asaun hirak ne’e mak nu’udar asaun bioseguransa hodi proteje ita nia nasaun husi moras ekzotika sira husi liur. Karik ita nia nasaun afetadu ona husi virus ne’ebé hamosu FMD, aplikasaun asaun bioseguransa ne’e bele util mos entre munisípiu to’o suku no aldeia sira iha ita nia teritóriu tomak. Nune’e, karik iha ita nia munisípiu ida mak afetadu ona husi virus FMD maka movimentu animál ho nia produtu relevante sira limite ba munisípiu seluk ka fatin seluk hodi reduz risku transmisaun virus FMD husi fatin ida ba fatin seluk. Asaun bioseguransa ne’e hanesan desinfeksaun ne’ebé hala’o ba kareta, motor, ema, no sasan hotu mak tama-sai husi área ida ba área seluk. Atu reduz risku surtu nian no hapara sirkulasaun virus ne’e husi fatin ida ba fatin seluk, asaun bioseguransa aplika ho rigorozu iha pontu ka fatin hirak ne’ebé ema no sasan tama-sai ba. Protokolu no prosedimentu operasionál standar hodi hasoru moras FMD ho moras ekzotiku seluk presiza estabelese ona husi instituisaun relevante hanesan Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), inklui nia ekipa task force ne’ebé formadu no iha kompeténsia hala’o servisu refere. Lei no regulamentu relevante ne’ebé suporta programa refere presiza estabelese inisiu kedas no kapasita nia membru sira tuir karakterístika kada moras. Instituisaun governu, liu-liu quarantina nia papel importante tebes iha situasaun hanesan agora hodi proteje ita-nia nasaun husi moras ruma hosi rai liur. Se moras ibun no ain-kukun tama duni iha ita nia nasaun, jeralmente sei iha metodu rua hodi kontrola moras refere mak bioseguransa ka biosecurity , no vasinasaun. Aplikasaun asaun bioseguransa baratu no fasil liu kompara ho metodu segundu hanaran vasinasaun. Aplikasaun asaun bioseguransa bele hala’o individuál kada agrikultór ne’ebé hakiak animál, bele aplika bazeia ba teritóriu ka munisípiu, bele mos aplika iha instituisaun governu ne’ebé kiik liu hanesan aldeia sira. Asaun bioseguransa, ezemplu isolasaun animál infektadu no halo tratamentu, limite movimentu animál, ema, no sasan husi área afetadu ba área seluk, limite movimentu naan no produtu naan diskunfia no sensitivu ba virus FMD atu prevene sirkulasaun viru refere husi fatin ida ba fatin seluk, liu-liu husi área afetadu. Metodu daruak hanaran vasinasaun kontra FMD mos importante, maibé presiza orsamentu ne’ebé boot hodi sosa vasina husi nasaun viziñu sira. Nune’e mos, kuandu governu halo programa vasinasaun ba ita nia animál ne’ebé sensitivu ba moras refere, presiza tebes kolaborasaun ne’ebé di’ak entre agrikultór ka na’in ba animál ho vasinadór sira husi MAP atu bele realiza programa vasinasaun ho susesu. Oinsá halo tratamentu ba MIAK To’o ohin loron seidauk iha aimoruk ne’ebé hodi halo tratamentu ba virus FMD ho efetivu. So iha tratamentu suportivu no aimoruk ba infesaun sekundáriu sira bainhira iha sintoma ba animál ne’ebé kona moras MIAK. Iha nasaun ka fatin hirak ne’ebé moras ne’e endemia, tratamentu bazeia ba sinál klínika iha animál nia isin importante loos. Bainhira animál ida infektadu ona husi virus FMD, animál infektadu ne’e tenki izola ka hadook husi nia maluk sira no halo tratamentu ba nia tuir sinál saida mak nia hatudu iha nia isin lolon. Fó aimoruk chloramphenicol ou cuprisulfat 5% ba ain-kukun ne’ebé kanek ona. Jeralmente, administra aimoruk hanesan anti-inflamasaun, anti-piretika, antibiotika, no terapi suportivu sira aplika ho seguru tuir nia dalan ba animál infektadu sei bele ajuda animál infektadu rekopera husi nia moras. Keta haluha, desinfekta karau luhan ho sasan hotu iha laran, inklui karau nain nia ropa sira iha luhan afetadu sei minimiza no redús sirkulasaun virus FMD husi fatin ida ba fatin seluk. FMD risku saúde públiku ka lae? Moras foot and mouth disease la konsidera nu’udar problema saúde públiku nian, tanba infeksaun ba ema ladún iha ho nia konsekuénsia ladún iha. Tanba iha tempu uluk, ema sira ne’ebé servisu iha laboratóriu konaba moras FMD nian hetan kazu 2 de’it durante tinan liu 50. Tanba ne’e, animál hanesan karau ne’ebé pozitivu moras ibun no ain-kukun liuhusi sintoma ne’ebé hatudu iha organ ne’ebé mensiona dau-daun, organ hanesan ain-kukun ne’ebé hatudu sintoma moras FMD nian tesi soe tiha, nune’e mos nia ulun. Nune’e, organ isin seluk sei bele konsumu nafatin. Saida mak tenki halo bainhira hetan kazu MIAK Karik hetan animál ruma afetadu ho virus FMD ka animál ruma mate ho sintoma hanesan ain-kukun leet kanek, ibun kanek no mosu erosaun, kabeen barak, no sintoma seluk hanesan mensiona iha leten, ita tenki relata ba instituisaun relevante hanesan Ministériu Agrikultura no Peska, ou bele mos hato’o ba médiku veterináriu ho paramediku veterináriu ou staf tékniku veterináriu no pekuária ne’ebé besik ita nia hela fatin ka ita koñese. Ita ne’ebé haree no diskunfia animál ruma infektadu ho virus FMD, ita tenki halo asaun prevensaun hanesan esplika ona iha leten. Se ita diskunfia ita nia animál kona ona virus FMD, ita mos halo tratamentu hanesan mensiona iha leten depois relata ba ema no instituisaun ne’ebé relevante. PM Taur orienta MAP-MOP selebra akordu utiliza ekipamentu pezadu hamutuk https://tatoli.tl/2022/06/03/pm-taur-orienta-map-mop-selebra-akordu-utiliza-ekipamentu-pezadu-hamutuk/ tatoli.tl Notísia 2022-06-03 DILI, 03 juñu 2022 –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, fó ona orientasaun ba Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Pedro dos Reis, no Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, atu estabelese akordu serbisu hodi utiliza hamutuk ekipamentu pezadu, nune’e bele responde nesesidade povu agrikultór. “Akizasaun ekipamentu pezadu foin daudaun iha reuniun dahuluk komisaun interministeriál ami deside katak, em vez de sosa foun no duplika de’it, entaun MAP sei asina akordu ida ho MOP atu uza ekipamentu pezadu hamutuk, se lae ita duplika, katak MAP iha tratór MOP mós iha tratór, tanba saida mak ita la uza hamutuk de’it, halo ajustamentu no estabelese de’it regra,” PM hateten iha ámbitu diskusaun Lei Grande Opsaun Planu , iha sala plenária Parlamentu Nasionál, sesta ne’e. Inisiativa ne’e atu evita duplikasaun ekipamentu, tanba durante ne’e MOP iha ekipamentu maibé ministériu seluk labele uza. “Ha’u lembra bainhira hanesan Prezidente Republika, ha’u halo vizita ba Uatucarbau relasiona ho tratór ida MOP nian maibé apoia tanba la’ós sira-nia kompeténsia maibé ekipamentu ne’e iha no labele halo intervensaun, entaun mosu pergunta katak Governu ne’e ida de’it ka rua, se Governu ida tenki rentabiliza ekipamentu ne’ebé iha. Agora iha ona desizaun ida-ne’e, MOP no MAP sei halo ajustamentu para depois uza ekipamentu pezadu ba setór agrikultura,” Xefe Governu dehan. Daudaun ne’e Governu sei la sosa tan ona tratór tanba tratór barak maibé la halo manutensaun entaun abandona de’it. “Kona-ba akizasaun tratór, momentu iha diskusaun ho MAP levanta duni atu sosa tratór maibé ha’u halo intervensaun katak bele sosa tratór kiik maibé boot ita iha hela, ministériu la hatene atu halo nusa para opera sira ne’e, maibé sosa tan só para gasta osan,” nia preokupa. Iha fatin hanesan, Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Pedro dos Reis, konfirma, kona-ba orientasaun Xefe Governu, parte rua ko’alia ba malu ona. “Loos duni katak Primeiru-Ministru orienta atu asina memorandum ida ho MOP atu haree ba ekipamentu pezadu sira, maibé hafoin ami halo diskusaun ho Ministru Obra Públika, dehan katak laiha ekipamentu pezadu, tanba ne’e maka medida sira ne’ebé sei halo tuir mai sei haree fali hodi tau planu no orsamentu iha tinan 2023,” governante ne’e tenik. Hakerek: hamoris fila fali saida mak mate ona (Socrates) https://tatoli.tl/2022/06/09/hakerek-hamoris-fila-fali-saida-mak-mate-ona-socrates/ tatoli.tl Notísia 2022-06-09 Saida mak hakerek? Hakerek ne’e saida? Hanesan aman lia-nain Socrates dehan hakerek ne’e: ”hamoris fila fali saida mak mate ona”. Oinsá ho hakerek ne’e, ita boot sente enjoy? Ha’u hatán SIM. Tamba, enjoy husi hakerek ne’e bainhira ema barak bele lee ita nia ideia iha mídia (online no jornál sira), no saida mak ita hakerek ne’e halo ema kontente, motiva, no bele hetan inspirasaun no hodi bele dezenvolve sira nia hanoin liu husi valór moris nian ne’ebé mak ita defini ona iha ita nia hakerek. Bainhira sira enjoy ita nia hakerek signifika sira enjoy mos ho ita nu’udar hakerek nain ne’e. Iha tempu filozofo sira nian, hakerek ou escrita sai valór ne’ebé boot no fó mos kontribuisaun hodi dezenvolve nasaun ida ou lia-fuan plataun dehan ”Dezenvolve Repúblika Ida”. Iha lema ida ne’ebé mak famozu tebes ho lian latinu nune’e: “nulla dies sine linea” signifika la iha loron ida maka labele hakerek. Ema hotu iha obrigasaun hodi hakerek saida de’it mak nia hasoru iha nia moris lor-loron. No ema bele halo ninia jornál diáriu privadu atu bele mobiliza ninia momentum hotu iha nia moris. Hakerek iha ninia parte ou faze katarsia rasik ba iha hakerek nain no mos ba lee nain sira iha mídia. Hakerek iha ninia funsaun ida mak ita hanaran funsaun katarsia , iha ne’ebé hakerek hotu-hotu sei lori ninia implikasaun no intensaun rasik ne’ebé mak ho lian latinu dehan docere ; hanorin no dirize, no mos movere ; habook án, hahoris dezenvovimentu ( the agent of change ). Ho ida ne’e, hatudu katak atividade hakerek sei iha ninia relasan dinamiku ho ita nia moris. Hakerek hanesan atividade ema nian ne’ebé mak hatudu iha ninia ezisténsia rasik. Ezisténsia ema nian ita bele deskobre liu husi ninia hakerek sira. Hakerek la’ós de’it atu sita ita nia tempu hotu ou halimar de’it. Maibé iha ninia kontextu ne’ebé mak klean, ita bele dehan hakerek ne’e moris ne’e rasik. Anne Morro Lindbergh iha ninia livru Looked Rooms and Opens Doors hatete: “I must write it all out. Writing is thinking. It is more than living, for it is being conscious of living.” Ho ninia tradusaun livre, nune’e: “Ha’u tenke hakerek ho ha’u nia an tomak. Hakerek ne’e hanoin ida. Hakerek ne’e nia iha ninia forsa ne’ebé mak liu moris ne’e rasik, tamba ho hakerek ita iha konxiente kona ba moris.” Anne Morrow Lindbergh haktuir tan katak hakerek ne’e hanesan parte importante ida iha ninia moris. Tamba ho hakerek nia iha konxiénsia kona ba ninia ezijénsia rasik, iha ne’ebé hakerek hanesan hanoin ida. Bainhira nia lee fila fali saida mak nia hakerek ona, nia iha konxiénsia katak nia moris loloos tamba husi hanoin sira ne’ebé mak hakerek ona iha ninia artigu no livru sira. Nia bele hakerek tamba nia iha hanoin. Tamba nia hanoin mak nia moris. Saida mak deskobre husi Lindbergh hanesan aplikasaun konkretu ida husi teze ou dictum famozu ida husi Filózofu Fransa nian ida ho naran Rene Descartes (1596-1650), dehan nune’e: Ha’u hanoin mak ha’u iha ( cogito ergo sum ). Maibé konkretu liu tan husi Descartes nia hanoin ne’e mak, Anne Marrow mós deskreve katak “Ha’u hakerek mak ha’u iha” ( scribe ergo sum ). Haktuir husi lia-fuan Scribo ergo sum hanesan mos saida mak lian latinu dehan nulla dies sine linea. Lai iha loron ida mak atu hakerek tamba hakerek hanesan ezijensia husi ema nian ne’ebé mak ita hanaran umanu ne’ebé mak sosiál no hanoin. Ema latinu mos famozu ho lian ida ne’e. “Scripta manent verba volent”. Signika husi lia-fuan ne’e mak; “Saida mak hakerek ona, nia iha hela nafatin ne’e mak permanente, no saida mak hatete no ko’alia sai ona nia sei nakonu no lakon ou mohu naben”. Hakarak dehan de’it katak lia-fuan ne’ebé mak ita ko’alia loron ida nia sei lakon, no ninia lian ne’e mosu mai provisóriu de’it. Maibé ita nia ideia, hanoin ne’ebé mak hakerek ona, mak nia sei hela permanente tinan ba tinan. Tamba ho ninia karateristiku permanente ida ne’e mak ema Judeia no Romanu sira iha sira nia tempu sira nia obra husi hakerek sai forte kompara ho sira nia lia-fuan ( Exemplu ida Mak ita nia Biblia Santo ). Tamba obra husi hakerek sai hanesan produtu ne’ebé mak high level , sai simbolu akademiku no intelektuais. Obra hakerek, artigu no atividade hakerek sira seluk, hanesan atividade ne’ebé ma iha ninia valór ne’ebé aas no boot ba ema, iha ne’ebé fó mos impaktu ne’e ba hakerek nain rasik ou mos ba lee nain sira. Fenomena ne’ebé mak úniku no hodi sai hanesan matéria ba hanoin husi ema sabedoria sira uluk mak saida mak ita hanaran ”vida permanente”. Husi sira nia analizasaun ne’ebé mak filozofikamente, ita bele halo rezumu ida katak obra hakerek ne’ebé briliante husi matenek nain sira ne’e hanesan saida mak ita hanaran faktu kontemporania, maibé sira nia rezultadu husi hanoin sira ne’e hela permanente iha sira nia hakerek sira ne’ebé mak nunka atu remata. Loos lian Latinu dehan; Scripta manent verba volent. Lia-fuan Arstotele ida ne’e hatudu iha ninia ezisténsia rasik. Ita ema iha tempu ohin loron nafatin rejenerasaun hanoin sira husi ita nia matenek nain kláziku sira uluk hanesan Plataun, Phytagoras, no Socrates. Rezultadu husi sira nia hanoin mak ohin loron to’o mai ita, no ita kontinua hamoris sira nia ideia hotu iha ita nia prosesu tomak hakerek nian hanesan artigu no livru sira. Ho ida ne’e, klaru katak hakerek ita prezisa tebes, tamba hakerek deskobre ajénsia no ezisténsia ema nian. Husi hakerek rasik mak loos ita nia avó lia-nain Socrates dala ida tan nia dehan ” Hakerek hamoris fila fali saida mak mate ona ”. Hakerek nain alumni Estudante Eskola Sekundaria No. 01 Lau-lara, Aileu; Hela iha: Tagaytay City, Philippines. Tanba saida TL fahe Reseita 30% ho Austrália iha Kampu Gas Greater Sunrise Poténsia, dezafiu no risku dezenvolvimentu Ekonomia Azul iha Timor-Leste Parabens ba Artigo brilhante nee, bele fanun jovem sira atu kreativu iha hakerek. Tamba hakerek mak obra nebe nunka mohu iha jerasaun ba jerasaun ( Alias Permanente ) Parabens amo padre Heri, Brilhante loos. Hau gosta loos motivasaun ne’ebe belun no amo hakerek. Maromak haraik bensaun nafatin. Poezia Kaer iha fulan https://tatoli.tl/2022/06/15/kaer-iha-fulan/ tatoli.tl Notísia 2022-06-15 Matan ne’ebé furak piska-piska, Fuan ne’ebé la hakmatek harohan Fulan naroman! Sentimentu eletrifika… Labele kontrola fuan naksulin! Lian la’ek hela ho kalma Taka tiha matan sira Iis bo’ot hakmatek, Esperansa ne’ebé hein ho tempu naruk to’o… CEPAD - UE kontinua promove direitu liberdade asesu informasaun komunidade https://tatoli.tl/2022/06/17/cepad-ue-kontinua-promove-direitu-liberdade-asesu-informasaun-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2022-06-17 AILEU, 17 juñu 2022 – Sentru Estudus ba Dame no Dezenvolvimentu (CEPAD – portugues) liu husi apoiu Uniaun Europeia (UE) kontinua promove direitu liberdade asesu informasaun liu husi lansamentu livru Manual ba Sidadaun. Lansamentu Manual ba Sidadaun ne’e hala’o ohin dader   iha Uma ba Dame CEPAD iha Suku Aisirimou, Postu Adminitrativu Aileu Villa, Munisipíu Aileu, sesta ne’e. Diretór Ezekutivu CEPAD, João Boavida iha nia intervensaun esplika, manuál ida ne’e dezenvolve ho objetivu prinsipál mak atu hakbiit koñesimentu sidadaun sira kona-ba sira nian direitu konstitusional atu buka hatene no oinsa sidadaun sira bele aplika direitu ida ne’e hodi fo vantajen ba sira-an no sira-nia komunidade no ba nasaun. “Ita-boot sei bele hatene informasaun saida mak ita-boot husu, no oinsá ita-boot hakarak hetan. Informasaun, no asuntu saida mak importante ba ita-boot atu hatene,” dehan João Boavida iha Uma ba Dame CEPAD Aileu. Nia hateten, manual ida ne’e mos bele sai nu’udar matadalan no referensia ba instituisaun no organizasaun seluk, ne’ebé iha asuntu relevante hodi kontribui ba governasaun nia diak. Nia dehan tan, objetivu seluk mak oinsa bele hamosu lei ba liberdade asesu informasaun tantu husi governu, parlamentu nasional no entidade relevante sira seluk. Manual ne’e mós fahe ba pontu vokal CEPAD nian husi munisipiu tolu seluk hanesan Covalima, Manufahi no Ainaro inklui autoridade lokal no komunidade husi munisipíu Aileu. Administrador Munisipíu Aileu, Abel da Conceição apresia ba esforsu parseiru nian hodi tulun governu hasae komunidade sira nia koñesimentu konaba oinsa hetan informasaun no direitu liberdade hodi asesu ho diak. “Ita apoiu atividade hanesan nee tanba governu labele lao mesak hodi kompleta malu ho intensaun ba povu nia diak. Asuntu lansamentu ba manual nee hodi suporta maluk feto sira asesu ba informasaun,” dehan Nia. Adminitrador ne’e mós fo hanoin katak nasionalmente governu iha ona portal transparansia inklui portal Munisipal ne’ebé oferese informasaun konaba atividade no ezekusaun governu no servisu munisipíu nian. Nia dehan, Munisipíu Aileu  kada tinan sempre lansa informasaun liu husi Radio Komunidade no meius komunikasaun sira atu kontinua garante katak komunidade iha informasaun ba servisu munisipiu nian. “Ita iha ona meius komunikasaun oin-oin no ida ne’e importante tebes atu komunidade sira bele koko buka hatene molok foti dezisaun ou asaun ruma. Ida ne’e atu garantia ba povu hotu nia diak,”  Administrador ne’e isplika. Reprezentante Delegasaun UE, Johanes Don Bosco garante katak UE sempre servisu ho governu no parseiru sira, no louva CEPAD nia inisativa refere tanbá informasaun mak xave importante ba demokrasia. “UE iha papel importante atu hasae demokrasia husi nivel lokal to’o   internasional no UE iha mundu tomak ativa tebes servisu ba implementasaun asesu informasaun atu nune’e bele hatene foti dezisaun,” Johanes Don Bosco esplika. Nia konsidera, agora iha meius barak atu hetan informasaun maibé manual ida ne’e hodi asegura kualidade servisu ne’ebe fornese ba komunidade nune’e presiza instrumentu seluk. Iha loron 30 juñu 2022, CEPAD mós sei halo lansamentu ba matadalan hanesan iha nivel nasional hodi sai hanesan intrumentu hodi fasilita komunidade iha teritoriu tomak. Lansa Bolsa da Mãe iha Ainaro, inan isin-rua sei simu $15 https://tatoli.tl/2022/06/17/lansa-bolsa-da-mae-iha-ainaro-inan-isin-rua-sei-simu-15/ tatoli.tl Notísia 2022-06-17 DILI, 17 juñu 2022 — VIII Governu Konstitusionál lideradu hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, segunda ne’e, hala’o ona lansamentu ba programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ba faze dahuluk iha Sentru Komunitária Ainaro. Programa ne’e lansa hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, ne’ebé akompañadu hosi Ministra Saúde, Odete Freitas no Vise Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Signi Verdial. Vise primeiru-Ministru, Armanda Berta dos Santos, hateten inan isin-rua no labarik sira ho tinan 0-3 bele hahú ba rejistu iha postu saúde sira-ne’ebé besik iha sira-nia área iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no RAEOA, no iha fulan jullu ne’e inan isin-rua sira sei simu osan $15 liuhosi programa “bolsa da mãe jerasaun foun”. “Bolsa da Mãe Jerasaun Foun mak programa transferénsia osan hosi sistema asisténsia sosiál ne’ebé kompostu ba subsídiu $15.00 kada fulan ba inan isin-rua sira durante períodu kous no $20.00 kada fulan ba labarik tinan zero to’o tinan tolu (0-3) no sei kontinua to’o labarik tinan neen (6), ho suplementu adisionál $10.00 kada fulan, bainhira labarik ho moras króniku ka defisiénsia,” Governante ne’e hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e. Aleinde subsídiu osan kada fulan, programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun mós fornese akonsellamentu kona-ba saúde hosi pesoál saúde sira inklui ba kuidadu saúde durante períodu isin-rua, periódu primeira infánsia inklui imunizasaun, nesesidade hahán nutritivu ba família no prátika ijéniku no sanitazasaun. Iha lansamentu ne’e, MSSI nia pesoál rejistu sira destaka ona ba postu saúde hotu-hotu hodi rejista inan isin-rua no labarik tinan tolu (3) mai kraik iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no RAEOA) ne’ebé sai nu’udar fatin ba implementasaun programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun faze dahuluk iha 2022 ne’e. Governu lansa programa ne’e, ho objetivo hamenus mukit liuhosi hadi’ak nutrisaun no saude, redús ra’es–badak no aumenta rendimentu familia, no aleinde ida-ne’e família atu sosa no han hahán oioin ne’ebé saudavél, konsulta ante-natál (ANC) dala ualu (8) no pos-natál (PNC) dala haat (4), vizita fasilidade saúde hodi hetan imunizasaun no monitoriza kresimentu. Bolsa da Mãe Jerasaun Foun mak programa transferénsia osan ne’ebé estabelese ho Dekretu-Lei númeru 22/2021, 10 novembru. Programa ida-ne’e sei hala’o iha Timor-Leste laran fazeadamentu, ne’ebé hahú ona faze dahuluk iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no RAEOA iha tinan 2022, no sei kontinua ba territóriu tomak iha tinan hirak tuir mai. EUA apoia fasilidade ICU movel ba Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/06/24/eua-apoia-fasilidade-icu-movel-ba-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-06-24 DILI, 24 juñu 2022 –Governu no povu  Estadu Unidu Amérika (EUA), sesta ne’e, oferese Unidade Kuidadu Intensivu (ICU, sigla inglés) movel ba Timor-Leste hodi entrega ba Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) hodi alarga kapasidade servisu saúde no sei fó kuidadu intensivu ba pasiente COVID-19 no populasaun vulnerável sira. Fasilidade ho padraun internasionál ne’e entrega hosi Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Zema Semunegus, ne’ebé simu hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta no Ministra Saúde (MS), Odete Maria Freitas Belo, iha Portu Dili. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/António Daciparu Prezidente Repúblika lori povu Timor-Leste nia naran agradese ba Governu EUA no hato’o parabéns ba Ministériu Saúde, tanba durante períodu COVID-19 bele kolabora ho instituisaun Estadu no sosiedade sivil hodi kombate pandemia iha rai-laran. “Espera ho fasilidade ne’e bele fasilita serbisu di’ak liután. Espera COVID-19 variasaun seluk la mai, karik mai karik ita iha meiu di’ak liután do que tinan rua liubá,” Xefe Estadu ne’e otimista. Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Zema Semunegus Iha biban hanesan, Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Zema Semunegus, konsidera prezente ne’e oferese hosi povu EUA ba povu Timór. “Prezente ne’e mai hosi povu amerikanu ne’ebé hakarak ajuda Governu hodi responde ba nesesidade servisu saúde, iha fatin hotu iha nasaun ne’e. Bainhira funsiona ICU nia kapasidade sei aumenta 150%,” Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA hateten molok entrega unidade movél. Nia dehan, fasilidade ne’ebé hetan maka kama ICU movel sia ho dezeña inkluzivu atu fornese asesu fasil ba ema ho defisiénsia sira. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta partisipa iha serimónia entrega ICU movel hosi EUA ba Ministériu Saúde, iha Portu Dili, sesta (24/06). Imajen Tatoli/António Daciparu Fasilidade ne’e nu’udar parte ida hosi orsamentu millaun $20 ne’ebé EUA oferese hodi apoia Timor-Leste ninia seguransa saúde inklui doasaun vasina Pfizer doze 200.000 resin. Fasilidade ICU movel ne’e reflete kompromisu atuál EUA hodi luta hasoru COVID-19 no moras sira seluk hodi salva vida timor-oan sira. Enkuantu, Komandu Indo-Pasífiku no Ajénsia Estadu Unidu ba Dezenvolvimentu Internasionál serbisu hamutuk ho ajénsia EUA no Governu Timor-Leste hodi harii no fornese ICU movel. Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo. Imajen Tatoli/António Daciparu Ministra Saúde, Odete Maria Freitas, dehan, ICU movel ne’e ninia funsaun atu halo tratamentu ba pasiente sira ne’ebé ho kondisaun krítiku, ezemplu hanesan pasiente COVID-19 ne’ebé ho sintoma dada-iis ladi’ak no sintoma seluk ne’ebé presiza tratamentu intensivu tanba ne’e ho fasilidade movel bele ajuda tanba ho fasilidade subsistikadu. “Daudaun ita iha ICU ho kama 25 maibé la sufisiente maibé ho tan kama sia ne’e bele ajuda HNGV ajuda jere pasiente sira ne’ebé presiza kuidadu intensivu,” nia salienta. Governante ne’e subliña, Ospitál Nasionál sei uza fatin ida hodi fó treinamentu ba médiku sira, tanba daudaun ne’e diresaun jerál prestasaun saúde hala’o hela semináriu ida kona-ba kuidadu krítiku no emerjénsia ba ema. Ministra Saúde konsidera manutensaun sai hanesan problema tanba la’ós ba ida-ne’e de’it maibé ba mákina no ekipamentu sira seluk tanba rekursu sei menus iha área manutensaun nian, maski nune’e sei buka maneira oioin no husu apoia parseiru sira hodi bele solusiona problema refere. Abut família mak komunika ba malu https://tatoli.tl/2022/06/27/abut-familia-mak-komunika-ba-malu/ tatoli.tl Notísia 2022-06-27 Ko’alia kona-ba komunikasaun, ita hanoin kedas instrumentu komplementáriu ne’ebé bele halo ita hatene no haree situasaun rai seluk ka rai-laran, hanesan televizaun ka meius ida ne’ebé fasilita ita hodi komunika ho ema ne’ebé mak dook ho kilómetru barak hanesan telefone, messenger, whatsapp, no seluk tan. Maibé komunikasaun ne’e la sufisiente de’it ho ida ne’e. Iha ita-nia moris loron-loron, pur-volta pursentu 90 ita halo komunikasaun ka ko’alia ba malu. Ita komunika hahú kedas husi kosok-oan ne’ebé iha inan-nia kanotak to’o ferik-katuas tiha. Nune’e mós, iha uma, iha servisu fatin, iha fatin hotu-hotu, hanesan mós bainhira ita hasoru malu ho Maromak liu-husi ita-nia orasaun pesoál ka grupu. Komunikasaun ne’ebé ita hakarak deskreve iha ne’e mak sei foka liu ba iha komunikasaun ne’ebé eskluzivu nu’udar família, ka nu’udar uma-kain ho sira ne’ebé ho idade 11 to’o iha idade 22. Iha ita-nia sosiedade oras ne’e, ita hahú haree oinsá inan-aman ida bainhira prepara-an atu simu kosok-oan. Foin mak kosok-oan book-an iha inan-nia kanotak, inan-aman haksolok hodi ko’alia ona ho kosok-oan ne’e, maske la haree no la rona. Bainhira moris tiha, husi nia hahalok sira hanesan tanis, bele hatene moras ka hamlaha. Bainhira kosok-oan hamnasa, ita hatene katak nia haksolok. Inan-aman haksolok tebes ho oan sira-nia progressu dezenvolvimentu. Bainhira tama ba tempu eskola, sira habelar komunikasaun ho sira-nia kolega. Inan-aman haksolok nafatin hodi husu tuir, saida mak oan sira hetan iha eskola. Hahú tama ba tempu adolexente husi idade 11 to’o 22, situasaun oin-seluk liutan, entre oan-sira no inan-aman. Oan-sira sente bo’ot ona, iha kolega barak atu loke laran, no sira bele rona malu, kumpriende malu iha sira-nia tempu ksolok no susar nia laran. Inan-aman iha hanoin rua kona-ba oan-sira ho idade ida ne’e. Iha parte ida, sira hanoin katak oan-sira ne’e bo’ot ona, tenki halo servisu hamutuk inan-aman atu apriende husi inan-aman prosesu servisu no meius ida hodi tulun inan-aman. Maibé, dalabarak mos, inan-aman sira sei konsidera sira nu’udar labarik. Iha ne’ebé seidauk fó fiar ba sira atu hola desizaun ruma, la fó oportunidade ba sira atu bele ko’alia ho inan-aman sira iha problema balun, inklui fó opinaun. Hahú husi ne’e, mosu ona iha adolexente nia hanoin kona-ba sira-nia pozisaun. Iha sira-nia laran, ka sira mós bele konta ba kolega sira seluk, tansá mak atu hala’o knaar ruma, inan-aman ita-bo’ot ona. Maibé ita hakarak namora ka ita rona sira ko’alia buat ruma importante, sira hateten katak ita sei labarik. Ida ne’ebé mak loos? Dalabarak mosu iha sira-nia hanoin atu revolta ka hatán hasoru ina-aman sira bainhira husu sira atu servisu, tan sira sente mesak, la hetan suporta di’ak iha uma. Iha ne’e, hahú mosu ona konflitu entre inan-aman ho adolexente kona-ba komunikasaun. Etapa ida ne’e ita bele haree katak menus ona komunikasaun entre inan-aman ho oan sira ne’ebé idade adolexente. Tan ne’e, adolexente sira gosta liu atu ko’alia ho kolega sira ho tinan hanesan, tan sira iha problema hanesan, no sira bele rona malu. Maibé dalabarak ho natureza adolexente nian, halo sira la’os de’it apriende buat ne’ebé pozitivu, maibé bele apriende buat seluk ne’ebé ladun di’ak ba sira-nia futuru. Tan ne’e, inan-aman atu hakbesik nafatin ba oan sira, liu-liu ho sira ne’ebé idade adolexente hodi buka komunika nafatin ho sira atu hatene saida mak sira-nia presiza. Karik ita la komunika ba malu, oinsá ita bele komunika ho Maromak iha ita-nia orasaun sira? Komunika ba malu iha família ida ne’e importante tebes hodi kontribui ba redús konflitu iha família, sosiedade, no nasaun ida atu iha armónia. Hakerek nain nu’udar Diretora Ezekutivu Organizasaun Sosiedade Sivil Empreza Di’ak. Alternativa reseita bainhira kampu mina bayu-undan hapara produsaun https://tatoli.tl/2022/07/04/alternativu-reseita-bainhira-kampu-mina-bayu-undan-hapara-produsaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-04 Kampu bayu-undan (BU) mak kampu petrolíferu ne’ebé eziste iha Tasi Timor lokaliza entre nasaun rua Timor-Leste ho Austrália. Distánsia hosi kampu BU mai Timor-Leste kilómetru (KM) 250 no ba Austrália KM 500. Kampu BU lokaliza iha tasi ne’ebé kle’an metru 80 ho estimasaun rezerva mina kondensadu millaun baríl (MMbbls) 550 ho rezerva gás naturál triliun kúbiku feet (Tcf) 4. Altura ne’ebá tuir planu dezenvolvimentu kampu BU sei fura posu minarai hamutuk 22, hosi ne’e posu 17 mak halo perfurasaun iha faze premeira inísiu 2003 no halo produsaun iha 2004 ho produtu tolu mak mina kondesadu, propana ho butana. Faze segunda produsaun gás naturál iha 2006, produsaun gás ne’ebé transfere tuir kadoras (pipeline) ba planta LNG iha Darwin hodi liquifika molok fa’an ba merkadu ( S.R. Neubecker , C.T. Erbrich , 2004). Tuir akordu tratadu anteriór, Austrália benefisiáriu hosi dezenvolvimentu kampu BU. Austrália unilateralmente reklama kontrolu ba kadoras BU tomak inkluindu impostu. Austrália mós unilateralmente fa’an gás helium. Gás ida-ne’ebé importante tebes ba iha área defeza ninian no prosesa iha Darwin LNG. Maibé fa’an gás helium la hetan koñesimentu ka nunka atu fahe ho reseita ba TL. Nune’e mós Austrália benefísia hosi lei karantina, ekipamentu ne’ebé tama no fornese ba kampu BU ne’e tenke liuhosi ka sujeita ba Austrália, inklui 90% fornese bens de serviço ba operasaun BU mai de’it hosi Austrália. Operadór ba kampu BU altura ne’ebá mak ConocoPhillips ho joint venture kompañia minarai Santos, INPEX, Tokyo Electric Power Company, Tokyo Gás Co., Ltd, PETROZ, Eni, Agip, ho kompañia Kni ( Sims M.A. et al., 2004). Agora daudaun kompañia Santos mak sai nu’udar Operadór iha kampu BU subtitui kompañia ConocoPhillips. Kampu BU deskoberta iha 1995 hosi Companya Phillips Petroleum (Reese et al., 1997). Kampu BU agora daudaun tama ona iha faze dezenvolvimentu ho produsaun. Tuir informasaun hosi autoridade nasionál petróleu no minerál (ANPM) ho SANTOS nu’udar kompañia Operadór katak estimasaun kampu BU nia tempu produsaun (life time production) to’o de’it fim 2022 tanba kampu BU sei la ekonómiku. Iha indústria petrolíferu kampu la ekonómiku signifika kustu operasaun ba kampu refere boot liu kompara ho kustu rekoperasaun ka profit, nune’e sedu ka tarde kompañia sei halo dezmantelamentu ba kampu refere. Antes ne’e, kampu minarai KITAN mós hapara ona produsaun iha tinan 2015 tanba la ekonómiku (Yokote et al., 2012). Durante ne’e kampu rua KITAN ho BU mak kontribui ona reseita ba nasaun purvolta biliaun $30. Hosi reseita biliaun $30, biliaun $12 mak uza ona ba despeza públiku hahú 2005 to’o agora no ba futuru. Nune’e fundu petrolíferu (FP) agora daudaun rai iha banku federál EUA purvolta biliaun $18 (https://www.bancocentral.tl/en). Reseita hosi produsaun minarai 90% mak finánsia orsamentu jerál estadu (OJE) kada tinan ba setór dezenvolvimentu hotu-hotu iha TL. Entretantu, reseita doméstika durante ne’e kobre la to’o 10%. Nune’e kuandu levantamentu FP kada tinan foti liu 3% hosi rendimentu estimadu sustentável (RSE) signifika FP sei hotu iha 2034. Dadus atuál hatudu Inflasaun Globál Durante Fulan Lima, TL Lakon biliaun $1,6 (https://www.hatutan.com/2022/06/30/inflasaun-global-durante-fulan-lima-tl-lakon-billaun-16/). Kampu BU halo ona produsaun dezde 2004 to’o agora 2022, signifika tempu produsaun kampu BU to’o ona tinan 18. Dadus atuál produsaun minarai kampu BU tinan 2022 hatudu iha fulan fevereiru produsaun mina millaun baríl 2,3 óleu ekivanlente (barrels of oil equivalent (MBOE)), fulan marsu produsaun mina 1,7 MBOE no fulan abríl produsaun mina 1,5 MBOE. Dadus hatudu trend produsaun kampu BU komesa tún dramátika kompara ho tinan sira antes, ne’ebé kapasidade produsaun sempre ho kuantidade boot entre 4-7 MBOE kada fulan (http://www.anpm.tl/). Tanba saida mak kampu BU produsaun komesa tún? Tuir prátika normativa indústria minarai presiza halo well testing ka production test hodi bele deskobre problema saida mak kauza, nune’e produsaun tún. Seráke kauza hosi volume hidrokarbunetu (original oil in place (OOIP)) ne’ebé eziste iha reservoir laran mak menus, ka tanba presaun reservoir (Pr) mak komesa tún, ka index produtividade mak tún (decreasing of productivitity index/PI)) , ka kauza hosi permeabilidade fatuk mak tún (low permeability), ka problema skin, problema paraffin/wax , problema rai henek (sand problem), problema slug, ka problema ekipamentu produsaun ezemplu selesaun medida tubing ne’ebé la optimu nune’e kauza lifting minarai menus, etc. Parametru hirak ne’e iha indústria petróleu konsidera nu’udar problema produsaun.  Signifika ita presiza halo intervensaun ba posu ka halo diagnóstika hodi deskobre kona-ba problema saida mak kauza nune’e halo produsaun tún ( H. Gai , 2001). Bainhira deskobre ona tipu problema, hafoin bele halo mitigasaun ho tratamentu ba posu liuhosi senáriu artificial lift ka enhanced oil recovery (EOR) halo estimulasaun ka injesaun materiál kímika ba posu laran hodi mantein presaun rezervatóriu, hasa’e no aumenta fali produsaun. Senáriu tratamentu ka intervensaun bazeia ba dadus no informasaun reservoir (rock and fluid properties, pressure, temperature, saturation, etc). Ohin loron iha teknolojia avansadu ne’ebé uza hodi asegura produsaun minarai ba tempu naruk, liuhosi monitoriza sistema produsaun ho performa reservoir ( production and reservoir monitoring uza teknolojia OptoSeis ka Fiber Optic Permanent Reservoir Monitoring (PRM) (Langhammer et al., 2013). Maski nune’e haree mós ba cost effective ka analiza ekonomia. Governu via ANPM no Timor Gap presiza mobiliza nia ema tékniku sira hodi halo estudu kle’an (deep investigation) ba kampu BU hodi deskobre fatór saida mak kauza produsaun minarai BU tún ka sei la ekonómiku. ANPM ho Timor Gap la bele hein de’it simu relatóriu hosi kompañia Operadór ho joint venture dehan BU sei dezmantela iha tempu badak, ita nu’udar rekursu na’in la bele “YES MAN ka tuir de’it”, sein estudu ruma hodi justifika ka halo komparasaun dadus ne’e loos duni ka lae? BU presiza duni halo dezmantelamentu iha tempu badak? Esperiénsia hatudu iha nasaun barak, ohin loron máfia bisnis asosia mós iha indústria minarai, tanba inkapasidade, menus rekursu ho menus teknolojia, nune’e rekursu na’in la konsege justifika, ikusmai nasaun pasrah , no mafiozu sira aproveita ita-nia ignoránsia. Dalaruma kompañia sira aumenta kustu dupla iha faze esplorasaun no kompañia sira hetan profit boot (dua kali lipat) tebes bainhira halo produsaun liu hosi cost recovery, tanba menus rekursu nune’e la konsege justifika, ikusmai kompañia sai benefisiáriu. Iha indústria minarai asosia ho high cost , high technology no high risk , tanba ne’e governu tenke kontesta mobiliza rekursu halo estudu ne’ebé kle’an hodi justifika no buka senáriu alternativu (Ruscev, M., 2007). Enjerál iha síklu vida indústria petrolíferu fahe ba parte lima; hahú hosi faze esplorasaun, appraisal, dezenvolvimentu, produsaun ho dezmantelamentu. Objetivu atividade esplorasaun mak buka hatene no identifika ezisténsia rekursu minarai ho gás iha rai okos. Atividade ne’e dala barak involve ema jeolojista ho jeofízika, halo estudu, presiza no survey kona-ba estrutura fatuk ka fosil ne’ebé bele forma no akumula minarai ho gás. Faze esplorasaun bele konsumu tempu tinan 2-5, nune’e mós faze appraisal hodi buka hatene kuantidade volume minarai ho gás totál ne’ebé kontempla iha rezervatóriu. Faze appraisal konsumu tempu tinan 2-5. Faze dezenvolvimentu kampu minarai ho gás bele konsumu tempu tinan 3-6. Nune’e mós iha faze sistema produsaun integradu minarai ho gás bele to’o tinan 20-30. Iha indústria minarai faze produsaun konsidera síklu ne’ebé kle’ur liu, tanba atu foti rekursu minarai ho gás ne’ebé eziste iha rezervatóriu rai okos sa’e mai rai leten liuhosi meiu naturál flow, artificial lift ho hasa’e rekuperasaun minarai ho gás ka enhanced oil recovery (EOR). Faze ikus hosi indústria minarai mak dezmantelamentu ba posu bainhira produsaun hahú menus ka la ekonómiku, entaun presiza taka fali posu liuhosi halo injesaun sementi ka plug ba posu nune’e labele fó impaktu ba rai ho ambiente. Iha faze dezmantelamentu bele konsumu tempu tinan 1-3 (Denis J. et al., 2022). Lala’ok rejime kontratu ne’ebé aplika iha kampu BU? Rejime kontratu iha kampu minarai BU kontinua de’it nia rejime uluk iha tempu Indonézia no Austrália, bainhira 2002 Timor Leste (TL) restaura independénsia. TL mak na’in ba rekursu substitui Indonézia. Nune’e kontratu sira uluk konverte hosi Timor Gap mai iha JPDA (joint petroleum development área) , depois tratadu Tasi Timor 2002 asina. Rejime kontratu kampu BU molok definisaun fronteira marítima permanente. Rendimentu fahe ba parte rua: Royalty katak depois fa’an mina no gás, osan fahe kedas molok deduksaun ba kustu. Ne’e mak hanaran royalty ka first tranche petroleum (FTP). Royalty 10%, hosi 10% sei fahe tutan ba governu TL no Austrália ho persentajen 90:10. 90% mai TL no 10% ba Austrália tuir akordu Tasi Timor. Lukru iha BU mai hosi produtu rua mak liquidu no gás. Liquidu fahe 50%:50%, katak 50% ba governu no 50% seluk ba kontratór. Governu 50% sei fahe tutan ba governu TL no Austrália ho persentajen 90%:10%. Enkuantu lukru hosi fa’an Gás fahe 60%:40%. Tuir tratadu tasi timor 40% ba governu TL no Austrália. Hosi 40% fahe tutan 90% ba TL no 10% ba Austrália. Enkuantu 60% ba kontratór sira. Reseita hosi kampu BU mai hosi lukru, royalty , no impostu ( web:http://web.anpm.tl/). Rejime kontratu kampu BU depois definisaun fronteira marítima (FM) permanente iha 06 marsu 2018 fó benefísiu boot ba TL, tanba kampu minarai bayu-undan ho poténsia kampu petrolíferu seluk ne’ebé lokaliza iha Tasi Timor 100% tama hotu mai iha área TL no timor mak na’in ba rekursu, nune’e reseita hosi kampu hirak ne’e 100% mai TL. Ho realizasaun FM tuir kontratu sei posibiliza empregadór ka fornesementu bens de serviço iha kampu BU sei mai hosi timoroan, tantu kona-ba lei karantina, supply ekipamentu, apoiu lojístiku bele mai hosi TL. Signifika ho realizasaun FM, kontratu anteriór balu sei autentikamente la funsiona, no sei konverta kontratu hirak ne’e tuir akordu foun ne’ebé governu TL ho Austrália konkorda ona, nune’e mós nafatin garantia kondisaun ekivalente para labele prejudika kompañia Operadór no joint venture. Kampu BU 100% na’in mak TL signifika governu via ANPM tenke regulariza kona-ba pontu mobilizasaun (mobilization point), signifika traballadór-sira, fornesementu bens de serviço 100% mai hosi TL ka sujeita liu hosi TL, la’ós mobilization point iha fali Darwin. Kuandu mobilization point nafatin iha Darwin entaun Austrália mak sai benefisiáriu ekonomia. Loloos ne’e fornesementu ekipamentu no apoiu lojístika, karantina 100% liuhosi TL hodi estimula ita-nia ekonomia no garantia sirkulasaun osan iha rai laran, taxa, kria kampu serbisu, transfer skills no teknolojia ba joven-sira, hamosu enterpreneurship, hamosu kompetividade, hamoris setór edukasaun, saúde, agrikultura, peska, turizmu, otelaria no etc (Niccolini, F., Chisari, L. A., & Maggioni, B., 2019). Kampu Greater Sunrise (GS) nu’udar alternativu reseita. Kampu GS konsidera kampu minarai provadu ne’ebé futuru bele produs hodi kontinua fó reseita ba governu TL, bainhira Kampu BU hapara produsaun. Komersialidade dezenvolvimentu gás iha kampu GS depende ba: rezerva gás (reserve), folin gás (price) no demanda gás iha merkadu (buyer/market). Dadus hatudu estimasaun rezerva gás ho mina kondensadu iha kampu Greater Sunrise (GS) boot liu kompara ho kampu Bayu-undan (BU). Tuir Ainsworth R.B. et al., (2020), Kampu GS kompostu hosi kampu gás rua mak: Sunrise no Troubador ho poténsia rezervatóriu gás purvolta 10.4–19.2 trillion cubic feet (Tcf) no mina purvolta millaun baríl 474-914 kondensadu (MMbbls) (Ainsworth et al., 2000). Kampu GS deskobre dezde 1974 no konsidera nu’udar kampu petróleu pravadu, tanba justifika ona liuhosi estudu jeolojia ho jeofízika, halo ona perfurasaun esplorasaun ba posu 6 (neen), halo appraisal iha 1995 ho teste posu ka well testing ba 11 (sanulu resin ida) no dadus wireline log hatudu rezultadu signifikadu tebes (Ainsworth, R. B., Stephenson, P. M., Johnson, D. A., & Seggie, R. J. (2000). Operadór ba kampu GS mak Woodside (33.44%), Osaka Gás (10%) ho Timor Gap (56.56%). Distánsia hosi kampu GS mai Timor-Leste 150 kilometru (KM) no ba Austrália 450 KM. Molok hahú dezenvolve kampu GS, presiza diskute kle’an kona-ba planu dezenvolvimentu kampu (field development plan), no hatuur klaru regulamentu no prosedimentu legál ne’ebé opera, regula no kontempla ona iha akordu FM (Fronteira Maritima), PMC (Petroleum Mining Code), IPMC (Interim Petroleum Mining Code), Ancillary regulation, Production Sharing Contract (PSC) hodi asegura win-win solution ba empreza no governu. Tuir rejime espesiál GS karik pipeline mai TL reseita sei fahe 70% mai TL no 30% ba Austrália. Enkuantu kuandu pipeline ba Austrália reseita sei fahe 80% mai TL no 20% ba Austrália. Nune’e nasaun rua iha direitu hodi foti desizaun kona-ba futuru dezenvolvimentu kampu GS, liuhosi governance board ne’ebé nomeadu hosi nasaun rua. Iha estudu kazu; kampu Ichthys ne’ebé lokalija iha Tasi Timor ho 200 KM weste Austrália ho poténsia rezervatóriu gás naturál 12 trillion cubic feet (Tcf) ho miliaun baríl 500 mina kondensadu (MMbbls) kompañia INPEX nu’udar Operadór ho joint venture Tokyo Gás, Osaka Gás, Chubu Electric ho Toho Gás konstrui fundu investimentu finál (finál investment decision/FID) ba projetu LNG ho totál biliaun $34 iha Austrália iha loron 13 Janeiru 2012 (Serceau, A., 2012). Entretantu, kampu GS ne’ebé eziste gás naturál purvolta 10.4–19.2 trillion cubic feet (Tcf) no mina purvolta millaun baríl 474-914 kondensadu (MMbbls). Tuir informasaun hosi national oil company (NOC) investimentu ba kampu GS hahú faze upstream to’o downstream ho kustu purvolta biliaun $10.5 to’o biliaun $12. Signifika investimentu projetu LNG iha kampu GS nia kustu ki’ik liu kompara ho projetu Ichthys LNG iha Austrália. Iha parte seluk, kompañia Operadór Woodside ho joint venture Osaka deklara ona sira sei la investe iha parte downstream. Nune’e TL via Timor Gap mak sei investe fundu 100% ba parte downstream. Perguntas mak ne’e, fundu investimentu hosi ne’ebé? Enkuantu TL nia fundu petrolífera (FP) ne’ebé rai iha Banku Federál U.S. hela de’it ona +- biliaun $18, nune’e TG sei evita no la uza FP hodi halo investimentu. Faze tuirmai, dalan di’akliu tuir prátika normativa indústria minarai, investimentu ba downstream bele halo hosi TG ho nia partnership sein uza fundu petróleu. Partnership mak sei investe Engineering, Procurement and Construction (EPC ka EPC plus Finance). EPC plus finance signifika kompañia mak sei investe osan no konstrui projetu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities ka planta LNG (Van Nuffel, F., Krekel, M., Verhagen, J., & Gilbert, T., 2020). TG ho nia parseria bele halo impréstimu (loan) hodi halo investimentu no sira sei rekopera fali osan bainhira hahú halo produsaun ba kampu GS. Kompañia sei rekopera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), ho instrumentus fiskál seluk. Ho ida-ne’e, TG tenke serbisu maka’as halo negosiasaun no buka partnership ka IOC, Empreza E&P ne’ebé iha kapitál finansiál no kapasidade téknika di’ak, reputasaun no hetan rekoñesimentu no sertifikasaun internasionál, iha esperiénsia hodi investe iha parte downstream. TG ho kompañia EPC bele investe iha parte downstream hodi lori pipeline mai TL no asegura reseita 100%. Investimentu ba kampu GS sei kompostu hosi investimentu upstream, midstream no downstream. Babain indústria minarai atividade hirak ne’e iha interligadu, hahú upstream, midstream to’o downstream. Aplikasaun rejime fiskál nasaun idak-idak diferente, depende ba kondisaun no situasaun atuál nasaun orijin nian. Iha ita-nia rai opta kontratu fahe rezultadu (production sharing contract (PSC)). FM ne’ebé ratifika ona hosi Parlamentu nasaun TL ho Austrália sei posibiliza hodi diskute kle’an liután sobre futuru planu dezenvolvimentu kampu GS entermu partilla reseita, aplikasaun taxa, no etc ne’ebé preve iha akordu PSC. Importante mak garantia kondisaun ekivalente entre kompañia ho governu hodi atrai International Oil Company (IOC) halo investimentu. Iha parte seluk Austrália, TL ho kompañia minarai konkorda ona katak produsaun liquidu ka mina sei fa’an kedas iha plataforma leten. Nune’e rezultadu hosi fa’an liquidu sei fahe reseita kedas entre kompañia ho governu. Reseita hosi upstream mak sei partilla 70%:30%. Partilla intermu de upstream (produsaun mina iha plata forma no fa’an kedas rezultadu sei fahe 60%:40%. Hosi ne’e 60% ba kontratór no 40% seluk ba governu. Governu fahe ba parte rua: Timor-Leste sei hetan 70% no Austrália sei simu 30%). Ne’e mak senáriu fahe 30%:70% preve ona iha rejime foun ne’ebé sei aplika iha dezenvolvimentu kampu GS. Kona-ba financing option. Kuandu fundu minarai boot, dezenvolvimentu upstream, midstream, ho TLNG bele finánsia hosi fundu minarai. Maibé iha investimentu boot hanesan minarai, maski kompañia iha osan maibé sira uza loan. Tanba saa? Tanba sira uza prinsípiu time value of money , katak osan ida agora folin boot liu osan ida aban bainrua. Nune’e kompañia sira dala barak la uza osan rasik, no sira uza osan impréstimu (loan) ne’ebé sura hotu ona selu fila osan inan ho funan iha OPEX, ne’ebé liga ona ba NPV, IRR ho analiza sensitividade. Tanba ne’e financing option hodi dezenvolve upstream, midstream ho d ownstream la presiza uza fundu minarai. Maibé kompañia Operadór sira bele uza osan impréstimu no sei hetan fali sira nian osan via cost recovery ho insentiva kustu seluk (Castle, G. R., 1979). Harii fasilidade TLNG, Refinaria, Supply base, Pipeline, nu’udar penunjang (suporta) atu responde ba sustentabilidade indústria petróleu iha TL, estimula no garantia kontinuidade esplorasaun no exploitasaun ba setór petrolífera agora no futuru. Aleinde ne’e, fasilidades refere la’ós de’it responde ba dezenvolvimentu kampu gás GS, maibé mós sei tulun hodi responde ba dezenvolvimentu kampu gás seluk ne’ebé identifikadu ona ho rezervatóriu gás hanesan kampu gás Kelp Deep 13 TCF, Chuditch 0.75 Tcf, sst, lokaliza iha ex-JPDA ( http://www.anpm.tl/ ) no poténsia kampu seluk ne’ebé lokaliza iha tasi timor no iha rai maran. Poténsia kampu petróleu seluk ne’ebé mak deskoberta ona mak hanesan kampu Jahal, Kuda Tasi, Squilla no Krill lokaliza iha Block 11-106, opera hosi kompañia Eni, INPEX no TIMOR GAP. Tuir kontratu fahe produsaun ka production sharing contract (PSC) iha área Esklusiva (Eni, Galp and KOGAS halo hela esplorasaun). Iha área eskluziva, 85% sei mamuk, katak seidauk iha lisensa de esplorasaun. Enkuantu iha Timor Gap onshore block (bloku rai maran); Block A (PSC TL-OT-17-08), B, and C (PSC TL-OT-17-09). Ita iha poténsia Bloku 15 ne’ebé futuru bele halo esplorasaun. Bloku 9 (sia) iha tasi laran ka offshore no bloku 6 (nen) iha rai maran ka onshore ( http://www.anpm.tl/ ). Fasilidade petrolíferu ne’ebé harii iha TL sei estimula hodi esplora poténsia petróleu ne’ebé lokaliza iha rai-maran mak: Aimaulin Seep, Horba Seep, Holmesel Seep, Lour Seep, Aisaleuk Seep, Atalele Seep, Aliambata Seep no Badulobo Seep. Fatin sira-ne’e konsidera poténsia ka prospetu ba petróleu ka konsidera nu’udar gás naturál ne’ebé suli hosi rai okos sai mai rai leten ka babain hanaran gás seep. Fatin sira-ne’e identifika liuhosi SURVEI AÉREO GEOFÍSIKA, ne’ebé kompostu hosi estudu Aero Magnetic and Radiometric; atu deteta fatuk nia Magnetizmu no Radioactive, Aero Gravity: atu deteta densidade hosi fatuk no Survei Aéreo Geofísika detalladu liu (Magneto Telluric no Electromagnetic (EM)) (https://timorgap.com/databases/website.nsf/vwall/home). Finansiamentu ba projetu TLNG, Refinaria, Supply base, Pipeline, no etc, sei la finánsia diretamente hosi governu TL mesak no sei la foti diretamente FP hodi finánsia tanba ita-nia osan FP +- biliaun $18 la sufisiente hodi funding ba projetu. Iha kontratu PSC laran fó dalan capital expenditure (CAPEX) no operating expenditure (OPEX) bele finánsia hosi kompañia Operadór no join venture ka International Oil Company (IOC) ka fundu independente seluk depende ba negosiasaun kontratu. Bainhira ita halo ona produsaun mina no gás, hahú fa’an ona ba merkadu, foin kompañia no governu sei rekopera fali osan (cost recovery) plus ho net cash flow ka profit. Kompañia Operadór ho joint venture sei hetan benefísiu hosi IRR, no instrumentu fiskál seluk (Mudford, B., & Stegemeier, D., 2003). Governu sei benefísia hosi first tranch petroleum (FTP) , Tax, benefísiu direta no indireta ka benefísiu hosi spin off. Tanba ne’e, atu asegura sustentabilidade reseita hosi setór petrolífera mak dalan di’ak liu TL tenke iha maioria asaun 56,56% ba GS hodi haforsa TL nia pozisaun nune’e asegura pipeline mai TL. Ho partisipasaun TL iha GS sei reforsa liután TL nia pozisaun para foti desizaun no garantia harii TLNG. Ne’e pasu importante hodi estimula independénsia ekonomia tanba kampu GS sei haksubik hela billiaun dolar amerikanu, presiza investimentu boot nune’e bele lori benefísiu dupla ba nasaun. Prezensa TLNG, Pipeline, Refinaria, Supply base, no etc nu’udar baze ba motór dezenvolvimentu ekonomia rai-laran, sei fó impaktu boot ba setór turizmu no otelaria, infrastrutura, agrikultura, saúde, edukasaun no peska (Maher, M., 2018). Futuru dezenvolvimentu kampu GS maioria TL sei benefisiáriu entermu fahe rezultadu ka rendimentu, royalty, impostu, reimbolsa kustu kapitál 100% + 127%, fornesementu bens de serviço 90% sei mai hosi TL ka sujeita liuhosi TL, fornesementu ekipamentu no apoiu lojístika, karantina sei liu hosi TL, nune’e sei hamosu multiplier effect iha setór hotu, sei estimula TL nia ekonomia no sirkulasaun osan iha rai-laran, kria kampu serbisu, transferénsia skill no teknolojia (Niccolini, F., Chisari, L. A., & Maggioni, B., 2019). Benefísiu sósiu-ekonómiku ne’ebé TL sei hetan mak kriasaun kampu traballu hahú hosi konstrusaun indústria bele absorve empregadu 3500 diretu no indiretu (Serceau, A., 2012). Nune’e mós, oportunidade ba negósiu (Business Opportunity) mak hanesan; Supply Goods & services, Fabrication, Hospitality, Etc. Iha parte seluk bainhira indústria ne’e la’o sei hamosu Supply of Goods & Services mak hanesan : Manutensaun, Enjinaria , Fabrikasaun ki’ik , hadi’a sasán, soldadura espesiazadu , cleaning services , transportasaun , jardineiru , servisu guarda/seguransa , supply kímika , business tanker LNG , Tug boats , uzu eletrisidade , aluga eskritóriu & akomodasaun , otél & entertainamentu , supply hahán, supply aifuan, supply  modo no etc. Buat sira-ne’e hotu sei kria empregu indiretu rihun barak, no estimula atividade ekonomia iha Beaço, Viqueque no Timor laran tomak liuhosi selu taxa/impostu no kontribui ba kreximentu gross domestic product (GDP). Bainhira pipeline mai TL posibilidade boot sei estimula Indústria SERVICES ne’ebé kompostu hosi Atividade sira iha leten naturalmente sei estimula dezenvolvimentu agrikultura, peska, no atividade ekonomia ba setór privadu, hosi eskala ki’ik to médiu ( ‘small to medium enterprises’ ). Produsaun alimentár, aifuan, no nesesidade diária ba ema sira ne’ebé serbisu iha indústria ne’e no sei fó insentiva ita-nia toos na’in sira atubele prodúz ho kuantidade no kualidade aas liután. Ezemplu projetu Bayu-undan perfíl rendimentu ba Timor-Leste. Iha Inísiu hahú atu dezenvolve Kampu Bayu-undan tuir estimasaun ekonomia: Governu Timor-Leste sei hetan de’it biliaun $2.0 lukru maihosi: royalty, lukru no impostu. Maibé realidade hatudu katak Kampu Bayu-undan fó ona totál rendimentu: biliaun $20,501 tinan 2017. Totál rendimentu ba TL hosi inísiu to’o finde 2017 no projesaun to’o kontratu hotu: biliaun $22.487 iha tinan 2022-2023. Iha diferensa boot hosi kalkulasaun inísiu tanba: presu mina ne’ebé uluk uza hodi halo kálkulu ne’e $24/baríl realidade hatudu presu sa’e to’o $120 iha tinan 2011-2012 no rezerva ne’ebé uluk uza hodi halo kálkulu mak 2.1 tcf más to’o ikus sa’e ba 3.4 tcf. Kampu Greater Sunrise bele fó reseita $30 to’o biliaun $56 ba Timor-Leste. Retornu ekonómiku uza senáriu konservativu ka base case , TIMOR GAP nu’udar joint contract ho share 56.56% bele hetan reseita totál biliaun $14  no Governu Timor Leste totál biliaun $18. Reseita ne’e maihosi rendimentu royalty, lukru no impostu ho totál retornu biliaun $32 to’o biliaun $56 bainhira folin minarai sa’e. Reseita ne’e bele halo kalkulasaun uza modelu ekonomia (economic modelling) ho rezerva Greater Sunrise. Tuir estudu posibilidade dezenvolvimentu kampu GS sei hahú halo perfurasaun ba posu 18 iha tasi laran iha faze primeiru hodi halo produsaun (Stephenson et at., 2000). Timor-Leste ninia poténsia totál petroleum initial in place (PIIP) pur volta biliaun baríl 12.6 – 45 óleu ekivalente (BOE). Kompañia Timor Gap (TG) halo ona estimasaun katak rekursu ne’e bele rekuperável, mak $6.3 BOE biliaun $378. Se uza kustu pur baríl bele atinje to’o biliaun $35, entaun presiza gastu ba atividade oin-oin iha enjeñaria, fabrikasaun, “services” hahú hosi fábrika ki’ik to’o boot, konstrusaun, operasaun, manutensaun, esplorasaun no sst, bele konsume fundu to’o valór biliaun $220. Hosi dadus refere fó serteza boot ba TL hodi dezenvolve setór petrolíferu hodi sustentabiliza fundu petrolíferu ( http://noticias.sapo.tl/portugues/info/artigo/1531899.html ). Dalan estratéjiku atu sustentabiliza indústria petróleu iha TL mak governu via ANPM ho Timor Gap tenke serbisu maka’as, halo diplomasia, buka parseria ho international oil company (IOC) ka kompañia E&P ne’ebé iha kapasidade finanseiru hodi bele investe ba atividade esplorasaun mina no gás. Atividade esplorasaun mak atividade sira ne’ebé ligadu ho buka no deskobre poténsia rezerva minarai no gás iha territóriu TL, tantu iha rai-maran (onshore) no tasi laran (offshore). Objetivu identifikasaun hodi asegura sustentabilidade indústria petróleu no fundu petróleu to’o futuru jerasaun bazeia ba planu estratéjiku dezenvolvimentu 2011-2030 kona-ba dezenvolvimentu setór petrolífera (Liu, J., & Katz, B. J., 2013). Dalan atu atrai IOC halo investimentu ba setór petróleu iha TL, setór seguransa ho defeza tenke seguru, dijitaliza informasaun ho data, dezeñu kontratu petrolíferu tenke atrativu no úniku, formulasaun production sharing contract (PSC) entre Timor-Leste, Indonézia, Malázia, Nigeria, Noruega, Austrália, no etc iha rejiaun tenke ekivalente hodi halakon gap favoretizmu, dijitaliza atendementu, simplifika burokrasia no konkursu esplorasaun bloku petrolíferu bele via online , hodi estimula petroleum big data. God bless Timor-Leste. ADTL sente onradu ho ratifikasaun Konvensaun internasionál ba EhD https://tatoli.tl/2022/07/05/adtl-sente-onradu-ho-ratifikasaun-konvensaun-internasional-ba-ehd/ tatoli.tl Notísia 2022-07-05 05 jullu 2022 - Ema ho defisiénsia (Ehd) ne’ebé hamahan aan iha Asosiasaun ba ema ho defisiénsia Timor-Leste (ADTL) sente onradu ho ratifikasaun konvensaun ba EhD, husi Parlamentu nasionál (PN). Konvensaun ne’e PN aprova, segunda horseik, ho votu a-favor 41, kontra no abstensaun 0 (Proposta rezolusaun nú.16/V(4c). “Ami sente orgullu, onradu tebes, ho ratifikasaun Timor-Leste ba adezaun konvensaun ONU ba direitu difisiénsia. Subtánsia husi konvensaun ONU ba direitu ema difisiénsia ne’e, konvensaun espesífiku ida ne’ebe ko’alia espesífiku kona-ba protesaun, promosaun direitu ema difisiénsia,” Diretór ezekutivu ADTL, Cesário da Silva, hateten ba TATOLI iha nia knaar-fatin, Mascarenhas-Dili, tersa ne’e. Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva. Imajen TATOLI/Arminda Fonseca. Nune’e, tuir ezekutivu ADTL ne’e, ba oin Governu presiza asegura implementasaun husi konvensaun internasionál ba EhD ne’e. “Aloka ami-nia rekursu sira ba implementasaun. Ita-nia polítika sira tenke bazea ba konvensaun ne’ebe mak iha no koordenasaun ne’e ko’alia kona-ba protesaun, promosaun direitu ema difisiénsia liuliu Timor-Leste bele asegura implementasaun sira kompromísiu ita nian”. “Se uainhira ita ratifika ona, presiza mak asaun sira atu asegura katak ema difisiénsia sira hetan protesaun, promosaun. Konvensaun sita buat lubuk ida, isu hotu-hotu hola parte iha Edukasaun Saúde tanba ne’e ministériu idaidak liuliu diresaun idaidak presiza atu halo nia rekursu, implementa asaun husi konvensaun ne’e rasik,” nia hateten. Responsável másimu ADTL, Cesário da Silva esplika, asaun ne’e importante liu maka ita-nia rekursu internu sira, rekursu atu asegura implementasaun. Katak, primeru ita tenki aloka ita-nia rekursu liuliu orsamentu atu nune’e halo inkluzaun difisiénsia. Ezemplu, Edukasaun inkluzivu, asosiobilidade. Entaun, presiza aloka orsamentu atunune’e bele asegura asosiobilidade iha fatin públiku hotu-hotu atu asegura partisipasaun, envolvimentu ema ho difisiénsia sira. Nia hatutan, Orsamentu jerál Estadu (OJE) presiza aloka ba liña ministériu sira hotu atu asegura implementasaun. Ministériu idaidak hola parte. La sees husi saida mak iha liuliu Planu asaun nasionál (PAN) ne’ebe mak iha; aloka orsamentu hodi implementa. Ne’e, kontribui ona ba asaun sira husi konvensaun ONU ba direitu ema ho difisiénsia. Alende ida ne’e liña ministériu, aloka sira-nia fundu espesífiku ba organizasaun sira atu bele apoia Guvernu nia atividade sira, presiza mós aumenta orsamentu apoiu institutu nasionál liuliu transferénsia públiku, liña ministériu sira ba organizasaun sira ne’ebé servisu tau-matan ba ema difisiénsia presiza intensifika no aumenta. Diretór ezekutivu ADTL, Cesário da Silva, konsidera katak loron 04 jullu nu’udar loron importante ida tanba Timor-Leste liuhusi PN ratifika ona Konvensaun internasionál ba EhD. Kona-ba, atu rekoñese loron 4 jullu nu’udar loron nasionál ba EhD, nia hateten katak sei esforsu, konvida organizasaun ba EhD sira hodi propoin ba Governu no entidade hotu atu iha desizaun konsidera loron ne’e. “Ami-nia parte uainhira ami halo diskusaun ho Primeiru-ministru (Taur Matan Ruak) ami dehan, loron nasionál ba ema ho difisiénsia ami la prefere mai ho fériadu nasionál. Ami hakarak loron nasionál ne’e valoriza ho asaun sira, serbisu hodi valoriza loron nee la’ós ita fériadu”. “Ema bele halo asaun oioin liga ho difisénsia. Serbisu hotu bele la’o nafatin. Importante liu konsidera loron nasionál ba ema difisiénsia, ita hotu-hotu hanoin ona serbisu ruma ne’ebé mak iha relasaun ho asuntu difisiénsia, entidade hotu-hotu sei refleta loron ida ne’e,” nia konklui. Entretantu, Konvensaun internasionál ba EhD nu’udar instrumentu internasionál direitu umanu Nasaun unida nian hodi proteje direitu no dignidade ho ema ho defisiénsia sira. Parte sira husi konvensaun ne’e obriga hodi promove, proteje no asegura ezersísiu tomak direitu EhD no asegura hodi goza direitu plena igualidade iha lei nia oin. Testu Konvensaun internasionál ba EhD aprovadu iha Asembleia jerál Nasaun unida iha loron 13 dezembru 2006. CAC presiza instala delegasaun iha RAEOA kontrola patrimóniu Estadu https://tatoli.tl/2022/07/06/cac-presiza-instala-delegasaun-iha-raeoa-kontrola-patrimoniu-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-06 OÉ-CUSSE, 06 jullu 2022 – Diretór Rejistu Sívil Notariádu Konservatóriu, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), José Ase Neno Kolo, husu Komisaun Anti Korupsaun (CAC, sigla portugés), atu instala delegasaun ida iha rejiaun ne’e hodi kontrola patrimóniu Estadu ne’ebé durante ne’e kontinua la’o livre iha komunidade nia leet. “Ha’u hosi Notariadu husu de’it ba CAC, karik bele iha futuru bele destaka sukusál ida iha Oé-Cusse, atu kontrola aktu sira-ne’ebé mak durante ne’e akontese, dalaruma ami prátika maibé laiha ema ida atu hasé,” nia ko’alia iha ámbitu sensilibizasaun lei MPCC iha salaun administrasaun Oé-Cusse, kuarta ne’e. Nia fó ezemplu, ajente balu uza patrimóniu Estadu hanesan patrimóniu partikulár, ema lori sasán Estadu uza ba nesesidade privadu, ba iha foho mós lori, no ba iha serimóniu privadu mós uza, maibé laiha ema ida atu hasé. “Horikalan de’it maizumenus oras 11:00, ha’u ba iha fatin ida, ema lori kareta Estadu hasai tiha xapa-matríkula, entaun ne’e rekomendasaun ida ba CAC karik ba oin presiza destaka sukurál ida iha Oé-Cusse, atu nune’e nia bele kontrola funsionamentu aktu sira-ne’ebé ohin mensiona iha lei Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun,” nia afirma. Hatán ba rekomendasaun ne’e, Komisáriu CAC, Segio Hornai, katak, lei númeru 8/2020 fó dalan atu atu estabelese sukursál iha munisípiu, agora atu estabelese ida-ne’e depende ba sirkunstánsia no nesesidade. Maibé lakleur-tán iha ona delegasaun ruma iha RAEOA, razaun CAC iha nia estrutura sei tau hanoin hamutuk tanba Oé-Cusse rejiaun espesiál liga ho fronteira tranzaksaun buat barak, ne’ebé la’o livre iha fronteira sira, entaun persiza estabelese delegasaun ida iha-ne’e,” nia promete “Agora ohin dehan laiha kontrolu, ne’e ha’u lamentável tebes, Sekretáriu Administrasaun Estatál, persiza hola medida tanba ita iha autoridade RAEOA, funsiona atu halo medida sira, halo deliberasaun atu halo kontrolu ba patrimóniu Estadu, rezolusaun Governu hasai tiha katak, iha prevalese ba hot-hotu iha munisípiu to’o RAEOA, entaun nia prevalese atu implementa, kestaun seluk depois mak ita aranja,” nia katak. CAC koordena autoridade judisiáriu RAEOA haforsa justisa formál kontra korrupsaun https://tatoli.tl/2022/07/07/cac-koordena-autoridade-judisiariu-raeoa-haforsa-justisa-formal-kontra-korrupsaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-07 OÉ-CUSSE, 07 jullu 2022 – Komisaun Antí Korrupsaun (CAC, sigla portugés) lideradu Komisáriu Sérgio Hornai, koordena ho autoridade judisiáriu Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) haforsa justisa formal kontra korrupsaun iha rejiaun ne’e. Komisáriu CAC, Sergio Hornai akompaña hosi Komisáriu Adjuntu ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio, kuarte ne’e hala’o sorumutu seriál ho autoridade judisiáriu sira iha RAEOA atu hametin liña kooordenasaun serbisu iha área justisa formál nian hodi luta koletiva kontra korrupsaun iha rejiaun ne’e. Sorumutu ofisiál ne’e hala’o dahuluk mak iha juiz administradór tribunál Oé-Cusse, Hugo da Cruz Pui no juiz Yudi Pamungkas, kontinua ba prokuradór repúblika, Meteus Nessi no Pedro Baptista Aleixo dos Santos, defensór públiku, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no ikusliu iha Provedória Diretu Humanu no Justisa (PDHJ). Objetivu prinsipál hosi sorumutu kortézia seriál orgaun hirak-ne’e atu hametin liña kooordenasaun serbisu iha área justisa formál nian ba luta koletiva hodi kontra korrupsaun iha rejiaun ne’e. Durante sorumutu ne’e, Komisáriu CAC, Sergio Hornai, esklarese, objetivu prinsipál vizita ofisiál delegasaun CAC nian iha RAEOA durante semana ida atu haklaken informasaun Lei Nu. 7/2020 – Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC, sigla portugés) ba iha autoridade no jerente RAEOA nian fokaliu ba iha Deklarasaun Rendimentu Bens no Interese (DRBI) hodi nune’e bele deklara rikusoi ho loloos. “Sorumutu seriál ida-ne’e atu enkoraja instituisaun judisiál sira, hosi defensória públika no PNTL atu hametin liután kooperasaun hirak ne’ebé ezisti tiha ona tuir akordu ne’ebé asina ona entre instituisaun rua, CAC no PNTL, ami ninia prezensa atu kontinua reafirma no fo hanoin ba malu hodi hakloot prátika krime korrupsaun ne’ebé akontese iha RAEOA,” Komisáriu Sérgio Hornai, ne’ebé Agência Tatoli asesu liuhosi pájina ofisiál CAC nian iha kinta ne’e. Komandante PNTL RAEOA, Superintendente Xefe, Assunção Mendes, informa ba Komisáriu CAC no Adjuntu katak, instituisaun PNTL iha RAEOA nian prontidaun atu kolabora ho CAC iha luta koletiva kontra prátika kriminalidade korrupsaun iha rejiaun ne’e. Governu ezekuta ona Fundu COVID-19 millaun $9 https://tatoli.tl/2022/07/08/governu-ezekuta-ona-fundu-covid-19-millaun-9/ tatoli.tl Notísia 2022-07-08 DILI, 08 jullu 2022 — Taxa ezekusaun reál Fundu COVID-19, ne’ebé hanesan fundu espesiál, kria iha tinan 2020 atu responde pandemia COVID-19, jere hosi Ministériu Finansa, to’o iha loron 30 juñu 2022 atinje ona 16% ka millaun $9 hosi totál orsamentu alokadu millaun $56,4. “Montante millaun $56,4 ne’e kompostu hosi dotasaun orsamentu 2022 aprovadu ba Fundu COVID-19 ho montante millaun $37,6, aumenta tan ho saldo tránzitadu hosi tinan 2021 ho montante millaun $18,7,” relata nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Enkuantu, taxa ezekusaun tuir klasifikasaun ekonómiku a’as liu mak iha kategoria sasán no servisu, ezekuta ona millaun $8,1 ka 17% hosi orsamentu alokadu millaun $48,2. Tuir kedan ho kapitál menór ezekuta ona $626.000 ka 13% hosi orsamentu alokadu millaun $4,7, kapital dezenvolvimentu ezekuta ona $274.000 ka 12% hosi orsamentu alokadu millaun $2,3, no transferénsia públika ho orsamentu alokadu millaun $1,1 seidauk ezekuta. Governu propoin saláriu mínimu sa’e ba $135 https://tatoli.tl/2022/07/11/governu-propoin-salariu-minimu-sae-ba-135/ tatoli.tl Notísia 2022-07-11 DILI, 11 jullu 2022 - – Ministru Finansa (MF), Rui Augusto Gomes, hateten, Governu propoin ona saláriu mínimu sa’e ba $135 iha Lei Grande Opsaun Planu (GOP), ne’ebé foin lalais aprova ona iha Parlamentu Nasionál (PN) no promulga ona hosi Prezidente Repúblika. “Foin lalais Parlamentu Nasionál aprova tiha ona Lei Grande Opsaun Planu, iha ne’ebá estimula saláriu mínimu sa’e ba $135,” Ministru informa iha PN, segunda ne’e. Maski nune’e, Ministru Finansa dehan, tinan oin (2023) bele implementa planu ne’e, ne’ebé bainhira hasa’e saláriu mínimu ne’e sei lori impaktu ba veteranu sira tanba sei hasa’e mós sira-nia subvensaun. “Keta haluha katak ida-ne’e sei iha impaktu boot tebes, tanba kuandu saláriu mínimu sa’e, signifika mós iha impaktu ba veteranu sira, entaun kuandu sa’e $135, veteranu sira mós sei sa’e sira-nia subvensaun, ne’e signifika katak tuir ami-nia kálkulu pur volta millaun $20 só ba de’it veteranu sira, tanba iha aumentu iha saláriu mínimu,” nia esplika. Antes ne’e, ezbosu lei saláriu mínimu liu ona diskusaun naruk Komisaun Nasionál Servisu (KNS), ne’ebé kompostu hosi Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Sekretariadu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), molok submete ba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE). Nune’e, iha loron 28 maiu 2012, KNS ne’ebé prezide hosi SEFOPE aprova saláriu mínimu $115, ne’ebé antes ne’e halo peskiza no ikus mai aplika ba FUnsaun Públika no setór privadu. Desizaun KNT tama iha vigór iha loron tuirmai hosi Lei Traballu númeru 4/2012 loron 21 fevereiru, ne’ebé tama ona iha vigór no sei hetan revizaun hafoin liu tinan-rua, maibé to’o agora la akontese. Saláriu mínimu seidauk halo revizaun durante tinan-10 ona, ne’ebé saláriu mínimu estabelese dahuluk ho montante $85, hafoin halo revizaun iha tinan 2012 fixa ho $115. Benefisiáriu 2.997 mak elijivél ba programa “Bolsa da Mãe Jerasaun Foun” https://tatoli.tl/2022/07/13/benefisariu-2-997-mak-elijivel-ba-programa-bolsa-da-mae-jerasaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-13 DILI, 13 jullu 2022 — Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál (DNSA), Lucas Tois, informa benefisiáriu programa ”Bbolsa da Mãe Jerasaun Foun” ba tinan ne’e, ne’ebé elijivel hamutuk 2.997 iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). “Kona-ba bolsa da mãe jerasaun foun ba 2022 nian, ne’ebé mak elijivel hodi hetan subsídiu hamutuk 2.997,” Lucas Tois informa ba Agência TATOLI, iha MSSI Caicoli, Dili, kuarta ne’e. Hosi totál benefisiáriu elijivel ne’e kompostu hosi inan isin-rua 703, labarik idade 0-3 no kontinua ba tinan neen (6) hamutuk 2.664 no labarik ho kondisaun defisiénsia iha ema na’in-sia (9). Maibé, totál benefisiáriu ne’ebé mak rejistu iha munisípiu tolu ne’e, hahú hosi 20 juñu to’o ohin kuarta (13/07) hamutuk 6.880. “Hosi totál 6.880 ne’e, ita-nia inan isin-rua hamutuk 1.279, labarik ho idade 0-3 depois sei kontinua to’o tinan neen (6) hamutuk 6.576 no labarik ne’ebé ho kondisaun defisiénsia hamutuk 30,” nia relata. Nia esplika katak, ema 3.883 mak sai pendente no ekipa rejistu fó tempu loron 30 hodi sira bele kompleta sira-nia dokumentu. “Ita pendente tiha ema 3.883 tanba dokumentu la kompletu, maibé ita fó sira loron 30 hodi kompleta sira-nia dokumentu,” nia dehan. Dokumentu ne’ebé mak sira la kompleta hanesan balun BI ka eleitorál laiha no inan isin-rua balun la hetan livriñuu saúde inan no oan (LISIO). Veteranu “Ferraz”: SASCAS apoiu rihun $10 ba universitáriu 20 iha Ainaro https://tatoli.tl/2022/07/13/veteranu-ferraz-sascas-apoiu-rihun-10-ba-universitariu-20-iha-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-07-13 DILI, 13 jullu 2022 — Prezidente Interinu Konsellu Veteranu Munisípiu Ainaro, Bendito Florival Salon ‘Ferraz’, informa Servisu Apoiu Sosiedade Sivil no Auditória Sosiál (SASCAS) liuhosi Gabinete Primeiru-Ministru koordena ho Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN) apoiu rihun $10 ba universitáriu 20 iha  Ainaro. Nia hateten, Governu aloka osan $38,000 ba Ainaro maibé hosi totál refere rihun $10 fahe ba bolsa estudu ba veteranu grau 0-3 no 4-7 nia oan. Depois rihun $20 ba ekonomia nian mak planu halo negósiu no hakiak animál no rihun $8 ne’e fó ba grupu hodi halo operasaun servisu. “Universitáriu sira hosi kada munisípiu sei hetan $10,000 ne’e oferese ba estudante ema na’in-20, nune’e sira bele ba asesu ensinu superiór,” Veteranu Bendito Florival Salon ‘Ferraz’ hateten ba Agência TATOLI, liuhosi telefone, kuarta ne’e. Prezidente ne’e hatutan, sosiedade sivil hamutuk halo planu ida-ne’e tanba atu hakarak veteranu grau 0-3 ho 4-7 nia oan sira mós bele asesu edukasaun. “Ami halo ida-ne’e tanba bolsa estudu ba veteranu nia oan ba kada munisípiu 100 ne’e ita haree veteranu 8,14, 15,19, 20,24 nian de’it. Entaun ida-ne’e mosu opiniaun CCLN nian mak hodi oinsá ita mós inklina veteranu 0-3 ho 4-7 nia oan ba asesu edukasaun no ida-ne’e ita fó uluk ba universidade,” nia dehan. Aleinde ida-ne’e, nia dehan, SASCAS ho CCLN mós planu hodi integra veteranu ba iha vida ekonómika no sosiál mak forma ona grupu no kleur tan asina akordu ho implementa programa refere. “Iha Ainaro ita halo grupu haat maibé SASCAS orienta atu halo grupu ida-de’it, bainhira iha implementasaun mak fahe grupu. Iha ne’e ita fahe ba grupu rua, ida mak halo toos mak halai liu ba hare no batar, tanba ami-nia produsaun ba aihan hanesan haree ho batar menus entaun ita tenke kolabora ho grupu rua ne’e,” nia hateten. Grupu seluk, nia hateten, halai liu ba hortikultura mak atividade modo, koto no fehuk-europa tanba iha ne’e iha modo hirak-ne’e barak, entaun hakarak hasa’e tan produsaun iha merkadória. Biban ne’e, nia husu Governu atu presiza aumenta fundu bainhira implementa programa ne’e mak iha nia progresu. “Futuru mak Governu planea atu apoiu tan, ita sei aumenta estudante iha nível sekundáriu sira to’o nível primária. Tanba, veteranu iha munisipíu Ainaro ne’e ho totál hamutuk 2000,00-resin,” nia sujere. Governu altera dekretu-lei importasaun veíkulu asegura protesaun konsumidór no meiu ambiente https://tatoli.tl/2022/07/20/governu-altera-dekretu-lei-importasaun-veikulu-asegura-protesaun-konsumidor-no-meiu-ambiente/ tatoli.tl Notísia 2022-07-20 DILI, 20 jullu 2022 –Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) ordináriu, kuarta ne’e, aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, ba alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 30/2011, loron 27 jullu, kona-ba kondisaun no prosedimentu sira atu observa kona-ba importasaun veíkulu sira. “Aprovasaun diploma ne’e liu ona tinan-10, ne’ebé hatudu duni nesesidade atu introdús kondisaun sira ne’ebé ezijente liu ba importasaun veíkulu no kontrola efikásia liu ba operasaun importasaun, atu asegura protesaun konsumidór no meiu ambiente,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin ramata reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Ba efeitu ida-ne’e, projetu dekretu-lei daudaun ne’e hakarak bandu importasaun motorizada no veíkulu lijeiru no karreta ne’ebé tula pasajeiru no sasán merkadoria ne’ebé la kumpre kondisaun téknika sirkulasaun iha territóriu nasionál no kria rejime kontraordenasionál ida hodi kastigu ba sira ne’ebé la kumpre regra. Aleinde ne’e, hakarak mós simplifika prosedimentu importasaun veíkulu sira, ho eliminasaun autorizasaun prévia no konsentra ba verifikasaun rekizitu legál importasaun nian iha momentu ida de’it, hodi nune’e bele fasilita importasaun veíkulu sira tuir lei. Governu planeia kria rejime remuneratóriu titulár órgaun administrasaun indireta Estadu https://tatoli.tl/2022/07/20/governu-planeia-kria-rejime-remuneratoriu-titular-orgaun-administrasaun-indireta-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-20 DILI, 20 jullu 2022 –Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, kuarta ne’e, aprezenta opsaun polítiku-lejizlativa iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), ne’ebé sai baze ba kriasaun rejime remuneratóriu ba titulár órgaun administrasaun indireta Estadu. “Baze ba kriasaun rejime remuneratóriu ne’e buka atu estabelese remunerasaun ne’ebé aliña tuir kritériu objetivu atu asegura posível liu interese públiku no tratamentu hanesan ba situasaun ne’ebé hanesan,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru relata hafoin ramata reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Portavós Governu dehan, inisiativa ne’e foin iha faze aprezentasaun hodi haree iha duni nesesidade ka lae atu Governu regulariza saláriu ba pesoál sira ne’ebé serbisu iha Institutu Públiku (I.P) no Empreza Públiku (E.P). “Iha aprezentasaun ne’e, ami hetan komentáriu barak hosi membru Governu sira, tanba ne’e ami rekolla hotu informasaun sira, hafoin avansa ho inisiativa lejizlativa ida liuhosi dekretu-lei ida atubele hatuur loloos padraun ida ba nível salariál sira,” nia tenik. Aleinde ne’e, introdusaun lejizlativa ne’e tanba bazeia ba rezultadu avaliasaun ekipa jurídiku Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla portugés) nian katak sistema ne’ebé dadaun uza iha modelu oioin no métodu atribuisaun saláriu sira mós laiha padraun ida. Eskritóriu postu Hatulia B konstrui ho orsamentu $140.701 https://tatoli.tl/2022/07/21/eskritoriu-postu-hatulia-b-konstrui-ho-orsamentu-140-701/ tatoli.tl Notísia 2022-07-21 DILI, 21 jullu 2022 — Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten eskritóriu foun ba postu administrativu Hatulia B, munisípiu Ermera, konstrui ho orsamentu $140,701. “Konstrusaun foun ba eskritóriu postu administrativu Hatolia B ne’e ho montante orsamentu hamutuk $140.701 ba durasaun Konstrusaun fulan-neen (6),” nia dehan iha nota komunikadu imprensa hafoin halo lansamentu ba konstrusaun eskritóriu postu administrativu Hatulia B, ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e. VIII Governu Konstitusionál konsege halo kontrusaun eskritóriu ba postu administrativu foun ho suku hamutuk lima. “Ohin loron, ha’u mai to’o iha ita-boot sira-nia fatin hodi VIII Governu Konstitusionál nia naran hato’o parabéns ba populasaun tomak no ofisialmente informa ba populasaun tomak iha Hatolia B katak sai ona postu administrativu hahú kedas iha loron ida fulan-janeiru tinan 2022,” nota ne’e hateten. Objetivu Governu estabelese eskritóriu postu administrativu Hatulua B hodi hakbesik ba sidadaun sira. “Ita estabelese postu administrativu ne’e iha nia objetivu mak atu hakbesik administrasaun públika ba ita-nia populasaun sira, nune’e ita-nia povu bele hetan atendimentu ne’ebé di’akliu,” nia dehan. Molok halo lansamentu hatuur fatuk dahuluk ba konstrusaun eskritóriu postu administrativu Hatolia B, Ministru Administrasaun Estatál (MAE) no vise-MAE mós halo lansamentu ba hatuur fatuk dahuluk ba konstrusaun plaka “Bewm-Vindo Hatulia B” iha fronteira entre Hatulia B no Ermera Vila. COVID-19: kazu pozitivu na'in-lima no ativu 18 https://tatoli.tl/2022/07/26/covid-19-kazu-pozitivu-nain-lima-no-ativu-18/ tatoli.tl Notísia 2022-07-26 DILI, 26 jullu 2022 — Ministériu Saúde (MS), relata kazu pozitivu foun na’in-lima, rekuperadu na’in-ida no kazu ativu 18. “Ohin, kazu detetadu foun lima, rekuperadu na’in-ida no kazu ativu 18,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde iha Ministériu Saúde, Odete da Silva Viegas, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu,tersa ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 26 jullu 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 22.991 no óbitu 133. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 74, kompostu vizilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu 37, viájen internasionál 37, follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 25 jullu 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 58, hanesan Maubisse laiha, Maliana 48, Viqueque laiha, Suai laiha, Baucau laiha Ermera laiha, RAEOA laiha, HNGV  30, Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 19 jullu 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (88,8%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (84,4%) Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,3% no simu ona doze daruak 76,2%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,4/100 mil abitante. Iha loron 26 jullu 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu la iha, baixa ho COVID-19 la iha. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-ida no ativu 18 https://tatoli.tl/2022/07/28/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-ida-no-ativu-18/ tatoli.tl Notísia 2022-07-28 DILI, 28  jullu   2022   — Ministériu Saúde (MS), relata kazu pozitivu foun na’in-ida, rekuperadu ida no kazu ativu 18. “Ohin kazu detetadu foun  na’in-ida, rekuperadu ida  no kazu ativu 18,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 27  jullu  2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 22.992 no óbitu 133. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR ba ema na’in-37,  kompostu vizilánsia sentinela  laiha, rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu hitu, viájen internasionál 30 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 26 jullu  2022   iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 34, hanesan Maubisse laiha, Maliana sia, Viqueque laiha, Suai laiha, Baucau laiha, Ermera laiha, RAEOA  laiha, HNGV  17,  Lautém laiha, Vera Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebé simu ona vasina to’o iha loron 19 jullu 2022  , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (88,8%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (84,5%) Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,3% no simu ona doze daruak 76,2%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,3/100 mil abitante. Iha loron 27 jullu 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha no baixa ho COVID-19 laiha. Abitante 5,418 iha Maliana seidauk kompleta vasina https://tatoli.tl/2022/08/05/abitante-5418-iha-maliana-seidauk-kompleta-vasina/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 BOBONARO, 05 agostu 2022 – Tuir dadus estatístika hosi sentru saúde Maliana, munisípiu Bobonaro hatudu katak  hosi loron 27 fulan-jullu to’o agora populasaun hamutuk na’in 5,418 mak seidauk kompleta doze vasina hodi luta kontra Covid-19. Dadus ne’ebé sentru saúde enumera ona katak hahú hosi estudante sira hosi idade 12 ba leten inklui populasaun idade elijivel hosi 18 ba leten inklui ho komorbilidade tarjetu hamutuk ema na’in-18,321. Hosi númeru ne’e na’in-21,059 mak simu ona doze dahuluk, doze daruak 15,641 no falta 5,418 mak dezde implementasaun vasina to’o agora seidauk kompleta. Dadus progresu vasinasaun iha postu administrativu Maliana ho totál suku hitu, suku  Holsa populasaun ho idade elijivel 18 ba leten totál tarjetu 3007, ema na’in 3,288 (109%), doze daruak 1,714 (57%) presiza kompleta doze 1.574. Suku Odomau tarjetu 2,703, ema na’in 956 (35%) mak simu ona doze dahuluk, sei falta na’in 1,747, doze daruak 913 (34%) no falta 25. Suku Raifun populasaun tarjetu na’in 988, doze dahuluk 709 (72%), falta 279, doze daruak 590 (60%) no falta 119. Suku  Ritabou tarjetu 3.913, doze dahuluk 4,316 (110%), doze daruak 3,693 (94%), sei falta 623, suku Lahomea tarjetu 2,278, doze dahuluk 1,944 (70), falta 834, doze daruak 1,379 (50%) falta 565. Enkuantu suku Tapo-Memu populasaun tarjetu na’in 2,475, doze dahuluk 1,790 (72%) sei falta 685, doze daruak 1,273 (51%), falta 517. Suku Saburai tarjetu 1.372, doze dahuluk 899 (66%) sei falta 473, doze daruak 653 (48%) falta ema na’in-246. Entretantu progresu vasina Pfizer iha postu administrativu Maliana ba estudante sira ho totál tarjetu hamutuk na’in 7,285, simu ona doze dahuluk na’in 5,390 , doze daruak 3,942, sei falta 1,875 mak seidauk kompleta doze no na’in 1.448 mak seidauk simu doze dahuluk. Xefe sentru saúde postu administrativu Maliana, Luis Gonçalves, husu ba liderensa komunitária sira kontinua fahe informasaun kredivel ba komunidade sira atu hakbesik-aan ba fasilidade saúde hodi simu vasina nune’e bele proteje-aan hosi surtu ne’e. “Sira balu dalaruma ami to’o ba sira la mai, balu ita ba tuur hein moos nafatin lakohi simu, tanba ne’e ita nafatin koordena malu halo serbisu. Ami la to’o ba terrenu karik, maibe sentru saúde loke nafatin, ne’e duni lalika dehan Covid ne’e hotu ona, maibe ita-nia vasinasaun ne’e la’o nafatin tanba laiha limitasaun,” nia apela durante halo advokasia vasina Pfizer ba lideransa komunitária sira, iha Maliana, sesta ne’e. Xefe suku Odomau, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, Cirilo Moniz Cirio Bere, rekonese durante progresu vasinasaun iha suku ne’e sei kiik-liu, tanba komunidade ladún fó importánsia ba programa ne’e. “Buat sira-ne’e mak dalaruma fó influénsia ba komunidade sira, maibé ami lideransa komunitaria sira-nia pepél durante ne’e organiza komunidade no enkoraja parstisipasaun komunidade, maibé realmente akontese hanesan ne’e,” nia esklarese. COVID-19: kazu pozitivu na'in-tolu no ativu 48 https://tatoli.tl/2022/08/09/covid-19-kazu-pozitivu-nain-tolu-no-ativu-48/ tatoli.tl Notísia 2022-08-09 DILI,09 agostu 2022   — Ministériu Saúde (MS),  relata  kazu  pozitivu foun na’in-tolu, rekuperadu rua no kazu ativu 48. “Ohin, kazu foun na’in-tolu, rekuperadu rua no ativu 48,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, tersa ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 09 agostu   2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3042 no óbitu 134. Hosi horisehik mai ohin Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 35 kompostu vijilánsia sentinela  laiha, rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu lima, viájen internasionál 32,follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 08 agostu 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 26, hanesan Maubisse laiha, Maliana  neen, Viqueque laiha, Suai laiha,  Baucau laiha, Ermera laiha, RAEOA  laiha, HNGV 20,  Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 07 agostu  2022 , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (89,0%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (84,9%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,4% no simu ona doze daruak 76,6%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,3/100 mil abitante. Iha loron  09 agostu 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu ida no baixa ho COVID-19 ida. MAE halo abertura diseminasaun lei poder lokál no lei eleisaun munisipál https://tatoli.tl/2022/08/09/mae-halo-abertura-diseminasaun-lei-poder-lokal-no-lei-eleisaun-munisipal/ tatoli.tl Notísia 2022-08-09 DILI, 09 agostu 2022 — Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), tersa ne’e, hamutuk ho United Nations Development Programe ((UNDP) no Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Dili hala’o abertura diseminasaun kona-ba lei poder lokál no lei eleisaun munisipál iha Hotel Timor, Dili. “Ohin MAE realiza diseminasaun ba lei sira-ne’ebé mak parlamentu Nasionál aprova iha tinan kotuk hodi estabelese poder lokal no lei desentralizasaun administrativa no mós lei eleisaun munisipál. Lei rua ne’ebé mak ministériu elabora iha tinan hirak ba kotuk infelizmente hodi ba iha PN konsege aprova iha 2021 no Prezidente Repúblika iha tempu ne’ebá promulga,” Ministru Administrasaun Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten hafoin partisipa iha abertura diseminasaun lei refere. Serbisu sira-ne’ebé mak MAE halo hodi estabelese poder lokal iha Timor-Leste ne’e halo hamutuk ho United Nations Development Programe (UNDP) no mós hetan apoiu finanseiru hosi União Europeia. “Tan ne’e mak ita-bo’ot sira haree, ohin ne’e prezensa hosi UNDP no husi União Europeia durante tinan tolu ba kotuk ne’e fo apoiu ba ministériu hodi dezenvolve kuadru legál sira-ne’ebé maka relasionadu ho poder lokál,” nia dehan. Nia hateten, apoiu hirak ne’e bele tulun minsitériu hala’o programa kapasitasaun ba funsionáriu sira iha munisípiu, apoiu ministériu hodi elobara sistema no prosedur ba jestaun finansa públika iha munisípiu. “Ami ohin konvida Presidente Autoridade Munisipál, Administrador Munisípiu sira hotu-hotu membru Grupu Traballu Tékniku Ministeriál, Diretór Jerál sira, Diretór Nasionál no Xefe Departamentu sira, mai hodi rona konteúdu hosi aprezentasaun, konteúdu hosi lei rua ne'ebé maka ita sei implementa iha tempu badak, depende husi desizaun polítika atu estabelese poder lokál ih munisípiu ida-ne’ebé mak uluk,” nia dehan. Lei poder lokál ne’e atu estabelese iha munisípiu hotu-hotu no sei hahú uluk iha munisípiu ida ne’ebé, ne’e sujeitu ba avaliasaun kondisaun mínima ba munisípiu sira no ba sira-ne’ebé mak preparadu ona mak MAE avansa ba estabelese poder lokál no ida-ne’ebé mak seidauk preparadu ne’e sei hein. “Ami halo avaliasaun kondisaun mínimu, ami foin halo iha tinan ida-ne’e no mós halo iha tinan oin. Entaun, iha tinan ida-ne’e nia rohan mak ita foin bele hatene katak munisípiu hira mak preparadu ona para atu avansa ba iha poder lokal. Kuadru legál ba desentralizasaun administrativa ne’e iha baze legál ida para kualker Governu bainhira deside, nune’e estabelese poder lokál atu realiza eleisaun, lei sira-ne’e preparadu ona nune’e atu utiliza hodi hili Prezidente, Vise Prezidente no mós hili Deputadu Munisípiu sira,” nia dehan. UIF sei introdús lei anti brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu iha RAEOA https://tatoli.tl/2022/08/09/uif-sei-introdus-lei-anti-brankamentu-kapital-no-finansiamentu-terrorizmu-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2022-08-09 OÉ-CUSSE, 09 agostu  2022 – Unidade Informasaun Finanseiru (UIF) hosi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), sei realiza sensibilizasaun kona-bá lei anti brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu ba entiddade sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Tuir Lei númeru 17/2011 estabelese rekizitu jerál kona-bá prevensaun no kombate krime brankamentu terrorizmu hanesan forma ida hodi kumpre padraun internasionál sira. Kna’ar UIF simu relatóriu tranzitória suspeita hosi instituisaun finanseira hodi halo analiza hafoin komunika rezultadu ba autoridade kompetente, liuliu Ministériu Públiku (MP) hodi fasilita liután investigasaun tuir mai. Diretora Ezekutiva UIF-BCTL, Maria de Jesus Sarmento, informa, finansiamentu terrorizmu mezmu dadus la deteta lakuna balun iha RAEOA tuir analiza la hatudu maka’as, maibé Estadu fó atensaun maka’as atubele halo prevensaun nafatin liuhosi sensibilizasaun. “Ohin, ami enkontru kortéja ho Prezidente Autoridade tanba ami foin primeira-véz mai iha RAEOA atu sensibiliza ba matéria antí brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu iha ba entidade sira iha Oé-Cusse, tán ne’e ami iha obrigasaun, mai husu autorizasaun no komprimenta molok halo sensibilizasaun ba públiku,” Maria de Jesus Sarmento, fó-sai asuntu ne’e hafoin enkontru ho Gabinete ZEESM Oé-Cusse, tersa ne’e. Nia fó sai katak, programa sensbilizasaun ne’e sei realiza durante loron tolu hodi envolve kargu xefia sira hosi liña ministerial, akadémiku no entidade relevante sira seluk ne’ebé eziste iha Oé-Cusse. “Ami sei halo ba funsionáriu públiku, diretór xefe departementu, komunidade akadémiku hanesan UNPAZ no DIT, ida-ne’e ami sei halo iha Oé-Cusse durante loron tolu,” nia katak. Nia esplika, razaun prinsipál realiza sensibilizasaun ne’e tanba lei ida, kuandu atu tama ein-vigór ne’ebé estabelese obrigasaun devér sidadaun sira-nian, tenke iha koñesimentu. “Ami iha obrigasaun atu habelar informasaun ida-ne’e ba públiku jerál, ne’ebé ami hahú mós hosi funsionáriu públiku sira, nune’e bele iha koñesimentu di’ak kona-bá devér jerál sidadaun sira, ne’ebé estabelese iha lei anti brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu,” nia katak. Durante iha enkontru kortéjia ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, agradese tanba RAEOA foin ba dahuluk, hala’o sensibilizasaun kona-bá lei antí brankamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu no konsidera importante ba funsionáriu atu iha koñesimentu. COVID-19: kazu óbitu na'in-ida no ativu 58 https://tatoli.tl/2022/08/10/covid-19-kazu-obitu-nain-ida-no-ativu-58/ tatoli.tl Notísia 2022-08-10 DILI,10  agostu 2022   — Ministériu Saúde (MS), kuarta ne’e,  relata  kazu  óbitu na’in-ida, detetadu pozitivu foun na’in-sia, rekuperadu rua no kazu ativu 58. “Ohin,  óbitu ida feto idade 63, hosi munisípiu Ermera. Halo transferénsia mai iha HNGV no halo teste PCR detetadu pozitivu ho COVID-19 no  iha diagnostiku  Pregnancy 33 week eclampsia COVID-19, CT:27,7 no vasina kompletu ho AstraZeneca,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kuarta ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 10 agostu  2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3064 no óbitu 135. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 68  kompostu vijilánsia sentinela tolu, rastreiu ba kontaku ualu, rastreiu aleatóriu neen, viájen internasionál 51 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 09 agostu 2022   iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 48, hanesan Maubisse la iha,  Maliana 10, Viqueque laiha, Suai lima,  Baucau laiha, Ermera laiha, RAEOA  laiha, HNGV 33,  Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebé simu ona vasina to’o iha loron 10 agostu  2022 , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (89,0%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (85,0 %). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,5% no simu ona doze daruak 76,7%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,5/100 mil abitante. Iha loron  10 agostu 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu ida no baixa ho COVID-19 ida. Komunidade Manufahi preokupa Governu seidauk hasai rezultadu atribuisaun formatu ba uma-lisan https://tatoli.tl/2022/08/10/komunidade-manufahi-preokupa-governu-seidauk-hasai-rezultadu-atribuisaun-formatu-ba-uma-lisan/ tatoli.tl Notísia 2022-08-10 DILI, 10 agostu 2022 – Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Manufahi, Tobias Amaral Magno “Maksakur”, hateten komunidade ka família matebian hosi Manufahi preokupa Governu seidauk fó sai rezultadu atribuisaun formatu ba uma-lisan iha kada suku, atu rekolla ema hira mak mate iha funu laran. “Família matebian preokupa tanba sira prenxe ona formatu ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertsaaun Nasionál (SEAKLN) atribui ba uma-lisan sira iha 2020, maibé to’o agora seidauk iha rezultadu,” Maksakur haktuir família matebian nia preokupasaun ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, kuarta ne’e. Tanba, tuir nia, formatu ne’e entrega ona ba nasionál no tinan rua (2) ona maibé laiha infomasaun ida kona-ba asuntu ne’e. “Asuntu ne’e importante tanba Timor-Leste presiza hatene nia emar mate iha funu laran ne’e hamutuk hira,” nia dehan. Ho kestaun ne’e, Prezidente Veteranu husu ba Minsitériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) ho Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN) atu haree no aselera nune’e bele fó solusaun ba família matebian sira-nia preokupasaun refere. “Tanba ne’e, ita husu Governu atu haree no responde família matebian sira-nia preokupasaun tanba sira prenxe ona dadus no entrega on aba Governu,” nia dehan. PNTL detein suspeitu ida ba kazu motór lakon https://tatoli.tl/2022/08/12/pntl-detein-suspeitu-ida-ba-kazu-motor-lakon/ tatoli.tl Notísia 2022-08-12 DILI, 12 agostu 2022 — Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Serbisu Informasaun Polísia (SIP) ho Serbisu Nasionál Intelejénsia (SNI), Unidade Intelijénsia Militár (J2) detein suspeitu ho inisiál VR (tinan 22) ba kazu motór lakon iha área Beloi-Viqueque. “Hafoin rona informasaun, ekipa konjunta halo vizilánsia no operasaun  iha loron (11/8), tuku 21:00, konsege detein suspeitu VR ho evidénsia hanesan osan ho montante $580 no motór marka Vixion Raider kór verde ho indísiu subar hosi komunidade iha Beloi-Viqueque,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e. Iha identifikasaun, suspeitu deklara katak loos duni nia foti subar osan no motór iha área Beloi, munisípiu Viqueque no halai mai Dili. Nune’e, ekipa konjunta lori ona suspeitu VR ba edifísiu SIPN iha Caicoli hodi foti deklarasaun no kontaktu ona Servisu Investigasaun Kriminál Komandu Munisípiu Viqueque hodi entrega suspeitu. Daudaun, Komandu Operasaun PNTL hatún ona diretiva ba Komandante SIPN hodi intensifika buka autór sira seluk ne’ebé envolve ho kazu hanesan. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-ida no ativu 49 https://tatoli.tl/2022/08/14/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-ida-no-ativu-49/ tatoli.tl Notísia 2022-08-14 DILI, 14 agostu 2022   — Ministériu Saúde (MS), relata  kazu pozitivu foun na’in-ida, rekuperadu ualu,  no kazu ativu na’in-49. “Ohin kazu foun ida, rekuperadu ualu no ativu 49,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, domingu ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 14 agostu 2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3083 no óbitu 135. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 24, kompostu vijilánsia sentinela  laiha, rastreiu ba kontaku tolu, rastreiu aleatóriu lima, viájen internasionál 16 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 13 agostu 2022  iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 20, hanesan Maubisse laiha, Maliana  laiha, Viqueque laiha, Suai laiha,  Baucau laiha, Ermera laiha, RAEOA  laiha, HNGV 20,  Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 14 agostu  2022  , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (89,1%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (85,1%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,5% no simu ona doze daruak 76,8%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,7/100 mil abitante. Iha loron  14 agostu 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu rua , baixa ho COVID-19 rua. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-tolu no ativu 51 https://tatoli.tl/2022/08/15/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-tolu-no-ativu-51/ tatoli.tl Notísia 2022-08-15 DILI,15 agostu 2022   — Ministériu Saúde (MS), relata  kazu detetadu pozitivu foun na’in-tolu, rekuperadu na’in-ida no kazu ativu 51. “Ohin kazu foun tolu, rekuperadu ida no ativu 51,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, segunda ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 15 agostu  2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3086 no óbitu 135. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 109 kompostu vijilánsia sentinela  laiha, rastreiu ba kontaku lima, rastreiu aleatóriu rua, viájen internasionál 102 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 14 agostu 2022  iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 48, hanesan Maubisse laiha, Maliana  laiha, Viqueque laiha, Suai ualu,  Baucau laiha, Ermera laiha , RAEOA  laiha , HNGV 40,  Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebé simu ona vasina to’o iha loron 15 agostu  2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (89,1%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (85,1%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,5% no simu ona doze daruak 76,8%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,7/100 mil abitante. Iha loron  15 agostu 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu rua no baixa ho COVID-19 rua. Kazu droga, PR Horta husu autoridade prosesa arguidu na’in-sia tuir lei https://tatoli.tl/2022/08/15/kazu-droga-pr-horta-husu-autoridade-prosesa-arguidu-nain-sia-tuir-lei/ tatoli.tl Notísia 2022-08-15 DILI, 15 agostu 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, husu autoridade polísia no judisiál prosesa arguidu na’in-sia (9) ne’ebé deskonfia envolve iha kazu droga tuir lei ne’ebé vigora iha Timor-Leste. “Ne’e kestaun ida ha’u akompaña maibé ne’e pertense ba ita-nia polísia no judisiál. Kuandu elementu ruma no sé-sé mak envolve iha krime, ida-ne’e prosesa tuir ita-nia lei rasik,’’ PR Horta hateten ba jornalista sira hafoin partisipa aniversáriu ASEAN ba dala-55 ne’ebé realiza iha embaixada Tailándia, Faról, segunda ne’e. Xefe Estadu ne’e hateten, nia-parte ladúnn preokupa problema droga tanba droga ne’e akontese iha rai barak inklui Timor-Leste ne’ebé hanesan afin frazil maibé presiza oinsá atu kombate. “Ladún preokupa ho ida-ne’e tanba problema droga ne’e iha rai seluk ne’ebé organizadu tebes hanesan Europa, Estadu Unidu Amérika, Singapura, Indonézia maibé la konsege taka problema ne’e. Defisíl tebes no Timor-Leste nu’udar Estadu frazil nafatin, ne’eduni perigu tama iha ne’e,” nia hateten. Tuir Horta, sosiedade Timor-Leste ladún monu tentasaun ba droga mezmu nune’e nia-parte nafatin husu timoroan hotu atu hadook an hosi droga. “Iha ita-nia sosiedade ladún monu tentasaun droga, purtantu nu’udar Prezidente Repúblika no lidér nasionál ha’u sei kontinua ko’alia ba joven sira soe droga, alkol, soe violénsia,” nia apela. PDHJ ho autoridade relevante diskute estratéjia kontrola veíkulu Estadu iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2022/08/15/pdhj-ho-autoridade-relevante-diskute-estratejia-kontrola-veikulu-estadu-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2022-08-15 OÉ-CUSSE, 15 agostu 2022 – Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ), iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hahú deskuti planu estratéjiku ho autoridade relevante sira hosi kontrola uza veíkulu Estadu iha rejiaun ne’e. Diretór PDHJ Oé-Cusse, Paulo Ribeiro, hatete, sorumutu deskusaun ne’e dirije hosi Adjuntu PDHJ nasionál, ba asuntu boa- governasaun, José Telo Cristovão, hamutuk ho autoridade relevante sira mai hosi Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés) ba asuntu investigasaun, Polísia Unidade Tránzitu. Nune’e mós hosi parte Komisaun Funsaun Públika (KFP), Diresaun Rejionál Patrimóniu Estadu, nomoos Diresaun Rejionál Transporte Terrestre (DRTT) hodi reforsa kontrola uzu patrimónia Estadu iha rejiaun ne’e. “Objetivu hosi sorumutu ne’e atu haforsa serbisu kontrolu ba uzu patrimóniu Estadu, relasiona ho kumprimentu ba lei sira, tanba bazea ba Dekretu Lei 8/2003, kona-ba regulamentu fahe no uza kareta Estadu, nomoos Dekretu Lei. 21/ 2021, 10 novembru, kona-bá estabelese subsídiu mensál transporte ba titulár kargu xefia no funsionáriu Estadu, nune’e mós iha sirkulár nú. 1/vlll GM- MF/2022 kona-bá veíkulu Estadu sira estasiona iha resintu instituisaun Estadu,” Paulo Ribeiro, ko’alia iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia afirma, iha sorumutu ne’e parte hotu- hotu konkorda, no sei ajenda atu kontrola uzu patrimóniu Estadu iha rejiaun Oé-Cusse ne’ebé sirkula la tuir orden ka liu oras serbisu. “Ita seidauk planu maibé serbisu tránzitu sei nafatin hala’o sira-nia kna’ar, no ita sei kontinua forma ekipa konjunta atu halo atusaun,” nia afirma. “Ita iha ona dadus balun, hosi ita-nia observasaun jerál maibé tuir Lei PDHJ nian, tanba ami labele kaptura, entaun ho parséria serbisu ne’ebé mak ita iha, ita kontinua halo koordenasaun ho instituisaun relevante sira atu oinsá halo kapturasaun tuir idak-idak nia kompeténsia,” nia katak. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-sia no ativu 58 https://tatoli.tl/2022/08/17/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-sia-no-ativu-58/ tatoli.tl Notísia 2022-08-17 DILI,16 agostu 2022   — Ministériu Saúde (MS) relata, kazu detetadu pozitivu foun na’in-sia, rekuperadu rua, no kazu ativu 58. “Ohin, kazu detatadu foun sia, rekuperadu rua no ativu 58,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, tersa ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 16 agostu   2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3095 no óbitu 135. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 64, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku neen, rastreiu aleatóriu 10, viájen internasionál 48, follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 15 agostu 2022   iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 61, hanesan Maubisse la iha,  maliana  sia, Viqueque laiha, Suai 14,  Baucau laiha, Ermera laiha , RAEOA  laiha, HNGV 38,  Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 16 agostu  2022 , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (89,1%)  no kumulativu 2ª doze iha Dili (85,2%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,5% no simu ona doze daruak 76,8%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,5/100 mil abitante. Iha loron  16 agostu 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu rua no baixa ho COVID-19 rua. Empreza Keshavarz inisia investimentu produsaun fábrika alimentasaun animál iha Maubara https://tatoli.tl/2022/08/18/empreza-keshavarz-inisia-investimentu-produsaun-fabrika-alimentasaun-animal-iha-maubara/ tatoli.tl Notísia 2022-08-18 LIQUIÇÁ, 18 agostu 2022 — Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, kinta ne’e, lansa fatuk dahuluk produsaun fábrika alimentasaun animál, ne’ebé harii hosi empreza Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda (KGT) iha suku Vatubou, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá. Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen Tatoli/Francisco Sony Biban ne’e, Xefe Governu konsidera projetu ne’e importante tebes tanba hafoin funu Rúsia no Ukránia, mundu hasoru problema hahán no kombustível. “Ha’u hanoin tempu ona atu ita fó prioridade ba ekonomia, tanba ne’e Governu tenke transparente, responsável no intende saida mak tenke halo atu eleva nível dezenvolvimentu Timor nian tanba fábrika ne’e sei ajuda ita hasai dependénsia ba importasaun,” PM Taur hateten liuhosi nia diskursu iha Maubara, kinta ne’e. Empreza ne’e sei investe iha área haat hanesan animal feed , fábrika produsaun mina, fish feed , no prosesamentu na’an ( slooter system ). Nia dehan, bainhira emprezáriu ida hakarak mai investe iha Timor-Leste, Governu nia serbisu mak tenke regula, superviziona no kria kondisaun. “Ha’u kontente loos, tanba ho indústria kiik ida-ne’e bele ajuda maka’as, tanba fábrika ne’e la’o ho matéria prima ne’ebé uza hotu iha ra-laran tanba buat ne’ebé sira presiza mai hotu hosi produtu lokál hanesan fore-keli, fore-rai, no seluk tan. Ida-ne’e sei fó benefísiu ba agrikutór sira,” nia tenik. Aleinde ne’e, PM konsidera indústria ne’ebé empreza harii atu fó esperansa, enkoraja no loke oportunidade ba empreza sira seluk atu investe. Diretór empreza Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda, Ayub Karimi. Imajen Tatoli/Francisco Sony Iha biban hanesan, Diretór Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda, Ayub Karimi, hateten, empreza sei halo nia atividade foku liu ba área agrikultura, nune’e tau ekipamentu sira iha parte fábrika ninian ne’ebé sei haree liu ba parte haat hanesan animal feed hanesan fábrika produsaun hahán animál hanesan fahi, bibi, manu, karau no seluk tan ne’ebé sei halo hosi batar fore-keli, fore-rai ho seluk tan. Enkuantu, Fish feed hanesan fábrika ne’ebé sei halo produsaun ba hahán ikan no animál moris iha bee-laran, fábrika ba produsaun mina ne’e sei halo hosi fore-keli, fore-rai no seluk tan, ne’ebé ninia prosesu halo mak molok prodús ba ai-han animál, dahuluk presiza hasai mina hosi ai-han sira ne’e hafoin nia mina sei halo fali ba fábrika mina, seluk mak halo produsaun ai-han animál nian. Fábrika ikus mak prosesamentu na’an, ne’ebé parte ne’e sei hare liu ba produsaun na’an hanesan manu sei halo produsaun manu nia na’an no sei tau ekipamentu boot sira ne’ebé sei oho manu, hamos manu, ko’a manu, no halo empakotementu hodi tau iha fatin ka plástiku atubele distribui. Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, konversa hela ho Diretór empreza Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda, Ayub Karimi, iha ámbitu lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun fábrika alimentasaun animál, iha Suku Vatubou, kinta (18/08). Imajen Tatoli/Francisco Sony “Hosi fábrika ne’e sei ajuda ita-nia agrikultór lokál sira no komunidade atu labele susar iha parte hola hahán ba animál hosi Indonézia no bele diretamente hola iha ita-nia rain, no parte seluk sei prodús mina iha ita-nia rai rasik liuhosi produtu kiik ne’ebé komunidade lokál kuda hanesan batar, fore-keli, fore-rai no seluk tan. Empreza sei sosa produtu hotu hosi agrikultór lokál,” nia dehan. Empreza KGT sei fó serbisu ba timor-oan hamutuk 70 no sei fó empregu diretamente ba ema 180 no indireitamente ba ema 800, bainhira indústria ne’e hahú la’o. Nune’e mós, Prezidente Autoridade munisípiu Liquiçá, Pedro Gomes, agradese ba empreza tanba liuhosi invsestimentu ne’e bele fó serbisu ba Liquiçá-oan sira. Empreza Keshavarz Great Timor investe iha Maubara no sei hala’o atividade iha rai Estadu ektare 5,6. Atividade lansamentu ne’e partisipa hosi membru Governu balun, komunidade Maubara no hetan bensaun diretamente hosi Arsebispu Akidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva. MS-EUA inaugura ICU ba izolamentu HorEX Baucau https://tatoli.tl/2022/08/19/ms-eua-inaugura-icu-ba-izolamentu-horex-baucau/ tatoli.tl Notísia 2022-08-19 BAUCAU, 19 agostu 2022 – Ministériu Saúde (MS) no Estadu Unidu Amerika (EUA), sesta ne’e inaugura Unidade Kuidadu Intensivu (ICU, sigla inglés) iha Hospital Referál Eduardo Ximenes (HorEX) Baucau. Ministra Saúde, Odete Maria Belo, hateten, evolusun pandemia Covid-19 kontinua eziste iha ema hotu nia leet no nafatin iha esperansa atu redús nune’e foka mós ba moras seluk. “Ho apoia hosi ita-nia parseiru sira fó, tuir loloos hakarak hetan iha tempu Covid-19 ne’ebé ita lakonsege hetan infraestrutura sira-ne’e maibé laiha liafuan atraza tanba agora mós ita presija,” Odete Belo akresenta. Maske konstrusaun ICU ba sala izolamentu remata iha kondisaun covid-19 hahú redus maibé fatin refere sei utiliza mós ba moras virus sira seluk hanesan monkey  ne’ebé hahú afeta iha mundu. Governante ne’e enkoraja dirijente HorEX atu utiliza ICU foun ho responsabilidade tanba sei utiliza hodi atende pasiente hosi munisípiu haat kompostu hosi Lautém, Viqueque, Mantuto no Baucau. Entretantu, Enkarregadu Negósiu Estranjeiru Embaixada EUA, Tom Daley, agradese Ministériu Saúde tanba kooperasaun di’ak iha konstrusaun projetu konstrusaun ICU refere iha HorEX Baucau ne’ebé apoia hosi EUA liuhosi Ajénsia Estadu Unida ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla inglés) no Komandu Indo-Pasífiku Estadu Unida nian. “Fasilidade ne’e ajuda kombate COVID-19 no hametin seguransa saúde iha tempu naruk, projetu ne’e nu’udar ezemplu importante ida kona-ba oinsá ita-nia parseria bele hakat ba oin hodi luta hasoru COVID-19 no hadi’a Timoroan nia moris,” Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA hateten. Funsaun ICU refere hanesan fasilidade izolamentu ho operasaun teste esensiál hodi prevene COVID-19 iha HoREX ne’ebé sei atende ema besik rihun 300 liuliu hodi reforsa operasaun ospitál nian sira no hamenus transmisaun virus. Fatin izolamentu ho medida metru 142 kompostu hosi fatin ba enfermeiru ida, área ida ho kama neen, no sala ida ho kama-rua ba presaun negativu. Estadu Unida Amérika serbisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi fornese vasina Pfizer doze liu 200,000 no millaun $7.4 iha asisténsia krítiku hod kombate COVID-19. Durante kooperasaun ho Timor-Leste tinan-20 laran apoia ona orsamentu ba Timor-Leste liuhusi USAID hamutuk millaun $320-resin inklui liu millaun $20 iha setór saúde hodi hametin governasaun no haluan prosperiedade. Autoridade finaliza ona projetu klínika ba moras Tuberkuloze iha Pante Makasar https://tatoli.tl/2022/08/22/autoridade-finaliza-ona-projetu-klinika-ba-moras-tuberkuloze-iha-pante-makasar/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 OÉ-CUSSE, 22 agostu 2022 – Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Saúde iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Manuel da Costa, fó-sai katak, konstrusaun ba projetu klínika moras Tuberkuloza (TBC) ne’e autoridade harii iha suku Nipani, sub-rejiaun Pante Makasar, daudaun ne’e konklui ona nia progresu fíziku tanba atinje ona 100%. “Iha semana kotuk, ita ba halo observa hodi fiskaliza fasilidade, autoridade harii iha suku Nipani, ita haree obra ne’e serbisu fíziku remata ona, ita bele dehan iha kualidade no serbisu tuir dezeña tuir kontratu ne’ebé sita ona iha dokumentu kontratu, tan ne’e, iha tempu badak autoridade RAEOA sei halo inaugurasaun, nune’e bele hahú halo ona funsionamentu ba atendimentu públiku,” Manuel da Costa, ko’alia iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia informa, fasilidade ne’e iha futuru sai izolamentu tanba durante ne’e pasiente moras TBC, laiha fatin propriu hodi halo kontrolu, nune’e iha futuru pasiente sira-ne’ebé afeta TBC fasil hetan tratamentu di’ak. “Autoridade kontrui klínika izolalamentu ba moras Tuberculoze (TBC) atu separa atendimentu adekuada nune’e bele evita transmisaun hada’et iha sosiedade, no objetivu hosi fasilidade ne’e atu fó garantia ba atendimentu saúde iha RAEOA tanba futuru Hospitál Referensia Oé-Cusse, sei sai alternativa ida hodi fó satizfasaun ba komunidade no sosiedade” nia akresenta. Nune’e mós Autoridade nia intensaun, iha futuru pesoál saúde sira bele fó tratamentu adekuada ba komunidade, ne’ebé sofre moras TBC, nune’e bele asegura tratamentu no akompañamentu, ho fasilidade adekuadu, nune’e bele senti konfortavel no rekupera hosi situasaun ne’e. Tuir nia, RAEOA tinan barak konsulta pasiente moras TBC, iha sala izolamentu Hospitál Referénsia Oé-Cusse, tanba ne’e moras ne’e bele hada’et, entaun autoridade deside separa fatin ida, nune’e bele hetan tratamentu ketak hodi evita transmisaun ba pasiente seluk. Projetu klínika izolamentu ba TBC ne’e ezekuta hosi empreza Tafen Kuan Unipesoál Lda, ho valór kontratu $154,551.69 hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 hodi finansia fasilidade sira iha obra ne’e mak hanesan Rezidénsia ba pesoál saúde nian. Nune’e mos sala izolamentu ba pasiente TBC hamutuk sala-sia (9), sala ba atendimentu, sala laboratóriu no sala ba farmasia inklui saneamentu ijiene kompleta ho moru. Kandidatu elijivel 7.885 partisipa iha promosaun rejime jerál AP https://tatoli.tl/2022/08/22/kandidatu-elijivel-7885-partisipa-iha-promosaun-rejime-jeral-ap/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 DILI, 22 agostu 2022 – Ministru administrasaun estatál, segunda ne’e, halo abertura ba promosaun pesoál ba rejime jerál iha administrasaun públika (AP) da-haat nian ba tinan 2022 iha salaun MNEK, Praia dos Coqueiros, Dili. PR partisipa aniversáriu India ba dala-76 https://tatoli.tl/2022/08/22/pr-partisipa-aniversariu-india-ba-dala-76/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 Prezidente repúblika, José Ramos Horta, partisipa iha aniversáriu India nian ba dala-76 iha Otel Novo Turizmu, Dili, sesta liubá. Iha ámbitu selebrasaun ne’e, Prezidente repúblika, agradese Governu India tanba tulun ona Timor-Leste. Vise PM vatikanu vizita TL iha setembru https://tatoli.tl/2022/08/22/vise-pm-vatikanu-vizita-tl-iha-setembru/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 DILI, 22 agostu 2022 – Reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste hasoru malu ho Primeiru_ministru Taur Matan Ruak iha rezidensia Farol Dili, segunda ne’e, hodi informa ba Primeiru ministru kona-ba vizita vise Primeiru-Ministru Vatikanu mai Timor-Leste iha fulan setembru 2022. Agro-komersiu Raitahu rekolla ona $4.000 hosi hortikultura https://tatoli.tl/2022/08/24/agro-komersiu-raihtau-rekolla-ona-4-000-hosi-hortikultura/ tatoli.tl Notísia 2022-08-24 VIQUEQUE, 23 agustu 2022 -Vise koordenadór agro-komersiu Raitahu, Ananias dos Santos, hateten prosesu produsaun agro-komersiu Raitahu konsege rekolla osan hamutuk $4.000 hosi hortikultura, neebe lokaliza iha postu adiministrivu Viqueque, munisípiu Viqueque. DDF, HORTA Liberdade imprensa iha Timor Leste la’o diak tebes https://tatoli.tl/2022/08/25/ddf-horta-liberdade-imprensa-iha-timor-leste-lao-diak-tebes/ tatoli.tl Notísia 2022-08-25 DILI, 25 agostu 2022 -Órgaun reguladora komunikasaun iha Timor-Leste, Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) realiza forum annual ‘Dili democracy forum – DDF’ ho tema ‘Media challenge in Timor-Leste and southeast asia’ iha salaun Lalini Larigutu, CNE Colmera, Dili, kinta ne’e. Iha eventu anuál ne’e, Prezidente repúblika, José Ramos Horta, afirma, maske Timor-Leste hamriik hanesan Estadu direitu demokrátiku ida iha tinan ruanulu, Liberdade imprensa iha Timor-Leste, la’o di’ak tebes kompara ho nasaun sira ne’ebé ukun aan kle’ur ona. Tanba ne’e, Xefe Estadu husu entidade hotu atu nakloke ba krítika jornalista. EDTL, E.P halo diálogu ho komunidade suku Rotutu kona-ba liña eletrisidade https://tatoli.tl/2022/08/26/edtl-e-p-halo-dialogu-ho-komunidade-suku-rotutu-kona-ba-lina-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2022-08-26 MANUFAHI, 26 agostu 2022 – Prezidente Konsellu Administrasaun Eletricidade de Timor-Leste , Empreza Públika (EDTL, E.P), Paulo da Silva ho komitiva, sesta ne’e, halo diálogu ho komunidade suku Rotutu, postu administrativu Same, munisípiu Manufahi hodi ko’alia kona-ba dada liña eletrisidade ba komunidade. Iha diálogu ne’e, Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P, Paulo da Silva, hateten, iha empreza lokál mak tuir ona konkursu dala-rua atu dada liña eletrisidade ba suku Rotutu maibé la konsege tanba la prienxe rekezitu. “Ha’u ho ekipa mai atu fó hatene ba komunidade katak iha empreza ida tuir konkursu dala-rua maibé labele ona entaun ami foti desizaun EDTL mak agora tun rasik atu dada liña eletrisidade ba imi, ho ida-ne’e ha’u husu ba komunidade labele laran triste tanba agra EDTL mak kaer, garante antes simu natál no tinan foun ita-boot sira sei asesu ona ahi nia lakan,” Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P relata iha Rotutu, sesta ne’e. Daudaun ne’e EDTL, E.P halo akizasaun materiál no prosesu aprovizionamentu ba, maibé orsamentu la to’o $5.000, semana oin sei halo avaliasaun ba empreza nune’e sé mak sai manán na’in atu sosa sasán hosi Indonézia, másimu fulan-ida liu sasán to’o no sei mobiliza ba terrenu. “Ita harii ona materiál ai-rin 76 sa’e ona, bainhira ha’u fila bá Dili, segunda semana oin haree armajen EDTL nian ai-rin balun sei iha maka ha’u sei haruka ekipa téknika mobiliza mai EDTL munisípiu Manufahi hodi prepara kazuál na’in-sanulu hodi haree tékniku. Ha’u husu komunidade nia apoiu ami ajuda serbisu hanesan non tékniku nian ke’e rai-kuak, dada fiu no lalin ai-rin nune’e ita aselera servisu ho lais,” nia akresenta. Daudaun empreza estatál ne’e mak atu tun rasik halo servisu, tanba ne’e husu komunidade nia kooperasaun hanesan tesi ai-oan ruma karik labele hamosu problema atu nune’e mehi dada liña eletrisidade mai suku Rotutu ne’e bele realiza. Iha biban hanesan, Administradór munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, agradese ba Governu liuhosi EDTL, E.P ne’ebé ikus mai foti desizaun rasik atu dada liña eletrisidade ba suku Rotutu “Komunidade suku ne’e hein hela ahi nia naroman durante tinan naruk nia-laran. Ha’u agradese ba Governu tanba iha ona pasu pozitivu katak tinan ne’e komunidade sei asesu liña eletrisidade, nu’udar líder komunitáriu husu komunidade servisu ho di’ak no lais nune’e ita bele simu ahi nia naroman iha tinan ne’e,” nia dehan. Nune’e mós, Xefe suku Rotutu, José dos Santos, hateten, suku Rotutu iha aldeia lima hanesan Sabou, Hatuhei, Berteni, Foehei, no Leofat mak seidauk asesu ba liña eletrisidade, ho totál uma-kain 376 no totál populasaun 1.876. “Agradese tebes tanba iha ona pasu pozitivu atu hetan liña eletrisidade, maibé ami mós rekomenda ba Governu liuliu Ministériu Obra Públika (MOP) bele haree mós ami-nia estrada tanba agora ahi atu tama ona estrada mós tenke di’ak, nune’e bele fasilita komunidade nia produtu lokál asesu ba merkadu no turista sira bele mai vizita ami-nia fatin tanba Rotutu mós hola parte fatin poténsia boot ba turizmu komunitáriu nian,” nia tenik. MOP inaugura liña eletrisidade iha suku rua Manufahi https://tatoli.tl/2022/08/26/mop-inaugura-lina-eletrisidade-iha-suku-rua-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2022-08-26 MANUFAHI, 26 agostu 2022 –Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, akompaña ho ninia komitiva, sesta ne’e, halo inaugurasaun ba liña eletrisidade iha suku Dae-sua no Grotu iha postu administrativu Same vila, munisípiu Manufahi. Biban ne’e, Ministru Obra Públika, Abel Pires, hato’o parabéns ba komunidade suku rua ne’ebé bele asesu ona ba liña eletrisidade. “Ha’u husu komunidade kuidadu sasán sira, nune’e ita bele suporta malu ba dezenvolvimentu nasaun,” Ministru hateten iha ámbitu serimónia inaugurasaun liña eletrisidade iha suku Dae-sua, sesta ne’e. Iha biban hanesan, Prezidente Konsellu Administrasaun Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Publika (EDTL, E.P), Paulo da Silva, hateten, programa eletrifikasaun iha tinan kotuk EDTL, E.P promove projetu faze dahuluk iha pakote 34 ne’ebé kobre suku 24, ne’ebé maioria implementa ona, balun atinje ona 100% hodi halo inaugurasaun no balun iha hela faze finál. “Faze daruak implementa projetu pakote 44 ba suku 17 iha semana kotuk, ne’ebé maioria ita asina ona kontratu, hela ida ka rua semana oin sei asina tan ho empreza sira atu hahú mobiliza materiál hodi implementa ona, no faze datoluk daudaun halo hela avaliasaun tékniku hafoin ba prosesu aprovizionamentu la’o sei kobre suku 23, semana rua tan empreza manán-na’in bainhira iha ona sei selebra kontratu ho EDTL, E.P no sei hahú implementa obra iha Timor laran tomak,” Paulo da Silva informa. Ministru Obra Públika, Abel Pires, akompaña ho líder komunitáriu no entidade relevante halo inaugurasaun liña eletrisidade iha suku Dae-sua, postu administrativu Same vila, munisípiu Manufahi, sesta (26/08). Imajen Tatoli/Arminda Fonseca Suku hotu agora promove ona, maibé agora hela suku tolu mak seidauk asesu ba liña eletrisidade hanesan Fatumean-Fohoren-Covalima, Fatukalu-Same-Manufahi, no Fatuk-Makerek-Manatuto. “Ida-ne’e tarde oituan tanba fulan hirak ba kotuk iha udan boot no mota boot halo estrada asesu ladi’ak, entaun EDTL, E.P nia tékniku sira tarde oituan halo levantamentu foti dadus. Agora sira finaliza ona dadus no dezeñu estimasaun, inklui kustu sosa materiál no semana rua tan ita sei promove loke konkursu ba suku tolu ne’e. Ita-nia espetativa bele promove hotu ona obra ba suku tinan ne’e, nune’e maioria tenke asesu ona liña eletrisidade,” nia akresenta. Aleinde ne’e, hela aldeia balun mak seidauk asesu liña eletrisidade, tanba ne’e daudaun EDTL, E.P sosa ona materiál eletrisidade, ne’ebé daudaun iha prosesu konkursu nune’e la to’o fulan-ida empreza responsável sei hatama materiál hodi bele halo serbisu ba aldeia sira ne’ebé iha distánsia kilómetru ida ka rua hosi estrada no sei serbisu hamutuk ho komunidade ajuda dada ahi. “Maibé ba aldeia sira ne’ebé ho distánsia dook hosi estrada hanesan kilómetru lima ba leten, tékniku sira daudaun hahú halo levantamentu dadus hafoin prepara dezeñu no estimasaun ba kustu. Ita sei loke konkursu tanba ita-nia alvu ramata tinan ne’e,” nia tenik. Líder komunitáriu agradese Xefe suku Dae-sua, Amorin Sarmento, informa, suku ne’e rasik iha aldeia lima hanesan Riatu, Lesuai, Lesulau Dae-sua no Loti, ho uma-kain 621 ho totál populasaun 3.200 resin. “Agradese ba Governu tanba tinan 45 hahú hosi tempu portugés to’o ukun-an ami foin hetan ahi nia naroman. Ami-nia suku ohin hetan ona naroman, suku ne’e rasik iha aldeia lima, ne’ebé aldeia rua ho balun hetan ahi nia naroman maibé iha aldeia rua ho balun seidauk hetan, nune’e ajuda hau-nia komunidade hotu bele asesu ahi,” nia husu. Xefe suku Grotu, postu administrativu Same vila, munisípiu Manufahi, Filomeno dos Santos, hamonu matan been ho sentimentu kontente hodi hato’o agradese ba Governu tanba tinan naruk nia-laran moris iha nakukun maibé ohin komunidade bele asesu ona liña eletrisidade. “Ha’u kontente tebes tanba bele hetan ona liña eletrisidade. Suku ne’e iha uma-kain 400 ho totál populasaun  1.441, ne’ebé iha aldeia tolu hanesan Colidasi, Datorae no Leodato maibé agora falta uma-kain 17 mak seidauk asesu ahi, nune’e ha’u husu Governu ba oin tenke tau-atensaun atu komunidade sira bele asesu hotu ahi nia naroman,” nia fó hanoin. Projetu eletrifikasaun ne’e ezekuta hosi empreza lokál, Rialecu Unipessoal Lda, ho konsórsiu hosi empreza  Capitaun Hook Unipessoal Lda, ho kustu projetu $407.000. PESKA IHA TIMOR LESTE (Polítika, dezafiu no espetativa) https://tatoli.tl/2022/08/26/peska-iha-timor-leste-politika-dezafiu-no-espetativa/ tatoli.tl Notísia 2022-08-26 Timor-Leste husi illa Jaco to’o Ambeno-Oe-cusse husi Betano-Manufahi to’o iha Ataúro hale’u husi tasi – tasi feto no tasi mane ho nia rikeza oioion alende rikeza rai-maran. Entre rekursu tasi-laran/poténsia ida mak ikan/alende sai konsumu nasionál maibé bele kontribui ba reseita doméstika. Maske nune’e atu hetan ikan barak liuhusi atividade peska nian importante mós apoiu husi Governu dezeña polítika no estratéjia alokasaun orsamentu hodi hasa’e kompeténsia rekursu umanu no meiu adekuadu hodi investe no dezenvolve setór eska hodi kontribui ba sustentabilidade ekonómiku. Ekipa task force halo operasaun ba animál la’o livre iha Covalima https://tatoli.tl/2022/08/31/ekipa-task-force-halo-operasaun-ba-animal-lao-livre-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2022-08-31 COVALIMA, 31 agostu 2022 – Administradór munisípiu Covalima, Francisco de Andrade hateten, ekipa task force sira halo ona operasaun ba animál sira-ne’ebé komunidade husik la’o livre iha vila laran, bazea ba dekretu-lei ijiene orden públika númeru 33/2008. “Ita hahú hala’o operasaun ba animál sira-ne’ebé mak komunidade husik livre, ita-nia ekipa task force halo operasaun ba animál sira tanba hafoin ukun rasik an tinan 20-resin ona maibé ita nia sidadaun sira haki’ak animál seidauk iha konxiénsia tuir lei ne’ebé vigora iha tinan 2008,” Francisco de Andrade informa ba Aência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Sukaer Laran, kuarta ne’e. Dekretu-lei ijiene ordem públika vigora ona iha tinan 2008, molok ne’e seidauk halo sensibilizasaun, ho nune’e iha tinan 2022 autoridade Covalima realiza sensibilizadaun ba komunidade durante fulan ida kona-ba dekretu-lei númeru 33/2008 ne’e. “Ita atu implementa dekretu-lei ne’e autoridade Covalima hala’o sensibilizasaun ba komunidade iha fulan-jullu no iha loron 27 agostu ne’e, hahú halo ona operasaun ba komunidade nia animál sira-ne’ebé ekipa konsege oho bibi haat (4), tuda karau rua ne’ebé la konsege mate,” nia esplika. Hafoin ekipa task force sira halo operasaun ba animal, ekipa sira ofrese ba uma mahon sira no  entrega ba padre sira tanba servisu halo operasaun ba animál ne’e todan tanba bainhira oho ne’e sé mak atu tula ba karreta. Ekipa task force ne’e lidera hosi sekretáriu Administrasaun Munisípiu Covalima, Fracisco de Jesus Alves, ne’ebé hahú halo operasaun iha postu administrativu Tilomar, munisípiu Covalima. Tuir planu, ekipa sira sei kontinua halo operasaun ba animál sira-ne’ebé na’in husik la’o livre iha sidade laran iha postu administrativu Suai, nune’e husu ba komunidade atu sulan animál iha luhan laran. Eminência Dom Virgilio Kardeál to’o iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/09/05/eminencia-kardeal-dom-virgilio-too-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-09-05 DILI, 05 setembru 2022 - Sua eminência, Dom Virgilio Kardeál Do Carmo da Silva, ho delegasaun to’o iha Aeroporto Nicolau Lobato ho aviaun Euro Atlantik iha tuku 7:05 dader. Hafoin simu ho serimónia ofisiál, iha Konferénsia Imprensa ba jornalista sira, Eminencia Dom Virgilio Kardeál Do Carmo da Silva SDB, agradese Prezidente Repúblika, maske la partisipa iha serimónia investidura maibé nomeia lider nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão, ho ninia delegesaun. Oportunidade no obstákulu iha era dijitál ba jerasaun mileniál https://tatoli.tl/2022/09/05/oportunidade-no-obstakulu-iha-era-dijital-ba-jerasaun-milenial/ tatoli.tl Notísia 2022-09-05 Timor-Leste nu’udar Estadu direitu demokrátiku, soberanu, ukun aan no ida mesak harii husi povu nia hakarak, ne’ebé mak restaura hikas ninia Independensia iha loron 20 fulan-maiu 2002. Nu’udar nasaun no Estadu ida ne’ebé ukun aan iha finál sékulu XX, hanesan Estadu foun no joven ne’ebé geografikamente lokalizadu iha sudeste aziátika. Jerasaun sira uluk luta ba libertasaun pátria no povu. Ohin loron liberta ona pátria no povu husi opresaun, torturasaun no esplorasaun oin-oin ne’ebé halo husi okupasaun ilegál Indonézia durante tinan 24. Tanba aktu torturasaun no diskriminasaun sira ne’e hotu maka halo joventude rezisténsia sira rejeita no fó sira nia aan tomak hodi luta kontra okupasaun ilegál ida ne’e ho aten barani hodi kaer metin prinsípiu ida katak “ Antes sem Titulo , do que sem Pátria ”. Depois Timor-Leste kore aan husi kolonializasaun no imperializmu, Estadu no nasaun foun ne’e enftrenta kedas dezáfiu foun ida kauza husi mudansa teknolojia no globalizasaun ne’ebé hahú husi sékulu XXI ho ninia espansaun lais tebes, nomos komesa la’o ho ninia revoluzaun industria hahú husi 1.0, 2.0, 3.0, 4.0 no 5.0, tan mudansa teknolojia ida ne’ebé lais ho velosidade ne’ebé maka’as lori mos dezáfiu oin-oin, liu-liu ba jerasaun mileniál sira iha era ida ne’e. Konstituisaun RDTL, artigu 19 númeru, 1. Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hakuak metin unidade nasionál, bele harii fali, tuba no haburas nasaun ne’e. 2. Estadu sei halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun profisionál ba klosan sira. Signifika katak Estadu ida ne’e fó mos prioridade no oportunidade ba foinsa’e feto no mane sira atu tulun Estadu ida ne’e ho kapasidade ne’ebé mak iha hodi nune’e bele kontribui ba dezemvolvimentu nasaun nian iha futuru. Jerasaun ida ne’e úniku tebes tan kompara ho jerasaun sira dahuluk ne’ebé ladun koñese di’ak teknolojia, tanba ne’e jerasaun mileniál ida agora maioria utiliza internet no gosta liu kultura muzika pop no drama sira seluk. Jerasaun mileniál labele hafahe ona entre utilizasaun internet, divertimentu, mídia sosiál sira hanesan facebook, whatsApp, twitter, instagram no sira seluk, tanba sai ona nesesidade bázika ba jerasaun ida ne’e. Gen Z ka jerasaun internet mak foinsa’e sira ne’ebé ohin loron ho idade 15 to’o 24, jerasaun ida ne’e kategoriza ba Gen Z tanba maioria utiliza internet, divertimentu no mós iha sira nia konversa konaba múzika, desportu liuliu teknolojia mídia sosiál no seluk tan. Kontestu Timor-Leste nian konaba jerasaun mileniál oras ne’e gastu tempu barakliu ba buat ne’ebé la fó benefisiu ba sira nia futuru, tanba jerasaun mileniál sira maioria uza ka gastu tempu barakliu ba facebook, whatsApp, instagram no twitter no sira seluk. Nune’e haluha tiha la tau prioridade ba servisu ka atividade importante sira hanesan diskusaun, semináriu, fórmasaun, debate no liuliu lee livru. Globalizasaun no mudansa teknolojia ne’ebé lais tebes fó impaktu maka’as ba jerasaun mileniál ka Gen Z, liuliu utilizasaun facebook, twitter, whatsApp, instagram no youtube no sira seluk, no hamenus ka limita tebes interasaun sosiál no solidariedade iha sosiedade nia leet. Iha sorin seluk mos fó impaktu pozitivu ba jerasaun mileniál tanba fasil atu asesu ba jurnál sientifiku nasionál no internasionál sira konaba oinsá hakerek sientifiku no mós informasaun oin-oin ne’ebé mak daudaun akontese iha mundu. Tuir Roese, 2018:314, mídia sosiál hanesan facebook, twitter, instagram, snapchat, no whatsapp nu’udar fatin ida ne’ebé hakiak lia falsu/hoaks, breaking news , no informasaun ne’ebé lalais atu sosiedade konsumu tanba facebook rasik ema utiliza ho kuantidade ne’ebé aas iha mundu ho totál 1,55 milliaun ne’ebé ativu iha tinan 2016, kada loron ema ida utiliza 20 minutu hodi lee informasaun no insidente sira iha telefone, maibé la’ós ida ne’e de’it, previzaun ka estimasaun ne’e kontinua aumenta ba ema rihun 2,72 ne’ebé sei uza mídia sosiál iha 2029, ho totál um terço populasaun iha mundu. Iha sorin seluk publikasaun husi Sekretariu Estadu ba Komunikasaun Sosiál ba dadus utilizasaun platafórma dijitál iha 2021 Timor-Leste hatudu indikadór hosi totál populasaun feto no mane ne’ebé uza teknolojia dijitál hahú tinan 13 leten hamutuk rihun 903.9 (67.9%), idade 18 ba leten hamutuk rihun 748.9 (56.3%) no tinan  hosi 16-64 hamutuk 754.1 (56.7%). Husi dadus ne’e hatudu katak jerasaun mileniál ho idade maioria utiliza ona plataforma dijitál hodi asesu informasaun oin-oin. Rezultadu peskiza husi alumni parlamentu foinsa’e Timor-Leste (APFTL), hamutuk ita rezolve (HIR), Fight for Better Future (F3B) no Assoçiacão dos Investigadores Juvenis (AIJ), no Star Fish Timor-Leste (SFTL), peskiza ida ne’e ho nia rezultadu hatudu katak foinsa’e sira ho idade 12 to 17 no 18 to 24, maioria 80% utiliza internet ba mídia sosiál. Jerasaun mileniál iha oportunidade di’ak tebes hodi aprende no aproveita buat balun, liuliu iha kontestu edukasaun, aprende kreativa no inovativa iha aspeitu oin-oin ho maneira diferente hodi nune’e bele atinje sira nia mehi, maibé sei jerasaun mileniál sira la aproveita didi’ak oportunidade hirak maka konsekuénsia sei hanesan haree-nain/penonton no sai bainaka iha rai rasik. Klaru tebes bainhira haree ba realidade Timor-Leste ho númeru dezempregu aumenta kada tinan, maibé ida ne’e la’ós razaun ba jerasan mileniál ka Gen Z sira atu lakon tempu ba buat ne’ebé laiha valór. Baibain ita rona liafuan ida dehan prepara guarda-chuva antes udan monu rai, tanba aprende ohin la’ós atu hetan rezultadu iha aban maibé presiza tempu naruk tan buat hirak ne’e nu’udar prosesu ida ba susesu iha futuru. Sei ita haree husi dadus ne’e signifika katak, jerasaun mileniál ka Gen Z sira maioria mak utiliza plataforma dijitál ho kuantidade ne’ebé boot liu maka foinsa’e sira ka Gen Z, ho idade 13 ba 18, no ne’e okupa primeiru lugar. Automatikamente loron ida sempre gasta sira nia tempu oras lima ka neen ba leten hodi halimar/scrool de’it sira nia telefone ba mídia sosiál. Obstákulu boot ida ba jerasaun mileniál sira kuandu laiha preparasaun ne’ebé di’ak no aproveita oportunidade sira hanesan formasaun, debate, diskusaun no lee livru maka sei lakon antes hakat ba kompetisaun, satan Estadu Timor-Leste prepara daudaun ona ba adezaun membru ASEAN iha tempu besik. Kuandu laiha preparasaun ne’ebé mak di’ak jerasaun mileniál sira sei lakon iha kompetisaun ne’e no sai de’it espektadór permanente iha nia rai rasik. Tan bainhira Estadu Timor-Leste sai ona membru ASEAN maka normalmente sei iha kompetisaun ne’ebé maka’as liuliu iha kampu servisu. Bainhira jerasaun mileniál ka Gen Z sira la inklina aan iha atividade importante sira ne’ebé benefisia sira, nune’e gaña esperiensia no buka aumenta kapasidade no koñesimentu atu sai ema ne’ebé kualidade no espertu, nune’e bele sai mos jogadór hodi domina kampu, tanba futuru Estadu Timor-Leste iha jerasaun mileniál ka Gen Z sira nia liman. Nu’udar jerasaun mileniál ka Gen Z, labele lakon tempu barak ba buat ida ne’ebé la importante no hatoman uza smartphone hanesan ema smartpeople ida. Gasta tempu barakliu ba partisipa atividade sira hanesan semináriu, diskusaun, formasaun no seluk tan. Partisipasaun jerasaun mileniál ka Gen Z iha atividade hotu-hotu ne’e importante tebtebes nu’udar preparasaun no kadernizasaun ba futuru Estadu Timor-Leste ninian. Iha sorin seluk mos Governu Timor-Leste tenke fó espasu no kria kondisaun ba foinsa’e sira atu hatudu sira nia talentu, abilidade ne’ebé mak sira iha liuhusi kompetisaun iha selebrasaun loron nasionál sira nune’e bele hatoman aan ho kondisaun sira, nune’e hodi inspira no motiva nafatin jerasaun mileniál iha era ida ne’ebé nakonu ho kompetisaun. Maibé Governu mos tenke fó atensaun másima no kria prakondisaun ba jerasaun mileniál sira atu liberta jerasaun mileniál, nune’e labele sai eskravu ba globalizasaun maka Governu tenke hahú konsensializa jerasaun mileniál liuhusi kria kurríkulu nasionál ho metodu ida ne’ebé prátiku. Atu halo mudansa ida ne’ebé di’ak no progresu liu maka Governu tenke halo reformasaun ba pedagojia ka kurríkulu edukasaun iha Timor-Leste hodi salva jerasaun mileniál husi eskravu globalizasaun. Tanba ne’e Governu tenke implementa metodu ida ne’ebé efetivu. Hanesan ho saida maka Paulo Freira hateten iha ninia livru edukasaun atu liberta (pendidikan yang membebaskan), ne’ebé nia propoin ka prefere metodu tolu, 1. Metodu ne’ebé ativu, diálogu no krítiku, 2. Reforma programa, 3. Utiliza téknika hanesan, tópiku ida ne’ebé selesionadu no kodifikasaun. Ho ida ne’e maka fó prioridade liu ba diálogu nu’udar relasaun horizonte entre privadu ida ho privadu seluk. Iha mos ninia orientasaun seluk ne’ebé hateten atu efetivu maka utiliza metodu diálogu ka interasaun entre edukadór no estudante hodi nune’e forma karater ida krítiku, umilde no konfiansa, tanba diálogu nu’udar dalan ida ne’ebé mak úniku, efetivu no efikasia liu bainhira hamosu komunikasaun no interkomunikasaun entre ida ho seluk. Ho ida ne’e maka jerasaun mileniál ka Gen Z sira sei krítiku tebes iha sira nia pensamentu tanba iha kapasidade intelektuál, koñesimentu, espertu nune’e sai transformadór sosiál ne’ebé garantidu no mós Advocatus Diaboli ba situasaun, kondisaun globál saida de’it mak sei akontese tan jerasaun mileniál iha ona aliserse ne’ebé metin tan riku ona ho pensamentu krítiku. Rezultadu final kadetes F-FDTL 600 passa no sei Inkorpora ba treinamentu iha setembru nia laran https://tatoli.tl/2022/09/05/rezultadu-final-kadetes-f-fdtl-600-passa-no-sei-inkorpora-ba-treinamentu-iha-setembru-nia-laran/ tatoli.tl Notísia 2022-09-05 DILI, 05 setembru 2022 - Komisaun rekrutamentu FALINTIL -Forsa Defeza Timor-Leste foun tinan 2022, seguunda nee, anunsiu ona rezultadu final, rekrutamentu F-FDTL liu husi konferensia imprensa segunda ne’e iha quartel jerál fatuhada Dili. Prezidente PN : Povu sente orgullu ba Don Virgílio sai Kardéal dahuluk iha TL https://tatoli.tl/2022/09/06/prezidente-pn-povu-sente-orgullu-ba-don-virgilio-sai-kardeal-dahuluk-iha-tl-2/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 — Prezidente Parlamentu Nasionál, hafoin partisipa misa agradesimentu ba Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva tersa horseik iha tasi-tolu Dili//Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, lori Governu, Parlamentu Nasionál no Povu Timor-Leste nia-naran hato’o parabés no orgullu ba Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, ne’ebé simu ona investidura hosi Papa Francisco, hodi sai bibi-atan atu tau matan ba sarani katólika iha Timor-Leste. Lú Olo : Hadi’a FRETILIN hodi luta ba liberta povu no valoriza éroi sira https://tatoli.tl/2022/09/08/lu-olo-hadia-fretilin-hodi-luta-ba-liberta-povu-no-valoriza-eroi-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-09-08 DILI 08 setembru 2022 – Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), kinta ne’e, realiza kongresu nasionál dalimak ne’ebé hala’o durante loron tolu hahú iha 08-10 setembru 2022 ne’ebé ho tema ‘Lori Naroman ba Povu’, hodi hametin Fretilin nia prinsípiu no valór lori naroman ba povu. Iha abertura kongresu nasionál dalimak ne’e Prezidente partidu FRETIL, Francisco Guterres Lú Olo hateten liu husi kongressu ne’e la’os atu sura kolen ba malu, maibé fó liman ba malu hodi liberta povu husi mukit no kiak no valoriza eroi sira nia mehi ba rai ida ne’e. Kazu hakanek membru F-FDTL, MP alega prizaun preventiva ba arguidu na'in-haat https://tatoli.tl/2022/09/08/mp-alega-prizaun-preventiva-ba-arguidu-nain-haat-ba-kazu-hakanek-membru-f-fdtl/ tatoli.tl Notísia 2022-09-08 DILI, 06 setembru 2022 — Tribunál Distritál Dili (TDD), ohin, halo primeiru interrogatóriu ba arguidu na’in-haat, ne’ebé autoridade seguransa detein tanba suspeitu ba kazu baku no tuda kanek membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-DTL), iha área Akadiruhun, segunda (05/09). Arguidu na’in haat ne’ebé ekipa konjunta detein maka hanesan, RXS (tinan 27), PPDC (tinan 28), CCDC (tinan 30) no DDS (tinan 23). Kazu baku no tuda membru membru F-FDTL ne’e akontese iha área Bidau-Akadiruhun, iha Segunda (05/9), tuku 17:00, bainhira membru ne’e tenta atu hakalma joven sira ne’ebé tuda malu, maibé la konsege tanba konfrontu ne’e envolve joven barak, nune’e nia rasik hetan tuku no tuda to’o hetan kanek iha parte ulun. Iha interrogatóriu dahuluk, Ministériu Públiku, promove arguidu sira ho krime tolu hanesan pertubasaun orden públiku, ofensa korporál grave, obstrusaun ba autoridade no danu ho violénsia, ne’ebé previstu iha hosi Kódigu Penál Timor-Leste. Ho nune’e, Prokuradór Domingos Barreto, husu ba Tribunál Disrtitál Dili (TDD) atu aplika medida koasaun Prizaun Preventiva ba arguidu na’in-haat ne’e tanba arguidu nain-haat nega faktu ne’ebé sira komete iha sala julgamentu. Razaun prizaun prevetiva, tuir prokuradór atu asegura arguidu na’in-haat hodi bele kolabora nafatin ho parte judisiáriu tanba prosesu investigasaun ba arguidu sira sei kontinua la’o. MP konsidera arguidu sira ne’e iha li’ur sira bele halai no bele halakon faktu sira no sira bele halo fali senáriu seluk liga ho faktu sira ne’ebé antes ne’e iha. Maibé, parte defeza hosi Defesoria Públika, Sergio Lobo Junior husu ba Tribunál atu aplika medida koasaun Termu Identidade Rezidensia (TIR) no Aprezentasaun Periodika ba arguidu sira. Hafoin tribunál rona tiha parte hotu, tribunál adia julgamentu Primeiru Interrogatóriu ne’e ba  fali tuku 17:00 lokoraik ne’e, hodi foti desizaun. Audénsia julgamentu ne’e preside husi Juiza Maria Solana, Ministériu Públiku reprezenta hosi Prokuradór Domingos Bareto no arguido sira hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku Sergio Lobo Junior no Advogadu Privadu Mariano da Cruz de Jesus F FDTL-PNTL selebra akordu operasaun konjunta la tolera kriminozu sira https://tatoli.tl/2022/09/09/f-fdtl-pntl-selebra-akordu-operasaun-konjunta-la-tolera-kriminozu-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-09-09 DILI,09 setembru 2022 – Komandu FALINTIL-Forsa defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), sesta ne’e, estabelese ona akordu koperasaun hodi hala’o Operasaun iha territóriu Nasionál hodi atua membru Grupu Arte Marsiál no Grupu Arte Rituál, liu-liu joven sira ne’ebé perturba orden públiku hodi kria instabilidade iha rai laran. Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Liuhusi Konferensia imprensa konjuntu ho komando PNTL iha Kuartél Jenerál Fatuhada Dili, afirma Komandu Rua ne’e treinadu no sei la tolera ba sé deit mak kria violénsia iha rai laran tanba ne’e liuhusi akordu Ida ne’e sei fortifika operasaun iha territóriu Nasionál hodi retoma fali pás no estabilidade iha rai laran. FALUR -La respeita F-FDTL no PNTL ne'e insulta éroi sira https://tatoli.tl/2022/09/09/falur-la-respeita-f-fdtl-no-pntl-nee-insulta-eroi-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-09-09 Dili, 09 setembru 202 – Liuhusi konferensia imprensa iha Kuartél Jenerál, Fatuhada-Dili, sesta ne’e, Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, konsidera sidadadaun ne’ebé la respeita institusaun FALINTIL -Forsa Defeza Timor-Leste no Polisia Nasional Timor Leste, ne’e hanesan insultu boot ba éroi sira ne’ebé fakar sira ran hodi transforma Estadu Ida ne’e hanesan soberania Ida. MI sensibliza lei protesaun sivíl iha Maliana https://tatoli.tl/2022/09/12/mi-sensibliza-lei-protesaun-sivil-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2022-09-12 BOBONARO, 12 setembru 2022 - Ministériu Interiór (MI) no Sekretaria Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), segunda ne’e sensibiliza ba lei protesaun sivíl, númeru 12/2020 ho pontu importante tolu ba ofisiál polísia Suku (OPS) no lideransa komunitária sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Komandante Operasaun Autoridade Protesaun Sivíl munisípiu Bobonaro, Inspetór José Lelo-Bere, esplika, atividade sosializasaun ne’e iha loron 07 agostu ne’e hala’o ona iha postu administrativu Bobonaro, kontinua fali iha postu Cailaco iha loron 09 agostu iha postu administrativu Balibo. “Ohin loron ami sosializa iha Maliana,kona-bá lei protesaun sivíl, númeru 12/2020 kompostu hosi ninia pontu tolu ne’ebé mak mai importante liu maka prevensaun depois proteje no terseiru mak sokoru,” nia informa ba jornalista sira, iha Salaun SEFOPE Maliana, segunda ne’e. Purtantu iha loron 29 fulan-jullu liubá, Sekretaria Estadu Protesaun Sivíl fó pose ba komandante Operasaun autoridade protesaun sivíl munisípiu 14 ne’ebé asume hotu hosi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), hahú hosi diviza ofisiál, inspetór to’o inspetór-xefe sira atu lidera liña komandu bainhira komunidade sira hetan dezastre naturál no inséndiu. Tamba ne’e, Inspetór José Lelo-Bere, hateten bainhira akontese dezastre ruma hanesan inundasaun no inséndiu dahuluk autoridade suku no OPS sira presiza halo kontaktu liuhosi telefónika. “Ha’u hanesan komandante autoridade protesaun sivíl munisípiu Bobonaro orienta kedas ami-nia ekipa sira ba terrenu lori ho apoiu emerjénsia kedas,” nia hateten. Administradór postu administrativu Maliana, Tomás Lacu-Loe, agradese ba autoridade protesaun sivíl tanba atividade sira hanesan ne’e iha baze importante tebes. “Ida-ne’e hanesan matadalan ida, atu nune’e ita-nia autoridade komunitária sira bele hatene di’ak liután, depois liuhosi fahe informasaun ida-ne’e lideransa sira bele fahe tutan ba komunidade sira oinsá hatene risku dezastre naturál iha ita-nia rai,” nia hateten. MP seidauk simu notifikasaun hosi TR ba kazu ilísitu droga https://tatoli.tl/2022/09/12/mp-seidauk-simu-notifikasaun-hosi-tr-ba-kazu-ilisitu-droga/ tatoli.tl Notísia 2022-09-12 DILI, 12 setembru 2022 - Ministériu Públiku (MP) liuhosi Prokuradór Rogério Viegas, hateten submete ona rekursu hodi kontra desizaun Tribunál Distritál Dili (TDD), liuhosi juís José Gonçalves, ne’ebe antes ne’e aplika medida koasaun Termu Identidade Rezidénsia (TIR) no Aprezentasaun Periódika ba arguidu na’in-sia ho inisiál DGS, MM, B, MAA, AY, SSO, M, CRM ho J. Konteúdu hosi rekursu MP mak husu Tribunál Rekursu atu halo alterasaun ba medida koasaun TIR no aprezentasaun periódika ba fali Prizaun Preventiva hasoru arguidu na’in-sira ne’e, “To’o agora, ha’u seidauk simu notifikasaun hosi Tribunál Rekursu (TR) kona-ba ha’u nia rekursu hasoru desizaun Tribunál Distritál Dili (TDD) ka desizaun hosi Tribunál Primeiru Instánsia nian, ne’ebé maka aplika medida koasaun Aprezentasaun Periódika (AP) no Termu Identidade Rezidénsia (TIR) ba arguidu nain-sia (9), ne’ebé maka envolve iha kazu ilísitu ba droga,” hateten Prokuradór Rogeiro Viegas ba Agência TATOLI, via telefónika, segunda ne’e. Tuir nia, tanba liga ho feria judisiariu ne’e maka parese Tribunál Rekursu seidauk hasai notifikasaun, maibé ida ne’e depende ba desizaun TR. Razaun, TR seidauk notifika MP liuliu ba kazu arguidu na’in-sia ne’ebé antes ne’e TDD aplika medida koasaun TIR no Aprezentasaun Periódika tanba daudaun ne’e iha feriadu judisiáriu. “Ha’u hanoin parese liga ba feria judisiáriu ne’ebé maka sei la’o ne’e maka Tribunál Rekursu seidauk hasai notifikasaun, maibé ita hein de’it bainhira maka Tribunál Rekursu atu hasai nia notififikasaun,” nia afirma. TDD liuhosi Primeiru Interogatoriu ne’ebé prezide hosi juis singulár José Gonçalves deside aplika medida koasaun TIR no Aprezentasaun Periódika, fulan-ida dala-ida ba arguidu na’in-sia ne’ebé deskonfia envolve iha kazu ilísitu ba droga tanba evidénsia ladun forte. Tuir kódigu Prosesu Penál Timor-Leste, katak Juís ida deside aplika TIR, Aprenzentasaun Periódika no Prizaun Preventiva, hanesan medida ida hodi garante arguidu sira nia prezensa durante prosesu investigasaun, nune’e la signifika katak prosesu ba kazu ne’e hotu ona. PR Horta: EPD Rui Cinatty eskola ho kualidade dia’k https://tatoli.tl/2022/09/13/pr-horta-epd-rui-cinatty-eskola-ho-kualidade-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-09-13 DILI, 13 setembru 2022 – Prezidente da Repúblika José Ramos Horta hala’o vizita ba eskola portuges Dili tersa ne’e iha balide Dili. Prezidente Repúblika hateten, Eskola Portugueza Dili Rui Cinatty nebe’e harii ho orsamentu husi estadu portugés ninia kualidade ás tebes. Portu Tibar halo deskarregamentu dahuluk ba kontentor 200 resin husi singapore https://tatoli.tl/2022/09/14/portu-tibar-halo-deskarregamentu-dahuluk-ba-kontentor-200-resin-husi-singapore/ tatoli.tl Notísia 2022-09-14 LIQUIÇÁ, 14 setembru 2022 —Diretór Ezekutivu Timor Port SA, Rafael Ribeiro, hateten, kuarta ne’e, Portu Baia Tibar hahú halo deskarregamentu dahuluk ba kontentór 200 resin hosi Singapura. Objetivu deskarregamentu ba kontentór ne’e hakarak atu koko ekipamentu, sistema, no autoridade ninia servisu inklui ema ne’ebé envolve iha servisu Portu Tibar, nune’e bele hatene posibilidade halo operasaun tomak. Ai-moruk tipu 20 mamuk iha sentru saúde munisípiu Ainaro https://tatoli.tl/2022/09/15/ai-moruk-tipu-20-mamuk-iha-sentru-saude-munisipiu-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 DILI, 15 setembru 2022 — Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ainaro, Agostinho da Costa, informa totál tipu ai-moruk ne’ebé sentru saúde ne’e iha hamutuk 265, hosi númeru ne’e tipu ai-moruk 20 mak mamuk ona. “Ami nia estoke ai-moruk iha sentru sáude ne’e totál  hamutuk 265, husi númeru  ne’e ai-moruk tipu 20 mak mamuk ona,  maibé la fó impkatu ba atendimentu regulár sira liuliu ba pasiente sira,” hateten Diretór  Agostinho ba TATOLI liuhosi telefone, kinta ne’e. Ai-moruk tipu 20 ne’e kompostu hosi ai-moruk regular sira  hanesan amoxicillin sirup 125 mg/5ml 60 ml, ampicillin injeksin 500 mg,  Betamethasone 0.1% Cream 5 gr,  inklui ai-moruk vitamina A no mós ai-moruk regular sira seluk. “Ai-moruk tipu 20 ne’ebé mak laiha la preujudika ba pasiente sira nia tratamentu loro-loron tanba  iha ai-moruk seluk atu atu subtui malu,” nia afirma. Tuir nian ai-moruk husi sentrál ka Armazein Servisu Autónomu Médikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES) menus, maibé iha Servisu Saúde Munisípiu Ainaro sei sufisiente hodi halo atendimentu ba populasaun sira iha Ainaro-rasik. “Halo ona pedidu ba SAMES rejionál, maibé seidauk distribui tanba ai-moruk iha armazein sentrál mós menus ka ai-moruk tipu balun mamuk,” nia afirma. Entretantu, Tipu ai-moruk enjerál ne’ebé iha SAMES hamutuk 526, husi númeru ne’e tipu 275 (52%) mak mamuk ka laiha, tipu ai-moruk ne’ebé daudaun disponivel iha armazein hamutuk 251 (48%) dehan Santana Martins ba Agência TATOLI iha nia kna’ar fatin, Kampu-Alor, tersa ne’e. Estoke ai-moruk ho tipu 275 ka 52% ne’ebé mamuk, nia dehan aprezenta ona ba Ministériu Saúde atubele fó autorizasaun hodi loke konkursu públiku ba halo akizasaun. Estoke ai-moruk vitál hamutuk tipu 99, hosi númeru ne’e estoke mamuk hamutuk 34 ka 12% no tipu 65 ka 88 % mak disponivel hela. Kona-ba estoke ai-moruk ensensiál hamutuk tipu 231, hosi ne’e estoke ne’ebé laiha hamutuk 122 ka 56%   no estoke disponivel hamutuk tipu 109 ka 44%. Enkuantu ai-moruk nesesáriu iha tipu 104, maibé tipu 56 ka 80% mak laiha no tipu 48 ka 20% mak disponivél hela. Durante ne’e, SAMES hasoru difikuldade ba prosesu produsaun ai-moruk hosi fábrika sira tanba halo operasionál loron sorin de’it hodi halo atrazu iha produsaun, nune’e difikulta kompaña sira ne’ebé mak halo akizasaun ba ai-moruk sira mós atrazu hotu. Probelma seluk, mak ai-moruk sira ne’e la autoriza atu tula ho aviaun, maibé tenke tula ho ró liuhosi Malázia hafoin mai transporta mai Timor-Leste. Sentru Saúde Ermera rejista ISPA 20.588 iha janeiru to’o agostu https://tatoli.tl/2022/09/15/sentru-saude-ermera-rejista-ispa-20-588-iha-janeiru-too-agostu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 DILI, 15 setembru 2022 — Xefe Sentru Saúde Ermera Vila, Manuel Soares, informa hahú janeiru to’o agostu tinan ne’e, rejista pasiente ho moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (ISPA) hamutuk 20.588 “Hahú hosi  janeiru mai to’o agostu, ita rejista pasiente moras infesaun vias respiratóriu ka ISPA hamutuk 20.588, hosi númeru ne’e mane na’in-8.585 no feto 12.003. Moras ne’e afeta maioria labarik ki’ik to’o ema boot, hahú hosi idade fulan-neen to’o tinan 60” Xefe Sentru Saúde hateten ba Agência TATOLI via telefónika, kinta ne’e. Populasaun hetan moras ISPA tanba kauza hosi iklíma ka tempu bailoron ne’ebé hamosu rai-rahun no ahi-suar. Daudaun ne’e, Profisionál Saúde iha Sentru Saúde Ermera hala’o sensibilizasaun saúde, liuliu ba labarik kiik sira tenke haris ho bee moos, fase liman, hemu bee ne’ebé moos no bainhira sai ba fatin públiku tenke uza máskara atu prevene moras ne’e. Nia husu husu mós inan-aman sira atu lori hakbesik labarik sira ba sentru saúde hodi hetan imunizasaun kompletu hodi hasa’e sira nia imunidade hodi kontra moras sira ne’e. “Kona-ba moras ISPA ne’e nia tratamentu regular hanesan baibain tanba ISPA hatudu sintoma mear, inus been, isin manas, entaun ita halo tratamentu tuir moras ne’ebé iha, maibé tama ona ba pneumonia ka   iis boot ita presiza fó ai-moruk antibíotiku hodi hamenus moras ne’e,” nia afirma. Alende ne’e, Sentru Saúde mós rejista moras diareia na’in-1.689, kompostu hosi mane 811 no feto 878, ne’ebé maioria moras ne’e afeta ba larik ki’ik sira. Tuir fali mak moras kulit hamutuk 352, kompostu hosi mane 175 no feto 177, ne’ebé afeta ba labarik ki’ik to’o ema boot. Kona-ba ekipamentu médiku no médikamentu iha sentru, Xefe Sentru ne’e dehan sufisiente hodi halo atendimentu ba pasiente, maibé kuandu iha kazu grave mak laiha fasilidade adekuadu halo atendimentu, deside transfere kedan ba Sentru Saúde Gleno no bá Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV). Profisionál saúde sira ne’ebé mak halo kna’ar iha Sentru Saúde Ermera hamutuk 24, kompostu husi médiku na’in-tolu, Enfermeiru na’in-neen, Parteira na’in-tolu, Tékniku aliadu kompostu husi analista na’in-rua, Farmásia  na’in rua, Pesoál Saúde  Públiku na’in-haat  inklui dentaria na’in-rua no mós motorista ida. Empreza Wikas hahú halo manutensaun ba ró navál Jaco no Betano https://tatoli.tl/2022/09/16/empreza-wikas-hahu-halo-manutensaun-ba-ro-naval-jaco-no-betano/ tatoli.tl Notísia 2022-09-16 DILI, 16 setembru 2022 (TATOLI— Diretór Jerál Administrasaun Finansas iha Ministériu Defeza, Nuno Carvalho, hateten, Kompañia indonéziu ida ho naran Wikas mak sai manán na’in ba konkursu, nune’e hahú halo manutensaun ba ró navál rua hanesan Jaco no Betano. “Empreza hahú halo manutesaun ba ró Navál hanesan Jaco no Betano,” Diretór Jerál ne’e ba Jornalista iha Komandu Navál Hera, sesta ne’e. Empreza Indoneziu ne’e halo manutesaun ba ró navál rua ne’e liuhosi faze rua hanesan manutesaun ba parte interiór ne’ebé foku ba Sistema ka mákina no exteriór mak taka kuak no pinta tanba fizikamente presiza halo reparasaun. Orsamentu ba manutensaun ró rua Jaco no Betano hamutuk milliaun $3, hosi fundu KAFI ne’ebé mak iha fulan abríl, Ministru Defeza rasik husu autorizasaun ba Primeiru Ministru atu foti osan ne’e. “Kompañia hahú halo manutensaun ba iha parte interiór ró rua ne’e. Ita fó tempu ba kompañia finaliza  ró rua ne’e iha tinan oin atu ró navál ne’e bele halo operasaun,” dehan nia. Ró komponente Navál rua hanesan Jaco no Betano hanesan meiu ho klase Shanghai ne’ebé Governu hola hosi Xina, dezde 2015 to’o agora sofre manutensaun ka avaria. Orsamentu fiskál 2022 ba Ministériu Defeza hamutuk $10,934,731, ne’ebé  fahe ba kategoria salariu no vensimentu $1,404,635, bens no servisu $6,278,204, kapitál menor $1,761,642, kapitál dezenvolvimentu $1,490,250. Orsamentu ne’e finansia programa tolu,sub programa lima no atividade 21. Programa defeza nasionál prevee $8,796,389, ho nia objetivu médiu prazu atu populasaun Timor-Leste seguru no proteje kontra amesa externa. Ho nia Sub-programa defeza militár ho ninian atividade mak koopersaun defeza militár, dezenvolve sistema komandu no kontrola, dezenvolve no kapasita sistema autoridade marítima, konstrusaun infraestrutura foun, defeza no militár, reparasaun no manutesaun infraestrutura, ekipamentu no arma militár, reparasaun no manutesaun ekipamentu ró no atividade asisténsia saúde militár. Kona-ba sub-programa formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu iha área defeza no seguransa, ho ninian atividade mak formasaun no kapasitasaun rekursu umanu ministériu defeza no F-FDTL rekrutamentu militár no funsionáriu ministériu defeza. Enkuantu, Programa boa-governasaun no jestaun institusionál alokadu $2,063,461 ho nia sub-programa rua no atividade sia. Nune’e mós, programa igualidade jéneru no inkluzaun sosiál prevee $74,881, ho ninian sub-programa implementasaun NAP-rezolusaun 1325 (200) ONU kona-ba WPS, ho ninian atividade promove lideransa ho kapasidade feto iha área F-FDTL hodi hala’o sosializaun ba insentiva feto militár ne’ebé implementa abordajen integradu. Populasaun Covalima partisipa iha sensu populasaun 2022 atinje ona 69% https://tatoli.tl/2022/09/16/populasaun-covalima-partisipa-iha-sensu-populasaun-2022-atinje-ona-69-2/ tatoli.tl Notísia 2022-09-16 COVALIMA, 16 setembru 2022 –Diretór Jeral Estatístika, Elias dos Santos Ferreira relata, populasun Covalima ne’ebé partisipa iha sensu populasaun 2022 ne’e atinje ona 69% ne’ebé ekivalente ho númeru populasaun hamutuk 50,869. Bazea ba observasaun katak servisu la’o di’ak no iha área enumerasaun balun mós finaliza ona mak hanesan iha postu adminisrativu Fatululik sei finaliza semanu rua, tanba ne’e enkoraja nafatin sira atu kontinua hala’o servisu. PR Horta vise PM Santa Sé lansa sentru Fraternidade umana TL https://tatoli.tl/2022/09/19/pr-horta-vise-pm-santa-se-lansa-sentru-fraternidade-umana-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-09-19 DILI, 19 setembru 2022 —Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ho Vise Primeiru-Ministru Santa Sé ne’ebé substitui hosi Sekretária Estadu, Arsebispu Edgar Peña Parra, segunda horseik, lansa no asina plaka ‘Centro da Fraternidade Humana Timor-Leste em prol da Páz Mundial’ iha iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili. Aliénde ne’e asina mós paktu inter-relijiozu Fraternidade Umana Timor-Leste ba pás mundiál no konviviénsia komun, hosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, Prezidente Komferénsia Episkopál Timorense, Dom Norberto do Amaral, Reverendu Pe. Alípio Pinto Gusmão, reverendu Pastor Domingos Alves, Reverendu Pastor Apolinario Martins ho Abdullah Said Sagran. EDTL sei instala jeradór rua fasilita diálogu nasionál iha Poerema https://tatoli.tl/2022/09/20/edtl-sei-instala-jerador-rua-fasilita-dialogu-nasional-iha-poerema/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 BOBONARO, 20 setembru 2022 - Supervizór Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P), munisípiu Bobonaro, Mário de Jesus, hateten tékniku sira sei instala mákina jeradór unidade rua iha foho Loe-Laku, área Poerema, aldeia Liabote, suku Meligo, postu administrativu Cailaco, hodi fasilita atividade diálogu nasionál ne’ebé organiza hosi Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL). “Ami iha jeradór rua mak back-up malu, agora dadaun iha dalan ona, bainhira to’o mai sei monta kedas, ne’ebé ha’u garantia laiha fallansu tanba ami iha tékniku espesialista kona-bá jeradór no mós karga instalasaun,” Mário informa ba Agência Tatoli, iha edifísiu administrasaun munisípiu Bobonaro, tersa ne’e. Nia observa katak fatin realizasaun diálogu nasional ne’e mós durante tinan barak ona hahú kedas iha okupasaun Indonézia to’o agora seidauk asesu enérjia elétrika. “Foin lalais ne’e ami halo ona site visite, entaun iha tinan ne’e ita sei instala poste liña eletrisidade atubkomunidade sira bele asesu enérjia elétrika hanesan mós komunidade sira seluk, maske durante ne’e sira seidauk hetan ahi, liuliu iha tempu kalan,” nia hateten. Tuir dadus ne’ebé Agência Tatoli asesu katak, populasaun iha aldeia Liabote ne’ebé  hela iha fatin konsentrasaun FALINTIL ne’e hamutuk 988 ho totál uma-kain 193. Enkuantu objetivu diálogu nasionál ho tema “Hamutuk ita aselera partisipasun ativu sidadaun hotu iha Dezenvolvimentu nasionál ne’ebé reziliente no inkluzivu” ne’e atu promove diálogu konstrutivu entre VIII Governu konstituisionál no Organizasaun sosiedade sivíl sira hotu, atu nuné bele ajuda hadi’ak liután prestasaun serbisu no atendimentu públiku ne’ebé di’akliu iha futuru. Diálogu refere sei partisipa hosi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, membru governu, Parlamentu Nasionál, korpu diplomátiku sira, Bispo Dioseze Maliana, Don Norberto do Amarál, autoridade munisípiu no autórdade postu administrativu neen. KHC entrega ekipamentu bee moos nian ba abitante Bahafou https://tatoli.tl/2022/09/20/khc-entrega-ekipamentu-bee-moos-nian-ba-abitante-bahafou/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 VIQUEQUE, 20 setembru 2022 -Fundasaun Kunua Haberan Komunidade (KHC), tersa ne’e, dustribui ekipamentu konservasaun bee-moos nian ba komunidade hosi aldeia Bahafou, suku Uma Quic, postu adiministrativu Viqueque Villa, munisípiu Viqueque. Tuir diretór ezekutivu fundasaun KHC, Agosto Pinto, hateten KHC servisu hamutuk ho parseru Catholic Relif Services (CRS-sigla englés) hodi implementa projetu Hokoren maka halo konservasaun rai no bee matan hodi komunidade sira bele asesu ba bee-moos. Komandu F-FDTL nomea komandante na’in-rua lidera batallaun súl no norte https://tatoli.tl/2022/09/20/komandu-f-fdtl-nomea-komandante-nain-rua-lidera-batallaun-sul-no-norte/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 BAUCAU, 20 setembru 2022 – Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tersa ne’e liuhosi Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ fó tomada pose hodi nomea komandante na’in-rua hosi komponente Terrestre lidera batallaun súl no norte. Nomeasaun ne’e bazea ba despaxu númeru 0018 XEMJ F-FDTL/2022 kona-ba nomeasaun ofisiál ba pozisaun iha komponente Terrestre bazea ba estatutu F-FDTL, dekretu lei númeru 5/2022 kona-ba estatutu orgánika F-FDTL, dekretu-lei númeru 33/2020 kona-ba estatutu foun militár F-FDTL no regulamentu orgánika pesóal F-FDTL- kuadru orgánika komponente Terrestre. Nune’e, Komandu deside hili  Komandante na’in-rua kompostu Tenente Koronél Hendrique Piedade da Costa ‘Fitun’ nu’udar komandante primeiru batallaun norte no Tenente Koronél , Dom Bosco Ximenes lidera segundu komandante batallaun súl. “Ne’e hatudu dezenvolvimentu ba forsa nian,  kontinuasaun hosi investidura ba lideransa institusaun F-FDTL iha fulan-fevereiru tinan-2022 bainhira ha’u hetan nomeasaun,” Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ hateten. Komandu F-FDTL rasik prepara ona postu destakamentu iha territóriu nasionál, liuliu iha liña fronteira hodi hala’o misaun iha fatin ne’ebé deside ona hanesan iha batallaun norte iha munisípiu Ermera no batallaun súl tuir planu sei hili iha iha tempu besik. Komandante komponente Terrestre F-FDTL, Koronél José da Costa ‘Trix’ hateten, komponente Terrestre hahú embriaun iha munisípiu Laútem to’o muda iha munisípiu Baucau ne’ebé hamutuk tinan-17 ona nu’udar forsa ne’ebé treinadu iha área infantária rai-maran. “Mesmu hahú hosi ki’ik maibé ho lema F-FDTL katak neineik maibé beibeik, komandu komponente Terrestre hetan apoia hosi komandu F-FDTL aprezenta tan unidade batallaun ba área norte no súl hodi kontinua misaun ne’ebé FALINTIL fó hela,” Koronél José da Costa ‘Trix’ hateten. Komponente Terrestre hahú hosi seksaun, pelotaun to’o kompañia iha territóriu nasionál ne’ebé hahú komanda hosi ofisiál joven aprende arte militár iha rai-li’ur ne’ebé apoia hosi nasaun parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Estadu Unida Amérika (EUA), Portugál, Austrália, Korea Súl, Xina no seluk tàn. Batallaun rua refere nu’udar parte hosi komandu komponente Terrestre ne’ebé sei halo misaun inportante hanesan defende nasaun iha territóriu nasionál, kontribui paz establidade iha rai-laran, apoia populasaun iha sistema integradu, apoia dezenvolvimentu bem estar sosiál tuir lema katak luta, aprende no probidir. Parisipa iha serimónia refere kompostu hosi XEMJ, Tentente Jenerál, Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’, Sekretaria Estadu Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasionál, Adidu Militár hosi nasaun parseiru Sira, autoridade seguransa no konvidadus sira seluk. Ró Reliant husi Australia visita TL hodi fó apoia umanitaria https://tatoli.tl/2022/09/22/ro-reliant-husi-australia-visita-tl-hodi-fo-apoia-umanitaria/ tatoli.tl Notísia 2022-09-22 DILI, 22 setembru 2022 -Ró ho marka Pasifiku Reliant 9752254 IMO husi Australia halo vizita dauluk mai Timor-Leste durante loron tolu iha vizita ne’e ró refere sei fó asistensia umanitaria durante sira nia estadia loron tolu iha Dili. Misaun hosi ró ne’e rasik maka atu apoiu envolvimentu rejionál sira, apoiu levantementu hidrografiku, fó ajuda ho kapasitasaun ba ita nian viziñu sira, fornese apoiu saúde, fornese asisténsia umanitaria persisitenste, fornese apoiu militár fornese apoiu ba evakuasaun, fornese apoiu ba dezastre ho nia kontiinuasaun, fó asistensia iha misaun buka no salva. Kondisaun Eskola EBF Bee-metan Betano grave https://tatoli.tl/2022/09/25/kondisaun-eskola-ebf-bee-metan-betano-grave/ tatoli.tl Notísia 2022-09-25 MANUFAHI, 26 setembru 2022 – Edifísiu Eskola Ensinu Báziku Filiál (EBF) Bee-metan, suku Betano, postu administrativu Same, munisípiu Manufahi, hosi primeiru siklu, daudaun ho kondisaun grave, tanba kondisaun eskola ho didin bebak ne’ebé iha tempu udan tahu nakonu iha sala aula laran. Koordenadór Eskola EBF Bee-metan, Francisco Pereira, hateten, maski edukasaun munisípiu mai haree ona maibé to’o agora seidauk iha resposta, tanba ne’e parte eskola husu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) atu tau prioridade hodi hadi’a eskola, nune’e estudante sira bele estuda iha kondisaun di’ak no seguru. “Ha’u hato’o beibeik ona, Ministériu Edukasaun iha loron 07 jullu mai haree no sukat hotu ona atu harii edifísiu foun, maibé ami hein hela to’o agora ninia rezultadu seidauk iha,” Koordenadór haktuir iha Eskola EBF Bee-metan, segunda ne’e. Tuir Francisco, la’ós profesór sira de’it mak preokupa maibé inan aman mós hato’o preokupasaun beibeik ba Governu liuhosi enkontru sira maibé to’o agora seidauk iha resposta. Eskola ne’e harii iha tinan 1986 no halo ona reabilitasaun iha tinan 2003, ho kalen tuan sira  maka harii eskola ho didin bebak. “Entaun tinan 19 ona, tanba ne’e uma tenke a’at no presiza halo mudansa. Kondisaun eskola ne’e agora fó impaktu ba estudante no profesór hotu, liuliu hala’o prosesu aprendizajen iha tempu udan,” nia akresenta. Enkuantu, karteira eskolár sira ne’ebé maka distribui iha eskola sufisiente, ho totál estudante 191 no profesór neen, kompostu hosi lima permanente no ida voluntáriu, nune’e bele utiliza hela fasilidade. Nune’e mós, Xefe suku Betano, Filipe de Araújo, rekoñese kondisaun eskola ladi’ak, tanba ne’e hanesan autoridade nia mós sempre hato’o beibeik ba parte edukasaun, maibé to’o agora seidauk hetan atensaun. “Eskola ne’e halo ho temporáriu, tanba ne’e kuaze grave hotu ona no fó ameasa tebes ba estudante sira. Sala aula la sufisiente ona ba estudante Bee-metan atu partisipa iha prosesu ensinu aprendizajen. Ita presiza halo konstrusaun foun ba eskola atu garante prosesu ensinu aprendizajen ho di’ak no seguru ba estudante sira bainhira hala’o estudu,” nia tenik. Aman hosi estudante, Calisto dos Reis Pires, haktuir, iha tempu bailoron di’ak maibé to’o tempu udan sempre iha problema boot tanba udan been tama iha sala aula laran. “Ita tauk mak sala bele monu. Ami nu’udar inan aman, husu ba Koordenadór eskola atu tuur hamutuk hodi hadi’a eskola, atu nune’e bainhira udan karik labarik primeira no segundu klase bele eskola iha fatin seguru tanba agora sira eskola de’it iha tahu laran kuandu udan tuun,” nia dehan. Calisto dos Reis nota mós katak, eskola ne’e harii kleur ona maibé to’o agora seidauk reabilita no kondisaun eskola laiha mudansa, enkuantu Governu liuhosi ministériu relevante sira mai haree ona, maibé eskola nia kondisaun mak laiha mudansa. “Eskola ne’e bee laiha, estudante sira hatama osan $0,50 hodi sosa ba paralon dada bee mai iha eskola,” nia haktuir. Tuir observasaun jornalista Agência Tatoli iha terrenu, nota katak eskola ne’e iha edifísiu rua, kompostu hosi sala aula lima ho fasilidade kadeira no meza maibé laiha morru. Sala rua ba primeiru siklu taka kalen no didin ho bebak, ne’ebé ho kondisaun kuaze monu tanba ai-riin ho bebak dodook ona no kalen ferujen , enkuantu edifísiu seluk ba segundu siklu ne’e permanente iha sala aula tolu ho sala profesór ida maibé plafon balun nakloke no odamatan a’at inklui vidru janela balu laiha. Aleinde ne’e, eskola iha de’it tanke bee ida ho nia torneira haat maibé laiha bee. OSORIO LOPES Aprende husi esperiénsia ‘moruk’, sai joven kreativu https://tatoli.tl/2022/09/26/osorio-lopes-aprende-husi-esperiensia-moruk-sai-joven-kreativu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 Iha nakukun iha naroman. Nu’udar kriatura ema idaidak iha nia esperiénsia rasik, Nu’udar umanu ema idaidak iha nia istória moris rasik Istória no esperiénsia sira ne’e sai lisaun ba ema idaidak iha nia jornada moris Hanesan foinsa’e timoroan ida hafoin la’o no sidi monu iha nakukun ida nia kbiit Ikusmai konsege hamriik hikas sai roman no lalenok ba ema seluk. Nia mak see? Tuirmai ita akompaña. PNTL trazintu nasionál kapasita tranzitu no OPS Viqueque https://tatoli.tl/2022/09/26/pntl-trazintu-nasional-kapasita-tranzitu-no-ops-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 VIQUEQUE, 23 setembru 2022 - Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) hosi departamentu tranzitu nasionál fó kapasita tranzitu no Ofisial Polísia Nasionál (OPS) sira hodi hasa’e koñesementu serbisu tranzitu nian iha munisípiu Viqueque. Tuir komadante PNTL munisípiu Viqueque, supertendente, Sebestião Alves Quintão, hateten formasaun ba unidade tranzito no OPS hodi hasae sira nian koñesementu halo kontrolu rodaviariu sira iha munisípiu Viqueque. MI sensibiliza lei migrasaun no azilu iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2022/09/27/mi-sensibiliza-lei-migrasaun-no-azilu-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2022-09-27 OÉ-CUSSE, 27 setembru 2022 – Ministériu Interiór (MI) liuhosi Diresaun Jerál Servisu Migrasaun, tersa ne’e sensibiliza Lei númeru 11/2017, alterasaun alterasaun dahuluk hosi lei nú.9/2003, kona-bá migrasaun no azilu ba entidade sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, Maximianu Neno, konsidera sensibilizasaun ne’e importante ba RAEOA hanesan rai ketan presiza asisténsia hosi Governu Sentrál ho parseiru dezenvolvimentu sira tanba Oé-Cusse haleu ho fronteira. “Sosializasaun ohin importante tebes, tanba Oé-Cusse hanesan rai ketan enklave ida haleu hosi fronteira ho luan kilómetru 142, hosi fronteira Sakato to’o Citrana, hanesan ida bele iha risku ba tema ne’ebé ohin realiza, risku ba iha organizadu, risku ba tráfiku umanu no risku ba iha movimentu ba ema ho sasán tama ilegál,” Maximiano Neno, ko’alia iha iha otél Ambeno. Xefe misaun IOM iha Timor-Leste, Ihma Shareef, informa, sosializasaun ba tema rua ne’e, relasaun ho vítima tráfiku umanu nian, tanba grupu ne’e sai alvu vulnerabilidade tebes ba iha kazu tráfiku umanu nian, nomoos serbisu sira-ne’ebé maka relasaun ho serbisu imigrasaun nian, atu kontrola sidadaun estranjeiru sira-ne’ebé tama iha Timor-Leste. “Razaun realiza sensibilizasaun iha RAEAOA, tanba fronteira entre Timor-Leste ho nasaun viziñu, entaun sei akontese iha futuru, tanba baliza direita haleu Oé-Cusse, tan ne’e presiza hasa’e koñesimentu kona-bá tráfiku umanu nian,” nia katak. Nia informa, jestaun ba imigrasaun tuir orden ida-ne’e importante atu evita irregularidade sira-ne’ebé maka akontese, liuliu identifika atividade sira relasaun ho tráfiku ema nian no importante liu hodi identifika vítima sira-ne’ebé sai afetadu ba tráfiku umanu. Purtantu, partisipa iha sensibilizasaun ne’e mai hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), autoridade komunitáriu, jestór sub-rejionál haat, sosiedade sivíl no estudante sira. Exersísiu Harii Hamutuk fó oportunidade ba F-FDTL hasa’e koñesimentu https://tatoli.tl/2022/09/28/exersisiu-harii-hamutuk-fo-oportunidade-ba-f-fdtl-hasae-konesimentu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-28 DILI, 28 setembru 2022 - Exersísiu Harii Hamutuk (EHH) tinan ne’e fó oportunidade ba membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu hasa’e koñesimentu no kapasidade halo intervensaun ba serbisu sosiál. Atividade tinan ne’e realiza iha Sentru Instrusaun Nicolau Lobato, Metinaru, hahú iha loron 24 agostu to’o 28 setembru 2022, realiza hosi forsa Austrália ho partisipante hosi Timor-Leste, Estadus Unidus Amérika, Austrália, Nova Zelándia no Japaun. Membru sira hosi nasaun lima ne’ebé partisipa hamutuk 248; Timor-Leste ema-nain 145, Austrália nain 62, membru Navál Estadus Unidus no Korpu Mariña 22 no membru forsa Defeza Groud Sel-Defence Japaun hamutuk 15, enkuantu membru forsa Defeza Nova Zelándia nain haat. Durante fulan-ida partisipante sira hadia postu militár F-FDTL iha fronteira ne’ebé lokaliza iha área Alto Lebos Bobonaru no konstrusaun eskola ida iha Baukau. Treinamentu konstrusaun inklui soldamentu, manutensaun ekipamentu no jestaun ba fatin konstrusaun, treinamentu ba kombate enjeñeria, treinamentu ba instalasaun no manutensaun painél solar, formasaun ba radiu komunikasaun, treinamentu ba lideransa fitness, treinamentu purifikasaun bee, treinamentu kona-ba manutensaun karreta, lojístika no transporte, catering no treinamentu ba médiku oinsá fó asisténsia ba soldadu sira ne’ebé hetan kanek iha situsaun kombate. Reprezentante Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Koronél Cesario Salustiano Marcal ‘Haksolok’, hateten EHH tinan ne’e fó vantajen ba F-FDTL, tanba bele aprende no hetan esperénsia no mós koñesimentu husi nasaun sira ne’ebé envolve iha exersísiu ida ne’e. “Vantajen bo’ot ba ita-nian instituisaun militár, tanba bele hadia ita-nian infraestrutura”, Koronél Cesario Salustiano Marcal ba  jornalista sira bainhira ensera atividade ba dala-sia iha tinan ne’e, ne’ebé  halo iha Sentru Instrusaun Metinaru, kuarta ne’e. Komandante Sentru Instrusaun Metinaru ne’e hatutan, EHH halo mos manutensaun ba transporte F-FDTL nian, reabilita estrada sira no ajuda F-FDTL fura bee moos ba komunidade  inklui fahe esperensia oinsá  fó asistensia médiku iha kombate. Komandante kongratula membru husi  nasaun lima ne’ebé envolve iha EHH husu atu atividade ne’e kontinua. Iha fatin hanesan, Enkaregadu Espesiál Embaixadór EUA iha Timor-Leste, Tom Dally, hateten EHH nu’udar simbolu hametin kooperasaun militár Timor-Leste ho UEA iha rejionál, internasionál no indo-pasífiku. “Exersisiu ida ne’e hametin kooperasaun parseria iha nivél multi-nasionál nian, liuliu F-FDTL no forsa sira ne’ebé envolve iha exersísiu ida ne’e”, afirma. Iha fatin hanesan Brigadeiru Jenerál Austrália, Malcom Wells, afirma EHH nu’udar oportunidade ida atu nasaun sira bele fahe esperénsia militár nia ba malu. Nia dehan, liuhosi exersísiu ida ne’e Austrália konpremetidu kontinua apoia Timor-Leste iha kualker situsaun. Embaixadór Nova Zelándia iha Timor-Leste, Philip Hewitt, hateten sente ondradu tanba bele partispa iha seremonia enseramentu EHH tinan ne’e. Diplomata Nova Zelandia ne’e espera ho atividade ne’e bele fortifika relasaun amizada no fraternidade militár sira iha zona rejionál, nune’e bele tulun malu hodi  halo intervensaun ba situasaun  sira. Nune’e mós Deputy Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Hishi Minami, hateten nia parte kongratula soldadu sira ne’ebé maka konklui ona EHH durante fulan ida. Nia agradese tebes tanba soldadu nain haat husi Japaun mós bele partisipa no exersisiu  ida ne’e bele sai interkambiu militár ida atu iha futuru militár sira bele tulun malu bainhira presiza. Ikus hosi EHH, membu forsa sira hatudu abilidade oinsá halo manutensaun ba karreta, fura bee no fó asistensia médika ba ema. Governu nia boa-governasaun https://tatoli.tl/2022/09/28/governu-nia-boa-governasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-09-28 Timor-Leste nu’udar Estadu ida demokrátiku, independente ne’ebé restaura hikas ninia independensia iha loron 20 fulan-maiu 2002. Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) nu’udar norma ka baze legál ida ne’ebé orienta no fó ordem ba sidadaun hotu ne’ebé hetan fiar husi povu atu kaer ukun no lidera organizasaun Estadu nian, tenke halo tuir de’it saida mak Konstituisaun haruka hodi garantia pás, estabilidade, justisa sosiál no esensiál liu mak moris di’ak povu tomak iha Estadu no nasaun ida ne’e. Konstituisaun RDTL artigu 6 ne’ebé ko’alia konaba objetivu Estadu nian. Estadu nia objetivu fundamentál sira maka: a) Defende no garante Nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira; d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál. h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho Estadu hotu-hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane. Artigu ida ne’e nuudar ordem konstituisaun nian ne’ebé obrigatoriamente tenke halo tuir ho maneira saida de’it atu nune’e bele garantia povu nia moris di’ak. (K-RDTL: 2002). Governasaun nu’udar autoridade supremu ida ne’ebé iha poder hodi ezekuta no fó ordem atu hala’o no kontrola ninia sidadaun bazeia ba lei. Objetivu husi Governu halo servisu sira hanesan external security, internal order, justice, general walfare and freedom. Nune’e mos konsidera hanesan organizasaun ida ne’ebé iha poder polítiku atu kria lei no regulamentu ba povu, maibé estrañu tebes tanba dalabarak lei ne’e polítiku sira uza hanesan instrumentu de’it. Baibain ukun na’in sira sempre ko’alia konaba Boa-Governasaun. Boa-Governasaun signifika katak Governu tenke hala’o no implementa ninia kna’ar  no funsaun sira ho profisionál, responsabilidade, akuntavel no justu ba ninia atendimentu no tratamentu ba povu, esensiál liu maka kombate korupsaun, koluzaun no nepotizmu (KKN) iha ne’ebé KKN konsidera nu’udar aktu irresponsabilidade, imoralidade no traisaun ba povu no Estadu, (Soepomo: 2000-143). Haktuir tan husi United Nation Development Programme Governu laiha atensaun másima no seriu ba problema sira ne’ebé povu enfrenta iha tinan hirak ikus ne’e, tanba laiha ezekusaun planu servisu ho seriu, nune’e ignora tiha povu ki’ik nia interese ba moris di’ak no prosperiedade. Aktu hirak ne’e mosu tan laiha transpransia, efetividade, efisiensia no orientasaun ne’ebé desorganizadu. Injustisa ne’ebé buras iha sosiedade nia le’et no diskrimasaun ne’ebé oin-oin hasoru povu tan Governu la tau prioridade másima, ikusmai husik le’et de’it povu ida ne’e moris iha inserteza nia laran. Governasaun di’ak hanesan prosesu kona-ba foti/halo desizaun no implementasaun polítika no atividade governativa sira ho maneira ida ne‟ebé efikaz, efisiente, lejitima no justa. PDHJ halo advokasia ba entidade públika sira liuhusi enkontru públiku nomós semináriu no workshop hodi implementa prinsípiu xave governasaun di’ak hanesan: partisipasaun, promosaun justisa, responsividade, igualdade, transparénsia, kontrolu, akuntabilidade, vizaun perspetiva, profissionalismu, efisiénsia no efikásia. Iha enkontru públiku no semináriu, komunidade em jerál kestiona kona-ba ezisténsia ou persisténsia problema governasaun iha Timor-Leste ne‟ebé deskreve iha leten. Bainhira PDHJ konfirma ho membru Governu sira durante enkontru alto nivel, membru Governu husi entidade relevante konfirma katak eziste problema governasaun hirak ne’e, no sei kontinua foti medida ho mellora situasaun problema governasaun atuál. Maibé iha fatin hanesan relatóriu finál PDHJ nian ne’ebé rejista kazu violasaun no diskrimansaun maioria husi instituisaun Estadu nian ne’ebé prátika aktu sira ne’ebé la bazeia ba Lei no Regulamentu Instituisaun sira nian durante tinan lima ikus ne’e. Má prátika funsionáriu sira nian ne’e ita bele akompaña hanesan tuir mai; Ilegalidade durante períodu 2020 PDHJ investiga ba kazu governasaun di’ak hamutuk 61 espesífikamente ligasaun ho ilegalidade hamutuk neen. Ilegalidade akontese tanba poder públiku hala’o sira-nia servisu la tuir kuadru legál sira no Estatutu Funsaun Públika. Inkumprimentu ne’ebé akontese iha área ida ne’e relasiona ho promosaun pesoál ba kareira iha administrasaun públika; rejime lisensa no falta, nomós rekrutamentu ba traballadór administrasaun públika sira. PDHJ mós haree katak inkumprimentu ba kuadru legál kontinua akontese ba entidade públika no funsionáriu públiku ne’ebé lahalo tuir Estatutu Funsaun Públika no kuadru legál sira. Violasaun ba kódigu prosedimentu administrativu tuir dekretu lei nú. 32/2008 iha tinan 2020 kontinua sai mós hanesan pontu prinsipál ida iha problema governasaun. Atus administrativu sira ne’ebé fó sai husi administrasaun públika la kumpre rekezitu legál sira ne’ebé temin iha prosedimentu administrativu. Ezemplu: tuir kazu ne’ebé PDHJ identifika katak desizaun administrativa barak mak la envolve komunidade; despezu administrativu ba komunidade sira la respeitu prazu loron tolunulu (30) antes estabelese prosedimentus administrativus; la kumpri dever hodi notifika interessadu sira bainhira ezekuta desizaun administrativa. Administrasaun ladi’ak dekursu 2020, PDHJ investiga ba kazu governasaun di’ak hamutuk 61 ligasaun ho administrasaun ladi’ak hamutuk 35. rezultadu investigasaun hatudu katak komunidade barak mak kontiua iha difikuldade hodi hetan assesu ba servisu públiku sira hanesan asesu ba bee-moos, atendimentu hodi hetan tratamentu passaportes, karta kondusaun, tratamentu saúde públika, eletrisidade, eskola ba estudante sira no seluk tan. Relasiona ho asesu ba bee-moos PDHJ identifika, 2020 komunidade iha Dili laran tantu iha munisípiu difikuldade ba asesu bee-moos, problema ida ne’e halo komunidade hato’o sira-nia deskontentamentu ba servisu atendimentu públika nian. Em relasaun ho emissaun karta kondusaun, PDHJ nota katak problema 2019 kontinua iha 2020 relasionadu ho limitasaun númeru karta kondusaun ne’ebé Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT) iha. Fallansu ida ne’e akontense tanba limitasaun orsamentu husi servisu refere, ne’ebé halo sidadaun hetan difikuldade hodi asessu ba karta kondusaun. PDHJ 2020 identifika katak situasaun 2019 kontinua akontese, tanba instituisaun Estadu kuaze maioria la kumpri ba lei ne’ebé mak regula kona-ba rekrutamentu tuir dekretu lei nú 27 /2016 ne’ebé aprova rejime jurídiku gabinete ministeriál N.°6/2015 ne’ebé aprova rejime jurídiku kontratu ba termu serti iha administrasaun públika. Rekrutamentu sira ne’e balun laiha ekipa jurí ba rekrutamentu, laiha anúnsiu vaga ba públiku, balun laiha faze entrevista, laiha selesaun kurikulár, laiha verifikasaun referénsia profisionál, lahalo servisu tuir ToR, laiha planu traball, laiha relatóriu no balun laiha avaliasaun dezempeñu. Falta transparénsia no/ka partisipasaun ne’ebé la sufisiente sai hanesan problema ida ne’ebé komunidade hasoru bainhira hakarak hetan atendimentu husi entidade públika. Husi kazu ne’ebé PDHJ investiga iha tinan 2020, problema transparénsia iha prosesu aprovizionamentu sai hanesan preokupasaun prinsipál husi sidadaun, tanba dala barak la asesu informasaun ba konkursu públiku ne’ebé fó sai husi entidade públika, mesmu ba konkursu por solicitações por quotacões Situasaun refere akontese iha 2019 no kontinua iha 2020, barak hasoru difikuldade hodi hetan informasaun kona-ba prosesu ajudikasaun sira. Entidade públika sira dala barak ladun informa ho klaru sobre prosesu ajudikasaun konkursu, ne’ebé halo konkorente barak mak la satisfaz ho servisu administrasaun públika sira nian. Finálmente, sistema kontrolu ne’ebé la efetivu no jestaun ba rekursu ne’ebé irrasionál sai mós hanesan problema administrasaun ladi’ak ida iha tinan 2021. Superior imediatu sira lahalo kontrolu ho efetivu ba funsionáriu públiku sira ne’ebé latama servisu. Dala barak funsionáriu públiku sira abandona servisu iha tempu naruk. Mesmu hanesan ne’e, superior la informa ba entidade relevante hodi toma medida tuir regras em vigór. Natureza servisu kontinua iha 2021 mak falta kontrolu husi ajente administrasaun públika, situasaun ne’e kauza Estadu tenke halo despeza barak ba instalasaun kanu tanba komunidade maka liga bee ho ilegál no ikus mai estraga kanu hodi rezulta ema balun tenke sofre tanba la asesu ba bee-moos. Situasaun hirak ne’e tanba funsionáriu/a púbilku sira la iha seriedade no totálidade ba servisu kestaun hirak ne’e tanba laiha kontrolu másimu husi superior sira. Abuzu Poder: Iha períodu 2020, PDHJ rejista kazu governasaun di’ak prinsipalmente abuzu poder hamutuk ruanulu (20) nota katak entidades públikas no funsionáriu Públiku balun uza sala kna’ar públika ne’ebé fó benefisiu ba ema ruma ka prejudika ema ruma, nomós sala uza Estadu nia rekursu ba interese privadu. Situasaun ida ne’e akontese iha 2019 no kontinua iha 2020 iha termus “Sala uza poder” barak liu akontese tanba funsionáriu públiku sira la kumpri dever sira ne’ebé hatuur iha estatutu funsaun públika. Funsionáriu sira utiliza viatura Estadu nian fora husi oras servisu sem autorizasaun. Situasaun refere akontese iha 2019 no kontinua iha 2020. Aktus hira ne’e konstitui abuzu poder ne’ebé bele konstitui krime pekulatu no pekulatu uzu. Balun halo abuzu poder bainhira envolve iha ezekusaun orsamentu jerál Estadu nian. PDHJ nia investigasaun no monitorizasaun iha 2020 hatudu responsáveis ba assuntu finansa balun ezekuta orsamentu la tuir planu asaun anuál no planu orsamentu ne’ebé aprovadu ona husi Parlamentu Nasionál. PDHJ observa katak balun falla implementa sira-nia orsamentu tuir planu atividade anuál, no faktu ida ne’e dezvia entidade públika sira hodi atinje metas ne’ebé estabelesidu iha instituisaun públika sira. Sala uza poder barak mós relasionadu ho kontratadu termu sertu sira la liuhusi prosesu rekrutamentu. Inkompeténsia/ Laiha Kompeténsia (Laiha Kompeténsia Absoluta no Laiha Kompeténsia relativa). Kompeténsia nu’udar konseitu ne’ebé instituisaun públika no funsionáriu públiku sira so bele foti desizaun ka asaun ruma ho konsentimentu/delegasaun ka ordem husi superior no bazeia de’it ba atribuisaun sira ne’ebé hatuur iha konstituisaun RDTL no lei sira. Instituisaun públika ida-idak iha kompeténsia espesífika tuir lei haruka, defini desizaun no aktu sira ne’ebé mak instituisaun bele foti. Bainhira instituisaun públika ka funsionáriu públiku ruma foti desizaun ka asaun ruma ne’ebé laiha delegasaun poder. Situasaun ne’e kontinua akontese hosi 2019-2021. Iha 2020, PDHJ investiga laiha kazu relasionadu ho inkompeténsia husi entidade públika sira hodi hala’o servisu administrasaun públika nian. Ida ne’e akontese tanba PDHJ nota katak entidade públika sira iha norma lei organiku ne’ebé atribui kompeténsia. Entretantu iha 2020 husi kazu 61 PDHJ la haree violasaun governasaun di’ak entermus inkompeténsia maibé rezultadu monitorizasaun iha 2020 hatudu instituisaun públika balun ne’ebé kontinua hala’o funsaun entidade seluk nian. PDHJ mós nota katak lider komunitáriu barak mak seidauk hala’o sira-nia funsaun ho di’ak. Por ezemplu, lider komunitáriu balun hala’o fali servisu Diresaun Terras no Propriedades nomós entidade públika sira seluk nia servisu. Ezemplu, xefe suku fó autorizasaun ba sidadaun hodi halo uma iha rai Estadu nian. Aktu ne’e konstitui violasaun Governasaun di’ak kategória inkompeténsia tanba Xefe Suku laiha kompeténsia hodi autoriza hodi utiliza fali rai Estadu nian. (Relatóriu PDHJ. Pag 84-88-2020). Aktu mal prátika hirak ne’e hamosu pergunta barak iha sosiedade katak loos ka lae durante ne’e Governu iha planu no estratejia hodi kombate aktu sira ne’e. Tanba aktu hirak ne’ebé halo husi entidade no instituisaun Estadu nian ne’e fó prejuizu ba Estadu no impaktu negativa direitamente ba Timor-oan. Haree husi dadus ida ne’ebé públika husi PDHJ nia relatóriu finál ida ne’e, oinsá mak povu garantia nia moris di’ak no bainhira mak prosperiedade povu nian ne’e bele alkansa bainhira governu laiha atensaun ne’ebé seriu ba preokupasaun povu nian, ne’ebé tinan hira ikus ne’e povu hasoru, liuliu problema ne’ebé mak Timor-oan sira enfrenta iha estranjeiru. Má adminstrasaun no polítika públika ne’ebé la benefisia povu durante tinan hirak ne’e, tanba polítika no lideransa partidu polítiku sira fó atensaun liu ba kestaun polítika partidu nian tanba ne’e mak hamosu irregulár ne’ebé sempre akontese iha instituisaun Estadu nian. Má administrasaun no jestaun públika ne’ebé la efetivu no efikasia, kestaun sira ne’e hotu nu’udar impaktu bo’ot tebes ba prosesu konstrusaun Estadu ida ne’e. Kauza hirak ne’e mosu tan orientasaun polítika ne’ebé la klaru no konsentra de’it ba atividade polítika sira hodi nune’e halo impedimentu ba implementasaun boa-governasaun iha Timor-Leste. Governu tenke iha asaun konkreta liuliu iha planu ba orsamentu jerál ba Estadu tenke prioritiza povu nia nesesidade no interese, nune’e povu mos sente pertense nomos inklui nu’udar autór iha polítiku sira nia polítika. Governu tenke garantia justisa sosiál ba povu tomak ne’ebé hakerek ona iha konstituisaun RDTL no atendimentu ne’ebé balansu ba povu hodi nune’e labele hamosu klase sosiál iha sosiedade nia le’et, tenke iha tratamentu ne’ebé justu. Lideransa partidu polítiku sira tenke iha kapasidade intelektuál bainhira asume kargu nu’udar membru Governu hanesan Ministru/a no Vise-Ministru/a hodi nune’e bele garantia kualidade servisu ba dezemvolvimentu nasaun no Estadu ida ne’e. Governu tenke halo avaliasaun servisu ba instituisaun hotu hodi nunee bele garantia atentidementu ne’ebé efikasia no efetivu ba sidadaun hotu iha Timor-Leste tomak nomos konsiensializa funsionáriu hotu liuhusi formasaun no worshop no edukasaun sívika no iha área oin-oin, nune’e mos motivasaun servisu hodi hola responsabilidade nu’udar servidór Estadu nian. Governu tenke iha atensaun másima no kontrolu ne’ebé efetivu ba instituisaun Estadu nian ho rapidu hodi nune’e labele hamosu tan mal-administrasaun no mal prátika servisu iha instituisaun Estadu nian hodi nune’e hamosu justisa sosiál no atendimentu ne’ebé fó satisfasaun ba sosiedade. Implementa planu no hala’o programa sira ne’ebé relevante ho nesesidade povu nian. Kadete foun F-FDTL na'in rua husu rezigna https://tatoli.tl/2022/09/28/kadete-foun-f-fdtl-nain-rua-husu-rejigna/ tatoli.tl Notísia 2022-09-28 DILI, 28 setembru 2022 - Komandante Sentru Instrusaun Metinaru, Koronél Cesario Salustiano Marcal ‘Haksolok’, hateten iha kadetis foun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDT) foun na’in rua maka hasoru ona nia hodi informa hakarak rezigna tanba saúde. Komandante Sentru Formasaun Terreinu (SFT), Tenente Koronél, Cezario Marçal Ximenes”Haksolok”. Imajen Tatoli/Francisco Sony “Horseik to’o mai iha ohin loron, kadete foun nain rua maka mai hasoru ona ha’u hato’o sira nia  difikuldade, husu rezigna aan husi fatin ne’e, liga ba sira nian estadu médiku, iha ida liman tohar  no balun moras rins,” Koronél Cesario ba  jornalista sira iha Metinaru, kuarta ne’e. Komandante ne’e akresenta, ligadu ba pedidu hosi kadete nain rua ne’e, hanesan Komandante nia parte halo ona karta formál hodi enkamiña ba Gabinete Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL atu haree. “Agora ita hein desizaun husi leten de’it”, hateten Haksolok. Koronél Cesario dehan prosesu treinamentu ba membru foun iha tinan ne’e la’o di’ak. Hodi hatutan, to’o agora seidauk simu keixa inklui notifikasaun hosi Ministériu Públiku ne’ebé tuir informasaun katak, kadete balun  ne’ebé antes ne’e enkopora, nain rua komete krime. Prezidénsia Repúblika sei realiza festivál kultura-desportu iha Ataúro https://tatoli.tl/2022/09/28/prezidensia-republika-sei-realiza-festival-kultura-desportu-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-09-28 DILI, 28 setembru 2022 — Prezidénsia Repúblika sei realiza festivál kultura no desportu ne’ebé tuir planu sei realiza no hahú iha 14-20 novembru tinan ne’e iha munisípiu Ataúro. “Prezidente Repúblika iha inisiativa di’ak ida atu bele promove pás liuhosi festivál no promove atividade turizmu hosi festivál,” Koordenador Atividade ba festivál hosi Prezidénsia Repúblika, Júlio Gonçalves, hateten ba Agência TATOLI iha kna’ar fatin Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kuarta ne’e. Prezidénsia Repúblika tinan ne’e loloos realiza festivál ne’e iha Ramelau maibé ho kestaun balun nune’e muda fali ba iha Ataúro. “Objetivu muda ba Ataúro tanba ita-nia illa kiik ida iha ne’eba iha mós tasi no rai maran entaun iha atividade ne’ebé ita atu hala’o iha ne’eba atu fasilita promove pás no turizmu,” nia dehan. Vizaun vizaun hosi programa ne’e mak Prezidente Repúblika hanoin dezenvolvimentu ba fatin turístiku sira no atu promove prosesu desenvolvimentu ne’ebé hala’o iha Ataúro liuhosi eventu ne’ebé atu realiza nu’udar munisípiu foun, oinsá parte ida hamoris ekonomia povu no parte ida promove turizmu komunitáriu. Festival ne’e sei realiza ho atividade sira oioin hanesan sae bua, halai taru, sukuno homan biti, no atividade seluk mak modalidade kompetisaun kail ikan, hana ikan, kurida ró iha tasi, kurida halai sae foho no nani taru iha tasi. Iha mós konkursu adventure, ida-ne’e ba ema-ne’ebé gosta atu la’o-rai hodi explora istória no komunidade Ataúro sira-nia moris. Aleinde ne’e, sei iha noite de poema (kalan poema), toka akustik, pintura, múzíka kore metan, iha atividade mós aprezenta kona-ba tais, expozisaun soru tais, iha aihan tradisionál no internasionál. Nune’e mós, sei iha atividade hamatak illa Ataúro hodi bele kuda ai-mangrove iha Ataúro, marsa moradór no dansa tradisional. “Atividade sira-ne’e bele hamoris fila-fali illa Ataúro tanba ita hatene katak durante tinan rua nia laran atividade hotu paradu impaktu hosi COVID-19 no mós promove turizmu ita rai ba ema estranjeiru hodi hatene,” nia hateten. Festivál kultura no desportu ne’e, nakloke ba ema hotu-hotu atu partisipa tanba hahú kuarta (28/09) ne’e, komisaun ramata enkontru mak sei loké sekretáriadu hahú simu rejistu partisipante iha Dili no Ataúro. Iha kompetisaun ne’e, manán na’in sira sei hetan prémiu osan no sertifikadu rekuiñesimentu. Grupu hira mak sei aprezenta seidauk hatene tanba sei iha rejistu mak foin hatene no deklara sai. Kona-ba preprasaun, durante ne’e responsável sira realiza ona enkontru hamutuk ho entidade liña ministeriál hanesan Gavinete Primeiru-Ministru, Sekretária Estadu Arte no Kultura, Ministériu Turizmu Komersiu Indústria (MTKI), Ministériu Transporte no Telekomunikasaun (MTK), Ministériu Interiór, Ministériu Saúde no universitáriu sira hodi bele halo koordenasaun servisu atu fó susesu ba eventu refere. Ekipa mós hala’o ona vizita hodi avalia no haree fatin realizasaun festivál refere no hala’o ona koordenasaun ho autoridade munisipál iha Ataúro hodi ko’alia kona-ba preparasaun no daudaun ne’e preparasaun sira mós la’o hela. Eventu ne’e, komisaun organizadora mós sei konvida embaixadór hosi nasaun seluk iha Timor-Leste no bainaka hosi nasaun viziñu Indonézia, Austrália, Nova Zelândia atu bele partisipa. Prezidénsia Repúblika mós koordena ona ho entidade relevante sira kona-ba transporte marítima ne’e laiha problema, tanba iha tempu badak ró Berlim Nakroma sei mai iha Timor-Leste no komunika mós ho emprezáriu timoroan foin lalais hatama ro Success ne’ebé garante transporte liuhosi tasi hodi fasilita movimentu ema-nian ba-mai. Orsamentu ba festivál ne’e hosi parte tolu (3) mak hanesan Prezidénsia Repúblika, Governu hosi liña ministeriál no parseiru dezenvolvimentu. “Ba orsamentu ita seidauk kalkula montante hira tanba orsida lorokraik mak foin deside,” nia dehan. Enkuantu, festival kultura no desportu ne’e, tuir planu sei lansa hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, no Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Família saudozu Oscar da Costa triste Governu hapara pensaun martir https://tatoli.tl/2022/09/29/familia-saudozu-oscar-da-costa-triste-governu-hapara-pensaun-martir/ tatoli.tl Notísia 2022-09-29 OÉ-CUSSE, 29 setembru 2022 – Fransisca da Cunha, hosi suku Lalisuk, sub-rejiaun Pante Makasar, hanesan inan ba saudozu Oscar Fransisco da Costa, sente triste ba nia oan mane nia pensaun martir Governu hapara ona durante fulan haat, dezde nia aman mate iha maiu, hahú juñu to’o setembru 2022 pensaun martir la tama ona. Saudozu Oscar Fransisco da Costa, mate iha 1999 tanba hetan oho hosi milísia sira iha bairru Kutete, suku Costa, hafoin atu subar, maka hetan oho hosi milísia pro-integrasaun iha mumentu ne’ebá. “Ha’u-nia oan Oscar Fransisco da Costa, nia mate iha masakre ne’e tanba milísia mak oho iha 1999 iha iha foho Kutete, ha’u hakarak husu de’it ba Governu, uluk ha’u-nia kaben sei moris, pensaun ami simu nafatin, maibé foin nia mate iha maiu 2022 ne’e, pensaun mós hapara ona to’o agora la simu ona,” Fransisca da Cunha, informa liuhosi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha suku Lalisuk, kuarta ne’e. Tanba pensaun la tama ona, nia parte konsege husu klarifikasaun no submete dokumentu klarifikasaun iha Konsellu Veteranu Oé-Cusse maibé laiha solusaun, tanba antes ne’e família simu kada fulan $230, maibé ko’a $30 ba fundu veteranu “Ami la nonok, ami ba husu iha Konsellu Vetaranu, maibé sira dehan ha’u-nia oan ne’e nia pensaun agora la tama ona, entaun ami mós nonok, maibé nia mate ne’e la’ós partidarizmu, maibé tanba envolve iha klandestina entaun milísia sira hatene maka oho mate nia iha Kutete,” nia klarifika. Tuir nia, mumentu oho mate saudozu Oscar Fransisco da Costa idade sei joven no hakoi iha Kutete, bainhira ukun rasik-aan, família deside muda nia semitériu iha nia residénsia Banoko, suku Lalisuk, nune’e bainhira Governu harii jardín eroi ba martir, família sei lori ba hodi hakoi hamutuk iha fatin ne’ebé Governu prepara ona. Hatán ba rekomendasaun ne’e, Prezidente Konsellu Veteranu Oé-Cusse, Martinho da Cunha, informa bazea ba lei direitu simu pensaun ba martir, bainhira mate laiha ona kontinuasaun ba família seluk. “Loos Oscar Fransisco da Costa ninia pensaun ne’e nia aman mak simu, sei nia aman mak simu, aman mate tiha ona pensaun ne’e mós remata, laiha tán tutan ba ema seluk ka família seluk maske nia inan rasik, ida-ne’e mak martir nian, tanba lei hatene nune’e,” nia katak. PN komemora tinan 20 ezisténsia Konstituisaun RDTL iha Bobonaro https://tatoli.tl/2022/09/30/pn-komemora-tinan-20-ezistensia-konstituisaun-rdtl-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2022-09-30 BOBONARO, 30 setembru 2022 — Parlamentu Nasionál (PN), sesta ne’e komemora tinan 20 ezisténsia Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-leste (K-RDTL) ne’ebé entrada vigora iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002. Komemorasaun ne’e selebra ho atividade  espozisaun fotografia no mini-semináriu ho objetivu atu esklarese prosesu elaborasaun Konstituisaun RDTL ba autoridade munisípiu Bobonaro, entidade relevantes sira hanesan veteranus, organizasaun sosiedade sivíl, autoridade seguransa, funsionariu no estudante sira. Prezidente Parlamentu Nasionál, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, esplika, Konstituisaun RDTL hanesan akordu eskritu ida no kompromisiu  sosiál, polítiku entre povu Timor-Leste hodi harii estadu ida-ne’e, atu nune’e lala’ok tomak tuir mai sei la’o-tuir de’it lei-inan haruka tanba konstituisaun mak sai baze ne’ebé mai hosi kompromisu no akordu povu tomak nian. Nia haktuir, prosesu estabelese konstituisaun RDTL diferente kompara ho nasaun sira seluk. Nia fó ezemplu, Indonézia nia konstituisaun ne’e halo depois proklama sira-nia independénsia iha loron 17 fulan-agostu tinan 1945, líder sira mak bolu malu tuur hamutuk aprova konstituisaun ida sai undan-undan dasar 45. Maibé Konstuituisaun RDTL nia prosesu elaborasaun povu mak hili asembleia konstituitente na’in-88 liuhosi eleisaun ho votu sekretu atu ba diskute iha Parlamentu Nasionál durante fulan- tolu hodi aprova konstituisaun Le-Inan atu guia povu Timor tomak inklui na’in ulun sira la’o-tuir lei inan ne’ebé tama ona iha vigór. Tanba ne’e Prezidente Parlamentu Nasionál hateten, atividade ne’e importante tebes atu fó koñesimentu ba entidade hotu, liuliu ba estudante sira oinsá bele hatene istória povu sira-ne’ebé uluk fó ona votu ba membru asembleia konstitituente sira diskute prosesu eleborasaun konstituisaun RDTL to’o hetan aprovasaun. “Ita rona hikas prosesu ne’e, liuliu ba ita-boot sira foin moris agora tinan 17 ka18 anos, estudante sira-ne’e importante tebes ba ita-boot sira nudar sidadaun, atu hatene no koñese didi’ak prosesu feitura konstituisaun lei-inan,” nia hateten iha intervensaun. Aniceto akresenta, atividade mini-semináriu no esposizisaun figura ka fotografia ne’e hanesan ilustrasaun de’it atu sai  materia importante ba estudante sira. “Ba autoridade sira sivíl, militár no estudante sira ho informasaun ka buat hotu ne’ebé ita-boot sira hetan iha-ne’e bele hatutan tán ba ema seluk, iha idak-idak nia komunidade,ne’ebé ha’u dejeza susesu ba ita hotu iha loron importante ida-ne’e,” Aniceto dehan. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, reforsa Asembleia konstituente hanesan órgaun ida-ne’ebé serbisu atu kria konstituisaun iha estadu RDTL hodi sai hanesan lei-inan iha Timor-Leste. “Ohin loron oportunidade ne’ebé ke di’ak mai ami munisípiu Bobonaro hamutuk ho entidade sira hotu hanesan atu koñese di’ak liután prosesu elaborasaun konstituisaun RDTL no nia implementasaun durante tinan 20 iha ita-nia nasaun, ami hotu hein ho laran luak, hodi rona esplikasaun sira-ne’ebé sei fahe hosi ita-nia oradór sira,” nia dehan. Partisipa iha atividade ne’e membru asembleia konstituente balun, deputadu atuál sira, veteranu, administradór postu sira, autoridade sivíl, militár, funsionáriu sira no estudante sira. MAPKomS prodús profile suku iha RAEOA atu implementa Programa Naroman ba Suku https://tatoli.tl/2022/10/03/mapkoms-produs-profile-suku-iha-raeoa-atu-implementa-programa-naroman-ba-suku/ tatoli.tl Notísia 2022-10-03 OÉ-CUSSE, 03 outubru 2022 – Ekipa hosi Ministériu ba Asuntu Parmantár no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), liuhosi Diresaun Nasionál Desiminasuan Informasaun (DNDI), hahú rekolla dadus ba profile suku, alvu sira ba iha iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hodi implementa Programa Naroman ba suku. Xefe delegasaun hosi DNDI, Pinto Alves Gonzaga, informa, atividade ne’e programa kontinuasaun hosi sensibilizasaun Programa Naroman ba Suku, ne’ebé realiza ona iha antes ne’e kona-bá dialogu komunitária ho komunidade iha suku alvu sira. Hanesan iha sub-rejiaun Pássabe iha suku Malelat, sub-rejiaun Oésilo iha suku Bobometo no iha sub-rejiaun Nítibe iha suku Bene-Ufe. “Tan ne’e Ministériu deside dezloka ekipa ida mai fali atu halo dokumentasaun profile suku ba suku alvu sira, tanba iha Oé-Cusse suku tolu mak sai alvu ba Programa Naroman ba Suku, hanesan suku Bobometo, Malelat no suku Bene-Ufe,” Pinto Alves informa hafoin atividade prodÚs profile suku iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Xefe delegasaun ne’e afirma, objetivu hosi profile suku ne’e, primeiru atu hatene kle’an suku sira-nia potensialidade, kobre ba setór hotu, hanesan agrikultura, turizmu komunitária, relijioza no turizmu kulturál inklui infraestrutura bázika iha suku. “Ami hahú atividade ne’e iha 26 setembru, durante semana rua, ami halo profile suku alvu sira, tanba iha Oé-Cusse suku tolu mak sai alvu ba Programa Naroman ba Suku, hanesan iha suku Malelat aldeia ida, Bobometo aldeia Esia no Bene-Ufe, ami tenk kobre aldeia sira sira hotu, tanba profile sira-ne’e sei halo pakote kada suku sira hotu kona-bá produtu potensialidade inklui fatin turizmu ne’ebé eziste iha suku no aldeia,” nia afirma. Nune’e bainhira rekolla hotu dadus sira-ne’e, sei kontinua halo ba prosesu edisaun atu públika fali ba komunidade iha territóriu Timor-Leste liuhosi kanál RTTL. Hahú ona kontrusaun edifísiu MSSI iha munisípiu tolu no Liquiçá iha faze dezeñu https://tatoli.tl/2022/10/04/hahu-ona-kontrusaun-edifisiu-mssi-iha-munisipiu-tolu-no-likisa-iha-faze-dezenu/ tatoli.tl Notísia 2022-10-04 DILI, 04 outubru 2022 – Diretór Finansa no Patrimoniál, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Jimmy dos Santos, hateten prosesu konstrusaun edifísiu MSSI iha Munisípiu Aileu, Ainaro, Viqueque atinje ona pursentu sanolu no Liquiçá sei iha faze dezeñu. “Ami obliga hotu ona ninia orsamentu tanba edifísiu Aileu Ainaro ho Viqueque iha prosesu kontrusaun nia-laran no Liquiçsá mak sei iha faze dezeñu”, Jimmy haktuir ba Agência Tatoli, iha nia knaar fatin, Caicoli, ohin. Totál orsamentu ne’ebé aloka ba edifísiu haat ne’e, Jimmy dehan MSSI aloka miliaun $1.7. Aileu nian aloka osan kuaze $413.000, Ainaro nian $500.000, Viqueque $500.600 no Liquiçá nian mak hamutuk $300.000. “Neste momentu, ida ami foin selu ba projetu Aileu nian mak hamutuk $41.595, seluk seidauk relata sira-nia pedidu mai ami, hein katak iha trimestre ikus ne’e sira bele relata ona nune’e ita selu sira”, konklui. UE-UN-MAP entrega tratór-liman unidade 15 ba Grupu Agrikultór iha Manufahi https://tatoli.tl/2022/10/07/ue-un-map-entrega-trator-liman-unidade-15-ba-grupu-agrikultor-iha-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2022-10-07 MANUFAHI, 07 outubru 2022 – Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Marc Fiedrich, Nasaun Unida nia Koordenadór iha Timor-Leste, Roy Trivedy, Diretór Jeral Agrikultura no Irrigasaun, Maria Odete do Céu Guterres, Reprezentante FAO, Paula Lopes da Cruz, no Administrador Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, entrega tratór-liman unidade 15, roller, no atreladu, no mákina dulas batar unidade tolu ba grupu agrikultór husi Betano, Dotic, no Umaberloi. Mákina no ekipamentu hirak ne’e atu ajuda habelar konservasaun agrikultura iha Manufahi no mós ajuda halo prosesamentu batar depois kolleita. Iha ninia diskursu abertura, Administradór Munisípiu Sarmento hato’o ninia bem-vindu ba Embaixadór UE foun ba Timor-Leste iha ninia primeira vizita ba Manufahi no agradese UE tamba ajuda ona inisiativa konservasaun agrikultura liuhusi projetu ‘Pro-Resilience II’ ne’ebé implementa ona husi Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida ba Ai-han no Agrikultura (FAO). “Agrikultór sira iha Manufahi sente ona benefísiu barak tebes husi konservasaun agrikultura, inklui hamenus-gastus hodi halo preparasaun rai no hamós du’ut, habokur rai, no hasa’e produsaun kolleita to’o tríplu (katak aas liu 3x) kompara ho prátika halo to’os tradisional,” Sarmento haktuir. Nia mós mensiona oinsá mákina dulas batar hirak ne’e bele fó benefísiu ba agrikultór sira liuhusi aumenta tan ninia valór-adisionál no hasa’e uma-kain sira-nia rendimentu. Uniaun Europeia haksolok hodi servisu hamutuk ho Timor-Leste iha área agrikultura no adaptasaun ba mudansa klimátika no kompromete ona atu ajuda agrikultór sira-nia esforsu hodi bele sai reziliente liu tan. “Grupu Agrikultór ba Konservasaun Agrikultura tau atensaun maka’as ba asuntu igualdade  jéneru. Ha’u hein katak depois simu tiha trator-liman, sira sei pratika liu-tan téknikas konabá konservasaun agrikultura no agrikultór sira sei hasa’e sira-nia produsaun batar no hetan tan rendimentu hodi fó benefísiu ba sira-nia família no komunidade,” Embaixadór, Marc Fiedrich, hateten, kinta nee, iha Manufahi. Tratór-liman hamutuk unidade 55, roller no atreladu ne’ebé sosa ka halo iha Timor-Leste atu benefisia projetu nia benefisiáriu sira. Trator-liman ne’ebé sosa husi Indonézia, enkuantu roller no atreladu sira halo lokalmente iha Ofisina Dom Bosco no Bendix, liuhusi halo-tuir ekipamentu ne’ebé mak semellante ho ekipamentu ne’ebé halo iha Xina. Roller no atreladu sira liu ona husi teste iha kampu (Betano) hodi sukat sira-nia kualidade no kompatibilidade molok entrega ba agrikultór sira. Grupu agrikultór ida-idak eskolla sira-nia membru na’in rua hodi tuir treinamentu kona-ba operasaun bázika no halo manutensaun ba ekipamentu sira antes entega ba grupu. Frota dahuluk kompostu husi tratór-liman unidade 30, roller, no ninia atreladu sira entrega ona ba grupu agrikultór sira ne’ebé mai simu iha Betano iha 28 jullu 2022. Eskola Tékniku Vokasionál Agríkola Halibur Betano laiha bee-moos https://tatoli.tl/2022/10/08/eskola-tekniku-vokasional-agrikola-halibur-betano-laiha-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2022-10-08 MANUFAHI, 07 outubru 2022 – Diretór Eskola Sekundária Tékniku Vokasionál Agríkola Halibur-Betano, Vicente Tilman, hateten, eskola daudaun ne’e laiha bee-moos hodi hala’o atividade prátika no seluk tan. “Alunu sira lori bee hosi uma, nune’e enxe tanke hodi sira uza filafali,” Diretór eskola informa bainhira partisipa iha kampaña kombate hoax hodi promove internet saudável no diseminasaun literasia dijitál ne’ebé maka halo’o iha eskola ne’e, sesta (07/10). Nia haktuir, antes ne’e iha empreza balun mak halo ona perfurasaun bee iha eskola maibé la hetan bee. “Bainhira sira halo perfurasaun mosu fali tasi-been, nune’e labele uza ba rega modo sira ne’ebé maka estudante sira kuda iha eskola ne’e,” nia haktuir. Estudante iha eskola ne’e hamutuk 153 no profesór 23 kompostu hosi permanente 10, kontratadu hitu no voluntáriu neen. Enkuantu, área estudu ne’ebé maka hanorin iha eskola mak hanesan produsaun argríkola. Iha biban hanesan, Administradór munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, hateten, parte administrasaun munisípiu Manufahi no Governu sentrál sei rejista preokupasaun sira. “Ami serbisu hamutuk ho parseiru Luta ba Futuru hodi halo perfurasaun bee iha eskola ne’e maibé la mosu,” nia akresenta. Aleinde ne’e, parte Servisu Edukasaun Munisipál hamutuk ho Administradór munisípiu Manufahi halo ona estudu iha eskola no hato’o ona proposta ba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) atu haree maibé seidauk iha resposta to’o agora. Nune’e mós, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál,  Merício Juvenal dos Reis ‘Akara’, kompromete, nia parte sei informa problema ne’e ba ministériu tutela atu buka solusaun. SEKOMS fó apoiu finanseiru ba grupu feto soru-tais Sesurai Manufahi https://tatoli.tl/2022/10/08/sekoms-fo-apoiu-finanseiru-ba-grupu-feto-soru-tais-sesurai-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2022-10-08 MANUFAHI, 08 outubru 2022  — Grupu feto soru-tais Sorumutuk hosi aldeia Sesurai, suku Betano, postu administrativu Same Vila, munisípiu Manufahi, hetan apoiu finanseiru ho montante $450 hosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) hodi hala’o atividade. Inan-feton hosi grupu feto soru-tais Sorumutuk Sesurai hala’o hela atividade homan, iha sede grupu iha aldeia Sesurai, sesta (07/10). Imajen Tatoli/Natalino Costa “Durante ne’e ami hetan apoiu hosi parseiru Luta ba Futuru no iha tinan ne’e hetan apoiu hosi SEKOMS osan $450 hodi hala’o atividade soru-tais,” Kordenadora grupu feto soru-tais Sorumutuk Sesurai, Etelvina da Costa, informa ba Agência Tatoli hafoin akomapaña ekipa Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvenal dos Reis ‘Akara’ halo vizita ba fatin atividade grupu iha aldeia Sesurai, iha sesta (07/10). Grupu ne’e hahú ho ema na’in-15  iha tinan 2008, ne’ebé maioria feto faluk no joven ho zero finasiamentu tanba ho vontade no inisiativa de’it hodi hala’o atividade soru-tais no homan, maibé bainhira membru rua mate, grupu deside hapara atividade. Nune’e, iha tinan 2018, grupu ho ema na’in-13 funsiona filafali hodi buka parseiru, ne’ebé iha tempu ne’ebá parseiru Luta ba Futuru hato’o prontidaun apoiu grupu ne’e hodi harii edifísiu ida no mákina ida hodi kontinua hala’o atividade.  Daudaun ne’e, grupu funsiona ho ema-na’in-neen, enkuantu na’in-hitu sai. Aleinde ne’e, Etelvina da Costa, lori naran grupu, tuir ona formasaun soru-tais no homan iha Jogjakarta, Indonézia. Enkuantu, Governu liuhosi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) halo ona vizita ba grupu ne’e. “Sira hosi MTKI foin daudaun vizita ona ami, maibé seidauk fó apoiu no formasaun ruma,” nia haktuir. Inan-feton hosi grupu feto soru-tais Sorumutuk Sesurai hala’o hela atividade soru-tais, iha sede grupu iha aldeia Sesurai, sesta (07/10). Imajen Tatoli/Natalino Costa Produtu hosi grupu ne’e fa’an iha Same laran ho presu tais mane ho folin $80 no feto $70, seluk fa’an iha Dili ba Fundasaun Alola. Aleinde ne’e, grupu soru-tais ne’e partisipa ona atividade Dili Festival Tais foin daudaun ne’e. “Husu ba  joven sira atu partisipa ativa liután ho grupu Sorumutuk Sesurai atu apreende soru-tais no homan, tanba grupu ne’e la taka dalan ba joven sira ne’ebé hakarak atu apreende,” nia hameno. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvenal dos Reis ‘Akara’, hateten, SEKOMS iha kompromisu kontinua apoiu feto potensiál sira ne’ebé mai ho nia inisiativa no kreatividade. “Ami sei kontinua apoiu ita-boot sira tanba SEKOMS mós iha programa ida kona-ba hakbiit feto iha komunikasaun sosiál. Ho nune’e ami sei ajuda divulga ita-boot sira-nia atividade iha pájina SEKOMS atu ema hotu hatene. Tanba ho meiu ne’e bele hakbiit feto potensiál hodi hamosu planu no kreatividade barak liután,” nia dehan. Nune’e, governante ne’e enkoraja joven feto sira hodi ativa hala’o atividade kultura. “Joven sira tenke buka apreende mós ida-ne’e tanba mundu mileniál ida joven barak fó importánsia ba rede sosiál,”nia tenik. Durante vizita ne’e, Sekretáriu Estadu fó sertifikadu apresiasaun ba Koordenadora grupu feto Sorumutuk Sesurai inklui nia membru sira. Servisu saúde Baucau husu komunidade partisipa vasina rútina https://tatoli.tl/2022/10/10/servisu-saude-baucau-husu-komunidade-partisipa-vasina-rutina/ tatoli.tl Notísia 2022-10-10 BAUCAU, 10 outubru 2022 – Servisu Munisipál Saude Baucau husu komunidade partisipa másimu iha programa vasinasaun rútina inklui kampaña nasionál luta kontra moras sarampu, rubella no póliu hodi prevene-aan hosi kualkér moras. Diretór Servisu Munisipál Saúde Baucau, Domingos Reinaldo da Costa Guterres, esplika, daudaun ne’e kontinua implementa programa vasinasaun Covid-19 hafoin intregra ba programa rútina no iha fulan-outubru ne’e sei ajusta hamutuk ho vasina sarampu iha sentru no postu saúde hotu ne’ebé alvu ba labarik tinan 0 to’o tinan-ida no tinan-ida to’o tinan 10. “Depois intregra vasina Covid-19 ita implementa no hala’o hanesan bainbain, komunidade ne’ebé seidauk, bele vasina. Vasina ona seidauk kompleta bele kompleta no booster,” Diretór Servisu Munisipál Saúde Baucau informa ba Tatoli iha Vila Antiga, segunda ne’e. Saúde Baucau husu komunidade atu iha konsiénsia lori oan sira hakbesik ba fasilidade saúde sira-ne’ebé besik hanesan postu, sentru saúde, SISKA, mobile klínika hodi hetan vasinasaun sarampu atu prevene moras hodi redús taxa mortalidade. Domingos Guterres argumenta, sentru no postu saúde sira mak tenke kreativu, ativu hodi implementa programa refere iha suku no postu administrativu, liuliu buka-tuir komunidade sira-ne’ebé presiza atu vasina nune’e bele atinje tarjetu 95% ne’ebé fó-sai hosi nasionál. Razaun vasinasaun covid-19 integra iha programa programa rútina inportante tanba surtu pandemia covid-19 kontinua espalla iha mundu no fó impkatu negativu ba programa saúde hotu hanesan fó impaktu ba kampaña vasinasaun sarampu ba labarik sira-ne’ebé iha tinan 2021 kobertura tún to’o 24%. “Hakarak ka lakohi tenke tama-sai uma iha kada suku atu ema hotu tenke partisipa tuir alvu ne’ebé iha,” Domingos Guterres argumenta. Tuir dadus Ministeiru saúde, Timor-Leste presiza kobre tán purvolta 800-resin doze vasina Covid-19 ba komunidade idade 18 ba leten no presiza purvolta rihun 360 doze vasina rútina ba labarik sira. Autoridade Manggarai simu Alkatiri-PA RAEOA ho tradisaun kulturál https://tatoli.tl/2022/10/12/autoridade-manggarai-simu-alkatiri-pa-raeoa-ho-tradisaun-kultural/ tatoli.tl Notísia 2022-10-12 MANGGARAI, 12 outubru 2022 – Autoridade Manggarai Barat, Nusa Tenggara Timur (NTT), kuarta ne’e simu Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri no Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, ho tradisaun kulturál iha aeroportu internasionál Komodo, Labuan Baju. Hafoin to’o iha aeroportu internasionál Komodo, Labuan Baju, simu direita hosi Autoridade Manggarai Barat ne’ebé lidera hosi administradór distritu Manggarai Barat, Edistasius Endi ho vise-administradór, Yulianus Weng simu delegasaun ne’e ho tradisaun kulturál distritu Manggarai Barat ninian. “Bem-Vindu eis Primeiru Ministru RDTL hamutuk ho Prezidente Autoridade RAEOA, ohin mai vizita ofisiál iha ami-nia rai moris fatin distritu Manggarai Barat, ha’u lori komunidade iha distritu Manggarai hato’o parabéns no agradese ba ekipa tomak, ohin konsege to’o ami-nia fatin ho kontente,” Administradór distritu Manggarai Barat, Edistasius Endi, ko’alia iha ámbitu serimóia simu delegasaun hosi Timor-Leste. Hafoin serimónia ne’e, Autoridade Manggarai Barat, konvida Eis-Primeiru Ministru ho Prezidente Autoridade RAEOA hamutuk delegasaun kontinua hasoru direita Gavernadór NTT, Viktor Laiskodat, iha restaurante Prima Rasa hodi hala’o enkontru kortejia hanesan komprimenta, molok realiza enkontru ofisiál ne’ebé tuir ajenda sei realiza iha kinta, 13 outubru semana ne’e. “Ha’u agradese ba líder istóriku nasaun Timor-Leste hanesan mós koordenadór ba plataforma VIII Governu Konstitusionál RDTL, ohin to’o iha provínsia NTT, espesiál iha distritu Manggarai Barat. Ha’u esperu, ohin to’o mai dalan dalan dook, presiza deskansa, nune’e aban, ita bele deskuti kona-bá futuru kooperasaun entre Timor-Leste espesiál ba RAEOA ho Indonézia espesiál ba provínsiasia NTT,” Governadór ne’e orgullu. Festivál múzika no kultura iha Atauro, sei promove TL ba mundu https://tatoli.tl/2022/10/14/festival-muzika-no-kultura-iha-atauro-sei-promove-tl-ba-mundu/ tatoli.tl Notísia 2022-10-14 DILI, 12 outubru 2022 - Assesór Prezidente Repúblika ba Rejiaun Kafe, Augusto Junior Trindade, hateten festival múzika no kultura ne’ebé sei hala’o iha munisípiu Ataúro, nu’udar meius ida atu promove Timor-Leste ba mundu internasionál. Nia hato’o asuntu ne’e bainhira realiza programa meet the press ho jornalista sira no mós Komisaun Organizadora ba eventu festivál múzika no kultura iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pité Dili, kinta ne’e. Tuir planu festival múzika no kultura ne’e, sei hala’o iha loron 21 to’o 24 fulan-novembru 2022. Assesór ne’e dehan, Prezidente Repúblika intersante tebes ho eventu ne’e, tanba iha mandatu dahuluk nu’udar Xefe Estadu iha tinan 2007 to’o 2022, organiza ona eventu festival múzika no kultura iha Ramelau, munisípiu Ainaro ne’ebé hetan partisipasaun másimu hosi entidade hotu-hotu. “Prezidente Repúblika hanoin katak ho iniasitiva sira ne’e bele motiva fali ita-nia joven sira, ita-nia maluk timoroan sira para bele partisipa fali iha eventu ne’ebé importante atu lori fali Timor-Leste ba mundu,”Augostu Junior Trindade hateten. Eventu ne’e ho ninia tema maka   “ Dili City of the Peace”. Atu promove Dili hanesan sidade páz maka foin lalais ne’e, realiza ona atividade Dili Internationál Marathon. “Ba eventu múzika no kultura Ataúro rasik ne’e hanesan ohin dehan ne’e patronu mai hosi Prezidente Repúblika maibé koordenadór jerál ba atividade ida ne’e mak Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, alende ida ne’e mós hanesan Koordenadór ba Komité Kadeia Valór, ida ne’e mak sei Koordenadór Jerál,” nia hateten. Iha festivál múzika no kultura ne’e sei aprezenta atividade sira hanesan maka dansa tradisionál, múzika instrumental, múzika tradisionál, põezia, akóstik, pintura, performance ba aiknanoik sira, fashion show ba tais timor, soru tais no tein hahán tradiosionál no internasionál,  feira do livru no Marcha do moradores sira. Programa ne’e atu la’o ho susesu maka daudaun ne’e koordena no servisu hamutuk ho Palásiu Governu, Ministériu Turizmu Komérsiu Indústria, Sekretariu Estadu Arte no Kultura, SEKOMS, Sekretariu Estadu Protesaun Sivíl, Ministériu Saúde, Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), Universidade sira no seluk tan. “Ita mós hanoin katak iha Ataúro ne’e, sei iha kurida ba ró. No kurida ró ne’e iha rua (2) sira bolu dehan, kose ró ida ema na’in rua (2) de’it no ida ema na’in-10, depois, nani taru iha tasi. Iha ne’ebá mós sei iha kurida bisikleta BMX ba labarik kiik ho juniór sira. Nune’e, iha ne’ebá mós sei iha avenger challenge ne’ebé halo esplorasaun ba Ataúro,” nia katak. Atu esplora potensialidade Ataúro hodi promove ba mundu maka ekipa ida sei prodúz filmajen kona-ba área foho, tasi-laran, komarka antigu, rate antigu nune’e bele promove sai fatin turistíka. Iha tempu badak ekipa voluntáriu husi universidade sira, Cruz Vermela Timor-Leste, joven hadomi ambiente sei destaka uluk ba Ataúro hodi halo limpeza hodi garante ambiente ida moos no seguru. Nia informa reprezentante hosi Nusa Tenggara Timur (NTT) Indonézia, Maluku, Maluku Barat Daya, ekipa hosi Austrália, no daudaun ne’e kontaktu hela Nova Zelándia atu mai partisipa iha eventu ne’e. Programa ne’e sei ensera ho atividade kuda ai mangrove iha área tasi-ibun munisípiu Ataúro nian. Alende, atividade festivál iha Ataúro ne’e,  iha loron 26 fulan-outubru 2022, sei realiza  mós festivál do café iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pité Dili. “Iha ne’ebá, iha perítu lubuk ida hosi rai-liur mai halo teste ba ita-nia kafe, tanba saida maka kafe timor ne’e gostu no tanba sá mak kafe timor ne’e iha aroma ida diferente ho kafe sira hosi rai seluk,” nia hakotu. Nune’e mós sei organiza atividade hari’I prezepiu iha kapitál Dili ne’ebé tuir oráriu sei hala’o iha loron 01 fulan-novembru 2022. Maibé sei halo diskusaun ho parte uma-kreda molok realiza programa ne’e. Nune’e mós tuir planu iha tinan oin, Prezidente Repúblika sei re-ativa programa kurida bisikleta, Tour de Timor, Diving Competition, fishing Competition no kompetisaun ró. RAEOA uza selendang atu promove kultura bei’ala ba jerasaun foun https://tatoli.tl/2022/10/19/raeoa-uza-selendang-atu-promove-kultura-beiala-ba-jerasaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-10-19 OÉ-CUSSE, 19 outubru 2022 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, hateten funsionáriu hotu iha Oé-Cusse uza selendang nu’udar sinál dignifika kultura hosi bei’ala sira husik hela ba jerasaun foun. Tan ne’e nia husu, atu labele moe tanba ema hotu mai hosi inan-aman ne’ebé uza tais maka ohin loron bele sai matenek hodi lidera nasaun ne’e ho di’ak. “Ha’u ba Dili to’o Portugál mai fali iha Indonézia mós uza selendang, ne’e tanba saida?, sei ita imajina selendang ne’e ita-nia inan-sira mak halo, ema ida labele moe uza selendang tanba ita-hotu mai hosi avo sira uluk, uza tais ne’e maka ohin loron ita sai boot no matenek iha rai ne’e, entaun ba ita jerasaun ita labele haluha ida-ne’e, tanba ne’e ita-nia filozofia nuda’udar Atoni Oé-Cusse,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. Nia afirma, bainhira ema Oé-Cusse uza selendang hatudu karáter diferente, haree inan-aman sira kuandu la’o liuhosi estrada ka fatin ne’ebé de’it, kuandu uza selendang, ne’e hatudu la’o ho misaun ruma. “Nia objetivu primeiru, sei ita uza ona ne’e, signifika $5, imajina grupu feto sira barak mak halo selendang ne’e hetan osan, daruak, selendang ne’e hatudu dehan ita-ne’e diferente, katuas sira kuandu uza, ne’e ita hatene ona, katak sira la’o ho misaun ka lia-ruma, lori bua malus, ida-ne’e ita-nia filozofia la’o naran tara selendang,” nia afirma. Autoridade ne’e, fó ezemplu, kuandu funsionáriu ida tama serbisu la-uza, nia lahatene nia misaun atu halo saida. Objetivu seluk, bainhira ema vizita Oé-Cusse tenke uza selendang signifika kontribui ona osan ba inan sira-ne’ebé prodús tais, entaun osan sirkula, serimónia kulturál mós prezerva nafatin, ida-ne’e maka kontribui halo di’ak ona ba Oé-Cusse. MAE husu líder komunitária habelar lei poder lokál ba komunidade https://tatoli.tl/2022/10/21/mae-husu-lider-komunitaria-habelar-lei-poder-lokal-ba-komunidade/ tatoli.tl Notísia 2022-10-21 DILI, 21 outubru 2022 — Vise Ministru Administrasaun Estatál , Lino de Jesus Torrezão, husu líder komunitária hotu-hotu atu iha obrigasaun hodi habelar lei poder lokál inklui atividade MAE nian ba komunidade. Governante ne’e mós husu ba autoridade lokál kontinua halo sensibilizasaun no labele haree ba kór polítiku no kór seluk maibé tenke haree ba programa ida-ne’ebé mak di’ak no iha benefísiu direta ba komunidade. “Líder komunitáriu tenke kontinua halo sensibilizasaun kona-ba lei poder lokál ba komunidade tanba ida-ne’e mak importante ba povu hodi hatene,” Lino Torrezão hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Objetivu hosi enkontru ho líder komunitáriu sira-ne’e atu partilla informasaun no programa VIII Governu Konstitusionál nian liga ho lei poder lokál, programa Dezenvolvimentu Nasionál Suku (PNDS), Programa Movimentu Hafoun Aldeia (PMOHA) no Programa Mão de Obra (PMOPA) no programa sira seluk ne’ebe trasa ona liuhusi MAE nian, hodi hakbesik ba iha populasaun sira liuhosi autoridade lokál sira iha postu administrativu, atu nune’e sira bele intende ho programa Governu nian ne’e. Iha enkontru ne’e, akompanã hosi administradór Munisípiu Liquiça, autoridade lokál sira iha postu administrativa Bazartete, munisípiu Liquiça inklui membru arte marsiál, veteranu no komunidade. PCIC divulga knaar no kompeténsia ba entidade Bobonaro https://tatoli.tl/2022/10/27/pcic-divulga-knaar-no-kompetensia-ba-entidade-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2022-10-27 BOBONARO, 27 outubru 2022 - Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés), kinta ne’e divulga knaar no kompeténsia ba entidade sira iha munisípiu Bobonaro. PCIC nu’udar korpu polísia ne’ebé espesializada iha área investigasaun kriminál no auxília ba administrasaun justisa, organizadu ierarkiamente dependénsia ba Ministériu Justisa no dependénsia funsionál ba Ministériu Públiku iha faze inkéritu. Ho nia kompeténsia investigasaun kriminál sira, dirije liu ba kriminalidade ne’ebé konsidera grave, komplexa no altamente organizada no iha kompeténsia ba territóriu nasionál. Portantu Krime hirak-ne’ebé nu’udar kompeténsia rezervada PCIC, previstu iha artigu 6 dekretu-lei númeru 15/2014, 14 maiu. Xefe Seksaun Sentrál Prevensaun Kriminál, Floriano Guterres Serrano, esplika objetivu realiza atividade ne’e atu divulga kan’ar no kompeténsia PCIC nian ba  autoridade lokál no komunidade sira tanba daudaun ne’e akontese krime organizadu, krime trans-nasionál no tráfiku umanu ne’ebé ke timoroan. “Ita hatene, agora timoroan sira abandonadu iha Portugál no nasaun barak,bho nune’e divulga informasaun ba komunidade autoridade lokál sira, ema seluk konvense, promote buat falsu sira bele hatene katak ida-ne’e loos ka laloos,” nia informa ba jornalista sira, iha edifísiu Alfándega Bobonaro. Nune’e mós espesialista laboratóriu sira  halo mos espozisaun ekipamentu moderna sira, kona-bá ekipamentu deteta lokalidade krime, falsifikasaun dukumentu no osan falsu. “Ita halo espozisaun ba sasán hirak-ne’e tanba durante ne’e ita hatene katak, ita seidauk iha laboratóriu atu analiza informasaun, ba krime falsifikasaun, kontratasaun durante PCIC seidauk eziste, entaun ohin loron ami mai hato’o iha komunidade Bobonaro katak PCIC eziste ona ekipamentu hirak-ne’e bainhira iha komunidade espalla osan falsu, dokumentu falsu bele ba hato’o keisa iha PCIC ka Ministeriu Públiku, hodi halo análizé no ezame ba objetu sira ne’e,” nia esklarese. Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro,bJoao Fátima do Carmo,bkonsidera atvidade ne’e importante tebes tanba durante ne’e autoridade no komunidade sira hakarak hatene vizaun no misaun PCIC nian tuir estatutu no lei organika sira-ne’ebé estabelese ona. Autoridade munisípiu ne’e agradese ba PCIC tambao bele iha inisiativa di’ak halo espozisaun ba ekipamentu sira-ne’ebé bele deteta krime falsifikasaun dokumentu, nune’e bele prevene komunidade sira hosi ema seluk nia bosok ka mafia. “Ita hotu akompaña dalabarak liuhosi mídia sosiál, katak ema sempre kestiona ligadu ba serbisu ne’ebé ita-boot sira halo,vbarak mós konfuzaun ba ita-boot sira-nia instituisaun rasik. Ho konfuzaun sira-ne’e aproveita ho ita-boot sira-nia prezensa bele fó hanoin mai ami no estudante sira bele hatene imi-nia serbisu,” Joâo dehan. Partisipa iha atvidade ne’e autoridade lokál suku 50, diretór liña ministeriál no setoriál sira, reprezentante organizasaun arte marsiál, estudante Koléjiu Infante Sagres Maliana, eskola Sekundáriu Jerál Númeru 1 Dom Martinho da Costa Lopes no Tékniku Vokasionál númeru II Malibaca Yamato Maliana no partisipante sira. Liuhosi kooperasaun militár, membru F-FDTL hetan formasaun espesífika iha nasaun seluk https://tatoli.tl/2022/10/28/liuhosi-kooperasaun-militar-membru-f-fdtl-hetan-formasaun-espesifika-iha-nasaun-seluk/ tatoli.tl Notísia 2022-10-28 DILI, 28 outubru 2023 — Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, hateten liuhosi kooperasaun militár ho nasaun seluk , membru F-FDTL barak mak ba tuir formasaun área espesífika iha nasaun seluk. “Formasaun barak no membru F-FDTL barak mak ba nasaun seluk tuir formasaun hanesan iha área forsa aérea nian formasaun ba iha Amérika, agora formasaun médiku sira ba Cuba, Fiji,” Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten ba jornalista hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sesta ne’e. Falur hatutan, formasaun hanesan mós forsa mariña ba iha Brazíl hodi prepara kumpre ba estabelesimentu autoridade maáritima nasionál, ne’ebé formasaun sira seluk. Durante sorumutu, Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, hato’o pontu situasaun forsa nian ba Xefe Estadu. Hanesan atividade rutina loro-loron nian ho nia misaun, formasaun, relasaun kooperasaun téknika militár iha bilaterál no multilaterál, artikulasaun estrutura, no estratéjia saida mak iha hodi implementa lei no regulamentu sira-ne’ebé vigór iha instituisaun ne’e hodi halo oinsá partisipa apoiu ajente seguransa seluk estabiliza situasaun rai-laran ba pás no estabilidade. Prespetiva justisa tranzisionál ba krime grave iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/11/07/prespetiva-justisa-tranzisional-ba-krime-grave-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-11-07 Prespetiva justisia tranzisionál iha liberdade, demokrasi no direitu ba moris nu’udar fatór e razaun ne’ebé importante iha luta ba ukun rasik-an ida ne’e, tan ita nia povu mak testemuña husi prosesu ba ukun-an, husi luta ida difísil liu para atu konverte buat aat hotu husi espíritu lakon nian nakfilak ba esperansa vitória nian, ne’ebé hodi determina liu husi votasaun iha 30 agostu 1999, no mos fó ezemplu di’ak hanesan sivizmu ne’ebé ho sentidu nasionalismu e patriotismu ho aten brani hodi hakilar Patria ao Morte. Defaktu Timor-Leste nia independesia iha loron 28 fulan-novembru 1975, ne’ebé Frente Revolusionária Timor-Leste Independente “Fretilin”, proklama no hetan rekoñesimentu Dejuri husi mundu iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002. Bainhira povu timoroan hetan libertasaun hosi kolonializmu no okupasaun ilegál ba Patria Maubere ida ne’e. Baze husi rezisténsia sekulár povu timoroan nian ne’ebé sai makaas liu horik invazaun loron 7 fulan-dezembru tinan 1975. Hodi funu hasoru funu-maluk, hahú ho Fretilin nia lideransa, ne’ebé loke dalan luan tan ba partisipasaun polítika, hodi hamoris Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere (CNRM) iha tinan 1987, tuir mai Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT) iha tinan 1998. Rezisténsia, forma husi frente oin tolu; Primeiru : Frente armada ne’ebé Forsas Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), hala’o ho barani tebes hodi hasa’e asaun istóriku ida, Segundu : Frente Klandestina, ne’ebé hala’o hodi matenek iha funu-maluk sira-nia leet, ne’ebé feto no mane rihun barak fó sira-nia moris, liuliu klosan sira ne’ebé hala’o funu ho sira-nia moris atu bele hetan liberdade no independensia. Terseiru : Frente Diplomátika, ne’ebé hala’o iha mundu rai-klaran, loke dalan ba libertasaun totál. Pilár hirak ne’e nu’udar estratejia funu nian, ne’ebé hatuur iha preambulu konstituisaun nu’udar baze fundamentál Estadu hodi hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania nian, operasaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu defende independensia nasionál, respeita no fó garantia ba direitu ema-nian, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak poder iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mos foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maun-alin. Konsekuénsia husi luta ba ukun rasik-an, nakfilak ba tristeza no lutu metan ne’ebé hafalun faluk no oan kiak sira, tan dalan ba ukun rasik-an ida ne’e tenke sosa ho ruin no ran hodi atinje mehi no esperansa Timor oan tomak ba libertasaun Patria Maubere. Ema individu ka koletivu, sofre danu, inklui kanek fíziku ka mentál, sofrementu emosionál, perda ekonómika ka estragu substansiál ba sira-nia direitu fundamentál, liuhosi asaun ka omisaun ne’ebé sai violasaun todan ba direitu umanu no direitu umanitáriu internasionál. Nune’e, Justisa tranzisionál ( Transitional Justice ), nu’udar resposta ida ba violasaun direitu umanu ne’ebé jeneralizadu no sistemátika. (fontes: Chega no Justisa Tranzisionál iha máteria hanorin RAEOA ). Ne’ebé espesialmente regula iha Konstituisaun RDTL, artigu 160 kona-ba krime boot sira, haktuir katak hahalok sira-ne’ebé halo husi loron 25 abríl tinan 1974 to’o loron 31 dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade , jenosidiu ka funu nian , nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira. Haree ba realidade hirak ne’e, eskriptór tau mos kestaun rua (2), ne’ebé esensiál, Primeiru kestaun polítika ; konflitu entre forsa armada Indonézia no movimentu ba libertasaun nasionál Timor-Leste nian entre tinan 1975 no tinan 1999, ne’e mak violasaun grave. Segundu, kestaun jurídiku ; Indonézia no-mós Portugál halo ratifikasaun ba konvensaun Jenebra iha tinan 1949 no protokolu adisionál I. Ne’e konsiste hosi violasaun ba lei no kostume funu nian, artigu 3 konvensaun Jenebra nian ka iha lei no kostume funu nian. Prespetiva justisa tranzisionál no lei internasionál ba krime grave sira ne’e nia prosesu ita bele dehan kotu iha dalan klaran liu husi rekonsiliasaun, realidade governu mos sei kondekora autór sira ne’e ho previleju no haluha tiha pasadu ida moruk no sei nakukun ba vítima sira. Haree ba klauzula ne’e ita bele imajina de’it tipu husi krime ne’ebé ita konsidera nu’udar krime grave ne’e, imajina hanesan de’it ona ho busa metan tolu, iha saku/karon ida nia laran ne’ebé ho naran diferente, sai dilema boot ida  bainhira hasoru prosesu hirak ne’e. Kuando ita refleta ba sientista Lucius Calpurnius Piso Caesoninus (43 SM) ho kredo ida “ fiat caelum ” , más imposibel, se bainhira lalehan ne’e monu tun mai, no justisa ne’e eziste nafatin, imajina de’it justisa ida ne’ebé mak ita atu defende serake lalehan ne’e monu tun tiha mai, depois se mak atu defende tan justisa ne’e,  La lójika se lalehan ne’e monu tun tiha mai, konserteza rai ne’e naben no justisa ida ne’ebé tan mak ita atu defende. Realidade hirak ne’e hela ba istória no memória ba invazaun. Tan justisa ida sabio e justo ba krime grave hirak ne’e la iha ona nia solusaun bainhira rekonsiliasaun no prosesu nahe biti bo’ot  hanesan instrumentu no alternativu ba prosesu tomak. Mesmu lei internasionál garante, mais ita imajina hanesan “… Ita hakiak Lião, mais nehan la iha ”, ou ita kompara ba “… Tiha redi ikan, hodi kaer anin ,” Estadu kuando la haree ho seriu, hodi forma komisaun sira hodi buka tuir vítima sira ne’ebé dezaparese/lakon. Hanesan rekomendasaun Chega nian kona-ba reparasaun ita konsidera hanesan promesa ida ne’e seidauk kumpre, ne’e hanesan ho rumus ida D3 alias “… Duri Dalam Dagin ”. Alende ne’e, iha rekomendasaun ne’ebé partikularmente, CAVR rekomenda katak 50% husi rekursu aloka ba benefisiariu FETO, ( fontes : Chega no Justisa Tranzisionál, pj.160.), más reabilitasaun balu hanesan vítima defisiente, faluk no vítima violénsia seksuál no tortura, até balu rekopera ho liafuan ne’ebé falun ho banin ben de’it, ita imajina de’it liafuan simples ida hateten nune’e “… Saya telah diperkosa, bukan saja secara fisik tapi batin ” inan ida faluk no kiak, hamoris tutan kiak oan ida, ha’u hakarak dehan de’it katak la bele haree nia ho fiziku maibé hakbesik ba nia ho domin”. Ita konsidera de’it nu’udar “ Bella destetata ou perang yang dibenci oleh para IBU ”. Nune’e, elementu prinsipál no esensiál iha inisiativa justisa tranzisionál. Parsialmente tanba, hosi dimensaun justisa tranzisionál tomak, reparasaun fokaliza diretamente no esplisitamente ba kondisaun vítima. Baze legál Konstituisaun RDTL Artigu 130, alinea (1 ) no hateten katak kompete ba tribunál militár sira tesi-lia sira ne’ebé kona-ba krime ho natureza militár nian. Alinea (2), lei mak determina kompeténsia, organizasaun, kompozisaun no knaar tribunál militár sira nian. Artigu 160, haktuir mos katak; hahalok sira ne’ebé halo husi loron 25 abríl tinan 1974 to’o loron 31 dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade, jenosidiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira. Artigu 163 alinea (1), hateten katak; instansia judisiál koletivu ne’ebé iha Timor-Leste, ne’ebé juis nasionál no internasionál sira integra, ho kompeténsia atu halo julgamentu ba krime boot sira ne’ebé ema halo hosi 1 janeiru to’o 25 outubru 1999 hala’o nafatin ba tempu ne’ebé presiza duni atu remata prosesu sira-ne’ebé halo hela investigasaun iha kódigu penál Timor-Leste; métodu justifikasaun artigu 123 (Genocídio), artigu 124 (Crime contra a humanidade), artigu 125 (Crime da Guerra) Lei i nternasionál Estatutu Roma estabelese Tribunál Kriminál Internasionál (ICC), hodi investiga no prosesa individu hirak ne’ebé responsabiliza ba jenosidiu, krime funu no krime hasoru umanidade ne’ebé realiza desde loron 1 jullu 2002, karik nasaun ruma lakohi ka labele realiza ida-ne’e. Estatutu Roma, artigu 6 ( Genosocidio ), artigu 7 ( Crime Tribunál Europeu Direitu Umanu ( European Court of Human Rights) , obrigasaun prinsipál haat iha área direitu umanu, mak: (1) atu foti medida rasionál hodi prevene violasaun direitu umanu, (2) atu halo investigasaun seriu ba violasaun bainhira violasaun ne’e akontese, (3) atu fó sansaun ne’ebé apropriadu, no (4) atu garante reparasaun ba vítima violasaun sira. Konvensaun jenebra 1949 (protokolu I), família atu hatene distinu sira-nia membru família. HHI baze Lei Umanitáriu Internasionál Nian. (ICRC) Tribunál penál internasionál Tribunál Penál Internasionál (TPI),  eziste hodi halo fó kastigu ba individu ne’ebé involve iha krime grave sira ne’ebé sai alvu ba internasionál, tipu hanesan; jenosidu, umanidade no funu nian. Tipu krime ho karateristika hirak ne’e sei hetan nia konsekuénsia jurídiku ba krime ne’ebé akontese. Ho ida ne’e, maka Komunidade Internasionál sira konkorda no halo mos akordu ida sobre definisaun no konseptu agresaun. Ho baze ida ne’e maka Tribunál Penál Internasionál, hola parte ne’ebé importante ba pozisaun ne’ebé espesifiku liu hodi haree de’it ba hahalok ka asaun sira ne’ebé tuir duni evidensia/faktu ruma ne’ebé vítima sofre direta no hatudu duni involvimentu individu, nune’e vítima sira bele halo prosesu hasoru individu ne’ebé komete iha asaun krime hanesan; jenosida, umanidade no funu, hodi responsabilidade ba aktu hirak ne’ebé akontese iha pasadu. Baze legál husi Tribunál Penál Internasionál (TPI/ICC) mak Estatuta Roma, ne’ebé vigor iha tinan 2002 até agora, husi nasaun/pais sira ne’ebé aseita no simu akordaun ne’e hamutuk 180 países, inklui Timor-Leste. Hodi hatuur mos tipu no elementu husi krime grave hirak ne’e, hanesan tuir mai ne’e : Elementu jerál sira, husi krime kontra umanidade. Krime kontra umanidade mak entre ida ka liuhosi asaun balu iha-kraik ne’e ne’ebé komete intensionalmente hanesan parte hosi atake ne’ebé sistemátika no jeneralizadu ne’ebé dirije ba populasaun sivíl; asasinatu, anikilasaun, eskravidaun, espulsaun ka dezlokamentu forsadu ba populasaun, hadau liberdade ka hadau liberdade fizika seluk arbitrariamente ne’ebé ne’ebé viola (prinsípiu) dispozisaun prinsipál hosi lei internasionál, tortura, dezaparesimentu forsadu na ema, krime haketak-rasa, Nst. Artigu 7 parágrafu 1, husi Estatutu Roma. Krime jenosidu mak entre ida ka liuhosi asaun balu tuirmai ne’e ne’ebé halo ho intensaun atu harahun grupu etniku, rasa ka relijiaun hotu-hotu ka balu, hanesan; oho membru grupu refere, kauza sofrimentu fiziku ka mentál ne’ebé todan ba membru grupu refere, intensionalmente kria kondisaun moris grupu nian ne’ebé rezulta ba anikilasaun fizika, tantu totalmente ka parsialmente, obriga asaun hirak ne’ebé destina atu prevene naximentu iha grupu refere, halo deslokamentu forsadu na labarik sira hosi grupu ida ba grupu seluk. Baze husi elemenu hirak ne’e tuir artigu 6, husi Estatutu Roma. Krime jenosidu, nia tipu mak akontesimemtu ne’ebé hanesan akontese iha fatin barak, planu no propoganda atu halo jenosidiu. Iha garantia fundamentál, ne’ebé sai mos baze husi Convenções de Genebra de 1949. Hatuur mos katak “ o direito internacional humanitário propicia garantias fundamentais às pessoas que não se beneficiam de tratamento mais favorável com base nas>Convenções de Genebra de 1949. Está proteção mínima abrange, pro ezemplu, a proibição da tortura e outros tratamentos cruéis, desumanos  ou degradantes, certos padrões mínimos relativos às condições de detenção e uma série de garantias judiciais. Nune’e, genocídio mak “ ações que têm por objetivo o aniquilamento totál ou parcial de um grupo étnico, racial ou religioso qualificam-se como Genocídio. Estas ações compreendem principalmente: Baze husi tipu hirak ne’e hanesan adoptasaun ida ne’ebé nasoins unidas halo iha tinan 1948, nu’udar konvensaun ida para prevene no punir jenosídiu. Definisaun krime funu iha estatutu Roma reflete dezenvolvimentu estraordináriu ne’eba akontese iha lei umanitáriu horikedas realiza Tribunál Ad hoc ICTY no ICTR. Estatutu roma adopta jurisprudensia hosi tribunál internasionál rua ne’e, nune’e haree klaru liutan katak iha responsabilidade individu ba krime funu iha konflitu armadu internasionál no konflitu armadu internu. Elementu jerál sira ba krime funu; violasun todan ba konvensaun jenebra iha loron 12 agostu 1949, mak asaun hirak tuir mai ne’e ne’ebé dirije ba ema ka sasan ne’ebé konvensaun jenebra proteje: Intensionalmente halo asasinatu, tortura ka tratamentu dezumanu, inklui tentativa biolojika sira, intensionalmente hamosu sofrimentu todan, ka kanek isin no saúde ne’ebé seriu, destruisaun jeneralizada no hadau sasan, ne’e la justifika interese no halo kontradis ho lei no arbitrariamente, obriga prizoneiru funu ka ema protejidu seluk atu serbí iha ezeraitu nasaun inimigu nian, intensionalmente halo revogasaun direitu prizoneiru funu ka ema protejidu seluk ba tribunál ne’ebé justu no normal, deportasaun ka dezlokamentu ka detensaun ne’ebé kontradis ho lei, halo refein, nst. Artigu 8 parágrafu 2, Estatutu Roma. Purtantu, bainhira mak akontese konflitu armadu ruma; konflitu armadu ruma akontese bainhira foti opsaun atu hatun forsa armado entre pais ka akontese disputa armada ne’ebé naruk entre funsionariu Estadu no grupu armadu ka entre grupu hirak ne’e iha pais ida nia-laran. Alende ne’e, Tribunál Penál Internasionál (TPI, ICTY no ICTR, termina mos responsabilidade komandu, liuliu iha kontestu komandante militár no nia subordinadu sira, mak parte hosi lei konsuetudinariu internasionál, hanesan iha verediktu apelasaun kazu Delalic & Delic no Blaskic (ICTY) no Kayishema (ICTR). Nune’e, signifika katak konseitu ida-ne’e aplika iha sistema legál hotu-hotu iha mundu. Tuir prinsípiu no jurisprudensia Tribunál As Hoc, iha parte rua hosi komprovasaun responsabilidade komandu ka xefe: Individu ida bele afirma katak nia responsabilidade ba krime ruma ne’ebé nia subordinadu sira komete bainhira nia hatene ka tenki hatene krime ne’ebé nia subordinadu sira sei komete tiha ona no falla atu prevene krime ne’e ka fó punisaun ba atór krime. Komandante ka xefe mak ne’ebé iha poder ka autoridade tantu de jure ( juridikamente ) ka defaktu atu prevene ka kastigu ator krime. Prinsípiu hirak ne’e bele hetan iha Estatutu Tribunál Ad Hoc, rua tantu ICTY no mos ICTR. No responsabilidade komandu no xefe tuir Estatutu Roma iha artigu 28, afirma katak iha forma responsabilidade espesial ba crime hirak ne’ebé tama iha jurisdisaun tribunál ICC. Prinsípiu báziku ba solusaun no reparasaun Restituisaun ; halo fila-fali vítima ba situasaun molok akontese violasaun direitu umanu ne’ebé grave, ho meius restaura fali liberdade proprietáriu. Reabilitasaun ; nu’udar esforsu atu hadia danus/estragus permanente husi violasaun direitu umanu liuhusi providensia servisu médiku no psikolojia. Kompensasaun ; fó hodi substitui danus ne’ebé kauza estragus ne’ebé akontese ba vítima, tantu materiál Ka non-materiál. Satusfasaun ; inklui hapara violasaun, rekoñesimentu lia-loos iha públiku, buka ema lakon no ne’ebé oho tiha ona, deklarasaun ofisial no husu deskulpa atu restaura dignidade, reputasan no direitu vítima sira, sansaun jurídiku no administrativa ba sira ne’ebé responsável ba violasaun no memorializasaun nomos dignifika ba vítima. labele tan ; inklui setór seguransa atu asegura ezisténsia kontrolu husi sivíl ho efetivu, hametin sistema judisiál ne’ebé independente, edukasaun direitu umanu ba ajente forsa, seguransa no judisiál, mekanismu na prevensaun no monitór iha violasaun direitu umanu grave. Konkluzaun Prinsípiu matadalan ONU sobre direitu ba rezolusaun no reparasaun ba violasaun todan ba lei direitu umanu internasionál no violasaun seriu ba lei umanitáriu internasionál ne’ebé mensiona katak vítima sira hosi asaun hirak ne’e iha direitu ba reparasaun imediata, ekuitativu no efetivu. Realidade ida ne’e kobre mos medida sira restituisaun, kompensasaun ba estragu no reabilitasaun materiál, non-materiál no estatuta ne’ebé sufisiente. Asaun sira atu satisfaz vítima, hanesan revela lia-loos, deklara katak atór ne’e sala, no hapara violénsia ne’ebé akontese hela ne’e mak asaun hirak ne’ebé kontein efeitu rekoperativu. Alende ne’e, asaun sira atu prevene repetisaun violasaun direitu umanu ne’e idealmente akompaña ho programa reparasaun, atu konvense vítima katak reparasaun la’ós promesa mamuk ka substitutu temporáriu. Halo reparasaun signifikativa depois akontese violasaun ne’ebé másivu no sistemátika ka konflitu ne’ebé envolve parte barak ne’e sai mos dezáfiu ida.  Razaun hirak ne’e sai nu’udar konsekuénsia ida ne’ebé Estadu tenke hala’o tuir mandatu konstituisaun RDTL sai nu’udar direitu fundamentál sidadaun sira nian ne’ebé hatuur ona iha konstituisaun RDTL, direitu hirak ne’e ida mak iha artigu 160 ne’ebé ko’alia konaba krime grave, artigu ida ne’e labele konsidera nu’udar lian tarutu hanesan bala musan, mais kilat nia tutun se tun ba rai. Hakarak hateten de’it katak “… O mandato da constituição que deve ser cumprido e não apenas uma promessa ”. Opiniaun legál ida ne’e, nu’udar reflesaun ida ne’ebé moris husi espíritu nasionalismu no patriotismu ne’ebé turuk hanesan mahowen iha tasi leun ida nia laran ne’ebé haklean liuhusi vontade Estudante Fakuldade Direitu UNPAZ Sanak RAEOA, ba Matéria Justisa Tranzisionál, ida agora e ba futuru, ho sentidu ida liu husi palavra “Obrigado, O…berani , responde , inovasaun , garante , aprende , dezenvolve Delegasaun RAEOA vizita atendimentu suku ho sistema dijitalizasaun iha suku Tapenpah TTU https://tatoli.tl/2022/11/10/delegasaun-raeoa-vizita-atendimentu-suku-ho-sistema-dijitalizasaun-iha-suku-tapenpah-ttu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-10 KEFAMENANU 10 novembru 2022 – Delegasaun hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Adjuntu Presidente Autoridade, Maximiano Neno hamutuk ho xefe suku no jestór sub-rejionál sira, kuarta ne’e vizita ofisiál ba suku Tapenpah sub-rejiaun Insana distritu Timur Tenggah Utara (TTU). Objetivu hosi vizita ofisiál ne’e hanesan estudu komparativu, atu haree no observa organizasaun administrativu iha suku, tanba iha suku Tapenpah daudaun ne’e implementa ona atendimentu públiku iha suku ho sistema online ka dijitalizasaun liuhosi portál online Tapenpah Just Lick (TAHUK) ka www.Tapenpah Just Lick.com Hatoin ekipa delegasaun to’o iha fatin, Xefe suku Tapenpah, Tomi Sikone, reprezenta progresu no dezafiu kona-bá lala’ok atendimentu online nian, no mós reprezenta komunidade iha suku Tapenpah agradese ba delegasaun hosi RAEOA bele to’o Insana nune’e bele observa no haree direita organizasaun administrasaun iha suku. Durante iha aprezentasaun, autoridade komunitáriu informa, inovasaun ba administrasaun iha suku refere ho naran Tapenpah Just Lick (TAJUK) ne’ebé akumula dadus asesu ba administrasaun iha suku, ho atendimentu suku liuhosi online bele mós buka hatene fasilidade no atividade tomak iha portál suku ne’e rasik. “Vizaun no misaun ne’e bainhira ami kandidata-aan atu sai xefe suku, ami iha obrigasaun atu aprezenta programa prioridade saida atu halo kuandu eleitu ba xefe suku, primeiru ha’u tenke halo mudansa ba atendimentu iha suku hosi manuál ba dijitalizasaun, tán ne’e mak ami kria online ne’e ho naran TAJUK. Ida-ne’e só uza de’it iha suku ne’e rasik hodi fasilita komunidade sira bele trata dokumentu lais, akuradu ho sistema online,” Tomi Sikone ko’alia iha aprezentasaun ba delagasaun sira hosi RAEOA ne’ebé hala’o iha sede suku Tapenpah. Nia esplika, iha portál online ne’e promove atividade hotu kada loron ne’ebé hala’o iha suku laran, hanesan desportu, kulturál, igreja, vizita hosi lideransa sira no atividade seluk tán. Maibé prinsipál liu maka fasilita komunidade, kuandu presiza trata dokumentu ruma hosi suku, bele tuur iha uma de’it loke portál halo daudaun depois xave iha sistema online nia laran, depois pesoál tékniku sira hosi suku verifika, kuandu kompleta ona bele ba produs uza daudaun. “Intensaun ne’e atu hamenus gastu ba transporte no tempu, importante ita-nia dadus uma-kain ka billete identidade tenke rejista iha suku, nune’e bele tau iha sistema laran bainhira presiza atu trata, sistema bele akapta, no tékniku suku fasilita no apoiu kona-bá ita-nia presiza atu halo karta ne’e oinsá,” nia afirma. Tuir nia iha mós obstákulu, kada uma kain tenke iha mobile android nune’e bele fasil atu asesu, tanba bainhira naran rejista ona iha suku, pesoál tékniku iha suku fasilita entrega kedas password nune’e bele fasil atu asesu iha kualkér tempu. Maibé nia parte agradese tanba suku Tapenpah daudaun ne’e envolve iha kompetisaun iha nível provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT) kona-bá atendimentu iha suku ho sistema dijitalizasaun. Autoridade komunitáriu ne’e esplika, portál ne’e foin eziste iha 2020 no daudaun ne’e hetan ona vizita hamutuk 42.713, ho totál uma-kain iha suku Tapenpah hamutuk 316 ho totál populasaun hamutuk na’in-1.712. Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA ba Asuntu Sosiál, Maximiano Neno, orgullu tanba bazea vizaun no masaun iha suku Tapenpah hatudu inspirasaun ba futuru globalizasaun, tán ne’e nia agradese ba autoridade suku sub-rejiaun to’o distritu tanba ho kooperasaun bele susesu iha atividade ho sistema dijitalizasaun ne’e ho portál online TAJUCK. “Orgullu boot ba suku Tapenpah tanba serbisu administrasaun suku hatudu diferente iha TTU, ida-ne’e hanesan referénsia mai ami hosi Timor-Leste, espesiál RAEOA, oinsá bele halo-tuir hanesan saida mak suku ne’e implementa ona, tanba dadus uma-kain no populasaun iha suku tenke akuradu iha sistema ida, nune’e fasil ba ita atu halo serbisu ho kualidade,” nia orgullu. Eusabius Binsasi lidera ekipa delegasaun RAEOA vizita DEKRANASDA TTU https://tatoli.tl/2022/11/10/eusabius-binsasi-lidera-ekipa-delegasaun-raeoa-vizita-dekranasda-ttu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-10 OÉ-CUSSE, 10 novembru 2022 – Adjuntu Administradór Distritu Timur Tengah Utara (TTU) lidera ekipa delegasaun hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), kuarta ne’e hala’o vizita ofisiál ba sentru inovativu ka Dewan Kerajinan Nasionál di Daerah (DEKRANASDA), TTU. Hafoin to’o iha sentru inovativu ne’e, Adjuntu Prezidente Autoridade ba Asuntu Sosiál Maximiano Neno, agradese ba autoridade TTU tanba lidera delegasaun maioria autoridade komunitáriu sira;bele haree direita prosesu ba produsaun produtu lokál ne’ebé prodús hosi inan-feto sira iha distritu TTU. “Agradese ba Autoridade TTU ohin ami bele mai haree kreatividade inan-feton sira, ne’ebé durante hala’o ona serbisu ho esforsu tomak, ami-nia vizita ne’e hanesan kontinuasaun tanba antes ne’e Guvernu Timor-Leste ho indonézia selebra ona akordu ho intensaun atu hametin relasaun lasu amizade, tán ne’e ho prezensa delegasaun ne’e bele hametin liután kooperasaun entre RAEOA ho NTT,”” nia katak. Iha fulan jullu tinan ne’e Governu NTT hamutuk ho RAEOA selebra mós bisnis forum ba atividade ekonómia iha liña fronteira, tanba iha rekomendasaun importante lubuk ida, entaun ho kooperasaun ne’e persiza dezenvolve nune’e iha futuru bele implementa di’akliu tán ho programa sira seluk, hanesan zona free trade daudaun ne’e diskute hela ba faze implementasaun iha liña fronteira Responsável másimu ekipa delegasaun ne’e, fundamenta, objetivu seluk hosi vizita ne’e realiza mós estudu komparativu, atu haree prosesu dezenvolvimentu ne’ebé konsege hala’o ona iha TTU no Timur Tengah Selatan (TTS), nune’e mós saida mak RAEOA halo ona bele estuda hamutuk hodi kompleta ba malu. Diretóra DEKRANASDA TTU, Susana Binsasi Sarumaha, orgullu tanba Timor-Leste espesiál Oé-Cusse hakarak hala’o vizita ofisiál ba inan feto sira iha DEKRANASDA TTU. “DEKRANASDA ne’e akumula hotu kretivu sira sai hanesan fatin ba promosaun kretivu no inovativu ba produtu lokál sira, tanba inovativu sira ne’e maioria mai hosi baze, hanesan soru-tais, produsaun aimoruk tradisionál, no produsaun sasán dapur no tradisionál no seluk tán, ho objetivu ajuda komunidade sira hosi asesu ba merkadu ho produtu sira-ne’e,” nia orgullu. Nia informa, maioria kreativu no inovativu lokál sente orgullu ho atividade ne’e espesialmente iha distritu TTU, tanba grupu ne’e mai ho inisitiva oi-oin, balu soru tais, balu produs aimoruk trasionál hosi ai-morungge, balu prodús mina nú, no produsaun ba hatais nian, produs kafé no xá, grupu produsaun produtu lokál sira seluk tán. “Ne’ebé grupu sira ne’e maihosi kbiit laek, ami mak fasilita formasaun téknika produsaun, nune’e bainhira iha rezultadu balu lori ba merkadu fa’an hodi sustenta fundu deknarasi nian,” nia afirma. RAEOA-TTU oferese lembransa hametin relasaun amizade https://tatoli.tl/2022/11/13/raeoa-ttu-oferese-lembransa-hametin-relasaun-amizade/ tatoli.tl Notísia 2022-11-13 KEFAMENANU 13 novembru 2022 – Adjuntu Administradór distritu Timur Tengah Utara (TTU), Eusabius Binsasi, oferese lembransa produtiva ba ekipa delegasaun lideradu Adjuntu Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Maximiano Neno, hofoin remata vizita estudu komparativu durante loron tolu iha TTU. Adjuntu Administradór distritu Timur Tenggah Utara (TTU), Eusabius Binsasi, informa, objetivu hosi oferese lembransa (cindra mata) ne’e nu’udar asaun ida hosi hametin relasaun amizade entre RAEOA ho TTU hanesan nasaun viziñu ne’ebé fronteira direita. Nune’e lembransa ne’ebé delegasaun Autoridade RAEOA oferese ba Autoridade TTU maka produtu lokál Kafé Lakufoan no tais Oé-Cusse nian no Autoridade TTU oferese produtu lokál tua prodús hosi grupu agrikultór TTU no produtu agrikultura seluk ne’e prodús rasik hosi populasaun TTU. “Ami oferese lembransa ne’e ba Adjunta Prezidente Autoridade RAEOA ho delegasaun, bodi kontinua hametin ita-nia relasaun amizade rai rua nian entre Timor-Leste ho Indonézia, espesialmente distritu TTU ho Oé-Cusse atu metin nafatin, tanba ita rai ida de’it kultura no lian ida de’it, baiqueno hotu maibé hafahe ita iha fronteira,” Eusabius Binsasi, ko’alia iha ámbitu enseramentu estudu komparativu, ne’ebé hala’o iha edifísiu Dekranasda Kefamenanu, sábadu ne’e. Autoridade TTU ne’e, agradese ba delegasaun RAEOA tanba durante loron tolu hahú iha kuarta 09 to’o 12 novembru ne’e, hala’o ona vizita TTU hahú hosi sub-rejiaun suku to’o aldeia sira, hosi haree direita no promove diskusaun ba setór dezenvolvimentu eziste iha rai ne’e. “Ha’u-nia hakuak boot ba imi hotu, ami espera ita relasaun ne’e persiza hametin liután iha futuru, tanba ita mesak Atoni hotu ho identidade kultura hanesan, tán ne’e ami agradese ba imi-nia prezensa, espera iha futuru ami mós sei hala’o vizita ba Oé-Cusse,” nia afirma. Adjunta Prezidentee Autoridade RAEOA, Maximiano Neno, agradese ba Autoridade TTU tanba bele akompaña delagasaun durante loron tolu hodi promove diskusaun hamutuk ho komunidade sira. “Ami agradese ba ita-nia kooperasaun ne’e, ita hotu iha esperansa no objetivu ida-de’it, oinsá dudu dezenvolvimentu atu hasai povu hosi ki’ak no mukit, tán ne’e ami mai atu observa no halo diskusaun direita kona-bá prosesu dezenvolvimentu sira-ne’ebé konsege hala’o ona, nune’e bele sai referénsia atu implementa mós iha Oé-Cusse,” Maximiano Neno hatete. Remata vizita loron tolu   RAEOA-TTU oferese lembransa ba malu hametin relasaun amizade   RAEOA-TTU oferese lembransa hametin relasaun amizade Lifau nu’udar odamatan Kristianizmu tama Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/11/14/lifau-nuudar-odamatan-kristianizmu-tama-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-11-14 OÉ-CUSSE, 14 novembru 2022 – Eminénsia Kardeál Don Virgílio do Carmo da Silva, apela ba sarani sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), tanba misaun relijiaun Katólika tama iha Timor-Leste hahú hosi Lifau. “Odamatan Kristianizmu ninian ba Timor-Lorosa’e maka hahú iha Lifau Oé-Cusse, ne’e maka sarani Oé-Cusse tenke orgullu, tanba hosi ne’e mak iha tinan 500 liubá ne’e fiar sarani tama hosi Lifau mak ba rai boot no rai ketan sorin iha Dili, sei la tama hosi ne’e karik, iha-ne’ebá ohin loron ita seidauk rekoñese sarani ne’e,” Kardeál Don Virgílio do Carmo da Silva, SDB, ko’alia iha omília bainhira dirije misa iha kapela Maquelab, Oé-Cusse, segunda ne’e. Dirijente Igreja Katólika Timor-Leste afirma, ne’e duni iha tinan 500 liubá, iha Lifau simu misionáriu sira-ne’ebé lori fiar Katóliku. “Sira hatene katak misionáriu sira-ne’e lori mai ita Maromak ida-ne’ebé la’ós mai hosi ema mak halo, maibé Maromak ida-ne’ebé hatudu duni nia-aan, Maromak ida-ne’ebé mai moris no Maromak ida-ne’ebé mate no moris hias fali, ida-ne’e mak sai ita-nia fiar,” nia katak. Iha tempu Portugés nia ukun tinan 450, tama to’o Indonésia nia ukun tinan 24 nia laran, agora ukun rasik-an tinan 20 ona, sei la’ós tanba ita-nia Nai Jesus Kristu, ita bele dehan katak fiar Katóliku ohin loron adeus. “Tan ne’e sarani Oé-Cusse tenke hakbesik beibeik ba Maromak ni uma iha, domingu, domingu tenke tama misa atu husu bensaun hosi Nai Jesus Krsitu, hodi fo ita dame pás atu ita moris ho saudável lori ita-nia rai ne’ebé sosa ho ruin no raan ba nasaun ida prósperu nasaun dame nian iha mundu,” nia apela. Tanba bainhira katekista mate, padre no madre mate, bispu mate hotu ona, maibé Igreja Katólika, la’ós depende ba katekista ho amu lulik sira, la’e. Hirak-ne’e hotu instrumentu ne’ebé Maromak hili atu hola parte iha misaun uma kreda ninian, iha istória tinan 500 evangelizasaun Igreja Timor-Leste ninian. CNC diskute elaborasaun planu estratéjiku muzeu memoriál Covalima períodu 2023-2027 https://tatoli.tl/2022/11/15/cnc-diskute-elaborasaun-planu-estratejiku-muzeu-memorial-covalima-periodu-2023-2027/ tatoli.tl Notísia 2022-11-15 COVALIMA, 15 novembru 2022 –Centro Nacional Chega! (CNC) diskute no halo elaborasaun planu estatéjiku muzeu memoriál munisípiu Covalima ba períodu 2023-2027 ho entidade relevante sira iha Covalima. “Ita estabele ona muzeu memoriál munisipál Covalima, entaun iha tempu ida-ne’e ita CNC servisu hamutuk ho GIZ koopera ho jestór muzeu nia fasilita workshop hodi halo elaborasaun planu estatéjiku ba períodu 2023 to’o 2027 servisu muzeu rezisténsia,” Ofisiál Planeamentu monitorizaun no avaliasaun CNC, Martinho Moniz, hateten ba jornalista sira iha salaun CVTL Covalima Kampung Baru, tersa ne’e. Muzeu memoriál munisipál la’ós prióridade estrutura hosi CNC, maibé ne’e hanesan entidade ida estabelese muzeu memoriál hodi bele rekolla, divulga ka transmite valór no patrimóniu istóriku sira iha nivél munisipál no sasán sira seluk ne’ebé mak liga ho nivél nasionál. “Ita iha espetativa iha tinan ida ka rua mai muzeu memoriál munisipál integradu iha órganika administrasaun munisipál, nune’e bele haree nia sustentabilidade ezisténsia nian. Ita espera sei iha planu estratéjiku ne’ebé responsivu no realistíku bele implementa ba tinan oin mai, nune’e ita bele haree lori muzue ba oin,” nia dehan. Asuntu saida mak diskute iha planu estratéjiku muzeu memoriál munisipál foin mak estabelese maibé iha prosesu ida-ne’e identifika kedas hodi define vizaun no misaun muzeu, valór sira-ne’ebé mak muzeu sei komunga ka ema hotu ne’ebé servisu ba muzeu presiza komunga. Iha diskusaun ida-ne’e, sei identifika sá mak muzeu no ema-ne’ebé servisu iha muzeu, nune’e lori benefísiu no lori impaktu muzeu ba grupu alvu sira, no sei identifika parte forte no frakeza, oportunidade no ameasa sira mak interna muzeu enfrenta. “Durante halo diskusaun ita halo identifikasuan problema jerál iha sosiédade Covalima relativa mandatu muzeu, ita-bele elobora matrix programa logic frank work ne’ebé responsivu. Hafoin ne’e ekipa sei kontinua elabora programa planning no mós work pla n ba tinan lima 2023-2027. Planu asaun anuál muzeu memoriál 2023 sai asuntu ho planu esratéjiku,” nia hateten. CNC realiza workshop ne’e hodi halo diskusaun ba konseitu jerál ne’ebé atu identifika diverjénsia polítika sosiál no insjustisa sosiál sei akonsete liga ho istória pasada ne’ebé vítima sira seidauk hetan justisa. “Ita diskute kona-ba konseitu jeral de’it hodi hatudu katak diverjénsia politika sosiál no injustisa sosiál akontese, liga ho istória pasada ne’ebé vítima barak seidauk hetan justisa. Parte balun goza tanba partisipa, ho nune’e muzeu memoriál oinsá mak kria no dada moris di’ak ba ema hotu. Maibé, provizóriu ita define ona katak muzeu memoriál kontribui ba harii sosiedade ida-ne’ebé mak iha konxiénsia istórika,” nia esplika. Veteranu Martino Amarál Cova hateten, nia prezensa iha workshop ne’e atu konstribui idea hodi bele dezenvolve muzeu memoriál iha munisípiu Covalima. “Ami partisipa workshop ida-ne’e atu kontribui ami-nia ideia oinsá kaer metin no dezenvolvimentu ba ita-nia muzeu memoriál Covalima. Ohin tama ona ba loron rua ami halo diskusaun ona iha pontu balun ne’ebé produtivu susesu diak ba ita-nia mini muzeu memoriál Covalima,” nia dehan. Durante halo diskusaun atu fó hanoin ba malu kona-ba istória pasada nian hanesan istória militár Falintil ho estrutura sivil atu prodús livru hodi identifika mós sítiu istóriku, nune’e Governu bele tau atensaun sai memória ba jerasaun foun sira. “Governu estabelese mini muzeu iha Covalima hanesan grasa boot ida tanba estabelese ona mini muzeu memoriál ami kontente tanba fronteira tama istória verbál de’it maibé iha dokumentu balun fotografia, nune’e Covalima mós iha atensaun hosi Governu,” nia dehan. Implementasaun Konvensaun UNCAC: Saida Mak Estadu TL Halo Ona? https://tatoli.tl/2022/11/15/implementasaun-konvensaun-uncac-saida-mak-estadu-timor-leste-halo-ona-no-presiza-aprende-ho-estadu-membru-sira-seluk/ tatoli.tl Notísia 2022-11-15 Higino Guterres, eskritór Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun (UNCAC- sigla inglesh) úniku tratadu multilateral antí-korrupsaun internasionál ida ne’ebé vinkula ba estadu membru sira juridikamente. Negósia husi estadu membru nasaun unida sira-nian ne’ebé adopta tiha ona husi Asembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian iha loron 31 outubru 2003 no tama iha vigór iha fulan dezembru tinan 2005. Konvensaun ne’e introdús hamutuk ho nórma, medida no regra sira ne’ebé país hotu-hotu bele aplika hodi fortalese sira-nia rejime legál no regulamentu sira ba kombate korrupsaun. Konvensaun ne’e ezije medida preventiva no kriminalizasaun ba fórma sira korrupsaun nian ida-ne’ebé prevalese ba setór públiku no privadu sira. No ne’e halo avansu boot ba estadu membru sira atu iha devér devolve fali rikusoin sira ne’ebé ema na’ok ba país sira seluk. Konvensaun UNCAC ne’e ho objetivu prinsipál tolu (3): a) promove no haforsa medida sira prevensaun no kombate korrupsaun efisientemente no efetivamente, b) promove, fasilita no suporta kooperasaun internasionál no asisténsia téknika iha asaun prevensaun no luta hasoru korrupsaun, inklui rekuperasaun ativa, no c) promove integridade, akuntabilidade no jestaun própriu kona-ba funsaun no propriedade públika, (UNODC, 2004: 7). Nu’udar Estadu membru ba Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun (UNCAC), Timor-Leste asina konvensaun UNCAC liu husi rezolusaun Parlamentu Nasionál (PN) iha 10 dezembru tinan 2003 no ratifika ona rezolusaun parlamentar nú. 25 /2008 iha 10 dezembru, iha obrigasaun jurídika hodi partisipa no implementa konvensaun ida ne’e nian. Tanba ne’e, iha tinan 2009, Parlamentu Nasionál Timor-Leste estabelese lei nú. 8/2009 kona-ba kriasaun Comissão Antí-Corrupção (CAC) nu’udar órgaun independente ida atu tau-matan no kontrola krime sira korrupsaun nian no reprezenta Governu TL nu’udar responsável ba implementasaun Konvensaun UNCAC ne’e rásik. Timor-Leste nia ratifikasaun ba konvensaun UNCAC ne’e totalmente, husi artigu 1 to’o hitunulu-resin-ida (71) no iha obrigasaun polítika no nesesidade jurídika hodi implementa, hanesan haktuir iha artigu 65 aliñea 1 katak “Kada Estadu parte toma medida nesesáriu, lejizlativu no administrativu inkluzivu, bazeia ba prinsípiu fundamentál sira ba sira-nia direitu umanu, hodi asegura kompromisu ba nia obrigasaun dekorrente iha konvensaun refere”. Ratifikasaun ba konvensaun ne’e mós depózita no relata ba sekretariadu Jerál Nasaun Unida kona-ba Droga no Krime (UNODC) iha Viena Austria. Bazeia ba konvensaun artigu 67 iha aliñea 3 nian ne’ebé hatete “konvensaun ne’e sujeita ba ratifikasaun, aseitasaun ka aprovasaun. (…) Nu’udar organizasaun iha obrigasaun atu deklara estensaun ba nia kompeténsia ho respeitu ba matéria ríjida ba konvensaun ne’e. Organizasaun ne’e iha obrigasaun mós atu informa depozitáriu iha kualker modifikasaun relevante iha ámbitu ba nia kompeténsia”. Aleinde ne’e, Estadu Timor-Leste mós iha obrigasaun polítika hodi partisipa iha eventu konferénsia Estadu parte sira UNCAC nian, nu’udar mekanizmu implementasaun ida hodi dezenvolve kapasidade no kooperasaun entre Estadu membru sira hodi atinje objetivu sira husi konvensaun ne’e. Konferénsia Estadu parte sira maka hanesan; sesaun espesiál Asembleia Jerál Kontra Korrupsaun (UNGASS-Sigla Inglés) no sesaun Grupu Revizaun Implementasaun (IRG-Sigla Inglesh), tantu iha konferénsia rejionál iha Bangkok-Thailand no sentrál UNODC nian iha Viena-Austria. Objetivu husi partisipasaun iha konferénsia hirak-ne’e maka oinsá Estadu parte sira bele hato’o sira-nia deklarasaun no kompromisu polítika ba implementasaun konvensaun ne’e, espesialmente hadi’a sira-nia enkuadramentu jurídiku no sistema administrasaun públiku ida efisiente no efetivu hodi prevene no kombate krime korrupsaun. Objetivu seluk mós atu Estadu membru sira bele partilla sira-nia esperiénsia kona-ba prátika di’ak sira, dezafiu, obstáklu, lakuna no hamutuk buka dalan ba oin hodi hadi’a no konkretiza kompromisu sira ne’ebé hatuur iha konvensaun ne’e nian hodi prevene no eradika krime korrupsaun. Liu tan ida-ne’e, Estadu parte sira mós bele fortalese kooperasaun no koordenasaun rejionál no internasionál entre autoridade nasionál investigasaun sira, liuliu dezenvolve kapasidade autoridade polisiál sira-nian iha investigasaun kazu krime korrupsaun ne’ebé kompleksu, konforme ba Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun (UNCAC) husu. Hanesan Estadu membru, Governu Timor-Leste liuhusi Comissão Antí-Corrupção (CAC) ne’ebé responsabiliza ba implementasaun UNCAC ne’e partisipa no envolve beibeik ona iha mekanizmu implementasaun sira oinoin. Envolvimentu sira maka hanesan realizasaun auto-avaliasaun (self-assesment) no sai nu’udar avaliadór hamutuk ho nasaun sira seluk ba Estadu membru sira ne’ebé sujeita ba konvensaun ne’e, inklui partisipa beibeik ona iha konferénsia rejionál no internasionál iha edifísiu UNODC rejionál no sentrál iha ámbitu kooperasaun internasionál nian. Revizaun Implementasaun UNCAC Implementasaun UNCAC husu Estadu parte idak-idak atu haka’as-an aliña sira-nia lei, instituisaun no sistema nasionál sira, halo koordenasaun di’ak entre instituisaun relevante sira, no relata periodikamente progresu implementasaun no efeitu husi konvensaun ne’e. Importánsia husi konvensaun ne’e hodi tulun halo reforma no hadi’a sistema no instituisaun nasionál sira atu hetan transparánsia, akuntabilidade no responsabilidade iha entidade públiku hotu hodi hala’o dezenvolvimentu nasionál ne’ebé sustentável no fó benefísiu ba povu tomak nia moris di’ak. Mekanizmu ida atu haree oinsá no to’o iha ne’ebé ona implementasaun UNCAC nian maka Estadu parte idak-idak hala’o revizaun liuhusi programa auto-avaliasaun. Auto-avaliasaun ne’e halo liuhusi prosesu konsolida informasaun no rekolla dadus ne’ebé uza fasilidade eletrónika ida naran ‘ Omnibus Survey Software’. Auto-avaliasaun parte ida husi revizaun UNCAC ne’ebé hala’o iha síklu rua nia laran. Timor-Leste nia partisipasaun iha revizaun auto-avaliasaun ba implementasaun UNCAC nian ba dahuluk liu realiza iha tinan 2012, no hamutuk ho nasaun Fijí sai nu’udar avaliadór ba Estadu membru Angola. Revizaun ba Implementasaun konvensaun síklu primeiru ne’e performa no dura iha tinan lima (5) nia laran, iha ne’ebé relata ba Sekretariadu UNODC kona-ba kapítulu III- “kriminalizasaun” no kapítulu IV- “kooperasaun internasionál”. Iha síklu segundu nian mak relata kona-ba kapítulu II- “medida preventiva” no kapítulu V- “rekuperasaun ativu”. Estadu TL hahú halo konsolidasaun informasaun ho instituisaun afetu sira dezde tinan 2016 até 2020, no kontinua adianta servisu ida-ne’e iha tinan 2021 no iha tinan 2022 kompleta no konsege haruka ona dokumentu auto-avaliasaun nian ba sekretariadu UNODC iha Viena-Austria. Estadu Timor-Leste mós hamutuk ho Estadu Túrkia sai avaliadór ba Estadu Noruega no prosesu ida-ne’e termina ona. Purtantu, Estadu Marshal Island no Bulgaria hamutuk ho UNODC mak sai nu’udar avaliadór ba TL nia implementasaun UNCAC review, no iha tempu balun sei vizita mai Timor-Leste hodi hala’o avaliasaun refere. Progresu Implementasaun Konvensaun Kapítulu III- ‘Kriminalizasaun’ no Kapítulu VI- ‘Kooperasaun Internasionál’ Dezde Timor-Leste tama iha Estadu parte ba konvensaun UNCAC, halo ona esforsu oinoin hodi implementa ukun-fuan sira ne’ebé estipula iha konvensaun ne’e nian. Hanesan rezultadu husi auto-avaliasaun ba revizaun implementasaun UNCAC síklu primeiru nian iha tinan 2012 relata katak, Estadu Timor-Leste iha vontade polítika di’ak hodi kria no harii ona instituisaun juridisiáriu sira ne’ebé hola knaar ba prevene no kombate krime korrupsaun. Instituisaun sira-ne’e mak hanesan Tribunál Rekursu (TR), Ministériu Públiku (MP), Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Inspesaun Jerál Estadu (IJE) no Comissão Antí-Corrupção (CAC). Vontade no kompromisu polítika Estadu Timor-Leste hodi konkretiza implementasaun konvensaun UNCAC ne’e konsege mós hatuur no hametin enkuadramentu jurídiku sira ba kombate krime korrupsaun nian, partikularmente lei antí-korrupsaun no lei relevante sira seluk ne’ebé estabelesidu hanesan Kódigu Penál, Kódigu Prosesu Penál no lei nú. 17/2011 kona-ba Rejime Jurídiku Prevensaun no Kombate Brankeamentu Kapitál no Finansiamentu Terrorizmu (Lei Kombate Brankeamentu Kapitál). Purtantu, Estadu Timor-Leste mós hatuur kuadru kooperasaun internasionál ne’ebé estabelese ona husi nórma konstituisaun no mós lei nú. 15/2011 kona-ba kooperasaun judisiária internasionál iha matéria penál no kontein mós dispozisaun aplikável sira balun iha Kódigu Penál, Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste nian. Nune’e mós, adopta konvensaun sira internasionál nian ba ekstradisaun entre nasaun sira komunidade língua portugeza nian, iha ne’ebé seidauk selebra akordu bilaterál ruma ba estradisaun refere. Progresu Implementasaun Kapítulu II- ‘Medida Preventiva’ no Kapítulu V- ‘Rekuperasaun Ativu’ Prosesu auto-avaliasaun UNCAC síklu daruak nian kona-ba kapítulu II-Medida preventiva no kapítulu VI-Rekuperasaun ativu nian. Estadu Timor-Leste termina ona auto-avaliasaun ida-ne’e no relata ona ba sekretariadu UNODC iha Viena-Austria iha fulan Agostu 2022. Enkuantu prosesu avaliasaun nian sei iha faze andamentu, mezmu nune’e sinál balun hatudu ona katak, Timor-Leste hakaat ona pasu balun ne’ebé realístiku tebes iha progresu implementasaun UNCAC ne’e rásik. Progresu prinsipál iha implementasaun UNCAC ne’e maka kobre ona enkuadramentu jurídiku sira hanesan lei nú 8/2009 kona-ba Kriasaun Comissão Antí-Corrupção (CAC), dekretu lei nú 23/2015 kona-ba Estatutu CAC nian, Lei nú 7/2020- kona-ba Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) ne’ebé define kona-ba medida sira oioin ba prevensaun no kombate krime korrupsaun, inklui Planu estratéjiku CAC nian ne’ebé estabelese ona kada tinan lima. Implementasaun lei antí-korrupsaun nian hatudu substánsia no evolusaun balun ba kombate krime korrupsaun. Mudansa sira inklui ona aspetu sira ba dezenvolvimentu estratéjia nasionál antí korrupsaun, deklarasaun rikusoin, reforsa medida sira iha setór privadu, lei protesaun testemuña no dezenvolvimentu lei rekuperasaun ativu ninian. Progresu seluk ne’ebé Estadu Timor-Leste mós atinje ona maka kobre lei no dekretu lei relevante sira seluk ne’ebé kria ona. Hanesan rezultadu husi períodu 2021-2022, Timor-Leste aprova ona lei ualu (8) no dekretu lei lima (5) ne’ebé refleta ba medida prevensaun no kombate korrupsaun. Hirak ne’e hotu abranje ba área sira diferente, hanesan revizaun Estatutu Ministériu Públiku no Estatutu Majistradu Judisiál, Organizasaun Investigasaun Kriminál, Kódigu Mineiru, Órgaun Administrasaun Eleitorál Nasionál no Munisipál, Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, Reforma Organizasaun Judisiária, Rejime Jurídiku Kontratasaun, Kontratu Públiku no Respetiva Infrasaun, Baze Jerál Organizasaun Administrativa Públika, Revizaun Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun, Kriasaun Komisaun ba Kombate Tráfiku Pesoál no Partisipasaun Sosiedade Sivíl no Auditória Sosiál. Prátika Di’ak Sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun Timor-Leste nu’udar Estadu parte ne’ebé nurak liu, kompara ho Estadu membru sira seluk ne’ebé ukun-an ba tinan naruk. Rekursu sira ne’ebé aloka ba dezenvolvimentu sistema judisiál nian sei hasoru dezafiu oinoin ho kondisaun ne’ebé difikulta tebes. Mezmu nune’e, vontade polítika ba kombate krime korrupsaun hahú evolui uitoan iha dekada sira ikus ne’e. Hanesan prátika di’ak sira ne’ebé akontese ona liuhusi estabelesimentu instituisaun no enkuadramentu jurídiku sira ba prevene no kombate krime korrupsaun, iha ne’ebé servisu sira afeta direta ba progresu luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste. Nu’udar Estadu direitu demokrátiku ne’ebé komunga espíritu liberdade espresaun no imprensa forte iha sudeste aziátiku, partisipasaun sosiedade sivíl, média no akadémiku sira kontinua aumentu no forte hodi re-inforsa iha luta prevene no kombate korrupsaun, liuliu monitorizasaun ba ezekusaun orsamentu Estadu, inklui hatudu mós inisiativa di’ak sira iha promosaun boa governasaun. Iha mós aprosimasaun inovativu husi entidade CAC hodi hametin integridade ajente públiku sira, estudante, autoridade lokál, kuadru partidu polítiku sira, no grupu juventude sira hodi kuda valór no prinsípiu sira antí-korrupsaun nian ba prevene-an monu ba hahalok korrupsaun, inklui estabelese ona sistema plataforma online ba deklarasaun rikusoin nian ne’ebé nia faze implementasaun iha ona prosesu andamentu. Alein ne’e, Estadu Timor-Leste mós dezenvolve portál transparánsia ne’ebe jere husi governu ba asesibilidade públiku nian, nune’e posibilita entidade hotu hodi monitoriza diariamente ba orsamentu Estadu nian hanesan sistema nasionál ba orsamentu eletróniku, e-procurement, e-planeamentu no deklarasaun bens eletróniku. Dezafiu Balun Esforsu ba prevene no kombate korrupsaun, TL hakaat ona pasu pozitivu balun, maibé mós sei enfrenta defikuldade. Dezafiu no lakuna oinoin iha limitasaun rekursu (tantu umanu no finanseiru), sistema administrasaun públiku no judisiária nian. Dezafiu iha sistema administrasaun públiku Estadu nian inklui ona integridade ajente públiku sira, prosesu administrasaun ne’ebé burokrátiku naruk liu, prosesu rekrutamentu no aprovizionamentu sira iha instituisaun balun seidauk transparante, no menus halo kontrolu, nune’e sei loke ku’ak ba risku krime korrupsaun atu akontese iha setór administrasaun públiku sira. Dezafiu balun maka kona-ba sistema nasionál servisu ninian. Instituisaun Estadu balun hasoru dezafiu ba instalasaun sistema dijitalizasaun ba informasaun no komunikasaun ninian, inklui manuál no kódigu konduta servisu no sistema avaliasaun ida rigór ba ajente públiku sira nia funsionamentu profisionál. Purtantu, dezafiu seluk maka Timor-Leste ratifika ona konvensaun internasionál kona-ba komunidade país língua portugeza, maibé infelizmente, seidauk konklui asina kooperasaun bilaterál ruma ho país sira-ne’e hodi implementa estradisaun ba konvensaun ne’e iha ohin loron. Nune’e, sei difikulta halo operasaun kooperasaun internasionál en-termu troka informasaun, transfere prosesu kriminál no sentensa ba ema, investigasaun hamutuk no tékniku investigasaun espesiál ba krime korrupsaun. Alein ne’e, dezafiu seluk maka lei ba protesaun testemuña ne’ebé seidauk implementa, difikulta públiku atu hato’o keixa ba krime korrupsaun nian, inklui mós lei ba rekuperasaun ativu nian ne’ebé seidauk iha difikulta mós autoridade polisiál no judisiál sira iha prosesu investigasaun nian hodi dada hikas rikusoin sira ne’ebé Estadu lakon. Lisaun Balun ba Prevene no Kombate Korrupsaun Hanesan Estadu membru ne’ebé ativu iha revizaun implementasaun UNCAC no iha konferénsia Estadu parte, ita presiza aprende lisaun balun husi nasaun sira seluk no presiza mós atu promove di’ak liután prátika di’ak sira ne’ebé Timor-Leste iha. Nu’udar testu ba diskusaun, ita husik hela lisaun balun tuirmai: Ba dahuluk- Esperiénsia iha nasaun sira ne’ebé susesu luta hasoru korrupsaun, mai husi ‘vontade polítika’ guvernu nian. Ita bele foti ezemplu husi nasaun sira hanesan Singapura, Bhutan no Norwegia. Iha estadu sira ne’e, guvernu mak inisiativa uluk mobiliza no hadi’a sistema sira ba kombate korrupsaun. Pelu kontráriu, ita nia realidade hatudu hela katak orgaun polisiál no sosiedade mak ezize fila-fali guvernu hodi hadi’a sistema servisu administrasaun públiku, no dalabark ajente públiku konsidera orgaun polisiál espesializada krime korrupsaun sai fali sira nia inimigu. Daruak- Esperiénsia iha Estadu sira-ne’e mós hatudu katak luta prevene no kombate korrupsaun, Estadu tau prioridade ba ‘investimentu rekursu umanu’, inklui ‘hadi’a sistema administrasaun públika ida transparante, akuntável, efikáz no efisiente’. Alein ne’e mós, implementasaun deklarasaun rikusoin no polítika estratéjia nasionál antí-korrupsaun nu’udar instrumentu estratéjiku ne’ebé susesu iha nasaun hirak-ne’e, no ita bele opta nu’udar instrumentu ekstraordináriu hodi utiliza ba prevene no kombate korrupsaun. Datoluk – Luta hasoru korrupsaun la’ós servisu instituisaun ida nian. Esperiénsia hatudu ona katak, susesu luta prevene no kombate korrupsaun iha nasaun ida presiza ‘movimentu nasionál’ ida-ne’ebé envolve kamada hotu-hotu. Sorin seluk, susesu luta hasoru korrupsaun, la’ós mós responsável nasaun idak-idak nian, maibé presiza iha ‘movimentu internasionál’ husi Estadu hotu-hotu. Estadu hotu presiza harii rede konfiansa no komunikasaun nian liuhusi estabelese no fornese kanál komunikasaun informál entre ajénsia no profisionál sira. Promove troka prátika di ‘ak no lisaun sira ba malu. Identifika dezafiu no solusaun sira ne’ebé mosu durante hala’ o servisu sira iha implementasaun lei, no buka solusaun ideál sira hodi hasoru dezafiu hirak ne’e. Dahaat – Luta hasoru korrupsaun, governu Timor-Leste presiza demonstra nia dezempeñu hodi aperfeisioa dezenvolvimentu institusionál iha realizasaun ida sériu ba Reforma Administrasaun Públika, Jestaun no Finansa públika, Desentralizasaun no Reforma Judisiária. Ikusliu – Timor-Leste presiza revitaliza nia kultura no lisan sira ne’ebé promove no fó valór ba ríkusoin komum nian. Kria sosiedade ida fraternu no solidáriu iha servisu hamutuk sira ba alkansa mehi ema hotu-hotu nian moris di’ak. Estadu presiza iha intervensaun polítika ba sósiu-kulturál hanesan evita kultura konsumerizmu no esplorasaun ne’ebé espanda no haluan iha sosiedade. Kultura konsumerizmu rezulta ema nia kan no satisfasaun rohan laek no kultura esplorasaun ne’ebé halo ema uitoan riku matak no rezulta ema barak sai ki’ak. Estadu presiza hatuur hikas kultura ‘sosiedade produtivu’ ho ‘dignidade umana’ nu’udar toman husi timoroan sira iha sosiedade uluk, inklui kustume ‘tara bandu’ nu’udar lei tradisionál ne’ebé eziste antes ona estadu ne’e harii. Hakerek na’in             : Higino Guterres Artigu ne’e nu’udar hanoin no responsabilidade pesoál, la reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek na’in haknaar-an ba. Governu halo alterasaun dahaat ba rejime jerál PNDS https://tatoli.tl/2022/11/16/governu-halo-alterasaun-dahaat-ba-rejime-jeral-pnds/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 DILI, 16 novembru 2022 –Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ne’ebé halo alterasaun dahaat ba dekretu-lei númeru 8/2013, loron 26 juñu, kona-ba rejime jerál ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). “Ho kreximentu PNDS ne’ebé rezulta hosi integrasaun susesiva hosi programa foun no la hanesan iha ninia katálogu projetu no atividade sira, hatudu katak presiza halo modifikasaun no aperfeisoamentu iha estrutura organizasionál ba apoiu PNDS inklui iha kritériu, prosedimentu no sistema sira ne’ebé regula apoiu ba projetu infraestrutura ho interese koletivu, ba atribuisaun abitasaun sosiál sira no ba distribuisaun materiál konstrusaun sira,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Alterasaun datoluk ba dekretu-lei númeru 11/2019, loron 14 juñu, hosi orgánika Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), alterasaun dahaat ba dekretu-lei númeru 3/2016, loron 16 marsu, alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 4/2022, loron 12 janeiru no alterasaun daruak ba dekretu-lei númeru 25/2022, loron 19 maiu, Programa Uma ba Ema Kbiit Laek Plus (UKL+). Portavós Governu dehan, apoiu sira ne’ebé daudaun ne’e regula hosi kritériu autónomu ba identifikasaun no selesaun benefisiáriu, prosedimentu distintu, repartisaun responsabilidade no entre órgaun, no servisu inklui organizmu interveniente sira ne’ebé temi ona iha programa sira. Nune’e, halo alterasaun ba dekretu-lei númeru 8/2013, loron 26 juñu, ho objetivu atu define no konsolida lejizlativamente regra sira ba atribuisaun apoiu iha ámbitu PNDS. PR Horta observa ambiente polítika iha TL hahú la’o di’ak https://tatoli.tl/2022/11/16/pr-horta-observa-ambiente-politika-iha-tl-hahu-lao-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 LIQUICA, 16 novembru 2022 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta observa ambiente polítika iha Timor-Leste hahú la’o di’ak, nune’e garante eleisaun lejislativa 2023 sei la’o iha páz no estabilidade nia-laran. “Ha’u pesoalmente relasaun metin ho líder hotu. Ami reuniaun ona ho líder nasionál hotu hahú hosi maun bo’ot Xanana, Marí Alkatiri, Jenerál Taur Matan Ruak, Jenerál Lere Anan Timur, Francisco Guterres Lú Olo, so José Naimori mak seidauk hasoru malu, maibé buat hotu sei la’o di’ak”,  dehan Xefe Estadu iha Tibar, kuarta ne’e. Ho reuniaun hirak ne’e, Xefe Estadu observa ambiente polítika no situasaun rai laran hahú hosi maiu to’o ohin loron di’ak tebes entre Parlamentu Nasionál, Governu no Prezidente Repúblika. “Ha’u nia responsabilidade mak viabiliza Governu nia servisu. Prezidente labele sai opozisaun ba Governu no Parlamentu Nasionál hodi halo konfrontasaun ka destrui situasaun ne’e labele, maibé tenke servisu hamutuk”, PR Horta afirma. Tuir nian hanesan Xefe Estadu no Komandante Supremu Forsa Armada Timor-Leste hakarak haree situasaun kampaña eleitorál mai ne’e  tenke 100% sivilizadu labele iha ataka malu, insulta malu, entre partidu politika, membru kandidatu partidu no seluk tan. “Partidu sira tenke hato’o programa, ha’u hare partidu ida mak la aprezenta programa, nu’udar Prezidente Repúblika ha’u sei interven atu imi (Partidu Polítiku) nia programa iha ne’ebé ha’u hakarak haree, partidu ne’ebé ko’alia mangame ha’u hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla Portugés) sei halo intervensaun, nune’e eleisaun lejislativa ne’e ha’u sei akompaña 100%”, katak. PR preokupa Governu ladun fó atensaun ba Institutu Bambuu Tibar https://tatoli.tl/2022/11/16/pr-preokupa-governu-ladun-fo-atensaun-ba-institutu-bambuu-tibar/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 LIQUIÇA, 16 novembru 2022 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta preokupa Governu ladun fó atensaun di’ak ba Institutu Bambuu Tibar hodi bele mellora liutan sira nia produsaun. “Governu ladun fó atensaun di’ak ba Bambu Tibar ne’e, maibé iha tinan hira nia laran Institutu Bambu ne’e iha kooperasaun internasionál lubuk ida hosi Xina, UNDP no seluk tan, maibé Governu laiha planu estratéjiku ida atu halo movimentu ba plantasaun kuda Bambu hodi halo indústria”, dehan Horta bainhira halo vizita ba Institutu Bambu Tibar, kuarta ne’e. Xefe Estadu mós preokupa Governu entegra fali Bambu Tibar ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), tuir loloos Governu tenke entegra Bambu Tibar ba iha Ministériu, Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI). “Ha’u la kompriende tau fali Bambu ne’e ba iha Ministériu Agrikultura nia okos, Bambu ne’e hanesan plantasaun bele iha Ministériu Agrikultura no Peskas, maibé sira prodús ona ba mobiliáriu ne’e tama ona hanesan indústria tenke tama iha Ministériu Komérsiu Industria nia okos”, Horta lamenta. Governu iha planeamentu ne’ebé di’ak halo investimentu ne’ebé di’ak ho kooperasaun internasionál bele halo Timor-Leste nia naran bo’ot iha mundu. Tanba ne’e, Xefe Estadu promote sei ko’alia ho Governu, nune’e iha tinan-oin bele entegra Bambu Tibar ba iha MTKI nia okos no nia rasik sei ko’alia ho Agência Internasionál sira, fundasaun internasionál sira atu apoiu tan mákina produsaun ne’ebé ho kapasidade bo’ot no kompletu ba Bambu Tibar hodi hasa’e produsaun, nune’e bele hatama reseita ba Estadu kada tinan. “Joven sira servisu iha ne’e mesak Timoroan de’it ne’ebé iha kapasidade kriativu tebes, ha’u sei hein sira nia relatóriu mai ha’u kona-ba sira presiza saida, presiza hadi’a saida no hakarak halo saida ho sira nia planu sira hotu mak ha’u ko’alia ho fundasaun internasionál sira atu apoiu”, promote. Iha fatin hanesan, Prezidente Institutu Bambu Tibar, Anito Matos sente orgullu hetan vizita Prezidente Repúblika hodi haree diretamente sira nia-kondisaun. “Durante ne’e, ami enfrenta hela limitasaun barak, maibé nafatin servisu ho korajen no fuan bo’ot hodi bele hatama osan ba kofre Estadu nian”, afirma Anito Matos Hahú hosi tinan 2022 no 2023, nia dehan Governu sempre halo redusaun ba sira nia orsamentu, nune’e difikulta tebes atu halo serbisu tanba mákina balun avaria ona no karreta sira tula bambu ho kondisaun la di’ak “Ami halo manutensaun nia folin bo’ot liu fali duke ita hola karreta foun, ami presiza tebes osan hosi Governu sentrál atu sosa tan ami nia ekipamentu hanesan mákina produsaun mobiliáriu sira, haruka ami nia funsionáriu sira ba tuir tan treinamentu iha rai-liur”, katak nia. Produtu ne’ebé durante ne’e halo iha Institutu ne’e mak hanesan mobiliáriu liuliu kadeira, meza, kama, bingkai no seluk tan. Ho Prezidente Repúblika nia promesa ne’ebé iha nia fiar katak iha tinan oin bele aumenta tan orsamentu no apoiu balun bele iha ona mudansa automatikamente. “Ami seidauk bele halo exportasaun tanba seidauk prienxe kritéria balun hanesan sertifikadu no seluk tan tanba kestaun orsamentu la sufisiente atu halo buat sira ne’e. Maske ami hetan hela kontaktu hosi emprezáriu balun hosi Xina no Austrália, maibé ladauk fó garantia atu esporta tanba laiha sertifikadu”, nia afirma. Daudaun ne’e, Institutu ne’e halo akizasaun ba material Bambu hosi munisipiu Bobonaro, Reziaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no Covalima. Hahú janeiru to’o novembru, Institutu Bambu Tibar rekolla reseita rihun $70-resin. Iha OJE 2022 propoin osan $900,000, maibé la konsege to’o hanesan proposta ne’e no fó de’it $600.000 ho nune’e programa barak mak sira kansela. Enkuantu iha OJE 2023 propoin milliaun $1-resin, maibé ko’a tiha ba $700.000. PR Horta: Ataúro sei sai fatin turístika ba mundu https://tatoli.tl/2022/11/21/pr-horta-atauro-sei-sai-fatin-turistika-ba-mundu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-21 ATAÚRO, 21 novembru 2022 — Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten festivál múzika no kultura Ataúro 2022 ho lema “Ha’u-nia Illa Ataúro, Ha’u-nia Timor-Leste” ne’e, sei lori munisipiu Ataúro sei sai hanesan fatin turístika ba mundu. “Ho festival ida-ne’e. Ataúro sei sai hanesan fatin turístiku ba mundu,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten iha diskursu iha serimónia abertura festival kultura no múzika 2022 iha Atauro, segunda ne’e. Xefe Estadu hatutan, Ataúro sei sai atrasaun turistiku ba mundu, nune’e povu Ataúro tenke kaer metin illa ida ne’e hodi kuda ai, kuda ai-fuan, labele soe lixu tama ba tasi tantu Ataúro tenke sai duni modelu ba meu ambiente di’ak. Agradese ba povu Ataúro ne’ebé simu festivál ida-ne’e no aradese ba kolaborasaun instituisaun Estadu sira hotu-hotu ne’ebé kolabora ba ida-ne’e, agradese mós ba komunidade internasionál, parseiru Internationál balun iha ne’e. Horta mós agradese ba Primeiru-Ministru ne’ebé apoiu makaas ba inisiativa ne’e, inisiativa ke Estadu nian Prezidénsia, Guvernu, Parlamentu Nasionál, no institusaun hotu-hotu, munisípiu sira, sosiedade sivil, ONG hotu kolabora inisiativa ne’e, no sei halo Timor-Leste laran tinan ida ne’e no mós tinan foun mai. Iha serimónia abertura ba festivál ne’e, partisipasaun hosi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak,  Prezidente Tribunál Rekursu, membru Governu VIII Governu Konstituisional, partisipante sira iha feira, bainaka hosi nasaun Indonézia Nusa Tenggara Timur (NTT), inklui embaixadores hosi nasaun sanulu resin 14 ne’ebé reprezenta vestuáriu kulturál kada munisípiu hanesan Embaixadór Indonézia,  Austrália, Brunei Darussalam, Estadus Unidus Amérika, Tailândia, Malázia, Brazil, Filipina, França,  Nova Zelándia, Sarawi no Uniaun Europeia. Alende ne’e Administrador municipio Atauro, Dominggos Soares sente orgullu no prevíleiju boot hodi hato’o agradese ba Prezidente Repúblika ho Primeiru-Ministru nia laran luak hodi deside festivál múzika no kultura realiza iha Ataúro. “Festival ida-ne’e nu’udar eventu boot tebes dahuluk nian, ne’ebé realiza iha Munisípiu Atauro hafoin nakfila an husi Postu Administrativu ba munisípiu. Nu’udar munisípiu foun ne’ebé foin estabelese ami Ataóro oan sira komprometidu hodi hamutuk,” nia dehan. Jeografikamente, munisípiu Ataúro ho luan 150 kilometru kuadradu no administrativamente la forma hosi Postu Administrativu sira. Ataúro kompostu hosi suku lima mak suku Vila Maumeta, Beloi, Biqueli, Maquili no Makadade ho totál populasaun tuir Sensu tinan 2015 nian, hamutuk rihun 11.744 ne’ebé kompostu hosi feto rihun 5.509 no mane 115 namkari iha aldeia 19 nia laran. Falta bee-moos afeta ba komunidade Ataúro nia atividade ekonómika https://tatoli.tl/2022/11/22/falta-bee-moos-afeta-ba-komunidade-atauro-nia-atividade-ekonomika/ tatoli.tl Notísia 2022-11-22 ATAÚRO, 22 November 2022 — Xefe suku Makadadi, Leonito Maria Nunes, hateten falta bee-moos no la asesu eletrisidade afeta ba komunidade Ataúro liu-liu komunidade  suku Makadadi nia atividade ekonómika. “Iha Makadadi eletrisidade seidauk asesu, estrada halo konstrusaun iha 2007 to’o agora kondisaun aat fali ona, bee-moos iha tinan ida-ne’e prosesu hela hosi programa PNDS, ne’ebé monta solár panel ida ho sistema bomba ne’ebe sei iha dalan klaran,” hateten Xefe Aldeia suku Makadadi ba jornalista sira iha Ataúro, segunda ne’e. Xefe suku ne’e hatutan, oras ne’e daudaun Governu komesa monta ona bee-moos iha aldeia rua hanesan iditimor, anartutu, ne’ebé mak difikulta ba bee-moos maibé iha aldeia Berao laiha problema ba bee-moos maibe estrada ho eletrisidade mak sai problema. “Ami la asesu ba eletrisidade, komunidade sira uza de’it solár panel no iha tinan ida-ne’e UNDP apoiu solár panel ba komunidade,” nia hateten. Xefe suku Beloi, munisípiu Ataúro, Adão da Costa Moniz. Imajen Tatoli.Mirandolina Barros Soares. Aleinde ne’e, xefe suku Beloi, Adão da Costa Moniz, hateten totál populasaun iha suku Beloi hamtuk 1000-resin ne’ebé enfrenta mós ba asesu estrada no eletrisidade. “Husi suku beloi asesu estrada to’o de’it iha Arlo. Eletrisidade seidauk tama. Se estrada tama ona, aldeia Arlo bele ona asesu ba eletrisidade,” nia hateten. Durante ne’e, autoridade iha suku refere nafatin hato’o preokupasaun ba Governu maibé to’o agora seidauk iha resposta. Tanba la asesu estarada no eletrisidade, difikulta tebes ba komunidade nia atividade ekonomi no to’o ikus afeta ba sasán folin mós sa’e. Total populasaun iha munisipiu Ataúro hamutuk 12.000-resin ne’ebe kompostu hosi suku Makadadi, Beloi, Makili, Bikeli no Maumeta. PR Horta apresia feto Ataúro manán iha kompetisaun kurrida bero https://tatoli.tl/2022/11/22/pr-horta-apresia-feto-atauro-manan-iha-kompetisaun-kurrida-bero/ tatoli.tl Notísia 2022-11-22 ATAÚRO, 22 novembru 2022 — Prezidente Republika, José Ramos Horta, apresia tebes ba feto hosi munisípio Ataúro ne’ebe mak sai manan-na’in iha kompetisaun kurrida bero iha festival múzika no kultura 2022 ho lema “Ha’u-nia Illa Ataúro, Ha’u-nia Timor-Leste”. “Ha’u kontente ho ida-ne’e tanba feto sira mak manán, tanba mane sira baibain ne’e baruk teen mak barak no feto ne’e feto lae tanba badinas. Feto servisu iha uma matenek liu iha eskola,” Prezidente Republika, Jose Ramos Horta, hateten ba jornalista sira iha suku Manumeta Vila, Atauro, tersa ne’e. Tuir Xefe Estadu. feto Ataúro iha poténsia ba luku tasi, nune’e prezidente sempre apoiu feto Ataúro sira iha ne’ebé de’it. Hafoin kompetisaun, Xefe Estado entrega premiu ba manán-na’in kompetisaun kurrida bero ne’ebé kompostu husi feto no mane, ne’ebe partisipa hosi munisipio Dili, Liquica, Manatuto no Ataúro. Molok atu hahú kompetisaun, Prezidente Repúblika ne’ebe  akompañadu hosi Xefe Governu Taur Matan Ruak, Embaixadór Indonézia, Okto Dorinus no Governante sira halo abertura hodi hala’o aktividade kurrida bero refere. “Iha kompetisaun ne’e ha’u apoiu liu ba feto, ida-ne’e de’it,” Horta hateten iha abertura kompetisaun kurida bero iha suku Beloi-Ataúro. Manán-Na’in dahuluk, Arão Mateus, sente orgullu nu’udar Ataúro oan, hosi suku Bikeli bele manán premiu ho osan montante $800. “Desportu ida-ne’e ami sente kontente tanba ohin loron ha’u akompañ, ha’u-nia elementu hamutuk na’in-hitu, to’o duni rezultadu finál simu osan ho montante $800,” nia dehan. Aleinde ne’e feto manán-na’in hosi grupu Kokopata hosi suku BikeliAtaúro ne’e sente kontente tanba nu’udar feto bele manán iha mos kompetisaun ne’e. “Se tinan oin mak atividade ne’e akontese nafatin iha munisípiu Ataúro, ha’u prontu tuir nafatin,” nia dehan. PN aprova FEDA millaun $13 garente povu Ataúro nia moris di’ak https://tatoli.tl/2022/11/23/pn-aprova-feda-millaun-13-garente-povu-atauro-nia-moris-diak/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 ATAÚRO, 23 novembru 2022 — Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten Parlamento Nasionál aprova Fundu Espesiál Devenvolvimentu Ataúro (FEDA) millaun $13 atu garante povu Ataúro nia moris di’ak. “Oitavu Governu Konstitusionál kria meus hotu, mekanizmu hotu hodi garante kondisaun populasaun iha illa Ataúro nia moris di’ak. Ne’e mak liuhosi munisípiu Ataúro iha tinan ida-ne’e ho nia orsamentu rasik kuaze millaun $2,5, nune’e tau matan ba ninia populasaun mais de 10.000-resin. Governu liuhosi Parlamentu Nasional aprova FEDA ho orsamentu millaun $13 atu fó kondisoens sira-ne’ebe mak ita nia komunidade enfrenta iha fatin ida-ne’e,” Governante ne’e hateen ba jornalista sira iha suku Manumeta, kuarta ne’e. Populasaun Ataúro iha tinan barak desde Timor-Leste independénsia, suspira dezenvolvimentu ba infraestrutura, espesifikamente kondisaun ba eletrisidade, estrada no bee-moos. “Eletrisidade iha Ataúro ne’e loron ida, kalan oras ualu de’it. Agora, hanesan eventu sira hanesan ne’e, eletrisidade lakan 24 horas,” nia dehan. Governu sei solusioana difikuldade ne’ebe mak populasaun iha Ataúro enfrenta liuhosi fundu espesiál dezenvolvimentu espesiál Ataúro (FEDA). “Ataúro iha loron 01 jeneiru 2022, muda nia estatutu hosi postu administrativu ba munisipiu. Tantu, bainhira nia sai munisípiu ida, atribuisaun iha kompeténsia hodi tau matan ba populasaun Ataúro nia moris,” nia dehan. Administradór munisíipio Ataúro, Dominggos Soares, hateten populasaun Ataúro iha direitu atu asesu ba bee-moos no eletrisidade. “Eletrisidade durante ne’e lakan iha oras ualu, oras haat iha dader no oras haat iha lorokraik to’o kalan. Úniku bee-matan boot iha Atauro ne’e iha berao, tanba ita-nia terrenu ne’e tesik mai fatuk lolon, entaun udan ona fatuk monu bele estraga,” nia hateten. Tuir nia, estrada ba suku kuaze hotu-hotu iha asesu maibé estrada to’o de’it iha Arlo no  Makadadi ne’e kuaze populasaun efrenta difikuldade susar asesu ba estrada. Munisípiu Ataúro kompostu hosi suku lima ho totál populasaun tuir sensu populasaun 2015 nian ne’e hamutuk rihun 11.744, kompostu feto na’in rihun 5.509 no mane hamutuk 115 ne’ebé hela iha aldeia 19 nia laran. Autoridade garante bee-moos no eletrisidade durante realiza festival múzika-kultura Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/24/autoridade-garante-bee-moos-no-eletrisidade-durante-realiza-festival-muzika-kultura-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-24 ATAÚRO, 24 novembru — Administradór munisípiu Ataúro, Dominggos Soares, hateten autoridade munisípiu Ataúro garante bee-moos no eletrisidade durante Governu no Estadu realiza festivál múzika no kultura 2022 iha Ataúro to’o ramata. “Molok hahú situasaun hotu-hotu ita halo preparasaun diak tebes. Hamutuk ho komisaun organizadora, mai hosi Prezidénsia Repúblika no Pimeiru-Ministru nian hamutuk halo preparasaun to’o eventu festivál múzika no kultura iha Ataúro ne’e la’o ho di’ak tanba autoridade garante bee-moos no eletrisidade ba eventu refere to’o nia rohan,” Administradór Ataúro ne’e hateten ba jornalista sira, kinta ne’e. Nia hatutan tan, durante eventu situasaun la’o di’ak tebes tanba la rejista asidente ruma akontese no buat hotu la’o ho di’ak. “Hakarak lori Ataúro nia naran, agradese ba Prezidente Repúblika no mós Primeiru-Ministro, deside hodi realiza festivál múzika no kultura iha Ataúro,” nia dehan. Atu garante asesu bee-moos no eletrisidade durante realiza eventu iha Ataúro, autoridade munisípiu servisu hamutuk ho ekipa hodi bele responde ba situasaun emerjénsia. “Durante eventu ne’e la’o eletrisidade lakan 24 oras no lahamate, ne’e atu bele fasilita eventu ida-ne’e la’o ho di’ak. Hein katak, ba oin ataúro mós hetan enerjia 24 oras,” nia hateten. Festivál Ataúro hala’o durante loron lima ne’ebé hahú hosi loron 21 to’o 25 novembru, ne’ebé prenxe ho atividade sira hanesan konkursu, kompetisaun, feira livru, múzika no aprezentasaun kultura hosi munisípiu 13 inklui RAEOA no delegasaun hosi Nusa Tenggara Timur (NTT), Kupang, Indonézia. Prezidente Komisaun Organizadora, Azevedo Lourenço da Costa Marcal, hateten objetivu hosi Festivál ne’e hakarak esplora, promove identidade kultura no turizmu iha Ataúro, no hasae kreatividade joven sira-nian iha arte no kultura. Festivál múzika no kultura Ataúro 2022 ne’e realiza atu promove kultura no indentidade, nune’e partisipante sira-ne’ebe partisipa iha Feztivál iha Ataúro ne’e kuaze 2500 to’o 3000 no hosi totál nee 1200 mak hola parte iha kompetisaun ne’ebé komisaun organizadora organiza. PM Taur ensera Festivál Múzika no Kultura “Ha’u-nia illa Ataúro, Ha’u-nia TL” https://tatoli.tl/2022/11/25/pm-taur-ensera-festival-muzika-no-kultura-hau-nia-illa-atauro-hau-nia-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-11-25 ATAÚRO, 25 novembru 2022 — Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kinta ne’e, ensera Festivál Múzika no Kultura Ataúro 2022 ho lema “Ha’u-nia illa Ataúro, Ha’u-nia Timor-Leste” iha Ataúro, kinta ne’e. Xefe Governu husu ba Atauro-oan sira atu servisu hamutuk ho autoridade lokál hodi kuidadu turizmu liu-liu ambiente tasi. “Ha’u-nia lia menon ba Ataúro-oan sira, ita-boot sira ajuda, amu liurai sira, ketuas adat, liu-liu administradór atu hamoos tasi ibun sira halo moos. Ha’u sei fila-fali mai tanba ita-boot sira hatene ha’u hodi Prezidente semana rua hodi fó volta Ataúro. Ha’u fila-fali loron hira ne’e, ha’u triste loos, Ataúro foer makaas loos, nune’e ha’u fila-fali mai ha’u lakohi haree tan foer,” Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, hateten iha diskursu enseramentu iha Festivál Múzika no Kultura Ataúeo 2022 iha Ataúro, kinta ne’e, Xefe Governu husu nafatin Ataúro-oan sira konsolida hodi kontinua hamoos lixu iha tasi ninin, nune’e bele dada turista sira mai vizita no Atauro sai munisípiu ida-ne’ebé moos liu munisípiu sira seluk. Nia fó agradesimentu ba kontribuisaun Autoridade lokál Ataúro, vluntariu no komisaun organizadora, inklui Ataúro-oan sira-ne’ebé mak apoiu ona hodi realiza eventu refere. “Imi-nia badinas, apoiu ba ami sira ne’ebe mai husi rai bo’ot, mai to’o iha ne’e lahetan susar, ami agradese ba imi” dehan Xefe Governu Nune’e mós, Xefe Governu ne’e husu ba vizitante sira-ne’ebe vizita Ataúro atu labele haluha Ataúro. “Prezidente Repúblika eskolla Ataúro hodi harame. haksolok iha rai Ataúro, Parabéns,” nia hateten. Aleinde ne’e, Administradór Munisípiu Ataúro, Dominggos Soares, haoto’o agradesimentu ba Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru ne’ebe eskolla ona Ataúro hodi hala’o eventu Festivál múzika no Kultura Ataúro 2022. “Ha’u ata lori ema Ataúro sira-nia nia naran no hateten ho lema, ‘Hahú ho halai, halai ho fuan, kaer liman hamutuk to’o tutu sian’ ohin kalan ba festivál múzika no kultura iha Ataúro,” nia dehan. Administradór mós husu deskulpa ba faillansu ne’ebé akontese durante realiza Festivál Múzika no Kultura Ataúro 2022 iha 21-24 novembru 2022 ne’e. Hosi kompetisaun dansa kultura manán hosi grupu Koremetan Zona Mesak hosi munisípiu Ataúro ho osan montante $500 no mós sertifikadu ne’ebe entrega hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Aleinde ne’e, Ataúro-oan mós entrega sertifikadu awards nivel internasionál ba Ataúro ho nia titlu ‘2022 green destination Story Awards’ ba Xefe Governu, Taur Matan Ruak. RAEOA promove kultura liuhosi karavana hodi komemora 28 novembru https://tatoli.tl/2022/11/26/raeoa-promove-kultural-liuhosi-karavana-hodi-komemora-28-novembru/ tatoli.tl Notísia 2022-11-26 OÉ-CUSSE, 26 novembru 2022 – Populasaun sira mai hosi suku 18 no sub-rejiaun haat; Pante Makasar, Oésilo Pássabe no Nítibe iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sábadu ne’e realiza karavana promove tradisaun kulturál nu’udar identidade Oé-Cusse nian hodi komemora loron proklamasaun Independénsia 28 novembru 2022. Karavana kulturál ne’e, objetivu atu enkoraja komunidade sira, liuliu jerasaun foun atu kontinua promove no prezerva kulturál sira-ne’ebé be’i-ala sira rai hela, atu dezenvolve nu’udar rikusoin Timor-Leste nian. Mak hanesan, primeiru atu promove produtu lokál mai hosi suku 18, daruak atu promove kultura hatais nian, terseiru atu hatudu karaterístika nu’udar Oé-Cusse. Karavana kulturál ne’e ne’e abertura hosi Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Fransisco Martins Jerónimo, hodi kongratula Autoridade RAEOA tanba ho inisiativa di’ak mobiliza komunidade Oé-Cusse Ambeno atu promove kultura Oé-Cusse nian nu’udar identidade rasik. “Taán ne’e Governu Sentrál fó apoiu tomak ba eventu sira-ne’e, liuliu iha área kulturál, atu nune’e bele promove kultura ne’e ba iha nível rejionál no mós nível nasionál ikus mai iha nível internasionál, tanba ohin loron tais mós rejista ona iha nível internasionál hanesan patrimóniu kulturál Timor-Leste,” Fransisco Jerónimo, ko’alia iha abertura karavana kulturál ne’e. Governante ne’e orgullu, tanba kemomora loron proklamasaun independénsia 28 novembru, ho atividade ne’e, suku hotu-hotu iha Oé-Cusse hatudu idak-idak nia identidade kulturál kada suku nian, tanba mundu ohin loron asuntu kulturál sai tópiku importante, ida-ne’e maka sai dalan hodi konvense ema, liuliu turista sira atubele mai vizita ita-nia rai. Adjunta Prezidente Autoridade RAEOA, ba Asuntu Institusionál, Leonia da Costa Monteiro, agradese ba Governu Sentrál tanba tinan ne’e deside mai hamutuk ho povo Oé-Cusse atu komemora 28 novembru 2022 da dala-47. “Ohin ita hamutuk iha ne’e ho ita-nia hatais kulturál ne’e, ita kontente tebes tanba iha tinan ne’e ita hamutuk ho bainaka espesiál hosi Governu Sentrál, Primeiru Ministru ho membru Governu sira mai hamutuk ho ita, entaun ita tenke hatudu ita-nia identidade orijinál nu’udar tradisaun kulturál Atoni Oé-Cusse ninian, atu kemomora loron proklamasaun 28 novembru iha Oé-Cusse,” nia katak. Xefe suku Taiboko hosi sub-rejiaun Pante Makasar, Joaquim Tafin, agradese tanba iha loron istóriku 28 novembru autoridade inisiativa realiza karavana ne’e, atu hatudu no promove produtu lokál no tradisaun kulturál entre suku 18 iha Oé-Cusse. “Ha’u apresia tebes tanba hosi 18 suku bele hatudu idak-idak nia konstume kultura, produtu lokál iha suku laran atu promove iha eventu importante ne’e, ne’ebé ohin ita haree kultura suku 18 lahanesan, idak-idak ho ninian, entaun ida-ne’e sai buakae ida ba jerasaun foun atu banati tuir labele haluha,” nia kontente. Entretantu, aprezentasaun iha karavana kulturál ne’e, maka hanesan, hatais tradisaun kulturál kada suku ho karáter inklui hahán tradisionál. Nune’e mós Karavana kulturál ne’e, hahú iha Jardií Koreanu Oébau, liuhosi Padimau to’o rotunda merkadu Numbei, tún fali ba rontunda aeroportu Palaban hodi konsentra iha kampiaun fatin feira produtu lokál iha kampu merdeka 01 Maio, Palaban, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar. Governu atribui sertifikadu títulu na’in ba rai iha Bobonaro https://tatoli.tl/2022/11/28/governu-atribui-sertifikadu-titulu-nain-ba-rai-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-28 BOBONARO, 28 novembru 2022 - Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, segunda ne’e simbolikamente atribui sertifikadu títulu na’in ba rai ba benifisiáriuriu na’in tolu iha munisípiu Bobonaro hafoin prezide serimónia hasa’e Bandeira Nasionál iha ámbitu komemorasaun loron Proklamasaun Independénsia 28 Novembru ba dala-47 tinan 2022. Governante ne’e hateten, atribuisaun ne’e hanesan polítikag overnu nian liuhosi Ministériu Justisa hodi fó rekoñesimentu titulár na’in ba rai ho loloos. “Nia objetivu prinsipál hosi atribuisaun sertifikadu ne’e oinsá atu rekoñese sira-nia moris. Ha’u fó ezemplu ida, kuandu ema ekonomista ida kuandu atu kria sira-nia negósiu ida mais nia laiha kapitál, maibé nia bele empresta iha Banku, nia gadai ninia sertifikadu ne’e, bele sustesta ona ninia negósiu,” nia informa ba Jornalista sira, iha kampu Futeból Maliana, segunda ne’e. Sertifikadu títulu na’in ba rai iha pontu importante neen maka hanesan, dahuluk, bainhira iha ona sertifikadu na’in ba rai, atu asegura ka fó seguransa ba sidadaun sira-nia direitu ba rai (prevene ema seluk hadau na’in loloos nia rai), daruak, bainhira iha ona sertifikadu na’in ba rai bele fasilita sidadaun sira atu asesu kréditu iha banku sira. Datoluk, ho sertifikadu na’in ba rai bele hamenus disputa rai tanba baliza klaru ona iha terrenu no informasaun loloos kona-ba na’in ba rai rejistadu iha baze dadus kadastrál. Dahaat, ho sertifikadu na’in ba rai bele prevene fraude iha prosesu fa’an no sosa rai ka fasilita prosesu fa’an no sosa rai tuir dalan legál. Dalimak, bele fó value added  ( nilai tambahan ) iha prosesu fa’an no sosa rai, ezemplu iha legalidade, nune’e folin rai sei aas liu kompara ho rai ne’ebé laiha sertifikadu títulu na’in ba rai no iha pontu ikus liu maka sidadaun sira bele halo kontratu ho setór privadu sira ka investidór sira ho seguransa di’akliu kona-ba direitu ba rai. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, agradese ba Ministériu Justisa tanba atribui ona sertifikadu na’in rai nian ba povu. “Ha’u hanoin durante tinan barak ona ita seidauk hetan sertifikadu, ohin loron maka Ministériu Justisa foin fó sertifikadu na’in ba rai simbolikamente, signifika katak ba oin ema-ne’ebé iha rai, nia iha direitu,” nia katak. Nia husu ba benefisiáriu sira+ne’ebé ohin simu ne’e atu kuida, tau hamutuk ho sasán uma-laran ne’ebé importante nune’e labele lakon,” Prezidente Autoridade Bobonaro fó hanoin. Benefisiária Maria Perreira, sente kontente no agradese ba governu tanba bele atribui ona sertifikadu ne’e. “Ami durante ne’e hein de’it sertifikadu ne’e hosi governu, ohin ami sai ona na’in ba rai ho loloos, ne’e ami sente ba oin la mosu tán problema hadau malu rai to’o ami mate husik ba ami+nia jerasaun sira uza fali,” Maria Katak. Atribuisaun sertifikadu títulu na’in ba rai ne’e bazea ba baze legál sira kona-ba administrasaun rai maka hanesan lei rai númeru 13/2017 kona-ba Rejime Espesiál ba definisaun titularidade bens imóvel, dekretu-lei núeru 14/2022 kona-ba Kódigu Rejistu Prediál, dekretu-lei númeru 65/2022, kona-ba Informasaun Kadastrál Prediál, diploma ministeriál kona-ba Modelu Sertidaun Direitu Propriedade públika iha loron 09 novembru 2022. Nune’e mós, diploma ministeriál kona-ba Úniku Identifikasaun Prédiu públika iha loron 09 novembru 2022, diploma ministeriál Sertidaun Rejistu Prediál públika iha loron 09 novembru 2022, diploma ministeriál Modelu dos Impresu Rejistu Prediál públika iha loron 09 novembru 2022. PAN-VBJ sai matadalan ba Governu hodi implementa VBJ iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/11/28/pan-vbj-sai-matadalan-ba-governu-hodi-implementa-vbj-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-11-28 DILI, 28 novembru 2022 — Sekretáriu Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia, hateten Planu Asaun Nasionál Violénsia Bazea ba Jéneru (PAN-VBJ) sai matadalan ba Governu no parseiru sira atu implementa VBJ iha Timor-Leste. “Atu haforsa Lei Kontra Violénsia Doméstika, Governu iha estratéjia hodi hamosu Planu Asaun Nasionál PAN-VBJ hanesan matadalan ida ba Governu no parseiru Internasionál no Nasionál hodi implementa prevensaun violénsia bazea ba jéneru iha Timor -Leste,” Governante ne’e hateten liuhosi komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Nune’e iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) hahú hosi 2018 to’o 2023, SEII kontinua ho konsidera asuntu igualdade no inkluzaun sosial iha sira-nia orsamentu no programa sira, tanba SEII iha tinan hirak liubá kazu violénsia ne’e sa’e makaas maibé hafoin iha esforsu hosi parte hotu-hotu hodi halo sensibilizasaun ba iha LKVD, VBJ no ikus ne’e kazu violénsia doméstika hahú redús. “Bainhira ita haree fali ba kotuk kazu ne’ebé domina mak kazu violénsia doméstika tanba bainhira lei ne’e vigór no implementa, hotu-hotu inklui ajénsia internasionál no nasionál sira, ita halo sensibilizaun barak nune’e ita konsege redús violénsia,” nia dehan. Entretantu Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Mericio dos Reis “Akara”, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hateten atu halo prevensaun ba violénsia presiza ema hotu hahú atu respeitu malu atu labele halo diskriminasaun ba ema seluk liuhosi liafuan no hahalok. “Ita aprende hahú respeita malu atu labele fó diskriminasaun ba malu la’ós ba maluk feto maibé ba maluk defisénsia sira hotu, tanba ne’e ita presiza atu uza termu liafuan sira hodi labele ofende ka desvaloriza ita-nia maluk sira liu-liu ema ho defisiensia sira,” Mericio dos Reis “Akara” hateten. Vise-Prezidente Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL), Lidia Norberta dos Santos, hateten violénsia hasoru feto no labarik-feto sai nu’udar problema sosiál iha Timor-Leste, nune’e presiza buka solusaun atu hapara ka elimina tanba violénsia ne’e violasaun direitu fundamentál ema-nian. Deputada ne’e haktuir, Timor-Leste konsagra ona igualdade jéneru nu’udar prinsípiu fundamentál ida ba iha moris sosiál familiár, polítika no seluk tán. Violénsia hasoru feto no labarik-feto ne’ebé kriminaliza hosi kódigu penál no LKVD, bainhira halo abordajen presiza mós reforma sira seluk nune’e bele garante igualdade, pás no justisa sosiál iha Estadu RDTL. “Nu’udar deputada iha uma fukun Parlamentu Nasionál iha biban ida-ne’e hodi GMPTL nia naran kontinua no komprometida hodi kontinua defende direitu feto no labarik-feto no grupu vulneravél no marjinalizadu sira, tane aas nafatin prinsípiu igualdade jéneru no lae ba diskriminasaun no respeita ba lei sira-ne'ebé vigór hodi la permite hahalok diskriminatóriu sira hotu,” nia dehan. Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Eusébio Salsinha, hateten aktu violénsia labele buras no la’o nafatin iha sosiedade liuliu iha área remota sira. “Liuhusi lansamentu ne’e ha’u apela atu ita konsolida ita-nia forsa atu ita hamutuk iha vontade ida de’it, ita firme no ita luta hasoru violénsia kontra feto no labarik-feto sira,” nia dehan. Kampaña Kontra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto ne’e sei hala’o durante loron 16 nia laran iha territoriu Timor laran tomak hosi SEII no parseiru internasionál no nasionál no sei remata iha loron 10 fulan dezembru iha Dili. PM Taur reativa klínika coração iha RAEOA https://tatoli.tl/2022/11/29/pm-taur-reativa-klinika-coracao-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2022-11-29 OÉ-CUSSE, 29 novembru 2022 – Primeiru Ministru Taur Mata Ruak, hamutuk ho Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, tersa ne’e reativa fila-fali Klínika coração ihaOé-Cusse, hodi fó atendimentu públiku ba komunidade sira-ne’ebé presiza halo tratamentu ba saúde. Xefe Governu, Taur Matan Ruak, enkoraja profisionál saúde sira iha Oé-Cusse atu kontinua aposta iha atendimentu ho kualidade tanba iha futuru klínika ne’e sei sai sentru alternativa ba povu Timor-Leste. “Ha’u husu de’it ba imi lalika ba kotuk, hatudu nafatin ita-boot sira-nia vontade, halo serbisu di’ak tanba ita tenke aposta iha atendimentu di’ak no mós tenke aposta iha kualidade atendimentu ne’e di’ak atu Oé-Cusse ne’e bele sai duni alternativa ba populasaun Timor-Leste bainhira sira persiza tratamentu saúde ne’e di’ak, tanba ha’u hatene fatin ne’e aban bairua sai sentru ema hotu iha país ne’e,” Primeiru Ministru Taur Mata Ruak hateteten iha Oé-Cusse, tersa ne’e. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, esplika, orsamenta atu aumenta fasilidade no hasa’e espesiaalidade ba profisionál saúde sira hodi reforsa atendimentu públiku ho kualidade iha klínika ne’e. “Ohin, ita kontente tebes ita reativa fila-fali klínika coração ne’ebé maka kuaze tinan rua ita uza tiha ba fatin izolamentu ba COVID-19 ninian, entaun ohin ba oin ita bele uza ba halo tratamentu ba saúde,” nia katak. Nia dehsn, servisu sentrál Ministériu Saúde nian, ospitál ho klínika ne’ebé mak atu hari’i ne’e, la troka ida, ida-ne’e sai alternativa ba povu Timor-Leste, sei Díli nakonu liu bele mai Oé-Cusse, koordenasaun bele halo ho Ministériu Saúde hanesan daudaun ne’e halo evakuasaun ba pasiente sira bele mai entaun espesialista sira mós sei ba mai. “Entaun klínika coração bele atende serbisu ida-ne’e, hanesan mós Díli iha futuru kuandu hari ona, bele iha fatin rua, duké haruka ita-nia ema sira semo ba estranjeiru, entaun ita hahú prepara ba tinan 10 mai, ha’u hanoin Timor-Leste bele ona, no Oé-Cusse mós bele atende ona ida-ne’e,” nia afirma. Formasaun KEmON fasilita Pesoál Saúde salva inan ho bebé https://tatoli.tl/2022/12/01/formasaun-kemon-fasilita-pesoal-saude-salva-inan-ho-bebe/ tatoli.tl Notísia 2022-12-01 MANUFAHI, 01 dezembru 2022 — Formandu no Médiku Jéral, Mario da Costa Mendes, konsidera Formasaun Kuidadu Emerjénsia Obstétrika no Neonatal (KEmON) ne’ebé durante ne’e hetan fasilita tebes Pesoál Saúde (PS) sira atu salva inan ho bebe durante hasoru kazu komplikadu.\ Mario da Costa Mendes hamutuk ho Pessoal Saúde na’in-haat antes ne’e tuir ona formaaun ba KEmON durante loron 26 ne’ebé fasilita hosi Institutu Nasionál Saúde (INS) ho apoiu UNFPA (Fundu Populasaun Nasaun Unida) no Governu Austrália liuhosi Department of Foreign Affairs and Trade (DFAT). Médiku Jerál Servisu Saúde Munisípiu Manufahi, Mario da Costa Mendes, hala’o tratamentu saúde Ultrassonografia (USG) ba inan isin-rua, iha Servisu Saúde Munisípiu Manufahi, kinta (01/12). Imajen Tatoli/Francisco Sony. “Depois, ami ba tuir KEmON hanesan pesoál saúde sente orgullu tebes, tanba liuhosi formasaun ne’e iha koñesimentu barak hosi formadór atu fiar an oinsá hasoru pasiente ne’ebé mai ho kazu oioin ka kazu komplikadu bele implementa tuir regra ne’ebé iha ona,” Mario da Costa Mendes hateten ba jornalista sira iha Sentru Saúde Same, kinta ne’e. Nia informa, antes ba tuir formasaun dalaruma Pesoál Saúde labele fó atendimentu ba kazu komplikadu balun tanba sei menus koñesimentu ka abilidade atu bele jere. “Inan isin-rua sira-ne’ebé mai ho partu la normál, laiha forsa atu hakaas, mai ho kondisaun bebé ne’ebé ita konsidera fuan ladún normál, ami iha prosedimentu ruma atu salva,” Mario Mendes hateten. Médiku ne’e observa, inan isin-rua barak iha área remota ne’e sira-nia koñesimentu seiduak natón, entaun sai mós tristeza ida ba servisu saúde tanba dala ruma sira transfere mai grave loos ona ka mai ho kondisaun mate ona no labele salva. Administrador Munisipiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, rekoñese problema hirak ne’e no kontinua servisu ho Xefe Suku sira halo sosializasaun ho ativu ba komunidade atu bele hakbesik an ba postu saúde no sentru saúde komunitária, nune’e bele hetan tratamentu ho fasiliade saúde ne’ebé iha ona. “Ita hatene inan isin-rua barak sei fiar mak liman badaen ka parteira tradisionál sira. Husu mós ba laen sira atu lori feen mai tratamentu bainhira isin-rua,” Arantes Isaac Sarmento hateten. Munisipiu Manufahi sei kontinua koopera ho Ministeriu Saúde atu bele hadi’a infraestutura, fasildiade no aumenta rekursu ba área hirak ne’ebé presiza hodi hadi’a nune’e bele hamutuk redús taxa mortalidade ba inan ho oan. Pasiente ne’ebé antes ne’e hetan tratamentu partu iha Sala Maternidade Same, Rosalia Natun, agradese tebes tanba bele salva nia ho regra vakum bainhira partu labele ka forsa laek. “Fasilidade iha ne’e kompletu ona no ajuda tebes. Ha’u agradese tanba ha’u rasik mai partu iha fatin ne’e ho atendimentu ne’ebé di’ak,” nia dehan. Formadór KEmON, José António Gusmão Guterres ‘Doutor Zeto’, KEmON mak formasaun ida-ne’ebe hanesan intervensaun salva vida ba médiku no parteira sira atu maneja komplikasaun sira durante períodu isin-rua, intra-partu no pós-partu imediatu. “Intervensaun sira-ne’e nia objetivu mak atu redús mortalidade maternál no bebé foin moris,” nia hateten. Profisionál saúde kompostu parteira no médiku hamutuk 142 konklui ho susesu partisipa iha formasaun refere hahú hosi tinan 2018, kompostu hosi parteira 103 no médiku 39 iha Timor laran tomak. Servísu Saúde Manufahi rejista bebé 808 no 18 mate iha 2022 https://tatoli.tl/2022/12/01/servisu-saude-manufahi-rejista-bebe-808-no-18-mate-iha-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-12-01 MANUFAHI, 01 dezembru 2022 — Diretora Servisu Saúde Munsípiu (SSM) Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman, informa hosi janeiru to’o setembru 2022 ne’e sira konsege rejista ona bebé foin moris hamutuk 808 no hosi númeru ne’e bebé na’in-18 mak mate. Florencia Corte-Real Tilman relata hosi numeru 808 ne’e, bebé na’in-554 moris ho apoiu fasildade saúde enkuantu bebé na’in-254 hili hodi partu de’it iha uma. Diretora Sentru Saúde Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman. Imajen Tatoli/Francisco Sony “Sira-ne’ebé partu iha uma ho razaun oioin, balun pesoál saúde sira mak ba direta tanba sira-nia hela fatin dook no seluk fali sira lakoki ka hakarak konfia liu ba liman badaen ka parteira tradisionál sira,” Diretora ne’e hateten ba jornalista sira iha Servisu Saúde Munisípiu Manufahi, kinta ne’e. Alende ne’e, servisu saúde mós rejista bebé na’in-18 mak mate ne’e maiória hosi postu administrativu Same hamutuk bebé na’in-13 inklui ho postu seluk. Tuir nia, iha mós pasiente 40 mak refere ka halo transferénsia ba Ospitál Referál Maubisse, Ainaro no pasiente 33 mak halo transferénsia ba Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) Dili. “Pasiente hirak ne’e tenke halo transferénsia bainhira hasoru kazu komplikadu hanesan raan fakar depois de partu, tensaun aas, retesaun plasenta (labarik nia kaan la sai),” nia informa. Durante ne’e, Servisu Saúde Manufahi rejistu pasiente maternidade hosi postu administrativu haat hanesan Same, Turiscai, Fatuberliu no Alas inklui mós ho postu administrativu Hato-Udo, munisipiu Ainaro. “Iha ne’e ami halo atendimentu mós ba pasiente maternidade hosi Hato-Udo tanbá sira viziñu ho ami,” nia dehan. Antes ne’e, dadus hatudu katak numeru bebé foin moris ne’e nafatin mantein iha 1000-reain kada tinan hahú hosi 2018 (1007), 2019 (1062), 2020 (1159) to’o 2021 (1089). Servisu Saúde Manufahi dadauk ne’e, iha rekursu hamutuk na’in-207 ne’ebé kompostu hosi médiku na’in-32, parteira na’in-33, enfermeiru na’in-32, dentaria na’in-sia (9), analista na’in-12, farmasia na’in-17 no seluk tan hala’o servisu hanesan pesoál administrasaun, finansa, lojístika, cleaner, motorista inklui seguransa. Servisu Saúde Munisípiu Manufahi   janeiru to’o setembru 2022 ne’e sira konsege rejista ona bebé foin moris hamutuk 808 no hosi númeru ne’e bebé na’in-18 mak mate. Sentru KEmON-Báziku Monaco Same konsege jere kazu komplikadu 92 https://tatoli.tl/2022/12/02/sentru-kemon-baziku-monaco-same-konsege-jere-kazu-komplikadu-92/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 MANUFAHI, 02 dezembru 2022 — Parteira iha Sentru KEmON-Báziku (KEmON-B) Monaco Same, Rosalia Imaculada, informa hahú hosi janeiru to’o novembru 2022 ne’e sentru KEmON-B Monaco Same, konsege jere kazu komplikadu ba inan isin-rua hamutuk 92. “Kazu komplikasaun totál hamutuk 135 maibé 92 mak konsege jere ho di’ak iha KEmON-B Same no 57 refere ba HRMBS (Ospitál Referal Maubisse) no HNGV (Hospital Nacional Guido Valadares) Dili,” Rosalia Imaculada hateten ba jornalista sira iha Sentru KEmON-B Monaco Same, sesta ne’e. Dadus hosi Sentru KEmON-B ne’e mós relata hosi janeiru to’o novemberu 2022 konsege rejista pasiente inan isin-rua hamutuk 591 ne’ebé kompostu hosi partu normál 442, partu asistidu (vakum no pelviku) 14 inklui komplikasaun 135. Parteira ne’e relata, hosi dadus ne’ebé iha ne’e inan isin-rua na’in haat (4) ne’ebé transfere hosi Fatuberliu na’in-rua(2), Alas na’in-ida (1) no Simpang Tiga na’in-ida (1) la konsege salva sira-nia vida, tanba to’o iha fasilidade saúde ho kondisaun grave no inan ida mate tanba eklampsia (tensaun alta) no tolu seluk tanba emorajia post partu (ran fakar depois de partu) inklui retensaun plasenta (labarik nia kaan la sai). “Sira transfere mai mate ona, ami ajuda hasai bebé no iha mós bebé na’in-sia (9) mak mate kompostu hosi na’in-tolu (3) mate durante partu no na’in-neen (6) mate iha inan nia knotak (kabun laran),” Parteira Rosalia esplika. Pasiente inan isin-rua iha maternidade ba Sentru KEmON-B, Alexandinha Barros, hateten sai benefisiariu husu ba Governu liuhosi Ministériu Saúde atu bele aumenta Pesoál Saúde, nune’e bele fasilita inan isin-rua sira ho lalais no di’ak liután. “Sira iha ne’e ho fasildiade kompeltu ona maibé presiza aumenta tan pesoál saúde. Husu ba inan sira, durante isin-rua tenke mai ospitál, nune’e hetan atendimentu atu bele detekta kondisaun bebé nian no hetan informasaun kle’an,” nia dehan. Alexandrinha Barros hanesan pasiente maternidade ho idade 40 ne’ebe nia prosesu partus utiliza metodu vakum ho razaun oan ba dahaat ne’e iha distánsia tinan hitu (7) ho oan datoluk, nune’e laiha forsa ba partu normál. Sentru KEmON-B Monaco Same antes ne’e kosntrusi hosi Liurai Monaco ‘Sua Alteza Serenísima Prínsipe Alberto III” no inaugura iha fulan abríl 2008, no hafoin iha tinan ida ne’e Uma Maternidade refere hetan fali reabilitasaun hosi UNFPA (Fundu Populasaun Nasaun Unida) no Governu Austrália hodi eleva nia nivel ba Snetru KEmON-B. CNC-SEFOPE selebra akordu fasilita formasaun ba sobrevivente nia oan-sira https://tatoli.tl/2022/12/05/cnc-sefope-selebra-akordu-fasilita-formasaun-ba-sobrevivente-nia-oan-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-12-05 DILI, 05 dezembru 2022 — Centro Nasionál Chega (CNC), segunda ne’e, selebra akordu ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) kona-ba fasilita formasaun empregu ba sobrevivente luta libertasaun nasionál nia oan sira. “Selebrasaun nota entendimentu ne’e atu hamutuk ho entidade parte rua Estadu no Governu atu implementa rekomendasaun balun, ne’ebé relasiona ho rekomendasaun sira hosi relatóriu Chega no mós relatóriu CVA, iha ne’ebá hateten Estadu liuhosi Governu fó apoiu ba sobrevivente sira hosi funu nian no karik sobrevivente sira-ne’e mate ona, sira-nia oan sira-ne’ebé durante ne’e seidauk hetan apoiu, entaun sira mós bele hetan apoiu hosi Estadu liuhosi entidade Governu-nian sira,” Diretór Ezekutivu Centro Nacionál Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, hateten ba jornalista sira iha Balíde, Dili, segunda ne’e. Antes asina nota entendimentu, CNC halo ona advokásia oinsá bele iha serbisu hamutuk ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hodi tulun sobrevivente sira. “Bazeia ba rekomendasaun sira-ne’e mak Centro Nacional Chega (CNC) hato’o proposta ba Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), ami bele selebra akordu ida para depois hamutuk bele implementa programa balun,” Hugo hatutan. Iha selebrasaun akordu ne’e, iha programa boot tolu (3) ne’ebé deskreve iha nota entendimentu no CNC fiar sei implementa. “Programa ne’ebé durante ne’e, ami haree no ami fiar katak hetan apoiu hosi Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) mak dahuluk kona-ba formasaun iha área oioin ho sentru formasaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) iha, sei tulun tebes sobrevivente no vítima sira hosi funu nian no mós sira-nia oan sira atu bele hetan formasaun tékniku iha área oioin,” nia afirma. Daruak, oportunidade atu hetan serbisu ho formasaun, nune’e CNC fiar katak sira iha koñesimentu di’ak liután atu hetan servisu iha rai-laran nomós rai-li’ur, hanesan formasaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) organiza para depois hadi’a situasaun rekursu umanu nian ba hetan apoiu servisu. Datoluk mak programa Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) nian kona-ba auto empregu ne’ebé mak ami fiar katak ho parséria ne’e sobrevivente sira-ne’ebé durante ne’e CNC tau daudaun ona iha grupu sira no sira mós bele hetan apoiu hosi programa Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) nian ba auto-empregu. Aleinde ne’e, iha mós programa seluk ne’ebé Centro Nacional Chega iha no implementa hamutuk ho serbisu apoiu Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE). “Ikus liu mak programa kona-ba harii uma. Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) ho nia koñesimentu, matenek no badaen sira iha sentru formasaun, CNC tinan kotuk ami hari’i uma-10 memória ba esperansa, nune’e tinan oin ami mós sei harii tan uma lima. Entaun, ho parséria ida-ne’e hein katak matenek  nobadaen sira hosi Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), sira sei tulun iha harii uma ne’e ba sobrevivente sira,” nia dehan. Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosário, husu joven sira prepara-an no uza oportunidade ida-ne’e ho di’ak hodi apreende. “Tempu ida agora, tempu ida apreende tuir formasaun hodi hatene saida mak merkadu agora, merkadu rai-laran no rai-li’ur presiza ida-ne’e mak agora ita tenke prepara ita-nia an,” nia dehan. Tuir nia, atu servisu ne’e presiza banati tuir rekezitu sira hodi bele alkansa serbisu ne’ebé di’ak no iha aspetu (5) ne’ebé tenke prepara mak saúde tenke di’ak, lian tenke di’ak no aprende ema-nia lian, tenke apreende ema-nia kultura, dixíplina serbisu ne’e, liuhosi formasaun para hatene ita ba karik saida mak atu halo, ba servisu para apreende la’ós sai ema-nia atan, maibé kuandu fila mai tinan rua ka tolu esperiénsia ne’ebé hetan ne’e lori mai implementa iha TL. Aliende ne’e, nia hateten, jerasaun foun nu’udar erói ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste. “Dezenvolvimentu mai hosi baze mak ida-ne’e, tanba ne’e mak ita-nia jerasaun foun sira-ne’e mós erói ba dezenvolvimentu nasionál ba Timor-Leste,” nia dehan. Entretantu, kona-ba aspetu finanséiru CNC aloka rasik orsamentu nune’e mós Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), entaun entidade rua (2) ne’e mak sei tau hamutuk sira-nia rekursu ema no orsamentu sira hodi bele implementa atividade no planu sira ne’e, enkuantu CNC prevee ba programa reparasun ba sobrevivente kuaze millaun $400. Eskola SACROJES Becora sai vensedór ba festivál https://tatoli.tl/2022/12/07/eskola-sacrojes-becora-sai-vensedor-ba-festival/ tatoli.tl Notísia 2022-12-07 DILI, 07 dezembru 2022 — Eskola terseiru siklu  Sagrado Coração de Jesus, Becora, sai vensedór dahuluk ba  festivál interrelijiozu kompetisaun ho modalidade enterteinamentu vokál grupu  labarik tinan 2022 nian. Vise-Diretór Ensino Báziku terseiru siklu  Sagrado Coração de Jesus Becora Celestino Júlio Belo, sente kontente tanba vitória ne’ebé mak  estudante sira hetan la fasil maibé  ho labarik sira-nia matenek ohin loron bele  sai vensedór. “Vitòria ne’ebé mak iha la fasil atu hetan resultadu ida-ne’e, tanba ami mak sai vensedór ba festival, ami nia esforsu durante  ne’e mak  konsege sai  primeiru vensedór ba festivál ida-ne’e,” nia informa ba TATOLI bainhira partisipa festivál ne’e iha salaun Hosana, Bebora, kuarta ne’e. Nia dehan, durante preparasaun hafoin ezame terseiru trimestre, Asosiasaun Turismu Timor-Leste husu eskola sira atu tuir programa  kompetisaun vokál grupo, entaun hosi ne’e koordena ona ho estudante sira oinsá atu partisipa iha eventu ne’e. Iha  fatin hanesan, Reprezentante Prezidente Asosiasaun Turizmu Timor-Leste, Guilhermina Marçal, hateten  bainhira halo konkorrénsia ba labarik sira katak ida-ne’ebé atu tulun labarik sira-nia kapasidade no abilidade hanesan ema. Asosiasaun Turismu Rejiosu Timor-Leste  nuu’dar organizasaun interrelijiozu ida-ne’ebé promove diversidade iha kultura, rasa no relijiaun, ne’ebé  harii  iha loron 25  marsu 2019. Asosiasaun Turizmu Relijiozu Timor Leste liuhosi juventude nukleu organiza kompetisaun múzika  modalidade vokál grupu ba labarik ho idade 8-15 hodi halibur labarik sira-ne’ebé  iha talentu no múzika vokál grupu. Objetivu hosi kompetisaun ne’e mak dahuluk promove festivál interrelijiozu  ho modalidade entertreinamentu nível nasionál no sei hala’o ba nível internasionál  iha períodu tuir mai. Daruak, promove  sira-nia talentu  iha área múzika  hodi bele  sai  profisionál  iha futuru. Datoluk, halo kadernizasaun ba labarik sira hodi bele kontinua  talentu vokál grupu. Dahaat, hametin fiar unidade  no fraternizasaun umana iha diversidade kulturál rasa no kór oioin. Dalimak, kuda espíritu nasionalizmu iha ámbitu selebrasaun loron juventude nasionál 12 novembru no loron proklamasaun independénsia 28 novembru. Manan-na’in primeiru lugár hetan $600 ho tasa rotativa no sertifikadu, segundu lugár hetan $500  ho tasa no sertifikadu. Terseiru lugár  sei hetan $400, tasa no sertifikadu, kintu lugár $200 tasa no sertifikadu, sestu lugár sei hetan $100 ho sertifikadu Primeiru vensedór mak eskola Sagrado Coração de Jesus, segundu vensedór hosi Tres postarinhos Paroquia Imaculada da Conceição Balide, terseiru vensedór EBC  Esperança da Patria Becora, kuartu lugár  EBC São  Vicente do Paulo  Tuti Bebonuk, kintu lugár EBC hosi Marcelo 02 Comoro, no sestu lugár hosi EB primeiru no segundu siklu vila Beto, Madohi Anin fuic. Fundu ba preparasaun no prémiu ba atividade ne’e hetan apoia hosi Gabinete Primeiru Ministru, Servisu Apoiu  Sosiedade  Sivil  no Auditoria  (SASCAS) ho montante $7.900 no apoia másimu hosi líder relijiaun lima mak hanesan  Katólika, Protestante, Musulmanu, Hindu. Carel da Costa hosi RAEOA kontente hetan segundu lugár iha eventu KAJATI https://tatoli.tl/2022/12/12/carel-da-costa-hosi-raeoa-kontente-hetan-segundu-lugar-iha-eventu-kajati/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 KUPAUN, 12 dezembru 2022 – Carel da Costa Ruin ho naran bolu, Carel, idade foin tinan 10, nu’udar atleta Taekwondo hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sente kontente tanba iha domingu ne’e, hetan segundu lugár liuhosi eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI) ne’ebé realiza iha provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Carel da Costa Ruin, moris iha Oé-Cusse iha loron 09 novembru 2012 hosi aman domin, José da Costa Ruing no inan Lúcia Nheu. Maske idade sei ki’ik, maibé Carel hakarak treinu Taekwondo, hahú iha 2021 iha Asosiasaun Taekwondo Oé-Cusse to’o ohin loron. Nune’e liuhosi matenek ne’ebé nia iha no hetan treinu, liu selesaun nu’udar atleta Taekwondo, reprezenta RAEOA hodi tuir eventu KAJATI Kupaun, ho rezultadu finál okupa segundu lugár ho prémiu medalla perak hafoin halakon atleta na’in-rua hosi NTT. “Ha’u kompete dalarua mak lakon, maibé ha’u kontente tanba bele hetan segundu lugár, tanba ha’u mai lori Oé-Cusse nia naran, ha’u tenke esforsu atu manán, maske segundu lugár de’it, tanba ha’u foin primeira vez kompete iha eventu boot sira hanesan ohin ne’e, maibé sei treina nafatin hodi prepara tán atu kompete iha eventu seluk, atu sai primeiru lugár,” Carel da Costaosta Ruing, espresa nia sentimentu ksolok ne’e, hafoin kompete iha GOR Kupaun, domingu ne’e. Nune’e iha kompetisaun, esforsu ne’ebé Carel iha, konsege hetan segunda lugár iha klase pra-kadet C ho todan kilograma 28, hafoin halakon atleta Getcemani Rairatu hosi PPO Kupaun iha 4 finál, nune’e atu hakat ba finál hadau primeiru lugár maibé la konsege tanba lakon ho atleta, Jason Doen hosi SMKN 1 Kupaum. Nune’e atleta Carel da Costa Ruing, ofisialmente okupa segundu lugár iha eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI) tinan 2022. Carel, daudaun ne’e hala’o nia estudu iha eskola CAFE Oé-Cusse maibé nia sempre fahe tempu dadee ba eskola no lokraik kontinua ba treinu Taekwondo iha Asosiasaun Taekwondo Rejiaun Oé-Cusse. Ho susesu ne’e, nia inan Lúcia Nheu, sente kontente tanba esforsu no preparasaun ne’ebé iha, konsege iha duni rezultadu, tanba kompetisaun ba iha eventu ne’e reprezenta RAEOA. “Ha’u hanesan inan-aman mai akompaña direita, ida-ne’e hanesan kebanggaan tanba reprezenta RAEOA mai kompete iha Kupaum hetan segundu lugár,” nia orgullu. Entretantu kalendáriu eventu KAJATI realiza durante loron tolu, hahú iha sesta (9/12) to’o domingu (11/12), no partisipa atu kompete iha eventu ne’e hamutuk dozan 32 ho totál atleta-na’in 845. Hosi atleta na’in-845 ne’e maioria mane hamutuk 495 no feto-317 inklui Timor-Leste. Purtantu ho regulamentu ne’ebé fó-sai hosi komisaun organizadora KAJATI mak hanesan, atleta sira kompete ho kategória pra-kadet A ba idade tinan neen (6) to’o hitu (7), pra-kadet B ba idade ualu (8) to’o sia (9), pra-kadet C ba idade 10 to’o 11, pra-kadet D ba idade 12 to’o 14, nune’e mós senior no junior. Uma-kreda prepara semana haat atu simu natál https://tatoli.tl/2022/12/16/uma-kreda-prepara-semana-haat-atu-simu-natal/ tatoli.tl Notísia 2022-12-16 DILI, 16 dezembru 2022 —Amu Pároku São José Ai-mutin Dili, Emanuel Lelo Talok, hateten, uma-kreda prepara semana haat atu simu natál. “Yempu adventu ne’e uma-kreda prepara semana haat atu simu natál, ne’ebé durante semana haat ne’e fahe liturjia ko’alia kona-ba Jesus atu mai, preparasaun nu’udar ema tenke prepara fuan, ko’alia kona-ba inan Maria Virjen ne’ebé kous no prepara atu hahoris Jesus. Ita hotu hatene Jesus nia prezensa iha mundu ne’e nu’udar xave ba salvasaun mundu nian,” Amu Pároku São José Aimutin, hateten ba Agência Tatoli liuhosi programa entrevista eskluziva, iha estúdiu Farol, sesta ne’e. Nia dehan, semana haat ne’e ba sarani katólika atu la’o tuir lala’ok adventu nian, hanesan hakle’an liturjia, orasaun, no bíblia sira ne’ebé loron ba loron Tatoli mai sarani sira kona-ba preparasaun etapa haat ne’e. “Durante semana haat ne’e di’ak tebes ba sarani katólika tanba adventu ne’e ita tama ona litúrjiku foun, nune’e antes tama ba natál ita tenke prepara-an hanesan tuir misa loron-loron, rona Maromak nia liafuan atu hatene kona-ba Jesus nia prezensa ne’e atu halo saida, halo asaun karidade no seluk tan,” nia akresenta. Adventu fahe ba tempu rua, parte dahuluk mak hahú loron adventu iha fulan ikus novembru nia to’o loron 16 dezembru no tempu daruak adventu nian mak hahú loron 17 to’o 24 dezembru. “Preparasaun di’ak tebes ba ita antes to’o natál mak tuir misa loron-loron rona Maromak nia liafuan, tuir retiru, halo reflesaun, konfesa no seluk tan,” Padre Emanuel hameno. Nia esplika, loron adventu hahú to’o loron 16 dezembru ne’e hanesan preprasaun jerál de’it maibé hahú 17 dezembru ba leten ne’e, intensivamente tenke hala’o tanba Maromak nia oan nia prezensa ne’e besik mai ona. “Prepara ita ba solenidade loron natál nian no natál signifika loloos loron ne’ebé ksolok nia atu ema barak selebra hamutuk hodi simu Jesus nia prezensa. Ita hotu hatene Jesus Maromak oan buat-hotu ba nia iha maibé moris mai halo nia-an hanesan ema-kiak ida-ne’e hanorin ita labele lakon esperansa hodi fó forsa ba ita atu luta tuir nia katak fiar iha nia buat hotu sei sai di’ak,” Amu ne'etenik. Padre konsidera natál importante ba sarani atubele komprende Maromak tanba Maromak mai ona halo nia-an simples iha sarani nia le’et, Maromak halo nia-an simples  atu ema-nia kakutak ne’ebé kloot ne’e bele komprende Maromak. “Maromak liuhosi nia inkarnasaun ne’e atu ita koñese liután hahú hosi bebe, tempu ba ita atu koñese, hadomi moris ho Maromak no haklaken maromak,” nia salienta. Populasaun Laclo agradese ba PR Horta distribui nesesidade bázika https://tatoli.tl/2022/12/19/populasaun-laclo-agradese-ba-pr-horta-distribui-nesesidade-bazika/ tatoli.tl Notísia 2022-12-19 DILI, 19 dezembru 2022 — Populasaun sira hosi  suku Uma Naruk, Laku Mesak no  Laikore, postu administrativu Laclo, munisípiu Manatutu hato’o agradesimentu ba Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, ne’ebé distribui nesesidade bázika  hanesan, foos, mina, supermie ba povu ne’ebé moris vulneravél liu. Apoia ne’e distribui direta hosi asesór lojístika no patrimóniu Prezidénsia Repúblika, Joel Cristovão, ba populasaun sira kompostu aldeia Fahilakor ema na’in-71, suku Uma Naruk, aldeia Labubu na’in-93, suku  Laku Mesak no suku Laikore na’in-31. Populasaun hosi suku Laku Mesak, Maria Batu-Leci, hato’o agradesimentu ba apoia aihan hirak ne’e bele ajuda sira-nia nesidade uma laran. “Ami agradese tebes ba apoiu aihan ne’e labele haree ba ninia kuantidade uitoan ka barak, agradese liu ita-nia prezidente bele fó apoiu hirak ne’e to’o duni mai ami,” Nia hato’o liu hosi komunikadu imprensa ne’ebé Ajénsia TATOLI asesu hosi mídia Palásiu Prezidensiál, segunda ne’e. Xefe Aldeia Raihatu, José da Silva, apresia tebes ho apoia PR Horta ne’ebé halo distribuisaun aihan ba povu tomak inklu sira-nia aldeia bele konsumu hodi simu selebrasaun festa santu natál no tinan foun 2023. “Apoiu ne’e lori mai ami fahe duni ba populasaun sira-ne’ebé ami identifika katak, sira mak merese atu simu tanba haree ba kondisaun moris susar tebes. Tanba ne’e agradese ba PR Ramos-Horta nia laran di’ak lori apoia ne’e too kedas área remota,” nia agradese. Populasaun sira iha área ne’eba maiória moris ho vida agrikultura halo to’os hanesan kuda batar, forerai, aifarina no aihan sira seluk tan, tanba maiória povu hela iha foho leten. Asesór Lojístika no Patrimóniu Prezidénsia Repúblika, Joel Cristovão, hateten apoia ne’e Xefe Estadu haruka distribui prioridade ba povu ne’ebé hela iha área remota no la asesu ba eletrisidade, bee moos no estrada. “Apoia ne’e fó hosi ita nia prezidente hodi ajuda ama no apa no alin sira bele konsumu durante loron boot nata,l” nia hateten. Nia hatutan, apoiu ne’e ekipa hala’o distribuisaun mós ba Aileu, Ermera, Maliana-Bobonaro no família sira-ne’ebé ho kondisaun defisíensia. Mota sobu ai-riin eletrisidade monu,   povu moris iha nakukun Iha parte seluk, xefe suku Laku Mesak, Filomeno Rotrigues Pereira Carçeres, preokupa impaktu hosi  inundasaun iha loron 4 abríl 2021 to’o agora afeita ba riin eletrisidade sira hosi área Malorok-suku  Laku Mesak, aldeia  Nakaleu to’o suku Hohorai moris iha kondisaun nakukun nia laran. Problema hirak ne’e aprezenta ona ba autoridade munisípiu Manatuto hodi levanta to’o  Governu sentrál maibé to’o  agora seidauk foti desizaun haruka ekipa tékniku no Ministériu Obras Públika (MOP)  liu hosi Institutu Jestaun  Ekipamentu (IGE) atu bele koloka ekipamentu pezadu ba hadia hikas kondisaun dalan no ponte hirak ne’ebé kotu. “Mota sobu to’o agora rin eletrisidade nia lubuk ida monu no rai halai  halo riin eletrisidade monu no fiu kotu ahi la lakon too agora,” nia  preokupa. Preokupasaun hanesan hato’o mós hosi populasaun suku Laku Mesak, Maria Batu-Leci, triste  sira nia aldeia to’o  agora eletrisidade rin harii ona, maibé intalasaun fiu eletrisidade seidauk to’o sira-nia fatin. “Ida-ne’ebé halo ha’u triste liu mak to’o agora eletrisidade seidauk lakan, udan tinan kotuk halo rin eletrisidade monu hotu ahi la lakon too agora. Ami sei terus mós ba bee-moos araska tebes ba ami,” nia dehan. Xefe Aildeia Raihatu, José da Silva, husu ba Governu tau konsiderasaun ba problema ne’ebé povu enfrenta bele solusiona hodi povu bele moris ho kontente no goza liberdade independénsia ne’e. Nia dehan, povu Laclo no aldeia lubun ida durante tempu rezisténsia subar mós lider rezidénsia sira hanesan atuál Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak no veteranu lubun ba  hela iha ne’eba povu maka salva no tau matan. Asosiasaun Santalum kuda ai-horis 580 iha Tasi-tolu https://tatoli.tl/2022/12/20/asosiasaun-santalum-kuda-ai-horis-580-iha-tasi-tolu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-20 DILI, 20 dezembru 2022 — Asosiasaun Santalum hala’o atividade kuda ai-horis hamutuk 580 iha área protejida Tasi-tolu, tersa ne’e. Diretór Asosiasaun Santalum, Adalberto Higino Belarmino, hateten, ai-horis ne’ebé ohin kuda iha área tasi ibun Tasi-tolu, iha sentru kuarentena COVID-19, ho objetivu fó matak no konserva área ne’e. “Tinan ne’e, ita kuda ai-horis ba rai ektare rua, parte foho hamutuk 1.030 no área tasi ibun ohin ita kuda 580,” Adalberto Higino, informa iha ámbitu kuda ai-horis iha Tasi-tolu. Ai-horis ne’ebé kuda hanesan ai-kakeu foho, ai-kakeu tasi, ai-na, lamtoro no mimba, nune’e ektare ida ho balun kuda iha foho no seluk kuda iha parte tetuk. “Ami kuda ai-horis sira ne’e tanba ho hanoin presiza tebes halo reflorestaun ba área kosteiru, tanba mudansa klimátika ameasa tebes, enkuantu Dili nu’udar kapitál nasaun ita tenke halo reflorestasaun nune’e bele fó oxijéniu di’ak ba kapitál laran,” nia tenik. Atividade refolorestasaun ne’e hala’o tanba serbisu hamutuk ho empreza Bayu-undan, Santos inklui Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) liuhosi Diresaun Jerál Floresta. “Ami hetan apoiu fundu $42.000 hosi empreza Santos iha tinan ne’e. Orsamentu sira ne’e ami halo atividade hanesan manutesaun ba ai-horis sira ne’ebé kuda ona iha Dili no Liquiça Ulmera, inklui selu saláriu hotu,” Diretór informa. Ai-horis ne’ebé kuda iha Tibar, Ulmera no Tasi-Tolu desde tinan 2007 to’o 2022, ne’ebé bele fó ona mahon ba ema. “Tinan ne’e ita kontinua kuda iha Tasi-tolu no tinan oin hakarak kuda ai-horis sira ne’e ba área tasi-ibun ne’e hotu kedas,” nia dehan. Diretór Santalum husu komunidade ne’ebé hela iha área Tasi-tolu tenke koopera proteje ai-horis sira ne’ebé kuda ona, nune’e iha futuru bele fó mahon di’ak ba ema hotu. Asosiasaun Santalum nu’udar organizasaun sosiedade sivil nasionál ne’ebé hala’o nia knaar iha área floresta, agrikultura no meiu ambiente durante tinan 15 nia-laran no halo ona servisu hamutuk ho projetu Bayu-undan no tama ona tinan datoluk halo parseria ho Santos iha área reflorestasaun. Governu iha ona planu lejizlativu hamutuk 205 ba tinan 2023 https://tatoli.tl/2022/12/28/governu-iha-ona-planu-lejizlativu-hamutuk-205-ba-tinan-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 DILI, 28 dezembru 2022 — Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta planu lejizlativu hamutuk 205 ba tinan 2023, iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, ne’ebé hetan ona aprovasaun. “Ohin Konsellu Ministru aprova ona planu lejizlativu Governu ba tinan 2023, entaun loron 02 janeiru 2023, ami sei print planu lejizlativu ne’e no sei divulga ba públiku hodi bele hatene planu saida mak Governu iha atu kria lei no inisiativa lejizlativa sira durante tinan 2023,” Ministru Fidelis, relata hafoin reuniaun ezekutivu ba dala-ikus nian ba tinan 2022, ne’ebé prezide hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, iha Palásiu Governu. Planu lejizlativu ne’e elabora ona bazeia ba proposta ne’ebé submete hosi membru KM sira no konsiste previzaun intervensaun lejizlativa Governu nian no respetiva prioridade, ne’ebé fahe ba setór sira ba tinan 2023. Planu lejizlativu ba tinan 2023 iha nível dezenvolvimentu kapitál sosiál prevee intervensaun lejizlativa 31, dezenvolvimentu infraestrutura sira ho kálkulu totál intervensaun lejizlativa 27, iha dezenvolvimentu ekonómiku aprezenta intervensaun lejizlativa 33, iha área konsolidasaun governativa  prevee intervensaun lejizlativa 35 no nível governasaun di’ak no kombate korrupsaun ho kálkulu totál inisiativa lejizlativa hamutuk 79. Planeamentu lejizlativu nu’udar instrumentu ne’ebé konsagra ona iha polítika reforma lejizlativa hodi hadi’a kualidade atividade lejizlativa Governu nian. Governu regula atribuisaun modalidade medalla militár https://tatoli.tl/2022/12/28/governu-regula-atribuisaun-modalidade-medalla-militar/ tatoli.tl Notísia 2022-12-28 DILI, 28 dezembru 2022 — Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova proposta dekretu-lei kona-ba regulamentu medalla militár no komemorativa defeza ba FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus. “Diploma ne’e ho objetivu atu kria no regula kondisaun atribuisaun modalidade medalla militár ne’ebé destina atu fó prémiu ba servisu ho valór a’as tebes, ne’ebé hala’o ba F-FDTL no nasaun, inklui halo distinsaun ba virtude importante ne’ebé hatudu iha servisu militár F-FDTL,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Mangalhães, hateten hafoin reuniaun ezekutivu ba dala-ikus nian ba tinan 2022, ne’ebé prezide hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, iha Palásiu Governu. Tuir governate ne’e, medalla militár ne’e bele atribui ba militár estranjeiru no sivil nasionál ka estranjeiru, iha situasaun ne’ebé prevee iha regulamentu ida-ne’e. “Medalla militár ne’e inklui modalidade sira hanesan valór militár, krús guerra, servisu distintu sira, méritu militár, F-FDTL, komportamentu ezemplár, komemorativa kampaña, no komemorativa komisaun servisu espesiál sira,” nia akresenta. Aleinde ne’e, modalidade medalla sira hanesan valór militár sei fó ba militár sira ne’ebé prinse ona servisu iha F-FDTL ho forma di’ak durante tinan 15 ka 20 bainhira lei ne’e tama vigór, kualifikadu sira bele hetan medalla valór militár, maibé desizaun ne’e sei halo ka tetu tuir rekezitu sira hotu mak foin atribui. “Ba medalla ho valór grau krúz sei fó ba ema hirak ne’ebé tiru malu iha batalla, ezemplu F-FDTL halo operasaun ruma iha nasaun sira seluk halo asaun aktu hatudu aten brani hodi fó sira-nia an salva nia maluk sira. Ida-ne’e sei kualifikadu, maibé atu dehan de’it katak medalla grau sira ne’ebé iha sei atribui tuir kontéstu espesífiku mak fó ba sira ne’ebé merese atu hetan medalla sira ne’e tanba lei no sistema iha ona,” Ministru tenik. Ekipa AMD sei observa sintina públiku konstrui iha MAE nia oin https://tatoli.tl/2022/12/30/ekipa-amd-sei-observa-sintina-publiku-konstrui-iha-mae-nia-oin/ tatoli.tl Notísia 2022-12-30 DILI, 30 dezembru 2022 — Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu, Arthur Henriques, informa nia parte sei orienta ekipa observa sintina públiku ne’ebé konstrui iha espasu públiku iha edifísiu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nia oin. “Sintina Públiku ne’ebé konstrui iha espasu públiku iha edifisiu MAE nia oin ne’e, tuir planu ekipa Autoridade Munisiu Dili (AMD) sei hala’o observasaun iha terrenu. Karik, identifika mak iha duni, ami sei haruka sobu tiha tanba ne’e hatudu imajen la di’ak no sintina públiku ne’e halo iha kedas instituisaun Estadu nia oin. Ida-ne’e bele afeta imajen la di’ak ba públiku,” Arthur Henriques hateten ba Agênsia Tatoli iha nia kna’ar fatin. Bainhira mak ekipa AMD halo observasaun, nia hatán, nia parte sei informa ba Xefe Departamentu Jestaun Merkadu no Turizmu iha Munisípiu Dili atu organiza ekipa tun ba terrenu hoi observa. “Ho asuntu ne’e ami foin simu informasaun, orsida ha’u sei lokaliza ka informa ba xefe departamentu atu haruka nia ekipa tun ba haree iha terrenu,” nia dehan. Jerente ba projetu jardin 26, Luis Sarmento, hateten sintina konstrusaun ne’ebé halo iha Ministériu Administrasaun Estatál nia oin ne’e Sintina Públiku. “Ida-ne’e, sintina públiku. Iha ne’e ami hanesan mai hosi kompañia, ami ezekuta servisu tuir planu no orientasaun hosi Miistru Obra Públika fó mai ami, no Sintina Públiku nia fatin konstrusaun ne’e maki ha ne’e duni, ami labele muda,” nia dehan. Projetu konstrui sintina públiku públiku ne’e, empreza hetan kontratu hosi Ministériu Obra Públika iha fulan juñu tinan ne’e ho durasaun fulan haat (4). “Ami konstrui sintina públiku ne’e hahú iha fulan-juñu no ramata iha fulan outubru, maibé la konsege ramata tanba iha problema kiik-oan sira bazea ba Planta no Kadernu Enkargu (BoQ) no dezeñu iha mudansa. Entaun, kompañia halo fali serbisu neineik no finaliza fali ho estensaun bele to’o dezembru 2022,” nia dehan. Sintina públiku ne’e Ministériu Obra Públika kontratu empreza hamutuk $317.98 hodi konstrui sintina públiku no trotoar kompletu. “Kontratu ba jardin tomak ho nia medida naruk metru 425, hahú hosi lampu merah PSIC to’o lampu merah EDTL. Hanesan ami kuda ai-horis, ami sei monta lampu no monta ponte. Iha oin, ami sei fera tan alkatraun tau fali rai ho duuk no sei iha kadeira no buat lubuk ida sei monta iha ne’e,” nia dehan. Entretantu, tuir observasaun jornalista Agénsia Tatoli iha terrenu nota katak sintina públiku ne’ebé halo iha espasu públiku Balíde iha edifisiu Ministériu Administrasaun Estatál nia oin, okupa trotoar leten nune’e afeta movimentu públiku iha fatin refere. Família Cristiano Emanuel husu PNTL loke investigasaun ho forma transparate https://tatoli.tl/2022/12/30/familia-cristiano-emanuel-husu-pntl-loke-investigasaun-ho-transparansia/ tatoli.tl Notísia 2022-12-30 DILI,30 de dezembru 2022 — Família vítima Cristiano Emanuel ne’ebé deskonfia hetan agresaun fíziku to’o kanek grave husi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), atu loke investigasaun profunda ho forma transparante. Kazu ne’e akontese iha loron kuarta (27/12), kalan, maizumenus tuku 19:00, bairru Pemancar iha aldeia Achu-laca,suku Lahomea, postu administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro. Inan hosi vítima Cristiano Emanuel, Barbara da Cruz, rekoñese iha loron 27 dezembru, kalan, nia-oan nia-kolega sira sunu fugete hodi membru polísia ba la halo intervesaun ka hapara de’it, maibé ba duni labarik sira no ka’er hodi baku to’o kanek grave. “Ha’u nia-oan la halai tanba sente la sala, maibé polisia na’in-rua mak baku, tebe to’o monu, hafoin, nia (oan) hamriik husu deskulpa no hateten ha’u nia kolega sira mak sunu. Maibé ha’u la’e. Membru polísia la rona no nafatin hasai stick hodi baku kotuk laran, hafoin labarik dezmaia no raan fakar no nehan tolu iha leten namtate sai hotu mak foin transport aba ospitál”, Inan Barbara inform aba Jornalista sira iha HNGV-Bidau, sesta ne’e. Ho laran triste, nia dehan hanesan inan la satifa ho hahalok oknum polísia sira ne’e, banhira sira hala’o kna’ar nu’udar seguransa tenke fó hanoin ka fó sansaun ruma ba sidadaun hotu ne’ebé komete sala ruma atu labele to’o raan sai hanesan ne’e. Nune’e, família vitima rekomenda ba Komandu PNTL Bobonaro atu loke investigasaun tenke ho transparante hodi membru ne’ebé komete agresaun fíziku ne’e bele responsabiliza nia aktu ne’e. Iha fatin hanesan, Vítima Cristiano Emanuel (tinan 16), afima iha loron 27 dezembru, kalan, hetan duni agresaun fíziku hos membru PNTL na’in-rua iha bairru Pemancar, aldeia Achu-laca,suku Lahomea, postu administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro. Vítima Cristiano Emanuel da Costa tinan 16 konta akontesimentu ne’ebé akontese  iha bairo pemancar  aldeia achu laca,suku Laho-mea Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro katak,  nia kolega sira sunu petasan mak Polisia sira haleu. “Momentu ne’eba, ha’u nia-kolega na’in-rua mak sunu petasan (fugete), maibé  ha’u la sunu, hafoin kolega sira sunu liu tiha minutu 10, polísia mai  haleu tiha ami,  depois kolega ida halai mak polisia ka’er no ha’u mós  polisia na’in-rua  mak tuku no tebe no lori stick baku ha’u nia kotuk laran no baku ha’u nia nehan monu, nune’e ha’u dezmaia  no la hatene an to’o  monu, mak sira lori ha’u ba ospitá Maliana” nia lamenta. Ho aktu ne’e, nia dehan: “To’o agora, ha’u sente hela ibun ho ulun mak sei moras nafatin ne’ebé ha’u atu han mos la di’ak. Ha’u husu ba Ministériu relevante sira  atu prosesa membru polísia ida ne’e tanba hahalok hanesan ne’e ladun di’ak ba nasaun”. Cristiano Emanuel transfere husi Opsitál Maliana iha loron 28 dezembru mai iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) atu kontinua halo tratamentu espesialidade. Entretantu, Jornalista Agência Tatoli tenta atu konfirma kondisaun saúde vítima Cristiano Emanuel ba ba Xefe Departamentu Sirurjia Homen, iha HNGV, maibé okupadu ho serbisu seluk. Governu realiza bazar baratu hodi festeza Natál no Tinan Foun https://tatoli.tl/2022/12/30/governu-realiza-bazar-baratu-hodi-festeza-natal-no-tinan-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-12-30 DILI, 30 dezembru 2022 — Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili iha inisiativa realiza bazar baratu ba negosiante sira hodi faan sira-nia sasán iha Golgota no Eis-Merkadu Caicoli, hodi festeza festa Natál (25 dezembru 2022) no Tinan Foun (01 janeiru 2023). “Merkadu baratu ami organiza iha fatin rua (2), ida hetan apoiu hosi Ricardo Nheu ne’ebé fó nia fatin iha Golgota atu negosiante sira-ne’ebé faan iha Kampung Baru muda hotu ba ne’ebá. Entaun, ami koordena hamutuk ho Polísia eskuarda Dom Aleixo hodi muda sai vendedór sira hosi merkadu Kampung Baru tun mai kruzamentu Nicolau Lobato, ami muda tama tiha ba laran. Agora ida fali, ami organiza hosi eis-merkadu iha suku Caicoli aranja fatin fó ba sira no halo ona abertura iha 22 dezembru, ida-ne’e bolu bazar baratu,” Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu, Arthur Henriques, hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, sesta ne’e. Munisípiu Dili organiza ka realiza bazar baratu mak atu fó kondisaun ba negosiante sira bele festeza iha loron natal no tinan foun, nune’e bele hetan rendimentu. “Tanba, sira faan iha estrada públiku no trotoár leten, entaun ami iha duni inisiativa rasik bolu sira hamutuk no organiza fatin fó ba sira. Entaun, iha eis-merkadu Caicoli, agora kuaze familia 60. Maibé iha Golgota bele to’o ona 800, tanba vendedór ami muda hosi ne’ebá 266 no aumenta tan sira iha ne’ebá provolva 500,” nia informa. Tuir nia, muda vendedór hosi Kampung Baru ba Golgota hahú kedas iha 20 to’o 22 no Autoridade Munisípiu Dili kontinua monotoriza. “Maibé, bazar baratu iha eis-merkadu Caicoli ami organiza vendedór sira iha 18-22 dezembru, ami halo abertura,” nia dehan. Tanba ne’e, bainhira Autoridade Munisípiu Dili liuhosi Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu realiza merkadu baratu, negosiante sira sente kontente no hato’o agradesimentu ba Governu tanba bele halo atividade negósiu. “Iha prosesu muda vendedór ba merkadu baratu, sira sente kontente tanba Governu liuhosi Autoridade Munisípiu Dili iha inisiativa rasik organiza sira, hodi harii kondisaun atu sira faan sira-nia sasán hodi festeza loron boot natál,” nia dehan. Entretantu, tuir observasaun jornalista iha terenu nota katak negosiante sira-ne’ebé halo atividade negósiu iha merkadu baratu iha eis-merkadu Caicoli, negosiante sira halo duni atividade negósiu iha fatin refere. Loron 31 dezembru nu’udar loron harohan ba pás https://tatoli.tl/2022/12/31/loron-31-dezembru-nuudar-loron-harohan-ba-pas/ tatoli.tl Notísia 2022-12-31 DILI, 31 dezembru 2022 — Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, lee sai mesajen hosi Papa Francisco nian ba santa kreda iha mundu kona-ba loron mundiál pás nian ne’ebé kada tinan monu iha loron 01 janeiru. “Ha’u koko transmite mensajen hosi Sua Santidade Papa Francisco nian kona-ba loron mundiál pás nian ba dala-56, hanesan ita hotu hatene kada tinan iha loron 01 janeiru ita komemora loron mundiál pász, ita kontinua reza ba páz. Nune’e hanesan ohin ha’u dehan loron ohin atu agradese ba pás nune’e mós loron atu harohan ba pás,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hateten liuhosi omília selebrasaun eukaristia ba tinan tuan troka tinan foun, iha igreja Katedral, Dili, sabadu ne’e. Dom Virgílio lee sai Amu Papa Francisco nia mensajen katak hahú laiha ema ida salva nia an rasik ba kombate COVID-19, maibé hamutuk mak bele harii pás, presiza mós kaer liman hamutuk hodi hakat no konstrui pás. Papa Francisco sita karta Jõau Paulo hosi tesalónika dehan, agora kona-ba tempu no époka sira maun alin doben sira imi la presiza buka buat ida hakerek imi rasik hatene didi’ak ona katak loron Nai nian sei to’o mai hanesan na’ok-teen iha kalan. “Ho liafuan ida-ne’e, João Paulo enkoraja komunidade tesalónika atu hamriik metin sira-nia fuan no sira-nia ain hamriik metin iha fatin, ho matan nakloke ba realidade haleu ho eventu istóriku sira hein kona-ba Nai ne’ebé sei mai maske eventu tranzitu sira taka hela ita-nia moris, ita sente iha hela nakukun no injustisa no terus nia-laran,” nia dehan. Dom Virgílio Kardeál hateten, mensajen hosi Papa Francisco ne’e sarani nia fuan nakloke ba esperánsa no konfia iha Maromak ida-ne’ebé halo nia an prezente akompaña sarani sira sustenta ho forsa tomak no liu-liu guia hotu-hotu nia dalan. “Tanba razaun ne’e João Paulo kustantemente husu ba komunidade atu vijilante halo buat sira-ne’ebé di’ak, loos no justu, nune’e ita keta dukur hanesan ema seluk halo maibé matan moris no neon-na’in nafatin. Liafuan sira-ne’e konvite ida atu ita neon-na’in hadook an hosi tauk, terus no buat hotu ne’ebé lori destruisaun, atu ita keta dezanima, maibé ita tenke sai sentinela matan  moris no prontu atu haree naroman dahuluk ne’ebé sei mosu maske iha nakukun boot nia-laran,” nia dehan. Nune’e, Papa Francisco mós konvida sarani sira atu haree situasaun COVID-19 nian, tanba COVID-19 lori ema ba nakukun boot ida, nia atrapalla ema-nia moris loro-loron, aparetamente trankuilidade maske iha sosiedade ne’ebé faze aas sei la hakmatek, nia husik hela dezorintasaun boot ida no terus lori mate barak ba maluk sira. Iha situasaun defisil ida-ne’e, lori mós konfuzaun boot ida ba sientífiku sira mobilizasaun médiku sira iha mundu rai-klaran oinsá ema bele hatan ba ema-nia terus no buka medida ne’ebé posivél. Nune’e, autoridade polítiku tenke halo medida sira atu organiza no buka dalan atu hatán ba emerjénsia aleinde aspetu fíziku COVID-19 nian mós lori aat ba indivu no família barak, tempu izolamentu ne’ebé naruk no maneira oioin restruisaun ba liberdade kontribui ba situasaun ida ne’e. “Ita mós labele nega estragu sira aspetu sosiál no ekonómia ne’ebé maihosi impaktu pandemia, situasaun ne’e mós ameasa ba empregu tanba ema barak la servisu nune’e mós agrava liutan probelema sira solidaun ita-nia sosiedade. Partikularmente sira ne’ebé ki’ak, ita hanoin traballdór barak tokon ba tokon ne’ebé lakon sira-nia servisu no moris sein apoiu durante lock down,” nia hateten. Raramente ema rona individu no sosiedade sira la hetan progresu iha kondisaun ida-ne’ebé haki’ak sentimentu sira dependénsia no moruk hafraku sira atu asegura pás provoka konflitu sosiál frustrasaun ho forma oioin violénsia ninian. Loos duni pandémia ameasa boot liu ba fatin hirak ne’ebé hakmatek no husik hela frajildade forma oioin, tinan tolu liu tiha tempu loos nian atu husu bele apreende no husik  an no komunidade bele tranforma ida-ne’e mak momentu ne’ebé privileiju atu prepara ba Nai nia loron. “Ha’u observa dala barak ita susar atu inerje hanesan iha momentu sira krize ita inerje ba di’ak no aat. Ohin ita bele husu ba ita-nia an saida mak ha’u apreende hosi pandémia no pasu foun saida mak ita tenke tuir atu hadook an hosi ámbitu sira tuan nian prepara ita-nia an didi’ak, aten brani hasoru buat ne’ebé foun,” nia dehan. Papa Francisco haktuir, sinál sira moris no esperansa ne’ebé bele haree tulun ema atu haketak ba oin no koko atu halo mundu ne’e sai fatin di’ak ida, atu povu bele moris ba, hafoin esperiénsia hosi frajilidade sira bele dehan katak lisaun ne’ebé di’ak no furak liu atu aprernde hosi COVID-19 mak realizasaun ida katak ema hotu presiza malu. Ida-ne’e mak tezouru ida-ne’ebé folin boot tebes maibé mós frajil tebes, umanidade partilla hanesan feton ho naan, hotu-hotu mesak Maromak oan no laiha ema ida bele salva an mesak. “Konsekuentemente ita urjentemente presiza hamutuk buka no promove valór sira universál ne’ebé bele orienta ba fraternidade umana, ita mós apreende konfiansa ne’ebé ita tau iha progresu teknolójia no efeitu sira globalizasaun la’ós esesu de’it ne’ebé mak fila ba individualístiku kompromete promesa sira justisa armonia no dame ne’ebé ita buka namanas,” nia hateten. Iha iha mundu ne’ebé la’o lais loos ne’e iha problema barak ne’ebé buras hanesan igualdade, injustisa, pobreza no marjinalizasaun kontinua kontribui ba konflitu no haki’ak violénsia nune’e mós funu. “Pandemia la’ós de’it lori terus maibé mós iha efeitu pozitivu sira ida-ne’e mós inklui hanorin ita apreende haraik-an hanoin fali mós sertu esesu kno renova uitoan mós sentidu solidaridade katak halo ita sente mós ema seluk nia susar, no koko oinsá bele hatan esperiénsia ne’e halo duni konsiente katak ita ema presiza malu,” tuir nota ne’ebé Don Virgílio lee. Iha mesajen ne’e, Papa Francisco dehan, hotu-hotu nota katak resposta ne’ebé efetivu liu ba pandemia maihosi grupu sira sosiál polítiku instituisaun sira públiku no privadu sira nasionál no internasionál sira tau sira-nia interrese hamutuk halibur sira-nia forsa hasoru dezafiu sira-ne’e. “Tanba pás ne’e konstrui hosi domin, fraterniade no dezeinterrese mak bele ajuda konkista krize pesoál soaiál no globál,” nia dehan. Hafoin situasaun COVID-19 iha mosu tan dezastre boot ida ba mundu mak, funu Ukránia no Rúsia tanba liuhosi funu ida-ne’e fó terus ba mundu hahú hosi diretamente no indiretamente, ema barak mak sai vítima ba funu. “Ho terus sira-ne’e, inspirasaun Maromak nian de’it mak ita bele haree mundu ida foun no kontribui ida-ne’ebé boot liután reinu ida-ne’ebé iha domin justisa no pás,” nia hateten. Iha biban ne’e, mós Dom Virgílio Kardeál lori ingrja lokál nia naran hato’o sentidu kondolénsia ba Amu Papa Bento XVI nia mate liuhosi reprezentante Vatikanu iha Timor-Leste. OPIAM Ai-mutin realiza kompetisaun talentu iha ámbitu loron mundiál missionária labarik https://tatoli.tl/2023/01/03/opiam-ai-mutin-realiza-kompetisaun-talentu-iha-ambitu-loron-mundial-missionaria-labarik/ tatoli.tl Notísia 2023-01-03 DILI, 03 janeiru 2023 — Komisaun Organizadora Obras Pontifices Infáncias Adolescências Missionária (OPIAM) hosi Parókia São José, Ai-mutin, realiza kompetisaun talentu ba labarik sira iha ámbitu komemorasaun loron mundiál missionária labarik ba dala-180, iha loron 08 janeiru. Xefe Komisaun Organizadora, Agostinho do Rego, hateten, molok atu komemora, Parókia Ai-mutin ho inisiativa halo atividade barak hanesan novena, kompetisaun no misa. “Ita realiza kompetisaun tanba tuir ami-nia haree katak labarik sira hosi OPIAM ne’e mesak matenek no iha talentu barak, entaun liuhosi kompetisaun ne’e sira bele hatudu talentu tanba atividade ne’ebé halo iha kompetisaun mak hanesan diskursu inglés, portugés, fashion show, no vogal grupu, ne’ebé liuhosi motivasaun ida ba sira iha futuru,” Frater, Agostinho do Rego, informa ba Agência Tatoli, iha salaun Delta Nova, tersa ne’e. Atividade novena ho objetivu lori labarik sira atu reflete kle’an liután Na’i Maromak ninia di’ak no k’manek tomak ne’ebé sira hetan iha moris tomak hodi bele hakbesik-an liután ba Maromak no halo sira hadomi Maromak. Enkuantu, kona-ba misa loron mundiál missionária labarik sei realiza iha loron solenidade epifánia iha loron 08 janeiru 2023. Partisipante ne’ebé sai manán-na’in kompetisaun sei hetan prémiu ba vogal grupu manán-na’in dahuluk $125, daruak $75 no datoluk $50. Kompetisaun diskursu lian inglés no portugés sei hetan osan no sertifikadu, ne’ebé manán-na’in dahuluk $75, daruak $50 no datoluk $35, enkuantu fashion show ba manán-na’in dahuluk $35, daruak $25 no datoluk $15. Iha biban hanesan, Komandante Polísia Eskuadra Dom Aleixo, munisípiu Dili, Alexandrino da Costa ‘Alex Samurai’, konsidera atividade ne’e importante tebes tanba bele fó motivasaun di’ak ida ba labarik sira hodi prepara-an iha talentu sira. “Atividade kompetisaun ne’e importante tebes ba labarik sira tanba sira mak loron ne’e hanesan motivasaun ida atu sira-nia hanoin sai saudável ba familia no ba nasaun nia di’ak iha futura, tanba labarik sira mak futuru nasaun no igreja nian,” Alex Samurai, hateten. Nune’e mós, partisipante kompetisaun, Dionísia Moniz do Rego, ho idade 11, hosi Bairro Bebonuk, ne’ebé partisipa iha kompetisaun lori diskuru ho lian inglés, hateten, inisiativa partisipa atividade tanba hakarak fahe nia talentu ba maluk seluk. “Ha’u hakarak partisipa iha kompetisaun ne’e tanba ho esperiénsia ne’ebé ha’u hetan hosi OPIAM Ai-mutin, katak matenek no Maromak nia liafuan ne’ebé ita hatene tenke haklaken fali tanba ha’u nu’udar labarik OPIAM ida, tanba diskursu ne’ebé ohin ha’u ko’alia ne’e mós kona-ba natál nian, liuliu Maromak nia liafuan ne’ebé hanorin ita hadomi malu,” nia tenik. Tuir Dionísia Moniz, buat ne’ebé durante ne’e sira apreende hosi OPIAM ne’e mak vizita ema hodi halo asaun karidade no reza ba ema moras. “Ha’u hanesan labarik foin sa’e ne’ebé tuir grupu OPIAM, husu maluk sira labele halimar iha uma de’it maibé mai tuir OPIAM nune’e bele koñese Maromak hodi haklaken ba maluk sira seluk,” nia hameno. Loron mundiál missionária labarik harii hosi Monseñor Carlos de Forbin Janson iha Fransa, tanba momentu ne’ebá nia haree labarik barak moris susar no terus nia-laran, tanba ne’e nu’udar Amu Bispu ida nota katak realidade ne’ebé iha toka tebes fuan no motiva harii grupu ida naran OPIAM. Partisipante kompetisaun hanesan labarik hamutuk 300 maihosi eskola no kapela sira ne’ebé pertense ba Parókia São José Ai-mutin. DNTT sei distribui xapa matríkula orijinál karreta no motór fulan ne’e https://tatoli.tl/2023/01/05/dntt-sei-distribui-xapa-matrikula-orijinal-karreta-no-motor-fulan-nee/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 DILI, 05 janeiru 2023 — Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhosi Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT) sei distribui xapa matríkula orijinál ba karreta no motór, fulan ne’e. Xefe Departamentu Rejistu Veíkulu DNTT, Amándio do Rosário, informa, empreza Auto Zone submete ona xapa matríkula orijinál iha loron 26 dezembru 2022, maibé tanba logo DNTT seidauk iha, maka empreza hadi’a fali. “Horiseik ha’u komunika ona ho empreza na’in sira hodi hadi’a, nune’e iha loron 15 janeiru agora sira sei lori entrega ba DNTT liuhosi Diresaun Aprovizionamentu, ne’ebé iha fulan ida-ne’e nia-laran ita sei distribui ba abitante sira ne’ebé durante ne’e hein hela sira-nia xapa matríkula orijinál,” Amándio do Rosário, informa ba Agência Tatoli iha ninia knaar fatin, DNTT, Balide, kinta ne’e. Xapa matríkula orijinál ne’ebé daudaun empreza halo ba karreta hamutuk hamutuk 7.000 no motór 36.000. Ba xapa matríkula karreta privadu hahú hosi A.24-000 to’o A.28-999 TL no ba xapa matríkula orijinál motór hahú P.6001 to’o T-1610 TL. “Abitante sira durante ne’e preokupa no ezije xapa matríkula orijinál tanba tinan barak ona mak sira la’o ho surat tahan no validade de’it, maibé agradese tanba ekipamentu sira ne’e to’o mai DNTT. Espera bele responde sira-nia preokupasaun,” nia akresenta. Karreta ne’ebé mak rejistu iha DNTT hahú hosi tinan 2001 to’o novembru 2022 hamutuk 56.095 no motór hamutuk 190.805, nune’e transporte rejistadu hamutuk 246.900. Krime omisídiu Lore, TDB aplika medida koasaun prizaun prenventiva ba arguidu sira https://tatoli.tl/2023/01/05/krime-omisidiu-lore-tdb-aplika-medida-koasaun-prizaun-prenventiva-ba-arguidu-sira/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 BAUCAU, 05 dezembru 2023 – Tribunál Distritál Baucau (TDB), kuarta ne’e, realiza interrogatóriu dahuluk hodi deside arguidu na’in-rua ba prizaun preventiva no tolu seluk aprezentasaun periódika relasiona krime omisídiu entre joven iha Lore I, postu administrativu Lore, munisípiu Lautém. Tribunal fó-sai medida koasaun prizaun preventiva ba arguidu na’in-rua ho inisiál JD no NR, enkuantu na’in-tolu seluk hanesan RG, SG no MG tribunál aplika medida koasaun aprezentasaun periódika ka Termu Identidade Rezidénsia (TIR). “Tribunál fó medida koasaun ne’ebé di’ak hodi garante prosesu kontinuasaun arguidu sira-nian to’o hetan akuzasaun,” Defensór Públiku António Fernandes hateten iha Vila Nova, kuarta ne’e. Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Lautém kaptura no detein arguido sira no rejista iha iha Tribunál Distrital Baucau ho númeru NUC 01/2023. Kazu refere akontese iha loron-domingu, 01 fulan-janeiru 2023, tuku 00:00 madrugada, bainhira komprementa malu hodi simu tinan-foun maibé derrepente mosu konfrontu entre joven sira hodi rezulta joven na’in-ida inisiál DB lakon vida no na’in-rua seluk kanek todan no kmaan ne’ebé deskonfia envole hosi grupu arte-marsiál. Ministériu Públiku akuza arguidu sira ho krime tolu ne’ebé prevista iha Kódigu Penál mak hanesan omisídiu simples (artigu 138), ofensa ba integridade fízika simples (artigu 145) no ofensa ba integridade fízika grave (artigu 146). Nune’e Kódigu Penál, artigu 138 hateten, ema-ne’ebé oho ema seluk sei hetan pena prizaun tinan ualu to’o tinan 20. Nune’e mós artigu 145 hosi Kódigu Penál númeru 1 esplika, sé mak ofende ema seluk nia isin ka saúde sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa. Númeru 2 hosi artigu 145 ne’e hatutan, atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa. Purtantu artigu 146 hosi Kódigu Penál, alínea e fundamenta, hamosu perigu ba ema-nia vida, sei hetan pena prizaun tinan ualu to’o tinan ualu. Interrogatóriu dahuluk ne’e prezide hosi Juiza Singulár Jumiati Maria Freitas, Ministériu Públiku reprezenta hosi Ambrosio Freitas Rangel no arguidu na’in-lima hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku, António Fernandes. Movimentasaun transporte públiku difisil ultrapasa dalan Galisapulu-Lahomea https://tatoli.tl/2023/01/06/movimentasaun-transporte-publiku-difisil-ultrapasa-dalan-galisapulu-lahomea/ tatoli.tl Notísia 2023-01-06 BOBONARO, 06 janeiru 2023 – Movimentasaun transporte públiku defisil ultrapas dalan iha aldeia Galisapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, tanba estrada atuál ameasadu atu kotu. Situasaun ne’e akontese hafoin udan-boot durante semana ida to’o ohin dadeersan, tuku 09:00 ne’e rezulta rai halai hodi estraga totál estrada monu tún, nune’e transporte karreta tantu públiku no privada labele ultrapasa dalan diresaun refere. Komunidade sira liu hela dalan Galisapu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, ne’ebe grave no ameasa atu kotu totál. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Reprezentante komunidade aldeia Galisapulu, Simão Paulino da Costa Xavier, haktuir estrada refere kondisaun grave akontese kedas iha fulan-novembru tinan kotuk, maibe iha kinta loron (05/01) kalan udan razada maka’as liután halo kondisaun estrada grave liután. “Agora dalan estrada ne’e aat liután ona, rai mós komesa monu maka’as, ne’ebé karreta labele ultrasa, só motorizada mak liu maibé araska no tenke ajuda malu. Sé lakohi husu ajuda ba komunidade sira, fó netik osan oan ruma nune’e sira ajuda,” nia informa ba jornalista sira, iha Lahomea, sesta ne’e. Xefe aldeia Galisapulu, suku Lahomea, Henrique Surik, fundmenta rai iha área refere iha malae-mutin nia tempu kedas hanaran ‘manu-ten dodok’ nune’e bainhira akontese udan-boot tenke halai hotu hosi leten ba kraik, maski lia-na’in sira halo beibeik kultura atu sátan rai. “Estrada ne’e Indonézia nia tempu to’o agora haan ‘ Angaran ’ barak loos tiha ona, kompañia sira mai barak mós kondisaun mak hanesan ne’e nafatin, agora kompañia Viamor mós kaer tán, saluran sira-ne’e hada hanesan ne’e, to’o agora husik hela de’it, tanba udan mai dudu tún hotu fali, nia sobu hosi okos kedas halo rai halai hotu ba kraik, ami mós lahatene oinsá ita atu rai ne’e metin fali,” nia katak. Carlos Moniz de Jesus nu’udar abitante sente triste haree kondisaun estrada ne’e tanba movimentasaun transporte públiku angguna paradu totál hodi difikulta komunidade sira lori produtu lokál asesu ba merkadu sentrál Maliana Vila. “Ami povu ne’e goja mak estrada no ahi, agora dalan hanesan nee’e, boot munisípiu Bobonaro nia ne’e tuur iha uma fukun parlamentu ne’e barak tebes, sira liu bá mai ne’e la haree, loke matan ba estrada sira-ne’e,” nia hateten. Tuir observasaun Agência Tatoli iha terrenu nota katak, transporte angguna, kamioneta, ambulánsia no karreta privadu sira paradu totál, tanba dalan hela de’it oituan atu kotu totál. Maibé transporte  hanesan motoridade privadu sira mós atu asesu susar tebes tanba tahu maka’as kauza hosi okos bee iha dreinazen laran sulin tama hotu halo rai mamar, nune’e komunidade sira-ne’ebé atu halo viajen tenke selu ema dudu kada motorizada $1 to’o $2 hafoin bele ultrapasa. Nune’e mós kamioneta ne’ebé tula sasán ho kuantidade boot tenke halo estafeta, selu komunidade sira lalin sasán hosi estrada sorin ba sorin, estrada ne’e mak sai hanesan dalan alternativa ba komunidade Maliana, postu administrativu Bobonaro no Loloto’e utiliza durante ne’e. MS sei lansa kampaña nasionál imunizasaun integradu iha Tapo-Memo https://tatoli.tl/2023/01/09/ms-sei-lansa-kampana-nasional-imunizasaun-integradu-iha-tapo-memo/ tatoli.tl Notísia 2023-01-09 BOBONARO, 09 janeiru 2023 - Ministériu Saúde (MS) sei lansa kampaña nasionál imunizasaun integradu iha suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Xefe departamentu programátiku Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, Paulina de Assunção Deneire, informa kampaña ne’e sei lansa hosi Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, iha loron kinta, 12 janeiru. Paulina subliña, kampaña nasionál imunizasaun integradu ne’e komposta hosi imunizasaun rútina, ai-moruk kontra lumbriga, vitamina (A) no introdús vasina Pnemococaal Conjugate Vaccine (PCV) no vasina Covid-19. “ita-nia atividade lansamentu kampaña nasionál integradu imunizasaun ne’e sei lansa hosi ita-nia Ministra Saúde iha suku Tapo-Memo,” nia informa ba jornalista sira, hafoin halo enkontru kona-bá estabelesimentu komité apoiu kampaña imunizasaun nível munisipál, ne’ebé realiza iha edifísiu administrasaun munisípiu Bobonaro, segunda ne’e. Responsável Departamentu Programátiku ne’e, esplika objetivu hosi kampaña nasionál imunizasaun integradu ne’e ho razaun munisípiu Bononaro sei iha hela kazu surtu sarampo no rubela, tanba hela iha liña fronteira ho Indonézia ne’ebé rejista Por-volta labarik 2.000 resin mak afetadu hosi surtu refere. Kona-bá introdús vasina foun (PSV) tamba hodi prevene moras pneumonia no Infeksaun Respiratóriu Aguda (IRA). “Ita Presiza prevene labarik sira hosi moras hirak-ne’e, tanba labarik sira ne’ebé mak sai alvu tinan lima mak kraik, sira fasil hetan moras pneumonia no moras seluk,” nia katak. Enkuantu komité kampaña nasionál integradu imunizasaun nível munisipál komposta hosi pontu fokál, João de Fátima do Carmo atuál Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, Koordenadora Apoiu Sosiál no Mobilizasaun, Gisela Pires atuál Diretora Apoiu ONG lokál autoridade munisípiu Bobonaro no apoiu seguransa Mak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) postu destakamentu Tunubibi. Nune’e mós lojístika nia sei apoiu hosi parseiru sira hanesan Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL) filiál Maliana, Word-Vizion, HAMNASA, To’os ba Moris Di’ak (TOMAK) no sei hetan apoiu transporte hosi administradór postu administrativu sira, Servisu Edukasaun Munisipál, Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no diresaun estatístika. Programa ne’e mós hetan apoia hosi Parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no UNICEF. ADFTL munisípiu realiza asembleia dahuluk iha Baucau https://tatoli.tl/2023/01/10/adftl-munisipiu-realiza-asembleia-dahuluk-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 BAUCAU, 10 janeiru 2023 – Asosiasaun Defisiénsia Fiar Timor-Leste (ADFTL), realiza asembleia dahuluk hodi hili estrutura board nune’e lidera no tau matan ba organizasaun iha munisípiu Baucau. Diretór ezekutivu ADFTL, José Frederico de Souza, esplika, asembleia hili membru ho kapasidade atu lidera ADFTL durante mandatu tinan tolu ba oin ho tema “Hamutuk Ita Promove, Proteje no Valoriza Ema ho Defisiensia iha Sosiedade”. “Asembleia nee ita hala’o atu hili membru kandidatu board foun hodi lidera maluk defisiénsia sira iha baze tanba durante ne’e asosiasaun no organizasaun sira harii, maibé hala’o serbisu de’it iha sidade ladún fó atensaun ba maluk defisiente sira iha baze,” Diretór Ezekutivu ADFTL hateten iha Sentru Konvesaun Baucau (CCB, sigla portugés), Vila Antiga, tersa ne’e. Liuhosi asembleia atu hetan rekursu umanu ida-ne’ebé potensiál hodi lidera estrutura no tau matan ba ADFTL iha munisipiu Baucau no lori estatutu hodi hetan legalidade iha ministériu Justisa nune’e ba futuru sai mahon ba organizasaun difisiente iha Baucau. Diretór Servisu Munisipál Solidaridade Sosial Baucau, Guido Ricardo Belo hateten, bainhira harii assosiasaun presiza legalidade tanba assosiasaun nu’udar mahon ba organizasaun defisiente hotu iha munisipiu Baucau. “Asosiasaun tenke kompleta rekizitu ida ne’ebé bolu habelar, haluan nia rede serbisu, era ida agora dijitalizasaun bele halo ligasaun ba iha fatin oin-oin,” Guido Belo akresenta. Asembleia jerál ADFTL sei hili board na’in-lima hodi assume kargu ho durasaun mandatu tinan-tolu hosi 2023 to’o 2026 ne’ebé partisipa hosi kongresista hosi organizasaun difisiente haat iha munisípiu Baucau. Padre Filipe Moniz fó bensaun ba materiál imunizasaun integradu iha Bobonaro https://tatoli.tl/2023/01/10/padre-filipe-moniz-fo-bensaun-ba-material-imunizasaun-integradu-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-10 BOBONARO, 10 janeiru 2023 – Reprezentante Amu Parókia Santa Cruz Maliana, Padre Filipe Moniz, tersa ne’e fó bensaun ba meteriál no ekipamemtu kampaña nasionál imunizasaun integradu iha servisu saúde munisípiu Bobonaro nune’e bele hetan matan malirin hafoin distribui ba sentru saúde sira. Fasilidade saúde hirak-ne’e maka hanesan,vasina Penomococcal Conjugate Vaccine (PCV), sarampu, póliu, albendazol, vitamina (A). Nune’e mós ekipamentu ne’ebé atu utiliza ba kampaña imunizasaun ne’ebé tuir planu nível nasionál sei lansa hosi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, iha suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, kinta loron (12/01). Amu selebrante ne’e mós fó bensaun ba karreta operasionál marka Hilux ida-ne’ebé distribui hosi Ministériu Saúde nune’e Maromak bele haraik bensaun ba pesoál saúde sira bele utiliza tula sasán movimentasaun ba mai to’o fatin destinasaun ho kondisaun di’ak. “Lori komité kampaña nasionál imunizasaun integradu munisipiu Bobonaro nia naran, agradese ba reverendísimu amu ne’ebé mak mai hamutuk ho ami fó bensaun ba ai-moruk no transporte ne’ebé ita atu uza ba kampaña nasionál vasinasaun,” Pontu fokál,kampaña vasinasaun munisipiu Bobonaro, João de Fátima do Carmo, hato’o agradesimentu ne’e iha edifísiu Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, tersa ne’e. Atuál Sekretariu Autoridade Munisípiu Bobonaro ne’e mós enkoraja pesoál saúde sira atu serbisu ho profisionál nune’e bele fó susesu ba kampaña nasionál imunizasaun ne’e. “Imi la la’o mesak, hamutuk no ami no autoridade sira, igreja no seguransa, ami sei tulun imi atu nune’e ita-nia atividade bele la’o ho di’ak, atubele mobiliza komunidade sira lori nia-oan mai simu vasinasaun,” João katak. Objetivu hosi implementasaun kampaña nasionál imunizasaun integradu ne’e ho razaun primeiru munisípiu Bononaro sei iha hela kazu surtu sarampu no rubela, tanba hela iha liña fronteira ho Indonézia ne’ebé rejista Purvolta labarik 2.000-resin mak afetadu hosi surtu ne’e. Kona-bá introdús vasina foun (PSV)  atu prevene moras meningitis, pneumonia no Infeksaun Respiratóriu Aguda (IRA) liu ba labarik alvu tinan lima mai kraik. Governu introdús medida foun iha Lei Eleitorál hodi aumenta partisipasaun https://tatoli.tl/2023/01/11/governu-introdus-medida-foun-iha-lei-eleitoral-hodi-aumenta-partisipasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu proposta-lei, ne’ebé aprezenta hosi Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, ba alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál. “Alterasaun ne’e hakarak introdús medida foun hodi aumenta partisipasaun demokrátika sidadaun timor-oan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, liuliu introdusaun ba votu postál ka alargamentu oráriu funsionamentu estasaun votu, matéria ne’ebé ninia regulasaun ne’e bazeia ba determinasaun konstitusionál hanesan rezerva lejizlativa,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, informa, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Diploma ne’e ho objetivu atu inkorpora iha Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, ho inovasaun sira ne’ebé introdús ona iha tinan-2021 iha Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika, hodi garante armonizasaun lejizlativa ne’ebé boot liu entre lei reguladora sira iha eleisaun órgaun soberania sira. Aleinde ne’e, inisiativa ne’e, inklui mós regra foun sira kona-ba oráriu funsionamentu sentru votasaun, lisensa ba jornalista iha servisu kobertura jornalístika eleisaun parlamentár nian, sira vota iha sentru votasaun ne’ebé besik liu iha sira-nia serbisu fatin, obrigatoriedade eleitór sira hodi identifika-aan bazeia ba dokumentu identifikasaun pesoál ne’ebé válidu, ka kriasaun figura monitór eleitorál ne’ebé ninia funsaun hanesan ho observadór eleitorál sira. Norma balun mós hadi’a hodi klarifika katak iha asembleia apuramentu nasionál, Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) deside ho definitivamente kona-ba votu nulu sira, elementu sira ne’ebé tau iha buletin votu inklui inkluzaun númeru orden hosi kada kandidatura no rezultadu hosi sorteiu lista kandidatura sira. Aleinde ne’e, adota inovasaun prinsipál ida hosi eleisaun prezidensiál tinan 2021 hanesan sentru votasaun paralelu sira, maski ho forma foun, nune’e prevee atu instala sentru votasaun paralelu 13 iha Dili, ne’ebé ida-idak asosia ba munisípiu ida no ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). Eleitór sé de’it ne’ebé inskreve ona iha unidade resensiamentu fora hosi Dili no ne’ebé lakohi atu ba vota iha ninia sentru votasaun orijinál rasik, bele inskreve iha sentru votasaun paralelu sira. Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál prepara halo audiénsia públika ho entidade relevante, desde dezembru 2022, ba alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, loron 28 dezembru, kona-ba Lei Eleitorál, nune’e iha tempu badak sei hahú diskute. Falur husu Governu investe maka’as iha Komponente Navál https://tatoli.tl/2023/01/12/falur-husu-governu-investe-makaas-iha-komponente-naval/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 — Xefe Estadu Maiór Forsa Armada, Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, husu ba Governu atu investe maka’as iha Komponente Navál hodi dezenvolvimentu país. “Ita bele dehan katak investe iha Komponente Navál, signifika investe iha ekonomia dezenvolvimentu país. Komponente Navál ne’ebé konsolida no dezenvolvida hanesan kontribuisaun boot ida ba defeza no dezenvolvimentu ekonomia no povu Timor-Leste,” Tenente Jenerál hateten liuhosi diskursu iha aniversáriu Komponente Navál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba da-XXI, iha iha kampaun Navál Hera, kinta ne’e. Falur konsidera, komemorasaun loron Komponente Navál hanesan loron importante ida. “Hanesan baibain sempre ho satisfasaun ho ksolok boot maka ita komemora loron aniversáriu ida-ne’e, nune’e ho satisfasaun boot no sentimentu tanba kumpre ona dever boot ida maka kada tinan ita komemora loron Komponente Navál. Satisfasaun tanba rezultadu sira ne’ebé ita hetan ona, tanba meta no objetivu ne’ebé defini bele alkansa hotu tanba situasaun oin-oin ne’ebé rezolve hodi tulun Komponente Navál nia kresimentu no dezenvolvimentu,” nia akresenta. Tenente Jenerál relembra, iha loron ne’e dalan naruk ne’ebé liu ona hahú hosi desizaun atu kria Forsa Navál ne’ebé integra kuaze desde inísiu F-FDTL, maski ho limitasaun barak durante tempu tomak no difikuldade oin-oin, maibé hatudu nafatin forsa ho konviksaun metin iha desizaun ne’ebé foti hodi harii Forsa Navál. “Ba ida-ne’e kontribui maka’as tebes, ne’ebé labele haluha, apoia materiál no morál hosi Portugal ne’ebé tulun ho meiu Navál hodi nune’e bele materializa iha Komponente Navál. Liu-liu ita hotu tenke selebra vontade forte no metin iha desizaun ne’ebé ita foti tanba hakarak iha forsa Navál rasik,” nia tenik. Xefe Estadu Forsa Armada, dehan, Forsa Navál kontinua dezenvolve no durante ne’e limitasaun no konstranzementu ba satan oioin maibé kontinua la’o tuir dalan ne’ebé trasa hori uluk kedan hodi kontrola no dezenvolve Komponente Navál. Nune’e, dezenvolvimentu Komponente Navál la’ós importante de’it ba Forsa Defeza, maibé fundamentál ba dezenvolvimentu país tomak. “Defeza ba ita-nia superfísiu marrítima no kombate hasoru ameasa ne’ebé mai hosi tasi no kontrolu ba movimentu ka atividade sira ne’ebé bele akontese iha ita-nia área responsabilidade, buat hirak ne’e hotu mak importante tebes iha ámbitu Defeza Militár nasaun ida-ne’e nian. Maibé liu-liu iha defeza no kontrolu rekursu naturál oioin no barak tebes iha tasi-laran, tanba ne’e maka ita iha importánsia no karater vitál ba dezenvolvimentu Komponente Navál. Iha tasi ne’ebé hadulas parte barak liuhosi rekursu naturál hanesan rekursu minerál, petróleu, gás naturál no rekursu peska nian,” nia salienta. Aleinde ne’e, dezenvolvimentu turizmu ho baze iha área marrítima hanesan fonte rikeza no apoia dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian. “Ita tenke ko’alia kestaun alterasaun klimátika no defeza ba meiu ambiente. Ida-ne’e kontribui hosi Komponente Navál la’ós de’it relevante maibé esensiál tebes, tanba tenke iha kapasidade atu serbisu hamutuk no halo koordenasaun ho entidade nasionál no estranjeiru hodi prepara-an atu kontrola no defende meiu ambiente, liu-liu mariñu hodi prepara-an hodi hasoru situasaun grave iha kauza risku ba meiu ambiente. Kontrola tráfiku matéria perigoza iha ita-nia bee, kontrola atividade konstrusaun sira ne’ebé hela besik tasi ibun ne’ebé bele tau iha risku ambiente marrítimu ho kondisaun moris populasaun tomak nian,” nia fó hanoin. Governu lansa kampaña nasionál integradu imunizasaun rútina iha Pante Makasar https://tatoli.tl/2023/01/12/governu-lansa-kampana-nasional-integradu-imunizasaun-rutina-iha-pante-makasar/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 OÉ-CUSSE, 12 janeiru 2023 – Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho Autoridade RAEOA, kinta ne’e halo lansamentu kampaña nasionál integradu imunizasaun rútina, introdusaun vasina Pneumococcal (PCV), vítamina A, ai-moruk kontra lumbringa no imunizasaun COVID-19 iha Oé-Cusse. Kampaña nasionál ne’e realiza iha sentru saúde Kiumaonteko, aldeia Sanane, suku Costa sub-rejiaun Pante Makasar, no kampaña nasionál ba atividade rútina ne’e sei hala’o hahú iha 12 janeiru sei termina iha 28 fevereiru 2023. Reprezentante Ministra Saúde, Carlitos Correia Freitas atuál Vise-Prezidente ASPT, esplika polítika ne’e kompromisu VIII Governu nian atu tau matan ba labarik sira-nia moris iha prezente hodi dezenvolve labarik nia moris ba futuru nasaun nian. Nia informa, vasinasaun integradu ne’e sei fokuliu ba labarik sira iha terrtóriu nasionál ho idade tinan lima mai kraik, importante tebes ba labarik sira hotu tanba bele ajuda hasa’e imunidade no prevene labarik sira hosi moras oioin. Liuhosi vasinasaun ne’e sei oferese durante tempu kampaña nasionál maka hanesan, dahuluk vasina póliu, sarampu, rubella, hodi proteje labarik sira hosi moras hirak-ne’e. Daruak, fahe vítamina A, sei ajuda mantein sistema imunidade forte no hamenus insidénsia ba moras diarea, sarampu no prevene labarik matan aat no tilun di’uk. Datoluk fó ai-moruk kontra lumbringa, ai-moruk PCV hodi fó protesaun ba bebé no labarik minoridade sira kontra moras pneumonia hanesan mear, iis-boot, dada-iis araska, tanba kauza hosi infesaun bateria. Iha parte seluk, ba labarik ho idade tinan 12 ba leten sei simu vasina COVID-19 mínimu doze dalarua no vasina doze booster ba ema idade tinan 18 ba leten. “Ha’u apresia ba esforsu hosi komisaun organizadora kampaña vasinasaun intergradu sarampu, rubella, póliu, introduasaun vasina PCV, vítima A, no tableta albendazól, kampaña imunizasaun ne’e importante tebes no urjente ba ita-nia nasaun,” nia katak. Faze ida-ne’e importante atu hetan vasina hodi prevene kontra moras no mortalidade, tán ne’e Ministériu Saúde defende asesu universál ba servisu saúde preventivu no kurativu, nu’udar afirmasaun ida hosi direitu umanu ba saúde ne’ebé promove halo melloramentu ba saúde públika. Alende ne’e halo mós redusaun ba pobreza tanba estratéjia atu asegura katak, laiha ema ida husik iha kotuk, durante pandemia fó impaktu negativu ba kompromisu nasionál relasiona ho eliminasaun sarampu, rubella no imunizasaun rutina paradu tanba situasaun COVID-19. Nia fó-sai katak, iha 2022 Timor-Leste konsege atinje media pursentu 67 de’it, hosi taxa vasinasaun kompleta ba labarik sira ho tinan menus hosi lima, iha munisipíu haat atinje pusentu 60 vasinasaun kompleta, ne’e signifika katak persiza tán pusentu 20 iha labarik ki’ik, ne’ebé seidauk vasina. Tán ne’e Ministériu Saúde, Ministériu Administrasaun Estatál, Ministériu Edukasaun hamutuk ho parsériu dezenvolvimentu sira promete asegura labarik sira-ne’ebé tama iha grupu pursentu 20 to’o 30, ne’ebé seidauk hetan vasina kompleta durante kampaña nasionál la husik iha kotuk. “Labarik sira-nia saúde iha ita hotu nia liman rasik, tau matan didi’ak ba ita-boot sira-nia oan liuhosi imunizasaun, nutrisaun no dezenvolvimentu ba kresimentu, keta haluha lori oan sira ba postu vasinasaun ne’eb’e sei determina hosi Ministériu Saúde, Nune’e atu garante ba susesu iha kampaña nasionál, Ministériu Saúde enkoraja komunidade sira, hamutuk ho autoridade komunitária atu partisipa másima. Iha sorin seluk, Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, Maximiano Neno, reprezenta Autoridade RAEOA agradese ba VIII Governu, liuliu Ministériu Saúde, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no UNICEF tanba ho esforsu tomak atubele hamosu polítika hodi proteje komunidade sira. “Ohin lansa pakote ho distribuisaun albendazól ho vítamina A, ha’u esperu komunidade sira tama iha kobertura iha idak-idak nia suku no postu saúde hotu-hotu bele hakbesik ba fasilidade saúde atu hetan benefísiu hosi pakote servisu saúde ne’ebé ohin ita lansa dadauk,” Maximiano Neno hateten. Nia enkoraja komunidade sira iha territóriu Oé-Cusse atu aproveita hodi hetan tratamentu ne’e, di’akliu prevene duké kura. Entretantu partisipa iha serimónia kampaña nasionál ne’e mai hosi membru autoridade RAEOA, seguransa PNTL-FDTL, kargu xefia sira, profesór no komunidade sira iha rejiaun ne’e. Ajénsia TPAY sei halo pagamentu ba bolsa da màe jerasaun foun https://tatoli.tl/2023/01/13/ajensia-tpay-sei-halo-pagamentu-ba-bolsa-da-mae-jerasaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 – Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Florêncio Pina Dias Gonzaga, hateten iha fulan-janeiru ne’e Ajénsia TPAY Telekomsel hahú halo pagamentu tanba sira prosesa ona dokumentu benefisiáriu sira iha Ainaro no Bobonaro nian. “Ajénsia TPAY Telekomsel hahú prosesa no iha janeiru ne’e hahú halo pagamentu ba benefisiáriu bolsa da mãe jerasaun foun iha Ainaro no Bobonaro. Maibé benefisiáriu ne’ebé iha konta bankária BNCTL nia ne’e la’o di’ak hela katak simu ona hosi banku refere,” Florêncio Pina Dias Gonzaga hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar ftain, Caicoli, sesta ne’e. Progresu bolsa da mãe jerasaun foun iha Ainaro, Bobonaro, RAEOA, to’o agora la’o di’ak no prosesu rejistu  kontinua ativa iha sentru saúde sira no to’o iha sesta (13 janeiru) ne’e ita iha totál aplikante hamutuk 14.000-resin kompostu hosi inan isin-rua 2.998, labarik 15.333 no labarik ho kondisaun defisiénsia hamutuk 66. Prosesu pagamentu ba benefisiáriu fulan-juñu to’o dezembru 2022, iha Ainaro iha ne’e selu ona benefisiáriu hamutuk 85 no Bobonaro iha benefisiáriu 18 ba leten no sira-ne’e ho konta bankária BNCTL nian. “Entaun iha fulan dezembru 2022, ne’e ita iha benefisiária elizivel ne’ebé mak ita halo ona inkrisaun no transfere ona osan ba banku ka ajénsia ne’ebé mak selu hamutuk 37-resin ho nia osan $905.560,” nia hateten. Iha Ainaro ne’e, iha benefisiáriu kuaze 6.292 ho osan hamutuk $176.700, Bobonaro ho benefisiariu hamutuk 4.391 ho nia osan $106.015, no RAEOA iha benefisáriu hamutuk 27.914 ho nia osan hamutuk $661.195. Husu kona-ba totál benefisiáriu boot liu totál aplikante, nia hatán, iha benfisiáriu balun ne’ebé mak rejistu iha sentru saúdene’e  dala ruma inan ida ho nia oan rua no iha balun ho ida, entaun númeru benefisiáriu aumenta makaas. Diretór ne’e hatutan, iha tinan ne’e psograma bolsa da mãe jerasaun foun sei implementa iha Manatuto, Viqueque, Liquiça no Covalima no nia prosesu mak iha ona faze rekrutamentu ba tékniku sira iha munisípiu haat refere. “Bainhira ramata sei anúnsiu rezultadu iha fulan ne’e depois ita implementa iha fulan-fevereiru,” nia dehan. Autoridade suku Dilor husu Governu hadi'a dalan ba suku tolu https://tatoli.tl/2023/01/14/autoridade-suku-dilor-husu-governu-hadia-dalan-ba-suku-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-14 VIQUEQUE, 14 janeiru 2023 - Xefe suku Dilor, postu administrativu Lacluta, munisípiu Viqueque, Jacinto Ximenes, husu Governu tau prioridade ba Estrada sira ba suku tanba kondisaun estrada difikulta ba suku  Dilor, Laine no suku Ahic. “Ha’u hakarak husu ba Governu sé bele karik, tau mós prioridade ba dalan ne’ebé liga mai suku rua tanba agora dailudaun dalan maka  sai difikuldade ba ita-nia komunidade sira-ne’ebé hela suku tolu ne’e. Tan ne’e mak ha’u reprezenta suku rua nia husu mós ba ministériu relevante hodi tau ba planu”,  Jacinto Ximenes, hateten ba Agência TATOLI, iha suku Dilór, sábadu ne’e. Nia hatutan, dalan ne’e liga mós suku Laline ho  kondiasuan aat hotu, ida-ne’e presiza apoiu hosi Governu hodi hadi’a kondisaun sira-ne’e atu povu bele asesu. “Maioria ita-nia populasuan sira moris nu’udar vida agrikultór, sira hakarak lori sira-nia produtu asesu ba merkadu sai difikuldade tanba kondisaun dalan aat, sá tan tempu udan difisil tebes lori sira-nia produtu sira ba merkadu. Ho ida-ne’e ita maka kastigu povu, presiza dalan di’ak ba povu,” nia subliña. Enkuantu tuir dadus sensu uma-kain 2015 katak suku Ahik  totál populasaun 1, 247 kompostu husi aldeia Krarek-Boku,  Hali-Oan, Ai-Lo’ok,  Hali-Mean no Kai-Wa.  Suku Dilor  aldeia hamutuk lima kompostu husi  Rade-Uman, Aidak-Laran, Boruk, Tula-Oli no Akadirun-Hun  ho totál populasaun hamutuk  1.479 (sensu 2010). Enkuantu suku Laline iha aldeia lima  kompostu husi Aimeta-Hun, Fatu-Kadó, Mau-Ama, Mikradek  no  Santo António ho totál populasaun hamutuk 943 (sensus 2015. Don Virgílio nomeia Pe. Graciano Santos ba Vigáriu Jerál foun Arkidioseze Dili https://tatoli.tl/2023/01/18/don-virgilio-nomeia-pe-graciano-santo-ba-vigariu-jeral-foun-arkidioseze-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-18 DILI, 18 janeiru 2023 — Arsebispo Arkiodiseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, nomeia Padre Graciano Santos Barros sai nu’udar Vigáriu Jerál foun ba Arkidioseze Dili nian. Nomeiasaun ne’e hala’o tersa (17/01/2023) iha Kaza Padre sira-nian Fatumeta, Dili. Tuir nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu kuarta ne’e, Don Virgílio halo nomeasaun refere, tanba Pe. Graciano Santos Barros hodi substitui matebian Monseñor José António da Costa. “Ita hotu hatene katak Monseñor José António da Costa (matebian) nu’udar Vigáriu Jerál Arkidioseze Dili nian, hafoin nia mate Arkidioseze Dili laiha Vigáriu Jerál, tanba ne’e tuir direitu kanóniku dever dioseze ida nian mak bispo tenke substitui Vigáriu Jerál ida tuir kanóniku hateten,” Dom Virgílio Kardeal do Carmo da Silva hateten. Arsebispu Metropolita Dili, Dom Virgílio Kardeál hateten, nia parte halo nomeiasaun ne’e tanba nesessidade urjênsia ho intensaun bele orienta no minimiza governativa jerál hitu Arkidioseze ninian. “Ha’u halo ona konsulta ho amu-lulik balun no haree ba dedikasaun servisu nian mak ha’u deside hodi hili ona reverendu saserdote Pe. Graciano Santos Barros nu’udar Vigário Jerál ba Arkidioseze Dili nian, husu ita hotu hamutuk atu fó apoiu ba ita-nia Vigáriu foun no reja tulun ba nia harohan da’et atu nia bele sai kolaboradór di’ak no servisu sira Maromak iha Arkidioseze Dili nian,” Don Virgílio dehan. STAE sei atualiza kartaun eleitorál tuan iha Ataúro https://tatoli.tl/2023/01/19/stae-sei-atualiza-kartaun-eleitoral-tuan-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-19 DILI, 19 janeiru 2023 — Diretór Jerál Sekretariadu Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Bramco, hateten tékniku sira hosi SEAK garante no sei atualiza kartaun eleitorál tuan hosi eleitór sira hosi postu administrativu ba munisípiu Ataúro hodi vota iha eleisaun ljizlativa. “Munisípiu Dili, hahú hosi tinan kotuk, kriasaun postu administrativu Ataúro nian foun ba munisípiu foun iha país ne’e. Agora daudaun votante sira iha munisípiu foun iha kartaun eleitorál rua mak kartaun eleitorál ne’ebé uluk sai hanesan postu administrativu no ida seluk sai hanesan munisípiu. Tanba ne’e, ha’u husu ba eleitór sira atu atualiza no rejista iha edifísiu sekretariadu tékniku administrasaun eleitorál iha Ataúro,” nia dehan ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu. Responsavél ne’e hateten katak agora daudauk STAE rejista ona votante foun hamutuk 2.000 no atualiza kartaun eleitorál ba munisípiu foun. STAE sei atualiza kartaun eleitorál foun no rejista votante foun sira iha munisípiu foun Atauro no rekoñese votante Ataúro sei iha kartaun postu Administrativu Atauru nian no restu ba munisípiu foun Atauro nian. “Atu rezolve problema ne’e, tékniku STAE sira iha ona Ataúro no STAE sei konsentra durante períodu rejistu eleitorál no atualiza baze-dadus hodi hatán ba preokupasaun ida-ne’e,” nia esplika. Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel de Carvalho, hateten, STAE lansa ona sensu eleitorál no atualiza baze-dadus hodi partisipa iha votasaun iha eleisaun lejizlativa. “Ha’u husu ba órgaun eleitorál hamutuk ho lider komunitáriu sira iha munisípiu foun Ataúro atu fó konsellu ba ita-nia votante sira atu rejista no atualiza sira-nia kartaun durante períodu ida-ne’e,” nia dehan. Kampaña nasionál imunizasaun integradu iha Bobonaro atinje 58,3% https://tatoli.tl/2023/01/24/kampana-nasional-imunizasaun-integradu-iha-bobonaro-atinje-583/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 BOBONARO, 24 janeiru 2023 – Dadus atualizadu kona-ba programa nasionál imunizasaun integradu iha munisípiu Bobonaro ne’ebé lansa loron 12 janeiru to’o segunda, 23 janeiru ne’e atinje ona 58,3% hosi totál labarik alvu tinan lima mai kraik na’in-10,199. “Ita iha dadus atualizadu nível munisípiu Bobonaro atinje ona 58,3% ba vasina no mikro-nutriente oin rua ne’e. Ita haree hosi persentajen ne’ebé iha, sura ba labarik ida karik iha na’in-5.000 resin ka metade hosi ninia alvu ne’e ita konsege kobre ona,” Pontu fokál servisu saúde munisípiu Bobonaro, Jerónimo de Sousa, ko’alia iha Maliana, tersa ne’e. Jerónimo hatutan, hosi totál persentajen ne’e fahe kada nível sentru saúde, hatudu progresu di’ak mak Lolotoe ho ninia atinjementu 90,2%, tuir kedas sentru saúde Bobonaro no sentru saúde sira seluk kuaze atinje ona 50%, maibé iha Maliana nia persentajen sei menus oituan tanba  foin atinje 49%. “Ami nia haree iha Maliana ne’e tanba ita-nia komunidade barak no mós problema hanesan koordenasaun autoridade lokál ho ekipa saúde  ladún másimu, depois difukuldade transporte entaun sira foin mak atu tama 50%,” nia haktuir. Pesoál saúde ne’e aprofunda, durante implementasaun programa ne’e koordesaun ho autoridade lokál sira di’ak tebes tanba mobliza inan-aman lori sira-nia oan partisipa másimu postu vasinasaun. Maibé iha postu administrativu Maliana autoridade lokál no ekipa saúde sira presiza halo esforsu maka’as, tanba dalaruma ekipa sira to’o ona postu vasinasaun komunidade seidauk partisipa. “Ami iha enkontru komité koordenasaun munisípiu nian ne’e kada semana rua, ami sempre halo enkontru ho pesoál saúde no ita-nia pontu fokál munisípiu Bobonaro,” nia katak. Maibé pontu fokál SSM Bobonaro ne’e haree katak, bazea badus atualizadu foin semana rua de’it Bobonaro atinje 58,3 nune’e fiar katak servisu hotu bele la’o ho di’ak hodi atinje meta ne’ebé Ministériu Saúde define  katak durante semana neen nia laran tenke atinje 95%. “Ita sei iha semana haat kedas, ne’ebé espera katak koordesaun sira-ne’e bele la’o ho di’ak, ita bele kobre ita-nia alvu sira-ne’ebé mak seidauk mai partisipa kampaña nasionál ne’e,” nia dehan. Ministériu Saúde fó mós ai-moruk albendazól hodi kontra lumbriga no introdús vasina foun naran  Pnemococcal Conjugate Vaccine   (PCV)  ho objetivu atu fó protesaun ba bebé no labarik kiik sira kontra moras pneumónia ne’ebé kauza hosi infesaun bateria. Iha atividade ne’e labarik idade 12 ba leten, sei simu vasina COVID-19 pelumenus vasina doze rua, no vasina doze booster ba ema idade 18 ba leten. Kampaña vasinasaun integradu ida-ne’e sei foka ba labarik hotu-hotu iha timor laran tomak ho idade tinan 5 mai kraik, no ida ne’e importante tebes ba oan sira hotu, tanba bele ajuda hasa’e imunidade no prevene labarik sira hosi moras. Enkuantu servisu saúde Bobonaro mós estabelese ona postu vasinasaun 224  iha fásilidade saúde, sede suku no eskola pre-primária sira kobre suku 50 no postu administrativu neen. TLCE konsidera investimentu rekursu umanu iha setór edukasaun TL sei menus https://tatoli.tl/2023/01/24/tlce-konsidera-investimentu-rekursu-umanu-iha-setor-edukasaun-tl-sei-menus/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 — Timor-Leste Coalition For Education (TLCE, sigla inlgés), konsidera durante iha sira-nia akompañamentu nota investimentu rekursu umanu iha área setór edukasaun iha Timor-Leste (TL) sei menus. Koordenadór TLCE, José Monteiro, hateten, hafoin TL restaura ninia indepedénsia ko’alia kona-ba área edukasaun menus buat barak no liga ba profesór sira konta iha de’it 15% profesór, tanba rekursu umanu barak maihosi Indonézia ho nune’e TL ukun-an sira mós filafali ba sira-nia rai. “Investimentu iha área edukasaun sei menús iha TL, kompara ho investimentu iha área sira seluk hanesan infraestrutura no seluk tan. Liga ba tema loron internasionál  edukasaun 2023 hateten, ‘investe iha ema, fó prioridade ba edukasaun’ maibé realidade ita-nia rai ida ne’e seidauk hatudu. Tanba kada tinan alokasaun orsamentu ba edukasaun ne’e kiik kompara ho ministériu sira seluk,” José Monteiro dehan ba Agência Tatoli, iha nia-fatin Caicoli, Dili, tersa ne’e. Nia dehan, TL hetan osan hosi fundu petrolíferu maibé dala-barak lori osan mina nian ne’e ba ke’e filafali mina, ida ne’e tuir investimentu ladun loos. Tanba tuir lei fundu petrolíferu ne’e, hasai osan hosi fundu petrolíferu, atu dezenvolve iha área sira seluk, liuliu área edukasaun nune’e prepara rekuru umanu ne’ebé adekuadu  atu bele kontribui ba  área sira seluk ne’ebé mak iha. “Bainhira osan investimentu iha área edukasaun ne’e kiik ba área infraestrutura mak boot ida ne’e ita garante ona katak ema ne’ebé servisu iha infraestrutura ne’e la’os ema ne’ebé ita prepara iha ita-nia rai rasik maibé hosi ema seluk. Signifika ita la halo planu tuir ita-nia kbiit, no tuir ita-nia rekursu ne’ebé mak disponivél,” nia dehan. Ne’ebé investimentu rekursu umanu iha área edukasaun presiza orsamentu ne’ebé balansu entre ministériu sira seluk, tanba setór edukasaun hetan sofrementu boot labele ba oin tanba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) halo de’it mak rutinidade entaun investimentu sei menús. Koordenadór TLCE ne’e dehan, ho loron mundiál edukasaun tinan 2023 ne’e hakarak atu fanu Governu tau atensaun ba asesu ba kualidade edukasaun iha TL. Maibé tenke haree mós rekursu umanu iha TL ne’ebe importante tebes atu dezenvolve no  labele depende ba rekursu umanu rai-seluk nian. “Bainhira ita aloka orsamentu boot ba setór edukasaun nian, ita investe rekursu umanu agora, nia benefísiu tinan 20 ka 30 mai ita la menus ona rekursu umanu atu dezenvolve iha setór edukasaun inklui mós setór sira seluk. Tanba ne’e,  Estadu mós tenke adopta katak investimentu prosesu dezenvolvimentu ne’e nia prioridade mak ema maibé ida ne’e komitmentu verbal laiha prátika,” nia hateten. Nia dehan, Governu atu prátika ne’e haree hosi alokasaun orsamentu kada tinan. Saida mak sira gasta no kapitál sosiál ne’e importante liu no dezenvolvimentu ne’e nia sentru mak ema maibé kada tinan nafatin tau osan oituan liu iha setór edukasaun. “Entaun investimentu ne’e importante tebes atu eleva fali kualidade edukasaun. No bainhira edukasaun kualidade ona bele prepara rekursu ne’ebé kualidade iha área hotuhotu liuliu iha área sira ne’ebé mak ita-nia rekursu umanu sei menus no área sira ne’ebé mak ita presija,”  José dehan. Nia dehan, kualidade edukasaun iha TL tuir TLCE nia haree sei fraku tanba MEJD preokupa liu ba atividade komplementár sira no la haree ba kualidade edukasaun nian. Hosi dezafiu sira ne’e, Governu nia esforsu hodi dezenvolve no hasa’e kualidade edukasaun iha TL mak, MEJD tenke konvense iha nivél polítiku no tékniku. Katak Ministériu Edukasaun tenke bele konvense nia maluk seluk áfavor ba nia planu bele tau importánsia maibé MEJD la konsege iha kapasidade atu bele prepara planu ne’ebé ema seluk gosta. Maibé atu halo ida ne’e, MEJD mós tenke iha ekipa ida ne’ebé mak kompetente iha planeamentu ne’ebé mak di’ak no monitorizasaun ne’ebé mak forte hodi grante programa hotu ne’ebé mak aprova no tenke implementa ho di’ak. “Estadu tenke aloka orsamentu ne’ebé naton ba Edukasaun maibé edukasaun mós tenke aprezenta lai programa di’ak, razoavel no ligasaun direita ba kualidade edukasaun. Tanba daudaun ne’e programa ne’ebé la’o barak hanesan programa Eskola Iha Uma. Program  ne’e nia benefísiu ita lahatene. Hira mak eskola iha uma no hira mak ba eskola iha eskola fatin sira,” nia akresenta. UNIJMA lansa fatin hakiak manu timor no kuda ai-oan iha Lour https://tatoli.tl/2023/01/24/unijma-lansa-fatin-hakiak-manu-timor-no-kuda-ai-oan-iha-lour/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 BOBONARO, 24 janeiru 2023 – U niaun Juventude Maubere (UNIJMA) Pro-RDTL, domingu ne’e lansa fatin hakiak Manu-Timor no kuda ai-oan tipu ‘Au’ iha mini brigada konsentrada setór III, suku Lour, postu administrativu Bobonaro, munisípiu Bobonaro. Prezidente Organizaun Popular Traballadór Timor (OPTT), Ivo de Jesus Sequeira, esplika objetivu hakiak Manu-Timor tanba Timor-Leste iha poténsia ba rai, bee, ema no ai-haan. Maibé durante ne’e dependénsia liu ba produtu importasaun sira hosi rai-li’ur ne’ebé maioria konserva ho kímika. “Ita tane liman liu ba rai-li’ur, na’an hosi rai-liur kahur ho kímika, entaun halo timoroan barak moras todan baixa nakonu iha ospitál, nune’e alerta ba timor oan hotu, ita iha rai fatin hakiak animál, di’akliu hakiak manu, bibi, fahi no karau nune’e Timor-Leste labele dependénsia ekonomia ba rai-liur,” nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’e. Ivo fundamenta, atividade ne’e nu’udar inisiativa membru CPD-RDTL nia parte ida mós hanesan modelu ka ezemplár ida ba estadu, inklui parte hotu no timor oan sira-ne’ebé hasa’e kursu modernu iha rai-li’ur atu banati-tuir. “Mai ona ba, imi fila hotu ona ba, imi-nia rai moris fatin, atubele hakiak manu, hakiak bibi no fahi, ita bele sedu ka tarde kore dependénsia hosi rai-li’ur,” nia katak. “Timor oan tomak hatene de’it maka tesi ai, sunu rai, maibé laiha ema ida mak hanoin atu kuda ai-oan ruma atubele proteje rai,” Prezidente OPTT dehan. Xefe suku Lour, Miguel Gomes Lopes, agradese no apresia inisiativa hosi membru CPD-RDTL sira-ne’ebé eziste iha suku ne’e inklui iha fatin sira seluk ne’ebé koñese implementa programa rua ne’ebé importante tebes ba povu. “Ita haree programa ne’e importante, liuliu atu hasa’e ekonomia povu iha suku ida-ne’e nian. Sé bele labele tau liu prioridade ba programa rua ne’e, karik bele aumenta mós programa sira seluk atu nune’e bele ajuda liután ekonomia povu ida-ne’e,” nia katak. Tuir nia, programa kuda ai-oan iha fatin risku ba dezastre naturál ne’e bele ajuda ona mehi ne’ebe autoridade lokál sira seidauk konsege realiza. Xefe suku Miguel enkoraja komunidade iha suku Lour inklui mós iha territóriu nasionál atu banati-tuir atividade kooperativa ne’ebé membru UNJIMA sira implementa nune’e bele aumenta seguransa alimentár. Atividade ne’e partisipa hosi autoridade lokál, membru Ofisiál Polísia suku (OPS) Lour, komunidade no estrutura CPD-RDTL. Dioseze Dili nomea Padre Arnaldo Frederico de Deus lidera eskola Katólika Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/01/25/dioseze-dili-nomea-padre-arnaldo-frederico-de-deus-lidera-eskola-katolika-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 OÉ-CUSSE, 25 janeiru 2023 – Dioseze Dili liuhosi Vigáriu Episkopál Asuntu Edukasaun Katólika Arkedioseze Metropolitana Dili, Padre Guilhermino da Silva, nomea Padre Arnaldo Frederico de Deus, nu’udar diretór hodi lidera eskola Koléjiu Santu António Oé-Cusse (COSANO) ba períodu tinan-tolu, hahú hosi 2023 to’o 2025. Padre Arnaldo Frederico de Deus  asume kna’ar ne’e hodi troka diretór sesante, Padre Albino Marques SDB, ne’ebé antes ne’e lidera COSANU kuaze tinan neen (6), hahú hosi 2017 termina iha janeiru 2023 ne’e. Iha kompromisu, Padre Arnaldo Frederico de Deus, promete kumpre responsabilidade no obedese ba lei no regulamentu ne’ebé vigora iha Arkedioseze Metropolitana Dili. “Ha’u promete kumpri responsabilidade sira hotu, bele hatuur metin iha fatin ne’e no obedese ba lei no regulamentu sira-ne’ebé ein-vigór relasiona ho kna’ar refere, ha’u sei hala’o kna’ar ofisiál sira, ne’ebé fó mai ha’u ho espíritu ligasaun másimu transparente no profisionalizmu nian,” Padre Arnaldo Frederico de Deus SDB, esplika iha ámbitu simu pose ne’ebé hala’o iha eskola COSANO, Oé-Cusse. Nune’e mós sei tane aas interese Arkedioseze Metropolitana Dili, liuhosi prepara edukadór sira ho valór kristaun no umanu nian, iha sira-nia promosaun emprega dezenvolvimentu armóniku entre fé Katóliku intelijénsia tuir doutrina uma kreda Katólika ninian. “Ha’u aseita hodi asume responsabilidade ida-ne’e hodi serbí Nai Maromak no maun alin sira iha eskola ida-ne’e,” bibi atan ne’e promete ba estudante no hamutuk ho inan-aman sira-ne’ebé sasin iha ámbitu tomada pose ne’e. Iha biban ne’e, Vigáriu Episkopál Asuntu Edukasaun Kátolika Arkedioseze Metropolitana Dili, Padre Guillermino da Silva, reprezenta dioseze agradese ba diretór sesante tanba esforsu serbisu hamutuk konsege ona dezenvolve eskola Kátolika Santu António Oé-Cusse atu hasa’e kualidade edukasaun Kátolika nian iha Oé-Cusse. Nia hatutan, dezde 2017 hamutuk ho povu Oé-Cusse, kria ona amizade ho inan-aman, alunu no profesór sira, hahú hosi hadi’a edifísiu sira, mobiliáriu, laboratóriu, ho buat hotu ne’ebé nia halo tuir proposta. Entretantu, totál estudante ne’ebé integra-aan iha Eskola Kátolika Santu António Oé-Cusse hamutuk 1.500-resin komposta hosi eskola primária, pré-sekundária to’o sekundária ho totál profesór hamutuk na’in-72. Dom Virgílio fó krizma ba joven 220 iha Lifau https://tatoli.tl/2023/01/25/dom-virgilio-fo-krizma-ba-joven-220-iha-lifau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 OÉ-CUSSE, 25 janeiru 2023 – Dom Vírgilio Kardeál do Carmo da Silva, tersa fó sakramentu krisma ba joven na’in-220 iha kapela São Francisco, Oémolo, suku Lifau, pertense ba Parókia Nossa Señora Dorosariu Numbei, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Iha omília, Dom Vírgilio husik hela mensajen ba krizmandu sira katak, bainhira simu ona sakramentu Maromak nian, presiza banati tuir Jesus Kristu ne’ebé hanorin ona iha mundu liuhosi eskolante sira. Primeiru, hadomi no respeitu inan-aman, muda hahalok iha família idak-idak, respeita ema seluk hodi hetan grasa Maromak nian, nune’e bainhira integra iha sosiedade bele lori domin, pás no dame ba rai moris fatin, tán ne’e domin pás no dame tenke hahú hosi família uma laran. “Simu sakramentu krizma katak, simu espíritu santu, joven sira ohin simu ona sakramentu krizma atu banati tuir saida maka Jesus hatudu ona, katak molok nia (Jesus) mate, tatoli hela “pas hela ho imi”, no ba ema-ne’ebé fiar iha Maromak, keta ta’uk demais, maibé hakmatek bá, basá Jesus rasik, dehan ‘hakmatek hela ho imi’, Nia (Jesus) mak lori novidade no pás mai ita idak-idak nia fuan,” Dom Vírgilio do Carmo da Silva, esplika bainhira dirije misa, iha Kapela São Francisco, Oémolo. Dirijente Igreja Katólika ne’e, fundamenta, molok Jesus mate no moris hias, nia rasik dehan, pás hela iha imi-fuan ho laran. Tán ne’e joven sira presiza aprende atu tau iha imi-nia fuan, pás hakmatek, iha imi-nia fuan, hanesan mós hafoin Jesus moris hias, Nia dehan, “hakmatek iha fatin”, rahun di’ak ba sira-ne’ebé la haree maibé fiar. “Aprende hosi esperiénsia atu ta’uk, hakmatek iha imi-nia fuan, keta konfia demais ita-nia aan, kuandu ita sei joven, bele halo buat hotu-hotu, ita bele hatene buat hotu-hotu la presiza ema, maibé mai ita sarani, lahatene saida mak akontese, entaun konfia iha Maromak sempre di’ak,” Bispu ne’e fó hanoin ba krizmandu sira. Nune’e hafoin termina omília, akolitu sira sunu lilin hahú hosi lilin boot to’o lilin ki’ik, hafoin sunu, Kardeál Dom Vírgilio, husu krizmadu sira katak, ‘hamrik no hakmatek’ naroman sei to’o iha ita-nia bo’ot sira-nia fatin, sakramentu krizma ne’e nu’udar perkursu inisiasaun, sakramentu ida-ne’e hanesan mós símbolu uma-kreda nian. “Ohin espíritu mai lori dame ba joven sira simu daudaun sakramentu krizma, tau ida-ne’e iha imi-nia neon, katak espíritu ida-ne’e,” nia tenik. Nune’e mós krizmandu sira tula sa’e lilin iha ulun, hodi promete ba Nai Maromak, katak fiar ba Maromak mesak ida de’it, no fiar ba Jesus Kristu ne’ebé moris ho terus to’o mate, no halo tuir ukun fuan Maromak nian. “Halakan lilin ne’e, nu’udar prezente iha o nia oin, Maromak ne’eb’e hakarak atu tama iha o-nia moris, haree ba lilin ne’e halo orasaun, ida-ne’e mumentu ida, espesiál iha o-nia moris, o sei la krizma dala-rua,” Bispu fne’e ó hanoin ba krizmandu sira. Ne’e duni aproveita oportunidade ida-ne’e haree ba lilin ne’e, halo orasaun husu Maromak, Maromak hakarak tama o nia fuan no laran, no keta ta’uk. Nune’e nia husu ba krizmandu sira, katak, promesa batizmu ne’e labele iha uma-de’it, maibé promesa iha moris tomak. “Halakan o-nia lilin, Maromak nia espíritu loke o laran no fuan atubele hakmatek, fila to’o uma tau lilin iha ortóriu, nune’e bainhira hetan susar ruma, bele halakan fali lilin ne’e hodi husu harohan liuhosi orasaun,” nia fó hanoin. SASCAS inagura sentru treinamentu ba ema ho difisiente tilun iha suku-Fatuquero https://tatoli.tl/2023/01/25/sascas-inagura-sentru-treinamentu-ba-ema-ho-difisiente-tilun-iha-suku-fatuquero/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 DILI, 25 janeiru 2023 — Gabinete Primeiru Ministru, liuhosi Servisu Apoiu Sosiedade Sivíl no Auditoria Sosiál, iha Gabinete Primeiru Ministru (SASCAS, sigla portugés), inagura sentru treinamentu integradu dahuluk ba ema ho defisiensia tilun iha suku Fatuquero, postu administrativu Railaco, munisípiu Ermera. Diretor Ezekutivu SASCAS, Edvin Soares Noronha, agradese ba Diretora Ezekutiva Klibur Defisiénsia Tilun iha Timor-Leste (KDT-TL) Crecencia Madeira de Jesus ne’ebe maka hetan formasaun defisiénsia tilun nian iha Agape, ikus mai bele harii rasik ninia organizasaun hodi bele akumula ema sira ho defisiensia hanorin ho lian jestu ne’ebé la depende ona ba iha ema estranjeiru sira. “Ha’u agradese ba Diretora ezekutiva KDT-TL, Crecencia Madeira de Jesus tanba bele tuir ona formasaun iha Agape no ikus mai bele harii rasik sentru ba ema ho defisiénsia tilun. Ida ne’e importante tebes tanba lian jestuariu ne’e lafasil, entaun ho sentru ida ne’e bele ajuda tan maluk defisiénsia tilun sira hodi aprende tan lian jestu ne’e,” Edvin Soares Noronha dehan ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, Palásiu Governu, Dili, kuarta ne’e. Nia dehan, Governu presiza apoiu KDT-TL harii sentru formasaun tanba, tuir dadus hatudu iha Timor-Leste defisiénsia barak liu ne’e maihosi munisípiu Ermera, Baucau, tuir Dili. “Ho sentru formasaun ne’e, bele apoiu ita-nia maluk defisiénsia sira, maibé mós ba maluk sira ne’ebé la’os ho defisiénsia bele aprende lian jestuári hodi bele konversa ho ita-nia maluk defisiénsia,” nia dehan. Nia dehan, sentru treinamentu integradu ba ema defisiénsia ne’e rasik lansa fatuk dahuluk iha loron 16 agostu 2022 no hetan inagura iha loron 24 janeiru 2023. “Orsamentu ne’ebé ita apoiu ba sentru treinamentu ne’e rasik hamutuk $10.000,” nia dehan. Bazeia ba komunikadu ne’ebé SASCAS hatun iha nia pájina ofisiál, Diretora ezekutiva KDT-TL, Crecencia Madeira de Jesus, hateten, sentru treinamentu defisiénsia tilun ne’e rasik, harii hosi KDT-TL maibé la’os ba ema defisiénsia de’it, maibé mós ba ema la ho defisiénsia atu bele aprende lian jestu nune’e bele fasilita maluk defisiénsia sira. “Tanba tuir dadus ne’ebe iha, munisipiu Ermera defisiénsia barak liu kuaze 4.000, ho dadus ne’e liuhosi sentru treinamentu ne’e bele fasilita sira,” nia hateten. MAE lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun edifísiu administrasaun Manatuto https://tatoli.tl/2023/01/26/mae-lansa-fatuk-dahuluk-ba-konstrusaun-edifisiu-administrasaun-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 –Governu liuhosi Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE),  kinta ne’e, lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun edifísiu Administrasaun Munisípiu Manatuto. “Ohin ita hotu mai asiste serimónia lansamentu edifísiu Manatuto no edifísiu ida-ne’ebé lahanesan ho edifísiu munisípiu sira seluk tanba ho nia medida boot 50 X 20 kompostu hosi andar tolu (3),” Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, hatetenliuhosi komunikadu imprena ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Governante ne’e hateten, funsionáriu hamutuk 200 mak sei servisu iha edifísiu ne’e hodi nune’e bele fó vantajen di’ak ba sira-ne’ebé servisu hodi atende komunidade. Iha lanasmenut ne’e akompañia hosi Prezidente Administrsaun Dili (PAM), PAM Ermera, Baucau no Bobonaro, hamutuk ho administradór munisípiu Manatuto nomós Administardór husi munisipiu ualu seluk, inklui Diretór Nasionál sira no mós Xefe Gabinete Ministru no Vise – Ministru no Asesór Legól MAE. Konstrusaun edifísiu refere, sei hala’o hosi empreza BMC no obra ida-ne’e ho nia kategória Internacional Competition Building. Treinamentu ba kadete foun F-FDTL sei ramata iha semana ne’e https://tatoli.tl/2023/01/26/treinamentu-ba-kadete-foun-f-fdtl-sei-ramata-iha-semana-nee/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 — Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jerál Falur Rate Laek, hateten membru F-FDTL foun sira sei ramata sira-nia treinamentu iha semana ne’e. Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jerál Falur Rate Laek. Imajen Tatoli/Ega Cristóvão. “Ko’alia situasaun jerál partikulár ne’ebé rekrumentu agora iha ona faze ikus, treinamentu sei termina iha semana ne’e. Sira-ne’e mai prepara de’it asaun serimónia juramentu iha Bandeira,” nia hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e. Membru foun F-FDTL durante semana hira nia laran tuir treinamentu iha área kampu munisípiu Manatuto ho sakrifísiu boot. “Durante semana hira nia laran sira iha ai-laran la han, la haris, la hemu, sakrifísiu makaas iha ne’ebá. Ha’u orsida lorokraik sei ba vizita sira iha kampu treinamentu iha área Manatuto nian,” nia dehan. Antes ne’e, iha loron 05 setembru 2022, komisaun rekrutamentu konjunta kompostu hosi F-FDTL no Ministériu Defeza (MD) ofisialmente anúnsia lista naran membru foun na’in-600 mak admitidu iha vaga F-FDTL tinan 2022. Nune’e, kadete foun sira-ne’e aprezenta an ba Komandu iha loron 19 setembru 2022, hafoin reintegra ba Metinaro hodi bele hahú tuir treinamentu. Populasaun Leorema besik 1.000 seidauk simu Cesta bázika https://tatoli.tl/2023/01/27/populasaun-leorema-besik-1-000-seidauk-simu-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2023-01-27 DILI, 27 janeiru 2023 — Xefe suku Leorema, postu Bazartete, munisípiu Liquiça, Sandra de Araujo, hateten iha distribuisaun Cesta Bázika faze daruak iha suku Leorema ne’e populasaun besik 1.000 mak seidauk simu. “Kona-ba programa Cesta Bázika iha ami-nia suku ne’e rasik ema besik 1.000 mak seidauk simu tanba balun laiha fatin no balun naran laiha, entaun halo lista reklamante hodi subemte ba parte relevante no ita hein de’it bainhira mak distribui ka fahe tan ba sira,” Sandra de Araujo hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, sesta ne’e. Lidera lokál ne’e hatutan, ema ne’ebé mak simu ona hamutuk 7.413 hosi totál ema 8.369 ne’e hosi suku Leorema iha aldeia sanulu (10) hanesan Baura, Bucumera, Cutulau, Ergoa, Fatunero, Hatu-Hou, Manu-Lete, Railuli, Urema no Urluli. Ministériu implementadór ba Cesta Bázika faze daruak ne’e mak Ministériu Turizmu Komérsiu no Industria (MTKI) ho totál kustu millaun $40 no Sekretária Estadu Kooperativa (SEKoop) ho totál kustu millaun $40. Produtu ne’ebé admite ba programa ne’e mak produtu ai-han ne’ebé iha karboidratu, proteina no vitamina inklui sasán ijiéne pesoál no ijiéne femenina. Cesta Bázika faze ne’e fixa ho montante $50 ba kada ema hosi membru agregadu familiár benefisiáriu ne’ebé ho rendimentu mensál boot liu $500  enkuatu antes ne’e sidadaun iha tertóriu laran sai benefisiáriu hotu ba Cesta Bázika faze dahuluk. Xefe Suku Maumeta uza osan rihun $16 konstrui sede suku andar https://tatoli.tl/2023/01/27/xefe-suku-maumeta-uza-osan-rihun-16-konstrui-sede-suku-andar/ tatoli.tl Notísia 2023-01-27 Vise-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torezão, Secretaria Ezekutiva ST-PNDS, Claudinha Soares Pinto akompaña hosi Administradór Munisípiu Liquiça, Pedro Paulo Gomes, inagura Sede Suku Maumeta, Postu Admistrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, sesta (27/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony – Governu liuhosi Vise-Ministru Administrasaun Estatál (MAE) Lino de JesusTorezão, louva ho inisiativa Xefe Suku Maumeta, Postu Administrativu Bazartete Munisipiu Liquiça tanba bele halo jestaun di’ak hodi harii sede suku andar ho de’it orsamentu hamutuk rihun $16. Totál hosi osan ne’e, rihun $12 apoiu hosi Governu no rihun $4 hosi kontribuisaun komunidade nian. “Ha’u louva tebes ba Xefe Suku Maumeta nia lideransa ne’ebé di’ak bele halibur nia komunidade iha suku laran, maibé la’os ne’e de’it maibé halibur kedan hosi Irlandia, Inglatera, Australia to’o Korea Súl hodi kontribui hodi harii sede suku ida ho andar”, vise ministru dehan  bainhira inagura Sede Suku iha Maumeta, sesta ne’e. Tanba ne’e, nia husu ba povu Maumeta atu hili nafatin nia iha eleisaun suku tanba ema hanesan ne’e mak merese sai lider ba povu no la haree ba kor saida de’it. Nia dehan durante ne’e Governu apoia orsamentu ba suku hotu iha teritóriu nasionál maibé kada suku ida hetan jata rihun $12 maibé Suku Maumeta jere osan ne’e hodi halo sai andar maske suku seluk halo de’it re-abilitasaun. “Parabéns Xefe Suku ita boot nia lideransa di’ak duni, halo jestaun ne’ebé di’ak Timor-Leste presiza lider hanesan ita boot”, revela nia. Iha fatin hanesan Xefe Suku Maumeta Vitor da Silva, agradese ba Governu nia apoiu orsamentu hamutuk rihun $12, nia konsidera montante osan ida ne’e boot tanba ne’e jere ho di’ak atu sede suku bele mós iha kualidade. “Bainhira Governu nia programa atu apoiu orsamentu ba suku hotu iha Timor-Leste hodi halo re-abilita sede suku, kada suku ida hetan rihun $12 ida ne’e ba ami boot tebes, entaun antes osan Governu nian mai ami, ami nia osan iha konta suku nian hamutuk $3,000, ami hahú halo daudaun no osan rihun $12 hosi Governu nian mai ami aumenta hodi halo de’it”,  dehan Xefe Suku ne’e. Nia konta, antes sede ne’e atu hamrik andar ne’e kontribuisaun hosi fatin barak iha Suku Maumeta laran hanesan kontribuisaun hosi kompaña lokal sira iha Suku laran, funsionariu públiku sira, joven Maumeta oan sira servisu iha Inglatera, uma lisan sira hotu. “Ha’u agradese ba apoiu sira hotu, agradese mós ba arte marsiál no arte rituál sira hotu, ami nia hamutuk mak harii uma ne’e, uma ne’e pinta ita bele dehan loron haat ou lima, maibé ema hamutuk na’in 300-resin, entaun pinata iha oras haat nia-laran de’it, uma ne’e ami halo durante fulan neen de’it remata ona, ema sira halo uma ne’e la simu osan ida, ami só hola hahan ba badaen sira han”, katak nia. Tuir nia bainhira harii uma ne’e tomak tanba povu Maumeta no Xefe Suku iha unidade ne’ebé metin. Ho nune’e, totál osan ne’ebé gasta ba harii sede suku ne’e hamutuk rihun $16 inklui osan han no hemu kada loron halo servisu. Uma ne’e ho modelu andar ida, medida ba uma ne’e 11X7 kompostu hosi kuartu tolu hosi kraik, sala vizita ida no andar leten hosik hanesan salaun. Governu inagura UNP hamutuk 19 iha Liquiça https://tatoli.tl/2023/01/28/governu-inagura-unp-hamutuk-19-iha-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-01-28 Liquiça, 27 janeiru 2023 – Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál hamutuk ho Programa Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no autoridade lokál inagura Uma Naroman ba Povu (UNP) hamutuk 19 iha Suku Maumeta no Metagou Postu Administrativu Bazartete Munisipiu Liquiça. Iha inagurasaun ne’e, Vise Ministru MAE Lino de Jesus Torezão, husu ba benefisiáriu sira atu hela iha uma ne’e ho kuidadu tanba ida ne’e mak Governu nia esforsu hodi tau matan ba família kbiit laek sira. “Uma ne’e uluk naran uma kbiit laek, tanba protesta makas hosi Parlamentu Nasionál mak ita muda fali ba “Uma Naroman ba Povu, ida ne’e programa VIII Governu nian ne’ebé inan aman hetan ona. uma ne’e hela no kuidadu, buat hotu ami prepara hotu ona iha laran, imi ba só lori de’it roupa hatais no hahan buat seluk”, vise ministru dehan bainhira inagura uma hirak ne’e. Iha biban ne’e, Sekretaria Ezekutivu PNDS Claudinha Soares Pinto, orgullu tebes ba servisu PNDS munisípiu ne’ebé halo servisu ho di’ak tebes bele konklui uma hamutuk 19 ne’ebé konstrui iha tinan 2022. “Ohi ita inagura uma hamutuk 19, espera katak ita sei inagura tan iha suku sira seluk ne’e, ohin ita festeza suku rua nian, Maumeta iha uma sia no Metagou uma 10”, dehan nia. Nia subliña totál orsamentu ne’ebé uza hodi konstrui uma hamutuk 19 iha suku rua, kada uma ida ho orsamentu hamutuk rihun $17 no uma 19 ho totál orsamentu rihun $323. Iha 2022 PNDS konsege halo ona UNP hamutuk rihun-haat iha territóriu nasionál balun konklui ona no balu sei iha prosesu konstrusaun no sei inagura iha tempu besik. “Tinan ida ne’e PNDS sei kontinua implementa nafatin programa ida ne’e, tanba Governu liuhosi Parlamentu Nasionál aprova orsamentu ba tinan ida ne’e kuaze millaun $25, ho nune’e tinan-tinan tenke harii UNP hodi responde ba ezijénsia komunidade sira nian, tinan ne’e ita sei harii uma ba família vunerável sira iha suku 524”, relata nia. Iha tinan 2021 PNDS konsege konstrui uma ba família vulnerável iha territóriu nasionál hamutuk 1.254 ne’ebé inagura hotu ona. Uma antes ne’e ho naran Uma Kbiit Laek (UKL) muda ona naran ba Uma Naroman ba Povu tanba iha fulan hira ba kotuk Prezidente Repúblika promulga ona kuarta alterasaun dekretu lei PNDS nian No. 8/2013 ho númeru alterasaun No 94/2022 hodi transforma naran. Iha tinan 2023 PNDS sei tau prioridade liu harii UNP ba aldeia sira ne’ebé iha área rurál seidauk asesu ba uma ne’e atu nune’e to’o tinan oin família vunerável hotu iha Timor-Leste maioria bele hetan ona uma ne’e liuhosi orsamentu ne’ebé aprovadu ona. “Iha tinan ne’e ita la inklui Dili sei harii UNP iha aldeia hamutuk 2025 iha territóriu laran tomak, ho nune’e suku sira ho aldeia barak keta laran taridu sei hetan hotu uma ne’e”, haklaken nia. Iha oportunidade ne’e, Xefe Suku Maumeta Vitor da Silva lori família vunerável nia naran katak benefisiáriu ba uma 19 ne’e agradese ba Governu liuliu PNDS ne’ebé servisu másimu tebes hodi harii ona uma. “Lori família sira hotu agradese ba Governu liuliu PNDS ne’ebé servisu másimu tulun ona ita nia família hirak ne’e, ami husu programa ne’e bele la’o nafatin”, katak Vitor. Fasilidade iha uma ida iha kama tolu, esprinbet, armáriu, meza, kadeira no sasan dapur laran nian. Illas São João Bosco vizita EBC Tirilolo Baucau https://tatoli.tl/2023/01/30/illas-sao-joao-bosco-vizita-ebc-tirilolo-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 BAUCAU, 30 janeiru 2023 – Illas São João Bosco vizita eskola Ensinu Báziku Sentrál Tirilolo, postu administrativu Baucau Vila durante loron tolu, hahú hosi loron 28 to’o 30 janeiru. Padre Ángelo Moreira nu’udar selebrante misa iha EBC Tirilolo, esplika, objetivu hosi vizita illas Dom Bosco nian relasiona ho selebrasaun loron São Dom Bosco ne’ebé sai mahein ba Servisu Munisipál Edukasaun Baucau no tatoli mensajen hosi reitór Dom Bosco nian ba sarani hotu atu moris ho dame iha sosiadade. “Ita-nia sosiadade sei simples hela, presiza mudansa di’ak iha parte barak, tán ne’e hau husu ita-nia estudante sita perpara-aan didi’ak aproveita rekursu ne’ebé iha atu sai sidadaun ne’ebé di’ak, sidadaun ne’ebé onestu no kristaun ne’ebé di’ak, komesa agora no ba futuru,” Padre Ángelo Moreira, hateten iha Vila Antiga, segunda ne’e. Liuhosi vizita ne’e atu estudante no profesór sai ajente transformasaun ba moris tomak iha sosiadade liuhosi atetude, liafuan nune’e sai hamutuk hanesan forsa ida. Diretór EBC Tirilolo Baucau, Amaro Ximenes Belo, hateten, tinan-nee inísia simu vizita illas Dom Bosco ho objetivu hatudu ba estudante sira atu koñese no hatene kle’an liután lala’ok no serbisu ne’ebé Dom Bosco halo mak nu’udar aman no mestri ba foin sa’e iha sarani katólika. “Estudante sira bele la’o-tuir no koñese buat ne’ebé mestri sira uluk halo ona, ita bele la’o-tuir nia ain fatin tanba tempu ida agora ema barak dehan joven estudante la tau importánsia ba vida espirituál nune’e liuhosi atividade ne’e bele halo mudansa ba sira-nia aan,” Amaro Belo hateten. Illas São Dom Bosco ohin parte EBC Tirilolo entrega hikas ba Igreja Parókia Santu António, Vila Antiga liuhosi misa selebrasaun loron São Dom Bosco no atividade seluk tán. Governu seidauk selu subsídiu $200 ba prezu na’in-rua iha prizaun Gleno https://tatoli.tl/2023/01/31/governu-seidauk-selu-subsidiu-200-ba-prezu-nain-rua-iha-prizaun-gleno/ tatoli.tl Notísia 2023-01-31 DILI, 31 janieru 2023 — Xefe suku Leorema, postu administrativu Bazartete, munisípiu Liquiça, Sandra de Araujo, hateten to’o agora Governu liuhosi ekipa pagamentu ba subsídiu $200 hosi MSSI seidauk selu xefe família na’in-rua hosi Leorema ne’ebé kastigu iha prizaun Gleno. “Ha’u-nia komunidade iha xefe família rua ne’ebé kastigu iha prizaun Gleno ne’e, ekipa pagamentu sira la konsege halo pagamentu. Sira dehan sira mak atu ba selu iha prizaun maibé ikus ami rona informasaun hosi família katak sira la konsege selu ema na’in-rua ne’e tanba portaun komarka Gleno taka,” Xefe suku Leorema hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, tersa ne’e. Xefe suku preokupa tebes tanba ninia xefe família rua labele hetan direitu mesmu iha prizaun maibé sira nafatin iha direitu ba programa Governu nian liga ho ema-nia nesesidade loron-loron nian. “Kuandu seidauk selu ne’e informa mai ami para ami bele relata iha lista reklamante nian, nune’e bele prosesa karik iha posiblidade hetan direitu ne’e. Tanba, iha ne’e ami hatama ona lista reklamente ba parte kompetente, nune’e ita hanesan preokupa ba ita-nia família rua ne’e,” nia dehan. Nia haktuir, família rua ne’e oan sei kiik no seidauk iha kartaun eleitorál no família ida feen ho laen tama kadeia kazu konflitu Leorema nian, no seluk fali ferik-oan labele simu tanba feen laiha ona katak sira fahe malu ona. “Entaun ita laiha dalan ne’ebé mak bele selu família rua ne’e, tanba ne’e husu ajuda ba mídia TATOLI atu informa hela, nune’e parte kompetente tau konsiderasaun hodi bele aumenta ba lista reklamante nian tanba reklamasaun Leorema nian ami entrega tiha ona,” nia hateten. Suku Leorema iha aldeia sanulu (10) hanesan Baura, Bucumera, Cutulau, Ergoa, Fatunero, Hatu-Hou, Manu-Lete, Railuli, Urema, Urluli ho xefe família iha Leorema hamutuk 1.895. Membru F-FDTL 60 sei liu ba idade reforma https://tatoli.tl/2023/01/31/membru-f-fdtl-60-sei-liu-ba-idade-reforma/ tatoli.tl Notísia 2023-01-31 DILI, 31 janeiru 2023 – Xefe Esadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Domingos Raul Falur Rate Laek, hateten Komandu F-FDTL, identifika ona membru F-FDTL nain-60 maka sei tama ba idade reforma. “Ha’u simu ona despaixu hosi Governu, halo sosializasaun, kona-ba lei reforma ho rezerva nian, membru hirak ne’ebé defisiénsia, invalidez ona no sira ne’ebé tama ona idade rezerva no reforma ita tenke ezekuta lei ne’e atu fó reforma ba sira, nune’e dezenvolvimentu F-FDTL bele la’o”, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, hateten ba jornalista sira hafoin simu vizita Xefe Estadu Maiór Jenerál Estadus Unidus Amerika, Majór Jenerál, Cristhoper P.Callahan iha Kuartel Jenerál Fatuhada, tersa ne’e. Nia dehan, nu’udar Komandu F-FDTL simu ona despaixu hosi Governu, kona-ba atu halo reforma ho rezerva ba membru ne’ebé idade avansadu, tanba públika ona iha Jornál Repúblika. “Ha’u agora daudaun, ha’u iha lista ona membru F-FDTL nain- 60 maka tama ona ba idade reforma ho rezerva. No sira ne’e sei liu ba idade reforma iha faze dahuluk tinan ne’e, tanba tuir lei reforma ne’ebé Governu aprova ona liuhosi Konsellu Ministru sei implementa iha tinan ida ne’e”, konklui Falur Rate Laek. Kampaña nasionál integradu imunizasaun, Oé-Cusse atinje pursentu 97 https://tatoli.tl/2023/02/01/kampana-nasional-integradu-imunizasaun-oe-cusse-atinje-pursentu-97/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 OÉ-CUSSE, 01 fevereiru 2023 – Implementasaun kampaña nasionál integradu ba imunizasaun rútina iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e atinje ona pursentu 97 hosi programa prioridade lima. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Saúde, Manuel da Costa, informa, implementasaun kampaña nasionál imunizasaun integradu rútina iha RAEOA, programa lima kuaze atinje ona tarjetu, ba OPD póliu nian atinje ona 99,4%, vasina pneomococal PCV atinje 97%, iha sarampu rubella atinje ona 95,7%, vítima A atinje 97,8%, no albendazól atinje ona 97,1%. “Tarjetu hosi Ministériu Saúde fó-sai katak, munisípiu hotu inklui RAEOA tenke atinje 95%, entaun agora ita atinje duni tarjetu ne’e, ne’e rezultadu di’ak tebes katak ita-nia oan sira-ne’ebé maka idade hosi tinan lima (5) mai kraik kuaze simu ona imunizasaun,” Manuel da Costa, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. Dirijente saúde Oé-Cusse, garante progresu ne’e sei iha mudansa tanba serbisu saúde Oé-Cusse sei kontinua halo swiping, nune’e bele kompleta, karik balu seidauk simu, hodi atinje to’o 99,9% ba atividade kampaña nasionál integradu ne’e. “Dadus ita rejista antes ne’e iha labarik rihun neen-resin mak sai alvu iha kompañia nasionál ne’e hosi idade tinan 5 mai kraik inklui sira-ne’ebé estudu iha pré-eskolár, ne’e mós ita kobre hotu,” nia afirma. Nia fó-sai katak, totál postu imunizasaun ne’ebé destaka iha territóriu Oé-Cusse hamutuk 110, aumenta tán ho fasilidade saúde hanesan sentru saúde lima (5) no postu saúde 20. “Agora ita tama iha faze swiping tanba implementasaun ne’e, kada fulan foka liu ba imunizasaun sei seidauk kobre, tenke halo swiping semana rua, maibé ita-nia tarjetu katak kampaña nasionál integradu ne’e ita sei finaliza iha inisíu fevereiru ne’e,” nia katak. Entretantu kampaña nasionál intregada imunizasaun rútina ne’e Governu Sentrál liuhosi Ministériu Saúde hamutuk ho Autoridade RAEOA hahú lansa iha Oé-Cusse iha loron 12 janeiru 2023. Programa prioridade ba kampaña nasionál integradu ne’e, introdusaun vasina Pneumococcal ba PCV, vítamina A, ai-moruk kontra lumbringa ba labarik tinan lima mai kraik no imunizasaun COVID-19 ba labarik tinan 12 ba leten. Komandu F-FDTL halo promosaun diviza ba membru 21 https://tatoli.tl/2023/02/02/komandu-f-fdtl-halo-promosaun-deviza-ba-membru-21/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) halo promosaun diviza ba membru 21, iha ámbitu aniversáriu Transformasaun FALINTIL ba FDTL ba dala-22. Serimónia promosaun ne’e asiste direita hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, no entidade Estadu sira seluk, iha Kuartel Jenerál Fatuhada, kinta ne’e. Promosaun ne’e husi Postu Tenente Koronél ka Kapitaun Fragata ba Postu Kapitaun-Már-e-Guerra be ema na’in-neen. Postu Majór ka Kapitaun Tenente promove ba Postu Tenente Koronél Graduadu ka Kapitaun Fragata na’in-rua. Postu Tenente ka Segundu-Tenente promove ba Kapitaun ka Primeiru-Tenente ba ema na’in-hitu. Nune’e mós Postu Sarjentu Xefe promove ba Postu Alferis hamutuk na’in-ida, Postu Primeiru-Sarjentu promove ba Postu Alferis na’in-ida, Postu Sarjentu Xefe promove ba Postu Sarjentu Mor na’in-ida no Postu Sarjentu-ajudante promove ba Sarjentu-Xefe na’in-tolu. Xefe Estadu hato’o votu parabens ba membru sira hotu ne’ebé hetan promosaun no hola parte prosesu profisionalizasaun, tranzisaun hosi komandu 1975 tempu luta armada ho neineik ba jerasaun foun. “Istória rua, istória antigu no istóriu foun ita hakerek daudaun ona ne’e. Ba sira hothotu ne’ebé hetan promosaun, hakarak hato’o parabens mós ba komandu tomak ne’ebé organiza prosesu tranzisaun sira ne’e hosi jerasaun 1975 mai jerasaun foun forsa armada nian”, Horta kongratula. Xefe-Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente-Jenerál Falur Rate Laek, husu promovidu sira atu kontinua presta serbisu di’ak hodi serbí Estadu no povu. “Promosaun diviza ne’e hola parte iha dezenvolvimentu karreira militár idaidak nian, nune’e ba oin bele dezenvolve di’ak liután instituisaun F-FDTL”, Falur espera. Prezidente Repúblika prefere kualidade iha F-FDTL https://tatoli.tl/2023/02/02/prezidente-republika-prefere-kualidade-iha-f-fdtl/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, prefere kualidade duké kuantidade iha FALINTIL-Forsa defeza Timor-Leste (F-FDTL). “Lalika buka ema barak demais iha forsa tantu iha militár ou polísia.  Ha’u prefere iha de’it ema lubun-ida mane no feto, iha motivasaun aas, ne’ebé hetan prémiu di’ak,  remunerasaun di’ak no ekipamentu di’ak.  Fó mobilidade di’ak ba sira, fleksibilidade operasionál, insentivu duké rihun lima ka rihun sanulu, maibé vensimentu ladi’ak, treinamentu lasufisiente, ekipamentu ladi’ak, no laiha motivasaun”, Horta hatete iha ámbitu aniversáriu Transformasaun FALINTIL ba FDTL ba dala-22, iha Kuartel Jenerál Fatuhada, kinta ne’e. Xefe Estadu konvida hothotu hodi haree iha rai barbarak iha mundu, tanba nia rasik haree ho matan katak rai ne’ebé sei ki’ak, balun ladún ki’ak hanesan Timor-Leste, maibé sira iha nivel iha sub-dezenvolvimentu. “Prefere efetivu menus, maibé kualidade aas liu, fó formasaun ho kualidade operasionál ba nia, no ekipamentu nune’e nia bele halo serbisu ema rihun 10 nian”, nia tenik. Horta hatutan iha rai sira iha mundu forsa barak demais, maibé ekonomia nasaun nian lasufisiente para tane forsa-armada. Nia husu ba forsa sira atu disiplina, tanba buat ne’ebé Estadu entrega ba sira, hanesan forsa-armada ka polísia no instituisaun sira seluk ne’e tenke tau-matan didi’ak, halo manutensaun, nune’e labele gasta arbiru konfiansa povu nian. Komandante Supremu ne’e enkoraza Komandu F-FDTL atu hametin liután kooperasaun iha dezenvolvimentu programa tékniku militár ho rai sira ne’ebé hakbesik ba Timor-Leste, hanesan Austrália, Nova Zelándia, Indonézia, Malázia, Singapura, Koreia Súl, Japaun, Portugál no Estadu Unidu Amérika. “Povu fó fiar nafatin forsa armada, tanba tane destinu nasaun dezde uluk. Nune’e, husu nafatin respeita no labele hakribit esperansa povu nian ne’ebé fó ba forsa armada no Estadu. Ita mesak fó dignidade ba misaun konstitusionál ida ne’e, katak defensór suberania independénsia nasionál, garante orden demokrátika”, nia afirma. Ba Xefe Estadu, importante liu ida-idak iha F-FDTL iha nia kakutak, neon no matenek atu serbí dame, demokrasia no Estadu direitu. Nia ejize líder militár sira kahe iha sira-nia kabás instituisaun militár bainhira tau-matan ba pozisaun aas sira ne’ebé nasaun fó. Ezerse sira-nian autoridade ho liman toos, inspira membru forsa armada hothotu, no iha profisionalizmu no disiplina maka’as. Tinan 2023 F-FDTL iha orsamentu millaun $33,22. “Atu ezekuta orsamentu ida ne’e, tuir programa. Espera katak kontinua investe iha reorganizasaun, profisionalizasaun F-FDTL no buka kualidade di’ak liután”, konklui. Tuir dadus iha tinan kotuk, F-FDTL iha membru efetivu hamutuk 2.746, husi númeru ne’e 282 mak feto. STAE Ataúro husu Notariadu fasilita komunidade halo BI-RDTL-pasaporte https://tatoli.tl/2023/02/02/stae-atauro-husu-notariadu-fasilita-komunidade-halo-bi-rdtl-pasaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 –Diretór Sektretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) munisípiu Ataúro, Eliapa da Costa, hateten STAE Ataúro husu Rejistu Sivíl Notariadu atu fasilita komunidade halo Billete Identiade, sertidaun RDTL no pasaporte. “Husu nafatin ba notariadu nasionál atu tau konsiderasaun ba karta ne’ebé STAE Ataúro submete ona ba, nune’e bele fasilita komunidade halo kartaun BI, RDTL inklui pasaporte tanba dokumentu ida-ne’e mak sai preokupsaun ba sidadaun iha Atúro,” Diretora ne’e hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, kinta ne’e. Bainhra simu kestaun hirak-ne’e, nia dehan, ekipa STAE halo atendimentu to’o suku lima maibé difikuldade no problema mak dokumentu ne’ebé STAE fó sai liuhodi avizu ruma. “Ida-ne’e sai preokupasaun no dazafiu ne’ebe mak komunidade Ataúro enfrenta. Entaun ho preokupasaun sira-ne’e, iha dezembru 2022, ami konsege halo pedidu ba notariadu nasionál kona-ba komunidade ne’ebé kompleta ona tinan 16 ba leten enfrenta ba dokumentu tolu ne’ebé ami rekere no ami simu informasuan katak pusibilidade iha fulan-fevereiru sira-nia ekipa sei destaka mai Ataúro hodi fasilita no atende ita-nia komunidade,” nia dehan. Tuir lei resensiamentu eleitorál hodi ko’alia kona-ba formasaun no inskrisaun rekezitu ba sidadaun sira iha Ataúro nian ne’e barak mak laiha dokumentu  hanesan Billete de Identidade, pasaporte no sertidaun baptismu. Tuir estabelesimentu resensiamentu eleitorál no atualizasaun baze dadus iha Ataúru, loron 11 2022 mak STAE konsege rejista no atualiza 2.600, mane iha 1.333 no feto hamutuk 1.287. Tuir dadus provizóriu Ataúro ne’ebé mak sei postu administrativu munisípiu Dili nian ne’e eleitór hamutuk 7.402. Governu sei inaugura Uma Naroman ba Povu unidade sia iha Lahomea https://tatoli.tl/2023/02/09/governu-sei-inaugura-uma-naroman-ba-povu-unidade-sia-iha-lahomea/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 BOBONARO , 09 fevereiru 2023 - Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), sei inaugura Uma Naroman ba Povu (UNP) regulár faze daruak tinan 2022 nian hamutuk unidade sia iha suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Diretór Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Paulino Viegas Tilman, relata, aban, Vise-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torrezão, sei inaugura Uma Naroman ba Povu (UNP) regulár faze darauk tinan 2022 hamutuk unidade sia iha suku Lahomea, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Iha ámbitu ne’e governante ne’e mós sei halo lansamentu distribuisaun zinku UNP+ ba benifisiáriu 259 iha postu administrativu Maliana. “Ita bele haksolok aban bele inaugura ona uma sia iha suku Lahomea, ne’e suku ida-ne’ebé mais avansadu iha  implementasaun, aban sei inaugura hosi Vise-Ministru Administrasaun Estatál,” Diretór Paulino informa asuntu ne’e durante halo audiénsia ho membru komisaun E sira, iha salaun administrasaun Bobonaro, kinta ne’e. Paulino subliña, progresu fíziku UNP regulár 2022 unidade 459 iha Bobonaro kuaze nia atinjementu liu ona 10% ba leten hotu, ho nia rezultadu iha postu administrativu Atabae 37, Balibo 39,4%, Bobonaro 11,41%, Cailaco 24,55, Lolotoe 39,31%, no postu administrativu Maliana 70,69%. Enkuantu kona-bá UNP+ A área implementasaun iha postu Balibo ho totál Unidade 75 atinje ona hosi totál uma hirak ne’e nia progresu fiziku atinje ona 30%. Responsável PNDS munisipál ne’e akresenta, UNP + B ne’ebé implementa iha postu administrativu Bobonaro ho totál Benifisiariu 676  fámilia hosi suku 18 kada suku na’in-37 mak sei hetan simu zinku. “Ninia prosesu distribui kalen hira-hira, ami sei submete ba nasionál,  sira aranja depois distribui mós iha Bononaro,” Diretór PNDS munisipál ne’e esplika. Biban ne’e, Diretór Paulino atualiza katak UNP 2021 iha munisípiu Bobonaro ho totál unidade 150, daudaun ne’e kuaze prosesu kuaze konklui ona, falta postu administrativu Bobonaro, Lolotoe no Cailaco mak foin atinje 95% ba leten. “Hein de’it hatama tán sasán ho orsamentu poupansa ne’ebé iha hodi kompra tán mobiliáriu sira hanesan armáriu, kulisaun entrega ona ba benefisiáriu sira,” nia katak. Nia argumenta, projetu hirak-ne’ebé implementasaun atrazu tanba aldeia alvu balun iha liu foho-lolon entaun difikulta fornesidór sira mobiliza materiál konstrusaun no impaktu hosi udan. Formandu sira sei halo identifikasaun ba ema vulneravél iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/02/10/formandu-sira-sei-halo-identifikasaun-ba-ema-vulneravel-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-02-10 DILI, 10 fevereiru 2023 — Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta hateten, formandu sira-ne’ebé tuir formasaun durante tinan ida ne’e sei halo identifikasaun no avalisaun ba ema vulneravél sira iha Timor-Leste. “Formasaun ne’ebé fornese hodi tulun funsionáriu MSSI atu aumenta koñesimentu barak liután ba programa avaliasaun atu identifika dadus kona-ba ema vulneravél, populasaun ne’ebé ki’ak no mós atu ajuda estratéjia ne’ebé apropriadu hodi responde ba ninia problema,” Armanda Berta hateten ba jornalista sira, iha salaun ISAT, Hudi Laran, sesta ne’e. Formandu sira-ne’ebé tuir formasaun iha Austrália ne’e, bele fó formasaun ba instituisaun Governu sira seluk, organizasaun sosiedade sívil no parseiru dezenvolvimentu sira seluk kona-ba programa avaliasaun sosiál, inkluzaun no kestaun protesaun labarik. Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani, sente kontente tanba ida-ne’e onra boot tebes no bele fó sasin ba graduasaun pesoál MSSI na’in-ualu ne’ebé mak foin gradua ba sertifikadu formasaun no avaliasaun nian. “UNICEF onra tebes atu hamrik hamutuk ho MSSI hodi fahe sertifikadu internasionál ba staff na’in ualu hosi MSSI ne’ebé hala’o ona programa formasaun iha Austrália iha tinan kotuk,” nia hateten. Formasaun ne’e hala’o iha Austrália durante tinan ida no sai hanesan formadór kualifikadu ne’ebé rekoñese ona iha nível internasionál hodi asegura programa no polítika seguransa sosiál nian ne’ebé la’o ho di’ak, ne’ebé Ministériu ne’e hodi apoia populasaun sira-ne’ebé vulneravél liu iha Timor-Leste. “Ha’u fiar katak ita-nia kompromisu mak furak tebes. Ita-boot sira hatudu ona profisionalizmu ne’ebé aas no valór MSSI nian no servisu sosiál ba ita-boot sira-nia vontade atu kontinua apreende, hodi kontribui ba ita-boot sira-nia koñesimentu no atu servisu ho profisionalizasaun ba servisu sosiál sira-ne’ebé profisionál iha Timor-Leste,” nia dehan. Nia apresia prosesu hodi kompleta sertifikadu ba servisu sosiál Austrália nia kualifikasaun, ne’ebé inklui módulu formasaun ba bem-estar sosiál ne’ebé ita-boot sira dezenvolve ona hodi sai kursu akreditadu obrigatoria iha futuru, kursu hirak ne’ebé hetan impaktu sosiál. Nasaun Unida hakarak hafoun ninia kompromisu atu apoia Governu Timor-Leste liuhosi MSSI atu haforsa sistema bem-estar labarik no família liuhosi profesionaliza forsa servisu bem-estar sosiál no kuadru legal. Diretór ISAT, Tammy Kassiou, hateten ISAT sente orgullu tanba sai hanesan empreza lokál ida iha Timor-Leste ho parseiru internasionál sira, haksolok tebes tanba bele fó oportunidade atu suporta MSSI nia vizaun no apoiu UNICEF iha implementasaun inisiativa furak ne’e. “Dala ida tan, parabéns ba graduadu hotu-hotu ne’ebé agora kualifikadu ona no avaliadór internasionál sira no ami hein atu servisu hamutuk ho imi iha faze tuir mai,” nia dehan. Konstrusaun edifísiu Konferénsia Episkopál Timorense sei gasta millaun $3 https://tatoli.tl/2023/02/13/konstrusaun-edifisiu-konferensia-episkopal-timorense-sei-gasta-millaun-3/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 DILI, 13 fevereiru 2023 – Projetu konstrusaun ba edifísiu Konferénsia Episkopal Timorense (CET, sigla portugés) sei gasta orsamentu millaun $3. Lansamentu ba obra ne’e hala’o tiha ona iha semana kotuk, iha laletek Debumeta, Dare, Dili, ne’ebé partisipa mós husi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes. Obra ba edifísiu foun CET ne’e sei responsabiliza husi kompañia Holgapa. “Ho konstrusaun edifísiu foun CET marka tan istória foun ida ba Uma Kreda Katólika Timor-Leste depois de país ne’e selebra tinan atus-lima ezisténsia doutrina Katólika iha rai ida-ne’e”, afirma nota husi Ministériu Finansa. Iha maiu 2022, iha ámbitu selebrasaun tinan 20 Aniversáriu Restaurasaun Independénsia Timor-Leste, Ministru Finansa, Rui Gomes, no Arsebispu Metropolitana Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, reprezenta CET asina ona akordu subvensaun públika anuál ho montante millaun $15. “Iha OJE 2023, Governu aloka millaun $15 iha Dotação Geral do Estado hodi Governu oferese ba Igreja Katólika liuhusi CET atu uza ba atividade ho karakter edukativu, sosiál no seluk tan durante tinan finanseiru 2023. Serimónia asinatura akordu subvensaun publika ne’e sei realiza iha tempu badak nia laran”, Rui Gomes hatete, iha ámbitu lansamentu fatuk dahuluk. Iha tinan kotuk, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no Prezidente CET, Dom Norberto do Amaral, asina ona Akordu Kuadru ba Implementasaun entre Timor-Leste no Santa Sé ba períodu entre 2022 no 2027. Partisipa iha serimónia hatuur  fatuk dahuluk ne’e mak Dom Norberto do Amaral, Arsebispu Dili, Kardeál Dom Virgílio do Carmo da Silva, Ministru Obra Públika, Abel Pires, Komandante PNTL Munisípiu Dili, F-FDTL, Autoridade lokál inklui populasaun sira. Na’in ba Autokarro Suai ezije Governu konstrui terminál iha Covalima https://tatoli.tl/2023/02/13/nain-ba-autokarro-suai-ezije-governu-konstrui-terminal-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 COVALIMA, 13 fevreiru 2023 – Na’in ba Autokarro (bus) Suai-Dili ne’ebé eziste iha Covalima, ejize ba Governu atu konstrui terminál ba transporte públiku sira tanba agora Covalima laiha terminál ba transporte públiku. “Ami konkorda hatún tarifa autokarro (bus) Suai-Dili bazea ba diploma ministeriál maibé Governu tenke kria kondisaun hodi konstrui terminál ba transporte públiku sira iha Covalima,” Na’in ba Autokarro Suai, Francisca Ximenes. hato’o nia preokupasaun ne’e ba Autoridade Munisípiu Covalima iha salaun AMC, Sukaer Laran, segunda ne’e. Nia parte ezije Governu ne’e tanba bainhira motorista tula pasajeiru sira hodi Dili-Suai karik sira la presiza ona lori tama pasajeiru sira ba sira-nia hela fatin maibé hatun de’it sira iha terminál, hafoin sira ida-idak mak buka transporte públiku ba sira-nia uma. Tanba, nia dehan, ezemplu motorista sira labele hatun pasajeiru na’in-ida de’it ba to’o iha Salele, postu administrativu Tilomar tanba ida-ne’e gasta mina no agora presu mina mós sa’e tan. Na’in ba Autokarro seluk, Zelia Moniz, mós ezije Governu atu konstrui terminál iha munisípiu Covalima, nune’e tarifa bus Suai-Dili ho de’it $12.00, se lae defisil bainhira hatún pasajeiru iha ida-idak nia uma. “Ami husu ba Governu atu konstrui terimanál ba trasporte públiku sira hanesan bus Suai-Dili, nune’e bus bele tula pasajeiru hatun de’it iha terminál, no la presiza lori sira ba to’o sira-nia uma,” nia dehan. Diretór Nasionál Transporte Terrestre, António da Costa klarifika, atu konstrui terminál agora Governu servisu hamutuk ho ADB, nune’e sira mak sei konstrui terminál iha munisípiu sira hanesan Covalima, Bobonaro, Lospalos,Viqueque no  Baucau ne’ebé iha prosesu halo hela  estudu. “Kona-ba terminál, ha’u hakarak dehan ita laiha osan, ita servisu hamutuk ho ADB ne’ebé oras ne’e daudaun sei halo hela estudu. Bainhira termina iha 2023 ne’e, tinan 2024 mai ne’e sei hahú halo konstrusaun,” nia hateten. Dadus husi Diresaun Transporte Komunikasaun Covalima (DTC) rejista bus iha munisípiu Covalima hamutuk 51 ne’ebé durante ne’e halo movimentu Suai-Dili no hosi Dili mai Suai. Tuir observasaun Agência Tatoli katak provizóriu bus iha Covalima ne’e, balun para iha kampu futeból Kampung Baru no balun iha kampu Ladi suku Camanasa, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. Benefisiáriu 2.746 simu ona Cesta Bázika iha suku Uaitame https://tatoli.tl/2023/02/15/benefisiariu-2-746-simu-ona-cesta-bazika-iha-suku-uaitame/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 VIQUEQUE, 15 fevereiru 2023 — Komunidade na’in-2.746 iha aldeia Sana, suku Uaitame, postu Uatulari, munisipiu Viqueque simu ona Cesta Bázika hosi empreza implementadór. “Ami sente kontente no husu agradese tebes ba Governu tanba kria programa Cesta Bázika hodi fó apoia ai-han nesesidade báziku ba ami hodi komsumu loron-loron. Maske sasán oituan, maibé tulun ona ami-nia nesesidade uma-laran nian”, Komunidade aldeia Sana, Terezina Amaral, hateten ba Agência Tatoli, iha suku Uaitame, kuarta ne’e. Nia husu ba oin Governu nafatin implementa programa Cesta bázika hodi hakma’an povu ninia moris uma-laran. Benifísiáriu iha suku Uaitame na’in-2.746 hosi uma-ka’in 1.746 iha prosesu distribuisaun pakote Cesta Bázika ba benifísiáriu la’o di’ak tanba empreza distribuisaun koopera ho autoridade lokál. “Ami autoridade lokál kontinua halo kontrolu ba sasán ba komunidade sira. Karik sasán sira maka ladi’ak ami fó hatene ba empreza hadi’a no empreza distribuitór mós prontu hadi’a produtu sira ne’ebé ladi’ak. Maske iha distribuisaun iha pakote Cesta Bázika balun aat, maibé ami hamutuk ho kompañia rezolve ho di’ak”, Xefe Suku Uaitame, José do Rosário afirma Entretantu, Sekretáriu Empreza Distribuitór Walesno, Unipesoal LDA, Paulino da Silva, haktuir distribuisaun cesta bázika ba suku Uaitame loron haat ona no distribuisaun la’o di’ak empreza hetan konfiansa husi Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop). “Ami kompañia mós hato’o ba benfísiariu sira karik sasán balun ladi’ak kolabora ho ami tanba ne’e direitu komunidade sira, ami labele viola”, nia afirma. Pakote Cesta Bázika mak hanesan foos, batar hikis, kafé, masin-midar, rinso, sabun, na’an karau, mina, manu-tolu, ikan-maran, masin no formungu. Suku Uaitame aldeia hamutuk lima kompostu husi Sana, Makadique, Uma-Ki’ik, Raila’a no Foho Manu ne’ebé lista reklamante hamutuk 12 ne’ebé empreza kolabora ho SEKoop no autoridade lokál no konsege resolve kedan. Komunidade suku Dilór voluntáriu aterru estrada ne'ebé kotu https://tatoli.tl/2023/02/15/komunidade-suku-dilor-voluntariu-aterru-estrada-neebe-kotu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-15 VIQUEQUE, 15 fevereiru 2023 - Komunidade no autoridade lokál iha suku Dilór, postu Lacluta, munisípiu Viqueque hamutuk ho membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ho inisiativa voluntariamente aterru ka hadi’a estrada ne’ebé kotu hodi bele fasilita movimentu transporte públiku. Xefe suku Dilór, Jacinto Ximenes, informa estrada ne’ebé kotu ne’e difikulta komuniddae sira iha postu Lacluta hodi halo movimentasaun, maibé ladauk iha responta hosi Ministériu relevante. Nune’e autoridade hamutuk ho komunidade voluntáriu hadi’a ona estrada ne’e. “Dalan ne’e kotu, ha’u informa ba autoridade relevate sira hanesan Serbisu Obra Públiku Viqueque, maibé sira dehan hato’o ba adiministradór maka foin resposta ka atu resolve. Entaun ha’u inisiativa hamutuk ho komunidade no PNTL tau osan hamutuk hodi selu karreta tula rai henek atu ha’u-nia joven-sira no PNTL sira maka serbisu rasik hodi aterru estrada kotu ne’e”, Xefe Suku Dilór, Jacinto Ximenes, hateten ba Agência Tatoli via telefónika, kuarta ne’e. Ho inisiativa ne’e, nia dehan daudaun ne’e transporte públiku bele halo ona movimentu tanba konsege normaliza hikas fali. “Karreta rua husi kompañia mak ajuda ami tula fatuk no rai henek no ami ense kombustivel $10. Ba serbisu normalizasaun ne’e joven sira maka tuun voluntáriu halo serbisu,” nia informa. Entretantu, estrada diresaun área suku Dilor bá postu adiministrativu Lacluta, munisípiu Viqueque, kotu hafoin udan-boot iha loron tersa (07/02), tuku 14:00. PNDS distribui zinku UNP + B ba uma-kain 37 iha Uaitame https://tatoli.tl/2023/02/16/pnds-distribui-zinku-unp-b-ba-uma-kain-37-iha-uaitame/ tatoli.tl Notísia 2023-02-16 VIQUEQUE, 16 fevereiru 2023 — Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), distribui ona zinku Uma Naroman ba Povu (UNP) + B ba uma-kain 37 iha suku Uaitame, postu Uatulari, munisípiu Viqueque. “Ita nia benefisiáriu ka uma-kain na’in-37 simu ona zinku UNP +B. Hafoin sira simu tiha zinku balun oras ne’e hahú troka zinku sira ne’ebé aat “, Xefe suku Uaitame, José do Rosário,hateten Agência Tatoli, iha suku Uaitame, kinta ne’e. Kona-ba, Progresu konstrusaun Uma Naroman ba Povu (UNP) regulár ba uma-kain sia iha suku refere mós atinje 65%. Maske, nia dehan tempu udan, maibé badaen sira kontinua serbisu hodi finaliza konstrusaun iha suku refere. “Ba uma sia ne’e, ha’u sempre akompaña hamutuk tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu suku (PNDS) postu Uatulari no badaen sira hodi konstrusaun uma sia ne’e, atu garante ninia kualidade di’ak ita-nia populasaun sira hela iha laran”, nia afirma. Konstrusaun uma-sia ne’e husi aldeia Foho Manu hamutuk uma-tolu, Raila’a iha uma-tolu no aldeia Macadique no uma tolu kada uma ida ho kustu konstrusaun $13.500.00. MAPKOMS inaugura Rádiu Komunidade Lian Proklamadór iha Turiscai https://tatoli.tl/2023/02/17/mapkoms-inagura-radiu-komunidade-lian-proklamador-iha-turiscai/ tatoli.tl Notísia 2023-02-17 DILI, 17 fevereiru 2022 – Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, akompaña hosi autoridade lokál hosi Postu Turiscai, lia-na’in no komunidade sira, inaugura Rádiu Komunidade Lian Proklamadór 99.4 Mhz ne’ebé lokaliza iha Postu Administrativu Turiscai, Munisípiu Manufahi. Ministru MAPKOMS, Francisco Jerónimo, hateten ho inagurasaun ba Rádiu Lian Proklamadór ne’e atu valoriza Proklamadór Francisco Xavier do Amaral. “Ita ohin inaugura Rádiu Komunidade ho naran Lian Proklamadór, ho presenza Rádiu ida ne’e atu ajuda komunidade sira asesu ba informasaun no mós Rádiu Lian Proklamadór ne’e atu fó valorizasaun ba ita-nia proklamadór Francisco Xavier hodi hatutan nia mehi liuhosi asesu ba informasaun. Entaun rádiu ne’e importante”, MAPKOMS Francisco Jerónimo dehan iha inaugurasaun Rádiu Komunidade Lian Proklamtór, sesta ohin. Hi presenza Rádiu Lian Proklamadór nian ne’e, Governante ne’e husu ba jornalista ne’ebé serbisu iha rádiu ne’e atu halo kobertura ba suku sira ne’ebé iha Postu Administrativu Turiscai laran, atu ema hotu bele asesu informasaun ho di’ak liuliu bele prosesu dezenvolvimentu iha suku sira iha Turiscai. “Ita-bo’ot sira iha obrigasaun, ho prezensa rádiu komunidade ne’e tenke halo kobertura tama sai suku entrevista autoridade lokál hodi fó sai problema no difikuldade no progresu saida mak suku ne’e iha hodi divulga ba ema bele akompaña”, nia hateten. Ministru husu ba komunidade sira hosi Postu Administrativu Turiscai hodi kuidadu rádiu Lian Proklamadór atu garante nia funsionamentu no sustentabilidade. “Ha’u husu ita-boot sira-nia konsiénsia atu tau atensaun no kuidadu rádiu ne’e atu nia bele moris”, nia afirma. Ezekutivu ne’e husu mós ba komisaun instaladora rádiu atu kompleta lalais estrutura rádiu proklamadór iha Turisacai atu hetan osan transferénsia públika hosi Governu, tanba maske rádiu ne’e komunidade mak iha responsablidade maibé Governu la taka matan atu apoia rádiu komunidade hodi garante nia funsionamentu. “Governu la taka matan ba rádiu komunidade sira. Ami sei apoiu liu rádiu komunidade tanba husu ba ita-bo’ot kompleta atu imi hetan osan transferénsia públika rádiu komunidade sira”, Governante ne’e fó hanoin. Iha fatin hanesan, Administradór Postu Administrativu Turiscai, Adriano da Costa, agradese Governu liuhosi MAPKOMS tanba apoia komunidade Turiscai hodi bele instala rádiu komunidade ida ho naran Lian Proklamadór ida ne’e. Ne’e previléjiu ba komunidade Turiscai tomak. “Tanba ne’e, husu ba komisaun instaladór hamutuk ho autoridade postu ,komunidade sira tomak atu kuidadu rádiu komunidade ida ne’e; atu mate ka moris iha ita-nia liman, ita mak husu ita mak tenke kuidadu kuandu husik ne’e ita mak lakon”, nia enkoraja. Autoridade ne’e agradese mós ba MAPKOMS Francisco Jerónimo tanba bele marka prezensa hodi inaugura Rádiu Komunidade Lian Proklamadór. “Ami povu Turiscai hato’o ami-nia agradesimentu ba MAPKOMS bele aseita proposta instalasaun rádiu ida ba povu Turiscai. Ami agradese tebes ho rádiu komunidade bele ajuda komunidade bele asesu informasaun ho di’ak”, nia kongratula. Entretantu, Rádíu Komunidade Lian Proklamadór mai ho insiativa komunidade iha Postu Administrativu Turiscai rasik. Inisiativa harii rádiu komunidade ne’e mai kedan iha 2011. Proposta ba instalasaun Rádiu Kominidade Lian Proklamatór hatama iha 2019 no hetan aprovasaun hosi Ministru Asuntu Parlamentár Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) Francisco Jerónimo iha 2022 no iha janeiru 2023 ne’e halo aprova no tuirmai halo lansamentu. KSTL ezije Governu kria dekretu-lei ba saláriu mínimu antes mandatu termina https://tatoli.tl/2023/02/21/kstl-ezije-governu-kria-dekretu-lei-ba-salariu-minimu-antes-mandatu-termina/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 DILI, 21 fevereiru 2023 —Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) ezije ba Governu atu kria Dekretu-Lei kona-ba saláriu mínimu antes mandatu ramata. Sekretáriu Jerá KSTLL, Etelvina Sarmento, hateten saláriu mínimu ne’e fatór determinante ida ba hadi’a moris família nian, atu nune’e bele analiza aspetu sosiál hanesan ki’ak, má nutrisaun, traballu infantile no seluk tan. “Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku tenke aselera proposta Konsellu Nasionál Traballu. Saláriu mínimu tenke bazeia ba proposta Konsellu Nasionál Traballu ne’ebé aprezenta iha tinan 2020. Ami husu ba Governu atu aprova Dekretu-Lei, molok remata mandatu, “nia hateten iha konferénsia imprensa, iha Bemori, tersa ne’e. Tuir Diretora, Konsellu Nasionál Traballu mak iha kompeténsia atu propoin saláriu mínimu, tanba ne’e Governu labele determina saláriu mínimu ba traballadór sira, ida-ne’e nu’udar responsavél ba diálogu sosiál no konsertasaun entre parseiru sosiál sira, nia fó konsellu kona-ba elaborasaun polítika no lejizlasaun kona-ba serbisu, propoin saláriu mínimu nasionál no funsaun sira seluk ne’ebé lei atribui ba nia. Hasoru preokupasaun ida-ne’e, Konsellu Nasionál Traballu propoin saláriu mínimu kada fulan $150 ba traballadór sira. Reprezentante ne’e konsidera lei nu. 8/2022, loron 15 fulan-Junu, kona-ba opsaun boot sira hosi planu ba tinan 2022, prevee saláriu mínimu ho valór $135, ne’ebé hanesan de’it polítika Governu nian maibé Konsellu Nasionál Traballu tenke propoin determinasaun atu halo revizaun ba saláriu mínimu. Diretór Jerál Sekretaria Estadu formasaun profisionál no Empregu (SEFOPE), Paul Alves, rekoñese katak presiza Dekretu-Lei ida atu reforsa determinasaun saláriu mínimu ba traballadór sira. “Ami aprezenta ona proposta-lei ida ba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku, ami hein katak sei hetan aprovasaun,” nia dehan. Profíl suku pilotu Kutete Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/02/21/profil-suku-pilotu-kutete-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 OÉ-CUSSE 21 fevereiru 2023 – Profíl aldeia Mahata, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espsiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), ne’ebé daudaun ne’e prepara atu sai suku foun ho naran suku Kutete iha 2023. Purtantu, Agência Tatoli asesu dokumentu ofisiál kona-bá profíl aldeia Mahata ne’e, liuhosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun no Estatál Oé-Cusse, katak antes ne’e bairru Kutete, aldeia Mahata integra iha suku Costa, no daudaun ne’e sai hanesan suku pilotu prepara sai suku foun iha 2023. “Iha futuru sei integra iha sub-rejiaun Pante Makasar, ho totál populasaun 2.281 komposta hosi mane 1.104, feto 1.177 ho totál uma-kain hamutuk 516, no sei fahe ba aldeia rua, aldeia Mahata no aldeia Sanifena,” refere iha dokumentu planu estabelesimentu suku foun iha RAEOA, ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Aldeia Mahata ho totál populasaun 1.272 komposta hosi mane 619, feto 653, aldeia Saifena ho totál populasaun 1.009 komposta hosi mane 485 no feto 524. Nune’e totál uma-kain hamutuk 516 komposta hosi aldeia Mahata 282 no aldeia Saifena 230. Suku preparativu Kutete Lian nomeadu iha Kutete maka Baqueno 100%, tetún 60% lian indonézia 30%, portugés 5% no ingléz 5%. Fronteira Kutete iah parte leste baliza ho suku Nipani, weste baliza ho suku Costa, norte baliza ho tasi no iha parte súlbaliza ho suku Bobokase no Naimeko. Sósiu-kultura, estrutura tradisionál dato (dato) ida, xefe uma lisan 31, relijiaun katolika 100%. Kona-bá aspetu natureza no rikusoin, rai tetuk 40%, rai foho 60%, to’os 35%, natar 25% no ai-laran tuan 40%. Ba aspetu edukasaun bázika no infraestrutura, Eskola Báziku Filial (EBF) unidade rua, Eskola Bázika Sentrál (EBF) seidauk iha, eskola sekundáriu unidade ida. Kona-bá rekursu humanu, infantíl hamutuk ema na’in-14, EBF hamutuk ema na’in-417 ,EBC hamutuk ema na’in-271, sekundáriu hamutuk ema na’in-224, baxarelatu laiha, lisensiatura hamutuk ema na’in-94 no mestradu ema na’in-rua. Aspetu saúde klínika seidauk iha sei uza hamutuk hospitál fererál Oé-Cusse, SISKA iha unidade ida, ba bee-moos no saneamentu Kutete iha bee-matan hamutuk 83, bee-kanalizasaun hamutuk 15, bee-mota tolu no bee-posu hamutuk 167. Aspetu ekonomia, iha loja unidade rua kioske iha 61 grupu kooperativa hamutuk lima (5), kona-bá estrada no ponte, komunidade Kutete asesu ba estrada hamutuk 99,09% no seidauk asesu estrada hamutuk uma-kain tolu iha bairru Usapi. Liña eletrisidade, komunidade asesu ona liña eletrika hamutuk uma-kain 513 no restante asese solár-sel, kona-bá telekomunikasaun, Timor Telecom asesu rede ho di’ak, Telemor la’o di’ak no Telkomcel mós la’o di’ak. Nune’e mós iha aspetu sosiál vida moris populasaun Kutete, agrikultura hamutuk uma-kain 260, negosiante hamutuk uma-kain 61, funsionáriu públiku hamutuk ema na’in-90 no funsionáriu servisu iha empreza privada hamutuk 105. Ho kondisaun uma populasaun Kutete, uma permanente hamutuk uma-kain 272, uma semi permanente hamutuk uma-kain 77, uma temporáriu hamutuk uma-kain 151, seidauk iha uma hamutuk uma-kain 16. Populasaun ne’ebé uza sasán luxu mak hanesan, karreta luxu hamutuk unidade 15, motorizada hamutuk unidade 245, bisikleta hamutuk unidade 20, uza kulkas hamutuk unidade 89, uza televizaun hamutuk unidade 247, uza telefone hamutuk unidade 1.567 no uza rádiu hamutuk 156. Iha dokumentu estabelesimentu suku foun ne’e informa, objetivu hosi estabelesimentu suku foun iha RAEOA, primeiru atu hakbesik governasaun no dezenvolvimentu ba povu iha suku, hodi atinje efetiva governasaun iha suku hodi hasa’e no aselera prosperiedade povu iha suku, hasa’e no aselera kualidade atendimentu públiku iha suku. Nune’e mós aselera prinsípiu governasaun di’ak iha suku, no kontinuasaun dezenvolvimentu nasionál sustentável, estratéjia no akuntável iha territóriu Oé-Cusse ba ema hotu. “Ida-ne’e mós atu motiva no haburas kultura moris badinas, kreativu no partisipatóriu iha asaun produtiva konkreta, liuhosi aspetu dezenvolvimentu sósiu-kultura, sósiu-ekonomia, solidariedade sosiál, sósiu-edukasaun, saúde ijiene, sósiu seguransa, sósiu polítika, estabilidade, unidade, hakmatek no dame,” sita iha dokumentu ne’e. Entretantu, baze legál ne’ebé ekipa hosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun no Estatál, antes hala’o ona sosializasaun ba estabelesimentu suku foun, bazea artigu 1, 2, 5, 71 no 72 ne’ebé prevista iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL). Lei nú.2/2004 kona-bá eleisaun xefe suku no konsellu suku, lei nú.3/2009 kona-bá líder komunitáriu sira iha eleisaun, lei nú.11/2009, 07 outubru kona-bá divizaun administrativa territóriu, lei nú. 3/2014, 18 juñu, kona-bá kriasaun RAEOA no ZEESM-TL. Depois dekretu-lei estatutu RAEOA nú.5/2015, 22 janeiru, lei nú. 9/2016, 8 jullu kona-bá estabelesimentu suku, diploma ministeriál konjunta, prosedimentu ba utilizasaun intensivu finaseira no tributária lideransa komunitáriu, no mós, nú.40/2016-MAE, 27 jullu. Nune’e mós, diploma ministeriál nú.16/2017, 31 marsu, rekoñesimentu suku no aldeia, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste 2011-2030, no mós Planu Estratéjiku Rejionál 2019-2023. Don Virgílio : Kuarezma nu’udar tempu oportunidade atu hamoris filafali fiar https://tatoli.tl/2023/02/22/don-virgilio-kuarezma-nuudar-tempu-oportunidade-atu-hamoris-filafali-fiar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-22 DILI, 22 fevereiru 2023 — Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hateten, kuarezma nu’udar tempo forte no oportunidade di’ak ba ema atu hamoris filafali virtude fiar ka fé, esperansa no karidade. “Ohin, kuarta-feira sinza, ho simu ahi-kadesan iha rentos nian, nu’udar sinál ita hahú tan momentu foun ida ba ita hotu nu’udar ema ilas Maromak nian, ne’ebé rekoñese an nu’udar ida ne’ebé fraku no sala na’in iha Nai nia futar oin. Iha tempu kuarezma ida ne’e nu’udar tempo forte no oportunidade di’ak ba ema atu hamoris filafali virtude sira hanesan fiar ka fé, esperansa no karidade,” Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hateten, liuhosi nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu kuarta ne’e. Nia dehan, momentu simu ahi-kadesan ida ne’e, enkoraja hotuhotu, atu tau importánsia ba momentu ida ne’e hanesan momentu ne’ebé nakonu ho grasa, nune’e bele aproveita nu’udar we-matan ida hodi halo mudansa ba ema-nia moris. “Ohin, ita hahú filafali ita-nia dalan konversaun nian, dalan transformasaun nu’udar ema fiar na’in ne’ebé insere-an iha Jesus Cristo nia dalan terus nian. La’o hamutuk ho nia, akompaña nia, no hamutuk ho nia ,” Don Virgílio hateten. Nia dehan, tempu kuarezma hamoris filafali fiar ka fé, esperansa no karidade liuhosi prátika kuarezma nian hanesan orasaun, hadera-an no fó ezmola. “Ha’u mós konvida ita hotu atu hahú no hala’o ita-nia retiru anual hamutuk ho nai Jesus kristu iha ita ida-idak nia dezertu”rasik durante loron 40 nia-laran. Iha periodu loron 40 nia laran ne’e, solisita ba ema hotu atu esforsu-an hodi halo mudansa ka transformasaun ida ba estilu moris nian,” nia heteten. Nia dehan, kuarezma mak tempu grasa nian iha ne’ebé bele sente no hamoris oferta salvasaun hosi Maromak, liuliu ba sira be fiar iha nia liafuan. Renovasaun fundamental no kle’an ba fuan no rekoñse katak presiza Maromak nia prezensa, nia tulun no nia salvasaun iha hotuhotu nia moris. Ho maneira rona Maromak futar lia, disponibiliza an atu simu no hala’o iha prátika aliansa ne’ebé Maromak halo ona ho nia povu Israel liuhosi profeta sira. “Kuarezma ida ne’e nu’udar tempo forte ida atu ita bele filafali ba ita nia-an, rekoñese frakeza no erro sira liuliu buat sira ne’ebé ladi’ak no nakonu ho gostu hedonista, individualista, indiferente no maluk sira. Dalan ida ne’e nu’udar dalan ba mudansa moris ida ne’ebé di’ak liu,” Don Virgílio hateten. Kuarezma nu’udar, dalan ida nu’udar prosesu ida ne’ebé la’o kontinua   ba ema nia moris. Tan ne’e, nesesáriu tebes atu bele kontinua hala’o nu’udar maneira ida hodi kultiva nafatin fiar. “Ho liafuan seluk, kuarezma nu’udar tempo forte atu hodi intensifika no reforça ita-nia relasaun ho Nai Maromak. Relasaun ida ne’ebé forte no halo fresku nafatin moris espirituál nian,” nia dehan. Ba tempu kuarezma iha Saun Bento subliña ninia reflesaun kona-ba kuarezma nian katak tempu kuarezma ne’e nu’udar primaveira ida ba moris sarani nian. Signifika hatubun no haburas filafali espíritu moris nian, hadi’a no transforma fila-fali moris ne’ebé ladún di’ak ba moris di’ak liu, iha no liuhosi transformasaun iha Kristu nia Páskua. F-FDTL prontu apoiu PNTL asegura seguransa iha Eleisaun Parlamentár 2023 https://tatoli.tl/2023/02/24/f-fdtl-prontu-apoiu-pntl-asegura-seguransa-iha-elisaun-parlamentar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 DILI, 24 fevereiru 2023 — Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál FALENTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Calistro dos Santos ‘Coliati’, hateten bainhira iha pedidu hosi Governu mak komandu prontu apoiu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi asegura seguransa iha Eleisaun Parlamentár (Elpar) 2023. “Laiha dúvida, desde iha ona pedidu hosi podér polítiku ba intervensaun forsa ninian, ami pronto. Tan ne’e, se iha ona pedidu atu fó apoiu ba polísia mak militár prontu apoiu polísia bele garante pás no estabilidade ba ita-nia rain, liu-liu asegura festa demokrásia eleisaun jerál, ida ne’e presiza ambiente ida hakmatek atu ita hotu-hotu bele ba fó ita-nia votu,” Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Majór Jenerál Calistro dos Santos ‘Coliati’, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sesta ne’e. Iha enkontru ne’e, nia dehan, ko’alia kestaun prinsipál relasiona ho eleisaun Parlamentár ne’ebé sei hala’o iha loron 21 maiu tinan ne’e, no parte komandu F-FDTL prontu apoiu PNTL bainhira iha pedidu. “Kestaun prinsipál liga ba eleisaun jerál. Purtantu, sein dúvida seguransa maibé fórsa armada nia papél atu fó apoiu ba polísia nasionál. Ne’ebé, iha ne’e ami relata ba Prezidente katak iha aplikasaun forsa defeza atu apoiu ita-nia polísia ne’e forsa armada depende ba iha diretiva polítika,” nia hateten. Bainhira iha orden polítiku, nia hateten, mak militár bele intevein tanba militár labele intervein arbiru bainhira laiha pedidu ruma. Durante sorumutu, Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál ne’e relata ba PR kona-ba kestaun defeza no seguransa ninian ne’ebé Timor-Leste hasoru iha territóriu nasionál. Iha parte seluk, Xefe Estadu husu nafatin ba komandu F-FDTL liu-liu atu haree aplikasaun forsa iha terrenu hanesan Polísia Militár (PM) ninia intervensaun iha fatin atividade ne’ebé la’ós PM ninian. “Prezidente Repúblika nu’udar komandante supremu, nia hato’o preokupasaun sira-ne’e ba komandu bele konsidera bainhira halo aplikasaun,” nia dehan. Kona-ba preokupasaun ne’e, tuir nia, hanesan instituisaun ida ka komandu iha regra rasik oinsá atu bele orienta militár sira atu komanda iha ida-idak nia nivel, no se iha ezekusaun kontráriu ba orden mak sempre iha sansaun. Kalendáriu eleisaun parlamentár 2023 Loron 5 fulan-marsu, harii koligasaun partidária no komunikasaun ba CNE Loron 15 fulan-marsu, aprezentasaun lista kandidatura ba STJ/Tribunál Rekursu Loron 25 fulan-marsu, STJ/Tribunál Rekursu verifika kandidatura sira (regularidade prosesu, autentisidade dokumentu, elejibilidade kandidatu sira) no notifikasaun ba reprezentante kandidatu sira Loron 26 fulan-marsu, interpozisaun/aprezentasaun rekursu ba koletivu STJ/Tribunál Rekursu kontra desizaun admisaun/rejeisaun kandidatura sira nian Loron 28 fulan-marsu, koletivu STJ/Tribunál Rekursu deside kona-ba rekursu ne’ebé aprezenta ba desizaun admisaun/rejeisaun kandidatura sira-nian Loron 27 ka loron 29 fulan-marsu, publikasaun iha Jornál Repúblika kona-ba kandidatura sira ne’ebé admite ona ho definitive Loron 28 ka loron 30 fulan-marsu, sorteiu ba kandidatura sira-ne’ebé admite ona hodi atribui ordenasaun iha buletin votu + afiksasaun/publikasaun akta. Harii sentru votasaun no estasaun votu nian Loron 21 fulan-abril, STAE divulga númeru no fatin ba sentru votasaun no estasaun votu nian. KAMPAÑA ELEITORÁL Loron 19 fulan-abril to’o loron 18 fulan-maiu, períodu ba kampaña eleitoral. Eleisaun no apuramentu rezultadu. Loron 21 fulan-maiu, loron eleisaun (tuku 07h00 daeersan to’o tuku 15h00 lorokraik). LORON ELEISAUN Loron 21 fulan-maiu, hahú kontajen ba votu iha sentru votasaun no tuirmai haruka urna sira ba apuramentu Munisipál/Rejionál Loron 21 fulan-maiu, hahú kontajen ba votu no apuramentu rezultadu iha sentru votasaun sira iha rai-li’ur Loron 21 to’o loron 23 fulan-maiu, apuramentu rezultadu iha nivél Munisipál/Rejionál no haruka akta eleitorál no mós elementu sira seluk (votu reklamadu no aprezenta reklamasaun) ba CNE. Governu Japaun apoia karreta ba Bombeiru Baucau atua inséndiu https://tatoli.tl/2023/02/24/governu-japaun-apoia-karreta-ba-bombeiru-baucau-atua-insendiu/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 BAUCAU, 24 fevereiru 2023 – Governu Japaun apoia karreta ida ba Autoridade Protesaun Sivíl Munisípiu Baucau liuhosi diresaun Bombeiru nune’e atua kazu inséndiu. Komandante Autoridade Protesaun Sivíl Munisípiu Baucau, Inspetór Polísia, Aleixo Ximenes, esplika, apoia refere to’o iha loron-21 fevereiru ho funsaun atua dezastre naturál hanesan inséndiu iha munisípiu Baucau. “Agora ekipa Bombeiru hahú haree atu iha koñesimentu ba sasán sira nune’e sei kontinua treinu konjunta kona-bá utilizasaun sasán hosi karreta ne’e,” Komandante Autoridade Protesaun Sivíl hateten iha Vila Antiga, sesta ne’e. Autoridade Protesaun Sivil Baucau bainhira simu karreta hosi nasionál motorista na’in-tolu hosi diresaun Bombeiru Baucau mak hetan uluk formasaun, tanba ne’e iha tempu badak sei kontinua fó formasaun hosi profisionál ba ekipa hotu nune’e ba futuru bele utiliza ho kuidadu. Sistema serbisu karreta refere hanesan hafoin simu bee hosi tanki, bee sei halo karrega iha karreta refere antes fó-sai bee ba objetu ahi ne’ebé lakan ho másimu, ho distánsia metru 50 nune’e presiza pesoál ho fíziku di’ak hodi satan bee hosi mangeira. “Ba oin bainhira ekipamentu hanesan ne’e presiza halo rekrutamentu ba joven ho fíziku di’ak nune’e kaer mangeira,” Inspetór Polísia Aleixo Ximenes akresenta. Ekipamentu ne’ebé fasilita hosi karreta refere hamutuk item 49 komposta hosi kabiasu, machado forte, trianglu sinál tránzitu, makaku, lona, jeradór, lampu sorot, kapasete, gerobak tula mangeira, ponte mangeira boraixa no seluk tán. Ho apoia ne’e fasilita ona Bombeiru Baucau, maske seidauk sufisiente tanba munisípiu Baucau geografiamente luan kompostu postu admistrativu neen ne’ebé ekipamentu karreta tanki foin ida no sei presiza karreta rua hanesan tanki rega nian no fornesementu bee nian ida. Autoridade Protesaun Sivíl Munisípiu Baucau  rejista funsionáriu hamutuk 145 ne’ebé parte diresaun Bombeiru Baucau hamutuk finsionáriu na’in-26. Joven na’in-13 hosi Lontas konklui ona formasaun jornalizmu bázika https://tatoli.tl/2023/02/24/joven-nain-13-hosi-lonta-konklui-ona-formasaun-jornalizmu-bazika/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 BOBONARO, 24 fevereiru 2023 – Joven na’in-13 hosi suku Lontas, postu administrativu Lolotoe, munisípiu Bobonaro, kinta ne’e konklui ona formasaun jornalizmu bázika no administrasaun finansa ne’ebé oferese hosi ekipa Ministériu ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS). Formasaun durante loron-tolu ne’e realiza ho objetivu atu hakbiit foin sa’e sira-nia koñesimentu no abilidade iha área komunikasaun sosiál oinsá atubele jere sentru informasaun ne’ebé governu sei estabelese iha suku ne’e. “Ha’u-nia komunidade joven 13 pessoas mak partisipa, ohin remata ona, sira aprende kona-bá formasaun tipu tolu ka haat hanesan administrasaun finansa no área jornalizmu, camera man no editing video,” Xefe suku Lontas, Alípio Belo, informa ba ba Agência TATOLI, kinta ne’e. Xefe suku Alípio agradese ba governu liuhosi MAPKOMS ne’ebé mak iha inisiativa di’ak fasilita ona formasaun ne’e atu nune’e joven sira mós bele iha kreatividade no dezenvolve-aan iha área mídia nian. Tanba estabelesimentu sentru informasaun atu  promove imformasaun lokál ne’ebé akontese no potensialidade iha suku ne’e ba públiku. “Ha’u-nia observasaun ba iha formasaun ne’e di’ak, tanba ba futuru bele hasa’e sira-nia koñesimentu iha atividade jornalístika nian,” Alípio dehan. Komandu F-FDTL investiga membru uza karreta ba festa hetan asidente https://tatoli.tl/2023/02/24/komandu-f-fdtl-investiga-membru-uza-karreta-ba-festa-hetan-asidente/ tatoli.tl Notísia 2023-02-24 DILI, 24 fevereiru 2023 — Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál FALENTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Calistro dos Santos ‘Coliati’, hateten komandu halo hela investigasaun ba membru ida-ne’ebé uza karreta militár ba festa hetan asidente iha Oé-Cusse foin lalais. “Komandu hala’o ona investigasaun hela, bainhira iha duni erru militár ninian pois militár iha regra atu kastigu. Kastigu ida boot-liu mak haruka ba uma, atu sai ezemplu hodi sira seluk mós atu uza meiu ne’ebé hanesan ba militár atu kumpre,” Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL ne’e hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, sesta ne’e. Durante sorumutu ho Prezidente Repúblika, Xefe Estadu preokupa ho situasaun ne’e no husu atu komandu tau atensaun. “Kestaun ida-ne’e mós Prezidente ko’alia ho ha’u kazu ne’ebé akontese iha Oé-Cusse indixiplina ba militár ne’ebé lori viatura militár iha Oé-Cusse, iha ne’ebá la’ós ba hala’o misaun maibé ba partisipa festa mak mai hetan asidente, sorte ema la mate maibé iha estragu,” nia dehan. EBC Boboloa husu autoridade komunitáriu apoia kanaliza bee-moos ba eskola https://tatoli.tl/2023/02/28/ebc-boboloa-husu-autoridade-komunitariu-apoia-kanaliza-bee-moos-ba-eskola/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 OÉ-CUSSE 28 fevereiru 2023 – Adjuntu Diretór Eskola Bázika Sentrál (EBC, sigla portugés) Boboloa, Firmino Nuno Ulan, husu ba Autoridade komunitáriu iha suku Bobokase, sub-rejiaun Pante Makasar, buka dalan atu kanaliza bee-moos ba eskola hodi fasilita oan sira, bele fase liman no soe bee ho dignu iha eskola. “Bee-moos iha eskola ne’e ami enfrenta kleur ona, bee laiha, oinsá ita-nia alunu sira fase liman no soe bee ruma, sintina kompletu maibé presiza bee, tanba iha eskola presiza bee-moos, dalaruma ami haruka estudante sira, iha loron sábadu mai eskola tenke lori bee, atu tau iha sintina nune’e bele uza, maibé uza iha loron ida-de’it, tanba estudante barak, ne’e maka ita atu haruka estudante sira loron loron lori bee ladún di’ak,” Adjuntu Diretór EBC Boboloa, Firmino Nuno Ulan, informa ba jornalista sira iha EBC Boboloa suku Bobokase, segunda ne’e. “Bee iha momentu ne’e SAS dada bee iha komunidade sira maibé tama eskola maka laiha, ami sempre hasoru xefe suku maibé to’o ohin loron mós rezultadu seidauk hatene klaru bainhira mak dada tama mai eskola, atu fasilita oan sira, ne’ebé asuntu ne’e ami relata ba xefe suku,” nia husu. Nune’e Xefe suku Bobokase, Sebastião Cob, rekoñese no promete iha futuru buka dalan hodi halo kanalizasaun ba eskola, tanba daudaun ne’e sei menus ekipamentu kanalizasaun nian. “Ha’u mós hatene difikuldade EBC Boboloa durante ne’e hasoru problema bee-moos, maibé iha ha’u-nia planu atu dada, débitu bee la sufisiénte, maibé iha momentu tanba iha PNDS sira iha projetu perfurasaun bee,” nia katak. Ne’e duni projetu perfurasaun ne’e, atu dada ba bairru Bimelo no kanalizasaun tenki mai direita iha eskola, maibé projetu ida-ne’e, la’o tarde liu maka durante ne’e seidauk halo kanalizasaun ba bairru no ba eskola. “Maibé karik projetu ne’e seidauk bele halo, entaun ha’u sei koordena ho profesór sira atu dada hosi kanu ida iha sede suku tama ba EBC Boboloa, ne’e iha ona planu, ami mós koordena ona maibé ami sei enfrenta menus fasilidade materiál kona-bá kanalizasaun,” nia hateten. Entretantu, dadus estudante iha EBC Boboloa iha tinan letivu 2023, primeiru no segundu siklu hamutuk 250 ho profesór na’in-ualu (8) no terseiru siklu hamutuk 245 ho profesór na’in-18 ne’ebé totál jerál estudante iha EBC Boboloa hamutuk 595. Reabilitasaun estrada ligasaun Manatuto to’o Baucau ho valór millaun $2,8 https://tatoli.tl/2023/03/01/reabilitasaun-estrada-ligasaun-manatuto-too-baucau-ho-valor-millaun-28/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 DILI, 01 marsu 2023 – Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, aprezenta propostu ida iha reuniaun Konsellu Ministru kona-ba reabilitasaun projetu estrada ligasaun munisípiu Manatuto to’o Baucau. Projetu estrada ne’e ho Pakote A01-02, kona-ba Projetu Reabilitasaun Estrada Nasionál númeru 1, hodi estende prazu ne’ebé estimadu entrega obra ba loron 200 konta husi loron efetividade kontratu nian, ho aumentu kustu kontratuál ho valór millaun $2,8. “Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obra Públika, delibera hodi aprova adenda ba kontratu públiku númeru ICB/021/MPWTC-2015, kona-ba empreitada ba reabilitasaun estrada Manatuto-Baucau”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, afirma iha Palásiu Governu. Lembra katak reabilitasaun trosu hosi Manatutu ba Baukau ho naruk kilómetru 57,702 halo husi empreza Shanghai Construction (Group) General Co., Ltd. husi Xina ho kustu totál ba obra hamutuk millaun $59,3. Finansiamentu ba projetu reabilitasaun estrada ne’e mai husi Orsamentu Jerál Estadu no mós husi fundu ne’ebé Governu Timor-Leste empresta husi Governu Japaun liuhusi Ajénsia Japaun nian ba Kooperasaun Internasionál (JICA, sigla inglés). Primeiru-Ministru observa konstrusaun muru protesaun mota Beduku-Kasnafar https://tatoli.tl/2023/03/02/primeiru-ministru-observa-konstrusaun-muru-protesaun-mota-beduku-kasnafar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 DILI, 02 marsu 2023 – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires, observa direta konstrusaun muru protesaun ba mota iha área Beduku to’o Kasnafar, munisípiu Aileu. “Husu kompañia halo obra ne’e ho didi’ak no kualidade. Bele tarde, maibé importante maka hotu ho kualidade tanba ita mak sei uza”, Matan Ruak dehan. Xefe Governu ne’e husu mós ba Ministru Obra Públika no Diresaun-Jerál Estrada atu kontinua akompaña empreza iha terrenu ba konstrusaun projetu, tanba Governu hakarak kualidade no bele uza to’o tempu naruk. Konsturusaun muru protesaun ne’e ho tipu beton cor atubele aguenta hasoru korrente mota iha tempu udan, tanba muru tuan ne’ebé  mota sobu tiha hada de’it ho fatuk no simentu no la uza besi. Tanba ne’e muru refere la aguenta  korrente mota hodi naksobu tiha. Obra ne’e ho distánsia distánsia metru 820 no mota metru 124. Projetu ne’e la’o tiha ona fulan tolu no durasaun ba kontratu hamutuk fulan hitu. Foin lalais, Ministru Obra Públika aprezenta proposta iha reuniaun Konsellu Ministru extraordinária ba projetu konstrusaun ponte foun ho estrutura metálika mota Comoro ulun (Kasnafar). Nune’e, Konsellu Ministru delibera ona hodi fó autorizasaun ba prosedimentu aprovizionamentu ho tipu konkursu públiku internasionál no ba ninia despeza plurianuál ba obra públika projetu konstrusaun ponte foun ho estrutura metálika mota Comoro ulun (Kasnafar) ho montante millaun $8,9. Empreza manán-na’in sira ne’ebé halo muru protesaun ba mota Comoro to’o Kasnafar mak Delta Dini Unip. Lda halo konstrusaun ba mota Comoro Lisbutak, ho totál orsamentu $194.995,10, empreza Vilagem Construction Unip. Lda sei halo manutensaun ba muru mota Comoro bá parte suku Bebonuk, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili, ho totál orsamentu $587.515,51. Embaxada Austrália iha Timor-Leste selebra loron internasionál feto https://tatoli.tl/2023/03/07/embaxada-australia-iha-timor-leste-selebra-loron-internasional-feto/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 DILI, 07 marsu 2023 – Embaixada Austrália iha Timor-Leste selebra Loron Internasionál Feto iha Hotel Timor, tersa ne’e, hamutuk ho lider jéneru sira iha Timor-Leste. Embaixadór Austrália iha Timor-Leste Bill Costello, hateten importante tebes atu selebra loron n’e ho lider feto sira, hanesan Vise Primeiru Ministru, Armanda Berta dos Santos, lider feto balun hosi setór teknolojia, servisu públiku, reprezentante Nasaun Unida no sosiedade sivil sira. “Tema ba Loron Internasionál Feto sira ba tinan ida-ne’e nian mak Kria Kódigu Inovasaun ba Futuru ida ne’ebé iha igualdade jéneru , estabelese hosi Nasaun Unida, tema ida-ne’e foka liu ba inovasaun, mudansa teknolojia no edukasaun iha idade dijitál nu’udar dalan ida atu alkansa igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto hotuhotu”, embaxadór dehan  liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Nia dehan, iha okaziaun ne’e, fornese oportunidade di’ak ba lider feto sira iha setór teknolojia Timor-Leste nian atu hasoru malu ho joven feto no lider feto sira hodi inspira no selebra loron importante ne’e. Iha biban ne’e, Vise-Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Suzy Wilson-Uilelea, Embaixada Austrália sente orgullu atu apoia selebrasaun Loron Internasionál ba Feto iha Timor-Leste. “Igualdade jéneru no empoderamentu ba feto sira sai nu’udar prioridade ba Governu Austrália, iha Timor-Leste no iha nível globál nian, iha Austrália nia programa dezenvolvimentu internasionál, ida-ne’e signifika katak programa foun hotu ne’ebé hetan fundu millaun tolu (Dolar Austrália), ho objetivu ne’ebé liga ba igualdade jéneru”,Suzy afirma. Iha ámbitu selebrasaun ne’e, Vise-Primeira-Ministra Armanda Berta dos Santos, afirma feto sira ne’e hanesan nasaun nia rikusoin ne’ebé bele halo nasaun sai riku no sai nu’udar ajente transformasaun nian hodi halo nasaun ba oin ho prósperu. “Feto hotuhotu tenke servisu hamutuk atu kombate dezigualdade jéneru no fó valór ba prinsípiu igualdade no inkluzaun”, Armanda konklui. Fasilita vitima VBJ, UE-UNFPA apoiu MS lansa Uma Seguru SSI Ermera https://tatoli.tl/2023/03/07/ue-unfpa-apoiu-ms-lansa-uma-seguru-ssi-ermera-fasilita-vitima-vbj/ tatoli.tl Notísia 2023-03-07 ERMERA, 07 marsu 2023 — Uniaun Europa (UE) hamutuk ho UNFPA (Fundu Populasaun ONU) hamutuk ho Ministeriu Saúde (MS) lansa ona Uma Seguru  iha Sentru Saúde Internamentu (SSI) minisipíu Ermera hodi fasilita vitima sira ne’ebé hasoru Violénsia Bazeia ba Jérneru (VBJ). SSI Ermera atu hapara formas hotu-hotu husi violensia bazeia ba jeneru, ne’ebe hatudu katak fornesementu saude nian mak sempre iha linha primeiru ne’ebé mak hodi bele kontaktu ba vitima VBJ. Uma Seguru ne’e rasik hanesan sentru datoluk ne’ebé UE – UNFPA hari’i ona iha Timor-Leste, nune’e mos hola parte iha Inisiativa Spotlight Global UE ho ONU ne’ebé sei reforsa setór saúde hodi hasoru VBJ iha Timor-Leste. Embaixador UE iha Timor-Leste, Marc Fiedrich kontente bele apoiu Governu liu husi estabelese fasilidade ne’ebé sufisiente hodi atende vitima VBJ. “Ida ne’e hanesan fatin seguru (segredu) ne’ebé vitima sira bele hetan oportunidade ba rekopera, prevene no konsulta hodi kontribui ba komunidade TL ne’ebe justu no igualidade katak labele tolera VBJ,” dehan Marc Fiedrich iha serimonia lansamentu iha SSI Ermera, tersa ne’e. Nia rekoñese, Uma Seguru iha setór saúde importante tebes hodi identifika kazu VBJ no bele oferese tratamentu saúde ba feto no labarik feto molok muda ba Uma Mahon, ou Sentru Akonsellamento. Diretór Rejional Azia-Paxifiku UNFPA, Björn Andersson nota katak fornesedor servisu saude mak Xave atu garante katak saude no bem star husi vitima sira depois husi trauma, hanesan mos dokumentus evidensia kazu GBV ne’ebe mak bele krusial ba sistema justisa ne’ebe adekuado. “Hau kontenti tebes hodi hola parte iha lansamentu fatin seguru nebe mak sei suporta seitor saude, abilidade atu prevene no responde ba Violensia bazeia ba jeneru,” nia esplika. Ministra Saúde, Oete Maria Freitas Belo hateten inagurasaun ne’e marka istoria ba esforsu hodi kontinua hametin kapasidae saude hodi responde ba saude, no husu ba pessoal saúde sira atu hamutuk kuidadu fasilidade sira ne’e. “Violensia bazeia ba jeneru sai asuntu ba saude publika no problema direitu umanu komum iha nasaun ne’e. Tuir peskiza demografia 1/3 husi feto iha TL sofre asaltu fiziku ne’e kazu seriu no presiza atensaun. La’os uma seguru ne’e deit, ita idak-idak presiza kria uma seguru iha ita nia fuan nune’e la presiza tan kazu atu aumenta,” nia dehan. Uma Seguru SSI Ermera hahu prosesu kontrusaun iha loron 17 dezembru 2022 no hetan apoiu maximu husi UE no UNFPA ho orsamentu $31,107.58 no uma ne’e harii ini rai ho luan 104.4m2. Hodi apoiu servisu saúde ne’ebé diak liu tan, Uma Seguru ne’e mos kompletu ona ho pessoal saude nai’n haat ne’ebé treinadu inklui fasilidade sira hanesan sala ba akonsellamento, kuartu ba vitima hodi toba bainhira presiza, sala ba pessoal saúde inklui haris fatin ne’ebé sensivel ba jeneru no ema ho difisiente. Serimonia lansamentu ne’e hetan partisipasaun mos husi Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifin Cabo, Sekretariadu Estadu Igualdade no Inkluzaun, Autoridade Munisipiu Ermera, Servisu Saúde Munisipiu Ermera, PNTL, F-FDTL inklui komunidade sira. Ataúro komprometidu luta kontra diskriminasaun hasoru feto https://tatoli.tl/2023/03/08/atauro-komprometidu-luta-kontra-diskriminasuan-hasoru-feto/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 ATAÚRO, 08 marsu 2023 – Feto no komunidade Ataúro halibur malu iha kuarta ne’e iha Ataúro vila hodi selebra loron mundiál feto no komprometidu atu firmi hakilar nafatin hodi kombate dezsigualdade, violénsia kontra feto no labarik feto, no diskriminasaun oioin hasoru feto iha munisípiu Ataúro. Komemorasaun loron mundiál ne’e organiza husi kooperativa Boneca Ataúro, ho objetivu atu kombate diskriminasaun oioin kontra feto no labarik feto iha sosiedade Timor-Leste, liuliu iha Ataúro. Atividade ba komemorasaun loron refere inklui Marsa ba paz, atividade fahe informasaun, jogu, aprezentasaun múzika tradisionál sira no seluktan. “Ita selebra atividade ne’e ba dala ualu ona. Komemorasaun ida nee atu fó hanoin ba inan-feton sira no labarik feto hotu kona ba sira ninia direitu. Loron ida ne’e mós espesiál ba ita atu luta ba halakon dezigualdade jéneru, violénsia doméstika no diskriminasaun oioin hasoru feto no labarik feto,” Prezidente Kooperativa Boneca Ataúro, Virginha Soares ba jornalista sira hafoin komemorasaun loron espesiál ne’e iha Ataúro. Dirijente ne’e haktuir katak dezigualdade sai hanesan dezafiu boot ba sosiedade Timor-Leste, tanba ne’e mak feto presiza hakilar nafatin hodi luta ba feto nia direitu. “Ita tenke serbisu maka’as hodi atinji igualdade jéneru iha área oioin – edukasaun, saúde, polítika, no seluktan.” “Ami rekomenda ba governu Timor-Leste atu luta maka’as hodi asegura feto nia direitu iha sosiedade, no halakon violénsia kontra feto no labarik. Ita presiza hakilar no firmi nafatin implementa asaun koletivu no konkretu ba kombate dezigualdade,” nia afirma. Virginha hato’o votu parabéns ba feto iha mundu tomak, Timor-Leste no feto Ataúro. Iha fatin hanesan, Administradór Munsípiu Ataúro, Domingos Soares hateten, nesesáriu tebes atu enkoraza no promove inan-feton sira hodi asegura igualdade jéneru iha sosiedade atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. “Ita konta ho feto Ataúro nia partisipasaun, ita sei halo planu para hodi kontiniua luta hasoru dezigualdade iha Timor-Leste no Ataúro. Ha’u-nia parabéns ba feto iha mundu tomak, feto Timor-Leste no inan-feton sira iha Ataúro,” autoridade munisipál ne’e kongratula. Halo “terus” Nagardjo ho golu haat, DIT provizóriu lidera tabela klasifikasaun https://tatoli.tl/2023/03/08/halo-terus-nagardjo-ho-golu-haat-dit-provizoriu-lidera-tabela-klasifikasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Ekipa hosi Universidade Dili Institute of Technology (DIT) ho naran estimadu DIT FC susesu iha nia jornada hodi halo terus adversáriu Nagardjo FC ho golu haat no hakat kedan ba tur iha liña primeiru tabela klasifikasaun provizóriu ho pontu neen. Vitória ne’ebé DIT hetan iha jogu kontinuasaun segunda divizaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) ne’ebé hala’o iha Estádiu Munisipál Dili, kuarta loraik ne’e. Hanesan baibain ekipa sira hahú jogu identiku ona ho lansa kontra no atake ba malu tuir tékniku no abilidade ida-idak nian atu buka hatama golu nune’e bele fó vitória ba ekipa. DIT joga ho kalma no la ansi halo kontra no atake ne’ebé makas bainhira seidauk hetan oportunidade atu halo golu, enkuantu Nagardjo halo jogu ho ambisaun ne’ebé makas atu buka hatama golu lais. Ho ambisaun ne’ebé Nagardjo halo hela de’it hanesan ambisaun tanba la hatudu rezultadu golu ruma tanba avansadu la ezekuta oportunidade sira ho di’ak DIT tenta hamate tutuir Nagardjo nia jogu. Jogu la’o másimu tebes DIT hetan ona frakeza Nagardjo nian sira komesa lansa kontra no atake ne’ebé makas iha menutu 27 jogadór Serafim Brito (17) lansa sutu ida ba rede Nagardjo halo guarda rede Sandy Kurnia (12) la konsege salva no bola tama liu ba rede laran rezultadu muda ba 1-0. Ho golu ne’ebé iha halo DIT nia jogadór sira iha kampu laran loke liras liután hatudu jogu ne’ebé brillante atu bele halo tan golu ruma. Jogadór Nagardjo mós la nonok de’it tenta halo jogu ho másimu maibé jogadór DIT tenta hamate tutuir sira nia jogu ikus la rezulta golu sira tenke sofre liu tan iha kampo laran. Armada DIT ne’ebé lidera hosi treinadór Mial Armad kontinua obriga jogadór sira atu hasa’e liutan velosidade jogu nune’e bele aumenta tan golu. Orientasaun ne’e la hela de’it ho naran tanba iha menutu 34 jogadór Elvis Silva (9) lansa tan golu id aba rede Nagardjo muda kedan rezultadu ba 2-0. Golu ne’e mak hanesan golu ikus iha menutu 45 da-huluk tanba to’o menutu termina laiha tan golu ruma vitória provizóriu hela ba DIT. Haksoit ba segunda parte ekipa rua kontinua hatudu jogu ne’ebé di’ak hodi fó ksolok ba adeptus sira ne’ebé tur iha tribun leten Estádiu hakilar makas fó suporta ne’ebé másimu tebes. Nagadjo kontinua esforsu aan atu halo golu hodi muda rezultadu sei oinseluk maibé la konsege nafatin tanba laiha avansadu ne’ebé di’ak ikus mai jogu Nagardjo nian mantein hanesan prmeira parte. DIT maske manán ona ho 2-0 maibé nafatin esforsu hodi halo golu tan tanba seidauk satisfaz ho golu rua ne’ebé iha ona. Esforsu hirak DIT halo fó duni vantajen di’ak ba ekipa tanba iha mentu 76 jogadór Xavier Sila (29) lansa tan golu ida muda rezultadu ba 3-0 halo DIT nia performe aumenta sa’e tan de’it aperta jogadór Nagardjo sira dada iis la hetan iha kampo laran. Jogu kontinua la’o teki teki iha mentu 90 jogadór DIT Xavier hetan tan oportunidade di’ak lansa golu ida muda rezultadu tur metin ba 4-0 halo Nagardjo tenke hakneak hodi fó onra ba DIT tanba menutu termina ona konsege fó golu haat hodi save metin pontu tolu no Nagardjo tenke hela ho pontu zero. Jogu ne’e dirije hosi árbitru Fransisco Pereira, juiz liña Paulo da Costa, Pedro Santiago no árbitru rezerva Joanico Gama. KPI reune ho treinadór hosi federasaun hitu ba SEA Games https://tatoli.tl/2023/03/08/kpi-reune-ho-treinador-hosi-federasaun-hitu-ba-sea-games/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Prezidente Komisaun Integradu (KPI) Zeferinho Viegas Tilman konvoka enkontru ho ofisiál no treinadór federasaun hitu ne’ebé mak atu ba kompete iha SEA Games Kamboja tinan ne’e. Objetivu hosi enkontru ne’e, atu halo avaliasaun hodi mellora servisu relativamente ho preparasaun Atelta SEA Games Kamboja”, tenik Prezidente KPI liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI assesu hosi mídia Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla portugés), ohin. Durante enkontru, treinadór no atleta sira husu ba parte CDTL KPI atu haree didiak alimentasaun ne’ebé mak atelta sira konsumu kada loron iha kazerna PM. Relasiona ho preokupsaun hirak ne’e, parte KPI anota atu hadia liután no sei mellora durante preparasaun atelta fulan rua nia-laran iha kazerna PM to’o kontizente Timor-Leste dezloka ba kompete SEA Games Kamboja iha maiu. “Preokupasaun treinadór sira-nian durante enkontru mak alimentasaun ba ita-nia atleta sira, ita sei hadia atu bele fó kondisaun di’ak ba sira antes aranka ba Kamboja”, Zeferino haktuir. Rekorda fali katak federasaun hitu ne’ebé mak sei ba kompete iha SEA Games Kamboja 2023, mak Federasaun Atletizmu Timor-Leste (FTA), Federasaun Taekwondo Timor-Leste (FTTL), Federasaun Siclismu Timor-Leste (FSTL), Federasaun Voliból Timor-Leste (FVTL)- Voley Praia, Federasaun Karate-Do Timor-Leste (FKTL), Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) no Federasaun Boxe Amadora Timor-Leste (FBATL). Madalena: Feto ho defisiénsia labele tauk kompete ho mane https://tatoli.tl/2023/03/08/madalena-feto-ho-defisiensia-labele-tauk-kompete-ho-mane/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Diretora Asosiasaun Esperansa, Madalena da Costa, husu feto ho defisiénsia sira atu labele tauk kompete ho mane sira tanba dezenvolvimentu nasionál presiza feto nia kontribuisaun no partisipasaun. “Feto ho mane iha dereitu hanesan maibé agora daudaun feto ho defisiénsia iha direitu mós atu lidera no tenke partisipa iha vida polítika ba dezenvolvimentu nasionál. Nune’e, espera katak ohin no futuru feto sai forte no metin liután hodi hamriik iha mane nia sorin hodi halo dezenvolvimentu bai ta-nia rain tanba dezenvolvimentu ne’e presiza mós feto nia kontribuisaun no partisipasaun,” Madalena da Silva hateten ba Agência Tatoli relasiona ho loron mundiál feto ho tema “Inovasaun ba futuru ne’ebé iguál ba jéneru”, liuhosi telefónika, kuarta ne’e Nia dehan, asuntu inkluzaun nu’udar prioridade polítika atu asegura Ema ho Defisiensia (EhD) nia partisipasaun ativa iha dezenvolvimentu nasionál. “Tanba papél importante hodi aborda iha polítika no programa asuntu EhD atu asegura kontribuisaun no partisipasaun ativa iha dezenvolvimentu Estadu no nasaun ida-ne’e. Nune’e liuhosi selebarasaun loron mundial feto ne’e, husu tau importánsia mós ba feto ho kondisaun defisiénsia,” nia dehan. Nia hateten, ho ida-ne’e husu feto ho kondisaun defisiénsia atu labele tauk no moe hodi partisipa iha dezenvolvimentu ida-ne’e. “Ita labele moe ba ita-nia limitasaun ne’ebé mak iha, tanba limitasaun ne’e mak bele motiva no enkoraja. Se bainhira tauk limitasaun mak ida-ne’e sai dezafiu no bareira ba ita,” nia dehan. Ministra Adaljiza reune ho Ministru Dezenvolvimentu Reinu Unidu iha Qatar https://tatoli.tl/2023/03/08/ministra-adaljiza-reune-ho-ministru-dezenvolvimentu-reinu-unidu-iha-qatar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 8 marsu 2023 – Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, hala’o enkontru bilaterál ho Ministru Estadu Dezenvolvimentu Reinu Unidu, Andrew John Bower Mitchell iha Qatar hodi koalia kona-ba nasaun menus dezenvolvidu atu alkansa meta sira hosi objetivu dezenvolvimentu sustentável. “Iha enkontru ne’e, Ministru Andrew espresa Reinu Unidu nian kompromisu forte atu fó apoiu internasionál nesesáriu ba nasaun sira ne’ebé mak menus dezenvolvidu, liuliu Timor-Leste, atu bele alkansa meta sira hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável”, Ministra Magno dehan ba Agência TATOLI, kuarta ne’e. Aleinde ne’e, diskute mós dezafiu dezenvolvimentu sira ne’ebé Nasaun Menus Dezenvolvidu (LDC-siglá inglés) ho estadu Illa ki’ik sira ne’ebé dezenvolve hela Sudden Infant Death Syndrome (SIDS-sigla Ingles), hasoru no akresenta liu mós kona-ba importánsia hosi ezisténsia multilaterál hodi hatán ba krize internasionál sira hasoru globalizasaun ida ne’ebé fó kbiit ba komunidade internasionál, garante dezenvolvimentu integradu no la husik ema ida hela iha kotuk. Hosi perspetiva kooperasaun bilaterál entre nasaun rua, Ministra Magno no Ministru ne’e ko’alia liu kona-ba nesesidade atu foti asaun ida ne’ebé lalais hodi hatán ba dezáfiu sira kona-ba ma-nutrisaun, mortalidade infantíl no inan nian saúde ne’ebé la di’ak, iha Timor-Leste. Iha parte seluk, kona-ba asuntu rejionál nian, Ministru Andrew subliña katak Governu Reinu Unidu haksolok tebes atu kontinua apoia Timor-Leste nian adezaun plena ba ASEAN no fó parabéns ba Timor-Leste kona-ba ninia admisaun, tuir prinsípiu, nu’udár membru ASEAN nian ba dala-11. Hare’e ba lasu diplomátika ne’ebé mantein ona durante dékada rua nian-laran, parte rua konkorda atu rezolve kestaun abuzu regulamentu vistu atu evita sirkulasaun maka’as hosi migrante sira ne’ebé la tuir regra no kazu potensiál tráfiku umanu. Hatan ba kestaun esensiál sira ne’ e, Governu Timor-Leste foti ona asaun hirak ne’ebé sériu hodi estabelese regulamentu internu nian kona-ba migrasaun laborál. Iha okaziaun ne’e, Ministra Magno foka mós kona-ba importánsia hosi diversifika ekonomia rai- laran atu orienta kresimentu ekonómiku nasionál no parseria kona-ba kombate mudansa klimátika sira. Protesaun Sivíl Viqueque apoia pakote emerjénsia ba vítima konfrontu iha Bahalara-Uain https://tatoli.tl/2023/03/08/protesaun-sivil-viqueque-apoia-pakote-emerjensia-ba-vitima-konfrontu-iha-bahalara-uain/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 VIQUEQUE, 08 marsu 2023 — Adjuntu Protesaun Sivíl, Cirilio Soares Gomes, informa apoia ona pakote emerjénsia ba vítima ne’ebé nia uma hetan sunu, hafoin akontese konfrontu entre grupu komunidade iha Bahalara-Uain, postu Viqueque-Vila, munisípiu Viqueque. “Iha tersa (07/03), horisehik, ami ba direta fatin akontesimentu iha suku Bahalara-Uain ne’ebé rezulta vítima sira-nia uma ahi han moos. Ami fó ona apoia pakote emerjénsia ba vítama sira hodi aguenta ba moris”, Adjunto Protesaun Sivil ne’e hateten ba Agência Tatoli, postu Viqueque-Villa, kuarta ne’e. Konfrontu entre grupu juventude iha suku Bahalara-Uain, postu adiministrativu Viqueque, munisípiu Viqueque, tersa (07/03) ne’e, iha tuku 11:00, rezulta uma hitu mak hetan sunu no Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) Viqueque konsege detein suspeitu na’in-40. Konfrontu ne’e rezulta uma komunidade iha aldeia Kameli tur hamutuk hitu mak hetan sunu hanesan uma hela fatin tolu, dapur tolu no kioske ida. Pakote emerjénsia ne’e, nia dehan apoia ba uma kain tolu ne’ebé sira uma hela ba ne’e ahi-han, uma haat ne’e dapur no kioske ida. Pakote emerjénsia apoia ba vítima sira kompostu hosi foos, mina no sasán dapur nian, kanuru, lona, supermie no seluk tán Tuir dadús APC Viqueque halo verifikasaun ba konfrontu Bahalara-Uain ema simu uma hamutuk 7, komposta uma hela tolu, uma dapur tolu no uma kioske ida. Daudaun ne’e, PNTL munisípiu Viqueque halo ona identifikasaun ba autór konfrontu na’in-40 hosi aldeia rua refere. AHDMTL preokupa PR seidauk promulga altersaun lei eleitorál ba PN https://tatoli.tl/2023/03/09/ahdmtl-preokupa-pr-seidauk-promulga-altersaun-lei-eleitoral-ba-pn/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 DILI, 09 marsu 2023 — Diretór Ezekutivu Interinu Asosiasaun Halibur Defesiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL), Gabriel Ponciano de Sousa, hateten Eleisaun Parlamentár (ElPar) besik ona maibé Xefe Estadu, José Ramos Horta, seidauk promulga alterasaun lei eleitorál ba PN ne’e. “Ami preokupa tanba Prezidente Repúblika seidauk promulga alterasaun lei eleitorál ba Parlamentu Nasionál, entaun ita nafatin uza lei uluk nian mak Ema ho Defisiénsia (EhD) labele ba vota direta tanba la uza template brille ne’e,” nia dehan ba jornalista sira, hafoin partisipa lansamentu projetu “futuru ne’ebé inkluzivu no seguru”, iha Delta Nova, Dili, kinta ne’e. Nia dehan, to’o agora seidauk promulga entaun AHDMTL preokupa tebes tanba eleisaun ne’e, tanba bainhira la promulga mak sei nafatin uza lei anteriór no konserteja bulletin votu ne’e hanesan ba ema lahó defisiénsia sira-nian. “Serake EhD matan sira tenke halo preparasaun ida hodi halibur no ba tuir votasaun ne’e, no laiha kondisaun atu EhD matan ba tuir eleisaun mai ne’e,” nia dehan. Gabriel hateten, AHDMTL prontu no preparadu atu fasilita nia maluk sira kona-ba letra brille nune’e bele asesu ba Eleisaun Parlamentár 2023. “Liga ho eleisaun parlamentár ne’e, ami hosi defisiénsia matan prontu no preparadu atu fó formasaun kona-ba letra brille ba ema ho defisiénsia matan sira hodi oinsá mak sira bele partisipa direta iha eleisaun. Maibé, ita hein de’it Prezidente Repúblika bainhira mak promulga alterasaun lei eleitorál ba PN ne’e,” nia dehan. Asesór Prinsipál Asuntu Inklzuaun Sosial Prezidénsia Repúblika, Gaspar Afonso, hateten sei servisu hamutuk ho STAE atu fahe informasaun kona-ba letra braille iha sistema ne’e. Eletrisidade iha Ataúro lakan oras 10 nia-laran de’it https://tatoli.tl/2023/03/13/eletrisidade-iha-atauro-lakan-iha-oras-10-nia-laran-deit/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 ATAÚRO, 13 marsu 2023 – Administradór Munisípiu Ataúro, Domingos Soares, hateten iha Ataúro ahi lakan iha oras 10 nia-laran de’it. “Ita bo’ot hatene eletrisidade iha Ataúro rasik lakan la to’o oras 24 maibé lakan de’it iha oras 10 nia-laran de’it tanba kuandu tempu udan mak tasi bo’ot, ida ne’e afeta ba ró ne’ebé atu transporta mina, ho situasaun sira ne’e mak ita-nia jestór EDTL iha ne’e halo jestaun atu mina labele hotu lalais”, Domingos Soares, hateten ba jornalista TATOLI iha kna’ar fatin Administrasaun Ataúro Vila Mau-Meta, sábadu horseik. Nia dehan, tuir oráriu, ahi moris, hahú hosi dader 8:00 to’o 12:00 meiudia no sei lakan fila fali tuku 14:00 to’o 17:30 no hosi tuku 19:00 to’o tuku 22:00 de’it. “Normalmente eletrisidade lakan tuir atendimentu servisu públiku nian. Ekipa Diresaun Jerál Servisu Notariadu Ministériu Justisa mai fó atedimentu BI no sertidaun moris ba komunidade sira iha ne’e, entaun ita kordena ho jestór EDTL iha eletridade iha ne’e lakan to’o 12:00 kalan”, nia dehan. Munisípiu Ataúro ho totál populasaun 11.000-resin, kompostu hosi suku lima, mak Beloi, Biqueli, Maqueli, Macadadi no Vila Mau-Meta. Insultu malu kontinua sai tópiku iha konsolidasaun Partidu Polítiku daudaun ne’e! https://tatoli.tl/2023/03/13/insultu-malu-kontinua-sai-topiku-iha-konsolidasaun-partidu-politiku-dadaun-nee/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 Falta tan fulan rua ho balun, iha Timor-Leste tenke hili ona Na’i ulun Deputadu/a foun sira no hili Primeiru Ministru foun ba Governu foun liuhusi dalan Eleisaun Parlamentár, baze legál mak iha Lei Inan Konstituisaun da Repúblika Demokratika Timor-Leste, artigu 93 alinea 1. Ema hili Parlamentu Nasionál liuhosi sufrájiu universál, livre, diretu, hanesan, sekretu no ida-idak. No Konstituisaun da RDTL, artigu 106 alinea 1. Primeiru-Ministru hili hosi partidu ida ne’ebé iha votu barak liu ka hosi aliansa partidu sira-ne’ebé iha nia ema barak iha Parlamentu no iha nomeasaun hosi Prezidente Repúblika, wainhira rona tiha partidu polítiku sira ne’ebé iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál. 2. Membru Governu sira sei hili husu Primeiru Ministru depois Prezidente Repúblika mak pose. Iha ne’ebé ita-nia Na’i Prezidente Repúblika (PR), Dr. José Manuel Ramos Horta, Dekreta ona data Eleisaun Parlamentár iha loron Domingu, 21 Maiu 2023. Depois Prezidente Repúblika, Dr.  José Manuel Ramos Horta, dekreta tiha loron Eleisaun Parlamentár, partidu hotu-hotu iha Timor-Leste komesa ona atividade konsolidasaun ho enkontru partidu husi nasionál to’o baze liuhusi meus direita no in-direita. Konsolidasaun ne’e mós alvu ba Timor-oan sira ne’ebé hela iha estranjeiru. Ita-nia país Timor-Leste sei halo Eleisaun Parlamentár ne’ebé sei realiza iha loron Domingu, data 21 fulan Maiu tinan 2023, povu sei tunba iha sentru votasaun hodi vota. No partidu polítiku sira tenke husu deskulpa ba malu hanesan ema Timor-oan, no tenke hare liu interese as liu mak interese Estadu RDTL nian as liu buat hotu-hotu. Buat importante liu mos halo konsolidasaun ne’e ba partidu polítiku sira iha Timor-Leste oinsá mak atu hare dalan konsolidasaun ida internal nian no eksternal nian. Ita hotu hatene ona katak konsolidasaun ne’e include ka halo atividade komunikasaun ba malu, halo sosializasaun no halo kampaña partidu polítiku oinsá mak atu hili Na’i ulun Deputadu/a sira bele tur iha kadeira Parlamentu Nasionál nian. La’ós atu lider partidu polítiku sira hirus malu, sukit malu problema passado nian, ita hotu fiar katak sistema demokrasia sei diak liu tan, se partidu polítiku sira sai forte liu tan no ida ne’e sai buat ida importante lo’os no haburas demokrasia iha Timor-Leste. Saida mak konsolidasaun?. Ha’u-nia observasaun jerál, iha eventu konsolidasaun ho enkontru partidu husi baze to’o mai nasionál lider partidu polítiku sira la ko’alia kona-bá sira-nia programa partidu nia atu ba ukun, kuandu sira-nia partidu eleitu iha eleisaun, maibé to’o agora tópiku ba konsolidasaun mak rezisténsia, se mak luta makaas liu, se mak la luta, se mak ukun di’ak, se mak ukun at. Ita hare iha fin de semana tuun ba baze ka Munisípiu, Suku ruma lider partidu polítiku sira halo konsolidasaun ne’e trata malu, sukit malu problema passado mak barak liu. Ita hotu akompaña mós no haree iha televizaun no rona iha rádiu inklui iha media online sira hanesan youtube.com, facebook, lider partidu polítiku sira ne’e gosta mak hatun partidu ida seluk no partidu seluk ida ne’ebá. Ita hotu haree iha tipu sorumutu ka konsolidasaun ne’e no partidu polítiku sira halo rekrutamentu ne’ebé utuliza halo afiliasaun bosok husi militante no simpatizante ida afilia fali ba militante no simpatizante ida seluk iha munisípiu sira territóriu nasionál. Se partidu polítiku sira halo konsolidasaun ne’e sukit malu ba bebeik, to’o iha tempu kampaña lider partidu polítiku sira mós sei nafatin trata malu hela deit nafatin. Loloos ne’e iha tempu konsolidasaun ne’e koalia deit mak programa ruma ba ita-nia povu hodi povu bele rona saida mak atu halo wainhira partidu polítiku ne’e mak manan karik iha eleisaun Parlamentár ne’e?. Iha tempu konsolidasaun mak hanesan ne’e, tempu halo kampaña lider partidu polítiku sira kontinua sukit malu hetok at liu tan, trata malu iha palku leten. Bele mós halo múzika foun, liuhusi hananu múzika kada partidu ida-idak nian hodi kontinua trata malu ba bebeik no sei la ko’alia programa ba ita-nia povu sira. Múzika sira ne’e mós bele halo provoka líder partidu politiku sira, bele hetan tensaun sae makaas entre lider partidu polítiku sira seluk. Iha Eleisaun 2023 ne’e nu’udar kompetisaun ikus nian ba Xanana Gusmão, Alkatiri nune’e mós Ramos Horta. Eleisaun 2027 talves lider sira ne’e labele kompete tan ona tanba natureza ne’ebé halo sira-nia idade la iha tan biban atu kompete, tan ne’e ba jerasaun juventude hanesan TMR ne’e sai nu’udar jeresaun tranzitóriu husi lideransa tuan ba foun bele kontinua. Iha momentu 2027 ita bele hare ema oin foun/ wajah baru ne’ebé dala ruma mai husi foho-oan sira do que ema Dili-oan. Karik iha momentu ne’ebá mos iha re-jenerasaun tantu eleitór sira mós dala ruma hakarak hakotu pasadu no tama ba Timor-Leste kontemporariu. Tan ne’e mak dadaun ne’e kuandu ita haree insultu malu entre lider sira ne’ebé temi naran iha leten, joven sira ne’ebé moris iha postu 1999 nian mós ladun simpatiku ona. Jerasaun foun ladun importante ba se mak luta liu, se mak luta menus. Sira haree de’it mak rai ne’e seguru, iha sistema edukasaun di’ak atu sira bele estuda ho di’ak, nune’e mós iha sistema saúde diak atu sira bele moras karik bele hetan tratamentu diak. Alende ida ne’e sira mós hakarak kriasaun serbisu iha rai-laran tenki barak, no serbisu sira ne’ebé iha tenki orienta ba merkadu traballu, la’ós ema tenki hatene Inglés ho Portugés de’it mak hetan serbisu. Ida ne’e sai joventude mileniál nia hakarak ba Timor-Leste foun ida ne’ebé desloka-an husi pasadu tama ba era foun ne’ebé nakunu ho esperansa. Iha parte seluk, Eleisaun Parlamentár (ElPar) agora ne’ebé sei mai ne’e partidu polítiku sira hamutuk rua nulu resin hat (24) mak sei halo kompete no sei halo kampaña ka palku kampaña iha kampu laran ka liuhusi media sira Televizaun, Facebook no media sira seluk-seluk tan. Dala ruma lider partidu polítiku sira, dala ruma halo ona dor to dor ba militante no simpatizante sira, bele mós militante no simpatizante sira husi partidu polítiku ne’e barak mós halo ROMANTIS (Rombongan Makan Gratis), ense mina motor  gratis, ense mina karreta gratis. Militante no simpatizante balu baruk rona programa husi lider partidu polítiku nian, maibé povu balu haree mak lider partidu polítiku se mak tuur iha partidu ne’e nia laran. Ezemplu militante no simpatizante balun fanatiku liu ba Avo Xanana Gusmão, balun fanatiku liu Avo Mari Alkatiri, balun mós fanatiku liu ba Taur Matan Ruak, Naimori no Mariano Assanami, kada eleisaun la iha wajah baru, wajah lama kontinua nafatin domina, tan ne’e mak sistema mos nafatin tuan no la iha mudansa ida. Ikus liu halo nia konkluzaun, konsolidasaun husi partidu polítiku ne’e hanesan instrumentu ida atu hetan nia liuhusi dalan demokrasia  ( deepening democracy ) ne’e mak halo mekanizmu oinsá mak bele fiar husi ema hotu husi autór polítiku nain sira-nian, bele mós hanesan komunidade babain sira no sidadaun babain seluk ne’ebé inklina-an iha partidu polítiku laran no mós sidadaun seluk tan. Iha mós tipu kampaña ne’ebé dala ruma la edukativu, maibé insultu polítiku no bosok mak barak liu, diskursu iha kampaña la bazeia ba siénsia ho faktu, maibé inlojiku mak barak, dala barak sira dehan, “ami manan sei halo eskola ka halo uma ka halo ida ne’e ka ida ne’ebá, maibé ne’e sira ne’e hotu la masuk akal”. Ko’alia kona-bá demokrasia iha Timor-Leste ne’e demokrasia ne’ebé monopoliza husi katuas sira. sira mak dominasaun barak liu, sira mak dehan halo funu barak liu, sira mak dehan hatene barak liu, entaun iha biban saida de’it, katuas sira mak tenki halo dezisaun, no menus mekanismu ne’ebe afavór ba ema joven atu lidera. Alende ida ne’e sistema ne’ebé kria mós favoritizmu ba de’it ema ne’ebé fundadór partidu, kada eleisaun sira mak tama iha lista ki’ik, no la fó biban ba ema foun atu bele mai ho espiritu foun, enerjia foun, skill foun ka badaen foun, hanoin foun ho esperansa foun. Tama dominasaun hosi ema sira ne’e kle’ur demais iha partidu laran, entaun ema sira ne’ebé kria demokrasia tuir sira-nia gostu, susar los ita haree akuntibilidade, transparansia, tanba sistema sira kria la’ós ona berbau demokrasia, maibé berbau ulun bo’ot iha partidu ne’ebé sempre bolu “maun-bo’ot” sira hetan kontenti ho hetan goza. Ne’e mak demokrasia ba dadaun ne’e. Espera katak eleisaun ida ne’e hamosu lider foun ne’ebé halo revolusaun naun armado atu bele hakotu katuas sira-nia tirania, no hakotuk hegemuni pasado no tama ona ba Timor-Leste modernu dadaun ne’e ASEAN hein hela ita iha portaun  bo’ot. Ita hein Timor-Leste foun ida ne’ebé nakunu ho esperansa hahú husi eleisaun 2023. Hakerek-na’in: Iha Fundasaun Mahein (FM), Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Alumni Instituto Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigu ida ne’e la reprezenta institusaun ne’ebé hakerek-na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nu’udar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: moisesvicente59@yahoo.com MOP-EDTL harii markasaun plaka sítiu projetu Parke Solár-PV iha Manatuto https://tatoli.tl/2023/03/13/mop-edtl-harii-markasaun-plaka-sitiu-projetu-parke-solar-pv-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 MANATUTO, 13 Marsu 2023 – Ministériu Obra Públika (MOP) hamutuk ho Empresa Estatál, Eletrisidade Timor-Leste, (EDTL, E.P) halo ona markasaun ba sítiu projetu Solár-PV iha Postu Administrativu Laleia, Munisípiu Manatuto, segunda ne’e. Investimentu ba projetu Solár-PV iha Laleia-Manatuto hanesan investimentu privada, ne’ebé aplika modelu IPP (Independent Power Producent) , signifika setór privadu ne’ebé manan projetu ne’e sei investe kapitál hodi halo konstrusaun, operasaun no manutensaun, hafoin ne’e, EDTL, sosa enerjia ne’ebé injeta ba liña nasionál. Ministru MOP Abel Pires, agradese ba esforsu EDTL, nian hodi dezenvolve sistema elétrika iha Timor-Leste, hodi redúz dependésia ba mina ne’ebé uza ba mákina sira iha Sentrál Elétrika Hera no Betano. “Projetu ida-ne’e primeira vez implementa iha Timor-Leste ne’ebé sei fo vantajen bo’ot ba Governu no komunidade sira, tanba redúz kustu sosa mina kada tinan milaun $ 120 ne’ebé fornese ba sentrál elétrika rua, aleinde ne’e, sei kria kampu servisu ba komunidade sira kuaze besik rihun ne’en, inklui kontribui hadia ambiente”, ministru dehan. Nia dehan, instalasaun estratéjiku planta renovável hosi loromatan ho nesesidade 90%. Iha okaziaun ne’e, Prezidente Komisaun Ezekutiva EDTL, E.P  Paulo da Silva, hateten implementasaun projetu solár-PV daudaun ne’e iha ona prosesu konkursu públiku, tuir estimasaun husi EDTL, E.P iha setembru tinan ne’e, hahú ona konstrusaun no instalasaun parke solár-PV ho kapasidade mínimu 72-MW to’o 85-MW, sub-estasaun no armazenamentu batteray ho kapasidade 36-MW. Relasiona ho implementasaun projetu ne’e, nia husu lisensa ba rai-nain, lulik sira, lia-nain no komunidade Munisípiu Manatuto ho permisaun hotu nian hamutuk ho Ministru Obra Públika, ohin harii ona plaka iha fatin ida ne’e. Projetu ida ne’e, iha ona konkursu públiku ba empreza internasionál no kuaze kompaña hamutuk 30 ona mak submete ona dokumentu no iha tinan ne’e tama ba faze implementasaun. Iha oportunidade ne’e, MOP-EDTL, EP agradese mós ba Ministériu Justisa ne’ebé atribui ona rai Estadu hamutuk etare-300 hodi harii projetu ne’e. Tuir planu EDTL, E.P liu-hosi apoiu Ajensia Kooperasaun Internasionál Koreia Sul (sigla inglés-KOICA) sei harii 1-MW to’o 2-MW Solár painel iha Munisípiu Ataúru ne’ebé sei hahú iha tempu badak. Iha sorin seluk, Administradór Munisipiu Manatuto Bernardo Lopes, agradese ba Governu tanba bele lori projetu bo’ot ne’e harii iha Manatuto no fó servisu ba ema 6000-resin. “Ida ne’e hanesan pasu ida ita hahú atu diminui ita-nia dependénsia ne’ebé durante ne’e ba mina, maibé projetu ida ohin ne’e bolu projetu ba enerjia renovável, maibé mina laiha nia kuandu maran ne’e maran ona, maibé projetu ida ne’e fó biban ba ami Manatuto oan hodi servisu iha ne’e bele redúz ona dezempregu hodi aumenta reseita mai ita-nia komunidade, entaun ha’u satisfeitu los bainhira projetu ne’e harii iha ne’e”, nia konklui. Vasina Covid-19 disponível nafatin iha fasilidade saúde hotu iha Dili https://tatoli.tl/2023/03/13/vasina-covid-19-disponivel-nafatin-iha-fasilidade-saude-hotu-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 Mediku prepara hela aimoruk Vasina AstraZeneca hodi kontra Covid-19. Iha Sentru Saúde Formoza Dili, kuarta (09/02). Imajen Tatoli/Francisco Sony Diretora Servisu Saúde Munisípiu Dili, Agostinha Segurado, dehan vasina Covid-19 disponível nafatin iha iha fasilidade saúde iha Dili. “Vasina Covid-19, liuliu sinovac  no Astrazeneca disponível hela iha ita-nia fasilidade saúde sira”, Segurado dehan ba Tatoli, iha nia servisu fatin, ohin. Nia informa, vasina Pfizer agora daudaun estoke menus iha fasilidade saúde sira tanba ne’e, nia husu ba populasaun sira atu vasina karik bele simu sinovac hodi halo prevensaun ba moras Covid-19. “Se mak hakarak atu simu vasina datoluk bele asesu ba vasina sinovac iha fasilidade saúde hotu iha Dili, tanba ita-nia vasina pfizer estoke la iha”, nia sujere. Nia esplika, vasina sira ne’e sei hasae imunidade ema nia hodi kontra moras Covid-19 iha Timor-Leste. Servisu Saúde Munisípiu Dili (SSMD) rejista populasaun  sira ne’ebé  mak simu vasina astrazeneca dahuluk daruak ho pursentu 96 no vasina datoluk pfizer porsentu 40. Japaun no ONG Frontline selebra kontratu hadia saúde reprodutiva maternál iha Ermera https://tatoli.tl/2023/03/14/japaun-no-ong-frontline-selebra-kontratu-hadia-saude-reprodutiva-maternal-iha-ermera/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Governu Japaun liuhosi nia embaxada iha Timor-Leste hamutuk ho ONG Frontline asina kontratu ho objeitivu atu hadia saúde reprodutiva maternál no seluk tan iha Munisípiu Ermera. “Orsamentu ne’e sei gastu ba tinan ikus hosi Frontline nia projetu tinan tolu nian, hadia saúde reprodutivu maternál, infantile no bebé foin moris iha Munisipiu Ermera”, Embaixadór Japaun iha Timor-Leste Tetsuya Kimura, dehan liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Objetivu hosi projetu ne’e mak atu hasae asesu servisu ho kualidade aas iha Munísipiu Ermera liuhosi klase inan no kampaña sensilibilizasaun ba kuidadu saúde reprodutiva, kapasitasasaun ba pesoál saúde no dezenvolve sistema RMNCH. Frontline hanesan ONG ida hosi Japaun ne’ebé simu osan hosi Governu Japaun ho totál orsamentu $401,460.00 liuhosi finansiamentu Grant Assistance for Japanese NGO Projects. Tuir nia, tinan dahuluk ba projetu ne’e nian foka liubá dezenvolvimentu bazea ba atividade projetu nian ho péritu sira hosi Japaun no Timor-Leste, inklui konstrusaun harii maternidade iha área Guisarudu Suku Fatubolu, Hatolia B, Munisípiu Ermera. Iha tinan dahuluk nia rohan, formasaun pilotu kona-ba ezaminasaun ultrassong obstétriku ne’ebé hala’o ho susesu ba profesionál saúde na’in 14 iha Munisípiu Ermera ho apoiu hosi Ministériu Saúde no Institutu Nasionál Saúde. “Iha tinan daruak nian, hahú klase inan no promosaun saúde reprodutiva ba inan isin-rua sira iha suku lima iha Ermera. Aleinde ne’e, formasaun segundu períodu ba ultrasong obstétrika implementa tan ona ba profesionál saúde na’in 12”, iha komunikadu haktuir. Tinan ne’e, aleinde Munisípiu Ermera, ONG Frontline sei espanda área alvu formasaun ultrassong nian ba área sira seluk atu promove feto timoroan barak liután iha gravidéz no partu ho seguru. Aleinde ne’e sei hala’o mós kampaña sensibilizasaun ne’ebé fó empazia importánsia ba inan sira atu kontinua asesu ba kuidadu saúde maternál. Liuhosi projetu ne’e, inan isin-rua hamutuk 4,000 sei bele asesu ba ultrassong obstétrika, pesoál saúde na’in-35 resin no ofisiál Governu sira sei hetan benefísiu liuhosi kapasitasaun hodi hadia no hasa’e sira nia kualidade atendimentu no dezenvolve sistema saúde RMNCH nian. Médiku voluntáriu sira sei hetan koñesimentu kona-ba isin-rua no partu ne’ebé seguru no mós membru komunidade adisionál na’in-16,000 sei hetan edukasaun liuhosi kampaña sensibilizasaun ne’ebé lori ba redusaun mortalidade inan no bebé ne’ebé bele prevene. Governu japaun no ONG Frontline iha esperansa katak projetu ne’e sei asegura inan isin-rua hotuhotu no bebé foin moris iha Timor-Leste atu simu atendimentu ho kualidade aas durante isin-rua, partu no períodu depois partu. Ho matadalan no kuríkulum formasaun nian, Institutu Nasionál Saúde agora iha ona feramentu nesesáriu atu hala’o treinamentu ultrassong iha obstetrísika no jinekologia iha rai-laran no Ministériu Saúde bele hahú presta servisu ultrassong nian hosi profesionál ultrassong kualifikadu iha área rurál. La’os de’it matadalan formasaun ultrassong nian mak Frontline establese ona, maibe mós matadalan no materiál ba aula inan sira nian. Hanesan ho matadalan treinamentu nian, matadalan ba aula inan sira mós hetan ona aprovasaun husi Ministériu Saúde. Liuhosi projetu ida-ne’e, inan isin rua hamutuk na’in-4,000 iha Munisípiu Ermera sei bele simu ezaminasaun ultrassong obstetriku nian no profesionál saúde no funsionáriu Governu hamutuk 30-resin sei bele hasa’e sira nia kapasidade hodi hadiak kualidade kuidadu saúde ba inan isin rua no sira nia bebe. Adisionalmente, Frontline komesa atu espande ninia área formasaun ultrasound nian ba munisípiu seluk aleinde Ermera, entaun hein katak profesionál saúde barak liután sei iha oportunidade atu aprende kona-ba ezaminasaun ultrassong nian. Labarik sira mak futuru Timor-Leste nian espera katak projetu ne’e sei promove no assegura katak inan isin rua no bebe foin moris hotu iha Timor-Leste atu iha asesu ba kuidadu kualiade aas nian no kria futuru ne’ebé nabilan liután iha país ida-ne’e. Ministru Justisa deside empreza Visi Mitra no Thales halo produsaun ba pasaporte https://tatoli.tl/2023/03/14/ministru-justisa-deside-empreza-visi-mitra-tales-halo-produsaun-ba-pasaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Ministru Justisa (MJ), Tiago Amaral Sarmento, hateten Governu deside halo adjudikasaun direta ba empreza Visi Mitra no Thales hosi Finlándia hodi halo produsaun ba pasaporte Timor-Leste nian hodi fó atendimentu urjénsia ba sidadaun sira ne’ebé presiza. Membru ezekutivu ne’e rekoñese katak, problema pasaporte nu’udar assuntu ida ne’ebé Governu hasoru, maibé Ministériu Justisa hamutuk ho responsável sira halo ona esforsu nune’e tempu badak bele realiza asinatura kontratu ho empreza fornesedora. “Iha fulan-kotuk ha’u rasik organiza reuniaun ho responsável sira, konvida empreza ne’ebé imprime kaderneta hodi fó esplikasaun no halo ona kompromisu. Durante tinan 20, iha empreza ida de’it mak imprime pasaporte, entaun fulan kotuk ami husu tuir informasaun, sira mós hakfodak katak ita-nia kaderneta pasaporte hotu, tanba iha 2017 sira imprime ona rihun 150”, Ministru Justisa dehan hafoin hasoru malu ho Xefe Ezekutivu, iha Palásiu Governu, hodi informa mós asuntu ne’e, tanba konsidera pasaporte ne’e kestaun ida ne’ebé séria. Ministru esplika problema ida ne’e mosu la’ós foin, maibé ministériu foin mak deteta iha tinan 2022. “Nu’udar Ministru Justisa hamutuk ho diretór notáriu ne’ebé ha’u foin nomeia foun, ami sei rezolve situasaun ne’e tuir lei. Husu pasiensia ba sidadaun hotu, ami hamutuk ho empreza rezolve tiha ona no sira haruka ona karta mai. Tuir lei rejime aprovizionamentu, Ministru Justisa bele halo adjudikasaun direta ba empreza ne’ebé iha Timór no estranjeiru. Sira kompromete asina kontratu, fó kedas mós kaderneta hamutuk rihun 16”, nia realsa. Iha tinan 2015, Governu selebra akordu ho empreza internasionál atu halo impresaun kaderneta passaporte no nia pagamentu halo iha 2017. Iha 2019, kontratu ho empreza internasionál ne’ebé imprime pasaporte Timor-Leste inválidu no lakontinua. Nia salienta, kuandu akordu mate ne’e hotu ona no iha tinan hirak nia laran maske pasaporte sei iha, tenke antesipa ona renova kontratu, prevee orsamentu para imprime pasaporte ne’e. Iha 2019, kuandu akordu mate, iha tinan tuirmai nia orsamentu larezolve no iha 2021 mosu covid-19 no iha 2022 orsamentu prevee atu imprime pasaporte laiha, maibé ba de’it manutensaun ba ekipamentu. “Orsamentu atu imprime kaderneta pasaporte rihun $100 de’it, loke konkursu públiku, laiha empreza ida mak interrese tanba kustu ki’ik no kompañia ne’ebé durante ne’e imprime kaderneta iha estranjeiru (Finlándia)”. Empreza ne’e iha parseiru ida ho empreza iha Timor-Leste ne’ebé halo mós manutensaun, maibé iha akordu ne’ebé selebra ho kompañia ne’e ketak-ketak. “Iha país seluk akordu ne’e ida de’it, katak akordu ba empreza imprime kaderneta no manutensaun ne’e hamutuk de’it, inklui pagamentu maibé iha Timór mak oin seluk, imprime kaderneta ho orsamentu ketak no manutensaun ba sistema mós verba ketak”, afirma. PDN deside retira hosi koligasaun FAD https://tatoli.tl/2023/03/14/pdn-deside-retira-hosi-koligasaun-fad/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Prezidente Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN), Lucas Soares “Koli-Bere”, dehan PDN deside sai hosi koligasaun partidaria pré-eleitorál ho naran Frente Ampla Demokrátiku (FAD) tanba hakarak la’o mesak. Koligasaun partidáriu pré-eleitorál Frente Ampla Demokratiku (FAD), kompostu hosi partidu tolu, hanesan, Partidu Frente Rekonstrusaun  Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa), Partidu Uniaun Demokrátiku Timorense (UDT), Partidu Sentru Asaun Sosiál Demokrátiku Timorense (CASDT), Partidu Dezemvolvimentu Nasional (PDN) maibé partidu PDN retira ona no hakarak avansa mesak. “Ohin ami mai iha Tribunál Rekursu trata asuntu seluk ida. Aumezmu tempu atu dehan de’it katak ami retira husi Koligasaun Frente Ampla Demokrátika (FAD), tanba ita mane ne’e tenke la’o mesak”, Lucas Soares “Koli-Bere” hateten ba jornalista sira iha Tribunál Rekursu Caicoli, tersa ne’e. Iha tuku tuku 15:00 loraik ne’e, PDN sei fila fali mai Tribunál Rekursu hodi prezenta lista kandidatura hodi konkore iha eleisaun parlamentár tinn ne’e. “Horsida ami sei fila fali hodi submete ami-nia dokumentu liuliu ami-nia lista kandidatura ba hirak ne’ebé hanesan kandidatu ba Deputadu hosi partidu PDN-nian ba  períodu 2023-2028”, Prezidente PDN Lucas Soares “Koli-Bere” haktuir. Rekorda fali katak iha 7 marsu 2023, Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), publika ona iha Jornál Repúblika koligasaun partidaria tolu, hanesan Aliansa Demokrátiku (AD) ne’ebé mak kompostu hosi partidu rua; Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA), Partidu Dezemvolvimentu Populár (PDP). Partidaria Pré-eleitorál rua seluk mak Frente Ampla Demokrátiku  (FAD), kompostu hosi partidu tolu, hanesan Partidu Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa), Partidu Uniaun Demokrátiku Timorense (UDT), Partidu Sentru Aksaun Sosiál Demokrátiku Timorense (CASDT) no Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN). Nune’e mós, iha koligasaun Partidária PDRT- APMT, kompostu hosi partidu rua, maka Partidu Demokrátiku Repúblikanu Timorense (PDRT) no Partidu Asosiasaun Populár Monarquia Timor (APMT). PNTL Baucau preparadu asegura kampaña eleitorál to’o eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/14/pntl-baucau-preparadu-asegura-kampana-eleitoral-too-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 BAUCAU, 14 marsu 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Baucau preparadu asegura no sei la tolera ba kulakér sidadaun atu halo perturbasaun durante realizasaun atividade kampaña eleitorál to’o eleisaun parlamentár. Komandante PNTL munisípiu Baucau, Superintendente António Maria de Sá, esplika, bazea ba orientasaun komandu PNTL kona-ba prevensaun hanesan durante tempu kampaña no eleisaun la permite eleitór sira utiliza atributu arte-marsiál no uza sasán kro’at liga ba arma branka no labele lanu. “Ha’u husu atu kontinua hatudu maturidade ne’ebé hatudu tiha ona iha eleisaun prezidensiál, maske iha akontese asidente ki’ik oan balun tanba militante balun mak la kumpre oráriu kampaña,” Komandante PNTL Baucau hateten iha Vila Nova, tersa ne’e. Superintendente António de Sá argumenta, liuhosi eleisaun prezidensiál iha tinan-2022 fó esperiénsia nune’e sei kontinua aplika sistema prevensaun iha eleisaun parlamentár tinan-ne’e, liuliu bandu apoiante kada partidu polítiku sira atu utiliza atributu arte-marsiál, labele uza sasán kroat no labele hemu lanu. Komandu PNTL Baucau sei hamutuk ho FALINTIL-FDTL atu kontinua apela no fó konsensializasaun ba komunidade, liuliu joven sira atu ezerse sira-nia direitu iha tempu loron eleisaun iha ámbiente pás no dame. “Ha’u informa ona membru sira atu identifika kualkér tipu problema no serbisu hamutuk di’ak ho ita-nia xefe aldeia, xefe suku, veteranu ho parte igreja liuhusi koordena, komunika no konsulta,” Superintendente António de Sá akresenta. CNRT submete lista kandidatura ba TR https://tatoli.tl/2023/03/15/cnrt-submete-lista-kandidatura-ba-tr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 (TATOLI ) – Sekretariadu Tékniku Partidu Conselho Nacional de Reconstrucão Timorence (CNRT) João Zito Viana, hateten CNRT mai Tribunál Rekursu (TR) atu submete lista kandidatura. “Partidu CNRT submete ona lista kandidatura mai Tribunál Rekursu”, João Zito Viana hateten ba jornalista sira hafoin submete lista kandidatura partidu CNRT ba TR, kuarta ne’e. Nia dehan, CNRT kumpre rekezitu tomak tanba ne’e laiha problema ba lista kandidatura. “CNRT kumpre no dokumentu kompletu, laiha reklamasaun ruma ne’ebé mak ami tenke kompletu”, nia dehan. Lista kandidatura hosi partidu CNRT iha efetivu 65 suplente 25. Iha lista kandidatura ne’e, CNRT fó mós prioridade ba feto sira hodi okupa pozisaun sai reprezentante povu ho 30%  baze ba lei partidu polítiku nian. Rejime Direitu Titulár no membru sira husi órgaun soberania aprova ona https://tatoli.tl/2023/03/15/rejime-direitu-titular-no-membru-sira-husi-orgaun-soberania-aprova-ona/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Ezekutivu sira aprova Rejime Direitu Titulár no membru sira husi órgaun soberania no titulár sira husi kargu polítiku nian. Projetu dekretu-lei ne’e aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães. “Objetivu ne’e mak atu garante konsisténsia no kompriensibilidade sistema jurídiku nian, tanba dekretu Governu rua ne’ebé daudaun ne’e vigora, kona-ba ninia revogasaun prevee, dezatualiza ona, la reflete ba mudansa sira ne’ebé mosu iha ordenamentu juridíku”, Fidélis Magalhães hateten hafoin reuniaun iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Projetu  dekretu-lei ne’e hakarak atu kompleta rejime sira ne’ebé estabelese ona iha Lei númeru 7/2007,  loron 25 fulan-jullu, ne’ebé aprova Estatutu Titulár sira ba órgaun soberania, no iha Lei númeru 14/2009, loron 21 fulan-outubru, ne’ebé aprova Estatutu remunerasaun ba titulár no kargu polítiku sira,  ne’ebé refere ba direitu titulár no membru sira órgaun soberania no titulár husi kargu polítiku nian sira. Embaixadór Austrália-Enkarregadu EUA  informa ba PR kona-ba projeitu submárinu nukleár https://tatoli.tl/2023/03/16/embaixador-australia-enkarregadu-eua-informa-ba-pr-kona-ba-projeitu-submarinu-nuklear/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 - Embaixadór Austrália, Bill Costello hamutuk ho Enkarregadu Estadu Unidu Amérika iha Timor-Leste Tom Daley, kinta ne’e hasoru malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hodi informa kona-ba projeitu submarinu nukleár. “Ha’u-nia vizita, ohin ho Enkarregadu Estadu Unidu Amérika (EUA) nian, no ha’u-nia adidu defeza  ne’e ba objetivu atu briefing Prezidente Repúblika ho anúnsiu importante mai husi Prezidente Estadus Unidus, Primeiru Ministru Austrália no Primeiru Ministru Reinu Unidu nian ko’alia kona-ba ita-nia kooperasaun iha futuru dezenvolvimentu kapasidade Austrália nian atu kaer arma konvensionalmente,” Embaxadór Austrália, Bill Costello, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Bairro-Pité Dili. Planu hari’I projeitu submarinu nukleár ba Austrália ne’e ho objetivu atu hatan ba ambiente estratéjiku iha ita-nia rejiaun. “No  ami halo parseria ho Estadus Unidus no Reinu Unidu atu hari’i kapasidade atu opera submarinu sira ne’e ho seguru,” nia tenik tan. Iha sorin seluk, ko’alia kona-ba konstrusaun portu Hera tanba ninia área ne’e persiza halo revizaun hodi halo konstrusaun  iha futuru. “Iha prosesu konsultasaun ida ho Ministériu Defeza Timor-Leste no F-FDTL atu konsidera dalan ne’ebé di’ak liu ba oin tanba planu orijinál hasoru difikuldade rai no jeolójia  iha portu Hera,” Nia hateten. Aleinde ne’e, Austrália mós iha kompromisu atu entrega ró patrulla klase protetór ba Timor-Leste iha futuru. Korea Súl komprometidu apoiu Timor-Leste adere ba ASEAN-OMK https://tatoli.tl/2023/03/16/korea-sul-komprometidu-apoiu-timor-leste-adere-ba-asean-omk/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Enviadu Espesiál Ministru Negósiu Estranjeiru Korea Súl Kim Chang, komprometidu apoiu Timor-Leste atu adere lalais ba ASEAN no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK). “Ohin ha’u ho ekipa mai hasoru malu ho Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ami ko’alia klean kona-ba nasaun rua nia kooperasaun iha área oioin, ami nafatin kompromete apoiu Timor-Leste atu sai lalais hanesan membru ASEAN no OMK”, Kim dehan ba jornalista sira iha salaun MNEK Dili, ohin. Aleinde ne’e, nia hato’o parabens ba Timor-Leste tanba konsege sai ona hanesan membru observadór iha ASEAN no fiar katak iha tempu besik bele sai ona hanesan membru permanente. “Ministra husu mai ami liuhosi pedidu rua bainhira atu sai hanesan membru foun ASEAN nian sei iha fallansu balun, ne’e mak husu ami kona-ba asisténsia tékniku no dezenvolvimentu kapasidade ba rekursu umanu, entaun ami konsidera ida ne’e ho sériu, bainhira ami fila ba Korea sei diskute ho parte sira relevante iha área sira ne’e depois ami fó fila resposta ba ministériu”, nia dehan. Korea Súl louva traballadór timoroan https://tatoli.tl/2023/03/16/korea-sul-louva-traballador-timoroan/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Enviadu Espesiál Ministru Negósiu Estranjeiru Korea Súl Kim Chang, dehan Governu Korea louva ho traballadór timoroan ne’ebé servisu iha Korea tanba badinas no foku duni ba servisu. “Ami haree timoroan sira servisu iha ne’ebá mesak laran di’ak de’it, badinas, halo adaptasaun ne’ebé lais tebes ho nune’e, mak ami halo avaliasaun no hatudu katak traballadór timoroan di’ak tebes”, Kim hateten ba jornalista sira iha Salaun Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Dili, ohin. Nia revela, ho komportante servisu ne’ebé di’ak mak Governu Korea hakarak aumenta tan númeru traballadór. “Ami sei hasae tan númeru traballadór atu ba servisu iha Korea liuliu iha área fábrika nian, iha tinan sira ba kotuk Korea fó de’it traballadór hamutuk na’in-500, maibé iha tinan ida ne’e ba oin sei hasa’e ba ema na’in-1000 no sei iha posibilidade liután hosi númeru ne’ebé temi ne’e”, nia relata. Nia hatutan, dalaruma traballadór sira komete erru durante servisu iha Korea maibé Governu Korea konsidera normál, bele rezolve ho di’ak no husu nafatin ba joven timoroan sira atu prepara aan di’ak liután atu bele ba servisu iha Korea. “Joven sira iha Timor-Leste prepara imi-nia aan, aprende lian Korea halo didi’ak, ami la taka dalan ba imi atu ba servisu iha Korea”, nia hakotu. Malázia hakarak investe millaun $100 hodi loke fábrika mie instant iha TL https://tatoli.tl/2023/03/16/malazia-hakarak-investe-millaun-100-hodi-loke-fabrika-supermie-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 - Malázia liuhosi ninia kompañia Investimentu Internasionál Zemancartel Ltd, hakarak investe millaun $100 hodi loke fábrika mie instant iha Timor-Leste iha futuru. Diretora Kompañia Zemancartel Ltd, Intan Safinar Safri, informa asuntu ne’e, bainhira hamutuk ho ninia delegasaun bá hasoru Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Palasiu Prezidensiál Bairo-Pité Dili, kuarta ne’e. Nia dehan,  bainhira sira-nia kompañia maka konsege estabelese iha Timor-Leste posibilidade sei fó empregu ba Timor-oan hamutuk ema na’in 500 to’o 1.000. “Ami hasoru Prezidente Repúblika atu ko’alia kona-ba kompañia fabrikasaun mie instant , hanesan produtu Timor-Leste nian, ne’ebé ami sei faan lokalmente iha Timor-Leste, no mós bá merkadu estranjeiru,” Intan hatutan. Tuir nia kona-ba investimentu osan ba fábrika supermie ne’e kompletamente maihosi kompañia, hamutuk ho Governu no Ajénsia sira seluk. “Iha-ne’e, ita sei hahú identifika área sira ne’ebé iha poténsia atu hari’i fábrika ne’e. No sei prodús mie instant sira ho sabór oioin no iha potensialidade atu esporta ba rai-liúr no sei prodús tonelada 1.000 kada fulan,” nia hateten. Entertantu,  Xefe Estadu, José Ramos Horta fó apoiu  ba planu investimentu no asegura katak buat hotu-hotu la’o ho di’ak, tanba ida-ne’e hanesan produtu súpermie dahuluk iha Timor-Leste. MS - UNICEF asina akta entrega cool room ba SAMES rejionál Baucau https://tatoli.tl/2023/03/16/ms-unicef-asina-akta-entrega-cool-room-ba-sames-rejional-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 BAUCAU, 16 marsu 2023 – Ministériu Saúde hamutuk ho United Nations International Children’s Emergency Fund  (UNCEF) kinta ne’e, realiza serimónia akta entrega cool room no jeradór ba Servisu Autónomu Medikamentu Ekipamentu Saude (SAMES) rejionál haat iha Baucau. Ministra Saúde, Odete Maria Belo, esplika, durante pandemia Covid-19 Timor-Leste menus ekipamentu nune’e ho kooperasaun di’ak entre governu no parseiru dezenvolvimentu sira konsege rezolve materiál ekipamentu hodi halo prevensaun ba pandemia. “Ekipamentu médiku sira atu transporta mai la simples iha tempu covid-19, maibé prsesu sira ita halo, koko halo prevensaun tuir ita-nia kapasidade,” Ministra Saúde hatetne iha Vila Nova, kinta ne’e. Nune’e governu Timor-Leste hamutuk ho UNCEF serbisu hamutuk hodi haree kondisaun ba prevensaun pandemia, liuliu fasilidade ba fatin vasinasaun mesmu tarde maibé sei importante tanba pandemia virus sei iha komunidade nia leet tanba ne’e vasinasaun kontinua realiza liuhosi programa saúde públiku. Governante ne’e husu SAMES atu kria sistema kontrolu liuliu identifika pesoál tékniku profisionál hodi jere ekipamentu hirak-ne’e ho kuida no dura to’o tempu naruk. “Presiza hatene ema sé mak iha kapasidade atu jere ekipamentu sira-ne’e, oinsá atu forma no kapasita atu nune’e ai-moruk labele aat,” Odete Belo akresenta. Deputy representative UNCEF iha Timor-Leste, Ainhoa Jaureguibeitia, hateten, atu hatán ba pandemia covid-19, governu Timor-Leste halo ona esforsu boot, mobiliza ona rekursu sira no uza hanesan oportunidade hodi harii país-nia sistema saúde. “Kámara refrigerofíku ho konjeladór ne’e bele uza ona ba armazena vasina sira ba imunizasaun rútina sira inklui vasina COVID-19, medikamentu sira hotu no reajente nesesáriu sira no fasilita distribuisaun vasina no suprimentu imunizasaun sira lais liu,”  Ainhoa Jaureguibeitia hateten. Instalasaun ekipamentu refere finánsia hosi governu Japaun liuhosi UNICEF ho totál orsamentu millaun $1.2 aloka ba item ba ekipamentu cool room, ultralow minus 70, instalasaun ba jeradór pakote ho nia-uma inklui transporte iha SAMES rejionál haat Ainaro, Maliana, Oecuse no Baucau. Prosesu akizisaun halao iha tinan-2022 ne’ebé resposabiliza hosi UNICEF inklui halo prosesu instalasaun no finansia hosi governu Japaun ho total hamutuk millaun $1.2 hodi apoia ba fasiladade transporte, vasinasaun no cool room iha rejionál haat. SAMES Baucau rasik sei kobre postu no sentru saúde iha munisípiu haat kompostu Baucau, Manatuto, Viqueque no Lautém inklui ospitál rejionál HoREX Baucau. SAMES husu autoridade konstrui armazein kada munisípiu https://tatoli.tl/2023/03/16/sames-husu-autoridade-konstrui-armazein-kada-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 BAUCAU, 16 marsu 2023 – Servisu Autónomu Medikamentu Ekipamentu Saude (SAMES) husu autoridade munisípiu fó prioridade atu konstrui ba fatin armazeinamentu tanba bele fasilita asegura ai-moruk. Diretór Ezekutivu  SAMES, Santana Martins, esplika, atu iha kualidade serbisu fornesimentu sira diretór SAMES rejionál, Prezidente Autoridade inklui administradór sira tenke konsiente katak serbisu hotu iha saúde iha kualidade bainhira preapra armazein munisípiu hodi rai ai-moruk. “La’ós ai-moruk laiha mak mai iha rejionál, tenke iha komitmentu liuliu prezidente autoridade no administradór sira tenke tau prioridade armazein ho medidas entre 40×20 hodi kobre tanba tenke hanoin iha futuru mai,” Diretór Ezekutivu  SAMES hateten iha vila Nova, kinta ne’e. SAMES rasik koordena ona ho autoridade munisípiu sira hanesan apoia dezeña no konta Bill of Quantity (BoQ) ba konstrusaun armazein sira maibé presiza fó prioridade liuhosi orsamentu Planu Dezenvolvementu Integradu Munisipál (PDIM) ne’ebé define ona iha delagasaun kompeténsia no diploma ministeriál entre Ministériu Saúde no Ministeriu Administrasaun Estatál. Tuir observasaun SAMES nian iha terrenu, munisípiu hotu sei menus armazein hodi asegura ekipamentu saúde no ai-moruk ba komunidade nune’e SAMES deside sentraliza armazein iha rejionál hodi minimiza tempu atu distribui ai-moruk ba sentru saúde hotu iha munisípiu sira. SAMES rasik implementa ona prosesu pedidu distribusaun ai-moruk liuhosi meiu dijitál nune’e hamenus tempu no redus gastu operasionál hanesan kustu manutensaun transporte inklui perdiem sira. “Ita hanoin hakarak desentraliza ita-nia infraestrutura ne’e, duké to’o Dili loron tula ba tolu, di’akliu sira oras balun de’it fila ona,” Santana Martins akresenta. Nune’e, liuhosi kooperasaun entre Ministéiru Saúde (MS) no UNICEF finánsia hosi governu Japaun ajuda instala ona cool room no ejradór ba SAMES rejionál haat hodi asegura ai-moruk sira-ne’ebé kategoria iha temperatura menus 2 to’o 8. Cool room refere sei asegura ai-moruk hanesan vasinasaun, ai-moruk reajente sira, ai-moruk ba oksitosin ba inan isin-rua no jeradór automátika ho kuantidade 15kwh hodi suporta ba cool room bainhira eletrisidade avaria. SAMES Baucau rasik sei kobre postu no sentru saúde iha munisípiu haat kompostu Baucau, Manatuto, Viqueque no Lautém no ospitál rejionál HoREX Baucau. Xefe suku Holsa ezije MJ rezolve problema kaderneta pasaporte https://tatoli.tl/2023/03/16/xefe-suku-holsa-ezije-mj-rezolve-problema-kaderneta-pasaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 BOBONARO, 16 marsu 2023 – Xefe suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, Atónio Santa Cruz, ezije ba Ministériu Justisa (MJ) atu rezolve lalais problema kaderneta pasaporte nune’e fasilita sidadaun sira halo viajen, liuliu joven sira-ne’ebé atu buka serbisu iha rai-li’ur. Tuir nia, pasaporte sai hanesan xave prinsipál ida atu determina sidadaun ida halo viajen ba rai-liur, tanba ne’e imposivel timoroan sira uza karta despaisu ka Surat jalan ruma sa’e aviaun ba nasaun seluk. “Hanesan nasaun ida governu tenke kria servisu hamutuk ho fornesedor ka ema ruma ne’ebé bele prepara hanesan kompañia, uza meiu ida loke tender (konkursu públiku) ba kompañia ruma atubele aselera prodús kaderneta ba trabalador timoroan ne’ebé mak oras ne’e preukupa tebes ho sira-nia vida moris iha nasaun ne’e,” nia informa ba jornalista sira, iha sede suku Holsa, kinta ne’e Santa Cruz hato’o preukupasaun ne’e tanba dadaun ne’e joven sira barak mak preokupa no kestiona kona-ba problema refere, tanba daudaun ne’e sira prepara-aan hela atu kompete serbisu iha rai-li’ur. Nia dehan, bainhira governu la rezolve problema ne’e lalais, sei afeta joven sira-nia futuru tanba daudaun ne’e Austrália no Korea Súl rekruta hela timoroan lubuk ida. Diretór servisu Munisipál Konservatóriu Rejistu Notariadu Munisípiu Bobonaro, Deolindo dos Santos, informa, dezde kaderneta pasaporte hotu iha fulan-fevereiru ne’e komunidade barak mak atu halo renova no halo pasaporte foun. “Ita iha diresaun jerál prepara kaderneta maizumenus 300 ou 400 de’it, ne’e labele fó-sai ba públiku ona, tanba ita-nia ministru hanoin kaderneta ida-ne’e atu prepara ba ema-ne’ebé urjente,” nia hateten. Nia fó ezemplu, komunidade moras hetan despaxu hosi Ministeriu Saúde atu ba halo tratamentu ba rai-li’ur, prepara ba sira no funsionariu sira ne’ebé mak hetan despaxu atu ba halo serbisu iha rai-li’ur fó ba sira. Orsamentu ba GAM, IKS-TL simu rihun $335 https://tatoli.tl/2023/03/17/orsamentu-ba-gam-iks-tl-simu-rihun-335/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 – Organizasaun Ikatan Keluarga Silat Timor-Leste (IKS-TL) Kera Sakti liuhosi Prezidente Silvestre Sufa, agradese ba Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ne’ebé apoiu ona orsamentu ba Grupu Arte Marsiál (GAM) sira hotu, nune’e IKS-TL simu ona rihun $335 atu dezenvolve organizasaun. “Orsamentu ami simu hosi Governu hamutuk rihun $335, hosi osan ne’e ita fahe ba item lubuk ida mak hanesan apoiu administrasaun organizasaun nian, harii sede ba organizasaun, halo formasaun ba membru no treinadór sira, kompetisaun no seluk tan, ho orsamentu ne’e ba ami sufiseinte no agradese tebes ba Governu”, Prezidente dehan ba Agência TATOLI iha Farol Dili, ohin. Nia dehan, dadaun ne’e IKS iha ona rai privadu ne’ebé hola iha tinan 2010 iha Maslidun Tasi-Tolu Dili no tempu besik estrutura hotu sei haree hodi deside harii sede permanente IKS nian. Orsamentu ne’ebé oferese hosi SEJD ba organizasaun arte marsiál hotu ne’ebé liuhosi Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM) ho totál milaun $2.5. Kritéria sira ba GAM atu asesu orsamentu ne’e mak Organizasaun sira tenke entrega estatutu atuál tuir primeira diretiva KRAM nian. Tenke aprezenta atividade saida de’it mak organizasaun sira halo tuir regulamentu segunda diretivu KRAM nian. Organizasaun sira tenke aprezenta ba KRAM liuhosi ekipa jestaun kona-ba programa sira ne’ebé mak sei halo durante ne’e, hodi fasilita atividade sira resensiamentu ba membru sira, harii sede ba organizasaun no halo kompetisaun doméstika ka internál kada organizasaun ida-idak no ikus liu halo formasaun teknika ba árbitru, treinadór, formasaun ba jestaun organizasaun no seluktan. Organizasaun GAM hamutuk 17 ne’ebé atu asesu ba fundu ne’e mak, hanesan federasaun sira hamahan aan iha Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla Portugés) kompostu hosi Taekwondo, Wushu, Boxe, Aikido, Karate-do, Kempo no seluktan, Federasaun Silat Timor –Leste (FSTL) kompostu hosi Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), Seruling Dewata, Persya Diri no Padjajaran. Nia esplika, osan ne’e sei utiliza ba pluri anuál durante tinan haat no kada organizasaun sei hetan tuir atividade ida-idak nian. Osan ne’e fó  bazeia ba proposta organizasaun ida-idak ne’ebé aprezenta tuir sira-nia atividade, maibé sei fó tuir etapa kada pursentu depende ba ezekusaun arte marsiál sira no validade sira nia relatóriu. Austrália louva traballadór timoroan https://tatoli.tl/2023/03/20/australia-louva-traballador-timoroan/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Embasadór Austrália iha Timor-Leste William Terrence Costello sente kontente no louva traballadór timoroan sira ne’ebé servisu iha Austrália “Ita-nia servisu laborál nian ka Austrália Labour Mobility nian, ita hotu sai testamuña katak servisu ne’e kapas los no bele akomula timoroan barak ba servsiu no servisu ida ne’e importante los tanba timoroan barak ba servisu iha ne’ebá bele hetan esperiénsia no buat barak”, Diplomata Austrálianu dehan iha Palásiu Governu, ohin. Nia dehan, kooperasaun nasaun rua ba programa Austrália Labour Mobility tenke kontinua la’o ba oin nafatin tanba fó vantajen ba Austrália no Timor-Leste. “Servisu kooperasaun entre nasaun rua nafatin kontinua ba oin, Timor-Leste presiza rendimentu liuliu joven sira, entaun nasaun rua bele fasilita malu liuhosi programa sira hanesan ne’e”, nia revela. Tuir dadus ne’ebé iha, iha 2021 to’o agora traballadór timoroan hamutuk na’in-300 mak sai ona hosi sistema Austrália Labour Mobility no seidauk entrega aan signifika sei konsidera illegal iha Austrália. Kazu omesídiu iha Kulau, PNTL detein supeitu na’in tolu https://tatoli.tl/2023/03/20/kazu-omesidiu-kulau-pntl-detein-supeitu-nain-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Portvós Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Arnaldo Araújo, informa kazu omesídiu iha Kulau, PNTL detein ona suspeitu na’in tolu. Kazu omesídiu ne’e akontese iha domingu (19/3) tuku 21: 25 iha área Kulau Suku Becora, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Díli, mosu konfrontu ida ho aktu sona malu iha uma, iha insidente ne’e rezulta vítima ho inisiál  NdS (20) mate fatin no iha kalan ne’e kedan transporta kedan ba Hospitál Nasionál Guido Valadares. Iha konfrontu ne’e, rezulta mós vítima na’in rua ho insiál RdS (21) kanek grave no BBS  (35) hetan kanek kaman, agora daudaun vitíma sira ne’e, halo hela tratamentu iha Hospitál Nasionál Guidu Valadares. Motivu hosi kazu ne’e seidauk hatene loloos tanba PNTL sei  kontinua halo prosesu investigasaun hodi hetan informasaun kredivél hosi kazu ne’e. “Ba kazu ne’e, PNTL suspeita ona ema na’in tolu no suspeitu sira ne’ebé detein ona iha sela Polísia Eskudra Cristo Rei nian hodi hein prosesu tuir mai”, Superientidente Xefe Arnaldo Araújo dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Komandu Jerál PNTL Caicoli, segunda ne’e. Nia dehan, ba kazu omesídiu ne’e envolve ema na’in lima, hirak ne’e feto na’in ida no iha ema  nain ida mak PNTL seidauk kaptura, maibé PNTL sei hein mandadu hosi Ministériu Públiku hodi buka tuir atu bele kaptura suspeitu ne’ebé mak halai. “Iha ema na’in tolu mak ita suspeita ba kazu ne’e, PNTL seidauk bele fó sai supeitu sira ne’e nia inisiál, tanba agora Komandu PNTL Díli halo hela investigasaun ba kazu ne’e, espera liuhosi investigasaun ne’e ita bele hetan-nia motivu loloos hosi kazu ne’e no espera hosi investigasaun ne’e ita bele identifika autór prinsipál hosi kazu ne’e”, nia adianta. Arnaldo hateten, hosi kazu omesídiu ne’e, sunu mós uma kos ida. “Ema sira ne’ebé mak iha kos ne’e, ita konsidera vítíma no agora ita asegura ona sira ba ona Eskudra Cristo. Uma ka kos ne’ebé ita konsidera hanesan fatin akontesimentu, ita-nia Batalão Orden Públika (BOP) asegura hela fatin ne’ebá”, nia afirma. “Situasaun iha área Kulau nia konduzivu no kontroladu. laiha buat ida akontese tán ne’ebá, tanba ita BOP horikalan kedan halo kedan intervensaun iha fatin akontesimentu no to’o oras ne’e mós sira halo hela seguransa iha fatin akontesimentu”, Arnaldo konklui. Jogadór futeból 26 selesionadu ba SEA Games 2023 https://tatoli.tl/2023/03/21/jogador-futebol-20-selesionadu-ba-sea-games-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Diretór tékniku Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) Gaspar Quintão, dehan jogadór selesaun nasionál U-23 hamutuk 26 selesionadu hodi ba kompete iha SEA Games Kamboja tinan ne’e. “Jogadór sira preparadu, ita foin halo selesaun ikus ne’ebé hili ona jogadór hamutuk 26 mak sei ba kompete iha eventu SEA Games iha maiu agora iha Kamboja”, Gaspar dehan ba Agência TATOLI iha edifisiu FFTL Dili, ohin. Nia dehan kada loron jogadór sira hala’o treinamentu tátiku nian mak barak, tuir orientasaun hosi treinadór foun hosi nasaun Korea Súl Park Soon Tae. “Treinamentu la’o di’ak tebes tanba ita iha ona treinadór foun hosi Korea fó treinamentu másimu ba ita-nia jogadór sira, kona-ba kondisaun jogadór sira nian di’ak hotu no prontu atu joga iha eventu rejionál ne’e”, nia haklaken. Nia hatutan, tuir planu, jogadór sira sei aranka antes tama fulan ábril atu halo training camp iha Thailandia atu bele halo jogu try out dala lima ho klube sira iha ne’ebá atu koko forsa jogadór sira nian hafoin aranka ba kompetisaun. “Treinadór hatama ona proposta atu ba halo jogu try out iha Thailandia aumezmu tempu halo mós training camp hafoin aranka ba Kamboja”, nia hakotu. MJ selebra kontratu ho Empreza Visimitra no Tales ba produsaun kaderneta passaporte https://tatoli.tl/2023/03/21/mj-selebra-kontratu-ho-empreza-visimitra-no-tales-ba-produsaun-kaderneta-passaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Ministru Justisa Tiago Amaral Sarmento, selebra ona akordu servisu ho Empreza Visimitra no Tales hodi hahú prodúz ona kaderneta passaporte iha tempu badak. “Ohin ita selebra kontratu ho kompaña Visamitra  no empreza Tales oinsá haree atu hahú halo produsaun ba kardenerta passaporte”, Tiago Amaral Sarmento, hateten ba jornalista sira hafoin selebra kontratu servisu ho empreza Tales no Visimitra ne’ebé maka halao iha salaun auditorium Ministériu Justisa Colmera, Tersa ne’e. Nia dehan, selebrasaun kontratu servisu ne’ebé MJ ho parte empreza Visimitra no Tales halo nu’udar kontinuasaun kontratu servisu entre MJ no empreza Visimitra no Tales hodi fornese kaderneta passaporte ba Timor-Leste. Nia rekorda, kompaña rua ne’e mak uluk kedas sira mak prodúz kaderneta passaporte dezde 2017 ikus mai iha 2019 kontratu remata. Tanba ne’e iha tinan ne’e, Timor-Leste hasoru problema estoke ba passaporte, ikus mai hamosu duvida iha públiku. “Entaun ohin ha’u rasik halo kontratu ho kompania hodi prodúz kaderneta passaporte”, nia dehan. Nia esplika, prosesu kontratu ho kompañia, tuir lolooss akontese iha tinan kotuk, maibé prosesu loke konkursu iha tinan kotuk, laiha kompañia ida mak kompete, tanba iha Osamentu Jerál Estadu (OJE) ba 2022 ne’ebé aloka mai iha produsaun passaporte preve ki’ik-oan no la konsege halo produsaun ba passaporte iha tinan ne’e. “Ho nune’e, iha tinan ne’e, Ministériu Justisa foin mak halo prosesu tuir rejime aprovizionamentu ne’ebe mak ejize hodi selebra kontratu multi-anuál ho kompañia”, MJ Tiago Sarmento afirma. Kontratu servisu ne’ebé Ministériu Justisa ho kompañia Visimitra no Tales asina ohin ne’e nia durasaun ba tinan rua, hahú 2023 to’o iha 2025. “Ita espera katak ho selebrasaun kontratu Ministériu Justisa ho kompañia, bele aselera prosesu produsaun kaderneta passaporte hodi nune’e sira bele hatama mai atu ita bele responde ba ita-nia nesesidade”, nia adianta. Iha oportunidade ne’e, MJ Tiago Sarmento hateten, totál orsamentu ne’ebé Governu prepara ba produsaun kaderneta passaporte ho osan hamutuk $ 970.000. “Ba produsaun kadernerta passaporte tinan ne’e, tuir konkordánsia entre Ministériu Justisa no kompañia fornersedór atu halo produsaun ba kaderneta passaporte ho montante 16.000”, nia konklui. Preparativu Karate-do ba SEA Games atinje ona 75% https://tatoli.tl/2023/03/21/preparativu-karate-do-ba-sea-games-atinje-ona-75/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 – Sekretáriu Jerál Federasaun Karate-do Timor-Leste (FKTL) Antonio Carlos de Araujo, dehan preparative ba modalidade Karate-do ba SEA Games atinje ona 75% tanba maioria atleta konsentra hamutuk iha kajerna Polísia Militár (PM) Quintal-Boot Dili. “Treinamentu agora atinje ona 75%, tuir dadus ne’ebé ami simu hosi treinadór sira, treinamentu tama ona ba faze estratejia, tékniku no atu tama ona ba pra-kompetisaun iha fulan abríl nia-laran entre sira ho sira no konvida tan atleta balu hosi klube sira atu bele koko ita-nia atleta selesaun nasionaál sira nia forsa atu ba kompete iha eventu SEA Games”, Sekretáriu Jeral hateten ba Agência TATOLI iha Jináziu Dili, ohin. Atleta selesionadu hosi Karate-do atu ba kompete iha SEA Games hamutuk na’in tolu maibé Federasaun deside prepara atleta hamutuk na’in lima atu bele rezerva. Atleta na’in tolu prinsipál ne’e mak hanesan Romana do Carmo dos Santos sei joga iha klase 61kg, Deonisio Kefy sei joga iha klase 67kg no Jacob Manuel sei joga iha klase 75kg. Enkuantu atleta rezerva na’in rua ne’e mak hanesan Lucas da Silva Kefy sei joga iha klase 60kg no Bernardino de Andrade sei halimar atrasaun ka hatudu jurus. Nia dehan, kona-ba alimentasaun ne’ebé atleta sira konsumu kada loron di’ak tebes no fiar katak iha eventu ne’e Karate-do sei oferese medalla ruma ba Timor-Leste. Xefe suku Holsa ezije Governu reativa produsaun Border Pass https://tatoli.tl/2023/03/21/xefe-suku-holsa-ezije-governu-reativa-produsaun-border-pass/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 BOBONARO, 21 Marsu 2023 – Xefe suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, António Santa Cruz, husu ba governu liuhosi ministériu kompetente atu reativa atendimentu produsaun karta Border Pass hodi fasilita sidadaun sira iha liña fronteira. Santa Cruz akresenta,  boorder pass nu’udar meiu ida oinsá mak atu fasilita atividade movimentu ema no sasán ultrapasa uronteira rai-maran entre Timor-Leste no Indonézia. “Ha’u hanesan lideransa komunitária husu ba governu atu re-ativa fali border pass, atu nune’e ita-nia sidadaun sira asesu bele trata dokumentu hirak-ne’e, atubele ba-mai iha fronteira ne’e ho dokumentu ne’ebé mak legál,” nia informa ba Jornalista sira, iha Maliana. Tuir nia, razaun governu tenke reativa Border Pass hodi minimiza atividade ilegál iha liña fronteira no fasilita sidadaun sira halo atividade bazár iha fronteira kada semana. “Ita atu hatete katak Border Pass ne’e loloos ne’e iha tiha ona, maibé la la’o ho razaun tanba saida ne’e la esplika, entaun ita la’ós prevene ilegál, maibé ita loke oportunidade ba ita-nia sidadaun sira prátika ilegál, tanba dokumentu ofisiál ne’ebé lansa tiha ona ba ita-nia komunidade Oe-Cuse, Suai no Bobonaro to’o agora paradu,” nia katak. Xefe suku ne’e hatutan, governu presiza reativa fila-fali tanba foin lalais iha ne’e Ministériu Finana estabelese ona postu Álfanfega iha fronteira Mozon, aldeia Tunubibi, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana. Diretór Munisipál Konservatóriu Servisu Rejistu Notariadu, Munisípiu Bobonaro, Deolindo dos Santos, haktuir Governu Timor-Leste ho Indonézia iha akortu ida, fó kartaun Border Pass ba sidadaun rai rua ne’e hodi ultrapa fronteira ba-mai ho legál. Nia dehan, dezde tinan 2016 ne’e kedas governu la fó sai kaderneta Border Pass tanba mákina avaria. “Ha’u lori ona mákina ne’e ba ona sentrál atu halo manutensaun, maibé la hatene manutesaun ne’e oinsá ne’e kompetensia governu sentrál, maibé atu hatete de’it to’o ohin loron mákina ne’e seidauk hodi mai,” nia hateten. Aldeia rua iha suku Maina II seidauk asesu liña elétrika https://tatoli.tl/2023/03/22/aldeia-rua-iha-suku-maina-ii-seidauk-asesu-lina-eletrika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 LAUTÉM, 22 marsu 2023 – Aldeia rua iha suku Maina II, postu administrativu Lautém, munisípiu Lautém seidauk asesu liña elétrika. Xefe suku Maina II, Marcelo Duarte Cristovão, hateten, aldeia rua ne’ebé seidauk asesu liña elétrika mak Lereadu no Lere-ira ho totál uma-kain hamutuk 200-resin. “Ita konsidera liña estrisidade (liña elétrika) importante tanba ukun-aan ona maibé komunidade kontinua hela iha nakukun,” Xefe suku Maina II informa Agência TATOLI iha sede suku, kuarta ne’e. Autoridade suku informa ona kona-ba aldeia rua ne’ebé seidauk asesu eletrisidade ba postu administrativu no munisípiu ne’ebé konsidera nu’udar programa importante atu governu rezolve. Nia hato’o mós proposta liuhosi verbál no eskrita ba Eletrisidade Timor-Leste (EDTL,ep) inklui membru governu sira bainhira halo vizita ba suku refere nune’e kontinua hein resposta hodi rezolve preokupasaun komunidade iha aldeia rua ne’e. “Sosializa hotu ona, hein de’it implementasaun tanba ne’e ita hein to’o agora,” Marcelo Cristovão akresenta. Suku Maina II komposta hosi aldeia lima ho totál populasaun hamutuk rihun rua-resin hosi uma-kain 542. Hosi aldeia lima, tolu mak asesu ona eletrika hanesan Queduluru, Oirata no Kodo no aldeia rua mak seidauk hanesan aldeia Lereadu no Lere-ira. Aprovasaun Lei Kódigu Estrada atu mellora prevensaun no seguransa rodoviária https://tatoli.tl/2023/03/22/aprovasaun-kodigu-estrada-nian-atu-mellora-prevensaun-no-seguransa-rodoviaria/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Governu aprova ona Lei Kódigu Estrada nian ho objetivu atu mellora prevensaun no seguransa rodoviária ba estrada no ponte hodi kontribui ba hamenus asidente tránzitu iha nasaun ne’e. Projetu Lei Kódigu Estrada ne’e aprezenta hosi Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak. “Ho alterasaun sira ne’ebé introdús ona, ne’e ho intensaun atu fó protesaun jurídika ne’ebé boot-liu ba ema sira ne’ebé utiliza dalan públika, ho objetivu atu adapta sistema ne’ebé vigora hela ho globál tuir nesesidade daudaun nian, iha prokura ba ekilíbriu entre ezijénsia ne’ebé aumenta ba beibeik tanba aumentu kontínuu hosi tránzitu”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Mangalhães, esplika iha Palásiu Governu. Nia salienta proposta Lei Kódigu Estrada ne’e prosede armonizasaun di’ak ida no atualizasaun ba regra jurídika sira ne’ebé aplika ba tránzitu iha dalan públiku sira, nune’e mós densifikasaun no klarifikasaun ba matéria sira kona-ba prosesu kontraordenasionál no ba atualizasaun montante multa kona-ba infrasaun kódigu estrada no ba ninia regulamentu sira. “Bainhira lei ne’e vigora ona, sei regula sidadaun sira ne’ebé lori transporte rodaviáriu, hodi nune’e hamenus asidente tráfiku sira”, nia dehan. Tuir dadus husi Tránzitu Munisípiu Dili, rejista iha janeiru, asidente tráfegu 66 no na’in-rua lakon vida. WFP apoia Governu TL mellora programa merenda eskolár ba eskola 400 https://tatoli.tl/2023/03/22/wfp-apoia-governu-tl-mellora-programa-merenda-eskolar-ba-eskola-400/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 BOBONARO, 22 marsu 2023 - Organizasaun Nasaun Unida liuhosi Programa Ai-haan Mundiál (WFP, sigla inglés) kontinua apoia Governu Timor-Leste (TL) hodi mellora programa merenda eskolár ba eskola hamutuk 400 iha territóriu nasionál. Programa ne’e apoia orsamentu hosi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) hamutuk millaun $7.8 liuhosi Governu Koreia hahú hosi tinan 2021 to’o 2025 hodi implementa projetu ‘Say No ho 5S’ hateten lae ba hamlaha, lumbriga, infesaun kulit, fuma, bebida midar/alkóliku sira. Projetu konjunta hamutuk 400 ne’e iha Munisípiu Bobonaro, Manufahi, no Baucau sei hetan benefísiu hosi Merenda eskolár ne’ebé saudável no nutritivu, ai-haan fortifikadu, ambiente te’in no dapur eskola ne’ebé di’ak liuhosi programa refere. Hanesan parte hosi programa saúde eskolár no programa nutrisaun hosi projetu ‘hateten lae ba 5S’. “Ami sei harii dapur eskola iha modelu eskola 10 no sei fornese ekipamentu ba dapur eskola hamutuk 400 faze tuir mai iha munisípiu tolu” Reprezentante WFP iha Timor-Leste, Cecília Gerzon, liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Enkuantu iha (22/04) tinan ne’e WFP ho apoiu hosi KOICA entrega ekipamentu dapur ba eskola hamutuk 80 iha faze dahuluk ba governu Timor-Leste hodi melora ambiente te’in no promove ai-haAn nutritivu ne’ebé seguru ba iha eskola. “Ami orgullu hodi fó apoiu ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu atu implementa programa merenda eskolár no hadia’a labarik estudante sira-nia saúde iha Timor-Leste, WFP ho apoiu hosi KOICA entrega ekipamentu dapur hamutuk 400 iha rai laran hodi kontribui ba nutrisaun ne’ebé di’ak liután liuhosi foos fortifikadu no hadi’a saúde liuhosi komunikasaun mudansa hahalok no sosiál (SBCC),” nia katak. Programa ne’e mós hanesan pasu boot ida hodi kombate dezafiu boot rua hanesan inseguransa ai-haan no má-nutrisaun ba labarik sira iha eskola. Alende responde infrastrutura dapur eskolár hodi hadi’a programa merenda eskolár, WFP mós apoia no haforsa sistema jestaun kadeia de valór, hadi’a sistema monitorizasaun no avaliasaun no introduz foos fortifikadu iha programa ne’e, no sensibilita saudavél liuhosi komunikasaun mudansa hahalok ba estudante iha eskola. “Ami espera katak, parseria ida-ne’e sei kontinua hodi fó apoiu ba labarik estudante sira-nia nutrisaun di’ak no seguransa ai-haan hodi atinje sira-nia mehi,” Cecília Gerzon dehan Lei kódigu direitu autór sei promove kresimentu ekonomia iha TL https://tatoli.tl/2023/03/23/lei-kodigu-direitu-autor-sei-promove-kresimentu-ekonomia-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 BOBONARO, 23 marsu 2023 – Prezidente Komisaun (G) ne’ebé trata asuntu edukasaun, juventude, kultura no sidadania, Deputadu António Verdiál de Sousa, iha esperansa katak ho ezisténsia lei kódigu direitu autór bele promove kresimentu artístika no ekonomia iha Timor-Leste (TL). Nia subliña, lei ne’e ezije hosi konstituisaun RDTL ne’ebé previstu iha artigu 60 hodi fó garantia, protesaun ba kriasaun, produsaun no komersializa obra literária, sienstífika no artístika inklui mós protesaun legál ba lei kódigu direitu autór ne’e rasik. “Ho nune’e hein katak ho lei ne’ebé iha ona bele promove kresimentu artístiku no ekonómiku iha ita-nia rai, maibé la’ós de’it iha ita-nia rai, tanba atrasaun ba investimentu artista sira mós depende ba lei ida-ne’e, ho lei ne’e empreza estranjeiru sira-ne’ebé mak hakarak atu tau sira-nia instalasaun iha ita-nia. Kriasaun ida katak laiha tán ema seluk atu aproveita ka kópia produtu,” nia hateten iha salaun Kámara Dioseze Maliana tuan, kinta ne’e. Deputadu ne’e akresenta, investimentu internasionál iha Timor-Leste mós esensiál tebes, espesialmente liga direita ba iha dezenvolvimentu kriasaun serbisu ba joven sira. “Ho razaun hirak-ne’e mak importante tebes kriasaun ba lei ida-ne’e urjente, ho nune’e komisaun G Parlamentu Nasionál elabora lei forma posível ami halo duni, maibé ho apoiu másimu tebes hosi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura,” nia katak. SEFOPE Oé-Cusse rejista kazu disputa laborál tolu https://tatoli.tl/2023/03/23/sefope-oe-cusse-rejista-kazu-disputa-laboral-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 OÉ-CUSSE 23 marsu 2023 – Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) liuhosi servisu Inspesaun Jerál Traballu (IGT, sigla portugés), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) rejista kazu disputa laborál rua iha trimestre dahuluk tinan 2023 nian. “Iha 2022 ita rejista kazu rua ho totál traballadór ema na’in-lima, agora iha 2023 trimestre dahuluk hosi janeiru to’o marsu ne’e ita mós rejista ona kazu tolu ho totál traballadór ema na’in-lima, ho tipu kazu hakotu kontratu servisu hosi empregadór sira,” Pontu Fokál Inspesaun Jerál Traballu, Domingos Falo, ko’alia iha Oé-Cusse, kinta ne’e. Tuir nia, hosi kazu 2022 to’o kazu 2023 ne’e parte mediadór konsege rezolve, ho meiu akordu koletiva liuhosi negosiasaun ipartida iha servisu fatin entre traballadór no empregadór. “Kazu sira-ne’e la konsege ultrapasa ba tribunál, maibé mediádor konsege hala’o mediasaun tuir mata dalan lei traballu nian, no mós parte empregadór sira mós kumpre hodi rezolve tuir dalan indemnizasaun, selu traballadór tuir termu kontratu ne’ebé parte rua selebra ona iha antes,” nia afirma. Pontu fokál IGT Oé-Cusse, esplika, tipu indemnizasaun ne’e kalkula hosi direitu servisu bazea Lei Traballu, artigu 55 no 56 kona-bá indemnizasaun no kompensasaun, ida-ne’e maka la’o tuir kontratu servisu selu mós bazea ida-ne’e, hanesan servisu tinan ida entaun, iha direitu atu hetan indemnizasaun sálariu fulan-rua. Tuir nia, parte SEFOPE antes ne’e kada hala’o sensibilizasaun ba lei númeru 4/2014, 21 fevereiru, kona-bá Lei Traballu, ba entidade relevante sira hosi instituisaun Estadu, empregadór no traballadór. “Iha 2022 ami hala’o sensbilizasaun Lei Traballu ba emprezáriu, sosiedade sivíl no instituisaun Estadu, nune’e mós iha nível ba sub-rejiaun sira Oésilo, Nítibe ho Pássabe inklui mós to’o nível suku, no iha Pante Makasar ami foku liu ba kompañia PAX,” nia tenik. Daudaun ne’e parte SEFOPE ajenda ona sei kontinua hala’o sensibilizasaun ho obejtivu atu haklean koñesimentu, ba futuru empregadór bele realiza kontratu tuir mata dalan Lei Traballu nian. Subvensaun millaun $15 ba CET atu finansia atividade prinsipál haat https://tatoli.tl/2023/03/23/subvensaun-millaun-15-ba-cet-atu-finansia-atividade-prinsipal-haat/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Ministru Finansa, Rui Gomes, no Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET-sigla portugés), Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB asina akordu subvensaun anuál ho valór millaun $15. Kontribuisaun finanseira ne’e Governu oferese ba Igreja Katólika, liuhosi CET ba tinan orsamentál 2023 ho objetivu atu finansia atividade sira edukativa 40%, sosiál 30%, governasaun ekleziál labele liu 20%, no atividade relasiona ho jestaun subvensaun labele liu 10%. Ministru Finansa lembra katak akordu ne’e regulamenta akordu ne’ebé mak Estadu Timor-Leste no Santa Sé asina ona iha 14 agustu 2015, hodi estabelese kuadru jurídiku ba relasaun entre Estadu rua, ne’ebé prevee ona iha artigu 11˚, fó konsesaun ba Igreja Katólika liuhusi kontribuisaun finanseira anuál. Tuir akordu kuadru foun entre Timor-Leste no Santa Sé ba periódu 2022 to’o 2027 ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no Bispu Dom Norberto do Amaral, nu’udar Prezidente CET, asina ona iha maiu 2022.  Asinatura ida-ne’e mak kontribuisaun finanseira daruak husi Governu ba CET ba tinan 2023. Ministru Finansa, Rui Gomes no Pró-Prezidente CET, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB. Fotografia/Antónia Gusmão “Iha maiu tinan kotuk, iha ámbitu komemorasaun Restaurasaun Independénsia dala-XX Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva ho ha’u, mós asina ona primeiru akordu kontribuisaun finanseira ba tinan orsamentál 2022. Ita hotu rekoñese importánsia husi papél Igreja Katólika ba nasaun Timor-Leste no ba timoroan sira nia moris”, Rui Gomes hateten, iha marjen asinatura akordu subvensaun, iha sala reuniaun Ministériu Finansa, kinta ne’e. Ezekutivu ne’e salienta Igreja Katólika iha relasaun ne’ebé profunda tebes ho timoroan sira, tanba durante periódu okupasaun, igreja hamriik iha timoroan sira-nia sorin hodi defende sira-nia dignidade no redús sira nia sofrementu. “La’ós ne’e de’it, Igreja Katólika mós hala’o papél importante ba dezenvolvimentu sosiál, kultura no espirituál nasaun nian. Dezde uluk, igreja sempre prontu ajuda Governu hodi prienxe lakuna sira iha área estratéjika, hanesan edukasaun, saúde no apoiu sosiál. Hahú husi harii eskola sira, hanorin no prodús ita-nia grupu traballu to’o harii klínika saúde sira ne’ebé mak fornese asisténsia kuidadu saúde ba populasaun. Asisténsia importante hirak ne’e balun setór públiku la konsege halo, maske iha rekursu finanseira, lojístiku no ema hodi presta servisu importante hirak ne’e”, dehan. Governu Dauluk konsidera katak importante tebes atu promove no hametin liután kontribuisaun no asisténsia husi Igreja Katólika hodi hamosu forma kooperasaun foun ne’ebé sei benefísia timoroan sira no nasaun iha futuru. Kompromisu ida-ne’e reflete ona iha alokasaun Orsamentu Jerál Estadu 2022 no 2023. Iha OJE 2023 ne’ebé aprovadu liuhusi Lei n. u 15/2022, 21 dezembru, Governu aloka orsamentu millaun $15 iha títulu ‘ Dotação Geral do Estado ’, ba finansiamentu instituisaun onfisaun relijioza. Akordu ne’e prevee finansiamentu husi Governu ba CET hodi implementa diretamente programa no atividade importante sira no garante transparénsia ba despeza sira, boa governasaun no servisu fiskalizasaun, ne’ebé sei hala’o husi Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), ne’ebé tutela iha gabinete Primeiru-Ministru. “Governu fi’ar katak kontribuisaun finanseira ida-ne’e nu’udar investimentu estratéjiku ida ba Timor-Leste. Espera katak nia benefísiu ba timoroan sira iha futuru, sei boot liufali montante osan ne’ebé mak Ezekutivu investe ona”. Biban hanesan, Arsebispu Metropolita Dili no Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET-sigla portuges), Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hateten subvensaun ne’e atu finansia ba atividade importante sira, aloka ba edukasaun, serbisu sosiál no atividade rua seluk. “Durante tinan hirak nia laran, CET kuandu simu osan ida ne’e depois fahe fali ba dioseze tolu, no sira aloka tuir persentajen ne’ebé hatuur tiha ona iha akordu ne’e rasik”, nia realsa. Saserdote ne’e haktuir buat ne’ebé durante tinan lima Governu Dalimak fó ba igreja, avalia katak iha serbisu lubuk ida mak la’o, liuliu liga ba reabilitasaun no konstrusaun ba eskola. Iha área sosiál nian apoia ba serbisu sira harii igreja no kapela kuaze iha territóriu. “Apoia hosi Governu ne’e fó duni benefísiu ba igreja atu mellora eskola, kapela, inklui ba asisténsia seluk”, nia rekoñese. Partisipa iha selebrasaun akodu ne’e, Enkarregadu Negósiu Nunsiatura Apostólika Santa Sé iha Dili, Monseñor Marco Sprizzi, Bispu Maliana, Dom Norberto do Amaral, Diretór-Ezekutivu ANAPMA, Ageu Cardoso, no reprezentante husi Gabinete do Primeiru-Ministru, José Leong. Autoridade lokál husu MOP konstrui moru protesaun iha mota Uetuku https://tatoli.tl/2023/03/24/autoridade-lokal-husu-mop-konstrui-moru-protesaun-ba-mota-uetuku/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 VIQUEQUE, 24 marsu 2023 — Xefe suku Bibileo, Postu Administrativu Viqueque-Villa, munisípiu Viqueque, Maria Odete dos Anjos Amaral, husu ba Governu liuhosi Ministériu Obra Públiku (MOP) atu konstrui moru protesaun ba iha mota Uetuku tanba fó ameasa ba abitante sira husi suku Bibileo. “Ha’u reprezenta komunidade sira-nia preokupasaun hakarak husu Governu tau netik moru protesaun ruma ba mota Uetuku nian tanba kada tinan sempre fó impaktu ba komunidade sira iha suku Bibileo”, Maria Odete dos Anjos Amaral, hateten ba Agência Tatoli, iha suku Bibileo, sesta ne’e. Alende ne’e, Autoridade lokál ne’e husu mós ba MOP atu hadi’a mós dalan husi Karau Laek to’o iha tasi kuaze kilometru 2-resin tanba kondisaun aat, hafoin besik loos ona mota Uetuku entaun ida-ne’e mós presiza halo moru protesaun ruma. Komunidade iha suku refere hakarak tau moru protesaun iha mota ninin, nune’e tempu udan boot mota halai tuir dalan tanba laiha moru protesaun bele afeta ba komunidade nia-uma. “Kada tinan sempre akontese inundasaun entaun Governu mai apoiu ai-han emerjénsia ba ami kontente, maibé parte seluk ami sente triste tanba ami-nia ain sorin iha tasi no ain sorin iha rai maran. Ho ida ne’e maka ami hakarak hato’o ba parte kompetente hodi rezolve povu nian preokupasaun sira-ne’e. Atu povu la bele moris iha ameasa no risku nian laran, liuliu mota Uetuku nian”, nia rekomenda. Tuir dadus abitante husu suku Bibileo iha aldeia ualu, komposta husi aldeia Hare-Oan ho totál uma-kain 117 ho totál populasaun na’in-537, Fato-Hossan uma-kain 72 ho abitante na’in-357, We-Bae totál uma-kain 88 ho abitante hamutuk na’in-400, Mane Klaran totál uma-kain 92 ho abitante na’in-182, Ai-Sahe totál uma-kain 73 ho abitante na’in-353. Enkuantu, aldeia Amarleza totál uma-kain na’in-72 ho abitante na’in-334, Lacu-Uai totál uma-kain na’in-114 ho abitante na’in-524 no aldeia Balide-Oan totál uma-kain 77 ho totál abitante na’in-304, totál uma-kain 705 ho totál abitante 3.189. EBC Abat-oan Manatuto kria ona grupu EJP implementa Merenda Eskolár https://tatoli.tl/2023/03/24/ebc-abat-oan-manatuto-kria-ona-grupu-ejp-implementa-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Estudante na’in 679 iha Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Manatuto, sei benefísia orsamentu ho montante $44.773,26 liuhusi implementasaun Programa Eskolár. Tanba ne’e, Diretora EBC Abat-oan, Manatuto, Maria Lucia Lopez da Resureição relata, sira-nia preparasaun atu realiza programa Merenda Eskolár ba estudante 679 ne’e másimu ona, hein de’it orientasaun hosi Diresaun edukasaun Munisipál atu bele aselera ona programa ne’e. Preparasaun ne’ebé sira halo ona maka kria ona Ekipa Jestaun Programa (EJP), hodi bele fornese ai-han ba estudante hamutuk na’in 679 pesoa iha eskola EBC rua, EBF (Ensinu Báziku Filiál) rua no EPE (Eskola Pré-Eskolár) ida. Grupu EJP sira ne’e kompostu hosi koordenadora ida, tezoreira ida no koziñeira na’in neen. “Ami halo ona enkontru hodi kria grupu Ekipa Jestaun Do Programa iha ami-nia eskola Ensinu Báziku Sentrál Abat-oan Manatuto. Ami iha EJP ida (1) hamutuk ema na’in ualu (8) kompostu hosi koordenadora ida, tezoreíra ho koziñeira na’in neen (6). Grupu ne’e ita kria atu fornese ai-han Merenda Eskolár ba estudante hamutuk 679,” Diretora Maria Lucia ba agência Tatoli iha edifísiu MEJD, Vila Verde, Dili. Diretora ne’e informa katak totál estudante 679 ne’ebé rejista ne’e kompostu hosi EBC Abat-oan rasik hamutuk estudante na’in 361, EBC São Francisco iha na’in 183, EBF Mane haat iha na’in 39, EBF fatuk Ai-balun iha na’in 56, no edukasaun Pre-Eskolár iha estudante na’in 40. Tuir nia, bainhira programa Merenda Eskolár ne’e realiza ona kada loron estudante ida sei han 35 sentavu. Manorin-na’in ne’e esplika, osan 35 sentavu kada estudante ne’e sei aloka ba hahán loos de’it ne’e duni hosi 35 sentavu vezes ba 679 depois aumenta tan loron efetivu 157 ne’e hamutuk $37.311,05 osan ida ne’e maka prevee ba hahán loos de’it. Depois hosi osan sentavu hitu ne’e sei aloka hodi sosan hahán transporte no subsídiu ba grupu EJP sira. Ne’e duni hosi sentavu hitu ne’e, vezes fali ba 679 estudante depois tau tan ho 157 loron efetivu ne’e maka totál osan atu uza ba item ne’ebé temi ne’e hamutuk $7.462,21. “Portantu hosi totál osan ne’ebé aloka tuir kada item ne’e maka soma hamutuk hetan $44.773,26”. Enkuantu, Programa Merenda Eskolár ne’e rasik sei realiza tuir planu ne’ebé define ona ne’e duni hahú hosi segunda to’o sesta kada semana no loron efetivu ba implementasaun programa ne’e hahú hosi marsu to’o dezembru ne’e hamutuk 157. ETAP husu governu TL atu renova sira-nia dokumentu https://tatoli.tl/2023/03/24/etap-husu-governu-tl-atu-renova-sira-nia-dokumentu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Timoroan iha Reino Unido ne’ebé kaer Pasaporte Timór husu Governu Timor-Leste (TL) atu haruka ekipa konjunta hosi Ministériu Justisa (MJ) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) atu ba iha Reino Unido hodi renova Pasaporte no Billete Identidade (BI) ne’ebé kadukadu ona no mós halo Sertidaun RDTL ba sidadaun Timoroan sira ne’e. “Inan-aman ho oan sira preokupa tebes ho sira ninia dokumentu Timór ne’ebé kadukadu tiha ona. Labarik sira maioria estudante presiza dokumentu ne’ebé moris (Válidu) hodi bele halo sira ninia atividade akadémika. Sira husu tebes mai ami nu’udar responsável komunidade atu hato’o asuntu ne’e ba Governu Timor-Leste atu haruka urjentemente ekipa renovasaun Pasaporte Timór no BI Timor mai UK,” Prezidente ETAP (East Timorese Association Peterborough), Celso Oliveira hateten, liuhusi komunikadu ne’ebé diriji ba redasaun Tatoli, ohin. Nia afirma, komunidade timoroan sira ne’ebé mak reside iha Peterborough prontu atu serbisu no kolabora hamutuk ho governu Timor-Leste hodi lori benefísiu públiku ba sidadaun timoroan iha Reino Unido. “Ha’u fó agradese ua’in ba ekipa ne’ebé halo ona serbisu no hasoru-malu ho sidadaun Timoroan sira laos deit hosi Peterborough, maibé mós hosi sidadi seluk hanesan Milton Keynes, Oxford, Cambridge, Latimer, Thrapston, G. Yarmouth, etc. Durante iha Peterborough, ekipa mós hasoru-malu ho autoridade lokál Peterborough hodi troka informasaun ba malun”, Oliveira haktuir. Maria Costa, Timoroan hela iha Milton Keynes hateten: “resenseamento no atualizasaun baze dadus eleitorál ne’e importanti tanba hanesan sidadaun Timoroan tenke partisipa mós iha festa demokrasia hodi tuir eleisaun iha Timor-Leste. Maibe, iha futuru, governu Timor-Leste tenki iha planu ne’ebé di’ak liu hodi kontinua support (apoia) sidadaun timoroan iha Reino Unido, liliu legaliza estatutu sidadaun atu hela, eskola no serbisu iha UK”. Nia énfaze, “Embaixada Timor-Leste iha UK tenke iha ninia edifísiu rasik hodi fó suport ba sidadaun Timoroan iha UK”. Entretantu, Ekipa Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE,sigla portugés) STAE (Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorá) no Embaixada RDTL London konsege rejistu sidadaun besik atus rua durante prosesu resenseamentu no atualizasaun baze dadus eleitorál iha sidade Peterborough, Reino Unido, ne’ebé la’o di’ak hosi inísiu to’o remata. Timoroan rihun ida hela no serbisu iha sidade Peterborough no arredór sira. Governu presiza dezenvolve zona Alto Laleno sai sentru turístika https://tatoli.tl/2023/03/24/governu-presiza-dezenvolve-zona-alto-laleno-sai-sentru-turistika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 BAUCAU, 24 marsu 2023 – Autoridade  Suku Maina II, postu administrativu Lautém, munisípiu Lautém, husu governu kria sentru turístika iha área zona Alto Laleno. Xefe suku Maina II, Marcelo Duarte Cristovão, esplika, alto Laleno nu’udar fatin konsentrasaun ba gerrileiru hahú hikas re-organiza funu iha ponta leste nune’e poténsia sai fatin tursimu iha futuru. “Ita hakarak MTKI hanoin netik fatin ne’e, harii fatin turismu integradu, hanesan turismu komunitária inklui turismu istóriku nune’e turista sira haree netik fatin alto Laleno ne’e iha-nia istória,” Xefe suku Maina II informa ba Agência TATOLI iha Altu Lalenu, kinta ne’e. Durante luta FALINTIL sira konsentra iha alto Laleno hodi organiza malu, treinu no trasa planu kona-bá luta ukun rasik-aan durante okupasaun ilegál Indonézia nian iha Timor-Leste. Alende pontésia ba turismu, área refere sai mos fatin atu hakiak animál tanba iha du’ut-matak no iha fatin abrigu FALINTIL sira hanesan komandante Xanana Gusmão hanaran Luapara lokaliza iha suku Baduru, ne’ebé to’o agora abandona no seidauk hetan atensaun. Alto Laleno rasik fatin natureza ne’ebé matak iha leletek suku Maina II ne’ebé konsideradu aas liu iha postu Lautém, bainhira hakat ba fatin refere bele hateke ba tasi mane no feto no iha paizajen naturál iuhosi duut no ai-hun nia matak. Nune’e, autoridade suku haat konkorda no husu governu liuhosi Ministériu Turismu, Komérsiu no Indústria (MTKI) atu transforma fatin refere sai sítiu turismu istóriku tanba bele atrai turista sira vizita no aprende istória fatin Laleno ba luta ukun rasik aan no bele hasa’e ekonomia lokál. “Ita-nia esperansa ba futuru nai-ulun sira bele tau matan tanba haree alto Laleno sai sentru ba suku hotu-hotu iha postu Lautém, ba futuru ita hakarak dezenvolve sai furak liután,” Marcelo Cristovão akresenta. Marcelo Cristovão hateten, kondisaun sira-ne’ebé presiza kria mak hanesan estrada, konstrui muzeu integradu kona-bá istória altu Laleno, sanitária inklui fasilidade seluk tán nune’e atrai vizitante sira. Munisípiu Lautém rasik konsidera fatin refere iha Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM) maibe to’o agora seidauk dezenvolve tanba orsamentu limitadu. Zona alto Laleno komposta hosi suku haat hanesan suku Maina II, Maina I, Baduru no Serelau ho totál populasaun purvolta rihun neen-resin. Preparativu ba selesaun nasionál Boxe ba SEA Games atinje 85% https://tatoli.tl/2023/03/24/preparativu-ba-selesaun-nasional-boxe-ba-sea-games-atinje-85/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Treinadór prinsipál Federasaun Boxe Amadora Timor-Leste (FBATL) Abilio Orlando dos Santos, informa treinamentu ba selesaun nasionál Boxe ne’ebé atu ba kompete iha SEA Games Kamboja tinan ne’e preparadu no atinje ona 85%. “Ami halo preparasaun ho másimu tebes ona, agora atinje ona 85%, liuliu iha treinamentu fíziku, tátiku, tékniku, hahú kedan hosi janeiru to’o ne’e mak atinje ona 85%”, Abilio dehan ba Agência TATOLI iha Hotel Bentura Lecidere, ohin. Tanba ne’e, hanesan treinadór iha ambisaun bo’ot atu atleta na’in lima ne’ebé prepara ba SEA Games ne’e sei hatudu prestasaun di’ak no lori fila medalla balu mai Timor-Leste. Nia hatutan, iha semana kotuk FBATL hetan apoiu másimu hosi patrosinadór rua hanesan Caltech no Lotaria Dragon hodi ba halo jogu try-out iha Kupang Indonézia, atleta na’in lima ne’e konsege manán hotu atleta Kupang nian. Nia esplika, hosi try-out ne’e atu koko forsa atleta sira nian hodi ba kompete iha SEA Games ne’ebé sei akontese fulan maiu mai ne’e. Dadaun ne’e, atleta sira halo treinamentu iha Hotel Ventura Bidau Lecidere Dili ho fasilidade ne’ebé kompletu tanba hetan apoiu másimu hosi patrosinadór Caltech. Nia dehan, kondisaun atleta sira di’ak tanba atleta sira konsentra hamutuk iha kajerna Polísia Militár (PM) Quintal-Boot Dili, hetan apoiu alimentasaun hosi Governu to’o aranka ba Kamboja fulan maiu agora. FFTL hala’o reuniaun ho asosiasaun futeból munisípiu https://tatoli.tl/2023/03/25/fftl-halao-reuniaun-ho-asosiasaun-futebol-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 DILI, 25 marsu 2023 – Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) realiza reuniaun anuál ho asosiasaun futeból munisípiu sira hodi ko’alia kona-ba servisu ne’ebé durante ne’e halo ona. Prezidente FFTL, Francisco Jerónimo hatete, objetivu hosi reuniaun ne’e atu hametin liña koordenasaun sira hotu iha nível munisípiu ba dezenvolvimentu futeból nian. “Enkontru ida ohin atu halo koordenasaun ho asosiasaun Munisípiu sira hotu atu haree ba oin kona-ba orsamentu, relatóriu atividade sira no planu estratéjiku sira kada asosiasaun ba dezenvolvimentu futeból,” Prezidente FFTL ba Agência Tatoli iha salaun Xanana Sport Centre Dili, sábadu ne’e. Nia esplika, planu estratéjiku FFTL nian ba oin mak oinsá atu dezenvolve iha jogadór juvenil sira ho idade 07-12. “Ita-nia planu estratéjiku mak halai liu ba jogadór juvenil sira, entaun ita husu ba asosiasaun sira tenke implementa treinamentu ba juvenil sira ho di’ak,” nia dehan. Iha okaziaun ne’e ko’alia mós kona-ba situasaun reál ne’ebé asosiasaun Munisípiu sira hasoru daudaun ne’e hanesan oinsá atu halo kapasitasaun ba rekursu umanu. “Ko’alia mós kona-ba situasaun hirak ne’ebé agora sira asosiasaun hasoru hela ne’e, liu-liu ba formasaun ba árbitru, treinadór atu kapasita di’ak liu tan rekursu umanu iha munisípiu ida-idak,” nia esplika. Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Asosiasaun Futeból Manufahi (AFM), Alcino Soares, relata, reuniaun ne’e importante tebes atu bele ko’alia kona-ba progresu servisu sira durante ne’e iha. “Importante tebes iha reuniaun ida ohin atu ami ko’alia kona-ba servisu saida mak ami halo ona no saida ma kami seidauk halo. Durante ne’e ami só implementa orientasaun saida mak FFTL fó ba ami kona-ba oinsá fó treinamentu ba jogadór juvenil-sira ida ne’e mak ami halo no buat hotu la’o hela,”  Vise Prezidente ne’e hateten. Nia hatutan, kona-ba rekursu hanesan árbitru no treinadór ba sira sufisiente hela maibé presiza halo refreska fila fali. Asosiasaun hirak partisipa iha reunaiun ne’e mak, Dili Leste, Dili Oeste, Liquiça, Lautem, Viqueque, Manufahi, Ainaro, Aileu, Ermera, Covalima, Manatuto, Baucau, Bobonaro no RAEOA. João Halle lori Ponta Leste manán Ultramar ho golu úniku https://tatoli.tl/2023/03/25/joao-hale-lori-ponta-leste-manan-ultramar-ho-golu-uniku/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 DILI, 25 marsu 2023 – Ekipa primeira divizaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) AS Ponta Leste susesu iha nia jornada hafoin manán adversáriu Atletico Ultramar/Coração FC ho golu úniku ne’ebé prodús hosi jogadór João Bosco Halle. Jogu ba ekipa rua ne’e hanesan jogu kontinuasaun LFTL époka 2022-2023 ne’ebé realiza iha Estádiu Munisipál Dili sábadu lorokraik ne’e. Hanesan baibain minutu primeiru jogu la’o ekipa rua lansa kedan kontra no atake ba malu tuir tékniku no abilidade ekipa ida-idak nian atu buka hatama golu. Ekipa rua ne’e joga ho enerjétiku tanba hetan animadu másimu hosi adeptu ekipa ida-idak nian ne’ebé tuur haleu metin iha tribun Estádiu nian hodi haklalak no fó gloria ba sira-nia ekipa favoritu. Ho euforia adeptu nian, jogu la’o dinámiku liután maibé ambisaun atu sai vensedór husi parte rua mós maka’as nune’e ekipa idaidak defende nia aan, rezultadu minutu ida ba minutu seluk ekipa rua la prodús golu ba malu. Biar nune’e, sorte la haliis ba Atletico Ultramar iha minutu 45 tanba tenke sofre ba rezultadu ida. Katak, iha minutu ne’e, bola barrulu iha lina oin halo jogadór Hale utiliza kedan oportunidade hodi marka golu, muda rezultadu ba 1-0. Hosi golu ne’e termina kedan minutu primeira parte nian rezultadu provizóriu 1-0 ne’ebé lidera hosi Ponta Leste. Iha segunda parte, bainhira apitu lian hikas husi arbitru, jogu hahú, ekipa adversária rua lansa dezafiu ba malu atu fura guarda-rede idaidak. Kontra no atake ne’ebé másimu. Jogu moris. Maibé, Ponta Leste halo barreira ne’ebé metin la fó valda ba Ultramar hatama golu to’o minutu termina laiha tan golu ruma mak akontese ba ekipa rua. Ikusmai, iha apitu ikus arbitru nian, Ultramar tenke simu duni derrota hosi Ponta Leste ho rezultadu permanente 1-0. Hosi rezultadu ne’e fó biban ba Ponta Leste iha direitu absoluta gaña pontu tolu, enkuantu Ultramar hela ho sofrementu. Ministra Magno arranka ba Luanda partisipa KM CPLP https://tatoli.tl/2023/03/25/ministra-magno-arranka-ba-luanda-partisipa-km-cplp/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 DILI, 25 marsu 2023 – Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ohin, arranka ona ba Angola hodi partisipa reuniaun Konsellu Ministru (KM) Komunidade Ko’alia Lian Portugés (CPLP-sigla portugés) ne’ebé hala’o iha Luanda, segunda, semana oin. “Tuir ajenda Reuniaun Extraordináriu Konsellu Ministru nian, projetu rezolusaun tolu mak sei submete para apresiasaun no aprovasaun no sei realiza mós debate polítiku ho tópiku “Papel Tasi no Oseanu nian ba Projesaun Internasionál CPLP,” Ministra Adaljiza hateten, tuir komunikadu ne’ebé TATOLI asesu hosi media MNEK, sábadu ne’e. Iha okaziaun ne’e sei aprezenta mós pontu sira seluk atu halo preparasaun ba simeira CPLP ne’ebé sei hala’o jullu mai ne’e iha São Tomé e Príncipe. Nasaun membru CPLP kompostu hosi, Angola, Brazíl, Cabo Verde, Guiné-Bisau, Guiné Ekuatoriál, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe no Timor-Leste. Bainhira partisipa tiha iha reuniaun importante ne’e delegasaun ne’ebé lidera hosi Ministra Magno sei fila hikas mai Timor-Leste iha 31 marsu semana oin. PR agradese komunidade tanba kontribui iha projetu estrada nasionál ba Nítibe https://tatoli.tl/2023/03/25/pr-agradese-komunidade-tanba-kontribui-iha-projetu-estrada-nasional-ba-nitibe/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 OÉ-CUSSE, 25 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, akompaña hosi Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sábadu ne’e, hala’o vizita ofisiál ba projetu estrada nasionál hosi Pante Makasar liga ba sub-rejiaun Nítibe. Hafoin remata vizita ofisiál ne’e, Xefe Estadu, informa, nia parte agradese ba komunidade sira iha partensia suku Lifau, Taiboko no Suni-Ufe nia kontribuisaun iha prosesu levantamentu dadus to’o faze konstrusaun. “Ha’u kontenti ita haree estrada nasionál ho kilometru 11-resin, ho ponte lima, ita-nia natureza la’ós fasíl, dalaruma mota maran hela, maibé kuandu udan mai, ema no transporte laliu sei laiha ponte, purtantu orsamentu todan, maibé ha’u haree iha estrada sorin, agrikultura sira kontribui oferese ai-han hanesan haree no batar foin kuda no muda lutu, ida-ne’e nu’udar kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu iha Oé-Cusse, ita agradese ba ida-ne’e, ” Xefe Estadu ko’alia iha Suku Suni-Ufe sub-rejiaun Nítibe. Xefe Estadu fó parabéns ba povu Oé-Cusse no Autoridade RAEOA tanba konvida Prezidente Repúblika atu hala’o vizita ofisiál iha Oé-Cusse. “Prinsipál liu maka ne’e, hahú halo projetu sira iha Oé-Cusse maibé mós projetu nasionál, halo buat ruma iha munsipíu seluk ba dezenvolvimentu rejionál, maibé integradu iha ita-nia mehi, projetu nasionál,” nia katak, Prezidente Repúblika, apela bainhira Governu foun mai, persiza kontinuasaun ba infraestrutura sira-ne’ebé iha ba finalizasaun, ba programa ne’ebé Governu anteriór halo ona, Governu foun mai kontinua, bazea Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 “Ida-ne’e mak bele la’o, tan ne’e mak ha’u apela ba Governu foun mai, semak forma Governu halo kontinuidade ba interese nasionál, ba ita-nia kredibilidade nu’udar parseriu internasionál,” Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade Arsénio Paixão Bano, agradese ba vizita ofisiál Xefe Estadu iha Oé-Cusse tanba aseita konvite ne’ebé maka Autoridade husu hala’o vizita primeira-véz hanesan Prezidente Repúblika ba povo Oé-Cusse. “Estrada nasionál ne’e iha vias rua ba mai, sei halo ho kualidade tuir padraun ne’ebé Autoridade propoin, sei fó benefisiu ba investimentu seluk, tan ne’e ami kontenti tanba Prezidente bele haree direita progresu ne’ebé maka ami halo daudaun, iha sujestaun no mós apoiu morál, no kompromete atu kontinua fó apoiu ba RAEOA, para dezenvolvimentu ne’e la’o, ne’e ami agradese tebes,” nia orgullu. Purtantu, projetu ne’e Autoridade RAEOA, hahú halo lansamentu iha 19 agusto 2022 no distánsia konstrusaun estrada nasionál ne’e hamutuk kilómetru 11 hanesan pakote I, hahú hosi ponte Noefafan suku Lifau, envolve suku Taiboko sub-rejiaun Pante Makasar to’o Oénunu suku Suni-Ufe sub-rejiaun Nítibe. Projetu realibitasaun estrada nasionál, ezekuta hosi empreza internasionál PT. Waskita Karya, Tbk, ho valór kontratu millaun $23, ne’ebé autoridade RAEOA prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho durasaun servisu fulan 18. PR Horta: ASEAN sei fó ‘roadmap’ kona-ba adezaun Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/25/pr-horta-asean-sei-fo-roadmap-kona-ba-adezaun-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 OÉ-CUSSE 25 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, konfirma, pozisaun Timor-Leste daudaun ne’e sai ona membru observadór iha Organizasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglês), nune’e hahú iha 2023 ne’e, xefe Estadu no Xefe Governu bele partisipa ona hodi ko’alia iha reuniaun membru ASEAN. “Iha tempu badak ita atu tama ASEAN, bele akontese iha fulan maiu, sira sei fó roadmap (roteiru) mai ita, ne’e atu hatudu dalan ho prazu fulan ka tinan hira atu ita tama ASEAN, bele maiu sira entrega, adota simeira iha Labuang Bajo, iha roadmap ne’e sei hatudu bainhira mak Timor-Leste tama formalmente,” Tuir Xefe Estadu, Timor-Leste bele tama iha simeira setembru tinan ne’e, bele tama iha 2024 no mós bele tama iha 2025, maibé hahú tinan ne’e Timor-Leste bele partisipa ona iha reuniaun ASEAN. “Sé ita tama iha setembru ka 2024, ha’u sei ko’alia, katak, Timor-Leste tenke tama iha 2025, agora ha’u hatete ona iha reuniaun ho embaxadór sira, Purtantu agora Timor-Leste sai ona membru observadór ona, fulan maiu tinan ne’e, ita bele partisipa ona, Prezidente Repúblika ka Primeiru Ministru bele reprezenta ba partisipa ko’alia reuniaun iha ASEAN, maibé ita la partisipa iha desizaun kona-bá asuntu importante balu tanba ita membru formál,” Xefe Estadu afirma. Maibé hahú iha fulan maiu 2023 ne’e, Timor-Lete tenki partisipa ona reuniaun hotuhotu, programa ne’ebé daudaun ne’e Xefe Estadu simu iha asuntu 500-resin, só hahú hosi fulan maiu to’o novembru 2023, ho lian ofisiál iha reuniaun membru ASEAN mak lian inglés la inklui portugés no lian selseluk. “Bainhira ita tama ona membru ASEAN, sei mai ho benefisiu ba Timor-oan, reuniaun ASEAN de’it bele halo iha Timor lubun, ita-nia otél sira atuálmente la sufisiénte, tan ne’e Governu mós aselera ona modernizasaun aeroportu Comoro,” nia katak. Eis-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e, hatete, iha tinan tolu nia laran, aeroportu Dili tenki prontu fó garantia ba buat hotu, internasionál sivíl aviasaun iha tratadu ne’e, nune’e aviaun sira mai ho avontade. “Ita-nia ospitál sira tenki garantidu, ha’u orgullu tanba doutór Timor-oan barak iha ona esperiénsia matenek, maibé kondisaun fasilidade edifisíu maka sei problema, servisu protokolár, seguransa laiha problema, iha tinan hirak ona forsa no polísia sira hatudu ona profisionál progresu maka’as,” nia rekoñese. Prezidente Repúblika, mós sujere persiza hadi’a komportamentu komunidade, joven sira iha bairru tenki hatudu onestidade, transparánsia, respeitu no kria dame, tanba sé diplomata hosi ASEAN mai iha Timor-Leste, atu hatudu nia seriedade saida mak atu halo iha reuniaun ne’e. “Sé mai ho vantajén oioin, ita-nia ekonomia sei haksoit ba oin, tanba ASEAN agora daudaun ema lubun mak investidór iha área oi-oin, kada semana ha’u simu investidór sira, ha’u simu fó informasaun ba sira hanesan seguransa esplika Timór nia situasaun, filozofia no hanoin, istória ukun rasik an iha previzilidade no kontinuidade, Governu bele muda maibé buat bo’ot ita halo sempre kontinua,” nia hatete. Tempu besik sei realiza kopa Telkomcel-FFTL, hahú husi munisípiu https://tatoli.tl/2023/03/25/tempu-besik-sei-realiza-kopa-telkomcel-fftl-hahu-husi-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 DILI, 25 marsu 2023 – Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Francisco Jerónimo informa, maiu mai ne’e sei realiza kopa Telkomcel-FFTL iha Munisípiu hotu tanba ne’e jogadór sira iha área rurál sei asesu ba jogu ne’e. “Kopa Telkomcel-FFTL sei realiza maiu agora entaun ami tenke ko’alia ho asosiasaun futeból Munisípiu hotu atu nune’e, sira bele halo preparasaun ne’ebé masimu antes ba kompetisaun,” Prezidente FFTL ba Agência TATOLI, iha salaun Xanana Sport Centre Dili, sábadu ne’e. Tanba ne’e, nia husu ba Prezidente Asosiasaun Munisípiu hotu atu halo serbisu masimu nune’e submete klube sira ne’ebé atu partisipa nia naran no jogadór nia naran atu bele halo rejistrasaun naran klube no jogadór ba iha Sistema Federation International Football Assosiation (FIFA). Ho nune’e kriteria ba kada asosiasaun tenke rejistu klube tenke liu hosi 10 ba leten no barak liu tan di’ak liu depende ba jestaun asosiasaun nian. “Jogu ne’e hanesan ne’e, primeiru sira sei joga iha nível Munisipál no ikus klube ne’ebé mak sai kampiaun iha Munisípiu sei mai joga fali iha rejionál tanba ami sei fahe ba rejiaun haat, sira sei hasoru malu iha rejiaun depois se mak manán foin mai hasoru malu fali iha nasionál,” nia informa. Enkuantu premiu ba manán-na’in sira iha eventu ne’e sei iha hela prosesu nia laran no sei fó sai iha tempu besik. Jogu ne’e sei fó oportunidade ba timoroan sira ne’ebé ho idade 17 ka Under 17 (U-17). Ho nune’e komisaun sira sei simu de’it sidadaun hirak ne’ebé moris iha tinan 2006. Kriteria ba rejistrasaun ne’ebé halo iha Munisipiu hodi submete mai nasionál mak hanesan jogadór ida sei kompleta, Billete Identidade (BI), Eleitorál, sertidaun batizmu no foto medida 3X4 tahan rua. Jogu ne’e rasik sei jere direita hosi asosiasaun futeból Munisípiu sira no hetan apoiu orsamentu hosi Telkomcel no FFTL hamutuk rihun $60-resin ba territóriu tomak. Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Asosiasaun Futeból Manufahi (AFM), Alcino Soares, informa, sira-nia parte prontu no preparadu atu realiza jogu Telkomcel-FFTL iha Manufahi. “Ami nia klube hamutuk 10 ona mak rejistu, ba oin ami fiar klube sira sei mai rejistu tan no tempu besik ami haruka ona naran jogadór klube sira nian mai nasionál atu maiu bele hahú ona jogu,” Alcino informa. Autoridade lokál husu MAP reabilita irigasaun Uaibati iha Uatucarbau https://tatoli.tl/2023/03/27/autoridade-lokal-husu-map-reabilita-irrigasaun-uaibati-iha-uatucarbau/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 VIQUEQUE, 27 marsu 2023 — Autoridade lokál iha suku Uani-Uma husu Governu liuliu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) atu halo reabilitasaun ba sistema irigasaun  husi Uaibati liga ba natar Komu-Oli, ne’ebé daudaun kondisaun hahú aat iha postu Uatucarbau, munisípiu Viqueque. Xefe suku Uani-Uma, postu Uatucarbau, Antonio de Jesus. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa “Daudaun ne’e, ami-nia komunidade sira-nia preokupasaun maka kondisaun irrigasaun parte Komu-Oli ne’ebé maka besik kotu. Se ida-ne’e kotu entaun iha epoka tinan ne’e komunidade sira labele halai sira-nia natar iha parte Komu-Oli”, Xefe Suku Uani-Uma, Antonio de Jesus, hateten ba Agência Tatoli, iha sede suku Uani-Uma, segunda ne’e. Iha tinan 2016, Governu liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) halo ona levatamentu ba planu dezeñu no B ill of Quantity , maibé to’o agora seidauk iha rezultadu ba konstrusaun irrigasaun Komu-Oli. “Irrigasaun ne’e ha’u hato’o beibeik, hafoin ha’u rona dehan konstrusaun irrigasaun ne’e entrega fali ona ba UNDP maka finansia hodi halo, maibé agora tama ona tinan 2023 seidauk. Ami mós seidauk hatene agora prosesu to’o ne’ebé karik la hatene loos, karik UNDP labele rezolve ita buka dalan seluk “, nia aprezentan. Nune’e, nia relata foin lalais fó hatene mós Diresaun Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisipal (PDIM) hodi buka tuir informasaun ne’e ba UNDP hodi resolve lalais. “Kona-ba natar Kumu-Oli ne’e ita-nia agrikultór sira kada tinan halo natar dala rua, maibé distribuisaun bee ba natar maka la sufisente. Tan ne’e ha’u ejize ba Governu hodi hadi’a, se la hadi’a ne’e mak iha maiu ne’e, ita-nia komunidade sira labele halo natar tanba laiha irrigasaun alternativu ruma hodi subtitui ba”, nia sujere. Enkuantu natar área Kumu-Oli kuaze ektare 350 ne’ebé fó benifísiu ba abitante husi suku Uani-Uma inklui abitante husi suku Irabin de Baixo. CNE fó edukasaun sívika ba eleitór-sira iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/27/cne-fo-edukasaun-sivika-ba-eleitor-sira-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 VIQUEQUE, 27 marsu 2023 — Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), segunda ne’e, fó edukasaun sívika ba eleitór foun sira ne’ebé sei ezerse nia direitu votu iha eleisaun parlamentár (ELPar), iha suku Uani-Uma, postu Uatucarbau, munisípiu Viqueque. Tema ba edukasaun sivika maka “Liuhusi edukasaun sívika ita hametin sentidu pertense no eleva taxa partisipasaun iha eleisaun parlamentár 2023”. Edukasaun sívika ne’e hodi aprezenta prosesu eleisaun parlamentár ne’ebé sei realiza iha loron 21 marsu 2023. Inspetór Jerál Komisaun Nasionál Eleisaun, Gaspar Pereira de Sousa, Tanba Eleisaun Parlamentár la’o di’ak presiza ema hotu-hotu ninia kontribuisaun ba iha prosesu eleisaun nian hodi deside futuru nasaun Timor-Leste ba prosesu dezenvolvimentu. “CNE hala’o edukasaun sívika iha territóriu tomak inklui iha postu Uatucarbau hodi fornese ba ita-nia komunidade sira hodi bele hatene la la’ok prosesu eleisaun nian, hahú sistema eleisaun parlamentar”, hateten Inspetór Gaspar Pereira de Sousa, hateten liuhusi ninia diskursu abertura ba edukasaun sivika, iha sede suku Uani-Uma, segunda ne’e. Matéria ne’ebé ko’alia iha edukasaun sívika mak sistema eleisaun parlamentár, kampaña eleitorál no krime eleitorál. Iha fatin hanesan, Komadante PNTL Eskuadra postu administrasaun Uatucarbau, Jacob Amaral, agradese ba CNE ne’ebé hakat mai Uatucarbau hodi fó edukasaun sívika hodi bele komprende ba prosesu eleisaun sira. “Nune’e, ami PNTL kontinua garante seguransa ba atividade kampaña no eleisaun parlamentár hodi garante pás no estabilidade”, nia afirma. Entretantu, Xefe suku Uani-Uma, postu administrasaun Uatucarbau, António de Jesus, sente orgullu tanba CNE deside mai suku Uani-Uma hodi fó edukasaun sívika ida-ne’e atu eleitór sira bele komprende prosesu eleisaun nian. “Ha’u sente orgullu tebe-tebes ba CNE, maske dalan liga mai ami-nia kondisaun aat, maibé sira bele hakat mai ami-nia suku hodi oferese edukasaun sívika ida-ne’e ba ha’u-nia povu”, nia akresenta. Tuir observasaun jornalista Agência Tatoli notak katak iha edukasaun sívika ne’e ba abitante no estudante sira antusiasmu simu matéria ba eleisaun parlamentar tinan 2023. Edukasaun Baucau hahú implementa programa merenda eskolár https://tatoli.tl/2023/03/27/edukasaun-baucau-hahu-implementa-programa-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 BAUCAU, 27 marsu 2023 – Servisu Munisipál Edukasaun Baucau, hahú implementa programa merenda eskolár ba estudante sira iha munisípiu Baucau. Diretór Servisu Munisipál Edukasaun Baucau, Augosto Ornai Ximenes, esplika, bazea ba dekretu-lei númeru 61/2022 kona-ba programa merenda eskolár, ne’ebé hahú lansa iha loron-23 marsu tanba inisíu tinan letivu sei halo dizaminasaun, formasaun kona-bá matadalan foun ba ekipa implementadór sira. “Uluk koordenadór eskolár sira mak jere maibé agora ekipa jestaun programa merenda eskolár (EJP-merendar ekolár) mak implementa, tuir formasaun kona-ba manúal entaun ita hahú tarde,” nia informa ba Agência TATOLI iha Vila Nova, segunda ne’e. Totál loron efetivu ba implementa programa refere hamutuk 164 ne’ebé fahe ba faze hitu ho totál orsamentu hamutuk millaun $2.4 hosi tótal EJP 35 no benefisiáriu eskola ensinu pre-eskolár 35, ensinu bázika 177. Totál dapur 181 hosi tótal estudante hamutuk 32.629, komposta hosi estudante mane nain-16.220 no feto 16.409, hosi estudante pre-eskolár hamutuk 1.643 no ensinu báziku hamutuk 3.986. “EJP foti uluk ona orsamentu faze dahuluk loron-22 nian tanba orsamentu boot, bainhira remata sei kontinua ba faze daruak to’o remata sei implementa tán hamutuk faze dala-neen,” Augosto Ximenes akresenta. Tuir matadalan ekipa EJP tenke prepara ai-haan grupu tolu hanesan ai-haan haburas kompostu hosi naan, ikan, fore-keli, manutolun, fó forsa hanesan etu, batar, nú, fehuk no ai-haan protesaun hanesan ai-fuan sira hodi oferese ba estudante sira tuir kalendáriu ne’ebé estabelese kada loron iha prosesu aprendizajen ba kada ensinu eskolár. Governu tenke dezenvolve didi’ak zona fronteira iha munisípiu tolu https://tatoli.tl/2023/03/27/governu-tenke-dezenvolve-didiak-zona-fronteira-iha-munisipiu-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 OÉ-CUSSE 27 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, informa, atu diamiza ekonomia rai laran, Governu foun mai tenke tau planu dezenvolvimentu hodi transforma zona fronteira prioridade liu ba munisípiu tolu; Covalima, Bobonaro no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Xefe Estadu hato’o rekomendasaun ne’e, bainhira hala’o palestra ofisiál kona-bá polítika Prezidente Repúblika nian ba entidade sira iha otél Ambeno Oé-Cusse, sabádu foin lalais ne’e. “Governu foun mai ne’e ha’u sei litik to’o sira satiadu tán ho ha’u, labele haluha Suai, Maliana, la’o iha vila maibé iha foho, hanesan Fatumean, Fatululik, Fohorem abandonadu, luan loos to’o Lacluta ne’ebá, tenke transforma zona fronteira tomak, dinamiza ekonomia iha ne’ebá ba estrada, tanba populasaun iha-ne’ebá barak mak hala’o atividade negósiu, maibé susar tebes asesu ba merkadu ho di’ak,” Xefe Estadu ko’alia iha Oé-Cusse Ambeno. Tán ne’e, Xefe Estadu ajenda ona, iha fulan abríl tinan ne’e, nia parte sei hala’o vizita ofisiál, hahú hosi munisípiu Covalima to’o fronteira Mota-Ain, munisípiu Bobonaro. “Ha’u sei ezije Governu halo planu dezenvolvimentu zona fronteira ninian, ha’u fiar sei hetan metade investidór, Oé-Cusse, Suai, Maliana no sub-distritu sira-ne’ebé besik fronteira, ha’u planu atu vizita iha abríl mai, sei hahú hosi Suai mai to’o fronteira Mota- Ain,” nia katak. Tuir nia, daudaun ne’e planu dezenvolvimentu infraestrutura iha RAEOA hatudu ona progresu ho padraun internasionál, ba futuru Oé-Cusse bele sai sentru ba atividade ekonómika, entaun presiza mós tau dezenvolvimentu iha munisípiu ne’ebé besik fronteira. “Governu foun mai kontinua obra sira halo ona tinan barak nia laran, Oé-Cusse bele sai hanesan sentru sub-rejionál ida ba transporte aéreu, aviaun bele liuhosi ne’e, hosi Singapura bele mai Oé-Cusse depois ba Díli, no hosi Dili mai Oé-Cusse liu ba Bali,” nia afirma. MP iha fulan ne’e konklui investigasaun ba kazu José Bernardo https://tatoli.tl/2023/03/27/mp-iha-fulan-nee-konklui-investigasaun-ba-kazu-jose-bernardo/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Prokuradór Jerál Repúblika (PGR), Alfonso Lopez, dehan  Ministériu Públiku (MP) iha fulan ne’e, liuhosi Prokuradór Titulár finaliza ona kazu joven José Bernardo ne’ebé deskonfia mate iha sela Komandu PNTL Munisípiu Díli tinan kotuk. “Hanesan semana hira liubá, Prokuradór Jerál Repúblika (PGR) koalia ona ba públiku katak kazu joven ida mate iha sela, bazea ba informasaun ne’ebé Prokuradór Titulár informa katak prosesu ba kazu ne’e, agora tama ona ba prosesu analiza no besik atu remata ona. Agora PGR promete ba públiku katak kazu iha sela Ministériu Públiku sei remata nian prosesu investigasaun iha fulan marsu ida ne’e”, Alfonso Lopez hateten ba jornalista sira bainhira partisipa iha serimónia aniversáriu ba ezisténsia PNTL ba dala-23 tinan ne’e, iha edifísiu Unidade Espesiál Polísia (UEP) Caicoli, segunda, ohin. Nia esplika, Prokuradór Titulár sei enkamiña rezultadu investigasaun ba Prokuadór Jerál Repúblika atu PGR ne’ebé nain ba Titulár asaun penál sei haree hodi hatún depaixu, iha posibilidade rua ida mak MP halo ba akuzasaun hodi submete kazu ne’e ba Tribunál hodi Tribunál ajenda ba audiénsia julgamentu no rua kazu ne’e bele arkiva de’it. “Sé kazu ne’e akuza entaun ne’e tenke lori ba Tribunál depois iha ne’ebá mak Tribunál nia kompeténsia foin marka ba audiénsia ba julgamentu, maibé kazu ne’e mós posibilidade mós bele arkiva. Maibé atu kazu ne’e akuza ka atu arkiva ne’e kabe ba Prokuradór Titulár, ita bolu Majistradu Titulár nia-kompeténsia”, PGR Alfonso Lopez dehan. Nia hatutan, MP atu halo akuzasaun ne’e sempre ba ona respeitu prinsípiu kontraditóriu entre Juiz, Ministériu Públiku no Advogadu, kuandu kazu ne’e atu arkiva  mós sempre iha reklamasaun. “Maibé depende ba despaixu hosi Prokuradór Titulár. Kuandu depaixu tún mak parte balun la simu sempre fó dalan reklamasaun, tanba ita-nia lei mós fó dalan hodi respeita buat sira ne’e”, nia dehan. Prezidente Repúblika fó hanoin ba polítiku sira ‘ataka pesoál ne’e ladi’ak’ https://tatoli.tl/2023/03/27/prezidente-republika-fo-hanoin-ba-politiku-sira-ataka-pesoal-nee-ladiak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 OÉ-CUSSE 27 marsu 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, fó hanoin ba dirijente partidu polítiku sira atu hato’o programa ba povu la’ós halo ataka pesoál hahú hosi konsolidasaun ne’ebé oras ne’e la’o iha territóriu nasionál. “Ha’u husu mós ba líder sira, favór ita haree took, lalika ko’alia barak iha kotuk, lalika ataka pesoál, ne’e ladi’ak,” Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, ko’alia iha otél Ambeno, Oé-Cusse, sábadu ne’e. Xefe Estadu mós husu deputada sira iha Parlamentu Nasionál, buka malu ko’alia didi’ak, besik eleisaun ona lalika loke tán konfrontasaun problema oinoin. Razaun Xefe estadu husu atu festa demokrasia ne’e la’o ho pás no dame nune’e dezenvolvimentu nasaun nian bele la’o ho avansu. “Di’ak liután buka serbisu hamutuk, ha’u-nia apelu maka ida-ne’e,” Xefe Estadu fó hanoin ba partidu polítiku sira. “Rezultadu mai ita hotu-hotu simu, hanesan tinan 20 nia laran, ita sempre simu, balun iha oin no balun iha kotuk, maibé hotu-hotu manán, kuandu eleisaun la’o di’ak ho onestidade no dame,” nia katak. Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e, apela ba partidu konkorente sira atu simu rezultadu ho fuan boot, tanba povu maka sei hili no deside liuhosi votu sekretu iha loron eleisaun. Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, dekreta ona loron eleisaun parlamentár ba períodu 2023-2027 ne’e sei akontese iha 21 maiu tinan ne’e, no kalendáriu ba kampaña eleitorál sei hahú iha loron 19 abríl termina iha loron 19 maiu 2023. Nune’e mós dadús provizóriu hosi Tribunál Rekursu, daudaun ne’e rejista ona partidu polítiku atu konkore iha eleisaun parlamentár períodu 2023-2027 hamutuk partidu 17. Prezidente Repúblika konfia PNTL garante kampaña no eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/27/prezidente-republika-konfia-pntl-garante-kampana-no-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 OÉ-CUSSE 27 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, tau konfiansa ba seguransa nasionál hanesan FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi serbisu hamutuk ho Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) atu garante kampaña eleitorál no eleisaun la’o ho onestidade no transparánsia. “Ba ha’u mak ne’e, eleisaun iha 21 maiu, primeiru ha’u iha konfiansa ita-nia serbisu defeza no seguransa, bele kolabora ho STAE, CNE atu garante eleisaun la’o ho onestidade, dame, pás no transparánsia,” Prezidente Repúblika, ko’alia iha otél Ambeno, Oé-Cusse, sábadu ne’e. Xefe Estadu husu órgaun administrasaun eleitorál hanesan STAE no STAE atu halo kolaborasaun másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste, nune’e hahú hosi kampaña eleitorál to’o rezultadu eleisaun, la’o ho ambiente dame nian. Tanba Xefe Estadu hakarak eleisaun lejizlativa periódu 2023-2027 tenke la’o ho dame no nakou ho prosperiedade iha nasaun ida-ne’e. Xefe Estadu fiar autoridade seguransa sira sei halo servisu bazea ba lei no orden hodi garante eleisaun ne’e ho susesu. Nune’e mós fó konfiansa ba órgaun eleitorál CNE no STAE atu hala’o serbisu ho neutralidade iha loron 21 maiu tinan 2023 ne’e. STAE prepara kabina votu apropriada ba Ema ho Defisiénsia https://tatoli.tl/2023/03/27/stae-prepara-kabina-votu-apropriada-ba-ema-ho-defisiensia/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Sektretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) sei prepara kabina votu ne’ebé apropriada ba Ema ho Defisiénsia (EhD), nune’e bele ezerse sira-nian direitu ho di’ak iha eleisaun lejizlativa 2023. Diretór-Jerál STAE, Acilino Branco, orienta ona ekipa téknika sira atu prepara kabina votu tuir medida ne’ebé adekuada ba EhD, sira liuliu ba sira ne’ebé ho defisiénsia motora. Nia salienta katak ba ema ho defisiénsia matan sei iha akompañamentu husi nia família ka ema ruma hodi ajuda sira bá vota. Antes ne’e STAE prepara ona referénsia template ka modelu boletin votu no boletin úniku ba EhD matan atubele ezerse sira-nian direitu iha sufrájiu 2023 ne’e. “Iha alterasaun lei ne’e presiza no nesesáriu hodi prevee atu iha baze legál hodi garante nia ezekusaun tuir lei haruka”, dirijente ne’e dehan. Asesór Prinsipál ba Inkluzaun Sosial iha Prezidénsia Repúblika, Gaspar Afonso, hateten ema ho defisiénsia matan hamutuk 200 mak prontu atu ezerse sira-nian direitu votu iha eleisaun mai ne’e. “Ami husu ba ministériu relevante sira atu aprezenta ami-nian preokupasaun iha sorumutu Konsellu Ministru no Parlamentu Nasionál atu fó sira-nian aprovasaun, nune’e ema ho defisiensia sira bele iha oportunidade atu ezerse sira-nia direitu ba vota”, Gaspar realsa. Tuir dadus 2015 husi Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste, eziste iha Timor-Leste EhD hamutuk 38.118, husi ne’e ema rihun 14 mil ho problemas vizaun, rihun hitu aprezenta distúrbiu mentál no restante surdu no/ka mudu. Husi ne’e laiha dadus ba EhD motora. Timoroan 900-resin iha diáspora tuir ona resensiamentu eleitorál https://tatoli.tl/2023/03/27/timoroan-900-resin-iha-diaspora-tuir-ona-resensiamentu-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 -Diretór Jerál Sektretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten timoroan hamutuk ema 900-resin iha diáspora tuir ona prosesu resensiamentu eleitorál no atualizasaun baze dadus husi STAE hodi partisipa iha eleisaun parlamentár. “Resensiamentu eleitorál iha diáspora ne’ebé ita akompañia direita, tantu iha Portugal, Inglatera, Irlanda Norte, ita-nia komunidade antuziasmu tebes. ita espera katak iha rezultadu ne’ebé fó sai katak podeser bele aumenta tanba neste momentu atendimentu sei la’o hela to’o marsu nia rohan,” nia relata ba jornalista sira iha Delta Nova, Dili, segunda ne’e. Tuir relatóriu ne’ebé relata husi ekipa resensiamentu diáspora katak prosesu atendimentu hosi STAE ba timoroan iha nasaun hirak ne’e kada loron atende minimu ema-50. Hosi dadus 900-resin ne’e la inklui timoroan iha Austrália no Korea Súl tanba daudaun ne’e STAE sei halo hela prosesu resensiamentu iha nasaun rua ne’e. Enkuantu, prosesu resensiamentu iha Portugal, Inglatera, Irlandia Norte sei kontinua la’o hela ne’ebé tuir planu sei ramata iha loron ikus fulan-marsu 2023. “Tanba sira hakarak partisipa maibé infelizmente sira balun sai hosi Timor la konsege lori dokumentu sira no balun nia dokumentu prazu liu ona entaun la prenxe lei resensiamentu eleitorál nian. Entaun ezijensia ne’e ita nota, no sira mós kontinua husu ba Governu atu atende nune’e sira bele partisipa iha kualker eventu inklui ezerse sira-nia direitu,” nia esplika. Entertantu, tuir dadus to’o dezembru 2022, totál eleitór hamutuk 878.712 kompostu hosi munisípiu  Aileu 34.706,  Ainaro 46.945, Ataúro 2.600, Baucau 98.629,  Bobonaro 72.811,  Cavalima 48.830,  Dili 192.934,  Ermera 84.361,  Lautém 49.380, Liquiça 51.925, Manatuto 35.999,  Manufahi 41.574,  RAEOA 53.151  no Viqueque 58.867. Númeru eleitór ne’ebé resensiadu no atúalizadu iha diáspora hamutuk ema na’in-6.944, kompostu hosi Austrália 1.462, Korea Súl 1.237, Irlandia do Norte 2.185, Portugál 1.241 no Reinu Unidu 819. Autoridade finaliza ona reabilitasaun sede suku Buruma https://tatoli.tl/2023/03/28/autoridade-finaliza-ona-reabilitasaun-sede-suku-buruma/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 BAUCAU, 28 marsu 2023 – Autoridade suku finaliza ona programa Reabilitasaun Sede Suku (RSS) iha suku Buruma liuhosi orsamentu Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Xefe suku Buruma, Libório dos Santos Freitas, esplika, prosesu reabilitasaun sede suku finaliza iha tinan-2022 no oras ne’e utiliza ba prosesu atendimentu administrasaun komunidade suku Buruma. “Fatin ne’e sufisiente ona ba ami atu halo serbisu, mesmu modelu uma ne’e la refleta ba edifísiu nu’udar sede suku maibe natoon ona atu halo atendimentu ba komunidade,” Xefe suku Buruma informa ba Agência TATOLI iha sede suku, tersa ne’e. Prosesu reabilitasaun hahú iha fulan-jullu no remata iha fulan-novembru tinan-2022 ho tótal orsamentu rihun $13-resin ne’ebé hadia item hanesan kalen, arus janela no odamatan, pinta inklui aumenta varanda ida no aumenta sinta jerál. Sede suku refere durante tinan barak hetan estragu tanba konstrui dezde okupasaun Indonézia nune’e difikulta atendimentu komunidade bainhira iha tempu udan. Nune’e liuhosi reuniaun konsellu suku bazea ba orsamentu alokadu, autoridade suku deside reabilita sede suku ne’ebé presiza hadi’a nune’e fasilita prosesu atendimentu ba komunidade. Autoridade suku Buruma husu ba governu futuru bele aumenta tán fatin enkontru tanba la sufisiente atu akumula ema barak. Suku Buruma komposta hosi aldeia haat hanesan Tasi, Casmuto, Ono-sere no Soli-ua ho totál populasaun hamutuk 3.639. Bolsa da Mãe Jerasaun Foun halo ona pagamentu ba benefisiáriu 20.560 https://tatoli.tl/2023/03/28/bolsa-da-mae-jerasaun-foun-halo-ona-pagamento-ba-benefisiariu-20-560/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 – Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) halo ona pagamentu ba subsídiu Bolsa da Mãe Jerasaun Foun (BdMJF) ba benefisiáriu hamutuk 20.560 iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). “Hosi fulan-juñu 2022 to’o mai agora, ita selu ona benefisiáriu sira hosi munisípiu tolu hamutuk 20.560 ho osan montante $491.475”, Diretór-Jerál MSSI, Florêncio Pina Dias Gonzaga, hatete ba Tatoli, via telefone, tersa ne’e. Hosi totál ne’e, Ainaro iha benefisiáriu 5.529, kompostu hosi inan isin-rua 923 no labarik idade entre 0-6 hamutuk 4.606, ne’ebé inklui ema ho defisiénsia 20; Bobonaro iha 5.577 (inan isin-rua 1.353 no labarik 5.666, inklui labarik ho defisiénsia 18); no RAEOA iha 6.215 (inan isin-rua 1.450 no labarik idade 0-6 iha 6.562, inklui labarik ho defisiénsia 38). Pagamentu ba benefisiáriu iha Ainaro gasta ona montante $81.890, Bobonaro $94.125 no RAEOA $182.655. “Agora osan ne’ebé mak seidauk selu ne’e hela $133.805, maibé ita-nia ekipa kontinua halo pagamentu”, nia afirma. MSSI identifika benefisiáriu BdMJF faze daruak iha munisípiu haat 18.850 Diretór-Jerál Florêncio Dias Gonzaga informa katak ekipa MSSI identifika ona benefisiáriu BdMJF ba faze daruak iha munisípiu Covalima, Liquiçá, Manatuto no Viqueque hamutuk 18.850. “Hosi munisípiu haat ne’ebé ita identifika ona, ita seidauk kria lista pagamentu, tanba sei iha insert dadus. Maibé, benefisiáriu ne’ebé mak ita identifika ona ne’e hamutuk 18.850”, dirijente ne’e dehan. Hosi númeru benefisiáriu ne’e, Covalima iha 3.771, husi ne’e inan isin-rua hamutuk 644 no labarik idade 0-6 hamutuk 3.470, inklui  ema ho defisiénsia 18; Liquiçá 3.413 (inan isin-rua 531 no labarik idade 0-6 3.262, inklui ema ho defisiénsia 8), Manatuto 2.685 (inan isin-rua 408 no labarik 2.626, inklui ema ho defisiénsia 16) no Viqueque 2.707 (inan isin-rua 341 no labarik 2.800, husi númeru ne’e ema ho defisiénsia 17). Tuir dekretu lei n. u 22/2021, 10 novembru, iha tinan 2022, implementa programa BdMJF iha Ainaro, Bobonaro ho RAEOA no iha 2023 haluan tan ba munisípiu haat mak Liquiçá, Covalima, Manatuto no Viqueque. Programa ne’e nia objetivu mak atu redús má nutrisaun no pobreza iha Timor-Leste ho nia alvu mak inan isin-rua no labarik sira. MS kolabora MACLN halo tratamentu médiku ba veteranu iha Manatuto https://tatoli.tl/2023/03/28/ms-kolabora-macln-halo-tratamentu-mediku-ba-veteranu-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 – Ministeriu Saúde liuhusi Diresaun Nasionál Apoiu Servisu Ospitalár kolabora hamutuk ho Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla portugés) hala’o Konsulta Médika Espesializada ba Veteranu no Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál iha Munisípiu Manatuto. Atividade Outreach Médika Espesializada ne’ebé organiza hosi Departamentu Apoiu no Koordenasaun Servisu Espesializadu, hetan suporta hosi Médiku Espesialista hosi Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) no 9 a Ekipa Médika Xineza iha Munisípiu Manatuto ho objetivu atu dignifika veteranu sira-nia sakrifísiu, garante atendimentu saúde Veteranu no Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál. “Problema saúde ne’ebé mak médiku espesialista sira deteta durante hala’o konsulta ba veteranu no sira-nia família hamutuk ema na’in-468 resin konsege halo identifika moras mak hanesan; Tensaun Aas, problema fuan, COPD ka Moras Obstrusaun Pulmaun Kroniku hanesan asma bronkial, Tuberkuloze ativu, Acute Back Pain , gastritis ka moras estomug, moras tilun ka kapasidade auditivu ka rona menus, infesaun iha tilun no garganta, problema matan hanesan haree dook ka besik la moos ka problema vizuál no katarata, problema ruin inklui mós bala musan, lipoma , moras kulit sira no mós pruritus ka urtikaria tanba alerjia ba hahan, konsulta inan isin rua ho komplikasaun,” refere komunikadu MS, Agência TATOLI asesu, tersa ne’e. Pasiente sira ne’ebé mak iha problema haree dook ka besik la moos, ekipa fahe oklu gratuita, nune’e mós ba sira ne’ebé ho problema ruin ka isin, kotuk moras, simu kedas tratamentu ho fizioterapia. Ba moras sira ne’ebé ekipa deteta maibé labele hala’o intervensaun hanesan inan isin rua ho komplikasaun ne’ebé presiza baixa, katarata, extrae ka hasai bala-musan no operasaun ba lipoma, moras fuan sira seluk, no mós moras ho komplikasaun sira seluk, ekipa koordena hamutuk ho Servisu Saude Munisipál Manatuto, CCLN Munisipiu Manatuto, Servisu Ambulánsia, Klínika saúde Veteranu Dili, hodi bele transfere ba HNGV hodi halo tratamentu no balu grave liu, prosesu hodi transfere ba rai-liur bainhira iha nesesidade. Atividade ne’e hanesan faze primeiru maibé ba oin sei hala’o mós iha Munisípiu hotu iha territóriu nasionál liu-liu ba veteranu sira. STAE identifika sentru votasaun balun iha Oé-Cusse seidauk iha fasilidade adekuada https://tatoli.tl/2023/03/28/stae-identifika-sentru-votasaun-balun-iha-oe-cusse-seidauk-iha-fasilidade-adekuada/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 OÉ-CUSSE 28 marsu 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), daudaun ne’e identifika ona sentru votasaun sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), balun seidauk iha fasilidade adekuada hanesan bee-moos, eletrisidade no liña telekomunikasaun. Diretora STAE Oé-Cusse, Luíza da Costa, informa, menus fasilidade sira-ne’e akontese iha sub-rejiaun haat iha suku balu mós kondisaun estrada aat, tanba daudaun ne’e tempu udan. “Ita-nia ekipa brigadista sira agora remata ona identifikasaun, sira sai iha loron 14 marsu, entaun segunda ne’e, ita simu ona relatóriu, iha sentru votasaun balu seidauk iha fasilidade adekuadu hanesan eletrisidade, bee-moos, no fatin balu hanesan Citrana, sub-rejiaun Nítibe no Pássabe laiha liña telekomunikasuan,” Luíza da Costa, ko’alia iha Oé-Cusse, tersa ne’e. Tuir nia, iha eleisaun liubá, sentru votasaun sira maioria uza fatin públiku sira de’it to’o eleisaun tinan ne’e, hanesan eskola, sede suku no sede aldeia, ba mobiliáriu meza no kadeira sufisiente, maibé liña elétrika presiza apoia atu dada hosi komunidade tama fatin sentru votasaun. Nune’e, iha tempu badak sei submete proposta ba Autoridade RAEOA hodi husu apoia, liuliu Departamentu Eletrisidade Timor-Leste (EDTL), Diresaun Rejionál Infraestrutura. “Agora tékniku sira sei rejista totál sentru votasaun hira mak presiza apoiu atu dada ahi no tau bee-moos, ita lista kompletu tiha kada fatin, depois mak ita hato’o ba Autoridade hodi husu atu hadi’a, antes loron eleisaun ne’e akontese, tanba eleisaun liubá ita sempre hetan apoiu hosi Autoridade RAEOA atu tau matan ba sentru votasaun sira,” nia katak. Entretantu, dadús hosi STAE Oé-Cusse, daudaun ne’e rejista eleitór provizória bazea dadus 2022 hamutuk 53.153, komposta hosi mane 27.407 no feto 26.106, tanba dadus 2023 seidauk sinkroniza ho totál sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese iha territóriu Oé-Cusse. Estrada fatin tolu iha Ai-Assa Balibo kotu https://tatoli.tl/2023/03/29/estrada-fatin-tolu-iha-ai-assa-bobonaro-kotu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 MALIANA, 29 marsu 2023 – Estrada fatin tolu iha aldeia Ai-Assa, suku Leo-Hitu, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, kotu hafoin akontese udan-boot iha fulan-janeiru no fevereiru tinan ne’e, difikulta movimentasaun transporte públiku no privada. Xefe suku Leo-Hitu, Benjamin Maia, konfirma kondisaun estrada ne’e grave iha fatin tolu hosi aldeia Rai-ulun, maibé grave liu ne’e iha aldeia Ai-Assa liga ba aldeia haat sira seluk. “Estrada fatin tolu iha Ai-Assa ne’e monu totalmente, motorizada mós labele halo movimentu ba-mai, entaun difikulta ita-nia komunidade atu halo movimentu hosi Leo-Hitu ba Maliana, impede atu lori produtu lokál ba merkadu,” nia informa ba jornalista Tatoli, iha edifísiu Administrasaun Munisípiu Bobonaro, kuarta ne’e. Ho kondisaun estrada ne’e, Xefe suku Benjamin hato’o ona ba autoridade postu no Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, hafoin hetan estragu, maibé to’o agora seidauk hetan resposta ruma. Nia husu ba Ministériu Obra Públika atu orienta Institutu Jestaun Ekipamentu Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura, Institutu Públiku (EGEADI,I.P) halo normalizasaun lalais molok loron eleisaun. “Normaliza tiha nune’e ita-nia komunidade bele halo movimentu ba-mai, agora ita besik tama ona ba eleisaun, iha suku Leo-Hitu sentru votasaun haat, agora estrada ida aat iha aldeia Ai-Assa ne’e mós iha sentru votasaun ida, entaun molok ita atu realiza eleisaun parlamentár entaun ne’e mós impaktu boot, ida atu lori materiál eleisaun urna sira atu lori ba hatún iha sentru votasaun,” nia katak. Kondisaun estrada ne’e mós difikulta kompañia fornesedór sira mobiliza materiál fabrikadu no lokál bá suku Leo-Hitu hodi konstrui Uma Naroman ba Povu (UNP) faze daruak tinan 2022. Enkuantu tuir dadus Suku Leo-Hitu iha aldeia lima ho totál populasaun hamutuk 4.152 ho totál xefe família 991. Governu autoriza rekandidatura Zacarias Albano ba mandatu tinan rua-tán https://tatoli.tl/2023/03/29/governu-autoriza-rekandidatura-zacarias-albano-ba-mandatu-tinan-rua-tan/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Konsellu Ministru aprova aprezentasaun rekandidatura Zacarias Albano da Costa ba kargu Sekretáriu-Ezekutivu ba Komunidade País ho Lian Portugés (CPLP) ba mandatu tinan rua-tán (2023-2025). “Eleisaun ba Sekretáriu Ezekutivu CPLP nian sei konfirma iha Simeira Xefe Estadu no Governu ba Komunidade País ho Lian Portugés nian tuir-mai ne’ebé sei hala’o iha fulan-jullu 2023, iha São Tome no Prínsipe”, portavós interinu Governu nian, Joaquim Amaral, informa iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Zacarias Albano da Costa asume knaar nu’udar Sekretáriu-Ezekutivu CPLP iha períudu dahuluk iha tinan 2021-2023. Tuir estatutu CPLP nian, bainhira mandatu Sekretáriu-Ezekutivu termina bele re-nomeia dala-ida tan tuir desizaun Xefe Estadu no Governu-sira membru CPLP. Eis-membru Parlamentu Nasionál hosi Bankada Partidu Sosiál Demokrata (PSD) ne’e simu pose hodi asume knaar Sekretáriu-Ezekutivu CPLP iha Luanda, 17 jullu 2021. Zacarias Albano da Costa, moris ih Remexiu (Aileu), iha loron 16 janeiru 1964. Nia mós iha esperiénsia asume knaar importante no estratéjiku iha ajénsia internasionál lubun iha Timor-Leste dezde tempu UNTAET to’o mai Timór restaura nia independénsia iha 20 maiu 2002. Konsellu Ministru deside fó sai vaga ba promosaun tinan 2023 https://tatoli.tl/2023/03/29/konsellu-ministru-deside-fo-sai-vaga-ba-promosaun-tinan-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Konsellu Ministru aprova projetu rua kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé fó-sai vaga ba promosaun ba tinan 2023 pesoál ne’ebé integradu iha Rejime Inspetór ba Serbisu Rejime Jerál ba Karreira Administrasaun Públika ba tinan 2023. Projetu rua ne’e aprezenta husi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no husi Komisaun Funsaun Públika (KFP). “Nune’e, ba tinan 2023, Konsellu Ministru deside ona fó-sai vaga neen ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Inspetór Traballu nian, ne’ebé husi vaga rua ne’e ba Inspetór Rejionál no haat seluk ba Inspetór ba Kategoria da-1”, Portavós interinu Governu nian, Joaquim Amaral, hateten iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Nia hatutam totál husi vaga sira ba promosaun, define ba Rejime Jerál Karreira Administrasaun Públika nian, 36 maka ba vaga Tékniku Superiór-Grau A, 110 ba Tékniku Superiór–Grau B, 168 Tékniku Profisionál-Grau C, 236 ba Tékniku Profisionál-Grau D, 146 ba Tékniku Administrativu-Grau E no 87 ba Asistente-Grau F. Médiku espesialista fó tratamentu ba komunidade iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/29/mediku-espesialista-fo-tratamentu-ba-komunidade-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 VIQUEQUE, 29 marsu 2023 — Diretór Serbisu Saúde Munisípiu Viqueque, Pedro da Silva Fereira, informa iha loron kinta ne’e, médiku espesialista Cubana hosi Baucau sei fó tratamentu saúde ba komunidade sira. “Ha’u halo pedidu ba médiku espesialista Cubana sira, iha Hospitál Referal Baucau ne’ebé sira aseita, iha kinta ne’e, mai fó atendimentu médiku ba populasaun sira. Ha’u mós halo karta ba sentru saúde lima hodi bele transfere moras balun hodibele hetan tratamentu husi doutór espesialista sira”, hateten Pedro da Silva Fereira, ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin Boro-Matan, kuarta ne’e. Médiku espesialista sira sei fó atendimentu ka fó konsulta jerál ba paseinte ne’ebé sofre gynecologic interna, moras kulit no dermatology. “Ami esforsu hakarak médiku espesialista sira sei mai fulan ida dala ida. Atu ita-nia komunidade sira bele hetan tratamentu saúde,” nia afirma. Konsulta moras obstetric sei halo atendimentu iha Hospital Internamentu no tratamentu ba moras kulit nian sei halo iha klínika Viqueque-Villa. “Ho nune’e, ha’u hakarak husu ba abitante sira hotu katak se maka sente moras aproveita mai hetan atendimentu hosi médiku espesialista sira”, nia hato’o. Ministériu Justisa sensibiliza Lei Tráfiku Umanu iha Bobonaro https://tatoli.tl/2023/03/29/ministeriu-justisa-sensibiliza-lei-trafiku-umanu-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 MALIANA, 29 marsu 2023 – Ministériu Justisa no Komisaun Luta Kontra tráfiku Umanu, sensibiliza lei tráfiku umanu, númeru 3/2017 ba autoridade lokál sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Ministru Jutisa, Tiago Sarmento Amarál, esplika, lei ne’e Parlamentu Nasionál aprova ona dezde 2017 ho nia dekretu lei ne’ebé hahú hosi 2021 no konsege kria ona komisaun ba luta kontra tráfiku umanu ne’ebé hahú hala’o ona nia kna’ar. Nia subliña, hahu iha tinan kotuk komisaun ne’e mós  elabora informasaun no análiza hodi halo atuasaun no prevensaun ba asuntu refere, tanba dadus hatudu hosi tinan 2016 to’o 2022 Timor-Leste rejista kazu tráfiku umanu hamutuk 731 ne’ebé daudaun ne’e  prosesu ona iha tribunál no balu sei iha inkéritu nia laran. Ministru Tiago hatutan, presiza halo atividade refere atubele fahe informasaun ba autoridade loká sira nune’e krime hirak-ne’e labele hada’et no akontese beibeik iha Timor-Leste. “Entaun presiza sosializa informasaun ba komunidade hotu-hotu, liuliu líder komunitáriu sira, líder munisípiu, prezidente autoridade ba to’o iha nível suku, aldeia, depois sira hatene hodi kontribui no koordena, koopera hamutuk hodi luta kontra tráfiku umanu,” nia inform ba Jornalista sira, iha edifísiu STAE munisípiu Bobonaro, tersa ne’e. Tuir nia, luta kontra krime organizadu ne’e la’ós komisaun mesak de’it, maibé presiza kolaborasaun no kooperasaun di’ak hosi autoridade hotu tanba oras ne’e daudaun estadu preokupa tebes ho kazu krime refere. “Krime tráfiku umanu ne’e la’ós kona joven de’it, maibé hosi ema-boot ba to’o ema kiik, feto, mane ho ferik-katuas no labarik, tanba krime ne’e nia tarjetu la’ós joven de’it, entaun estadu iha devér atu proteje, asegura katak sira-nia sidadaun labele hetan informasaun ne’ebé tán de’it sira-nia ignoránsia ema aproveita uza sira atu hamosu krime ida to’o komete krime táfiku umanu,” nia fundamenta. Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João de Fátima do Carmo, agradese ba Ministériu Justisa, tanba bele sensibiliza lei refere, tanba munisípiu Bobonaro hela kedas iha liña fronteira terrestre baliza ho nasaun viziñu Indonézia nune’e kazu tráfiku umanu fasil atu akontese. “Ita haree katak ita-nia komunidade sira barak mak sai vítima ba tráfiku umanu, entaun ho lei ida-ne’e bele enkoraja autoridade sira, lideransa komunitária sira, aldeia sira no entidade hotu-hotu atubele iha koñesimentu, liuliu iha prevensaun no kombate tráfiku umanu,” nia katak. Enkuantu Komisaun Kontra Tráfiku Umanu ne’ebé komposta hosi komisariu sira mai hosi Ministériu Públiku (MP), Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés), Polísia Investigasaun, Migrasaun no organizasaun sosiedade sivíl Asisténtia Legál ba Feto no Labarik (ALFELA), Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP) no instituisaun sira seluk ne’ebé hetan delegasaun kompetensia ba investigasaun kriminál. MNEK realiza diálogu hodi introdús polítika esterna ba autoridade lokál Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/29/mnek-realiza-dialogu-hodi-introdus-politika-esterna-ba-autoridade-lokal-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 VIQUEQUE, 29 marsu 2023 - Ekipa Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), kuarta ne’e, realiza diálogu hodi introdús polítika esterna Governu ba autoridade lokál, sosiedade Sivíl no estudante sira iha munisípiu Viqueque. “Ohin, ekipa MNEK mai sosializa serbisu ministériu nian durante nia ezisténsia tinan 20 iha Timor-Leste ne’ebé iha relasaun servisu bilaterál, multilaterál no internasionál nomós progresu adezaun Timor-Leste ba ASEAN ho nia mehi relasaun ekonomikamente iha tempu oin mai no dezafiu no obstaklu sira iha futuru”, Reprezentante Administradór Munisipiu Viqueque atuál Diretór serbisu apoiu sosiedade sivíl, Cosme Sarmento, hateten asuntu ne’e bainhira halo abertura ba atividade sosializa servisu MNEK nian, iha salaun administrasaun Viqueque. Nune’e, nia agardese ba ekipa husi MNEk atu fahe informasaun servisu lubun ida ne’ebé ministériu hala’o ona durante tinan 20 iha ninia ezisténsia ho polítika esterna nian, nune’e presiza mós apoiu husi baze kona-ba ligasaun polítika externa nian. Programa fahe informasaun ida ne’e mai hosi inisiativa polítika Oitavu Governu Konstitusional, liuhosi gabinete Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, ho objetivu atu lori MNEK besik liu ba autoridade lokál no povu iha munisípiu sira. Antes ne’e, hala’o ba dahuluk iha novembru 2022 iha munisípiu Baucau. Tuir planu, hafoin sesaun fahe informasaun iha Viqueque ramata, ekipa sei kontinua ba Munisípiu Lautém ho programa hanesan. Partisipa iha sosializasaun ne’e, ekipa husi MNEK, Sekretáriu Munisipál, Komandante Polísia Munisípiu Viqueque, Diretór serbisu munisipiu no Xefe Departamentu sira hosi instituisaun governu iha munisípiu Viqueque, reprezentante relijioza, líder komunitária, sosiedade sivíl no estudante sira. Timor-Leste-Japaun kontinua hametin kooperasaun iha programa JENESYS https://tatoli.tl/2023/03/29/timor-leste-japaun-kontinua-hametin-kooperasaun-iha-programa-jenesys/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Timor-Leste ho Japaun kontinua hametin kooperasaun iha programa Japan-East Asia Network of Exchange for Students and Youths (JENESYS) hodi fasilita joven timoroan sira ba vizita Japaun. “Programa ne’e hanesan, programa interkambiu ida entre joven Timor-Leste ho Japaun, ami konvida timoroan sira atu ba aprende buat ruma iha ne’ebá kona-ba klutura no servisu hotu iha Japaun,” Embaxadór Japaun iha Timor-Leste Tetsuya Kimura, hateten, foin lalais ne’e. Diplomata japonés ne’e afirma, Programa JENESYS iha objetivu rua mak hanesan primeiru timoroan sira bele aprende buat ruma iha Japaun atu fila fali mai atu implementa iha Timor-Leste, segundu sira bele sai ponte komunikasaun Japaun ho Timor-Leste iha futuru. Programa ne’e Japaun loke iha tinan 2009 timoroan hamutuk na’in 1700 mak sai benefisiariu ba programa ne’e. “Hosi tinan 2009 to’o agora ami konvida ona timoroan hamutuk ema na’in-1700 mak ba vizita ona Japaun atu hare kona-ba servisu importante sira ne’ebé mak ema Japaun sira halo, hanesan área seguransa, fabrika, peska no seluk tan,” nia relata. Nia hatutan, iha tinan kotuk tanba situasaun Covid-19 joven timoroan hamutuk na’in-180 mak asesu ba programa ne’e maibé ba tinan ida ne’e sira loke fali ona ba públiku atu bele ba konkorre hodi partisipa iha programa ne’e ho númeru ne’ebé bele liuhosi 200 ba leten. Programa ne’e Japaun estabelese kompleta ona tinan 50 estabelesimentu entre Japaun no nasaun sira iha ASEAN. Timor-Leste daudaun ne’e hanesan observadór ASEAN, Japaun nafatin hametin kooperasaun ba programa ne’e ho Timor-Leste sira hodi fasilita joven timoroan sira atu ba observa servisu saida de’it mak Japaun halo hodi bele implementa fali iha Timor-Leste. TR anúnsia númeru sorteiu ba partidu polítiku konkore eleisaun lejizlativa 2023 https://tatoli.tl/2023/03/29/tr-anunsia-numeru-sorteiu-ba-partidu-politiku-konkore-eleisaun-lejizlativa-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2022 — Supremu Tribunál ba Justisa (STJ) liuhosi Tribunál Rekursu (TR), kuarta ne’e, anúnsia rezultadu númeru sorteiu ba kandidatu Partidu Polítiku 17 ne’ebé sei konkore iha eleisaun Parlamentár ne’ebé realiza iha 21 maiu 2023. “Ohin hanesan ita bo’ot sira hatene katak iha partidu 17 maka Tribunál Rekursu admite hodi konkore iha eleisaun parlamentár, iha loron 21 maiu 2023, tanba ne’e mak Tribunál deside dada númeru sorteiu no partidu hirak ne’ebé, ohin halo sorteiu ne’e mak sei konkore iha eleisaun parlamentár tinan ne’e,” Prezidente Tribunál Rekursu Deolindo Dos Santos deklara iha sala Julgamentu Tribunál Rekursu, Caicoli-Dili, kuarta ne’e. Rezultadu dada númeru sorteiu ba kandidatu partidu polítiku sira mak hanesan; Partidu Dezenvolvimentu Nasional (PDN) Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) Partidu Libertasaun Popular (PLP) Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) Uniaun Demokratika Timorense (UDT) Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokratiku (PUDD) Unidade Nasional Demokratika Rezisténsia Timorense (UNDERTIM) Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN) Kongressu Nasionál da Rekonstrusaun Timorense (CNRT) Sentru Asaun Sosial Demokrata Timorense (CASDT) Movimentu Popular Libertasaun Maubere (MPLM) Partidu Sosialista Timor (PST) Partidu Demokrata Kristaun (PDC) Asosiasaun Popular Monarkia Timorense (APMT) Hafoin dada sorteiu, Prezidente Deolindo informa sei komunika ba Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál ( STAE ) no Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla Portugés)  atu kontinua ba prosesu imprensaun bulletin de votu. “Ida ne’e maka aktu judisiál ne’ebé Tribunál Rekursu halo, nune’e rezultadu dada númeru sorteiu ne’e  Tribunál Rekursu sei kosta iha akta lista kadidatura partidu 17 ne’ebé admite hodi haruka ba orgaun eleitorál CNE no STAE  hodi prodús bulletin de votu,” afirma Prezidente TR. Biban ne’e, PTR mós husu ba Partidu Polítiku sira atu hala’o atividade kampaña eleitorál tuir  lei eleitorál no kalendáriu eleitorál nian. “Husu boot atu tuir saida maka iha lei eleitorál haruka no tuir kalendáriu kampaña,” nia akresenta. Treinamentu ‘grassroots’ iha territóriu nasionál kontinua la’o https://tatoli.tl/2023/03/29/treinamentu-grassroots-iha-territoriu-nasional-kontinua-lao/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Diretór tékniku Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Gaspar Quintão informa, tinan 2023 kompleta ona fulan tolu ho nune’e treinamentu ba grassroots iha Munisípiu Dili no munisípiu sira hotu la’o ho di’ak. “Treinamentu grassroots iha Dili no munisípiu sira kontinua la’o di’ak no FFTL halo hela monitorizasaun masimu, tanba FFTL nia planu estratejiku mak oinsá dezenvolve grassroots iha nível munisípiu to’o nasionál,” Gaspar ba Agência TATOLI iha edifísiu FFTL Dili, kuarta ne’e. Grassroots ne’e parte importante iha jornada futeból nian. Grassroots halibur ema hotu no proporsiona asesibilidade futeból ba ema hotu Nia dehan, treinamentu ba grassroots nia oráriu fiksu ona hahú segunda to’o sábadu dadeer no lorokraik entre Dili no munisípiu sira. Tuir dadus ne’ebé iha, tinan ida ne’e, FFTL rejistu jogadór grassroots hamutuk na’in 500-resin seidauk inklui Bobonaro no Lautem tanba to’o agora seidauk submete dadus ba FFTL. Orsamentu ba grassroots nian kada munisípiu jere de’it subsídiu ne’ebé FFTL fó ba Asosiasaun futeból sira ne’ebé iha tinan kotuk kada fulan $1000 maibé agora sa’e ona ba $1500. Hosi orsamentu ne’ebé iha kada Asosiasaun sira jere 40% ba administrasaun no 60% aloka hotu ba grassroots nian. Objetivu FFTL nian dezenvolve maka’as grassroots iha tinan ida ne’e oinsá atu bele buka fini ba jogadór sira iha futuru hodi troka jogadór selesaun nasionál hirak ne’ebé idade avansadu ona. “Ami observa katak munisípiu sira labarik iha área rurál barak mak iha interrese tuir treinamentu, ne’ebé buat hotu la’o di’ak kondisaun tuir saida mak agora ita iha ita avansa,” nia hakotu. Autoridade Baucau selebra kontratu ho kompañia tolu implementa PDIM https://tatoli.tl/2023/03/30/autoridade-baucau-selebra-kontratu-ho-kompania-tolu-implementa-pdim/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 BAUCAU, 30 marsu 2023 – Autoridade Administrasaun Munisipál Baucau, kinta ne’e, selebra kontratu ho kompañia manan-na’in hodi implementa projetu Planu Dezenvolvimentu Intergradu Munisipál (PDIM) tinan 2023. Kompañia tolu ne’e hanesan Olhão Unipesóal, Lda sei responsabiliza projetu reabilitasaun eis edifísiu postu administrativu Baucau vila, Caidaralata unipesóal, Lda no kompañia Lanisia unipesóal, Lda responsável obra edifísiu patrimóniu lojístika administrasaun Baucau. Prezidente Autoridade Munisipál Baucau, Olivio Bou-Lesa Freitas, husu kompañia sira atu ezekuta projetu ho responsabilidade no kumpre desizaun hotu bazea ba kontratu, liuliu halo obra ho kualidade. “Ita (Baucau oan), simu ona responsabilidade ida, nune’e tenke prienxe rekizitu hotu tuir kontratu ne’ebé asina hodi hala’o projetu ne’e ho kualidade,” Prezidente Autoridade Munisipál Baucau hateten iha Vila Nova. Projetu tolu refere implementa no sai patrimómiu munisípiu Baucau nune’e tenke bazea ba dezeñu no Bill of Quantity (BoQ) tanba nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál iha devér hapara kontratu ba kompañia sira kuandu durante implementasaun kontra regra normál hotu. Kompañia responsável projetu tolu sei hala’o obra ho durasaun kontratu hamutuk tinan-ida ne’ebé parte autoridade deside orsamentu pursentu 39 mak sei gastu iha tinan-ne’e no pursentu 61 sei kontinua reapropria ba tinan-2024. Diretór PDIM Baucau, Hermenegildo Rodrigues Fraga, husu atu kompañia sira labele troka enjeñeiru sira durante implementasaun projetu tanba bele fasilita funsionáriu sira halo verifikasaun iha terrenu. “Husu kompreensaun diretór kompañia sira atu la’o-tuir prosesu ne’ebé iha ona,” Hermenegildo Fraga hateten. Projetu tolu refere ho orsamentu hamutuk $250.303 ne’ebé fahe ba reabilitasaun eis edifísiu postu Baucau Vila hamutuk $58.000, konstrusaun edifísiu serbisu edukasaun munisipál Baucau $135.762 no konstrusaun edifísiu patrimóniu no lojístika hamutuk $56.541. Dialógu Komunitáriu, divulga informasaun Governu no rona povu nia preokupasaun https://tatoli.tl/2023/03/30/dialogu-komunitariu-divulga-informasaun-governu-no-rona-povu-nia-preokupasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 MACADIQUE, 30 marsu 2023 - Governu konstitusionál da-ualu liuhusi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) realiza atividade diálogu komunitáriu ho tema ‘Hakbesik Governu iha komunidade nia le’et suku Naroman, ho komunidade suku Macadique Postu Admiinistrativu Uatu-Lari, Munisípiu Viqueque, kinta ne’e. Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, afirma, governu liuhusi MAPKOMS hakbesik ba komunidade sira iha suku liu-liu suku sira dook husi sidade hodi divulga informasaun kona-ba saida mak governu  halo ona,  halo iha área saida, nune’e mós rona direta preokupasaun povu nia halerik ba dezenvolvimentu  iha baze oinsá bele tau atensaun. “Hanesan ita hatene dialogu komunitáriu hanesan programa Oitavu Governu nian ida relasaun  ho liberdade espresaun ne’ebe garante iha Konstitusaun RDTL artigu 40, 41 nune’e governu iha obrigasaun atu tuun ba povu nia le’et  hodi rona expresaun komunidade nia hanoin kona-ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé la’o daudaun,” Ministru Francisco Jerónimo hateten. Governante ne’e  énfaze, diálogu ida ne’e MAPKOMS halo iha suku sira nune’e bele hatene no identifika loloos komunidade nia hakarak  iha area pertinente sira ne’ebe sira presiza. “Governu mós iha oportunidade atu informa lolos ba komunidade kona-ba progresu ne’ebé lao liu-liu kona-ba saida mak Governu halo tiha  ona no  saida mak sei  halo halo tan, nune’e mós programa  importante sira sai prioridade ba governu ninian”. Iha ámbitu diálogu ne’e, Reprezentante administradór munisípiu Viqueque, Teotonio da Silva Sarmento , perante komunidade, agradese ba Governu sentrál liuhusi MAPKOMS deside halao diálogu ho komunidade Macadique hodi rona direta sira-nia hanoin no halerik oinsá bele tau atensaun ba komunidade suku refere “Ha’u mai iha ne’e reprezenta administradór agradese ba ministru asuntu parlamentár no komunikasaun sosiál ho nia komitiva mai iha suku Macadique hodi ko’alia ho komunidade oinsá ba oin bele hala’o programa ruma ne’ebé iha impaktu pozitivu ba komunidade Macadique,” reprezentante administradór hateten. Nune’e mós Xefe suku Macadique, Afonso dos Reis, sente kontente  no agradese ba governu liuhusi MAPKOMS nia prezensa iha nia suku liuhusi programa Governu iha povu nia le’et no Suku Naroman tanba ne’e komunidade dezeja governu sei hala’o programa di’ak balun iha Macadique. “Kontente no agradese tebes ba governu tanba liuhusi diálogu ida ne’e hanesan naroman ida ba suku Macadique tanba ami bele hato’o direta ami-nia preokupasaun ba ministru kona-ba problema suku nian, no ami espera governu sei fó apoiu duni hodi hala’o dezenvolvimentu ba ami-nia suku,” Xefe suku Macadique, Afonso dos Reis, espera. Ekipa integradu sensibiliza prevensaun boa Governasaun ba funsionáriu iha Zumalai https://tatoli.tl/2023/03/30/ekipa-integradu-sensibiliza-prevensaun-boa-governasaun-ba-funsionariu-iha-zumalai/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 COVALIMA, 30 marsu 2023 –Ekipa Integradu halo sensibilizasaun kuadru legál Funsaun Públiku (FP) no prevensaun boa Governasaun ba funsionáriu sira iha postu administrativu Zumalai, munisípiu Covalima. “Ohin loron ne’ebé importante ba funsináriu-sira iha Zumalai, tanba ekipa integradu hala’o  sensibilizasaun hodi haree liu ba kódigu étika no boa Governasaun, oinsá atu prevene no kombate korrupsaun no Governu atu la’o. Ita hotu presiza kombate korrupsaun, se korrupsaun kontinua la’o bele prejudika instituisaun la’o ladi’ak,” Reprezentante Administradór postu administradór Zumalai, Benjamin da Costa, hateten liuhosi nia diskursu bainhira hala’o abertura ba atividade diseminasaun informasaun ba funsionáriu, iha salaun administrasaun postu administrativu Zumalai, kinta ne’e. Ho nune’e, ekipa mai disemina informasaun ba funsionáriu hotu bainhira fila tenke banati tuir saida mak ekipa integradu sira aprezenta ne’e. Auoridade ne’e husu ba funsionáriu públiku hotu tenke parstipa ho másimu bainhira nesesidade la importante labele husik sala mamuk, tanba bainhira la tuir másimu mak labele komprende matéria ne’ebé ekipa sira aprezenta. Diseminasaun ne’e koalia kona-ba  koñesementu funsionáriu kona-ba kódigu étika  mak dalan ba governasaun di’ak, mellór servisu  públiku ba funsionáriu sira. Ekipa integradu ne’e mai hosi Komisaun Funsaun Públika (KFP), Komisaun Antí Korrupsaun (CAC) Provedoria Direitu Humanu no Justisa  (PDHJ), Institutu Gerál Ekipamentu Institutu Públiku (IGE), Ministériu Administrasaun Eleitorál (MAE), Institutu Nasionál Seguransa Sosiál  (INSS), Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun Sosiál (SEII), Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) , Patrimóniu  Estadu  no  Ministériu Saúde (MS). Iha diseminasaun ne’e, Provedór Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portrugés), Virgilio da Silva Guterres “Lamukan”, ko’alia kona-ba papel Provedória Direitu Humanu no Justisa (PDHJ) ba funsionáriu sira-ne’ebé ko’alia boa Governasaun, pontualidade servisu ne’e importante. Provedór PDHJ, Virgilio Guterres apresenta matéria papél PDHJ ba funsionáriu sira iha Zumalai. Imajen Tatoli/Celestina Teles. “Ita-ko’alia kona-ba boa Governasaun, pontualidade importante. Se ita mai tarde la’ós boa Governasaun. Ohin loron haksolok bainhira hamutuk ho entidade sira uza oportunidade hodi fahe informasaun ba maluk sira papél PDHJ kona-ba boa Governasaun,” nia dehan. Tanba, nia esplika, papél importante PDHJ nian mak oinsá atu halo promosaun no edukasaun ba funsionáriu públiku no autoridade sira, oinsá garante administrasaun públiku ho justu, administrasaun labele iha korrupsaun no nepotizmu. Iha atividade disemina informasaun ba funsionáriu ne’e, PDHJ aprezenta máteria papél PDHJ hodi ko’alia kona-ba  baze legál, misaun no vizaun PDHJ, definisaun Governu no Governasaun di’ak, sé mak iha reponsabilidade atu hametin boa governasaun no entidade ne’ebé responsavél ba governasaun di’ak no direitu umanu. Ho nune’e, nia dehan, korrupsaun la’ós ko’alia de’it kona-ba osan maibé haree mós ba funsionáriu sira tama servisu la tuir oras. “Ita ko’alia korrupsaun la’os ko’alia kona-ba osan de’it maibé ita haluha korrupsaun administrative, pontulidade servisu akontese bainhira entidade responsavél hala’o funsaun atu eduka promosaun no disemina informasaun. Tanba, ema balun halo sala tanba lahatene maibé balun lakohi hatene,” nia hateten. Prezidente Komisaun Funsaun Públika (KFP), Faustino Cardoso , reforsa disemina informasaun ida-ne’e mai hosi ekipa integradu sira nu’udar servisu estadu, tenke hatene iha ámbitu atu asegura administrasaun públika, respeita prinsípiu boa Governasaun administrasaun ne’ebé efisiénsia no efikasia bele hatudu prestasaun ne’ebé di’ak. “Instituisaun nia servisu oinsá atu haklaken liután informasaun, ita hotu hamutuk hodi asegura boa Governasaun livre hosi tentasaun no prátika sira bele prejudika ba ita-nia servisu no kareira nu’udar servidór públiku,” nia esplika. Atividade disemina hala’o durante loron rua ne’ebé, hahú iha loron 30 fulan-marsu aprezenta matéria sira kona-ba papél PDHJ, papel Patrimóniu Estadu no Institutu Gerál Estadu. Agenda ba loron 31 fulan-marsu tinan ne’e, sei aprezenta máteria kona-ba prosesu dixiplinár, orientasaun númeru 22/2019 pensaun no reforma iha Funsaun Públika (FP), Lei Seguransa Sosiál, Rejime promosaun kareira iha Funsaun Públika (FP), Avaliasaun dezempeñu no manuál Lisensa lahó vensimentu. Empata 1-1, Zebra no Nagardjo fahe pontu ba malu https://tatoli.tl/2023/03/30/empata-1-1-zebra-no-nagardjo-fahe-pontu-ba-malu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 29 marsu 2023 – Ekipa segunda divizaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) Zebra FC obrigadu tenke fahe pontu ba malu ho armada Nagardjo FC tanba rezultadu jogu empata 1-1. Hasoru malu entre ekipa rua ne’e realiza iha Estádiu Munisipál Dili kuarta lorokraik ne’e hanesan jogu kontinuasaun LFTL époka 2022-2023. Hanesan baibain identiku ona ba ekipa hotu bainhira jogu la’o ekipa rua sempre lansa kedan kontra no atake ba malu tuir tékniku no abilidade ekipa idaidak nian tuir orientasaun treinadór. Ekipa Nagardjo iha ambisaun ne’ebé maka’as hatudu jogu ho velosidade ne’ebé maka’as maibé ekipa Zebra tenta hamate tutuir jogu Nagardjo nian halo Nagadjo falla atu finaliza ho di’ak. Zebra joga ho kalma la ansi hatama golu lalais maibé hatudu jogu ne’ebé brillante halo Nagardjo book aan arraska atu lansa fila kontra no atake. Jogu la’o durante minutu barak ona maibé laiha ekipa ida mak hatama golu nune’e muda rezultadu ne’ebé sei 0-0, maski nune’e Nagardjo nafatin joga ho esperansa katak sei hatama golu. Ikusmai iha minutu 14 jogadór Zebra kria falta iha lina oin árbitru foti desizaun fó kedan penalidade ba Nagardjo hodi sutu livre. Hosi desizaun ne’e fó esperansa maka’as ba Nagardjo hodi bele halo golu no esperansa sira ne’e la hela de’it hanesan esperansa tanba sutu livre ne’ebé iha lansa hosi jogadór Abrão Mendonça fó duni rezultadu di’ak muda rezultadu ba 1-0. Maske nune’e Zebra nunka lakon esperansa nafatin hatudu jogu kapas iha kampo laran to’o minutu 40 sorte di’ak monu duni ba Zebra tanba defeza Nagardjo komete erru hasoru jogadór Zebra árbitru foti desizaun ho seriu fó kedan penalidade ba Zebra hodi sutu livre. Hosi ne’e jogadór Dionisio da Silva mak ezekuta ikus bola tama duni ba rede laran muda rezultadu ba 1-1. Golu ne’e mak hanesan golu ikus ba ekipa rua iha minutu 45 primeira parte nian no laiha tan golu ruma mak akontese tan. Hakur ba segunda parte ekipa rua nafatin lansa kontra no atake ba malu atu hatama golu hodi bele save pontu tolu maibé la konsege tanba forsa entre ekipa rua la diferente. Ho nune’e kontra no atake ba ekipa rua hela de’it hanesan kontra atake tanba la rezulta golu to’o minutu 90 termina laiha tan golu rua mak akontese ekipa rua obrigadu tenke empata 1-1 hodi fahe pontu ne’ebé hanesan. Jogu ne’e lidera hosi árbitru Joanico Gama juiz liña Jorge Sarmento, João Lopes no árbitru rezerva Fernando Rego. Kondisaun estrada difikulta povu Babulu lori produtu ba merkadu no asesu ba saúde https://tatoli.tl/2023/03/30/kondisaun-estrada-difikulta-povu-babulu-lori-produtu-ba-merkadu-no-asesu-ba-saude/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 VIQUEQUE, 30 marsu 2023 — Xefe Suku Babulu, Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Viqueque, Mario Trindade, hateten estrada mak sai alternativu ba prosesu hotu, liuliu populasaun atu halo moviementu ho transporte privadu no públiku hodi lori produtu lokál sira ba merkadu, nune’e bele nesesita moris lor-loron. Kondisaun estrada ne’ebé aat iha suku Babulu no komunidade iha Afolikai ne’ebé lokaliza iha área remota mak hanesan Haenaudere no Iraler, Matahoi labele lori produtu lokál merkadu. “Dadaun ne’e, ita haree rasik kondisaun estrada hanesan tahu dook loos, ne’ebé komunidade labele halo movimentu liuliu uza transporte privadu no públiku hodi asesu ba merkadu”, Autoridade lokál ne’e hateten ba jornalista sira iha suku Babulu, postu Uatulari, kinta ne’e. Produtu lokál ne’ebé komunidade iha área refere prodús mak hanesan modo, kamii, nuu no produtu seluk maibé labele lori ba merkadu hodi hetan osan ba nesesita moris lor-loron nian. “Ho kondisaun estrada ne’e, foin lalais, karreta tuck tula materiál konstrusaun fabrikanu mai aldeia Liaside la konsege to’o iha fatin konstrusaun, tanba baku-fila iha dalan klaran tanba dalan tahu dodok no namdoras loos”, nia lamenta. Daudaun ne’e, nia dehan maske iha suku Babulu iha hela implementa projetu Uma Naroman ba Povu UMP plus A, Uma Naroman ba Povu regular, projetu dada bee-moos, maibé kondisaun estrada maka seidauk hadi’ak.  Enkuantu, dalan ligasaun postu Uatulari to’o Irale purvolta kilometru 31 ho kondisaun grave tebes. Entretantu, ho kondisaun estrada ne’e la’ós difikulta de’it ba populasaun, maibé difikulta mós manorin na’in sira-nia ba hanorin estudante sira iha área rurál hanesan EBC Haenaudere tanba  tempu udan profesór sira labele ba hanorin tanba halo movimentu ladi’ak. Diretór EBC Hanaudere, Aquilis Martinho, hateten profesór maioria hosi fatin dook maka dezloka ba eskola inklui estudante ne’ebé kondisaun estrada difikulta movimentu professor no estudante. “Tanba ne’e, maka ami hakarak husu ba parte relevante sira atu hadi’a netik dalan sira-ne’e. Nune’e labele difikulta ba atividade lor-loron ba fatin serbisu ida-ne’e maka ami sujere”, nia hato’o. Aleinde ne’e, Enfermeiru iha postu Saúde Nunu-Malau, Lucas Mateus Pereira, reforsa kondisaun estrada ne’e mós difikulta sira atu ba halo atendimentu saúde ba komunidade sira ne’ebé hetan moras no presiza tratamentu urjete. “Ho kondisaun estrada ne’e, ami la’o ain mak ba serbisu iha postu saúde, maibé iha kazu emerjénsia ruma mosu ami tenke ba halo atendimentu lais. Maibé atu lori ba sentru saúde labele tanba dalan ladi’ak no ambulásia labele tula. Nune’e iha kazu emerjénsia ruma família sira mak hulan mai de’it sentru saúde hodi hetan tratamentu”, nia lamenta. Hataan ba kestaun, Diretór Serbisu Obra Munisípiu Viqueque, Mario do Rego, hateten halo normalizasaun ba dalan sira liga ba área rurál ne’e, pedidu antes ne’e haruka ba Ministériu Obra Públiku (MOP), nune’e ministériu fó ona despaisu ba IGEADE, I,P  liuhosi Brigada Daitula Baucau mak atu mai normaliza. “Ita nia pedidu ne’e hetan ona aprovasaun no ministériu orienta ona IGEADE,I.P maka sei mai halo normalizasaun ka hadi’a,” nia afirma. PDHJ sei monitoriza pontu haat durante períodu kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/03/30/pdhj-sei-monitoriza-pontu-haat-durante-periodu-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 COVALIMA, 30 marsu 2023 –Provedoria Direitu Humanu no Justisa (PDHJ) sei hala’o monitorizasaun foku ba pontu sira hanesan Funsionáriu Públiku, utiliza rekursu Estadu, envolve labarik menór iha kampaña no narativa durante periódu kampaña eleitorál. “Ami deside ona saida mak ami atu halo monitorizasaun hanesan ba funsionáriu públiku sira-nia partisipasaun iha kampaña eleitorál, iha tempu feriadu ka aproveita loron servisu nian, utiliza rekursu estadu hanesan karreta estadu, tau matan envolve labarik menór iha kampaña, utiliza labarik sira publisidade kampaña, narativa kampañia komísiu,” Provedór PDHJ, Virgilio da Silva Guterres ‘Lamukan’, hato’o ba Agência Tatoli, iha salaun Administrasaun Zumalai, kinta ne’e. Durante periódu kampaña, PDHJ foku mós tau matan ba narativa kampaña komísiu atu kontrola iha kampaña ne’e ho razaun, atu labele diskrimina ataka ema seluk, diskriminasaun bazea ras, relijiaun orientasaun polítika ideolojia sai foku ba PDHJ. Ho nune’e, PDHJ finaliza planu hein de’it halo pemantapan tanba bazea ba lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE), pesoál labele dezloka sai hosi nia servisu fatin liu loron-14, maibé iha situasaun espesiál bele fundamenta. “Durante halo monitorizasaun bainhira PDHJ, identifika funsionáriu públiku sira iha kampaña ami sei foti medida no halo investigasaun nia rezultadu ami sei haruka ba Funsaun Públika (FP), atu foti medida atu halo inkéritu administrativu ka foti medida dixiplinár ba funsionáriu ne’ebé halo infrasaun ba lei no partidu polítiku sira halo ataka ba ema seluk PDHJ haree viola direitu ema-nian ita sei halo karta notifikasaun,” nia informa. Maske funsionáriu bele halo espresaun ba sira-nia partidu durante iha loron sábadu-domingo bele partisipa, maibé labele lori atributu Funsaun Públika, rekursu estadu no funsionáriu labele partisipa kampaña eleitorál iha loron segunda to’o sesta. Prezidente Funsaun Públika, Faustino Cardoso, klarifika Lei la fó kompeténsia ba Funsaun Públiku atu halo monitorizasaun direta durante períodu ba kampaña eleitorál. “Ha’u tenke hateten lei la fó kompeténsia atu halo monitorizasaun eleitorál maibé KB ba instituisaun relevante sira hanesan CAC, PDHJ no sosiedade sivil iha interrese atu halo monitorizasaun maibé Funsaun Públika (FP) la hatun ema atu akompaña,” nia esplika. Nune’e, Funsaun Públika halo de’it esplikasaun no sosializasaun kona-ba mekanizmu nesesáriu tenke kumpre tuir sensibilizasaun komunikasaun ba regra lei hanesan lisensa sira oinsá, funsionáriu sira bele kumpre tuir liu-liu ba funsionáriu ne’ebé hakarak partisipa iha aktu eleitorál. Hahú aprezentasaun kandidatura tama iha períodu kampaña hafoin mós eleisaun hotu iha mekanizmu apropriadu ba funsionáriu públiku hakarak partisipa. Durante ne’e, Funsaun Públika hala’o ona enkontru ho administradór munisipál, Diretór Jerál, Inspetór sira hodi halo esplikasaun regra no prosedimentu oinsá bele partisipa aktu eleitorál laiha risku ba inflasaun no irregularidade implika ba prosesu indixiplinár. Alende ne’e, Funsaun Públika (FP) haruka ona karta ba Ministériu no instituisaun-sira hodi halo esplikasaun kona-ba regra funsionáriu públiku atu tuir kampaña eleitorál tenke hato’o lisensa. Mekanizmu funsionáriu-sira tenke husu lisensa lahó vensimentu bele uza hodi aprezenta kandidatura tama ba periódu kampaña, ema-ne’e kandidatu nia direitu atu uza lisensa ho vensimentu durante períodu kampaña no ba funsionáriu husu lisensa anuál durante loron 20. PR Horta ho Korpu ba Pás fó pose ba voluntáriu EUA na’in-17 https://tatoli.tl/2023/03/30/pr-horta-ho-korpu-ba-pas-fo-pose-ba-voluntariu-eua-nain-17/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hamutuk ho parseiru Korpu ba Pás fó pose ba Voluntáriu foun na’in-17 hosi Estadu Unidu Amérika (EUA) hodi marka Voluntáriu sira ne’ebé fila mai hodi hala’o servisu iha Timor-Leste durante tinan tolu. “Ha’u kontente servisu hamutuk ho Korpu ba Pás hosi Estadu Unidu, voluntáriu sira maioria joven sira la’ós mai iha Timor-Leste de’it maibé kuaze ba iha rai hotu iha mundu hodi ajuda kona-ba agrikultura, fó formasaun lian inglés, jestaun ba nasaun hotu,” Xefe Estadu iha Embaxada Amérika Dili, kinta ne’e. Nia dehan, joven voluntáriu hirak ne’e sei servisu oinsa fó formasaun lian inglés ba timoroan hirak ne’ebé hakarak aprende no dezenvolvimentu komunitáriu. “Ha’u husu ba komunidade sira ne’ebé mak sei simu ema sira ne’e favór tau-matan ba sira, sira mai hosi dook laiha interrese seluk, maibé sira responde ba pedidu hosi Governu Timor-Leste no Prezidente Repúblika atu mai servisu voluntariu iha komunidade sira,” ema númeru ida iha Timor-Leste ne’e husu. Iha okaziaun ne’e U.S. Chargé d’Affaires, Tom Daley iha ninia diskursu hateten, joven voluntáriu hirak ne’e sei servisu ho voluntáriu hamutuk ho komunidade timoroan-sira. “Voluntáriu Korpu ba Pás reprezenta Amerikanu sira-nia espiritu di’ak, jenerosidade, servisu, no kompromisu atu sai hanesan forsa ida ba ki’ak sira iha mundu,” nia dehan. Hahú tinan 2002, EUA orgullu halo ona parseria ho Timor-Leste atu Korpu ba Pás ninia Voluntáriu sira atu apoia dezenvolvimentu ba Komunidade timoroan sira. “Sira-nia servisu reflete ami-nia meta atu investe iha timoroan sira hodi nune’e sira bele harii nasaun ida ne’ebé saudável, seguru no prosperiu liután,” nia rekoñese. Durante iha Timor-Leste Voluntáriu sira sei servi iha Munisipiu sira hanesan, Bobonaru, Liquiça, Ermera, no Manatuto, iha ne’ebá sira sei tulun edukasaun Inglés no Dezenvolvimentu Ekonómiku Komunitáriu. Voluntáriu sira-nia programa formasaun durante semana sanulu, ne’ebé inklui lian tetun no kursu imersaun kulturál, dezenvolvimentu abilidade tékniku no formasaun ba saúde no seguransa. Formadór na’in ualu sei tulun edukasaun língua Inglés iha eskola sekundária sira no Voluntáriu nain sia sei promove Dezenvolvimentu Ekonómiku Komunitáriu hamutuk ho komunidade no grupu juventude sira, sentru treinamentu hosi Governu no ONG lokal sira. Iha ámbitu tomada pose, Voluntáriu sira jura atu kaer-metin nafatin valór no prinsípiu sira hosi Korpu ba Pás no servisu maka’as atu bele hadi’a timoroan sira-nia moris. Hafoin serimónia ida-ne’e, imediatamente Voluntáriu sira sei viajen ba sira-nia sítiu no muda ba sira-nia família ospedia sira. Korpu ba Pás Timor-Leste iha istória naruk kona-ba susesu parseria ho Komunidade timoroan ho voluntáriu sira ne’ebé mai uluk iha nasaun ne’e iha tinan 2002. Hahú hosi ne’ebá, voluntáriu liu na’in-200 mak servi ona iha Timor-Leste, halo projetu sira ne’ebé fo ona impaktu moris ba sira ne’ebé Voluntáriu sira servi. Ho aumenta hosi Voluntáriu foun sira ne’e, Korpu ba Pás kontinua ninia kompromisu atu apoia timoroan sira no haforsa lasu entre Amerikanu no timoroan sira. Grupu Voluntáriu Korpu ba Pás balun sei mai tan Timor-Leste iha outubru tinan ne’e. SEII-Reinu Unidu diskute kona-ba violasaun seksuál-krime kontra umanidade https://tatoli.tl/2023/03/30/seii-reinu-unidu-diskute-kona-ba-violasaun-seksual-krime-kontra-umanidade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 — Diretora Nasionál Dezenvolvimentu Jéneru, iha Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Francisca Susilawaty de Sousa, hateten SEII ho Reinu Unidu hala’o enkontru diskute kona-ba violasaun seksuál no krime kontra umanidade. “SEII partisipa enkontru bilaterál iha Wilton Park kona-ba asuntu konflitu relasiona ho violénsia seksuál no krime kontra umanidade iha Estadu Reinu Unidu, hanesan Ajénsia Ezekutiva Relasaun Esteriór, Eskritóriu Komunidade no Dezenvolvimentu (FCDO-Sigla Portugés) iha Reinu Unidu, ho nia misaun atu sai forsa ba asaun di’ak no avansada iha prátika solusaun sira ba krítika ba iha asuntu globál liuhosi fasilitasaun diálogu internasionál sira,” refere komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Iha enkontru bilateral ne’e hodi apoiu proposta (Crimes Against Humanity Convention – (CAHC) nune’e tetu hamutuk oinsá asuntu ne’e bele uza ba prevensaun dezigualdade jéneru no partikulár hametin fortalesimentu prevensaun no resposta ba konflitu relasiona ho violénsia seksuál. Konferénsia Wilton Park ne’e bazea ba rezolusaun foin lalais ne’e iha Komité daneen (6) Nasaun Unida, hodi hasoru malu fali iha sesaun kontinuasaun iha fulan-abríl tinan ida-ne’e ho nia objetivu mak atu kria espasu ba diskusaun kona-ba konteúdu artigu sira-ne’ebé hakerek iha esbosu proposta CAHC no identifika solusaun sira ba asegura, katak asuntu ne’e responsivu ba dezigualdade jéneru, hodi foku espesífiku ba Conflict Related Sexual Violence (CRSV). “Nune’e fó enfaze ba importánsia hosi CAHC ein jerál no asegura abordajen ba CRSV konduzidu hosi baze evidénsia ida no halo konsultasaun ho sobrevivente no espesialista sira ba asuntu refere. Hodi hasa’e kolaborasaun no koerénsia ida ho komunidade Internasionál, inklui membru Estadu Prinsipál Nasaun Unida, hodi oferese oportunidade ida ba partisipante hotu ba abordajen ida perferida,” nia dehan. Enkontru ne’e nia rezultadu sei anota iha nota badak ne’ebé tau hanesan sumáriu rekomendasaun no prátika di’akliu no sei fahe tutan ba parte sira relevante. Partisipante espesífiku ba konvite ne’e mai hosi ema na’in-50 kompostu hosi Nasaun Timor-Leste no Estadu Reinu Unidu. Iha enkontru ne’e hala’o ona durante loron tolu nia laran iha rezidénsia Wilton Park-Reinu Unidu (UK) hahú hosi loron 15-17 fulan-marsu tinan ne’e. Partisipante espesífiku ba konvite ne’e mai hosi ema na’in 50 kompostu hosi Timor-Leste, Estadu Unidu Amerika, Reinu Unidu, Olánda, Fransa, Indonézia, Irlánda, Béljika, Uganda, España, Suiza, Iraq, Kenya, Canada, Lebanon, Italia, Malázia no Trinidad & Tobago. Partisipantes sira maioria Peritus Jurídiku inklui reprezentante xave hosi Governu no Organizasaun Sosiedade Sivíl, inklui grupu sobreviventes, Parseiru Multilaterál no Prinsipál Estadu Membru sira. Ministériu Obra Públika presiza rezolve estrada Batugade-Maliana https://tatoli.tl/2023/03/31/ministeriu-obra-publika-presiza-rezolve-estrada-batugade-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 MALIANA, 31 marsu - Xefe suku Batugade, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, Januário Moises, husu Ministériu Obra Públika (MOP) atu rezolve lalais estrada nasionál diresaun hosi liña fronteira Batugade ba to’o kapitál Maliana tanba daudaun ne’e kondisaun grave hafoin akontese udan-boot durante ne’e. “Ami hotu-hotu ba ho motorizada, karreta públiku no privada atu asesu mai iha Maliana ne’e sente estrada ne’e grave la halimar. Ne’e duni ami husu governu, se bele tau matan ba estrada ne’e, tanba ita iha liña fronteira hanesan odamatan boot ba nasaun,” Xefe suku ne’e informa ba jornalista sira, iha edifísiu administrasaun munisipál Bobonaro, sesta ne’e. Nia hatutan, durante ne’e kondisaun estrada refere difikulta tebes movimentasaun transporte públiku no privada. Nune’e mós fó impaktu mós ba atividade ekonómiku tamba estrada barak maka ku’ak no kotu susar tebes ba  komunidade sira atu transporta produtu lokál ba merkadu Maliana vila. Nia haktuir, estrada refere governu antérior finaliza no hosi Batugade mai Balibo vila to’o agora sei uza hela obra ne’ebé governu Indonézia husik hela hafoin Timor-Leste ukun-aan. Enkuantu estrada sira-ne’ebé governu rezolve ona ne’e mós balu ladún iha kualidade di’ak, tanba udan mai rai-halai sobu estraga fila-fali. “Agora estrada sira-ne’e ladi’ak hotu ona, ne’e duni kondisaun estrada sira-ne’e presiza hadi’a maibé labele reabilita provizóriu de’it, tenke ser permanente, atu ita-nia movimentu ne’e bele normál fali,” nia katak. Xefe suku Leo-Hitu, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, Benjamin Maia, hateten, durante viajen ba-mai estrada parte Manuten dodok iha suku Leolima grave tebes no balun ameasadu atu kotu hotu ona. “Ami hela besik kedas liña fronteira, maibé ami-nia estrada agora grave tebes, oinsá ami halo movimentu ba-mai, liuliu komunidade sira atu lori produtu lokál ba merkadu difisil tebes,” nia tenik. Xefe Suku Benjamin rekomenda ba parte kompetente atu konsidera preokupasaun hirak-ne’e hodi rezolve lalais molok tama ba eleisaun parlamentár. “Ita-nia eleisaun mós besik daudaun ona, ida-ne’e mak governu la rezolve lalais bele difikulta mobilizasaun materiál senstivu ba sentru votasaun no estasaun votu sira, liuliu iha suku sira-ne’ebé área rurál ne’e,” nia dehan. Rekorda fali katak iha loron 08  fulan-fevereiru ne’e, Ministru Obra Públika, Abel Pires, akompaña hosi Diretór Jerál Estrada no Ponte Prevensaun Kontrolu Cheias (DJEPPKS), Rui Hernâni no Diretora Nasionál Manutensaun no Konservasaun Rodoviaria (DNMKR), Isabel Maria Lay Guterres, halo levantamentu dadus estragu iha estrada nasionál Batugade ba Balibó to’o Maliana nune’e bele  halo reabilitasaun ba estrada refere. MTKI sosializa fenómenu eklipse solar híbridu ba komunidade Viqueque https://tatoli.tl/2023/03/31/mtki-sosializa-fenomenu-eklipse-solar-hibridu-ba-komunidade-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 VIQUEQUE, 31 marsu 2023 — Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), sesta ne’e, halo sosializa informasaun ba komunidade iha munisípiu Viqueque kona-ba fenómenu eklipse solar híbridu ne’ebé sei akontese iha loron 20 abríl ne’e. Vise Koordenadór primeiru ba eventu  fenómenu Eklipse Solar Híbridu husi  MTKI, Angelito da Costa, hateten presiza tebes hala’o sosializasaun ba komunidade no autoridade munisipál sira hodi iha konesimentu kle’an ligadu fenómenu refere nomos halo preparasaun atu simu vizitante lokál, nasionál no Internasionál, liuliu siéntista sira ne’ebé iha interese hodi asiste direta fenómenu naturál ne’e. “Ohin ami halo sosializasaun ba fenomenu eklipse solár ba ita-nia komunidade sira hodi sira bele hatene kona-ba  fenómenu uniku ida-ne’e tanba Viqueque mós sei afeta hotu durante minutu balu nian laran”, Vise koordenador ne’e hateten liuhusi ninia diskursu abertura iha salaun Finlos, Viqueque-Villa, sesta ne’e. Iha ambitu fenómenu uniku ne’e sei iha kria eventu balun hanesan atividade kultura, expo produtu lokál, no konkursu pintura entre ensinu báziku, ensinu pre-sekundáriu no ensinu Sekundáriu ne’ebé eziste iha Postu Administrativu Viqueque-Villa. Enkuantu atu asiste ka hateke ba loron durante eklipse solar afeta funsionamentu ema nian matan, nune’e labele haree direta fenomena eklipse solar, sein uza protesaun matan. Bainhira atu asiste eventu ne’e tenke uza oklu solar filtera ho ninia estandarta ISO 12312-2 no labele naran uza oklu metan ka oklu baibain sira atu haree loron matan durante eklipse solar akontese. Bainhira asiste fenomenu astronómiku ne’e ho oklu solar filter no presiza revista se oklu iha kondisaun di’ak no iha rachado (ratak) ruma, molok hateke ba eklipse solar, presiza uza entes ona oklu solar filter ISO 12312-2. Durante nakukun, bele hasai oklu hodi haree no bainhira loron matan komesa mosu fali, presiza uza hikas fali oklu molok kontinua haree eventu ne’e. Hafoin  eventu remata, keta hasai oklu, maibé hatun ulun hofoin bele hasai oklu  ne’e husi matan. Labele hasai oklu bainhira matan sei heteke hela ba loron matan. Nune’e mós, karik iha ema ruma atu halo filmazen, presiza asegura katak kamera ne’ebé sei uza, iha filtru solar ne’ebé adekuadu. Tanba mezmu hateke liuhusi kamera, bele hamosu problema matan, labele uza kamera telefone nian, tanba laiha protesaun solar adekuadu no Karik iha ema belun uza apparellu telescope ou binocular, presija asegura iha mós filtru solar adekuadu. Iha fatin hanesan Administradór Munisípiu Viqueque Januario Soares (Bolly), hataten sosializasaun ne’e importante tebes atu komunidade bele hatene fenómenu ne’e no meiu protesaun sira. “Fenómenu naturál baibain no la fó impaktu negativu boot ba ita-nia populasaun sira hodi ameasa vida, maibé ho efetu radiasaun km’aan ba matan moras nian nune’e labele pániku”, nia sujere. Planu Nasional Ordenamentu Territoriál define RAEOA no Atauro sai produsaun pekuária no turístika https://tatoli.tl/2023/03/31/planu-nasional-ordenamentu-territorial-define-raeoa-no-atauro-sai-produsaun-pekuaria-no-turistika/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 LIQUIÇÁ, 31 marsu 2023 – Po lítika ba Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste (PNOT-TL) define Rejiau Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno no Atauro sai zona funsionál ba produsaun pekuária no dezenvolvimentu turístika iha Timor-Leste. “Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste sei sai baze ba informasaun territóriu nian atu implementa polítika oinoin, hanesan zona funsionál ne’ebé identifika ona hamutuk 11 bazea karaterístika no potensialidade territorial,” Ministru Planu no Ordenamentu Territóriu, José Maria dos Reis ko’alia iha ámbitu diskusaun públika kona-bá planu nasionál ordenamentu territoriál iha salaun Tokodede, munisipíu Liquiçá, sesta ne’e. Governante ne’e esplika,  zona funsionál 11 ne’e abranje iha munisipíu hotu no rejiaun sira, maibé tuir Lei Inan, Konstituisaun Repuúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL), konsagra kedas rejime administrativa espesiál Oé-Cusse Ambeno, no Atauru. “RAEOA iha importánsia ne’ebé boot tebes ba dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian, nu’udar rejiaun dahuluk ne’ebé dezenvolve ho vizaun ZEESM-TL hodi promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé aseleradu, ekualitáriu no justu, entaun RAEOA iha vantajén barak, inklui nia pozisaun jeografika, ne’ebé fronteira ho Indonézia,” nia afirma. Oé-Cusse bele sai referénsia ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste Tanba ida-ne’e, dezenvolvimentu RAEOA nian importante tebes hodi hetan benefísiu atu promove dezenvolvimentu ekonómiku iha ita-nia rai, nune’e mós evita izolamentu rejionál, ho dezenvolvimentu RAEOA nian, enklave ida-ne’e bele no tenke sai nu’udar pontu referénsia iha nível nasionál no rejionál. “Iha planu nasionál  Ordenamentu Territóriu RAEOA abranje hosi zona funsionál, ne’ebé identifika hanesan zona ida, hanaran Oé-Cusse Ambeno,” nia afirma. Iha zona funsionál ida-ne’e nia espesializasaun produtiva bazea ba produsaun pekuária ho destake ba akikultura, ne’ebé bele kontribui atu asegura ai-haan ba populasaun RAEOA nian, nune’e mós fó biban atu halo esportasaun ba ita-nia nasaun viziñu Indonézia. Tanba ne’e, tenke promove dezenvolvimentu ba atividade industriál sira, ho prioridade ba kadeia de valór ba setór pekuária. “Iha zona ida-ne’e identifika mós hanesan espesializasaun produtiva, dezenvolvimentu turístika, ho destake ba rekursu umanu paizajíztiku sira, hodi aproveita ekipamentu no infrestrutura sira-ne’ebé harii ona,” nia fó hanoin. Dezenvolvimentu infraestrutura nesesariu ba progresu turizmu iha Ataúro Purtantu, iha illa Atauro, abranje hosi zona lima (5), hanaran duni Atauro, ne’ebé nia espesializasaun produtiva fóka liu ba dezenvolvimentu atividade turítiska sira, hodi aproveita rikusoin turístika sira no konsidera ligasaun maka’as ho konservasaun ambientál. Tuir nia, poténsiál dezenvolvimentu turízmu ne’ebé aas, importante atu refere mós katak, Atauro nia patrimóniu naturál, ho abitante mariñu sira-ne’ebé riku ho biodiversidade, importánsia konservasaun ambiéntál. “Ha’u hakarak ferere mós katak, Atauru, nia espesializasaun produtiva foka mós ba dezenvolvimentu atividade peska nian, no atividade tradisionál sira hanesan artezenatu,” nia katak. Entretantu, RAEOA-ZEESM TL mosu hanesan instrumentu ba jestaun ekonómia atu atinje kresimentu dezenvolvimentu iha Timor-Leste, ne’ebé adota hosi Lei númeru 3/2014, 18 juñu, aprova hosi reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál (PN). Iha 2015 Governu sentrál hahú alokasaun orsamentu to’o agora ba RAEOA-ZEESM TL hodi sai hanesan modelu dezenvolvimentu ida no sai mós referénsia ba Estadu Timor-Leste. Nune’e mós kria administrasaun munisipál Atauro prosede iha terseira alterasaun dekretu-lei nú. 3/2016 no segunda alterasaun dekretu-lei nú.11/2019. Planu Nasionál Ordenamentu Territoriál importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/03/31/planu-nasional-ordenamentu-territorial-impotante-ba-dezenvolvimentu-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 LIQUIÇÁ, 31 marsu 2023 – Planu Nasionál Ordenamentu Territoriál (PNOT) importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. “Tanba ne’e maka Planu Nasionál Ordenamentu Territoriál importante tebes ba dezenvolvimentu Timor-Leste, tanba sei define estratéjia ida ho objetivu fundamentál relasiona ho organizasaun territóriu  Nasionál,” Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hatete, ko’alia liuhosi diskusaun públika kona-bá planu refere iha salaun Tokodede, munisípiu Liquiçá, sesta nee. Governante ne’e, konfirma,  norma sira-ne’ebé  sei orienta ordenamentu territóriu  nian, protesaun no konservasaun rekursu naturál sira, nune’e mós sei armoniza uzu espasu sira, ordenamentu rede infraestrutura prinsipál sira, ekipamentu koletivu no sistema naturál sira. Nune’e mós instrumentu ida-ne’ebé sei sai matadalan ba invenstimentu sira-ne’ebé iha impaktu territoriál ho interese ba Estadu, no instrumentu ida-ne’ebé sei sai matadalan ba instrumentu planeamentu iha ámbitu munisipál, no instrumentu ida-ne’ebé sei promove koordenasaun no artikulasaun entre podér sentrál no podér lokál. “Polítika ordenamentu territóriu nu’udar parseiru ida ho valór aas  ba prosesu desentralizasaun no mós ba futuru podér lokál, tanba atu kumpre ita-nia lei baze ordenamentu territoriál, planu nasionál ordenamentu territóriu sei orienta ba munísipiu, ne’ebé dadaun ne’e dezenvolve hela,” nia katak. SEJD rekoñese atleta SEA Games hetan problema https://tatoli.tl/2023/03/31/sejd-rekonese-atleta-sea-games-hetan-problema/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 DILI, 31 marsu 2023 – Diretór Nasionál Desportu hosi Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) Cesarino da Silva, hateten, atleta sira ne’ebé iha hela preparativu atu ba kompete iha Sea Games hasoru duni difikuldade ba ai-han, hela fatin no roupa. Kondisaun sapatu ba atleta sira “Ita haree duni iha media, treinadór no atleta sira ne’ebé ita prepara ba SEA Games ne’e kestiona kona-ba hahan, hela-fatin no roupa ne’ebé mak oferese hosi kompaña, ita tuun ba iha kajerna Polísia Militár no observa katak ida ne’e los duni, entaun ita bolu kedan Konfederasaun Desportiva Timor-Leste hodi mai halo esklaresimentu kona-ba buat sira ne’e”, Diretór Cesarino da Silva, dehan ba Agência TATOLI iha edifísiu SEJD, ohin. Tanba ne’e, SEJD husu ba CDTL atu responsabiliza ba fallansu hirak ne’ebé iha. “Ida ne’e responsabilidade CDTL nian tanba orsamentu ita transfere hotu ona atu prepara atleta sira liuliu ba alimentasaun no ekipamentu treinamentu, atleta sira treinu presiza duni ai-han ne’ebé di’ak ba sira, ida ne’e mak ami bolu CDTL tenke rezolve lalais”, Cesarino dehan. Nia haktuir, informasaun ne’ebé rekolla iha terenu dalabarak atleta atleta no treinadór kestiona kona-ba kualidade hahan no nia kuantidade. Ida ne’e kompeténsia CDTL nian atu fó atensaun ba kompaña maibé CDTL rasik la halo tanba porsi ai-han ba modalidade la hanesan. Iha mós informasaun katak atleta sira iha kajerna, loron ida asesu $18 ba hahan. Modalidade hirak ne’ebé prepara atu ba kompete iha SEA Games tinan ne’e mak Atletizmu, Voleiból Praia, Taekwondo, Karate-do, Boxe, Futeból no Siklizmu. Rekorda fali katak dezde tinan kotuk Governu liuhosi SEJD transfere ona osan hamutuk rihun $82 ba konta CDTL nian hodi fó ba modalidade hirak ne’ebé prepara ba SEA Games hodi halo preparasaun. STAE-CNE hahú diskute modelu bulletin votu https://tatoli.tl/2023/03/31/stae-cne-hahu-diskute-modelu-bulletin-votu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 DILI, 31 marsu 2023 – Diretór Jerál Sektretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten hahú halo koordenasaun ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla Portugés) atu diskute no haree hamutuk modellu bulletin votu ba partidu polítiku 17, ne’ebé konkorre eleisaun Parlamentár, iha 21 maiu 2023. “Ita mós koordena hela ho parte Komisaun Nasionál Eleisaun atubele komunika ho Tribunál Rekursu hodi hato’o mós ba iha Komisaun Nasionál Eleisaun kona-ba sigla, bandeira ou emblema sira ne’ebé mak hatete tuir lei, hodi bele haree hamutuk modelu bulletin votu”, Diretór ne’e hateten ba Agência TATOLI, iha kna’ar fatin-Dili, sesta ne’e. Elementu bulletin votu ne’ebé define tuir lei eleisaun parlamentár númeru 6/2006 ne’ebé altera númeru 9/2017 ne’ebé iha artigu 39, hatete bandeira ou emblema ne’e tenke hanesan ho sigla bandeira ou emblema ne’ebé partidu sira  submete inskrisaun hanesan partidu polítiku iha Ministériu Justisa no Tribunál Rekursu. “Ami husu ba kada partidu atu ba aprezenta ba iha STAE kona-ba elementu husi bulletin votu mak hanesan sigla, emblema ou bandeira ne’e mak refere iha lei eleisaun parlamentár”, nia afirma. Daudaun ne’e, nia afirma hala’o kontaktu ho partidu polítiku sira atu submete bandeira ka emblema mai STAE, hafoin ajusta ba iha modelu bulletin votu. “Atu tau foto iha bulletin votu ne’e la’ós ami-nia kompeténsia, maibé ha’u atu fó hatane kata kami sei produs bulletin votu tuir lei ne’ebé iha. Daudaun ami prepara hela modelu buletin votu no ami husu ona ba partidu polítiku atu submeter bandeira ho foto, tanba ami haree iha lei ne’e emblema ho ema ne’e tenke ho koloridu, maibé tenke tuir hanesan ho emblema ka bandeira ne’ebé lori halo inskrisaun partidu iha Tribunál Rekursu,” katak. CNE-STAE halo edukasaun sívika hodi hasa’e taxa partisipasaun iha ElPar https://tatoli.tl/2023/04/01/cne-stae-halo-edukasaun-sivika-hodi-hasae-taxa-partisipasaun-iha-elpar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-01 VIQUEQUE, 01 abríl 2023 - Administradór Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Liquiça, Sebastião Pereira Freitas, husu ba órgaun eleitorál hanesan Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) no Sekretáriu Tekniku Administrasaun Eleitorál (STAE) presiza halo edukasaun sívika ba elietór foun sira atu hasa’e taxa partisipasaun iha eleisaun Parlamentar ne’ebé sei realiza iha 21 maiu 2023. “Ha’u husu ba CNE no STAE atu eduka ita-nia eleitór sira atu partisipa iha votasaun no hanorin sira labele vota sala”, Administradór ne’e hateten iha nia diskursu iha postu Ossu, sesta ne’e. Nia husu ba komunidade sira tenke partisipa votasaun  hodi fó konfiasa ba partidu polítiku atu bele jere nasaun ne’e liuliu dezenvolve nasaun atu liberta povu husi ki’ak no mukit. “Ha’u mós rekomenda ba estudante sira liuliu eleitór foun sira iha fulan maiu ne’e tenke bá partisipa vota, labele kria krime eleitorál iha sentru votasaun no estasaun votasaun postu Ossu”, nia fó hanoin. Enkuantu dadús eleitór iha eleisaun Prezidensiál 2020 husi munisípiu Viqueque hamutuk 57.881, votante mai vota hamutuk 43.252 ho taxa partisipasaun 74,73%, votu abondonadu ida, votu nulu hamutuk 839 (1,94%), votu branku 246 (0,57%), votu reklamadu hamutuk haat (0,01%), votu rejeitadu hamutuk lima (0,01%) no totál votu validu hamutuk 42.157 (97,47%). Iha fatin hanesan, Diretór CNE munisípiu Viqueque, Honorio Cruz da Silva, hateten edukasaun sívika ne’ebé CNE realiza iha munisípiu Viqueque ba sidadaun sira iha postu lima alvu maka sidadaun idade 17 ba leten tantu estudante no komunidade ho espetativa ida hodi hamutuk sentidu pertense iha prosesu eleisaun parlamentár. “Edukasaun sivika ne’e ba eleitór poténsial ba eleitór ho esperansa ida mak iha eleisaun parlamentár ne’ebé sei akontese ne’e bele hasa’e taxa partisipasaun”, nia afirma. Autoridade Uatulari koordena lidér partidu polítika no GAM garante pás-estabilidade iha ElPar https://tatoli.tl/2023/04/03/autoridade-uatulari-koordena-lider-partidu-politika-no-gam-garante-pas-estabilidade-iha-elpar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 VIQUEQUE, 03 abríl 2023 — Autoridade postu administrative Uatulari, munisípiu Viqueque, segunda ne’e, ho inisiativa hahú koordena ho líder partidu polítiku no lidér Grupu Arte Marsiál sira-ne’ebé eziste iha postu refere hodi garante pás no estabilidade iha kampaña eleitorál no eleisaun parlamentar tinan ne’e. “Ohin, ami konvoka enkontru ho autoridade suku, militante partidu polítiku no lidér GAM sira iha administrativu hodi garante pás no estabilidade iha eventu demokrátiku. Tanba eventu ne’e kada tinan lima implementa, Nune’e ita bele asegura kampaña eleitorál no votasaun iha postu Uatulari bele la’o ho susesu iha pás no estabilidade nia laran”, Administrado Postu Uatulari,, Tomas Soares da Silva, hateten ba jornalista sira, hafoin ramata enkontru ho autoridade sira, segunda ne’e. Atu garante pás no estabilidade, nia husu komunidade tenke presiza respeita prosesu demokrasia hodi respeita malu no kompleta malu iha tempu kampaña eleitorál no eleisaun hodi labele hamosu instablidade ruma. “Atu labele mosu konflitu iha festa demokrasi, ita presiza hadomi ita-nia an no hadomi ema seluk hanesan ita an rasik, nune’e mós ita presiza respeita no hadomi lider partidu polítika sira hotu. Liuliu lidér frente armada, frente klandestina no frente diplomata tanba sira mak organiza funu hodi ita ukun rasik an tan tanba ne’e buka hadomi no respeita sira”, nia fó hanoin. Iha fatin hanesan Xefe Matahoi, António Amaral, hatutan  bainhira tama iha kampaña no eleisaun bandu joven sira tuur hamutuk hemu tua. “Ha’u sei bandu ha’u-nia joven sira labele hemu tua no ha’u sei kordena ho xefe aldeia no delegadu sira ida-idak kontrola ninia joven sira iha bairru, nune’e labele mosu konflitu iha tempu kampaña no eleisaun nian laran”, nia promote. Iha enkontru preparasaun ba kampaña no eleisaun iha postu Uatulari hetan partisipasaun husi reprezenta Polísia nasionál Timor Leste (PNTL), xefe suku husi suku neen, xefe juventude, reprezentante partidu politiku no GAM sira iha postu Uatulari. DTP Bobonaro kontribui reseita rihun $20 iha trimestre dahuluk https://tatoli.tl/2023/04/03/dtp-bobonaro-kontribui-reseita-rihun-20-iha-trimestre-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 MALIANA, 03 abríl 2023 – Diresaun Terra no Propriedade (DTP), munisípiu Bobonaro, iha trimestre dahuluk tinan 2023 ne’e rekolla reseita rihun $20-resin hodi hatama kofre estadu. Diretór DTP no servisu kadastrál munisípiu Bobonaro, Castro Laco Martins, esplika, reseita hirak-ne’e rekolla hosi arrendatáriu lokál no estranjeiru sira-ne’ebé okupa uma no rai estadu sira iha postu administratrivu Atabae, Balibo, Maliana no Bobonaro. “Ita-nia taxa ne’ebé hetan ne’e iha fulan-janeiru to’o marsu ne’e rihun $20-resin, kuaze besik tama ba $30 mil hanesan ne’e, ita rekolla hosi sira-ne’ebé kontratu nanis no sira-ne’ebé selu tarde,” Diretór DTP munisípiu Bobonaro, Castro Laco Martins, informa ba Tatoli, iha Holsa, Maliana, segunda ne’e. Castro subliña, tuir dadus  arrendatáriu lokál no estranjeiru sira-ne’ebé okupa rai no uma estadu iha munisípiu ne’e hamutuk 94, maibé hosi númeru ne’e balun ne’ebé halo negósiu kiik sira la konsege selu arrendamantu tanba ladún hetan rendimentu di’ak. Maibé DTP nafatim tún ba terrenu halo aprosimasaun ho arrendatáriu sira atu nune’e bele koopera hodi kumpre devér selu taxa ba estadu bazea ba kontratu arrendamentu ne’ebé asina ona. “Ami hato’o ona karta xamada ba sira, iha konteúdu karta ne’e hateten iha fulan-abríl ba leten tenke kona ona sansaun multa 50% kada fulan. Kuandu selu tarde, sé kuandu la kumpre ami iha obrigasaun fó notifikasaun, ida selu arrendamentu no dívida durante ne’e, sé la selu pasiénsia tenke hapara,” Castro afirma. Enkuantu tuir  regulamentu UNTAET nian katak, arrendatáriu ne’ebé okupa rai estadu klasifika ba Zona I, II no III, maibé daudaun  ne’e fó ba liu área espesífika. “Tanba ita dook hosi estrada boot, ne’e ita labele husu zona III maibé espesífiku, sé dalan boot tuir tabela ne’e, nia ba kotuk liu, ami fó mínimu sentavu 0,20 metru kuadradu, iha estrada boot sentavu 0,25, maibé la hanesan ho ema estranjeiru, sira tenke 100%, ezemplu ita sentavu 0,50, entaun ema estranjeiru tenke dolar $1,” nia katak. Iha tinan kotuk, DTP konsege kontribui reseitás rihun $70-resin, maibé dívida rihun $35 mak arrendatáriu sira seidauk selu. Enakuntu dadaun ne’e iha sidadaun na’in-hitu mak atu asina kontratu arrendamentu estadu hodi halo atividade negósiu iha rai no uma estadu. Governu lansa instalasaun sentru atendimentu integradu ba EhD iha Ainaro https://tatoli.tl/2023/04/03/governu-lansa-instalasaun-sentru-atendimentu-integradu-ba-ehd-iha-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 — Governu Timor-Leste no Portugál liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál (MTSSS) hala’o lansamentu ba futuru instalasaun sentru atendimentu integradu ba ema ho defisénsia inklui labarik sira iha Aianro. Vise-Primeiru Ministru no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, hateten objetivu harii sentru ne’e atu halo atendimentu integradu ba komunidade sira-ne’ebé iha situasaun frajilidade, liu-liu ema ho defisiênsia, labarik no feto sira-ne’ebé hasoru violénsia doméstika no violénsia bazeia ba jéneru, labarik no jovens ne’ebé moris iha situasaun vulnerabilidade nia laran. “Kooperasaun entre Governu Timor-Leste ho Portugál importante tebes atu promove feto, labarik no ema defisiénsia ne’e mak ohin hamutuk iha fatin ida-ne’e ho objetivu lansamentu ba futuru instalasaun sentru atendimentu integradu no lansamentu ida-ne’e fó oportunidade no atendimentu ho infraestrutura modernu, kualidade ho ekipamentu kompleitu nomós iha jestaun ne’ebé mak di’ak no persiza rekursu umanus ne’ebé kualifikadu,” Governante Vise-Primeiru Ministru no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) ne’e hateten liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Tuir nia, Portugál prontu simu ka fornese formasaun no formasaun espesiál iha ne’ebá no depois sentru ne’e nia prosesu kontrusaun ramata. “Ha’u hato’o ha’u-nia agradese barak ba Governu Portugál tanba fó sira-nia apoiu mak ohin ita bele realiza eventu ida-ne’e no lahaluha mós agradese ba komunidade no Ministériu Justisa tanba atribui ona rai ektare haat (4) mai MSSI hodi bele estabelese sentru,” nia dehan. Ba fatin ne’e, nia dehan tinan ida-ne’e sei halo estudu viabilidade no ba tinan oin tau orsamentu hodi bele halo ona. Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Maria Manuela Freitas, hateten agradese tebes ba komunidade Ainaro ne’ebé ho vontade di’ak hodi oferese fatin ida-ne’e bele hari’i sentru ida atu tau matan ba maluk sira-ne’ebé mak kbiit laek. “Apresia tebes ba Governu Timor-Leste ne’ebé mak nafatin hakarak hatudu vontade no luta hodi redus ema kbi’it laek ninia nesesidade,” nia dehan. Administradór munisípiu Ainaro, Leovogildo Amaral Pereira, urgullu tanba Embaixadora Portugál bele servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi hari’i sentru atendimentu integradu ida-ne’e. “Ha’u hanesan Administradór Munisípiu Ainaro orgullu tebes-tebes programa ida-ne’e ba futuru bele akumula ita-nia ema sira-ne’e hanesan defisiénsia no kbiit laek nomós agradese ba Suku Ainaro nia tanba bele oferese rai ida-ne’ebe luan tebe-tebes atu hari’i sentru ida-ne’e. Sentru ida-ne’e di’ak tebes ba munisipiu Ainaro inklui mós munisípiu seluk karik sira-nia ema ruma mai atu hela iha sentru ne’e ho kontente tebe-tebes,” nia dehan. Reuniaun KM CPLP iha Luanda aprova rezolusaun tolu https://tatoli.tl/2023/04/03/reuniaun-km-cplp-iha-luanda-aprova-rezolusaun-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, hateten reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru (KM) iha Luanda konsege aprova Estatutu CPLP, alterasaun kona-ba regulamentu observadór sira asosiadu no kriasaun asuntu ekonómiku emprezáriu iha Sekretariadu Ezekutivu CPLP. “Iha reuniaun ne’e konsege aprova rezolusaun tolu, ida mak estatutu CPLP nian, ida mak rezolusaun alterasaun sobre regulamentu observadores asosiadu no ikus liu mak kriasaun asuntu ekonomika emprezáriu iha sekretariadu ezekutivu CPLP”, Ministra Magno dehan ba Agência TATOLI foin lalais ne’e. Ministra salienta objetivu prinsipál hosi reuniaun ne’e aborda asuntu balu ne’ebé sai proposta ba nasaun Angola hanesan prezidénsia rotativa ba CPLP. Enkuantu Angola konvida Ministru Negósiu Estranjeiru iha nasaun membru sira hotu atu partisipa iha reuniaun prinsipál hodi halo debate polítiku ho tema “ O Papel dos Mares e Oceanos na Projeção Internacional da CPLP”. Rekorda fali katak dezde Prezidente rotativa Timor-Leste nian iha tinan 2014-2016 Timor-Leste nia proposta mak foku ba kooperasaun ekonómika. “Entaun agora daudaun Angola mak hanesan Prezidente maibé sira nafatin tau importánsia ba pilar ekonomia nian ne’ebé iha ita-nia tempu ita mós tau importánsia ida ne’e kapas tebes”, ministra afirma. Iha oportunidade ne’e, Ministra Magno mós halo vizita kortezia ba Ministru Negósiu Estranjeiru Angola nian hodi ko’alia kona-ba oinsa atu hametin relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Angola. “Ministru Negósiu Estranjeiru Angola informa mai ha’u katak sira atu loke sira nia embaxada iha Timor-Leste, entaun ha’u mós konvida sira atu nasaun rua haree ba kooperasaun ekonomia nian”, nia hakotu. Nasaun membru CPLP kompostu hosi, Angola, Brazíl, Cabo Verde, Giné-Bisau, Giné Ekuatoriál, Mosambique, Portugál, São Tomé e Prínsipe no Timor-Leste. Deputada PD husu Governu halo intervensaun rápida ba estrada Ermera https://tatoli.tl/2023/04/04/deputada-pd-husu-governu-halo-intervensaun-rapida-ba-estrada-ermera/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 — Deputada hosi bankada Partidu Demokrátiku (PD), Elbina de Sousa, husu Governu liuhosi Ministéiru Obra Públika (MOP) ho Institutu Jestaun Ekipamentu no Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura, Institutu Públiku (IGEADE, I.P) atu halo intervensaun rápida ba estrada Ermera hodi fasilita movimentu populasaun. “Kondisaun estrada ne’ebé mak iha Ermera grave tebes. Semana kotuk ha’u foti ona no ba haree direta fatin katak presiza iha intervensaun rápida, IGEADE, I.P no dirasaun Obra Públika halo ona intervensaun, maibé ida-ne’ebé mak presiza agora. Ezmeplu, ponte emerjénsia ida atu bele fasilita oinsá halo movimentasaun, tanba susar tebes populasaun atu hakat ba mai mobiliza sira-nia produtu lokál, asesu ospitál no atu mai to’o Gleno ka Dili susar tebes,” Deputadu Elbina hato’o liuhosi intervensaun iha reuniaun plenária PN, tersa ne’e. Nia dehan, kondisaun ne’e grave presiza intervensaun urjente no normaliza movimentasaun, nune’e nia-parte apresia intervensaun hosi IGEADE, I.P no parte dirasaun Obra Públika maibé presiza aselera lais liután intervensaun. “Dalan atu asesu ba Letefoho, Atsabe, Hatulia B mós problema, ne’e natureza maibé obrigasaun Governu halo ona maibé presiza aselera,” nia hateten. Tuir nia observa, situasaun ne’e akontese tanba laiha manutesaun rutina to’o situasuan klima kauza estragu direta. Deputadu CNRT, Adérito Hugo, hakarak konfirma fila-fali Ministru Obra Públika (MOP) ba situasaun ne’ebé akontese iha eleisaun prezidensiál 2022 ne’ebé tuir Ministru selebra memorandum entre MOP ho STAE sira iha munisípiu, atu normaliza estrada ba sentru votasaun hotu iha tempu kampaña, maibé ida-ne’e la akontese. “Ohin loron hela loron 50 ba eleisaun, maibé ita mós hela loron 15 periódu kampaña eleitorál. Partidu sira presiza estrada ne’ebé adekuadu ba suku sira izoladu, atu nune’e partisipasaun iha eleisaun dezde iha kampañia ida justu, demokrátiku. Povu ida-ne’ebé partidu polítiku nia meta atu konvida sira ba partisipa votasaun bele sente propaganda partidu sira hotu to’o ba sira,” nia hateten. Deputadu hosi bankada opozisaun ne’e hateten, to’o ohin suku balun hanesan referénsia ba munisípiu hotu-hotu ne’ebé estrada iha situasaun grave, ezemplu iha postu Turiskai, suku Fatukalu, Lesiwata, Liurai, Orana, suku sira ne’e izoladu estrada anteriór la hadi’a agora grave liu, nune’e husu Governu atu tau atensaun. Antes ne’e, Deputadu Fretilin António dos Santos hateten kona-ba situasaun udan rezulta infraestrutura iha Ermera aat hanesan mota tolu iha Gleno ida ba iha Ermera antiga nian rezulta ona populasaun barak ninia rai lakon, no agora liu-liu ba eskola universidade ETCI problema boot bee tama to’o laran. “Segundu ida klaran merkadu nian sobu kuaze ema-nia balun lakon ona kauze 300-400 metru no fízikamente ema-nia haris fatin sira-ne’e lakon, Governu tau ona atensaun haruka ona unidade rua hosi IGEADE, I.P ba iha ne’eba, maibé ida merkadu ne’e haruka ekipamentu pezadu ki’ik ida ba iha ne’eba hiit labele no foin normaliza to’o minutu 30 dehan mina laiha, hanoin presiza kontrolu másimu atu ba salva povu,” nia dehan. Aleinde ne’e, liga ba estrada horisehik lorokraik kuaze hosi Gleno ba Ermera antiga ne’e ponte boot ida monu totál, depois ponte ki’ik rua hahú hosi kruzamentu Letefoho nian ba entaun nia afeta ba postu Ermera antiga Hatualia zona A no B durante fulan ida la funsiona. “Ida fali hosi estrada Gleno Letefoho, Atsabe ne’e mós dader normaliza lorokraik tau maneira oinsá mós mota sobu hotu, agora tama ba suku sira liuliu suku Estadu ho Remarhei ponte boot ida ho ponte ki’ik tolu ba hotu,” nia dehan. Deputadu hosi bankada Governu ne’e dehan, agora atu tama ba eleisaun parlamentár tenke normaliza lalais hodi fasilita haruka materiál sensetivu sira. “Agora dalan alternativa ida ba Ermera antiga ba Hatulia zona A no B, ida mak liuhosi suku Poetete soke mota mak labele, Governu tenke haree to’o ida-ne’e tanba dalan alternativa mak ida-ne’e,” nia dehan. Ministru ba asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jeronimo, nota hela preokupasaun deputadu sira nian, maibé kona-ba estrada entidade relevante halo hela intervensaun sira iha terenu hodi bele normaliza. Estudante 164 hosi Oé-Cusse sai kandidatu asesu bolsa estudu veteranu https://tatoli.tl/2023/04/04/estudante-164-hosi-oe-cusse-sai-kandidatu-asesu-bolsa-estudu-veteranu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 OÉ-CUSSE 03 abríl 2023 – Martir no veteranu nia oan hamutuk na’in-164 hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sai kandidatu atu asesu bolsa estudu veteranu períodu 2023. Sekretáriu Ezekutivu Konsellu Veteranu RAEOA, Justino Eugebio Cris, informa, Governu Sentrál atribui bolsa estudu ba Oé-Cusse iha vaga 165, komposta hosi Ensinu Báziku (EB) primeiru siklu vaga 10, segundu no terseiru siklu vaga 30, Ensinu Sekundária (ES) vaga 50 no ensinu superiór universidade fahe ba rua universidade Timor-Leste vaga 70 no univerdade iha estranjeiru vaga lima (5). “Maibé, ita simu dokumentu balu la prienxe vaga 165 ne’e, iha EB primeiru siklu vaga hitu (7) de’it, segundu no terseiru siklu liu vaga 41, ES la to’o vaga 42 de’it, ensinu superiór iha rai laran la to’o, vaga 72 de’it, no rai-li’ur mós hanesan la to’o vaga rua (2) de’it, entaun kandidatu hosi Oé-Cusse 164, falta vaga ida,” Justino Eugebio Cris, ko’alia iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Nia informa, prosesu inskrisaun ne’e hahú iha loron 27 fevereiru no remata iha loron 28 marsu 2023, maibé iha inísiu iha atividade parte konsellu veteranu presiza partisipa iha nasionál, nune’e iha loron 07 marsu ne’e maka ita foin reativa rejistrasaun. “Hosi loron 07 marsu to’o ohin 28 marsu ne’e 164 maka ai kandidatu, tanba sira mai submete dokumentu asesu bolsu estudu ne’e, ne’ebé ita agora ssubmete siea-nia dokumentu iha snasionál atu verifika, nia rezultadu ikus sei publika, depois ita hatene ona Oé-Cusse ona hira liu iha bolsa estudu veteranu nian,” nia afirma. Nia esplika, atribuisaun bolsu estudu ne’e prioridade subsisténsia ka pensaun reforma hosi martir no kombatente nia oan, tanba programa ne’e Governu maka kria, konsellu veteranu rejista no verifika. Nia esklarese, kritériu atu asesu bolsa estudu ne’e kandidatu sira tenke submete formuláriu rekirimentu bolsa, kopia kartaun eleitorál, kopia billete identidade (BI), sertidaun RDTL ka batizmu originál. Kompleta mós ho dokumentu orijinál komprova aproveitamentu eskolár tinan 2023, dokumentu kopia komprova aproveitamentu eskolár nian hosi kandidatu iha tinan 2022 ho rezultadu eskolár idak-idak no média finál kaderneta eskolár no númeru konta bankária kandidatu nian. Entretantu, Ministériu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál atribui bolsa estudu ba veteranu no martir nia oan bazea dekretu-lei númeru 8/2009, 15 janeiru. Komisaun E rekomenda ba MAE ajusta orsamentu ba programa UNP https://tatoli.tl/2023/04/04/komisaun-e-rekomenda-ba-mae-ajusta-orsamentu-ba-programa-unp/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 — Komisaun E trata asuntu Infraestrutura iha Parlamentu Nasionál (PN) rekomenda ba iha Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE) atu halo ajustamentu ka adisionál orsamentu ba programa Uma Naroman ba Povu (UNP) sira liu-liu ba área remota. Rekomendasaun ne’e bazea ba komisaun E ninia fiskalizasaun ba iha munisípiu Manufahi iha loron 1-3 marsu tinan ne’e, hodi haree direita ezekusaun orsamentu projetu PNDS. “Rekomenda ba Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE) atu halo ajustamentu ka adisionál orsamentu ba programa UNP sira área remota, tanba konsidera kustu mobilizasaun materiál iha área urbana la hanesan ho área rurál no área remota,” refere relatóriu fiskalizasaun komisaun E ne’ebé Agêéncia Tatoli asesu, tersa ne’e. Iha relatóriu ne’e rekomenda mós ba Institutu Jestaun Ekipamentu (IJE) apoiu dezenvolvimentu infraestrutura atu serbisu hamutuk ho PNDS munisípiu Manufahi hodi bele mellora estrada área rurál sira, hodi nune’e eskipa fornesidór bele mobiliza konstrusaun UNP ba iha terrenu. Relatóriu komisaun ne’e, lideradu Prezidente Komisaun E, Deputadu Francisco de Vasconcelo, aprezenta ona iha reuniaun plenária PN, iha loron segunda (03/04), hodi husu Governu atu atu atensaun. Durante vizita deputadu komisaun, Diretór PNDS munisípiu Manufahi husu ba Governu atu halo ajustamentu ka adisionál orsamentu ba Uma Naroman ba Povu (UNP) sira iha área remota, tanba konsidera kustu mobiliza materiál iha área urbana la hanesan ho iha área rural. Ho ida-ne’e, nia dehan, presiza tebes iha diferensa orsamentu entre área urbana no área rurál sira, intensaun hosi diferensa orsamentu ida-ne’e hodi bele kria balansu iha implementasaun. Entretantu, programa UNP tinan 2022 nian iha munisípiu Manufahi foin implementa uma hamutuk 186 hosi totál uma 271, ho kondisaun klima ne’ebé udan difikulta ekipa fornesedor sira atu mobiliza materiál konstrusaun ba iha terrenu. Aliénde programa UNP regulár, programa UNP+A mós seidauk bele implementa ho másimu iha postu administrativu Alas ho razaun tempu udan kondisaun dalan aat hodi difikulta prosesu mobilizasaun materiál ba terrenu. Munisípiu Manufahi ba programa UKL faze dahuluk hamutuk uma 86 implementa iha suku 29 ho orsamentu millaun $1,6, uma sira-ne’e entrega hotu ona ba benefisáriu sira iha tinan 2022 UKL nakfila fali ba UNP. Tinan 2022, UNP hamutuk 271 uma ho orsamentu $4,792,606, hosi totál uma ne’ebé iha foin mak implementa uma hamutuk 186, razaun uma seluk seidauk bele implementa tanba kondisaun dalan ladi’ak prejudika ekipa fornesedór sira labele mobiliza materiál konstrusaun ba terrenu. Hosi totál uma 186 ne’ebé konstrui ona ne’e maiória progresu fíziku atinje ona 96%. Munisípiu Manufahi iha tinan 2022 iha programa UNP+A ne’ebé implementa iha postu Alas ho totál benefisiáriu hamutuk 75 no foin implementa iha fulan kotuk ba, ho totál uma ne’ebé  iha foin mak implementa uma 37. Impedimentu programa refere tanba iha tempu udna kondisaun dalan aat, ikus atu mobiliza materiál konstrusaun ba terenu no espera iha tempu bailoron, uma sira ne’e sei ramata. Kona-ba programa UNP+B, programa distribuisaun zinku implementa iha postu Same, programa ne’e sei fahe zinku ba família 296 ho totál zinku 25,090 ho nia totál orsamentu $9,370,081, programa refere realiza ona no agora parte tékniku halo monitorizasaun ba atividade komunidade sira taka kalen. Liuhosi parte Diretór PNDS Manufahi  identifika ona kondisaun área rurál sira-ne’ebé presiza halo manutensaun ba estrada prepara ona karta ba IGE maibé respota katak laiha mákina sufisiente ka limitasaun ekipamentu atu hatán. Serbisu Edukasaun Viqueque implementa programa merenda eskolár iha grupu eskola 18 https://tatoli.tl/2023/04/04/serbisu-edukasaun-viqueque-implementa-programa-merenda-eskolar-iha-grupu-eskola-18/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 VIQUEQUE, 04 abril 2023 - Serbisu Edukasaun Munisipiu Viqueque, liuhosi Ekipa Jestaun Programa (EJP) Merenda Eskolár, hahú implementa programa merenda ba grupu eskola hamutuk 18 inklui eskola katóliku sira. “Tuir loos programa merenda eskolár iha munisípiu Viqueque, ami implementa ona iha fulan-janeiru, maibe tanba jestaun ba programa ne’e foun. Tanba  uluk eskola maka jere, maibé agora forma fali ekipa jestaun programa jere tan ne’e maka tarde implementasaun,” Adiministradór munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, hateten ba jornalista sira iha adiministrasaun Viqueque, tersa ne’e. Nune’e,  nia dehan autoridade munisipal halo abertura ba implementasaun programa merenda eskolár iha nivel munisípiu Viqueque realiza ona iha ensinu báziku Santa Maria Gorete ne’ebé atividade hahú fó merenda ba estudante sira husi eskola sira iha Viqueque ne’ebe  fahe grupu hamutuk 18. Programa ne’e sei jere husi komunidade sira-ne’ebé envolve iha EJP no sei fiskaliza husi diresaun fiskalizasaun iha munisípiu Viqueque, inspetur servisu edukasaun, servisu saúde no servisu agrikultura kontrola ba programa ne’e durante loron efetivu 164. “Kona-ba orsamentu ba merenda eskolár tinan ida-ne’e purvolta millaun $1-resin, ha’u rasik maka asina kontratu ho EJP sira ba implementasaun iha fulan marsu. Iha tinan kotuk serbisu edukasaun mak asina kontratu ba programa ne’e. Nune’e karik iha implementasaun osan restu iha ita kontinua uza orsamentu ne’e implementa ba programa merenda eskolár”, nia hato’o. Nia hatutan: “Ha’u husu implementadór sira tenke jere orsamentu merenda eskolár ho di’ak  hodi fó benifísiu ba estudante sira no prepara hahan karik tenke moos ho kualidade atu estudante sira konsumu karik di’ak no saudavel”. Kona-ba implementasaun programa merenda eskolár ba tinan ida-ne’e estudante na’in-ida sei han sentavu $0,42 ne’ebe sei fahe ba  sosa ahi sunu, pulsa eletrisidade, bikan, kanuru no sana karik laiha. Iha implementasaun merendar eskolár iha eskola katólika (privada) sei asesu merenda eskolár no eskola ensinu báziku no pre-eskolár. Tuir dadus ensinu báziku sentral públiku iha munisípiu Viqueque hamutuk 18, Pre-Eskolá 35, eskola filiál 77 no ensinu báziku privada ualu maka sei sai benefisiánu ba merenda eskolár. Entretantu implementasaun programa merenda eskolár munisípiu Viqueque hahú implementa iha loron 03 abríl 2023 iha eskola santa Maria Gorete postu Viqueque Villa. Ultramar ho Porto Taibessi fahe pontu ba malu tanba forsa hanesan https://tatoli.tl/2023/04/04/ultramar-ho-porto-taibessi-fahe-pontu-ba-malu-tanba-forsa-hanesan/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 Ekipa primeira divizaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) Atletico Ultramar/Coração obrigadu tenke fahe pontu ba malu tanba forsa hanesan ne’ebé rezulta 0-0. Jogu ba ekipa rua hanesan jogu kontinuasaun hosi LFTL époka 2022-2023 ne’ebé hala’o iha Estádiu Munisipál Dili, tersa loraik. Hanesan baibain jogu la’o ekipa rau lansa kedan kontra no atake ba malu tuir tékniku no abilidade ekipa ida-idak nian hodi buka golu atu nune’e fó manán bele fó pontu tolu ba ekipa ida. Kontra no atake ne’ebé ekipa rua lansa iha kampu laran be nahe aan ho dut matak mamar nia leten ne’e hatudu momos katak ekipa rua laiha forsa ne’ebé diferente ho nune’e to’o menutu primeiru termina laiha golu ruma akontese ba armada rua ne’e. Dolar ba segunda parte ekipa rua nafatin mantein iha pozisaun hodi halo autodefeza makas ba ekipa ida-idak nian ho nune’e laiha ekipa ida mak lansa uluk golu. Avansadu Porto nian halo kontra atake makas tebes maibé defeza Ultramar nian tenta hamate tutuir no balun guarda rede konsege salva. Enkuantu Ultramar mós lansa kontra atake ne’ebé ho velosidade ne’ebé makas maibé defeza Porto nian hamate tutuir jogu ne’ebé Ultramar lansa halo Ultramar difisil atu fera rede Porto nian. Jogu lao to’o menutu 82 sorte di’ak monu on aba Porto Taibessi tanba bola barullu iha liña oin Ultramar defeza Ultramar halo falta hasoru jogadór Porto árbitru foti desizaun fó kedan penalidade ba Porto. Penalidade ne’e ezekuta hosi jogadór Yohanes Jehaman (10) mak ezekuta sutu ne’e maibé la konsege tama ba rede laran tanba guarda rede Ultramar Alexandre Leão (90) konsege baku sai bola. Hosi rezultadu ne’e falun tristeza ba treinadór Miro Baldo no adeptu sira laiha ona korajen tanba laiha ona sorte ne’ebé mak adekuadu hodi gaña vitória atu bele hetan pontu tolu. Hosi meiu hotu ne’ebé ekipa rua halo laiha ida mak hatama golu to’o menutu 90 termina laiha golu ruma mak akontese ekipa rua obrigadu tenke fahe pontu ba malu 1-1 no rezultadu jogu 0-0. Jogu ne’e dirije hosi árbitru prindsipál Francisco Pereira, Juiz liña Paulo da Costa, Ivo Moniz no árbitru rezerva Pedro Braga. Hosi rezultadu tabele klasifikasaun ne’e hatudu katak Aitana FC dadaun ne’e tur hela iha jona risku ka jona mean ba degradasaun nian. Enkuantu Makikit Laulara alias AD SLB mantein ukun tabela klasifikasaun ne’e maibé iha ekipa seluk ne’ebé komesa rabat on aba SLB. Dezeñu fatin Pediatria no ICCU iha HNGV submete ona ba MOP https://tatoli.tl/2023/04/05/dezenu-konstrusaun-pediatria-no-iccu-iha-hngv-submete-ona-ba-mop/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abril 2023 – Diretór Jerál Servisu Koorportaivu iha Ministériu Saúde Marcelo Amaral, dehan dezeñu ba konstrusaun pediatria andar lima no Intensive Cardiology Cate Unit (ICCU) iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) submete ona ba Ministériu Obras Publika (MOP) hodi hein aprovasaun. Konstrusaun ba Pediatria no ICCU iha HHGV halo ona lansamentu maibé depois halo avaliasaun iha terrenu konsultante supervisiona sira rekomenda atu halo ajustamentu iha dezeñu balun liuliu ba ai-rin no item balun ne’ebé presiza halo”, Marcelo Amaral dehan ba TATOLI iha nia kna’ar fatin, ohin. Nia informa, Ministériu Saúde hamutuk no Empreza China Civil Engineer Contruction Cooperation (CCECC) halo ona enkontru no dezeñu submete ona ba Ministériu Obras Publika hodi hein aprovasaun. ”Ami halo ona enkontru dala rua ho kompaña konsultante, depois sira halo dezeñu hotu ona no submete ona ba Ministériu Obras Publikas hodi hein aprovasaun maibé kompaña agora daudaun lao hela iha terrenu, semana oin sira monta ona sira nia edifísiu, hanesan didin ba fatin konstrusaun nian”, nia adianta. Entertantu, konstrusaun Pediatria andar lima ho ICCU iha HNGV prevé orsamentu hamutuk milaun $9.3 ba durasaun tinan rua. Aprova ona Estatutu Pesoál Servisu Nasionál Intelejénsia https://tatoli.tl/2023/04/05/governu-aprova-estatutu-pesoal-servisu-nasional-intelejensia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 – Governu aprova projetu dekretu-lei kona-ba Estatutu Pesoál Servisu Nasionál Intelejénsia (SNI) nian ne’ebé hanesan parte ida iha prosesu reestruturasaun organizasionál husi SNI. Nune’e mós hanesan instrumentu importante ida hodi lori kultura foun ne’ebé rigór no kualidade iha kumprimentu misaun instituisaun ida-ne’e, hodi hasoru dezafiu atuál sira. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, dehan ho diploma ida-ne’e, adota Estatutu Pesoál SNI nian, hodi estabele karreira espesiál idaidak, nomós rejime remuneratóriu no dixiplinár ne’ebé bele aplika. “Iha estrutura karreira espesiál foun SNI nian, prevee katak pesoál iha karreira espesiál rekruta liuhusi modalidade nomeasaun nian”, governante ne’e esplika. Nia hatutan katak rekrutadu efetivu sira husi modalidade nomeasaun iha kareira espesiál, permite mós rekrutamentu la’ós de’it ba funsionáriu sira apoiu administrativu no tékniku, liuhusi nomeasaun, maibé mós ba ema seluk, hanesan espesialista sivíl, militár no polísia, ba destakamentu ka rekizisaun iha ámbitu rejime jerál Funsaun Públika nian, sein halakon posibilidade rekrutamentu ajente liuhusi kontratu administrativu provimentu ka traballu termu sertu entre ema sira ne’ebé la vínkulu definitivu ho Administrasaun Públika, tuir rejime jerál. Antes ne’e, Governu aprova ona alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. u 3/2009, kona-ba SNI nian. Projetu dekretu-lei ne’e hakarak atu hasa’e kapasitasaun institusionál SNI nian, liuhusi reorganizasaun ninia estrutura no korrespondente sira kompeténsia, no adapta lais liu no konsentáneu (aproriada) ho dezafiu no ezijénsia daudaun ne’e nian. SNI mak servisu personalizadu ida Estadu nian iha responsabilidade ba produsaun informasaun ne’ebé kontribui ba salvaguarda independénsia nasionál, interese nasionál, seguransa esterna no garantia seguransa interna, prevensaun sabotajen, terrorizmu, espionajen, kriminalidade organizada no atu sira ne’ebé nia natureza bele altera ou destrui Estadu Direitu. Indonézia-TL diskute membru PNTL atu ba halo estudu https://tatoli.tl/2023/04/05/indonezia-tl-diskute-membru-pntl-atu-ba-halo-estudu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 - Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik no Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa diskute atu haruka membru PNTL bele ba estuda iha Indonézia. “Iha vizita ne’e ami hakarak kongratula Komandante Jerál PNTL foun, tanba relasaun ami ho PNTL ne’e amigavél tebes. Iha ami-nia enkotru ne’e diskute oinsá atu haruka membru PNTL atu halo estudu iha indonézia’’, Okto Dorinus Manik dehan iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli, ohin. Nia komprometidu atu tulun PNTL iha kualkér atividade iha Timor-Leste. Diplomata revela, Embaixada Indonézia sei halo nota entedimentu ida atu identifika prioritáriu sira saida mak bele halo no bainhira mak sei halo, tanba entre nasaun rua ne’e iha kooperasaun di’ak tebes. “Relasaun entre ami ho PNTL ne’e amigavél tebes no ami kompromete ami sei hametin relasaun ida ne’e, karik buat balun ne’ebé seidauk atinje ita ajuda malu atu kontinua no hadi’a”, nia dehan. Embaixadór husu ba sidadaun indonézia sira ne’ebé hela iha Timor-Leste atu kontinua kompre lei ne’ebé Timor-Leste nian. “Ha’u nu’udar Embaixadór sempre fó-hanoin ba sidadaun hotu iha Timor-Leste, inklui sira iha distritu, atu halo tuir regulamentu sira iha nasaun ne’e nian”, nia fó hanoin. Iha fatin hanesan,  Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten, Embaixadór Indonézia Okto ho ekipa mai halo vizita kortejia iha Kuartel Komandu Jerál PNTL, ne’e atu hametin relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia iha setór seguransa nian. “Embaixadór Indonézia Okto vizita mai iha ne’e atu hametin relasaun”, nia konklui. MAE inaugura Uma Naroman ba Povu iha Manatuto https://tatoli.tl/2023/04/05/mae-inaugura-uma-naroman-ba-povu-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 — G overnu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), inaugura tan ona Uma Naroman ba Povu (UNP) hamutuk sia (9) iha munisípiu Manatuto. “MAE inagura Uma Naroman ba Povu regulár hamutuk unidade sia (9) hosi faze daruak no mós protesaun rai monu (bronjong) ho medida distánsia metru 250 iha Manatuto,” Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Nia hatutan, Governu ida-ne’e halo no oferese ba UNP ba populasaun no fó parabens ba benefisiáriu naín-sia (9) iha Manatuto ne’e. “Ita-bo’ot sira mak presiza liu atu hetan, tanba ne’e hodi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nia naran, hakarak hato’o parabéns ba imi na’in-sia (9),” nia dehan. Hein katak saida mak Governu rai hela ne’e bele halo benefsiáriu sira kontente, loos duni katak sira mak hetan ona no sira seluk seidauk hetan neé sei hein Governu tuir mai bele halo mós ba sira seluk hanesan benefisiáriu na’in-sia neé. Maibé, nia husu mós ba Ministru no Governu tuir mai, atu kontinua ba oin, nune’e halo uma hanesan mós ba maluk kbiit laek sira seluk ne’ebé seidauk hetan. Aleinde halo inaugurasaun, MAE mós inagura rezidénsia administradór postu dministrativu Soibada, ne’ebé finansia hosi Orsamentu Programa Desenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM) ho montante hamutuk rihun $62. Nuneé, inaugural mós Jardin Monumentu Padre Sebastião Aparício nu’udar Padre Superiór dahuluk ne’ebé harii igreja no mós Missaun Sentrál iha PA Soibada hosi tinan 1899 to’o 1910, nune’e nia obra finansia hosi orsamentu “Mão de Obra” (PMOPA) ho montante rihun $15. Orgánika Autoridade Marítima define estrutura foun, organizasaun no kompeténsia https://tatoli.tl/2023/04/05/organika-autoridade-maritima-define-estrutura-foun-organizasaun-no-kompetensia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 – Ezekutivu aprova projetu dekretu-lei,   ne’ebé aprezenta husi Ministériu Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus,   kona-ba   estrutura orgánika Autoridade Marítima Nasionál (AMN). “Diploma ida-ne’e define, iha ámbitu Sistema Autoridade Marítima (SAM), estrutura foun, organizasaun, funsionamentu no kompeténsia Autoridade Marítima Nasionál (AMN)”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete iha Palásiu Governu. Ministru Fidélis esplika katak AMN ne’e kontinua sai órgaun ne’ebé diresiona no koordena operasaun sira iha tasi, ho ámbitu nasionál, hodi ezekuta iha kuadru SAM nian, tuir instrusaun sira ne’ebé define husi Ministru Defeza. Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste maka AMN. “Alterasaun prinsipál no boot ne’ebé realiza liga ho diferente estrutura ida, kompostu husi servisu oioin. AMN integra husi Diresaun Autoridade Marítima no ninia servisu sentrál no dezkonsentradu, no Konsellu Konsultivu AMN (CCA). AMN hetan apoiu husi gabinete apoiu diretu, konstitui husi militár no sivíl, ne’ebé xefia husi ofisiál superiór, ho ninia kompozisaun, atribuisaun no funsionamentu aprova tuir diploma ministeriál husi membru governu ne’ebé responsavel ba área defeza. Membru PNTL 30 prátika utilizasaun armamentu tiru prevene konflitu Elpar 2023 https://tatoli.tl/2023/04/06/membru-pntl-30-pratika-utilizasaun-armamentu-tiru-prevene-konflitu-elpar-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-04-06 COVALIMA, 06 abríl 2023 — Membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) na’in-30 prátika tátika orden públiku no utilizasaun armamentu tiru ba prevensaun konflitu iha eleisaun parlamentár iha munisipiu Covalima. “Treinamentu prátika ne’e kona-ba direitu umanu, uza forsa no orden públiku hanesan halo demostrasaun oinsá mak halo atuasaun bazea ba lei. Ita ko’alia kona-ba rejime uza forsa,” Instrutór Sentru Formasaun Polísia, Inspetór Polísia José Lopes, hateten ba Agência Tatoli, iha kampu eis eskola pre-sekundária Sandalo, kinta ne’e. Tuir baze legál polísia nian iha dekretu-lei númeru 43/2011 aplika uza forsa hodi atua massa sira, bainhira hala’o demostrasaun tanba misaun polísia mak servi no proteje povu, entaun polísia tenke hatene lei molok uza forsa nune’e evita halo violasaun direitu umanu. Atuasaun utiliza armamentu tiru ho tipu sira hanesan, tiru ho hamriik, toba, movimentu monu bakotuk, tiru ba leten, tiru ba liman lós no liman karuk. Formasaun hala’o durante semana-ida hahú iha segunda  membru polísia na’in -30 simu teória, hafoin loron tuir mai prátika tátika órdem públika no utilizasun armamentu tiru. “Molok ita atu prátika ita hahú ho teória kona-ba direitu umanu no uza forsa no orden públiku hanesan ita-boot sira haree. Ami tama ho utilizasaun arma atu hala’o atuasaun, bainhira suspeitu uza rama ambon, diman ne’ebé fó ameasa ba polísia,” nia dehan. Bazea ba konstituisaun RDTL artigu 28 ko’alia kona-ba Direitu ba Rezisténsia no defende an rasik ne’ebé alinea ba dahuluk hateten sidadaun hotu-hotu iha direitu atu la simu no reziste hasoru orden ne’ebé la tuir lei eh ne’ebé ofende nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira. Alinea ba daruak haktuir, ema hotu-hotu iha garantia kona-ba direitu atu defende nia an rasik, tuir lei haruka. Bazea kontituirsaun artigu 28 refere, polísia tenke halo tuir lejitima bazea ba lei entaun no teória de’it labele, sira-mós tenke prátika, maneira oinsá atu kaer kilat, oinsá atu tiru karik haree ba alvu atu labele uza sala. Durante membru polísia na’in-30 hala’o prátika tátika ordem públiku no utilizasaun armamentu tiru, sira iha koñesementu di’ak prontu atu fó seguransa ba eleisaun parlamentár 2023 ne’e. Ho nune’e, nia sujere treinamentu teória no prátika durante semana-ida de’it sei la sufisiénte, maibé sira la lakon espíritu no la lakon vontade kontinua kontente nafatin hala’o prátika. Durante prátika tátika membru PNTL na’in-30 hasoru difikuldade tanba ekipamentu aat hotu ona no espera espera komando jerál PNTL sei prepra ekipamentu molok atu hala’o eleisaun parlamentár. “Ha’u hanesan treinadór uza forsa treinamentu durante semana-ida sei la sufisiénta tanba mínimu tenke fulan tolu tenke iha mós refreshing training ida, ita bele hala’o dala rua ba polísia ida-ne’e laiha ida ne’e sai hanesan difikuldade. Maibé, la hamate espíritu hanesan servidór ba nasaun atu fó seguransa” nia hateten. Konstituisaun RDTL artigu 147 (Polísia no forsa seguransa sira) iha alinea ba dahuluk hateten Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. Alinea ba daruak hateten, prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitu umanu no aliñea datoluk haktuir lei mak sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk. Parlamentu Nasionál hakotu mandatu Komisáriu CAC https://tatoli.tl/2023/04/06/parlamentu-nasional-hakotu-mandatu-komisariu-cac/ tatoli.tl Notísia 2023-04-06 DILI, 6 abríl 2023 - Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi karta ofísiu númeru 426/2023/V/PPN, ne’ebé asina husi Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, iha Kuarta-(5/04), hakotu kna’ar Komisáriu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba mandatu datoluk. Tuir nota impresa ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi portál ofisiál CAC katak desizaun Parlamentu Nasionál ne’e, hodi anula desizaun anteriór liuhosi karta númeru ofisiu 457/2023/V/PPN, 20 janeiru 2023, ne’ebé hanaruk mandatu komisáriu CAC nian atu kontinua hala’o misaun CAC nian hodi hein eleisaun ba Komisariu foun. Maibé, iha prosesu eleisaun komisáriu foun seidauk konklui, no iha tempu hanesan, iha duvida lubuk ida husi públiku no parte sira nakait kona-ba lejitimidade Komisáriu Mandatu datoluk nian, ho nune’e, PN deside hodi termina kna’ar Komisáriu CAC ba mandatu datoluk, iha loron 5 abríl 2023. “Ho nune’e, hahu husi loron 6 abríl 2023, CAC sei laiha ninia lideransa no atividade importante CAC nian hanesan prevensaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun paradu. CAC so bele funsiona fali normál bainhira hetan ona Komisariu foun”, refere nota ne’e. Terseira Mandatu Komisáriu CAC, Sergio Hornai, eleitu husi PN iha 15 janeiru 2019, ho votu 42 husi deputadu sira lejislatura da-limak no simu posse husi Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe, iha loron 21 janeiru 2021, iha Uma Fukun PN. Durante hala’o mandatu, nomeia Komisáriu Adjuntu na’in-tolu mak, Augosto Castro no Alexandre Freitas husi Espesialista Anti-Korrupsaun CAC nian, no Luis de Oliveira Sampaio husi sosiedade sivil hodi tulun nia hala’o misaun CAC nian tuir lei haruka. PNTL asegura joven na'in rua hadau telefone iha Dili-laran https://tatoli.tl/2023/04/08/pntl-asegura-joven-nain-rua-hadau-telefone-iha-dili-laran/ tatoli.tl Notísia 2023-04-08 DILI, 07 abril 2023 - Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Servisu Informasaun Polísia Nasionál (SIPN) hamutuk ho ekipa konjunta Task Force asegura joven mane na’in rua iha Suku Maneluana, tanba envolve kazu hadau telefone iha Díli laran. Kazu  joven na’in rua halo asaun hadau ema nia telefone ne’e  akontese iha tersa (4/4)  oras 13:00 foin lalais ne’e, iha joven na’in rua konduz motorizada hodi hadau alin feto ida-nia telemovél iha Ailok-Laran no Palasiu Governu no fatin sira seluk kapitál Dili-laran. Suspeitu na’in rua ne’e  ida ho inisiál JCS tinan 19, hosi Munisípiu Ermera, hela iha Tasi-Tolu, Suku Madohi, Postu-Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili. Enkuantu suspeitu ida seluk ho naran AJS alias (A), tinan 22, hosi Munisípiu Ermera, hela Tasi Tolu, Suku Madohi, Postu-Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili no suspeitu AJS nu’udar eis prizioneru tanba komete krime ba kazu sona membru F-FDTL iha Tasi-Tolu ne’ebe foin sai hosi prizaun. Hafoin rekolla informasaun, ekipa SIPN hamutuk ho Task Force no Servisu Informasaun Polísia (SIP) no mós ekipa Buska, halo identifikasaun ba suspeitu na’in rua no sira kolabora ho di’ak hodi entrega fali telefone ho marka Iphone 6 ho kór mutin inklui telefone rua seluk ne’ebé sira hadau hosi vítima seluk iha área Ailok-Laran no Palásiu Guvernu nia oin. Vitima José Jeca hateten, suspeitu sira halo sira-nia asaun ne’e uza ID falsu rede sosiál Facebook inklui no uza motorizada. “Sira na’in rua uza ID falsu feto nian ho naran Celeste da Costa, hodi bosok ha’u, entaun ha’u mós bolu ha’u-nia kolega Remo Luis Assis Filipe sai ba hein iha kedas eskola SD tingkat Bebonuk oin atu hasoru malu. Maibé sira na’in rua mak mai ko’alia ho ami dehan “alin imi hein se’e?, ho nune’e sira mós la’o besik mai hadau hau nia telefoni no halai kedas no ami hakilar duni mós la toman ona”vitima José Jeca de Jesus Carvalho deklara liuhosi komunikadu ne’ebé TATOLI asesu, sesta ohin. Iha biban ne’e, vítima sira hato’o agradesementu ua’in ba PNTL, tanba halo servisu extraordinária iha loron ida de’it buka hetan suspeitu hamutuk kedas ho sira-nia telefone ne’ebé ema hadau. Enkuantu iha sorin seluk, suspeitu AJS rekuñese katak nia ho suspeitu JCS iha loron 04 abril 2023 oras 1:00 otl kalan sira ho motór mak hadau duni telefone Iphone 6 ne’e. “Los duni ami rua mak hadau telefone iphone ne’e iha Bebonuk, horibairua iha tuku 10 kalan ami hadau mos Oppo kór azúl hosi mana ida ho nia oan ho motór Scoopy liu iha dalan Manleuana no iha semana kotuk tuku ualu dadeer hadau mós telemovel ho tipu Samsung ida hosi mana na’in rua ho motór beat iha Palasiu Governu nia oin”, suspeitu AJS deklara Nia dehan, durante ne’e nia kaer subar de’it mak asu iha dalan, ikan iha kolam no ikus liu maka  telefone. Tuir informasaun hosi AJS katak nia prontu koopera no husu ba PNTL atu buka tuir mós suspeitu seluk ne’ebé envolve iha sira-nia grupu laran hodi halo asasun hadau ema nia sasán iha dalan no mós lori mótor. Hafoin halo identifikasaun, Xefi Ekipa SIPN entrega diretamente suspeitu na’in rua  hamutuk ho evidénsia telefone  tolu ba Departamentu Investigasaun Kriminál  (DIK) Nasionál hodi halo prosesu investigasaun kle’an. Timor-Leste Liquified Natural Gas (TLNG) iha Beaço. Oinsá oportunidade ekonomia? https://tatoli.tl/2023/04/08/timor-leste-liquified-natural-gas-tlng-iha-beaco-oinsa-oportunidade-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-08 Tuir Maher (2018), hariii TLNG iha Beaço sei fó vantajen ekonomia rai-laran: vantajen primeiru mosu kedan bainhira komesa konstrusaun ba projeitu LNG, hahú mobilidade ekipamentu, apoiu lojístiku, konstrusaun pipeline ne’ebé dada husi tasi-laran to’o mai rai-maran, sei estimula suplai sasan no services hanesan enjeñária, manutensaun, fabrikasaun ki’ik, hadia sasan, soldadura espesializadu, cleaning services , transportasaun, jardineiru, seguransa, suplai kímika, negosiu tanki LNG, tug boats, uzu elektrisidade, aluga eskritóriu no akomodasaun, hote no entretenimentu, suplai hahan, suplai aifuan, suplai modo, no sst. Atividade hirak ne’e sei konsumu fundu $ billiaun dollar. Montante hirak mak ekonomia timor nia sei hetan tulun hadi’a povu nia moris. Osan ba emprezáriu lokál no osan ba empregadór timoroan rasik hodi hadia sira-nia rendimentu. Vantajen seluk hetan husi jasa-jasa durante konstrusaun projeitu no sosa sasan husi rekursu lokál (Niccolini, F., Chisari, L. A., & Maggioni, B., 2019). Pipeline gas mai TL no hariii planta LNG iha Beaço sei kria kampu serbisu ba timoroan barak bele to’o mil ba pozisaun tékniku ho non-tékniku. Esperiénsia hatudu konstrusaun planta LNG iha nasaun seluk bele absorve kampu serbisu ba ema hamutuk 12000 tantu ema husi area minarai no non-minarai. Tuir informasaun husi Archambaud (1995), pipeline gas mai TL sei kria kampu servisu bele kobre to’o 10.000 pessoas. III. Iha estudu kazu; kampu Ichthys ne’ebé lokalija iha Tasi Timor ho 200 KM western Austrália ho poténsia rezervatoriu gas naturál 12 trillion cubic feet (Tcf) ho 500 miliaun baril mina kondensadu (MMbbls) kompania INPEX nu’udar operadór ho joint venture Tokyo Gas, Osaka Gas, Chubu Electric ho Toho Gas konstrui fundu investimentu finál (final investment decision/FID) ba projeitu LNG ho totál US $45 biliaun no hahú kontrusaun iha 2012 no kria kampu trabalho to’o 8500 pessoas (https://www.gem.wiki/Ichthys_FLNG_Terminal). Tuir Niccolini et al, (2019), Harii planta LNG iha TL sei fó vantajen taxa ba governu: vantajen fíziku ne’ebé hetan husi dezenvolvimentu projeitu LNG mak taxa. Vantajen taxa mak rendimentu ne’ebé governu TL hetan husi empregadór no emprezáriu tantu nasionál no internasionál. Taxa ne’ebé emprezáriu no empregadór sei selu ba governu, inklui atividade ekonomia ne’ebée iha posibilidade sei mosu durante périodu konstrusaun no operasaun projeitu. Konsekuénsia taxa husi atividade projeitu upstream no downstream depende kondisaun taxa ne’ebé governu TL prepara. Seraké sei kria taxa iha rai-laran?, ka sei halo regulamentu fóun kona-ba taxa ba fasilidade?, no ect. Hariii planta LNG iha TL sei garantia sustentabilidade indústria petroliferu to’o futuru jerasaun. Fasilidade planta LNG ne’ebé sei hariii iha TL la’ós deit produs ka likifika gás husi kampu greater sunrise (GS) ho poténsia rezervatoriu gas 10,4 to’o 19,2 tcf no mina kondensadu 474-914 milliaun barel (MMbbls) (Ainsworth et al, 2000). Maibé mós, sei produs kampu gas seluk lokaliza iha tasi Timor identifikadu ho rezervatoriu gás mak kampu gás Chuditch ho rezerva 0.7 tcf, kampu gás Kelp Deep ho estimasaun rezerva 8.4 – 13.6 tcf, no poténsia gas em jeral iha teritoriu TL (www. anpm.tl). Harii TLNG sei sustentabiliza fundu petroleum (FP) bainhira kampu minarai Bayu Undan (BU) nia produsaun remata. Tuir informasaun husi Santos nu’udar kompania operadór iha kampu BU katak estimasaun BU nia life time to’o deit 2023 sei la ekonomis, intermu kustu operasaun boot liu kustu rekoperasaun. Kampu BU hahú produs líkidu iha 2004 no gas hahú produs 2006 (S.R. Neubecker, C.T. Erbrich, 2004). Kampu BU kontribui ona reseita ba nasaun purvolta $ 30 billiaun dollar. Husi reseita $ 30 biliaun, $ 15 biliaun mak uza ona ba despeza publiku depois de independénsia 2002 to’o agora no ba futuru. Nune’e FP agora dadaun rai iha banku federal US purvolta $ 17 e tal billiaun dollar. Reseita husi kampu BU 90% mak finansia OJE kada anu ba setór dezenvolvimentu hotu-hotu iha TL. Iha parte seluk, kompania operadór Woodside ho joint venture Osaka deklara ona sira sei la investa iha parte downstream. VII. Benefísiu adisionál husi harii planta LNG mak uza fasilidade refere la’ós deit likifika ka produs gas husi rai-laran, maibé mos bele importa gas husi nasaun seluk hodi halo likifikasaun molok faan ba merkadu. VIII. Produsaun mina no gas natural bele uza hanesan kobustivel no bele konverte no deriva produtu ka sasan kímika hanesan pupuk, sepatu, roupa rai-maran, lem, triplex, tinta, plástiku, roda, bola, CD, tasu, oklu, payung , pasta, mangeira, fiu eletrisidade, fatin cas ahi ka terminal ahi, metro, pinsel, sasan halimar ba labarik kiik, supeita, kadeira, botir ka fatin mina morin, kamera dijitál, no ect. Sasan ka equipamentu sira nee hotu produs husi mina no gás natural. Signifika sei hamoris indústria no ekonomia husi área nee. Harii TLNG sei fó benefísiu profit husi rezultadu fa’an mina no gas kampu GS. Komersialidade kampu GS depende ba rezerva mina no gas, presu no demanda gas iha merkadu. Tuir kalkulasaun model ekonomia, investimentu kustu ka capital expenditure ba projeitu pipeline no TLNG ba atividade explorasaun, perfurasaun, produsaun, instalasaun pipeline, konstrusaun planta LNG no fatin prosesamentu produtu no to’o merkadoria ho totál fundu purvolta $ 10.5-12 billiaun dollar. Kompara ho projeitu Ichthys LNG iha Darwin konsumu fundu US $ 45 billiaun dollar (https://www.gem.wiki/Ichthys_FLNG_Terminal). Harii TLNG sei fó benefísiu intermu fahe produsaun iha kampu greater sunrise (GS). Profit indikator ne’ebée bain-bain uza iha indústria minarai mak; net present value (NPV), internal rate of return (IRR), benefit cost ratio (B/C), no payback of time (POT). Kompania sempre investa wainhira valór IRR boot liu minimum actractive of return (MARR) (Castle, G. R., 1979). Analizasaun project economics nu’udar sasukat ba kompania operadór, joint venture no host ckantry fóti desijaun ba dezenvolvimentu projeitu kampu GS. Ho realijasaun fronteira marítima (FM) hamosu rejime espesiál foun iha kampu GS, maibé fó vantajen boot ba TL. Tuir akordu FM preve katak pipeline gas mai TL sei fahe rendimentu 70% mai TL no 30% ba Austrália. Rendimentu husi royalty 10% (5% ba governu no 5% ba kontratór). Husi 5% ba governu sei fahe tutan ba governu TL no Austrália ho persentajen 70%:30%. Enkuantu 5% seluk ba kontratór sira. Rendimentu seluk TL sei hetan husi investimentu kustu kapitál. Kustu kapitál mak tuir kontratu hare liu ba kustu peskiza hotu ne’ebé hahú husi explorasaun jeolojia, seismiku, ka buka minarai no gás husi inisiu to’o hetan petroleum ka deskobre mina no gas. Kustu kapital tuir maneira kontratu ne’ebé iha kuandu wainhira kompania investa osan ona hodi buka mina no gás, Estadu tenke selu 100% hafoin aumenta tan 127% hanesan kreditu investimentu (investment credit ka IC). Ne’e maneira kontratu uza hodi atrai ekonomikamente ba kontratór sira hodi halo investementu iha ita nia rai. Ho partisipasaun 56.56% TL nia iha dezenvolvimentu kampu GS, signifika TL mos sei benefisia husi instrumentu IC 100 + 127% (GSSR, 2018). Harii TLNG sei fó benefísiu rejime kontratu iha kampu GS depois de Fronteira Marítima (FM). Rendimentu upstream pipeline gas mai TL rejultadu sei fahe 70% ba TL no 30% ba Austrália. Downstream exceptu karik IOC ruma hakarak investa entaun konserteja 100% mai TL. Fahe lukru iha kampu GS tuir kontratu sei fahe 50% ba governu (husi 50% nee sei fahe 70% ba TL no 30% ba Austrália) no 50% seluk ba kontratór. Kontratu fahe rezultadu sei aplika mós ba produsaun produtu líkidu no gás iha kampu GS. Ne’e mak lalaok rejime kontratu iha kampu GS depois de FM asina. Ho partisipasaun TL iha kampu GS sei hetan benefísiu dobru liu tan ba reseita TL. Rendimentu ba TL iha GS sei mai husi royalty , lukru, impostu, no reimbolsa ba kustu kapitál, domestic market obligation (DMO) no ect. Enkuantu kompania sei hetan benefísiu husi profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR) , no instrumentus fiskal seluk (Hamburg, 2010). XII. Dalang stratejiku atu sustentabiliza indústria petroleu iha TL mak governu via ANPM ho Timor Gap tenke servisu makas, halo diplomasia, buka parseria ho international oil company (IOC) ka kompania E&P ne’ebé iha kapasidade finanseiru hodi bele investe ba atividade explorasaun mina no gas. Atividade explorasaun mak atividade sira ne’ebée ligadu ho buka no deskobre poténsia rezerva minarai no gas iha teritoriu TL, tantu iha rai-maran (onshore) no tasi-laran (offshore). Objektivu indentifikasaun hodi asegura sustentabilidade indústria petroleu no fundu petroleum até futuru jerasaun bazea ba planu estratéjiku dezenvolvimentu 2011-2030 kona-ba dezenvolvimentu setór petrolifera (Liu, J., & Katz, B. J., 2013). Dalang atu atrai IOC halo investimentu ba setór petroleum iha TL, setór seguransa ho defeza tenke seguru, dijitaliza infórmasaun ho data, dezenu kontratu petroliferu tenke atrativu no uniku, fórmulasaun production shariing contract (PSC) entre Timor-Leste, Indonesia, Malazia, Nigeria, noruega, Austrália, no ect iha rejiaun tenke ekivalente hodi halakon gap favoretismu, dijitaliza atendementu, simplifika burokrasia no konkursu explorasaun bloku petroliferu bele via online , hodi estimula petroleum big data. God bless Timor-Leste. XIII. Kampu Greater Sunrise (GS) konsidera kampu gás no mina kondensadu provadu ne’ebé future bele produs hodi kontinua fó reseita ba governu TL, wainhira Kampu minarai BU hapara produsaun. Komersialidade dezenvolvimentu gás iha kampu GS depende ba: rezerva gas (reserve), fólin gas (price) no demanda gas iha merkadu (buyer/market). Dadus hatudu estimasaun rezerva gas ho mina kondensadu iha kampu Greater Sunrise (GS) boot liu kompara ho kampu Bayu Undan (BU). Tuir Ainsworth R.B. et al., (2020), Kampu GS kompostu husi kampu áas rua mak: Sunrise no Traballadór ho poténsia rezervatoriu gás purvolta 10.4–19.2 trillion cubic feet (Tcf) no mina purvolta 474-914 milioens barrels kondensadu (MMbbls) (Ainsworth et al., 2000). Kampu GS deskobre dezde 1974 no konsidera nu’udar kampu petroleu provadu, tamba justifika ona liuhusi estudu geolojia ho jeofizika, halo ona perfurasaun explorasaun ba posu 6 (nen), halo appraisal iha 1995 ho teste posu ka well testing ba 11 (sanulu resin ida) no dadus wireline log hatudu rezultadu signifikadu tebes (Ainsworth, R. B., Stephenson, P. M., Johnson, D. A., & Seggie, R. J. (2000). Financial option ba projetu pipeline no TLNG. Pergunta mak ne’e, fundu investimentu husi ne’ebé?. Enkuantu TL nia fundu petrolifera (FP) ne’ebé rai iha Banku Federal U.S. hela deit ona +- $ 17 billioens dollars, nunee TG sei evita no la uza FP hodi halo investimentu. Faze tuir mai, dalang diak liu tuir pratika normativa indústria minarai, investimentu ba downstream bele halo husiTG ho nia partnership sein uza FP. Partnership mak sei investa Engineering, Procurement and Construction (EPC ka EPC plus Finance). EPC plus finance signifika kompania mak sei investa osan no konstrui projeitu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities ka planta LNG (Van Nuffel, F., Krekel, M., Verhagen, J., & Gilbert, T., 2020). TG ho nia parseria bele halo imprestimu (loan) hodi halo investimentu no sira sei rekopera fali osan wainhira hahú halo produsaun ba kampu GS. Kompania sei rekopera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), ho instrumentus fiskal seluk. Ho ida nee, TG tenke servisu makas halo negosiasaun no buka partnership ka IOC, Empreza E&P ne’ebé iha kapital finansiál no kapasidade teknika diak, reputasaun no hetan rekonesementu no certifikasaun internasionál, iha experiensia hodi investa iha parte downstream. TG ho kompania EPC bele investa iha parte downstream hodi lori pipeline mai TL no asegura reseita 100%. Investimentu ba kampu GS sei kompostu husi investimentu upstream, midstream no downstream. Bain-bain indústria minarai atividade hirak ne’e iha interligadu, hahú upstream, midstream to’o downstream. Aplikasaun rejime fiskal nasaun ida-idak nia diferente, depende ba kondisaun no situasaun aktual nasaun orijen nian. Iha ita-nia rai opta kontratu fahe rezultadu (production shariing contract (PSC)). Harii TLNG sei redus númeru dezempregu no redus taxa pobreza, hadi’a rendimentu povu, hasa’e reseita dupla ba FP, hasa’e rendimentu ba nasaun via royalty , impostu, reimbolsa kustu kapital 100 + 127%, hamosu efeitu multiplika (multiplier effect) boot ba ekonomia nasaun via transfer teknolojia, koñesimentu, no skills ba joven no foinsa’e sira, hamoris investimentu setór privadu, hamoris investimentu iha área turizmu, edukasaun, saúde, peskas, agrikultura, otelaria, infrastruktura, emprendedorismu, no ect. Liu-liu mós liuhusi realijasaun FM permanente fó oportunidade ba TL liuhusi fornesementu bem servisu 90% sei mai husi TL ka sujeita liuhusi TL, fornesementu equipamentu no apoiu lojístika, karantina sei liuhusi TL, nunee sei garantia independente ekonomia no sustentabilidade indústria petroliferu iha Timor-Leste tantu atividade iha tasi (offshore) no rai-maran (onshore). Durante selebrasaun Páskua, PNTL Dili rejista kazu krime lima https://tatoli.tl/2023/04/10/durante-selebrasaun-paskua-pntl-dili-rejista-kazu-krime-lima/ tatoli.tl Notísia 2023-04-10 DILI, 10 abríl 2023 - Durante selebrasaun Páskua, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Dili, rejista kazu krime lima, Komandante PNTL Munisípiu Dili, Natercia Martins, informa. “Durante semana páskua, ita rejista insidente balun iha kapitál Díli, maibé la afeta ba komunidade sira nia serbisu no movimentu livre. Kazu violénsia ne’ebé ita rejista hanesan (violénsia) doméstika ho agresaun fízika ne’e akontese, maibé la liu lima ba leten, menus husi ida ne’e,” Komandante Natercia Martins hateten ba jornalista sira hafoin ramata partisipa treinamentu ba membru PNTL Munisípiu Díli, Forsa Reserva (Taskforce) na’in 100 ne’ebé iha Unidade Espesiál Polisia (UEP) Bairru-Pité, segunda ohin. Tuir autoridade polisiál ne’e, kazu hirak ne’e la afeta ba iha selebrasaun misa Páskua, durante semana Santa, tanba  krime sira ne’e akontese PNTL halo prevensaun no situasaun la’o. Nia informa, iha kazu joven sira iha bairru tuda-malu, maibé iha ikus ne’e  hahú menus kompara tinan sira liu ona ba kotuk,  tanba prezensa  PNTL Munisípiu Díli ne’ebé hetan apoiu husi Unidade tolu hanesan Unidade Espesiál Polísia (UEP), Unidade Polísia Maritima (UPM) no Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) destaka iha Aero Portu Internasionál  Nicolau Lobato Comoro. “Joven sira komesa la tuda-malu ona, ne’e la’ós tanba PNTL, maibé sidadaun sira respeita hakru’uk ba lei. Katak, tuda-malu ne’e la di’ak. Sira sei hetan sansaun ho konsekuénsia husi sira-nia aktu ne’ebé mak sira komete,” Superentendente Xefe Polísia, Natercia Martins, hateten. Ho nune’e, Komandante PNTL Munisípiu Dili ne’e apela ba komunidade tomak hela iha kapitál Dili serbisu hamutuk ho PNTL bainhira iha kazu krime, violénsia ruma mak akontese iha bairru-laran informa ba PNTL atu halo atuasaun hodi salva husi risku ba konflitu. Iha biban ne’e, nia mós husu ba inan-aman sira katak kontrola oan sira nia movimentu hodi nune’e oan sira labele halo asaun krime. Tanba tuir dadus ne’ebé komandu PNTL iha no identifika katak maioria labarik ho idade 16 mak envolve kazu krime. Tanba ne’e, PNTL konsulta ona ho Ministériu Públiku joven idade 16 mak halo krime tenki prosesu. “Ita konsulta ona Ministériu Públiku labarik minoridade halo krime ita konta husi idade 16 mak sira envolve ita bele submete ona ba prosesu, tanba ne’e ita kumpri prosedimentu husi Ministériu Públiku katak joven ho idade menór halo ita tenke halo atuasaun,” Komandante Natercia haktuir. Nia hatutan, kazu krime ne’ebé akontese dala barak mós PNTL deteta ne’ebé envolve   joven sira maioria kauza husi hemu tua lanu lahatene aan ikus halo kirme. “Kazu violénsia, konflitu, ne’ebé mak mosu PNTL detein joven sira maioria kondisaun lanu, tanba hemu tua,” nia konklui. Charles Darwin University sei koopera ho Eskola Tékniku-Vokasionál iha rai-laran https://tatoli.tl/2023/04/11/charles-darwin-university-sei-koopera-ho-eskola-tekniku-vokasional-iha-rai-laran/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Charles Darwin University manifesta vontade atu koopera ho Eskola Tékniku-Vokasionál (TEKVOK) iha rai-laran, informa Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia. “Ha’u informa ba Primeiru-Ministru kona-ba ha’u-nia vizita traballu bá Austrália foin lalais. Halo vizita bá universidade rua hanesan University of Canberra no Charles Darwin University. H osi universidade rua ne’e, ida ne’ebé disponivel ona atu halo kooperasaun ho Eskola Tékniku-Vokasionál mak Charles Darwin ”, Armindo Maia afirma hafoin relata progresu serbisu Ministériu Edukasaun ba Xefe Ezekutivu, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu. Aleinde ne’e, universidade refere sei disponibiliza mós formasaun ba profesór  sira iha lian ingleza nian. “Tanba ita atu adere ba ASEAN, nune’e profesór sira ne’ebé hanorin língua ingleza ne’e presiza mellora liután”, nia dehan. Charles Darwin University mós sei atribui bolsa estudu ba estudante timoroan sira ne’ebé hakarak kontinua estuda iha universidade refere. Molok realiza kooperasaun ne’e, iha tempu tuirmai sei iha diskusaun ténika entre parte rua, liuliu mak apoia ba TEKVOK. “Tanba durante ne’e ita haruka de’it traballadór, maibé sira mós iha ema ne’ebé iha skill uitoan hanesan servisu iha otél, restaurante no seluk-tán [atu fó formasaun ba timoroan]”, nia konklui. IKS, PSHT no Kolimau 2000 sei apoia PNTL Bobonaro garante pás iha kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/11/iks-psht-no-kolimau-2000-sei-apoia-pntl-bobonaro-grante-pas-iha-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 MALIANA, 11 abríl 2023 – Grupu arte-marsiál Ikatan Kera Sakti (IKS), Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) no arte-rituál Kolimau 2000 ne’ebé eziste iha munisípiu Bobonaro sei apoia no koordena ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi garante pás no establidade iha atividade kampaña eleitorál. Prezidente PSHT munisípiu Bobonaro, Americo de Jesus, sei orienta membru sira iha suku 50, postu administrativu neen atu hakmatek hodi fó susesu ba festa demokrasia ne’e. “Ami-nia prezidente rasik fó hatene mai katak ita koopera hamutuk ho PNTL, ita-nia maun-alin sira-ne’ebé enolve-aan iha krime ruma karik, ita kaptura sira entrega ba seguransa, tanba ne’e ha’u husu ba membru PSHT iha suku 50 nia laran, imi hotu kria pás no dame iha distritu Bobonaro ne’e, nune’e eleisaun 2023 ne’e la’o ho susesu,” nia informa ba jornalista sira, iha Jináziu Maliana, tersa ne’e. Reprezentante estrutrura IKS munisípiu Bobonaro, Feliçiano dos Santos, reforsa IKS mós preparadu kontribui másimu ba seguransa iha postu no suku sira nune’e atividade kampaña eleitorál tinan ne’e bele la’o iha ambiente dame nia laran. “Ami IKS prontu 100% atu koopera hamutuk ho parte seguransa hodi kria estabilidade ba preparasaun kampañia no eleisaun ida-ne’e,” nia katak. Iha fatin hanesan, Responsável Kolimau 2000 iha munisípiu Bobonaro, Luzinho da Costa Fernandes, promete sei apoia másimu, tanba festa demokrasiaa tinan lima realiza dala-ida atu hili partidu politiku reprezenta povu ba tuur iha Parlamentu Nasionál. “Ha’u husu ba membru tomak iha munisípiu Bobonaro no 13 munisípiu inklui Atauro, atu idak-idak bele kontribui pás, dame iha idak-idak nia fatin hodi akompaña situasaun no programa polítika ne’ebé mak ita-nia lideransa sira atu mai fó ba ita,” nia apela. Prezidente Sub-Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM), munisípiu Bobonaro, José Ramos, apela ba koordenadór grupu arte-marsiál no rituál sira atu hapara provizióriu atividade treinu iha fatin hotu durante kampaña eleitorál la’o to’o remata hodi kumpre rezolusaun governu ne’ebé fó-sai ona. “Imi labele halo’o atividade lai, tanba movimentu militante partidu mai hosi aldeia no suku barak tebes, balun mai ho hanoin la hanesan, entaun imi mos hola parte hanesan liman ain governu nian, ha’u husu imi serbisu hamutuk ho seguransa atu ita-nia atividade kampaña no eleisaun iha ita-nia munisípiu ne’e bele la’o ho di’ak,” Jose Ramos katak. Membru PNTL Covalima tuir workshop prepara seguransa ba Eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2023/04/11/membru-pntl-covalima-tuir-workshop-prepara-seguransa-ba-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Covalima na’in-39 tuir workshop durante loron rua hodi prepara seguransa ba eleisaun parlamentár. “Ita tama faze preparasaun ba eleisaun parlamentár sei hahú kampaña eleitorál iha loron 19 fulan-abríl tinan 2023, ohin-ita hala’o workshop ba ita-nia komadante eskuadra no adjuntu komandante eskuadra atu hasa’e sira-nia koñesementu, nune’e sira ezerse sira-nia funsaun ho di’ak, atu nune’e ita-nia seguransa ba iha eleisaun parlamentár hahú hosi atividade kampaña eleitorál to’o eleisaun la’o ho di’ak,” Komandante PNTL munisípiu Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus, hateten ba jornalista sira, iha komandu PNTL, tersa ne’e. Workshop ne’e realiza ho razaun atu hasa’e membru PNTL iha munisípiu Covalima nia koñesimentu, nune’e bainhira iha kampañia eleitorál to’o iha eleisaun sira bele ezerse sira-nia funsaun ho di’akliu. Workshop ne’e hala’o durante loron rua ne’ebé hahú iha loron 11-12 abríl tinan ne’e, ne’ebé komandante PNTL munisípiu Covalima fahe informasaun papél seguransa iha eleisaun parlamentár, mekanzimu uza forsa no mekanizmu seguransa kampaña polítika. Diretór CNE, Hermenegildo de Sena, reforsa Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) mai iha komandu PNTL munisípiu Covalima atu fahe informasaun kona-ba papél CNE ba membru PNTL sira hodi prepara ba eleisaun parlamentár. “Ami-simu konvite atu sai oradór hodi fahe informasaun preparasaun CNE ne’ebé durante ne’e hala’o ona, maibé bazea ba oráriu CNE atu fahe informasaun kona-ba krime eleitorál maibé asuntu ne’e ita ko’alia matéria ikus,” nia informa. Iha workshop ne’e CNE atu fahe informasaun máteria prinsipál ba dahuluk ko’alia uluk kona-ba sistema eleitorál, kampaña eleitorál, keixa reklamasaun, hafoin bele ko’alia kona-ba krime eleitorál. Entretantu, iha loron 13 fulan-marsu tinan 2023 ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta  dekreta loron eleisaun ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023. Iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023, Supremu Tribunál ba Justisa liuhosi Tribunál Rekursu (TR), anúnsia ona númeru sorteiu ba partidu polítiku hamutuk-17 ne’ebé sei konkore iha eleisaun parlamentár 2023. Postu saúde Uluso enfrenta problema eletrisidade no bee moos https://tatoli.tl/2023/04/11/postu-saude-uluso-enfrenta-problema-eletrisidade-no-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 VIQUEQUE, 11 abríl 2023 — Postu saúde Uluso ne’ebé lokaliza iha suku Matahoi, postu Uatulari, munisípiu Viqueque, enfrenta hela problema eletrisidade, bee-moos no estrada  atubele fasilita profisionál saúde sira hodi fó atendimentu médiku ba pasiente sira. “Difikuldade ne’ebé durante ne’e, ami enfrenta iha postu saúde Uluso mak  labele antede kazu emerjénsia ruma iha tempu kalan tanba laiha eletrisidade, bee moos no estrada ne’ebé liga ba postu ne’e ho kondisaun aat tebes”, Pesoál Saúde, Luis Menezes, hateten ba Agência TATOLI, I.P iha postu Uatulari, tersa ne’e. Maske, nia dehan fatin ba bee moos ne’e instala ona, maibé seidauk enxe no daudaun ne’e bee maran hela. “Ami-nia dalan liga ba postu saúde aat no mota balun presiza konstrui ponte, maibé ponte laiha difikulta ami transporta moras, dalan ruma estoke ai-moruk hotu ami tenke ba sentru saúde Uatulari liuhosi estrada ne’ebé kondisaun aat tebes”, nia lamenta. Ho difikuldade hirak ne’e, nia dehan pesoál saúde sira kontinua halo atendimentu ba abitantente sira iha área remota. Nune’e hahú husi janeiru to’o marsu rejista kazu moras ISPA hamutuk 155, moras diáreia 27, moras peneomoneia tolu no moras sira seluk rejista hamutuk 54. “Kona-ba estoke ai-moruk iha ami-nia postu saúde daudaun ne’e sei sufisente hodi halo atendimentu ba ita-nia komunidade sira-ne’ebé mai halo tratamentu saúde”, nia akresenta. Enkuantu, daudaun ne’e pesoal saúde ne’ebé serbisu iha postu saúde Uluso na’in-tolu, kompostu hosi Enfermeiru ida, parteira ida no saúde públika ida. Primeiru-Ministru sei inaugura infraestrutura edukativa hamutuk 59 https://tatoli.tl/2023/04/11/primeiru-ministru-sei-inaugura-infraestrutura-edukativa-hamutuk-59/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, informa Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, sei halo inaugurasaun ba infraestrutura edukativa hamutuk 59, iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. “Konvida Primeiru-Ministru hodi partisipa iha eventu rua, ida maka inagurasaun faze daruak infraestrutura edukativa ne’ebé tuir planu sei hala’o iha 17 abríl 2023. Iha eskola foun hamutuk 59 atu inaugura hahú hosi ensinu pré-eskolár to’o sekundáriu ne’ebé mai hosi projetu komunitáriu no kapitál dezenvolvimentu”, Armindo Maia hateten hafoin relata progresu serbisu Ministériu Edukasaun ba Xefe Exekutivu, iha Palásiu Governu, tersa ne’e. Governante ne’e esplika katak infraestrutura edukativa ne’e kompostu hosi sala aula, sala ba profesór, instalasaun sanitária, laboratóriu no bibiloteka. Eskola foun hamutuk 59 iha sala aula besik 200. Infraestrutura edukativa sira ne’e harii iha territóriu nasionál ne’ebé gasta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021 ho valór millaun $25. Iha janeiru 2023, inagura uluk ona konstrusaun eskola faze dahuluk hamutuk 94 ho sala aula hamutuk 312. Iha eskola besik 70 iha faze konstrusaun no finalizasaun. “Iha fin fulan-maiu 2023 bele inagura ona”, nia salienta. Biban hanesan, Xefe Ezekutivu mós sei halo lansamentu fatuk dahuluk ba eskola hamutuk 86 ne’ebé tama iha orsamentu tinan 2023 nian. Serimónia ne’e sei hala’o iha postu administrativu Maliana Vila, munisípiu Bobonaro. Ministériu Edukasaun aloka, iha tinan ne’e, millaun $30 hodi konstrui no reabilita infraestrutura eskolár, hosi ne’e millaun $15 mai hosi fundu emprésimu hosi Banku Mundiál. Trimestre dahuluk 2023, EDTL Oé-Cusse kontribui reseita rihun $74-resin https://tatoli.tl/2023/04/11/trimestre-dahuluk-2023-edtl-oe-cusse-kontribui-reseita-rihun-74-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 OÉ-CUSSE, 11 abríl 2023 – Iha trimestre dahuluk tinan 2023 nian, hahú hosi fulan-janeiru to’o marsu, Departamentu Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), hatama ona reseita ba kofre Estadu hamutuk $74,931.18. “Primeiru trimestre ita kolleta ona osan liuhosi fa’an pulsa hamutuk $74, 931.18,” Xefe Departamentu EDTL Oé-Cusse, Armindo Maria Mendonça, informa ba jornalista sira iha edifísiu EDTL Oé-Cusse, foin lalais ne’e. Nia fó-sai katak, hosi reseita ne’e, iha fulan-janeiru $25,191.24, iha fevereiru $30,748.94 no iha fulan-mrasu ne’e hamutuk $18,991.00. Xefe departamentu ne’e, afirma, dezde 2015 to’o 2023 EDTL Oé-Cusse konsege rekolla millaun $1-resin ($1,896,585.02) hatama ona iha kofre Estadu. Maibé ida-ne’e simu hosi sistema ne’ebé EDTL fa’an la inklui  token sira seluk, tanba balu bele hola iha Timor-Telecom, mosan no balu hola hosi Dili no loja balun. Nia dehan, totál prepagu iha Oé-Cusse kuaze rihun neen (6000) maka komunidade sira uza ona, no taxa ne’e mós la envolve koima hosi konsumidór-ne’ebé dada ilegál, maibé ne’e taxa ba prepagu nian ne’ebé fa’an liuhosi sistema EDTL nian. Nia fundamenta, daudaun ne’e konsumidór ne’ebé uza só de’it iha zona sentrál, sub-rejiaun Pante Maaksar, iha sub-rejiaun Oésilo Pássabe no Nítibe seidauk monta, tanba parte EDTL sei rekolla hotu dadus kada transformadór sira maka foin halo sensibilizasaun ba komunidade molok halo instalasaun. “Bainhira iha monta ona, parese ita uza de’it MCB ampere, ita sei implementa bazea regulamentu ne’ebé antes ne’e autoridade anunsia ona ba iha públiku sei selu kada ampere,” Armindo Mendonça katak. Xefe departamentu ne’e realsa, durante ne’e difikuldade ne’ebé EDTL Oé-Cusse maka, komersiál no distribuisaun, tanba sistema kontrolu no sentraliza hosi EDTL nasionál, entaun dalaruma akontese sistema monu presiza tempu halo konsultasaun iha nasionál. Nune’e afeta ba komersiante sira dalaruma lamenta no mós dalaruma meteran falla, entaun presiza númeru baixa-tensaun sei konsulta mós ba nasionál, hein tempu maka foin bele hadi’a kontadór. Maibé sei kontadór ladi’ak monta fali foun. Kona-bá distribuisaun, liña elétrika sempre avaria tanba kuza dezastre naturál, nune’e bele akontese ahi mate. “Maibé difikuldade sira-ne’e ami iha estratéjia oinsá atu minimiza problema sira-ne’e, hodi fó satizfasaun ba konsumidór sira,” nia katak. Entretantu, totál taxa ne’ebé rekolla hahú hosi 2015 to’o 2023 ne’e hamutuk $1,896,585.02, komposta hosi 2015 rekolla $84,588.15, 2016 rekolla $180,485.00, iha 2017 rekolla $273,800.85. Nune’e mós iha 2018 rekolla $315,080.31, iha 2019 rekolla $248.586.61, iha 2020 rekolla $156,624.65, iha 2021 rekolla  $276,557.68, ba fali 2022 rekolla $360,861.77 no iha janeiru 2023 EDTL rekolla ona $17,547.00. Purtantu, totál funsionáriu ne’ebé presta serbisu iha Departamentu Eletrisidade Oé-Cusse hamutuk na’in-63 komposta hosi permanente no kontratadu. trimestre dahuluk 2023   trimestre dahuluk EDTL Oé-Cusse hatama rihun $74-resin ba kofre Estadu   EDTL Oé-Cusse kontribui reseita rihun $74-resin Xefe suku Ulmera husu komunidade mantein pás iha périodu eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/11/xefe-suku-ulmera-husu-komunidade-mantein-pas-iha-periodu-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Falta loron ualu hahú kampaña eleitorál husi Partidu polítiku 17 ne’ebé sei partisipa Eleisaun Lejislativa 2023, tanba ne’e, Xefe suku Ulmera, Postu administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Martinho Correia, husu ba nia populasaun sira iha Ulmera atu mantein nafatin pás no estabilidade. “Husu ba komunidade Ulmera hotu iha tempu kampaña ida ne’e ita rasik mak kria pás  ba ita aan rasik no ba ema seluk. Ita tenke asegura festa demokrasia ne’e ho di’ak iha ita-nia Suku rasik,” Xefe suku Martinho Correia husu liuhusi entrevista eskluziva iha Agência Tatoli, Farol, Dili, tersa ne’e. Nune’e, autoridade lokál ne’e husu ba joven sira atu mantein unidade ba malu atu labele provoka malu iha tempu kampaña, tanba ema hotu iha direitu atu hili partidu polítika ne’ebé de’it. “Ita tenke hatene katak festa demokrasia ida ne’e festa Estadu nian, festa ita hotu nian. Ita sei eskolla partidu ida-idak iha eleisaun, atu nune’e bele kaer ukun hodi dezenvolve ita-nia nasaun ida ne’e. Ne’ebé, ita rasik tenki mantein paz,” nia haklaken. Nia haktuir, dezde uluk to’o agora Ulmera nunka iha konflitu bainhira mosu festa demokratika tanba ema ida-idak hili partidu polítiku tuir nia hakarak no ema seluk la bandu ema seluk tanba demokrasia. Suku Ulmera kompostu hosi Aldeia hamutuk sia hanesan Ermeta, Esirat, Fatubesi-lolo, Manemuno, Manemori, Neran, Nauner, Terlau no Titisari. Ulmera ho populasaun hamutuk 4,646 totál uma-ka’in hamutuk 1.034 maioria populasaun moris ho vida peskadór no agrikultór. Entretantu, tuir Kalendáriu Eleitorál, loron 19 fulan-abril to’o loron 18 fulan-maiu – períodu ba kampaña eleitorál. Tuirmai: Eleisaun no apuramentu rezultadu iha Loron 21 fulan-maiu (tuku 07.00 to’o tuku 15.00). Loron 21 fulan-maiu – hahú kontajen ba votu iha sentru votasaun no tuirmai haruka urna sira ba apurament Munisipál/Rejionál; Loron 21 fulan-maiu – hahú kontajen ba votu no apuramentu rezultadu iha sentru votasaun sira iha rai-li’ur; Loron 21 to’o loron 23 fulan-maiu – apuramentu rezultadu iha nível Munisipál/Rejionál no haruka ata eleitorál no mós elementu sira seluk (votu reklamadu no aprezenta reklamasaun) ba CNE; Loron 24 to’o loron 27 fulan-maiu – apuramentu rezultadu iha nasionál (CNE); Loron 27 to’o loron 30 fulan-maiu – CNE elabora ata apuramentu provizóriu barezultadu nasionál no afiksa/halo ata iha ninia sede; Loron 29 fulan-maiu to’o loron 1 fulan-juñu – prazu interpozisaun/aprezenta rekursu kona-ba rezultadu provizóriu nasionál ba koletivu STJ/Tribunál Rekursu; Loron 31 fulan-maiu to’o loron 3 fulan-juñu – koletivu STJ/Tribunál Rekursu deside rekursu sira ne’ebé aprezenta; Loron 31 fulan-maiu to’o loron 2 fulan-juñu – CNE haruka ata rezultadu sira ba tribunál, karik la aprezenta rekursu; Abitante 4.188 iha Oésilo sai benefisiáriu ba programa cesta bázika https://tatoli.tl/2023/04/12/abitante-4-188-iha-oesilo-sai-benefisiariu-ba-programa-cesta-bazika/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 OÉ-CUSSE 12 abríl 2023 – Abitante hamutuk 4.188 iha suku Usitasa’e, sub-rejiaun Oésilo, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sai benefisiáriu ba programa cesta bázika faze daruak tinan 2023 nian. Xefe Suku Usi-Tasa’e, Tomás Colo, informa, dadus ne’e identifikadu iha implementasaun cesta bázika faze dahuluk, maske família aumenta iha suku, tanba desizaun hosi Governu mantein lista anteriór nian. “Ha’u-nia komunidade iha suku Usitasa’e iha 4.188 mak sai benefisiáriu atu simu nesesidade bázika, lista ne’e aprovadu ona iha implementasaun primeiru, agora sei kontinua uza lista ne’e, ne’ebé ha’u garante sei iha lista reklamante tanba iha forma uma-kain foun, ba dadus iha mudansa,” Tomás Colo, hatete, iha Oé-Cusse, kuarta ne’e. Nia haktuir, iha loron-tersa, 11 abríl ne’e Autoridade sira foin lansa ba aldeia tolu, ne’ebé distribuisaun ne’e seidauk konklui, tanba sei fahe kada aldeia. “Bainhira remata ita sei hatene ema-na’in hira maka tama iha lista reklamante, depois ita submete sira-nia naran iha komisaun organizadora atu haree no deside tuir regulamentu ne’ebé iha, atu hetan ka lae, ne’e depende hosi desizaun Governu nian,” nia afirma. Líder komunitáriu ne’e, argumenta, iha tinan 2022, abitante ne’ebé forma família foun hamutuk uma-kain 13, no sira-ne’ebé foin muda mai hosi suku seluk hamutuk populasaun 74, mak naran seidauk rejista iha lista jerál cesta bázika nian ne’ebé aprovadu hosi Governu. Iha biban ne’e, autoridade komunitáriu ne’e agradese ba VIII Governu Konstitusionál tanba liuhosi programa cesta bázika bele tulun komunidade sira atu hetan nesessidade bázika hodi sustenta uma laran. Purtantu distribuisaun cesta bázika iha suku Usitasa’e, distribui hosi  kompañia My Love Star Uni Pesáol Lda, ho valór kontratu hamutuk rihun $202,280 hodi reponsabiliza ba abitante sira mai hosi aldeia tolu. Iha Buqui hamutuk 1,509 mane 736 no 773, aldeia Pune hamutuk 1,366 mane 691 no 675, aldeia Sifin hamutuk 1,313 mane 662 no feto 651. APC organiza palku dame ba arte marsiál-arte rituál iha Zumalai https://tatoli.tl/2023/04/12/apc-organiza-palku-dame-ba-arte-marsial-arte-ritual-iha-zumalai/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Autoridade Protesaun Sivil (APC, sigla-portugés) liuhosi Dirasaun Nasionál ba Prevensaun Konflitu Komunitária (DNPKK),realiza eventu palku dame ba Organizasaun Arte Marsiál (OAM) no Organizasaun Arte Rituál (OAR) iha postu administrativu Zumalai, munisípiu Covalima. Diretór Nasionál Prevensaun Konflitu (DNPK), António Viegas, hateten APC organiza eventu dame ne’e ho tema “Hamutuk ita haburas hametin unidade amizade fraternuidade hodi kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu nasionál”. APC organiza  eventu dame ne’e atu asegura no prevee konflitu durante períodu kampaña no eleisaun parlamentár tinan 2023 no kria kondisaun armónia nafatin iha komunidade hodi fó oportunidade di’ak ba partidu polítiku sira atu bele hala’o kompaña no hato’o programa dezenvolvimentu ba komunidade tomak. “Eventu palku dame atu fahe informasaun ba ita-boot sira, horisehik ita hahú iha munisípiu tolu, ohin mai prevene aan hosi konflitu durante kampaña hodi fó biban ba líder partidu polítiku hodi hato’o sira-nia programa to’o eleisaun parlamentár,” António Viegas hateten liuhosi nia diskursu bainhira hala’o eventu palku dame iha salaun parókia Zumalai, kuarta ne’e. Ho nune’e, nia husu ba grupu artemarsiál, iha períodu kampaña tenke kria pás dame no estabilidade atu konsolida aan rasik tanba povu kiik presiza asesu Estrada, bee-moos no eletrisidade. “Joven tenke prevene ita-nia aan hosi konflitu no hadok aan hosi violénsia hahú agora ba oin, nune’e ita fiar bainhira festa demokrásia mai sei la’o ho susesu. Ha’u fiar Suai sei la akontese. Imi tenke kontribui ba dame iha Suai di’akliu ita prevene duké ita kura,” nia dehan, Reprezentante administradór munisípiu Covalima, Francisco Mendonça, reforsa organizasaun arte marsiál hanesan arte hosi auto defeza ba nia aan rasik. “Ami mai la’ós ho fuan taridu hakarak ko’alia liafuan ruma ba alin sira treinu hanesan arte hodi halo auto defeze ba nia aan rasik, ho nune’e mak to’o ohin loron kontinua komflitu barak mosu nune’e hodi hamosu KRAM no Sub-KRAM,” nia dehan. Ho eventu dame ne’e, oras ne’e daudaun partidu polítiku sira besik ona atu hala’o nune’e presiza rona informasaun hosi autoridade lokál hodi transforma mentalidade hosi asaun violénsia hodi kria pás no estabilidade. Maske joven sira tuir organziasaun oioin maibé nafatin umanu no iha konsiénsia no pensamentu di’ak, lojíku nafatin hakarak imi kuda pás iha imi ida-idak nia fuan nune’e bele habelar pás ba ema seluk. Eventu dame ne’e hala’o ba komunidade, autoridade lokál, lidér polítiku, estudante, juventude, arte marsiál no rituál, iha portu administratrivu Zumalai, munisípiu Covalima. Eventu ne’e partisipa hosi organizasaun arte marsiál Ikatan Kerasakti (IKS), Persaudaraan Setia Hati (PSHT) no Konhusu, iha postu administrativu Zumalai. Autoridade husu komunidade kria pás durante períodu kampaña eleitorál iha Baucau https://tatoli.tl/2023/04/12/autoridade-husu-komunidade-kria-pas-durante-periodu-kampana-eleitoral-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 BAUCAU, 12 abríl 2023 – Autoridade Administrasaun Munisipál Baucau husu komunidade atu kria pás durante períodu kampaña eleitorál to’o rezultadu eleisaun parlamentár tinan 2023 remata. Sekretáriu Munisipál Baucau, Simão dos Santos Marques Pinheiro, esplika, eleisaun parlamentár tinan-ne’e ba dala-lima ona no esperiénsia hatudu ona iha eleisaun prezidensiál tinan-2022 iha Baucau la’o ho hakmatek nune’e husu atu komunidade iha Baucau kontinua hametin pás. “Ita bele iha kór oinoin maibé tenke iha hanoin ida de’it mak asegura eleisaun parlamentár tinan-ne’e tanba sei hamosu figura di’ak hodi kontinua dezenvolve rai ida-ne’e,” Sekretáriu Munisipál Baucau hateten iha Vila Nova, kuarta ne’e. Simão Pinheiro, argumenta, komunidade liuliu juventude hahú komprende no iha maturidade inklui komprende ona kona-ba lala’ok festa demokrasia ne’ebé realiza kada tinan-lima. Eleisaun parlamentár nu’udar ponte atu sidadaun hotu uza direitu hili partidu polítiku sira ba reprezenta povu iha Parlamentu Nasionál (PN) no forma governu hodi dezenvolve Timor-Leste. “Autoridade munisipál apela atu komunidade Baucau kontinua moris iha situasaun hakmatek nune’e ezerse direitu iha loron eleisaun mai,” Simão Pinheiro akresenta. Bispu Dioseze Maliana husu polítiku sira evita liafuan ofende ema seluk https://tatoli.tl/2023/04/12/bispu-dioseze-maliana-husu-politiku-sira-evita-liafuan-ofende-ema-seluk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 MALIANA, 12 abríl 2023 – Hela de’it semana ida atu tama ba atividade kampaña eleitorál tinan 2023 nian, nune’e Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amarál, husu ba polítiku sira atu evita liafuan kro’at ne’ebé ofende no hatún ema seluk nia personalidade iha militante no apoiante sira-nia oin. “Ha’u-nia mensajen mak ida-ne’e, primeiru husu ba líder sira-ne’e atu ko’alia ne’e sukat didi’ak, nune’e labele ofende maluk sira seluk ninia hakarak, sira-nia aan ida-ne’e importante tebes,” Dom Norberto hato’o mensajen ne’e durante entervista ho Jornalista sira, iha Kámara Ekleziástika, Maliana, tersa ne’e. Prezidente Konferénsia Espiskopál Timorense (CET, sigla portugés) ne’e hato’o mensajen ba partidu polítiku sira hotu, katak iha kampaña eleitorál la’o’s atu hato’o de’it programa prioridade no obra sira-ne’ebé atu implementa durante tinan-lima oin mai. Tuir lidera Igreja Katólika ne’e katak, demokrasia mak obriga líder partidu polítiku sira halo promesa oinoin depende ba polítika sira-ne’ebé atu trasa hodi gaña konfiansa hosi militante no apoiante sira vota ba nia partidu. Maibé Amu Lulik ne’e akresenta, importante liu mak tenke hatuur polítika sira-ne’e tuir regra ne’ebé iha nune’e bele hatudu imajen di’ak ba ema hotu. “Atividade sira-ne’ebé atu hala’o ne’e, hala’o di’diak oituan, duké ba ko’alia fali buat sira seluk halo konfuzaun de’it, demokrasia mak nune’e ita ko’alia ba depois ba mak ita haree, bainhira povu mak hili ne’e importante hotu,” Bispu Dioseze Maliana ne’e hateten. Prezidente CET ne’e fó hanoin lideransa grupu arte-marsiál no rituál sira hanesan Persaudaraan Setia Hati Terrate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), 77 Rai-Nain, Kolimau 2000 no seluk tán atu kontrola membru sira kontribui ba estáblidade iha idak-idak nia munisípiu. CNE enkoraja sidadaun sira ezerse direitu votu iha eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2023/04/12/cne-enkoraja-sidadaun-sira-ezerse-direitu-votu-iha-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Diretór Komisaun Nasionál Eeleisaun (CNE, sigla portugés) Covalima, Hermenegildo de Sena, enkoraja sidadaun sira atu ezerse direitu votu iha eleisaun parlamentár ne’ebé sei hala’o iha 21 maiu tinan 2023. “Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE sigla-Portugés) enkoraja ita hotu no sidadaun hotu hola parte iha festa demokrásia no loron eleisaun ne’ebé mak monu iha 21 maiu 2023,” Diretór CNE Covalima, Hermenegildo de Sena, hateten liuhosi diskursu bainhira sai oradór iha eventu palku dame, iha salaun párokia Zumalai, kuarta ne’e. Nia dehan, sidadaun sira la ezerse nia direitu votu iha eleisaun parlamentar, entaun CNE sei la sura direitu votu bainhira ezerse direitu votu CNE sei sura. “Sidadaun la ba vota ami la konta ita-boot sira-nia direitu votu, se ita-boot sira vota ami sei sura ita-boot sira-nia direitu votu,” nia dehan. Tanba ne’e, CNE nia papél hala’o de’it supervizaun ba atividade hotu-hotu ne’ebé relasaun ho festa demokrásia hanesan eventu nasionál, nune’e CNE no Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no autoridade seguransa, iha obrigasaun atu kria kondisaun nune’e sidadaun hotu ezerse nia direitu ho di’ak. Nune’e, nia dehan, CNE sei la impede sidadaun hotu hakarak tuir kampaña eleitorál hosi partidu polítiku 17 nia programa ho livre ne’ebé tribunál rekursu fó sai ona. Entretantu, iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023, Supremu Tribunál ba Justisa liuhosi Tribunál Rekursu (TR), anúnsia ona númeru sorteiu ba partidu polítiku hamutuk-17 ne’ebé sei konkore iha eleisaun parlamentár 2023. CNE seidauk identifika militante partidu dada bandeira iha fatin públiku https://tatoli.tl/2023/04/12/cne-seidauk-identifika-militante-partidu-dada-bandeira-iha-fatin-publiku/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) Covalima seidauk identifika kualker militante partidu polítiku dada bandeira no taka estiker iha fatin públiku. “Ha’u ho ha’u-nia funsionáriu sira haree daudaun no halo ona aproximasaun karik fatin públiku lei bandu labele harii atributu propaganda eleitorál iha administasaun iha igreja komandu  PNTL,” Diretór CNE Covalima, Hermenegildo de Sena, informa ba Agência Ttatoli, iha komandu PNTL, munisípiu Covalima, kuarta ne’e. Tuir observasaun CNE, daudaun ne’e sidadaun sira hahú dada ona pardeira partidu polítiku iha ida-idak nia uma oin maibé CNE seidauk identifika partidu polítiku dada bandeira iha fatin públiku ne’ebé lei bandu. Fatin públiku ne’ebé lei la autoriza partidu polítiku mak hanesan, eskola, administrasaun Covalima, sede suku no seluk tan. Maske oras ne’e daudaun CNE seidauk identifika sidadaun sira seidauk dada bandeira partidu polítiku iha fatin públiku sira, maibé bainhira CNE identifika sei halo aproximasaun ho ekipa susesu parpol dada bandeira parpol iha fatin públiku ka taka estiker partidu CNE sei servisu hamutuk seguransa “Lei bandu ita labele fó espasu parpol dada bandeira iha fatin públiku hodi labele dada atributu partidu iha fatin públiku,” nia informa. Entertantu, iha loron 13 fulan-marsu tinan 2023 ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta  dekreta loron eleisaun ne’ebé sei akontese iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023. Iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023, Supremu Tribunál ba Justisa liuhosi Tribunál Rekursu (TR), anúnsia ona númeru sorteiu ba partidu polítiku hamutuk-17. Korea Súl firme iha Timor-Leste nia kotuk bainhira sai membru permanente ASEAN https://tatoli.tl/2023/04/12/korea-sul-firme-iha-timor-leste-nia-kotuk-bainhira-sai-membru-permanente-asean/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 Korea Sul firme iha Timor-Leste nia kotuk hodi apoia kapasitasaun rekursu umanu bainhira sai ona membru permanente ba Organizasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés). “Ha’u ko’alia ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta katak Korea nia apoiu liuliu kona-ba kapasitasaun rekursu umanu no seluk tan ne’ebé Timor-Leste presiza bainhira Timor-Leste atu sai hanesan full member ASEAN nian”, Embaixadór Korea Súl iha Timor-Leste Shin Man Taek dehan iha Palásiu Prezidensiál Bairro Pite Dili, foin lalais ne’e. Rekorda fali katak Timor-Leste hato’o pedidu adezaun ba ASEAN hahú hosi tinan 2011 maibé to’o ohin loron seidauk konsege adere ba asosiasaun. MNEK kontinua analiza kle’an kona-ba polítika no kuadru regulamentár ne’ebé sei aprezenta ba Konsellu Ministru hodi halo aprovasaun. Aleinde ne’e, MNEK halo mós elaborasaun dokumentu Rejime Komérsiu Externu no enkuadramentu legál sira. Antes ne’e Timor-Leste seidauk adere ba ASEAN, maibé partisipa ona eventu balun ho nasaun membru sira. Ho nune’e, iha tinan 2022 bainhira Kamboja mak assume Prezidensiál liuhosi reuniaun iha Kamboja hamutuk ho nasaun membru sira deside ona Timor-Leste tama ona hanesan membru ASEAN maibé seidauk full member. Bainhira Timor-Leste tama ona hanesan membru ba dala sanulu resin ida bele partisipa iha reuniaun importante sira maibé seidauk iha direitu ba votasaun tanba seidauk sai emmbru permanente ka full member. ASEAN kompostu hosi nasaun 10 hanesan Cambodia, Indonézia, Laos, Vietname, Brunei Darusalam, Singapura, Myanmar, Filipina no Thailandia. STAE Bobonaro hahú halo espozisaun lista eleitór iha suku 50 https://tatoli.tl/2023/04/12/stae-bobonaro-hahu-halo-espozisaun-lista-eleitor-iha-suku-50/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 MALIANA, 12 abríl 2023 – Sekretariadu Tékniku Amdministrasaun Eleitorál (STAE), munisípiu Bobonaro, hahú halo espozisaun lista eleitór iha suku 50 ne’ebé lokaliza iha munisípiu refere. STAE aviza hahú iha loron-segunda, 09 abríl to’o loron 16 fulan-abríl ne’e tékniku sira sei halo espozisaun ka taka sai lista eleitór sira iha sede suku 50, ne’ebé eziste iha munisípiu Bobonaro, atu eleitór sira halo konfirmasaun naran molok partisipa iha eleisaun parlamentár 21 maiu 2023. “Ami sei halo espozisaun ka taka lista eleitór iha sede suku hotu-hotu iha territóriu munisípiu nia laran. Eleitór sira sei ba haree sira-nia naran,” Diretór CNE munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, informa ba jornalista sira, iha Maliana, tersa ne’e. Nia fundamenta, karik kartaun lakon, tohar no kartaun aat no naran laiha lista, ekipa brigadista sira sei prepara formuláriu atu prienxe iha atualizasaun baze dadus, nune’e bele hetan kartaun iha segunda volta. “Depois ida-ne’e antes loron 30 loron eleisaun nian mak STAE foin bele fó-sai totál eleitór ba públiku, nune’e bele hatene totál eleitór na’in hira mak atu ezerse sira-nia direitu ba vota iha 21 de maiu,” nia katak. Diretór Mariano subliña, atividade Resensiamentu Eleitorál no Atualizasaun Baze Dadus (REABD), hahú iha loron 17 fulan-janeiru remeta ona iha loron 31 fulan-marsu, maibé privizóriu seidauk bele fó-sai rezultadu totál eleitór na’in hirak mak atu partisipa eleisaun parlamentár 21 maiu. “Ami-nia atividade resensiamentu eleitorál ne’ebé mak iha hosi eleitór 70,311 ne’e, atu sa’e barak liu laiha ho razaun rua, razaun primeiru eleitór barak mate, entaun ita elimiña hosi sistema, direitamente ita hamenus, razaun segundu bele mós aumenta oituan, tanba de’it ita-nia eleitór foun sira-ne’ebé mai foin atinje idade tinan 17 foin rejistu hosi períodu 17 janeiru to’o 31 marsu ne’e,” Diretór ne’e esklarese. Enkuantu tuir dadaus ne’ebé STAE rejista totál eleitór  provizoriu bazea ba dadus tinan 2022 iha munisípiu Bobonaro hamutuk 70,311. STAE Viqueque husu eleitór foun konfirma naran iha sede suku https://tatoli.tl/2023/04/12/stae-viqueque-husu-eleitor-sira-konfirma-naran-iha-sede-suku/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 VIQUEQUE, 12 abríl 2023 — Diretór Sekretáriadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), munisípiu Viqueque, Humberto Fernandes, husu eleitór foun sira, iha munisípiu Viqueque atu hakbesik aan ba kada sede suku hodi konfirma naran ne’ebé taka ona iha sede suku, nune’e bele hadi’a bainhira iha erru ruma. “Ha’u hakarak informa ba eleitór sira liuliu, eleitór foun sira ba haree ida-idak ninia naran keta sala karik konfirma hodi hadi’a tanba STAE Viqueque hahú distribui lista eleitór, iha loron 9 no sei taka iha loron 16 abríl ne’e. Konfirma imi-nia naran karik sala ba munisípiu hodi hadi’a atu bele partisipa votasaun”, Humberto Fernandes, hateten ba Agência Tatoli, iha postu Viqueque-Villa, kuarta ne’e. Diretór STAE ne’e hatutan, daudaun ne’e brigada sira halo mós koodernasaun ba xefe aldeia sira hodi fó hetene ba sira abitante sira hodi bá sede suku hodi komfirma sira nian naran. “Ohin, ha’u haree iha sede suku Macadique kuaze abitante sira barak maka halo konfirmasaun ba sira-nia naran. Lista eleitór sira nian distribui hotu ona ba sede suku 36 iha munisípiu Viqueque”, katak. Aleinde ne’e, nia husu, ba eleitór sira-ne’ebé maka kartaun tohar no lakon dentru husi loron 9 to’o lorom 16 ba STAE munisípiu Viqueque hodi hadi’a sira nian kartaun. “Kona-ba sinkroniza dadús eleitór ita halo hotu ona, ne’ebé lista sira-ne’e laiha mudansa. Ida ne’ebé kartaun lakon no tohar ne’e tenke ba munisípiu tanba mákina ida de’it ona maka iha munisípiu”, katak. Tuir dadús eleitór munisípiu Viqueque iha tinan 2023 hamutuk na’in-696, kompostu husi eleitór mane na’in-385 no eleitor foun feto na’in-311. Eleitór husi tinan 2022 totál na’in-58.776. Enkuantu, sentru votasaun sei estabelese iha munisípiu Viqueque ba eleisaun parlamentár hamutuk 112 no estasaun votasaun 135. Apoia laptop lima, Autoridade postu Uatulari agradese ba ANPM https://tatoli.tl/2023/04/13/apoia-laptop-lima-autoridade-postu-uatulari-agradese-ba-anpm/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 VIQUEQUE, 13 abríl 2023 - Administradór postu Uatulari Interinu, Tomas da Silva, hato’o agradese ba Autoridade Nasionál Petróleu no Minerai (ANPM), ne’ebé mak fó apoia laptop lima ba adminiatrativu Uatulari hodi fasilita serbisu adiministrasaun nian. “Ha’u agradese ba ANPM ne’ebé apoia laptop hodi fasilita ami halo serbisu administrasaun nian iha postu Uatulari no bele hadi’a atedimentu di’ak liután ba populasaun sira”, Tomas da Silva, hateten ba jornalista sira iha postu Uatulari, kuarta (11/04). Ekipamentu sira-ne’e ninia objetivu atu suporta serbisu sira liu-liu iha administrasaun postu Uatulari nian. “Ami la sura buat foun, maibé ami sura maka buat ne’ebé ami bele uza hodi halo atendimentu ba povu Uatulari”, nia afirma. Iha fatin hanesan, Diretór Dezenvolvimentu Produsaun husi ANPM, Fernando da Silva, hateten apoia ekipamentu no fó asisténsia tékniku atubele mellora atendimentu ba populasaun. “Husi apoia laptop ne’ebé ami fó hodi suporta serbisu administrasaun Uatuari nian. Ami espera katak ho apoia ekipamentu laptop ne’e bele reforsa ona serbisu administrasaun nian iha postu ida-ne’e”. Nia espresa. ANPM entrega direta ekipamentu laptop ne’e ba administradór interinu postu Uatulari, iha salaun administrasaun postu. Governu inaugura projetu turizmu komunitária iha Suai Loro https://tatoli.tl/2023/04/13/governu-inaugura-projetu-turizmu-komunitaria-iha-suai-loro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 COVALIMA, 13 abríl 2023 – Governu liuhosi Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI), José Lucas do Carmo da Silva, akompañadu hosi Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, kinta ne’e, inaugura projetu turizmu komunitária iha suku Suai Loro, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. “Ha’u hakarak atu fó hatene, VIII Governu konstituisionál hatuur setór turismu hanesan prióridade no alternativa iha porograma VIII Governu. Ohin, ita iha ne’e sasin ba progresu mosu esforsu inisiativa hosi joven lideransa komunitária sira,” Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, hateten liuhusi nia diskursu iha suku Suai Loro, kinta ne’e. Konseitu turizmu komunitária ho nia espetativa hein la’ós atu hafurak iha tasi, maibé konteúdu kualidade importante mak iha kualidade kapasitasaun, mobolizasaun joven sira iha baze. Atividade turizmu komunitária komunidade mak sai na’in atu responsabiliza mak komunidade sira-ne’ebé estabelese grupu iha suku Suai Loro hodi mobiliza, organiza koordena ohin loron bele hamutuk iha fatin ida-ne’e. Molok atu hahú, grupu halo diskuasaun ho Vise Ministra (MTCI), Diretór Jerál Turizmu hamutuk ho xefe suku kona-ba turizmu komunitária iha Suai Loro. Govenante ne’e husu ba xefe suku ho estrutura tomak atu tau matan nafatin ba grupu, nune’e Suai Loro sai ezemplu turizmu ba fatin sira seluk tanba hakarak nia sustentabilidade. Tuir dadus, hosi Ministériu iha tinan 2021 Governu inaugura fatin Turizmu Komunitária iha fatin haat no iha tinan 2022 seidauk inaugura kuaze neen (6) no iha tinan 2023 inaugura turizmu komunitária iha Suai Loro. Reprezentante Administradór Munisípiu Covalima, Francisco de Jesus Alves, husu grupu Broka kontinua organiza aan atu kuidadu fasilidade ne’ebé hala’o ona inagurasaun ne’e. “Ministériu Komésiu no Indústria (MTCI) apoiu orsamentu 45.000-resin hodi konstrui turizmu komunitária kompleta ho fasilidade hanesan sintina públiku, gazebo, haree fasilidade ida kuidadu didi’ak ba ita Covalima tomak utiliza ho didi’ak no ba oin grupu kontinua organiza aan nafatin. Labele ohin inaugura loron seluk, ami mai fatin mamuk ona,” nia dehan. Nune’e, grupu tenke organiza aan nafatin labele hein de’it apoiu hosi nasionál maibé saida mak presiza atu hadi’a la presiza hein hosi Governu sentrál, maibé tenke kontribui hodi hala’o servisu. Koordenadór Grupu Broka, Rui da Costa Amarál, hateten nia parte orgullu VIII Governu KOnstitusionál fó prioridade ba programa turizmu komunitária ne’ebé durante joven sira mehi, ohin sai realidade hodi hala’o inaugurasaun. “Orgullu, programa hosi VIII Governu Konstituisionál hodi fó prióridade ba turizmu komunitária. Maske, durante tinan naruk ami hein maibé ohin loron ami-nia mehi sai realidade  hodi inaugura projetu turizmu komunitária iha Suai Loro,” nia dehan. Grupu Broka asina kontratu iha loron 29 tinan 2021 hetan apoiu orsamentu $45.000-resin, nune’e grupu ho nia membru hala’o servisu durante fulan lima, ohin bele hala’o inaugurasaun. Turizmu komunitária iha Suai Loro, grupu sira harii gazebo 16, sintina públiku haat, palku bem-vindu ida, sinál foto menara ida no seluk tan. Kazu rai Aimeti-Laran, KSMJ konsidera desizaun Juíza Titulár tuir regra prosesuál https://tatoli.tl/2023/04/13/kazu-rai-aimeti-laran-ksmj-konsidera-desizaun-juiza-titular-tuir-regra-prosesual/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 12 abríl 2023 - Konsellu Superiór Majistratura Judisiariu (KSMJ), konsidera, relasiona ho kazu rai Aimeti-Laran ho númeru prosesu NUC númeru 0265/15, CVTDD, Juíza Titulár  Zulmira Auxiliador Barros ne’ebé kaer prosesu  ba kazu ne’e nia desizaun deside tuir regra prosesuál no la kontra norma prosesuál ruma. Kestaun ne’e hato’o hosi Sekretariu Konsellu Superiór Majistratura Judisiariu (KSMJ), Antoninho Gonsalves, hateten ba jornalista iha Sala Audiénsia Julgamentu Tribunál Rekursu  iha Caicoli, kinta ne’e. Nia esplika, bazea ba rezutadu inspesaun ne’ebé hosi Inspetór Judisiál halo ba deizaun Juíza Titulár Zulmira Auxiladora Barros ba prosesu kazu rai Aimeti-Laran iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia nian ne’e tuir hela regra prosesuál la konntra norma prosesuál ruma. “Bazea ba inspesaun ne’ebé inspetór sira halo desizaun Juiz sira, liuliu Juiza Titulár Zulmira Auxiladora Barros ba prosesu kazu rai Aimeti-Laran ne’ebé deside iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia desizaun ida ne’e tuir regra prosesuál,” Antoninho Gonsalves esplika. Tuir nia, hanesan kazu rai Aimeti –Laran ne’e prosesu ne’e lao iha ámbitu asaun deklarativa ida entre aprezenta hosi autór rai kona-ba direitu propriadade ternu. No, bainhira prosesu asaun deklativa ne’e la’o, parte Tribunál Judisiál Primeira Instánsia liuhosi Juíza Titulár ba kazu ne’e, husu parte autór atu aprezenta ba Tribunál kona- provas no faktu propriadade terrenu liuliu rai Aimeti-Laran. Nune’e iha julgamentu asaun ba kazu deklarativa ne’e tuir duni regulamentu tuir lei, tanba parte autór aprezenta faktu no provas no iha desizaun Juíza Titulár ba prosesu ba kazu ne’e la foti mesak maibé akordaun ba kazu ne’e, mai hosi Juiz koletiva ne’ebé kompostu hosi Juíz na’in tolu inklui mós desizaun Juíza Titulár Zulmira Auxiladora rasik. “Prosesu ne’e antes Juíz koletivu atu foti desizaun mós sempre rona Defeza nia hanoin oinsá sira karik atu hato’o rekursu tuir lei nune’e atu garantua direitu kontraditoriu,” Sekretáriu KSMJ Antoninho Gonsalves hateten. Maibé buat sira ne’e parte Defeza lakohi halo, entaun Tribunál Judisiál Primeira Instánsia ezekuta akordaun ne’ebé Juíza Zulmira Auxiladora deside ona  hodi halo prosesu asaun koersiva hodi hodi husu parte atu hamamuk rai ne’ebé daudaun ne’e sira hela. Tanba akordaun Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili nian liuhosi Juíza Titulár Julmira Auxiladora nian ba kazu asaun deklarativa ba rai Aimeti-Laran ne’e  konsidra transitada julgadu. “Maibé desizaun ne’ebé mak Juíza Titulár Zulmira hanesan majistratura judisiál foti iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili ne’e ema konsidera la vale, tanba ne’e Konsellu Superiór Majistratura Judisíriu lamenta ho hahalok sira ne’e no sei fó apoiu solidaridade   majistratudu judisiál hotu-hotu,” Antoninho Gonsalves adianta. Tanba desizaun ne’ebé  uiza Majistradu sira foti iha Tribunál Judisiál Primeira instánsia ne’e basea ba iha konstitusaun artigu 118 (knaar jurisdisionál) no 119 (Independénsia). Artigu 118 (knaar jurisdisionál): Tribunál sira maka órgaun soberania ho kompeténsia atu hala’o justisa hodi povu nia naran. Wainhira hala’o nia knaar, tribunál sira iha direitu atu serbisu hamutuk ho autoridade sira seluk. Desizaun ne’ebé tribunál sira fó ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun autoridade siraseluk nian. Artigu 119 (Independénsia). Tribunál sira independente no sira sei halo tuir de’it Lei-Inan no lei-oan sira haruka. Kazu rai Aimeti-Laran STAE Liquiça identifika suku haat susar asesu ba sentru votasaun iha loron ElPar Bonus pulsa eletrisidade sei hetan iha kompra dahuluk kada fulan Os Verdes de Timor promete estabelese sentru turismu iha Baucau Estudante bolsa méritu 176 iha Aileu seidauk iha konta bankária Ne’e maka kualidade juíz Timor nian sira. Eam barak haree katak desizaun ne’e la loos hela, mais juíz sira ne’e buka atu defende malu fali. Di’ak liu forma ekipa independente ida maka avalia desizaun ida-ne’e. Tribunal Timor nian ne’e mafia barak iha laran. Karik CAC bele ajuda, hau hein no halo orasaun. Ria ne’e Ema ida nian Nia Mak Sr. Maneul Gusmão. Maibe iha Ema nain 3 keta-keta Mak hakarak, tambasá.? Tamba imi iha intensaun hakarak hadau Duni. Maibe Ami sei defende Ami Nia maluk to’o hetan Nia Direítu BA Rai refere Lia-na’in sira hamulak husu líder sira hamutuk https://tatoli.tl/2023/04/13/lia-nain-sira-hamulak-husu-lider-sira-hamutuk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abríl 2023 – Molok Timor-Leste selebra festa demokrasia iha ámbitu kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár, VIII Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) selebra serimonia rituál hodi husu matak malirin ba líder partidu sira. Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Teofilo Caldas, hateten agora daudaun ne’e partidu polítiku sira hala’o namanas hela sira-nia konsolidasaun molok tama ba kampaña eleitorál atu ba eleisaun, entaun VIII Governu hakarak realiza serimónia rituál ida ba atu husu hakmatek ba partidu polítiku sira hotu liu-liu unidade iha lider polítiku sira. “Ita husu ba Maromak Matebian rai-lulik, fatuk-lulik, uma-lulik no natureza timor nian atu fó pás ba Timor liu-liu ba ita-nia lideransa sira atu nafatin iha unidade,” Teofilo Caldas hateten iha resintu knua uma lisan Karketu Leo-Besi, Manleuana, Baialeste, kinta ne’e. Ne’eduni iha serimónia kultura ritual ne’e, SEAK husu ba lian na’in sira atu ko’alia ka hamulak tuir buat ne’ebé maka loos atu lori benefísiu ba povu nia moris. Maske sira nia hamulak ho lian ne’ebé ema seluk la hatene maibé importante liu maka sira nia hamulak harohan no dadolin hodi husu lideransa sira tenke unidade no rai timor tenke iha pas no povu tenke hetan moris di’ak. “Ha’u hakarak apela ba ita-boot lia-na’in sira atu servisu makaas liután hodi halo buat hotu tuir ninia regra kultura no tradisaun, no lisan Timor nian atu lori povu Timor ne’e bele moris hakmatek no pás hodi lori ita hotu ba moris iha prospriedade tuir ita hotu, povu hotu no bei-ala sira-nia mehi,” nia dehan. Objetivu prinsipál ida-ne’e mak la’o duni tuir VIII Governu Konstitusionál ninia hakarak bele dehan katak lia-na’in sira-nian papél atu kontribui ba dezenvolvimentu iha nasaun liu-liu iha setór kultura nian hetan duni prévileziu. Tanba, esforsu ne’ebé mak sira halo atu harak rai ida-ne’e hetan hakmatek no pás líder sira iha nafatin unidade sai duni realidade. Meta Mali: Labele lori naran veteranu sai matéria kampaña https://tatoli.tl/2023/04/13/meta-mali-labele-lori-naran-veteranu-sai-materia-kampana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 OÉ-CUSSE 13 abríl 2023 – Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Júlio Sarmento da Costa ‘Meta Mali’ apela ba veteranu sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) atu labele uza naran veteranu sai matéria iha kampaña eleitorál 2023. Meta Mali, hato’o apelu ne’e, bainhira hala’o enkontru ofisiál hamutuk ho Konsellu Vetaranu RAEOA iha sede veteranu Oé-Cusse, kinta ne’e. “Agora tempu polítika, veteranu sira labele uza fali dadus veteranus hodi ba hala’o kampaña iha palku leten, ha’u hakarak hatete, ne’e lulik, hakarak mate bele halo, maibé favór ida labele lori ruin ho raan ba ko’alia fali kampaña iha palku leten,” Meta Mali hateten. Tuir nia, partidu atu ko’alia kona-bá planu no programa bainhira atu ukun, maibé labele lori fali naran lulik ne’e, ba promete, dehan, só manán mak fó 8a14 no 4a7 ka 03, maibé ne’e lae, labele halimar família ida ka kolega ida atu promete ba nia atu simu pensaun hanesan ne’e. “Tan ne’e maka aproveita, mai iha ne’e atu informa ba ita, ita hotu iha partidu, ko’alia ba programa partidu, ba ukun iha tinan lima mai karik, bele halo di’ak liután, maibé labele ba fa’an fali veteranu nia naran hodi hetan votu,” nia katak. Prezidente Konsellu Veteranu Oé-Cusse, Venancio Lafu, agradese ba prezensa Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, iha Oé-Cusse no aprezenta dadus benefisiáriu ne’ebé hetan apoiu ona osan Estadu iha RAEOA ba kombatente ka veteranu libertasaun nasionál rejista iha 2003 hamutuk ema na’in-363, no mártir libertasaun nasionál hamutuk ema na’in-223. Meta Malik   husu veteranu Oé-Cusse labele uza veteranu nia naran sai materia kampañia eleitorál   Meta Mali: Labele lori naran veteranu sai matéria kampaña PMOPA faze dahuluk iha Cailaco sei emprega ema 220 https://tatoli.tl/2023/04/13/pmopa-faze-dahuluk-iha-cailaco-sei-emprega-ema-220/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 MALIANA, 13 abríl 2023 - Implementasaun Programa Mão de Obra Postu Administrativu (PMOPA) faze dahuluk tinan 2023 nian iha postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, sei emprega ema na’in-220 kobre aldeia 24 iha suku ualu. Administradór postu administrativu Cailaco, Alfredo Meta-Dau, hateten programa ne’e sei lansa iha semana oin  ho totál atividade 11. “Ita halo faze por faze, ita fó serbisu ba ema 220, agora ita-nia proposta tama tiha ona ba munisípiu, kuandu prezidente aprova, ami mai foti ba sei halo lansamentu iha semana oin,” nia informa ba jornalista sira, iha edifísiu administrasaun autoridade munisípiu Bobonaro, kinta ne’e. Alfredo subliña, atividade ne’ebé sei implementa iha setór floresta kuda ai-oan, agrikultura nia hanesan kuda modo, liis no ai-manas atu orsamentu hirak-ne’e bele iha nia sustentabilidade ekonomia grupu komunidade ho responde ba nesesidade família. Nune’e mós sei halo mós konservasaun ba fatin turístika, komunitária no religioza ne’ebé eziste iha postu administrativu Cailaco nune’e ninia sítiu labele lakon. “Ida-ne’e ami foin lalais halo enkontro ho prezidente autoridade iha semana liubá, dedika katak duké osan sira-ne’e ita dasa rai de’it lakon, entaun ita halo netik buat ruma ne’ebé sustensa kontinua ba oin atubele fó benefísiu seluk ba ita-nia komunidade sira,” Meta Dau katak. Enkuantu tinan ne’e postu administrativu Cailaco hetan alokasaun orsamentu hosi autoridade munisípiu Bobonaro hodi ezekuta programa ne’e hamutuk rihun $100. “Ha’u-nia mensajen ba komunidade sira atu partisipa ativu iha programa PMOPA, primeiru atubele hadi’a ita-nia postu, segundu bele hetan benifísiu hosi programa ne’e rasik, iha mós benifísiu ba grupu sira halo to’os, sira labele dependente ba programa sira seluk,” administradór ne’e apela. Enkuantu tuir dadus monografia, Autoridade Munisípiu Bobonaro iha tinan 2022, postu administrativu Cailaco iha suku ualu ho totál populasaun 10,347, komposta hosi mane 5,246 no feto 5101, ho totál xefe família 2,107. Timor-Leste no IFC diskute projetu estratéjiku ho modalidade PPP https://tatoli.tl/2023/04/13/timor-leste-no-ifc-diskute-projetu-estratejiku-ho-modalidade-ppp/ tatoli.tl Notísia 2023-04-13 DILI, 13 abríl 2023 – Governadór Timor-Leste iha Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál (IMF, sigla Inglés), Rui Augusto Gomes akompaña husi Enkaregadu Negósiu Embaixada Timor-Leste iha Washington DC, Embaixadór António Araújo, iha loron 11 fulan-abríl hala’o reuniaun bilaterál ho vise-prezidente Korporasaun Finanseira Internasionál (IFC, sigla inglés) ba rejiaun Ázia Pasífiku, Riccardo Puliti ho ofisiál seniór IFC inklui Reprezentante Rezidente IFC iha Timor-Leste, David Freedman. Durante reuniaun bilaterál ne’e, parte rua hato’o sira-nia kompromisu atu kontinua implementa projetu sira estratéjiku ne’ebé ho modalidade Parseria Públiku-Privada (PPP, sigla Inglés) ne’ebé durante ne’e Governu dezenvolve ona ho apoiu husi IFC. “Projetu sira estratéjiku ho modalidade PPP ne’ebé daudaun ne’e implementa hela mak hanesan Projetu PPP Portu Tibar ne’ebé mak inaugura ona iha fulan-novembru tinan kotuk husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no to’o iha fulan-fevereiru 2023 simu ona ró kontentór hamutuk 60 no konsege hatama reseita mai kofre Estadu hamutuk rihun $470”, haktuir nota ne’ebé Agência Tatoli asesu kinta ne’e. Nota relata, parte rua mós diskute kona-ba Projetu Diagnóstiku Saúde ne’ebé mak sei aprezenta ba Konsellu Ministru atu hetan deliberasaun no aprovasaun hodi bele kontinua ba prosesu aprovizionamentu. Projetu Redezenvolvimentu no Komersializasaun Portu Dili mós sai nu’udar tópiku diskusaun iha reuniaun bilaterál ne’e. Foin lailais ne’e, Governu Estadu Unidu Amerika entrega ona dokumentu ‘Estudu Viabilidade’ Projetu Redezenvolvimentu Portu Dili ne’ebé opta modalidade PPP mai Governu Timor-Leste. Governadór Rui Gomes no Vise-Prezidente IFC Riccardo Puliti mós atualiza progresu husi Projetu PPP ‘Uma Kualidade ho Presu Asesível’ ne’ebé Governu Timor-Leste konsidera nu’udar direitu umanu báziku no fundamentál ba Timoroan nia saúde no moris di’ak. “Diskusaun ne’e mós kobre Projetu Redezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato”, subliña. Timor-Leste hahú opta modalidade PPP desde tinan 2014 iha ne’ebé Ministériu Finansa estabelese ona Unidade PPP, prepara Lejizlasaun sira no rekruta funsionáriu kualifikadu ba Unidade PPP refere. Esforsu hirak ne’e hotu atu garante katak projetu PPP hotu tenke halo ho kualidade ne’ebé aas hodi bele fó retornu ekonómiku, finanseiru no sosiál ne’ebé di’ak ba Timor-Leste no hodi bele hanaruk vida Fundu Minarai hodi benefisia jerasaun futuru. Antes konklui reuniuan bilaterál ne’e, Vise-Prezidente Riccardo Puliti hato’o IFC nia prontidaun atu kontinua ajuda Governu Timor-Leste iha área dezenvolvimentu kapasidade liuhusi haruka funsionáriu tékniku kualifikadu PPP iha Ministériu Finansa, Ministériu Saúde no lina ministériu relevante hodi ba tuir formasaun kona-ba PPP iha sidade Hamburgo, Alemaña. Governadór Rui Gomes hato’o apresiasaun sinseru ba IFC nia apoiu tomak durante ne’e no aproveita oportunidade ne’e konvida Vise-Prezidente Riccardo Puliti atu iha futuru, bele mai vizita Timor-Leste. Eleitór 4.023 iha Ataúro muda ona kartaun eleitorál ba munisípiu https://tatoli.tl/2023/04/14/eleitor-4-023-iha-atauro-muda-ona-kartaun-eleitoral-ba-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 DILI, 14 abríl 2023 – Diretór Sekretariadu Tékniku Administrasaun (STAE) munisípiu Ataúro, Eliapa da Costa, relata eleitór hamutuk 4.023 maka tuir ona prosesu resensiamentu eleitorál hodi muda eleitorál hosi postu administrativu Dili nian ba munisípiu Ataúro. “ Sidadaun ne’ebé muda ona eleitorál hosi postu ba munisípiu Ataúro to’o iha fulan-marsu tinan ne’e hamutuk 4.023, mane 2.044 no feto hamutuk 1.979. Hosi númeru ne’e, nia dehan inklui mós ho eleitór ne’ebé atinje ona idade 17 ka eleitór foun,” nia dehan ba Tatoli, via telefónika, ohin. Hosi totál eleitór ne’e, hosi Suku Beloi hamutuk ema 725 kompostu hosi mane 354 no feto 370, Suku Biqueli 1.263 kompostu hosi mane 633 no feto 630, Suku Makadade 591 kompostu hosi mane 308 no feto 283, Suku Maquili 889 kompostu hosi mane 463 no feto 426, Suku Vila Maumeta 556 kompostu hosi mane 286 no feto 270. Enkuantu, populasaun ne’ebé seida’uk atualiza hodi muda kartaun eleitorál hosi postu Administrativu ba munisípiu hamutuk 3.778. Tanba antes ne’e Ataúro nu’udar postu administrativu ida hosi munisípiu Dili nian, maibé agora daudaun Ataúro estabelesidu nu’udar munisípiu. “Ida-ne’e ami halo atendementu hela hodi halo expozisaun ka taka lista naran iha sede suku nune’e eleitór ida-idak ba konfirma nia naran, karik identidade moris mak lahanesan ho dokumentu bele konfirma no lori ba STAE munisípiu nune’e imprime fali,” nia hateten. Nia esplika lista expozisaun ne’e hahú ona iha 6 fulan-abríl no sei remata iha 16 abríl tinan ne’e. Depois loron 15 antes eleisaun, STAE sei fó tan tempu ba eleitór atu atualiza ninia kartaun hahú iha 22 abríl to’o 6 maiu. “Ida-ne’e segunda via ba atualizasaun baze dadus ba ikus nian molok ita tama ba eleisaun ne’e,” Eliapa dehan. Munisípiu Ataúro iha brigada hamutuk 15 no ofisiál eleitorál 200.  Nune’e mós iha Sentru votasaun hamutuk 15 no estasaun votasaun hamutuk 20. “Bazeia ba ida-ne’e ami hahú ona fó formasaun ligadu ho edukasaun votante ba eleitór foun sira atu oinsá mak bele asesu ba iha eleisaun lejizlativa. Formasaun ne’e hahú ona iha 12 to’o 14 abríl nune’e brigada sira kontinua kedas halo edukasaun votante ba eleitór sira iha territóriu Ataúro,” nia hateten. Karate-do oferese ona medalla 70 durante nia ezisténsia https://tatoli.tl/2023/04/14/karate-do-oferese-ona-medalla-70-durante-nia-ezistensia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 Sekretáriu Jerál Federasaun Karate-do Timor-Leste (FKTL) Antonio Carlos de Araujo, dehan Karate-do dezde 2001 kompete iha eventu internasionál sira konsege oferese ona medalla hamutuk 70. “Eventu barak mak ita ba kompete ona liuliu iha nível internasionál konsege manán medalla hamutuk 70, medalla ho númeru hanesan ne’e, ha’u hanoin la fasil maibé ho kondisaun mínimu ita-nia atleta sira konsege lori duni medalla mai ita-nia nasaun”, Sekretáriu Jerál dehan ba Agência TATOLI iha Farol Dili foin lalais ne’e. Iha 2005, Karate-do kompete iha eventu internasionál Malazia Open konsege manán medalla osan metan ida. Azian University Games iha tinan 2008 Karate-do mós hola parte konsege lori fila medalla hamutuk rua osan metan, Sea Games iha Laos tinan 2009 Karate-do mós ba kompete konsege lori fila medalla osan metan ida. Ho nune’e ASEAN University Games ne’ebé hala’o iha Thailandia iha 2010 Timor-Leste mós ba kompete modalidade Karate-do konsege lori fila medalla osan metan ida. Iha tinan 2014 eventu internasionál ho naran Bali Karate Open hala’o iha Indonézia Karate-do konsege lori medalla tolu kompostu hosi osan mutin ida no metan tolu. Iha tinan 2016 Timor-Leste liu hosi Karate-do hetan konvite espesial hodi ba partisipa iha eventu internasionál Shout University Karate Championship iha Yokyakarta atleta sira konsege hatudu prestasaun sufisiente hodi lori fila medalla osan metan tolu. Enkuantu iha tinan 2017 Timor-Leste liuhosi modalidade Karate-do ba kompete iha Flobamora Cup ne’ebé hala’o iha Nusa Tengara Timur (NTT) Kupang konsege rekolla medalla osan mean haat, mutin ida no metan hamutuk 14. Hakur ba tinan 2018 Karate-do nafatin hetan konvite ba kompete iha eventu Asian Gojuryu Karate Championship iha Jakarta Indonézia konsege hetan medalla osan mean neen, mutin ida no metan rua. Nafatin iha tinan 2018 nia klaran Karate-do ba kompete iha eventu Inkai Fronteira Cup iha NTT konsege manán medalla osan mean tolu, mutin tolu no metan haat, enkuantu iha tinan 2019 Karate-do ba kompete iha eventu Pem Prov Kupang konsege hetan medalla osan mean lima, mutin 15 no metan tolu. FKTL iha nia organizasaun hamutuk tolu mak hanesan, Shotokan, Khushinryu no Gojuryu ho nia assosiasaun hamutuk 13 no klube hamutuk 43. Totál membru Karate-do nian iha Timor-Leste tuir dadaus ne’ebé iha dadaun ne’e hamutuk ema na’in 5850, hosi númeru ne’e hirak ne’ebé sei ativu hela hamutuk na’in 3550 no hirak ne’ebé la ativu ona hamutuk ema na’in 2300. Karate-do iha treinadór hamutuk ema na’in 284 hosi númeru ne’e nivel ka dan I ema na’in 228, dan II ema na’in 19, dan III ema na’in 15, dan IV ema na’in 13, dan V ema na’in hitu no dan VI ema na’in rua. Komunidade Akrema iha Ataúro hasoru problema bee moos https://tatoli.tl/2023/04/14/komunidade-akrema-iha-atauro-hasoru-problema-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 Xefe Suku Biqueli, Daniel Martins, dehan komunidade sira iha Bairo Akrema, Aldeia Uaro-Ana, Suku Biqueli, Postu Administrativu Ataúro, hasoru problema bee moos durante fula tolu nia-laran ona, husi janeiru to’o marsu. ”Komunidade akrema hasoru problema bee moos durante fulan tolu, entaun agora daudaun sira konsumu de’it udan been bainhira udan para sira susar tebes atu konsumu bee moos”, Daniel Martins dehan ba TATOLI iha Bairo akrema, ohin. Nia hateten, bee iha duni maibé kanalizasaun husi Suku Makadadi mak kanu tohar hotu atanba fatuk mak hanehan no rezulta bee laiha ba komunidade sira. Nia informa, iha Suku Buqueli iha aldeia haat maibé iha aldeia ida mak asesu bee moos no iha aldeia tolu seidauk asesu bee moos. ”Aldeia ne’ebé asesu bee moos mak Pala, aldeia tolu seluk la asesu bee moos mak hanesan Aldeia Ilicmano, Iliduadoro, Uaro-ana. Nia konta, problema sira ne’e hato’o hotu ona ba Munisípiu Atauro maibé to’o agora la iha solusaun. ”Problema sira ne’e ami hato’o ona hanesan bee moos, liña telekomunikasaun, Ahi, estrada, entaun kada semana ami hato’o ba munisípiu Atauro tanba ami iha osan rasik Fundu Espesiál Dezenvolvimentu Atauro (FEDA), entaun ho ida ne’e ba oin karik bele rezolve problema sira ne’e”, nia konklui. MAE sei distribui Zinku iha postu Bobonaro https://tatoli.tl/2023/04/14/mae-sei-distribui-zinku-iha-postu-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 MALIANA, 14 abríl 2023 – Diretór Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), munisípiu Bobonaro, Paulino Viegas Tilman, hateten iha tempu badak governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) sei halo lansamentu ba distribuisaun Zinku ba benefisiáriu Uma Naroman ba Povu (UNP) + B iha postu administrativu Bobonaro. “Iha dia 17 abríl, Ministru Administrasaun Estatál sei ba iha postu Bobonaro halo lansamentu Zinku UNP + B, iha suku-haat loron hanesan de’it, dadeer ministru iha Atuaben, lorokarik iha Mailait, depois vise-ministru dadeer iha Karabau, lokraik tesik ba iha Lour,” nia hateten durante hala’o enkontru mensál ho ekipa PNDS sira iha salaun administrasaun postu Maliana, sesta ne’e. Enkuantu tuir dadus ne’ebé Agência Tatoli asesu, UNP+B iha postu administrativu Bobonaro ho totál benefisiáriu 676, ne’ebé hosi suku 18 no kada suku na’in-37 mak sei simu zinku. UNP plus implementa bazea ba dekretu-lei númeru 25/2022, 19 maiu, ho objetivu kontribui ba hamenus kiak iha Timor-Leste, garante moris di’ak, iha uma ne’ebé seguru ba ema hotu nia moris no garante ema hotu iha oportunidade atu horik iha uma ne’ebé dignu. Rekizitu importante mak tuir kondisaun uma ba kategoria B hanesan uma fatuk, uma meia parede, kategoria sosiál mak komunidade ne’ebé iha ona uma permanente ka semí-permanente no estatutu rai tenke privadu ka eransa, laiha konflitu ka disputa, iha dokumentu legál hosi Ministériu Justisa. Ministru Abel Pires observa direta estrada Beemean iha Zumalai https://tatoli.tl/2023/04/14/ministru-abel-pires-observa-direta-estrada-beemean-iha-zumalai/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 COVALIMA, 14 abríl 2023 – Ministru Obra Públika (MOP), Abel Pires da Silva, kinta ne’e, halo observasaun ba estrada Beemean entre Covalima ho Bobonaro iha suku Fatuleto, aldeia Biata ne’ebé kotu totál tanba impaktu hosi dezastre naturál. “Ohin, mai observa estrada beemean ligasaun entre Covalima ho Bobonaro ne’ebé kotu totál tanba udan iha loron 13/4 maizumenus tuku 16h00 nune’e halo estrada kotu,” Ministru Obra Públiku (MOP), Abel Pires da Silva, hatetetn ba Agência Tatoli iha Zumalai. Hafoin halo observasaun, Ministru orienta tékniku Dirasaun Jerál Estrada, Ponte, Prevensaun, Kontrollu no Seias (DJEPPKS) hamutuk ho kompañia Aitula Fuel Unipesoál, Lda. atu halo atendimentu emerjénsia hodi fasilita movimentasaun komunidade ba no mai. Aleinde ne’e, Ministru orienta ba DJEPPKS nia mós fó kontaktu no fó orientasaun ba kompaña Aitula Fuel Unipesoál, Lda, atu mobiliza ekipamentu hodi halo normalizasaun Estrada, nune’e  bele fasilita movimentasaun komunidade no movimentasaun ba transporte públiku no privadu liga hosi munisípiu Covalima ba munisípiu Bobonaro. Durante halo observasaun ba estrada, Ministru dehan, kona-ba estrada ne’e  Governu sei halo de’it normalizasaun atu fasilita movimentu komunidade, transporte públiku no privadu maibé atu halo estrada di’ak kedas hein prosesu kle’ur uitoan. Ministru MOP obseva direita estrada bemean iha Zumalai. PAM Bobonaro sei orienta APA neen fiskaliza projetu PNDS https://tatoli.tl/2023/04/14/pam-bobonaro-sei-orienta-apa-neen-fiskaliza-projetu-pnds/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 MALIANA, 14 abríl 2023 – Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, sei orienta Administradór Postu Administrativu (APA) neen hanesan Atabae, Balibó, Maliana, Cailaco, Bobonaro no Lolotoe, fiskaliza implementasaun Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) iha suku no aldeia. Ernesto subliña, PNDS ne’e ninia volume serbisu iha terrenu boot kada tinan tanba ne’e durante implementasaun projetu iha terrenu sempre hetan fallansu no difikuldade oinoin. “Fallansu ida-ne’e la’ós ita-boot sira mesak nia de’it, maibé fallansu ita hotu nian, agora PNDS iha ona munisípiu nia okos, ne’ebé ha’u sei orienta administradór postu neen atubele tún halo fiskalizasaun ba prosesu ne’ebé mak daudaun ne’e iha suku no aldeia,” nia ko’alia iha edifísiu administrasaun postu Maliana, sesta ne’e. Ernesto mós rekoñese katak durante ne’e iha projetu barak hanesan Uma Naroman ba Povu  (UNP) no projetu regulár sira kona-bá estrada, bee-moos no konstrusaun eskola ho fasilidade saúde sira la’o atrazu tanba suku balu iha liu área remota, entaun tempu udan labele asesu ba estrada. “Maibé ida buat hotu asesu ne’e la la’o to’o agora ne’e tanba saida, ne’ebé ha’u orienta administradór postu sira, husu ba xefe suku no xefe aldeia sira dehan la la’o ne’e, hakarak ka lakohi, sé lakohi, entaun muda fali ba fatin seluk tiha, ema barak mak sei presiza,” nia hateten. Maske ekipa PNDS hanesan implementadór projetu sira hasoru difikuldade no dezafiu oinoin, maibé autoridade munisípiu ne’e enkoraja nafatin atu serbisu ho vontade, profisionál no responsabilidade nune’e bele lori dezenvolvimentu ba povu atu sai hosi kiak no mukit. “Ha’u fiar ho prezensa PNDS nian iha postu, suku to’o aldeia ne’e ita-nia povu kontente, tanba obra ne’ebé PNDS halo hanesan ho kampañia halo, maibé nia kustu mak la hanesan ho kompania. Ha’u fó ezemplu sira halo eskola sala tolu ida iha Miguir ho kustu rihun $26, eskola, kadeira, sintina, instala mós bee mós kompletu kedas, tanba ne’ebé ita-nia ministru ogurllu tebes ho PNDS,” nia katak. Profisionál Saúde Ataúro hato'o progressu no dezafiu servisu ba MS https://tatoli.tl/2023/04/14/profisional-saude-atauro-hatoo-progressu-no-dezafiu-servisu-ba-ms/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 Diretór Servisu Saúde no Edukasaun Ataúro hamutuk ho Profisionál Saúde reune ho Ministériu Saúde (MS) hodi hato’o progressu no desafiu servisu atendimentu munisipál iha salaun adminsitrasaun Ataúro. ”Ami-nia profisionál saúde hamutuk 94 ne’ebé durante ne’e fó atendimentu ba pasiente sira iha Ataúro, husi ne’e sira ne’ebé mak funsionáriu permanente hamutuk 31, kontratu hamutuk 36 no volutáriu 24, entaun sira ne’e mak durante ne’e halo servisu iha Ataúro”, Diretór Servisu Saúde no Edukasaun Ataúro Januario de Araujo informa ba jornalista sira iha salaun administrasaun Ataúro. Nia informa, profisionál saúde sira nia servisu mak tama sai uma hodi halo screening ba ema ne’ebé moras tubekoloze, vasina ba labarik sira iha Ataúro. Xefe Sentru Saúde Ataúro Villa, hateten bainhira Ataúro nakfila ba munisípiu, iha rekursu umanu ne’ebé mak natón hodi fó atendiemntu ba populasaun sira. ”Ami menus ba médiku jerál sira tanba kuaze rekursu sira kolokadu ba postu saúde ne’ebé kontratu husi saúde na família sira”, nia informa. Nia esplika, durante iha situasaun pandemia médiku sira hetan kontratu ho fundu covid19 nian. “Momentu iha pandemia hetan kontratu ba iha Covid19 ne’ebé mós uza fundu Covid19 nian, entaun haree ba lalaok servisu nian, los duni ami iha médiku na’in neen. Susar tebes ami atu servisu to’o iha postu saúde sira tanba iha postu saúde tolu mak ami susar atu destaka sira ba tanba ho razaun médiku sira tenke halo rotasaun ba sentru saúde no mos responsabiliza ba programa sira seluk ne’ebé Minsitériu Saúde rasik fó”, nia adianata. Nia rekorda, iha 2022 programa saúde na família kontratu profisionál saúde ne’ebé servisu ba saúde na família konsegue atinje 49%. “Iha 2022 programa saúde na família ita halo kontratu ba profisionál saúde ba iha saúde na família ita konsegue atinje 49% husi xefe família. Entaun ami-nia preokupasaun mak depois koloka tiha profisionál saúde sira liuliu enfermeiru no parteira, entaun saúde publika susar tebes atu halo diagnóstiku tanba sira mesak mak la’o entaun ladún hetan rezultadu ne’ebé mak di’ak”, nia preokupa. Iha fatin hanesan, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, husu ba profisionál saúde sira Ataúro nafatin kontinua servisu hodi atende ba pasiente sira. ”Husu nafatin ba ita boot sira médiku, enferimeiru no parteira sira nafatin servi ita-nia pasiente sira ne’ebé presiza ita-nia tulun”, nia konklui. RAEOA realiza kampaña nasionál palku dame hodi prevene konflitu https://tatoli.tl/2023/04/14/raeoa-realiza-kampana-nasional-palku-dame-hodi-prevene-konflitu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 OÉ-CUSSE 14 abríl 2023 – Autoridade Protesaun Sivíl (APC, sigla portugés) liuhosi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitária (DNPKK), sesta ne’e hala’o kampania nasionál palku dame iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ho objetivu hamutuk prevene konflitu hakribi violénsia, ho neon ida laran ida, forsa ida lori Timor ba moris iha ambiente pás-estabilidade no armonia sosiál. Kampaña nasionál ne’e abertura hosi Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) RAEOA, Superintendente Xefe Polísia, Mateus Mendes Assunção, hodi husu ba grupu juventude no no arte-marsiál sira atu kontribui pás-estabilidade, evita konflitu no kumpre rekizitu Komisaun Reguladora Arte Marsiál ne’e prevista ona iha Estadu Timor-Leste. “Alin arte-masiál sira presiza ita-boot sira-nia kontribuisaun ba pás nian, no ita-boot sira kumpre regra no lei ne’ebé maka KRAM estabelese ona iha kada munisipíu, nune’e ita bele evita konflitu iha festa demokrasia ne’e,” Mateus Mendes ko’alia iha salaun igreja parókia, Numbei, Oé-Cusse. Komandante Autoridade Protesaun Sivíl, Superintendente Xefe Polísia, Herman Metan, informa, atividade plaku dame ne’e rasik, hanesan programa nasionál ne’ebé realiza ona iha munisipíu hotu inklui RAEOA. Baze ba programa nasionál ne’e bazea ba lei Protesaun Sivíl nú.12/2020 no dekretu-lei orgániku nú. 11/2022 ártigu 30 alinea B, kona-bá kontribui ba pás, sosiál, ambiente komunitária ne’ebé saudável. “Palku dame nia objetivu atu bolu ita-hotu nia atensaun, autoridade lokál, grupu arte-masiál no rituál sira, juventude, profesór no estudante sira, atu kria dame iha ita-nia rejiaun Oé-Cusse, antes tama ba eventu festa demokrasia ne’e,” nia katak. Tuir nia, palku dame ohin realiza iha Oé-Cusse, sei hamosu rekomendasaun konjunta ida, ba planu asaun futuru oin mai. Entretantu, partisipa iha kampaña nasionál palku dame ne’e mai hosi autoridae komunitáriu, Ofisiál Polísia Suku (OPS) hosi suku 18, grupu arte-marsiál sira, profesór no estudante, inklui grupu juventude. Rui Gomes destaka pontu prinsipál tolu hodi hasa’e enerjia renovável no harii reziliénsia klimátika https://tatoli.tl/2023/04/14/rui-gomes-destaka-pontu-prinsipal-tolu-hodi-hasae-enerjia-renovavel-no-harii-reziliensia-klimatika/ tatoli.tl Notísia 2023-04-14 DILI, 14 abríl 2023 – Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, destaka pontu prinsipál tolu hodi hasa’e enerjia renovável no harii reziliénsia klimátika, iha sesaun painel diskusaun altu-nível ne’ebé mak organiza husi Grupu Banku Mundiál iha Washington DC, iha loron 13 fulan-abríl. “Pontu prinsipál tolu ne’e mak, reforma utilidade enerjia estatál, prepara projetu enerjia renovável ho sériu no korektu, no uza kompetisaun merkadu hodi impulsiona efisiénsia no inovasaun mak asaun prinsipál tolu ne’ebé mak países sira tenke prioritiza hodi hasa’e enerjia renovável no harii reziliénsia klimátika”, Governadór Timor-Leste iha Banku Mundiál no FMI, ne’e relata liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Rui Gomes lembra Timor-Leste depende maka’as ba importasaun kuaze liu 75% husi petróleu ba país hodi uza ba eletrisidade iha territóriu no kuaze 90% husi kustu operasaun ba setór enerjia kuaze millaun $140 kada tinan ba kustu kombustível ne’ebé uza hodi halakan eletrisidade. Nia hatutan asesu ba eletrisidade nasionál daudaun ne’e atinji ona 96%, iha ne’ebé Governu subsidia 85% kustu operasionál. “Maske ho subsídiu ne’ebé boot, kustu ba konsumidór sira aas no servisu fornesimentu enerjia mós la konfiavel. Ida-ne’e tanba eletrisidade depende ba gazoel ne’ebé importa husi rai-li’ur no infraestrutura balun ba tranzmisaun no distribuisaun enerjia tenke hadi’a ona”, dehan. Ho razaun ne’e, governante ne’e argumenta katak importante tebes ba Timor-Leste atu opta inisiativa enerjia renovável ho argumentu katak asesu ba eletrisidade konfiável no presu ne’ebé kompetitivu mak fundamentál ba dezenvolvimentu ekonómiku. Daudaun ne’e Governu Daualuk serbisu hela atu kontinua hasa’e kobertura asesu eletrisidade 100% ba populasaun. Serbisu hamutuk ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, Governu mós kria inisiativa hodi dezenvolve fonte enerjia renovável hanesan halo aprovizionamentu ba projetu painel solár megawatt 85 ho modelu Produsaun Enerjia Independente (IPP, sigla inglés). “Projetu ida-ne’e mak projetu IPP ba dahuluk iha istória Timor-Leste ne’ebé dezenvolve husi EDTL no tuir planu serimónia asinatura akordu entre EDTL no kompana vensedór sei realiza iha segundu semestre tinan ida-ne’e”, nia informa. Governu mós serbisu hamutuk ho Korporasaun Finanseira Internasionál (IFC, sigla inglés) hodi dezenvolve projetu foun armazenamentu bateria no anin. Ida ne’e iha hela faze avaliasaun oportunidade ba projetu idrelétriku eskala ki’ik. Projetu hirak ne’e sei ajuda mitiga mudansa klimátika no sei redús kustu eletrisidade hodi permite Governu atu hamenus subsídiu ne’ebé mak fó no mellora efisiénsia no sustentabilidade setór eletrisidade ein jerál. “Hanesan país ki’ik ida no país menus dezenvolvidu, Timor-Leste vulneravel tebes ba jeopolítika no jeoekonomia globál ne’ebé dalaruma muda lalais, partikularmente ho funu iha Ukránia ne’ebé kontinua afeta ba krize enerjia. Timor-Leste mós vulneravel tebes ba dezastre naturál ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, dependénsia ba Fundu Minarai hodi finansia Orsamentu Jerál Estadu, reseita doméstika ne’ebé sei ki’ik kuaze 10% husi Produtu Internu Brutu”, Rui argumenta. Nune’e, razaun hirak ne’e halo Governu opta inisiativa enerjia renovável, inisiativa ida ne’ebé mak define mós iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 nu’udar instrumentu ida atu alkansa Timor-Leste nia Objetivu Dezenvolvimentu. Aban, CNE Oé-Cusse dezloka ofisiál ba suku 18 superviziona atividade eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/17/aban-cne-oe-cusse-dezloka-ofisial-ba-suku-18-superviziona-atividade-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 OÉ-CUSSE 17 abríl 2023 – Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Tomás Oqui Meta, informa, iha loron tersa ne’e sei dezloka ona ofisiál supervizaun sira iha suku 18 pertense ba sub-rejiaun haat iha territóriu Oé-Cusse hodi observa atividade konsolidasaun no kampaña eleitorál to’o loron eleisaun. “Preparasaun ba kampaña no eleisaun, agora ita-nia ofisiál sira na’in-115 durante ativa ona iha edifísiu CNE Oé-Cusse hodi hala’o kna’ar hanesan edukasaun sívika ba suku no aldeia sira, ne’ebé komesa aban loron tersa, ita dezloka ona sira ba suku atu servisu hamutuk ho ekipa hosi STAE no autoridade kompatente sira, hanesan xefe suku no Ofisiál Polísia Suku (OPS) atu superviziona lala’ok kampaña no mós eleisaun nian iha baze,” Tomás Oqui Meta, informa ba Tatoli iha Oé-Cusse, segunda ne’e. Tuir nia, ofisiál supervizaun iha Oé-Cusse hamutuk na’in-115, sira-ne’ebé destaka iha suku pertense ba sub-rejiaun tolu, Oésilo, Pássabe no Nítibe, inklui Pante Makasar balu, hanesan suku Taiboko, Naimeko, Bobokase no Lifau. “Ita destaka sira iha suku hahú hosi kampaña to’o loron eleisaun, hafoin remata kontajen iha sentru votasaun mak sira sei tún mai,” nia afirma. Maibé hosi suku haat seluk, hanesan Cunha, Lalisuk, Costa no Nípani, sei ativa iha edifísiu, tanba distánsia besik no mós atu hala’o servisu balu, no prepara sira atu suporta suku balu, karik iha partidu rua to’o tolu hala’o kampaña  ajenda hanesan iha suku ida, entaun sira bele apoia malu. “Tanba antes ita koloka sira ba iha baze, sira hetan ona formasaun, no formasaun ne’e mós fasilita hosi nasionál, entaun agora ita bele koloka ona sira iha suku no sub-rejiaun sira atu halo monitorizasaun ba atividade eleitorál,” nia tenik. Tuir dadus Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) rejista, sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese iha territóriu Oé-Cusse, ho totál eleitór provizória hamutuk 53.153,  komposta hosi mane 27.407  no feto 26.106. CCI-TL realiza festivál kulturál selebra loron moris munisípiu Baucau https://tatoli.tl/2023/04/17/cci-tl-realiza-festival-kultural-selebra-loron-moris-munisipiu-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 BAUCAU, 17 abríl 2023 – Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CICI-TL, sigla portugés) munisípiu Baucau realiza eventu festival kulturál hodi komemora loron moris ezisténsia munisipál Baucau ba tinan 164. Prezidente CCI-TL munisípiu Baucau, José Januário dos Reis ‘Noki’, esplika, loron moris munisípiu Baucau iha loron-20 fulan-abríl tinan 1859 nune’e inísia hosi asosiasaun otelária Baucau nune’e CCI Baucau sai organizadora hodi komemora loron moris munisípiu Baucau ne’ebé festivál refere sei ensera iha loron kinta, 24 fulan-abríl. Partisipante sira aprezenta hatais kultura bainhira hala’o karavana iha Baucau relasiona ho eventu festivaá kultural ne’ebe organiza hosi CCI-TL Baucau hodi komemora loron moris munisipiu Baucau, segunda (17/04). Imajen Agência Tatoli/Natalino Belo. “Ita-nia inisiativa hodi realiza festivál ne’e simu ho reasaun pozitivu hosi partisipasaun no kontribuisaun emprezáriu nível kiik to’o boot, ne’e importante tanba atu konsensializa Baucau oan sira katak moris iha rai iha nia hún ho istória rasik,” Prezidente CCI-TL Baucau hateten iha Vila Antiga, segunda ne’e. CCI-TL Baucau husu komunidade Baucau oan atu mobiliza no motiva hodi partisipa iha eventu festivál kultura refere nune’e futuru bele kontribui ba setór ekonomia rai-laran. CCI-TL tuir planu sei mellora di’ak liután eventu hanesan iha futuru nune’e sai kustume tanba inísiu hahú ona no prontu kolorabora ho setór publiku sira, liuliu autoridade munisipál Baucau. “Atu hadi’a sei labele akontese kuandu la hahú tanba ne’e hahú lai mak foin hadi’a,” Noki akresenta. Objetivu polítika iha festival kulturál refere iha futuru sai nu’udar eventu tradisaun ne’ebé tenke iha desizaun hosi autoridade munisipál hodi defini loron feriadu ba munisípiu Baucau iha loron-20 fulan-abríl nune’e bele komemora loron moris Baucau. Sekretáriu Munisipál Baucau, Simão dos Santos Marques Pinheiro, hateten, maske autoridade administrasaun munisipál Baucau laiha osan tanba la prevee iha planu asaun anuál maibé sei halo planu iha orsamentu jerál estadu nune’e bele kontribui ba eventu refere iha tinan-2024 mai. “Eventu sira hanesan ne’e ita promove buat lubuk ida hodi reforsa ekonomia Baucau,” Simão Pinheiro hateten. Autoridade Baucau hato’o apresiasaun ho inisiativa hosi CCI-TL Baucau ne’ebé organiza ona festivál kulturál hodi selebra loron importante refere nune’e autoridade Baucau kompromete sei legaliza loron-20 abríl nu’udar loron moris munisípiu Baucau iha tempu besik. Eventu refere hahú ho karavana hosi edifísiu administrasaun Baucau, Vila Antiga no remata iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), kontinua kedas ho serimónia abertura no tuir planu sei aprezenta espozisaun kulturál hosi postu administrativu neen, kompetisaun dansa kulturál, tebe-tebe, kulinária, fashion kulturál, animasaun banda lokál, jogu tradisionál futu-manu ne’ebé sei remata iha loron-24 abríl. Covalima rejista rekerente 4,911 asesu programa bolsa da mãe jerasaun foun https://tatoli.tl/2023/04/17/covalima-rejista-rekerente-4911-asesu-programa-bolsa-da-mae-jerasaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 COVALIMA, 17 abríl 2023  –Sentru Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Covalima liuhosi tekniku ne’ebé destakada iha sentru saúde Covalima, rejista ona rekerente 4,911 ne’ebé sei asesu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun iha munisípiu Covalima. “Tékniku Sentru Solidariedade Sosiál no Inkluzasaun Covalima, rejista ona rekerente iha sentru saúde na’in-4,911 mak sei asesu ba Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun iha munisípiu Covalima,” Pontu Fokál Programa Bolsa da Mãe Jersaun Foun, Nelson de Jesus, hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Suai Loro, segunda ne’e. Bazea ba dadus ne’ebé tékniku servisu Sosiál sira rejista rekerente mai hosi postu administrativu hitu mak hamutuk 4,911 ho inan isin-rua 767, labarik ho idade 0-03 hamutuk 4,126 no labarik moris ho defisénsia na’in-18. Maske nune’e, Tékniku Sentru Solidariedade Sosiál no inkluzaun kontinua hala’o rejistrasaun liuhosi online iha sentru saúde no postu saúde sira-ne’ebé eziste iha postu administrativu hitu (7) iha Covalima. Kona-ba pagamentu ne’e bainhira mak akontese, Servisu Sosiál Munisípiu Covalima hein de’it orientasaun ba prosesu tomak hosi Ministériu Solidariedade Sosiál No Inkluzaun fó sai kalendáriu atu halo pagamentu. Implementasaun programa Bolsa da mãe Jerasaun foun hahú hala’o lansamentu iha loron-28 fulan-fevreiru tinan 2023 iha postu administativu Tilomar, Covalima. Antes ne’e, iha loron 14 fulan-abríl tinan 2023 ne’e, Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Rui Manuel Gazo Exposto, hateten MSSI sei adia prosesu pagamentu ba benefisiariu programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun. Tuir baze legál Dekretu-Lei númeru 22/2021, ko’alia kona-ba kria subsídiu ba inan isin-rua no labarik sira-ne’ebé mak hanaran “Bolsa da mãe jerasaun foun “ ne’ebé halo alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 18/2012, 04 abríl. Funsionáriu MTK 50 simu pose ba asuntu grupu traballu no inkluzaun https://tatoli.tl/2023/04/17/funsionariu-mtk-50-simu-pose-ba-asuntu-grupu-traballu-no-inkluzaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 –Funsionáriu Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) hamutuk na’in-50 simu pose hodi trata asuntu grupu traballu no inkluzaun iha ministériu. Iha biban ne’e, Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, felisita no husu emposadu sira bele hala’o knaar ho responsabilidade. “Ha’u hato’o parabéns ba grupu traballu jéneru no inkluzaun sosiál ne’ebé foin simu pose. Ita hotu hein hodi kontinua luta nafatin ba igualdade jéneru no inkluzaun sosiál iha ministériu ne’e,” José Agustinho hateten iha ámbitu seremónia pose, iha salaun MTK Caicoli, segunda ne’e. Nia relata, MTK daudaun ne’e iha funsionáriu ida reprezenta ema ho difisiénsia hodi fó atendimentu ba públiku. Liga ho dezenvolvimentu infraestrutura sira ne’ebé durante ne’e iha hela planu, liuliu infraestrutura aeroportu no terminál sira sei tau importánsia ba ema ho difisiente bele utiliza espasu públiku. Aleinde ne’e, MTK fó atensaun sériu ba polítika Governu, liuliu akomoda nesesidade ema ho difisiénsia inklui labarik feto no feto sira bainhira asesu ba transporte públiku. “Ida-ne’e ita sei tau atensaun másimu hodi envolve planu akomoda halo atendimentu dignu ba ema ho difisiénsia. Faktu ida maka fasilidade iha ró-ahi Berlin Ramelau iha ekipamentu hodi halo atendimentu ba ema ho difisiénsia inklui inan-feton ho kondisaun isin-rua,” nia akresenta. Iha biban hanesan, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Maria do Rosário Fátima Correia, apresia ho vontade MTK ne’ebé mak tau importánsia ba asuntu igualdade jéneru no inkluzaun iha ministériu laran. “Ha’u apresia tebes Ministériu Transporte no Komunikasaun ne’ebé iha inisiativa bele implementa asuntu igualdade no inkluzaun tanba iha tinan 2018 Ministériu Finansa konsidera ona markadór jéneru iha sistema finansa ‘Dalan ba Futuru’, nonmós iha ona dekretu-lei númeru 37/2017 kona-ba estabelesimentu grupu traballu jéneru entre liña ministeriál,” Maria do Rosário dehan. Nia salienta, VIII Governu nia kompromisu katak ema mak sai sentru ba dezenvolvimentu, tanba ne’e maka ministériu hotu tau importánsia ba ema ho difisiente tanba maski ho difisiente matan, tilun no ain maibé iha kapasidade intelektuál atu ezerse knaar iha instituisaun Estadu. “Emposadu sira iha responsabilidade tomak ba asuntu igualdade no inkluzaun tanba asuntu ne’e sai mós área estratejia ida,” governante ne’e afirma. Governu prefere tau ema nu’udar sentru ba dezenvolvimentu nasaun https://tatoli.tl/2023/04/17/governu-prefere-tau-ema-nuudar-sentru-ba-dezenvolvimentu-nasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 –Governadór Timor-Leste iha Fundu Monetáriu Internasionál (FMI), Rui Augusto Gomes, hateten VIII Governu daudaun ne’e aposta ba fortalesimentu reziliénsia nu’udar prinsípiu fundamentál ba dezenvolvimentu Timor-Leste tanba konsidera hametin reziliénsia mak xave hodi rezolve dezafiu sira ne’ebé sei enfrenta. “Ami kompriende katak reziliénsia maioria harii hosi institusionál, tanba ne’e Governu aposta investe iha ema ka tau ema nu’udar sentru ba dezenvolvimentu. Polítika Ida-ne’e reflete ona iha ami-nia Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ne’ebé mak dezeña ho lema investimentu produtivu no kresimentu inkluzivu ba jerasaun futuru,” Governadór Rui Gomes hato’o liuhosi nia intervensaun iha reuniaun país membru Grupu Konstituente Brazíl ne’ebé Timor-Leste hola parte iha loron 13 abríl iha Washington DC. Atuál Ministru Finansa Timor-Leste ne’e dehan iha OJE 2023 Governu hasa’e ona alokasaun orsamentu ba kapitál sosiál to’o 36% ka ekivalente ho millaun $772 hosi totál orsamentu aprovadu ne’ebé aloka ba setór saúde, edukasaun no protesaun sosiál. Nia esplika, tinan tolu ona desde pandemia COVID-19 hahú, sei iha inserteza no risku sira kontinua iha nafatin. Impaktu pandemia no tensaun jeopolítika iha nasaun sira ne’ebé dezenvolve-an hela hanesan Timor-Leste kontinua nafatin liuliu inflasaun ne’ebé mak fó impaktu ba krize kustu moris no halo agrava liután kondisaun sosiu-ekonómiku hanesan pobreza. “Ezemplu iha tinan ida-ne’e, projesaun ba inflasaun atinje 6,3% ka 0,3 de’it hosi pontu persentajen hosi taxa inflasaun globál 6,6%,” nia relata. Aleinde ne’e, Timor-Leste iha tinan 2022, iha esperiénsia kresimentu pozitivu 3,9% maibé tuir projesaun bele tun ba 2,9%, aas oituan hosi kresimentu ekonómiku globál, média 2,2% entre tinan 2023 no 2024. Hanesan país illa kiik ida no país menus dezenvolvidu, Timor-Leste vulnerável tebes ba geopolítika no geoekonómia globál ne’ebé dalaruma bele muda lalais, partikularmente ho funu iha Ukránia ne’ebé kontinua afeta ba krize enerjia. “Timor-Leste mós vulnerável tebes ba dezastre naturál ne’ebé kauza hosi mudansa klimátika, reseita doméstika ne’ebé kiik kuaze 10% hosi Produtu Internu Brutu, inklui mós dependénsia ba levantamentu osan Fundu Minarai hodi finansia Orsamentu Jerál Estadu. To’o iha janeiru 2023, balansu Fundu Minarai hamutuk biliaun $17,4, nune’e haree ba tendénsia despeza atuál biliaun $1,8, mak Fundu Minarai sei termina iha tinan 2034,” Governadór esplika. Iha OJE 2023, Governu introdús ona medida mobilizasaun reseita inklui hasa’e taxa importasaun hosi 2,5% sa’e ba 5%, aumentu iha impostu seletivu konsumu ba produtu sira hanesan tabaku, álkool, karreta luxu inklui introdús impostu seletivu konsumu ba produtu sira hanesan masi-midar no bebida midar sira. Liuhosi introdusaun medida hirak ne’e, Ministériu Finansa (MF) halo estimasaun katak reseita adisionál ne’ebé sei kolekta iha tinan 2023 hamutuk millaun $40. “Ami fiar katak introdusaun medidas hirak ne’e nu’udar pasu ida ba oin atu harii reziliénsia no reformula dezenvolvimentu ba Timor-Leste,” nia otimista. Iha reuniaun altu-nível ne’e, Ministru Rui Gomes hetan akompañamentu hosi Vise-Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), Venâncio Alves Maria, Enkaregadu Negósius Embaixada Timor-Leste iha Washington DC, António Araújo, inklui membru delegasaun Timor-Leste. IMF nia Grupu Konstituente Brazíl kompostu hosi nasaun membru hamutuk 11, ne’ebé entre hirak ne’e inklui mós país membru komunidade país lian portugés (CPLP, sigla portugés) hanesan Brazíl, Timor-Leste no Cabo Verde. Governu Timor-Leste fahe polítika no intervensaun ba Banku Mundiál https://tatoli.tl/2023/04/17/governu-timor-leste-relata-politika-no-intervensaun-ba-banku-mundial/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 —Governadór Timor-Leste iha Banku Mundiál, Rui Augusto Gomes akompaña hosi Enkaregadu Negósiu Embaixada Timor-Leste iha Washingon DC, Embaixadór Antonito de Araújo, inklui delegasaun relevante, hala’o reuniaun bilaterál ho Vise-Prezidente Grupu Banku Mundiál ba rejiaun Ázia Leste no Pasífiku, Manuela Ferro, iha loron 14 abríl. Reuniaun bilaterál ida-ne’e akontese iha ámbitu reuniaun primavera Konsellu Governadór Grupu Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál tinan 2023 ne’ebé realiza iha Washington DC, kapitál Estadu Unidu Amérika iha loron 10 to’o loron 16 abríl. Bazeia ba nota ne’ebé Agência Tatoli asesu iha segunda ne’e, tópiku diskusaun iha reuniaun bilaterál ne’e kobre asuntu importante lubuk ida inklui VIII Governu nia polítika no intervensaun sira ne’ebé Governu introdús ona durante tinan tolu ikus hodi konsege rekupera filafali ekonomia ne’ebé monu ba negativu 8,3% iha 2020 sa’e ba 2,9% iha 2021 no kontinua krese ba 3,9% iha 2022. Iha sorumutuk bilaterál ne’e, Governadór Rui Gomes fahe informasaun ba líder Grupu Banku Mundiál kona-ba proposta-lei das Grandes Opções do Plano (GOP) ba tinan 2024 ne’ebé mak VIII Governu aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál iha inísiu abríl. Proposta-lei GOP 2024 kontempla valór despeza globál ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 ho montante biliaun $2,07, kompostu hosi setór públiku administrativu ho montante biliaun $1,7 iha redusaun millaun $100 kompara ho OJE 2023 ne’ebé ho montante biliaun $1,8. Aleinde ne’e, proposta-lei ne’e organizadu iha área estratéjiku 16, ne’ebé Governu halo redusaun signifikativu hosi medida 275 tun ba medida 124. Nune’e, hodi naran Governu nian, Governadór Rui Gomes hato’o apresiasaun ba Banku Mundiál, ba apoiu tomak iha área Reforma Jestaun Finansa Públika (JFP) liuhosi Lansamentu Livru Estratéjia Reforma Jestaun Finansa Públika tinan 2022 to’o 2027 inklui hamutuk ho doadór sira seluk hanesan Austrália no Uniaun Europeia, ne’ebé apoiu atu estabelese Sekretariadu Jestaun Finansa Públika iha Ministériu Finansa (MF) Fahe mós informasaun kona-ba Governu nia polítika transforma instituisaun importante hanesan Komisaun Nasionál Aprovizionamentu no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste sai nu’udar institutu públiku ho objetivu atu hasa’e kapasidade jestaun no autonomia instituisaun rua ne’e hodi mellora liután kualidade, imparsialidade no konfiansa ba iha estatístika ofisiál Estadu. Biban ne’e, Manuela Ferro hato’o agradesimentu ba Governu Timor-Leste nia ospitalidade durante nia vizita dahuluk ba Timor-Leste iha fulan-fevereiru liubá, ne’ebé nia rasik sente di’ak tebes hodi bele observa diretamente progresu ne’ebé alkansa ona no dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste sei enfrenta. “Ha’u kontente bele hasoru malu filafali ho Ministru Finansas Rui Gomes iha momentu ne’ebé Timor-Leste nia ekonomia hatudu sinál di’ak rekuperasaun,” Vise-Prezidente Manuela Ferro hateten. Sorumutuk ne’e foku liu ba oinsá banku bele apoiu Timor-Leste atu kontinua mantein nia ‘momentum reforma’ hodi bele alkansa ‘objetivu dezenvolvimentu’. Molok termina reuniaun bilaterál ne’e, Timor-Leste no Banku Mundiál diskute kona-ba opsaun viável atu responde dezafiu ne’ebé mak Unidade Implementasaun Projetu (PMU, sigla Inglés) ba projetu BEST iha Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) enfrenta durante tinan hirak ikus ne’e. Tuir planu, autoridade Timor-Leste sei organiza Project Steering Committee ba projetu BEST iha fulan ida-ne’e nia laran. Durante sorumutuk, Vise-Prezidente Manuela Ferro hetan akompañamentu hosi Diretora Banku Mundiál ba Indonézia no Timor-Leste, Satu Kahkonen no Reprezentante Rezidente IFC, Grupu Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman no ofisiál seniór sira seluk. HAK kontinua tau matan ba direitu prizioneiru hetan justisa ne'ebé justu https://tatoli.tl/2023/04/17/hak-kontinua-tau-matan-ba-direitu-prizioneiru-hetan-justisa-neebe-justu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 –Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo, hateten HAK kontinua tau matan ba asuntu justisa formál nia lala’ok, relasiona ho direitu prizioneiru sira-nian atu hetan prosesu justisa ne’ebe mak justu. “HAK nafatin empeña nia servisu iha área monitorizasaun, advokásia no formasaun iha área oioin relasiona ho asuntu sira direitu umanu iha Timor-Leste. Aspetu esensiál ida-ne’ebé HAK kontinua tau matan ba asuntu justisa formál nia lala’ok mak relasiona ho direitu prizioneiru sira-nian atu hetan prosesu justisa ne’ebe mak justu no ekidade ba ema hotu,” nia dehan iha diskusaun públiku “Direitu Prizioneiru hodi asesu ba justisa formál” iha salaun JL Vila, segunda ne’e. Objetivu hosi diskusaun ne’e atu melhora di’ak liután servisu tribunál nian, hodi asegura prizioneiru prizaun preventiva sira-nia direitu ba asesu justisa formál. Nia dehan, atu hatene esforsu Governu liga ho planu programa muda prizioneiru sai pioneiru ka autór ba ekonómia no atu hetan informasaun loloos kona-ba funsionamentu judisiáriu iha Timor Leste. Tanba ne’e, konvida sosiedade sívil sira, membru Rede Apoiu Servisu Prizionál, Membru Asosiasaun HAK, no akademiku sira hodi halo diskasaun kona-ba problema no lakuna sira liga ba asuntu Justisa Formál. “Diskusaun públiku ohin ne’e, ha’u hanoin ita ko’alia kona-ba prizioneiru sira-nia direitu tanba HAK nia ezisténsia ne’e atu haree ba guarda prizionál sira no haree liu asuntu prizioneiru sira. Tanba ne’e, ita hakarak iha ukun-an ne’e tau konsiderasaun ba direitu prizioneiru sira-nian,” nia dehan. Objetivu ne’e, hakarak atu haree Justisa formál nian tanba dala barak maluk ne’ebé hetan pena prizaun preventiva, sira lahatene desizaun to’o iha ne’ebé nune’e iha justisa formál ne’e, hakarak advogadu ka defensór oinsá fó asisténsia di’ak ba prizioneiru sira. “Ami-nia deskobrementu sira-ne’e dala barak fatin asesu ne’e limita tebes tanba ema aumenta no fatin limite tan,” nia hateten. Bazea ba deskobrimentu rezultadu monitorizasaun HAK nian to’o mai iha 09 marsu 2023 iha prizaun Becora, justifika prizioneiru hamutuk 431no hosi sira-ne’e klasifika ba kondenadu hamutuk 345, prizaun preventiva hamutuk 86, prizioneiru iha prizaun Gleno hamutuk 110, hosi sira-ne’e klasifika ba kondenadu 108 no prizaun preventiva hamutuk rua (2). Prizioneiru iha Prizaun Suai ho totál ema 103, hosi prizioneiru sira-ne’e klasifikasaun kondenadu hamutuk 86 no prizaun preventiva hamutuk 17, ho totál prizioneiru iha prizaun tolu (3) ne’e hamutuk 644, hosi ne’e kondenadu 556 no preventiva 105. Komandu PNTL husu MI atu koordena ho Patrimóniu Estadu apoia karreta 69 https://tatoli.tl/2023/04/17/komandu-pntl-husu-mi-atu-koordena-ho-patrimoniu-estadu-apoia-karreta-69/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 – Komadante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Jerál polísia, Henrique da Costa, submete ona pedidu ba Ministériu Interiór (MI) atu koalia ho Patrimóniu Estadu ho objetivu atu bele fasilita karreta hamutuk 69 hodi uza atu asegura kampaña no eleisaun lejislativa 2023. “Ita iha ona kordenasaun, ita iha ona pedidu ba Ministériu Interiór atu koalia ho parte Patrimóniu  Estadu hodi ajuda ita ho transporte balun mai tán atu ita bele utiliza ba halo servisu iha kampaña eleitorál no eleisaun”, Komisáriu Jerál polísia, Henrique da Costa ba jornalista sira hafoin partisipa serimónia abertura simulasaun ne’ebé halo hosi PNTL ba preparasaun seguransa durante kampaña no eleisaun ne’ebé halao iha Kuatel Unidade Espesiál Polísia (UEP), segunda ne’e. Nia akresenta, tuir pedidu ne’ebé Komandu Jerál PNTL dirije ba parte MI, husu karreta hamutuk 69. “Iha ita nia pedidu nebé ita hato’o, karreta hamutuk 69, atu fó apoia ba ita membru PNTL sira iha munisipiu no eskuadra sira, atu halo servisu kontrolu atividade seguransa durante kampaña no eleisaun”, nia salienta. Iha fatin hanesan, Vise MI António Armindo, hateten Governu sei haree tamba naturalmente antes ne’e PNTL halo ona akizisaun ba veíkulu hamutuk 121 no motór balun atu distribui ba Komandante PNTL Munisípiu inklui Eskuadra sira. “Karreta balun no motór 10-resin sei para iha Komandu Jerál, kuandu ita iha nesesidade sira presiza atu fahe ba munisípiu no eskuadra sira, ita bele halo”, nia konklui. MI rekoñese veíkulu espesiál ba PNTL uza hodi treinu sei limita https://tatoli.tl/2023/04/17/mi-rekonese-veikulu-espesial-ba-pntl-uza-hodi-treinu-sei-limita/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 – Vise-Ministru Interiór (MI), António Armindo rekoñese Polísia Nasionál Timor-Leste sei iha limitasaun ba fasilidade transporte espesiál ba PNTL hodi uza ba treinamentu. “Karreta sira ne’ebé ita-nia polísia sira uza ohin ne’e, maioria uza ba operasionál la’os uza ba treinu nian. Maibé ho insidente ne’ebé akontese liuhosi simulasaun no rezulta membru balun kanek, ida ne’e fó hanoin ona ba Governu katak PNTL presiza iha karrreta espesiál ne’ebé utiliza ba treinu nian”, António salienta. Tuir nia, Governu ho Komandu PNTL sei haree hamutuk hafoin bele halo akozisaun ba karreta, tanba presiza haree modelu karreta atu membru polísia sira bele uza hodi halo treinu. Diretór Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral husu ba Governu atu apoia PNTL atu hola veíkulu espesiál ba polísia sira hodi halo ezersísiu ho di’ak liután tanba membru PNTL labele uza karreta ho kondisaun la di’ak hodi fó perigu ba sira nia vida. “Ha’u hanoin komandu mós tenke tau atensaun ba membru sira nia vida no membru sira mós tenke kuidadu sira nia vida, kuandu ita atu ba halo atuasaun ruma tenke kuidadu mós ita-nia isin, ita-nia isin di’ak mak foin ita bele fó seguransa ba ita-nia nasaun”, nia refere. Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia, Herique da Costa, hateten insidente ne’e laos foin akontese, maibé beibeik ona no ida ne’e normál, tanba PNTL treinu atu atua kualker situasaun ka risku saida de’it. “Situasaun sira hanesan ne’e normál. Ita agradese ba aman Maromak tanba mosu asidente sira hanesan ne’e maibé ita nian membru sira di’ak hela ne’e mak importante“, Herique da Costa hateten ba jornalista sira iha Kuartel UEP segunda ne’e. MNEK fó espasu ba inan funsionária sira hodi fó susu bebé iha edifísiu https://tatoli.tl/2023/04/17/mnek-fo-espasu-ba-inan-empregada-sira-hodi-fo-susu-bebe-iha-edifisiu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) kria ona kondisaun hodi fó espasu ba inan sirane’ebé funsionáriu iha referidu edifísiu atu fó susu ba bebé hodi garante labarik sira labele hetan má nutrisaun. “Ami-nia inisiativa ida ne’e ba inan sira ne’ebé fó susu sira nia oan, hodi garante labarik sira labele hetan má nutrisaun tanba ne’e ami fo espasu ba sira atu fo susu ba bebe”, Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, dehan ba jornalista sira hafoin konklui lansamentu ba fatin fó susu ba labarik iha MNEK, ohin. Tuir nia, Timor-Leste enfrenta problema má nutrisaun tanba ne’e, atu hadia ida ne’e mak bebé foin moris mai fó kedas susu been eskluziva durante fulan neen. “Ita enfrenta hela problema má nutrisaun tanba Estadu la kria kondisaun di’ak, entaun sira prefere liubá susu been formula sira, entaun atu hadia nutrisaun ba labarik sira mak husi inísiu bebé foin moris mai fó kedan susu been inan nian to’o fulan-neen depois kontinua to’o tinan rua”, nia subliña. Tanba ne’e, MNEK iha inisiativa hodi kria kondisaun ida ba inan sira ne’ebé partu hotu ona bele lori ona nia oan mai hodi fó susu iha edifísu ne’e rasik. “Ami ho inisiativa halo, sala ida espesiál ba inan sira ne’ebé partu hotu ona atu fila fali ba servisu bele mai fó susu iha edifísiu hodi garane katak sira nia oan sira sente seguru iha sira nia sorin bainhira labarik tanis hamlaha sira bele ba fó susu kedas”, nia hateten. Nia esplika, MNEK mak dahuluk hodi inisia programa ida ne’e hodi bele sai ezemplu di’ak ba ministériu sira seluk hodi banati tuir. Iha fatin hanesan, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, esplika MNEK iha ona fatin atu fó susu labarik entaun ida ne’e inisiativa di’ak ba ministériu hotuhotu. “Entaun ami hanesan Ministériu Saúde mós tenke prepara kondisaun sira, tanba atu kria fatin sira ne’e la’os fasíl maibé ami koko tenke lao tuir ida ne’e”, Odete Belo konklui. PN aprova projetu-lei Ordem ba Médiku TL iha jeneralidade https://tatoli.tl/2023/04/17/pn-aprova-projetu-lei-ordem-ba-mediku-tl-iha-jeneralidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 — Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 52/V(5a)-Ordem ba Médiku Timor-Leste, iha faze jeneralidade ho votu a-favór 35, kontra no abstensaun 0. “Nune’e projetu-lei númeru 52/V(5a)-Ordem ba Médiku Timor-Leste aprovadu iha jeneralidade,” Prezidente Parlamentu Nasionál Interinu no atuál Vise Prezidente PN, Luís Roberto, hateten iha sala plenária PN. Nune’e, meza envia hikas projetu-lei ne’e ba Komisaun A hodi trata ka diskute espesífiku liután kada artigu iha espesialidade. Tuir relatóriu paresér Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisional katak projetu-lei ne’e kumpre rekezitu legál no rejimentál hafoin halo apresiasaun hodi bele diskute no aprova iha jeneralidade. Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 132, hahú hosi Kapítulu I Dispozisaun jerál ho Nia artigu 1-16, Kapítulu II Inskrisaun ho nia artigu 17-30, Kapítulu III Dever no direitu ho nia artigu 31-37. Kapítulu IV Órgaun ba Orden hosi artigu 38-65, Kapítulu V Eleisaun hosi artigu 66-74, Kapítulu VI Rejime disiplinar hosi artigu 75-121, Kapítulu VII Rekursu hosi artigu 122-124, Kapítulu VIII Rejime laboral, finanseiru no fiskál hosi artigu 125-130 no Kapítulu IX Dispozisaun finál artigu 131-132. Antes ne’e, Prezidente Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál, Joaquim dos Santos, hateten Komisaun finaliza ona hala’o audiénsia públika ho entidade relevante sira ba projetu-lei Orden ba Médiku Timor-Leste. “Hotu-hotu ne’ebé hola parte iha área saúde rona hotu ona hosi Asosiasaun Médiku, Ministéiru Saúde, advogadu no espesialista saúde nian no durante audiénsia sira-nia hanoin ba inisiativa ne’e sente kontente tanba tinan 20 ona bainhira laiha orden ida-idak hala’o konforme nia hakarak,” nia hateten. Nia dehan, ema hosi rai-li’ur mai iha rai-laran atu serbisu hanesan médiku tenke rejistu iha orden médiku, no ema eskola hotu iha UNTL sai doutór (médiku) hosi UNTL atu ba serbisu sai hanesan médiku tenke rejista lai iha orden médiku, se la rejistu, labele atu regula. Nune’e mós, Estadu bele kontribui tanba ida-ne’e objetivu atu hadi’a kualidade asisténsia médika ba saúde públika iha rai-laran, ne’ebé entre Estadu ho orden médiku tenke serbisu hamutuk atu regula. “Projetu-lei ne’e nia konteúdu atu harii orden médiku ba médiku sira iha Timor sira-nia orden,” n ia dehan. Nia hatutan, harii orden ne’e no aprova sira-nia estatutu, ne’ebé aban bainrua kuandu orden ne’e moris hotu-hotu iha Timor hakarak sai médiku, hotu-hotu iha Timor hakarak atu serbisu hanesan médiku iha rai-laran atu ospitál ka ne’ebé de’it tenke kumpre estatutu lei ne’e aprova. Faze dahuluk tenke inskreve, depois ida-ne’e mak obrigasaun no iha direitu estatutu ne’e mós fó. PNTL realiza formatura jerál prontidaun ba seguransa kampaña-eleisaun iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/04/17/pntl-realiza-formatura-jeral-prontidaun-ba-seguransa-kampana-eleisaun-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 OÉ-CUSSE 17 abríl 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), segunda ne’e realiza formatura jerál prontidaun seguransa hamutuk ho FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) komponente Navál destakadu iha Oé-Cusse, atu asegura atividade kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár, nune’e komunidade sira bele partisipa ho pás no estabilidade. Komandante PNTL RAEOA, Superintendente Xefe Polísia, Mateus Assunção Mendes, informa, formatura jerál prontidaun ne’e envolve mós ho komponente forsa destakada sira komposta hosi Polísia Unidade Marrítima (UPM), Batallaun Ordén Públika (BOP), Polísia Unidade Fronteira (UPF), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no komponente jerál, halo formatura jerál hodi prepara ba kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár iha rejiaun Oé-Cusse Ambeno. “Depois formatura jerál ida-ne’e, komandu ho ninia forsa destakadu sira, sei hala’o show-fors tuir rote ne’ebé determinadu tiha ona hodi asegura, katak kampaña ho eleisaun 2023 ne’e, iha Oé-Cusse sei la’o ho hakmatek, laiha perturbasaun, kuandu iha perturbasaun, ami forsa seguransa prontu atu asegura,” Mateus Mendes, ko’alia iha Oé-Cusse. Dirijente PNTL ne’e, hateten, partisipasaun forsa destakadu sira-ne’e, primeiru maka sempre hatudu disiplina, bazea orientasaun hosi komandu. “Nune’e, ami ho forsa destakadu sira hotu iha Oé-Cusse,  ami la’o dalan ida-de’it, ami-nia misaun maka atu asegura, situasaun tomak hosi abertura to’o remata, ne’e maka situasaun orden ne’ebé komandu hatún ba iha komandante sira iha eskuadra haat, Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar,” nia katak. Nune’e mós forsa destakadu sira-hotu, atu mantein disiplina, no rona orientasaun pór uma própriu hosi sira-nia komandante, nune’e situasaun iha eleisaun ne’e bele la’o sempre hakmatek tuir espetativa públiku nian. Komandante PNTL ne’e apela ba komunidade sira iha territóriu Oé-Cusse, atu koopera serbisu hamutuk ho seguransa hodi fó susesu ba festa demokrasia tinan 2023 iha Timor-Leste espesialmente iha Rejiaun Oé-Cusse. “Ami husu mós ba inan-aman, juventude sira, atu evita perturbasaun, problema, karik iha kampaña evita liafuan naksalak ba malu, nune’e labele hamosu situasaun ruma ne’ebé negativu, hodi perturba situasaun, tantu kampaña no eleisaun,” nia fó hanoin. Entretantu, atividade show-fors ne’e realiza hahú hosi kuarte jerál PNTL bairru Santa Rosa, suku Costa to’o fronteira Sakato, suku Nipani, kontinua hosi fronteira ba eis merkadu Tono, suku Cunha, remata iha ponte Noefefan, suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar. TANE Konsumidór husu partidu polítiku ko’alia direitu konsumidór iha kampaña https://tatoli.tl/2023/04/17/tane-konsumidor-husu-partidu-politiku-koalia-direitu-konsumidor-iha-kampana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-17 DILI, 17 abríl 2023 — Asosiasaun Defeza Konsumidór Timor-Leste (TANE Konsumidór) husu ba partidu polítiku sira hodi ko’alia kona-ba direitu konsumidór iha kampaña eleitorál 2023, ne’ebé sei hahú iha loron 19 abríl to’o 18 maiu. Prezidente Tane Konsumidór, António Ramos da Silva ‘Naikoli’, hateten, razaun presiza toka asuntu ne’e tanba antes ne’e asosiasaun propoin ona solusaun ba direitu konsumidór sira. “Ita propoin solusaun 18 ba partidu polítiku sira nune’e bainhira ko’alia iha kampaña bele foti parte neen, ne’ebé ita-nia sidadaun sira enfrenta loron-loron hanesan asesu ba ai-han, eletrisidade, bee-moos, garantia, komunikasaun, eletrónika, bee-moos no mobilidade. Ida-ne’e importante tebes tanba direitu konsumidór ne’e universál no fundamentál ba públiku,” Prezidente asosiasaun dehan iha ninia knaar fatin, Vila Verde, segunda ne’e. Nia konsidera, Governu presiza regulamentár lei sira kona-ba protesaun konsumidór hanesan asesu ba ai-han ne’ebé presiza harii observatóriu ida hodi haree ba folin ka observa presu hodi fiskaliza evolusaun folin sasán sira. “Hanesan prátika komersiál sira, harii lei ruma hodi reforsa ba transperénsia no obrigasaun hato’o informasaun ba konsumidór sira kona-ba produtu ne’ebé sai alvu ba produtu sira hatun kuantidade no kualidade, maibé ho folin hanesan, hakbiit produsaun nasionál no foka ba cabaz nesesidade bázika sira,” nia akresenta. Aleinde ne’e, kona-ba enerjia elerisidade, presiza poupansa iha fatura, protesaun alargada ba potensiál benefisiária, tarifa sosiál no selebrasaun kontratu. “Ita ko’alia kona-ba garantia ne’e bainhira fa’an, loja na’in obrigatóriu fornese informasaun kona-ba garantia kualidade sasán no serbisu sira, loja na’in obrigatóriu pasa resibu ho garantia tuir lei ne´ebé vigora, inklui informasaun sira hotu hato’o ho lian ne´ebé mak konsumidór sira kompreende,” nia esplika. Nune’e mós, komunikasaun eletrónika ne’e, fornesedór servisu tantu TV Cabo no operadór telekomunikasaun sira fornese informasaun loloos, katak obrigatoriu fó fila ka rekopera hikas danus ne´ebé kauza hodi prejudika konsumidór, operadór sira komunikasaun sira tenke iha obrigasaun disponibiliza pakote ekonómika ba servisu sira, telefone (fixo no movel), no internet inklui TV Cabo. Bee-moos presiza aplika obrigatóriu tarifa sosiál ba entidade jestora no iha vertente hotu hanesan abastesimentu, saniamentu no reziduu, aprova regulamentu ba kualidade servisu ne´ebé prevee ona kompensasaun ba konsumidór sira bainhira entidade sira la efisiente no fó risku ba konsumidór sira inklui halo alterasaun ba diploma tarifa bee-moos nian iha tinan 2004. Prezidente TANE Konsumidór esplika, ba modalidade nian, direitu konsumidór ida  maka utiliza transporte ne’ebé fó mahon saúde konsumidór sira, tarifa sosiál obritagatóriu iha nível nasionál, ba transporte públiku koletivu sira ba tula pasajeiru hanesan bus, mikrolete no anguna, nune’e bele harii regulamentu sira hodi regulariza servisu transporte públiku. Autoridade simu ona pedidu STAE atu hadi'a sentru votasaun iha Oe-Cusse https://tatoli.tl/2023/04/18/autoridade-simu-ona-pedidu-stae-atu-hadia-sentru-votasaun-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 OÉ-CUSSE 18 abríl 2023 – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse (RAEOA), simu ona pedidu hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eletorál (STAE) hodi kria kondisaun ba sentru votasaun sira Oé-Cusse. “Hosi STAE manda tiha ona pedidu ho rekomendasaun dirije ba Prezidente Autoridade, husu apoiu ba preparasaun eleisaun parlamentár, Prezidente Autoridade halo ona despaxu, ha’u simu tiha ona iha loron tolu liubá, horisehik husu ha’u atu enkontru urjénsia ho STAE ho Sekretária Finansa atu haree asuntu saida mak Autoridade presiza fó apoiu,” Diretór Rejionál Infraestrututra, Candido dos Reis Amaral, hatete iha Oé-Cusse, tersa ne’e. “Ha’u rasik hetan instrusaun no eskrita no mós verbál iha enkontru ne’e, no horisehik ha’u hakat kedan ba Citrana, sub-rejiaun Nítibe, hodi haree sentru votasaun sira-ne’ebé maka alista ona liuliu ba eskola sira no fatin públiku seluk ne’ebé maka sai sentru votasaun,”  nia katak. Tuir nia, pedidu ne’ebé STAE propoin, primeiru maka eletrisidade atu fasilita kontajen, bee-moos no kondisaun estrada. “Kondisaun ne’ebé sensitivu liu iha prosesu vota no kontajen votasaun, entaun primeiru  eletrisidade tenke di’ak, segundu bee maibé importante liu maka estrada,” nia katak. Entaun, daudaun ne’e parte DRI enkontru ona ho tékniku sira no departamentu sira, hosi eletrisidade, SAS no jestaun ekipamentu atu prepara tún ba terrenu iha tempu badak. “Planu ne’e sei hahú iha semana ne’e, agora sira trata hela sira-nia alojamentu, entaun iha loron rua tolu mai sira sei halo operasaun iha suku fatin ne’ebé alista ona hanesan sentru votasaun,” nia tenik. Entretantu, dadus hosi STAE Oé-Cusse, daudaun ne’e rejista eleitór provizória bazea dadus 2022 hamutuk 53.153,  komposta hosi mane 27.407  no feto 26.106, tanba dadus 2023 seidauk sinkroniza ho totál sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese iha territóriu Oé-Cusse. Defensór Públiku propoin harii prizaun iha RAEOA https://tatoli.tl/2023/04/18/defensor-publiku-propoin-harii-prizaun-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 DILI, 18 abríl 2023 –Defensór Públiku Jerál, Cancio Xavier, tersa ne’e, relata progresu servisu ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé iha ámbitu ne’e propoin harii prizaun ida iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). “Husu ba Primeiru-Ministru atu estabelese prizaun ida iha Oé-cusse nune’e bele fasilita família prezu sira bainhira vizita. Ami observa katak durante ne’e família hosi prezu sira bainhira atu bá vizita tenke gasta tempu lubuk ida hanesan transporte terrestre no marítima, sira hasoru difikuldade atu to’o mai Dili molok atu ba haree família sira inklui gasta osan lubuk,” Cancio Xavier hateten hafoin hasoru malu ho Xefe Governu, iha Palásiu Governu. Nia konsidera asuntu ne’e importante tanba hanesan direitu ba prezu sira. “Vizita hosi sira-nia família nu’udar motivasaun no halo komunikasaun beibeik para evita sira-nia presaun psikolojia,” nia akresenta. Defensór Públiku durante ne’e hala’o mós vizita ba prezu sira ne’ebé hetan asisténsia legál hodi hatene kondisaun. Governu no IOM lansa perfíl migrasaun https://tatoli.tl/2023/04/18/governu-no-iom-lansa-perfil-migrasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 DILI, 18 abríl 2023 – Governu no Organizasaun Internasional ba Migrasaun (OIM) halo lansamentu ba perfíl Migrasaun iha Timor-Leste, nudar instrumentu ida ne’ebé atu halibur dadus migrasaun nian hodi apoia Guvernu Timor-Leste ba elaborasaun polítika bazea ba evidénsia. Perfíl Migrasaun ida ne’e lansa direta hosi Vise-Ministru Interiór, António Armindo. Programa ida ne’e hetan apoia hosi Fundu Dezenvolvimentu OIM (sigla ingles-IOM Development Fund), ho substánsia ida atu dezenvolve hamutuk liuhosi kolaborasaun entre Ministeriu Justisa no Ministeriu Interiór hodi fornese vizaun ida globál  ba servisu migrasaun iha kontestu seguransa interna no internasionál iha Timor-Leste. “Uluk akontese deslokamentu migratóriu tanba kauza hosi konflitu no ema barak halai hosi sira nia rai timor ba rai seluk. Agora Timor-Leste sai ona nudar nasaun ida ne’ebé ho nia pozisaun estratéjiku ba movimentu ema no sasan inklui mós hanesan ponte ba rejiaun azia no mós ba Pasífiku, dezde independénsia to’o ohin loron alkansa ona buat barak, inklui kontribuisaun migrante nian ba dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku”, Vise-Ministru Interiór dehan Antonio Armindo, liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu. Tuir nia, deslokamentu barak ba rai liur ne’ebé mak akontese iha pasadu tanba boa vontade no agora daudaun migrante timoroan sira diaspora mak sai ajente importante ba dezenvolvimentu sósiu ekonómiku ba tempu agora no future. “Komunidade timoroan kuaze rihun lima nulu (50.000) maka hela iha estranjeiru, Timor-Leste mos hetan benefísiu makas hosi remesa ne’ebé haruka mai ho estimasaun nominál estatístika serka 8,7% tuir rendimentu nasionál Timor-Leste nian (GDP;Gross Domestic Product). Ida ne’e signifika migrasaun ida ne’e iha benefísiu tebes no konkretu duni ba ita-nia nasaun”, nia relata. Nia dehan, remessa mak fontes bo’ot rendimentu não petrolífero ba Timor-Leste no presiza servisu makas hodi jere ho di’ak atu bele sai insturmentu ba diversifikasaun ekonomia ida ne’ebé hakat liu ba dezenvolvimentu sustentável nian. “Ita halo envolvimentu regulár iha programa PALM (Pacific Labour Mobility) no programa Employment Permit System (EPS) Korea nian, maibé ita presija evita hodi monu ba lasu remessa nian ka remittance trap no iha tempu hanesan bele rezolve mós asuntu relasionadu ho kauza migrasaun nian”, nia afirma. “Kuaze tinan 20 nia-laran Servisu Migrasaun prosesa entrada no saida viajante ho de’it sistema manuál ne’ebé la efisiente no efetivu, maibé wainhira IOM halo parseiru ho Governu Austrália liuhosi Departamentu Asuntu Interna instala ekipamentu jestaun fronteira ida ho naran Sistema Análize Dadus no Informasaun Migratóriu (MIDAS), Servisu Migrasaun konsege prosesa no análize dadus viajante sira nian ne’ebé providénsia koñesimentu ida klean ba planu polítika bazea ba evidénsia iha jestaun governasaun fronteira nian. Adisionalmente, wainhira Governu utiliza MIDAS signifika iha ona sistema ne’ebé mak bele deteta migrasaun iregulár inklui verifika ho lista alerta INTERPOL nian”, nia salienta. Governante ne’e afirma, dezde MIDAS hahú operasaun iha Dezembru tinan 2022, konsege rejista rihun 81, númeru pasajeiru hosi postu entrada hotu (Aeroportu, Batugade, Salele no Sakato), kada fulan rejista viajante liu 20,000  no viajante ne’ebé mai iha Timor-Leste maioria mai ho propozitu turizmu nian tuir fali mai mak servisu no negósiu nian. “Dezafius imediata ne’ebé koloka mak migrasaun irregular no tráfiku ema nian (sigla ingles;TIP), sei sai ameasa bo’ot ba seguransa nasionál. Tanba ne’e maka tinan kotuk Governu halo parseria ho IOM hodi estabelese grupu traballu kontra tráfiku no fo formasaun ba ema hamutuk 350 ba entidade fornesedór sira inklui ofisiál ajénsia implemetadór no komunidade sira atu halo koordenasaun di’ak entre autór sira iha nível doméstiku, rejionál no internasionál”, nia revela. Antonio Armindo salienta, Perfíl Migrasaun permite Governu Timor-Leste hodi dezenvolve polítika ida bazea ba evidénsia la’os de’it ba migrasaun maibé mós ba kestaun hirak ne’ebé mak interligadu no afeta ba dinámiku migrasaun nian hanesan tráfiku umanu, migrasaun laborál, polítika ba envolvimentu diaspora no seluk tan. “Iha tinan 2022, Governu ho koordenasaun hamutuk ho IOM finansiadu hosi UN Joint Fund, bazeia ba dadus relasiona ho migrasaun ne’ebé mak inkorpora iha Perfíl Migrasaun konsege dezenvolve tan Polítika Envolvimentu Diaspora Timor-Leste nian ba tinan 2023-2027 ho mós planu asaun no dezenvolve mos Estratejia Mobilizasaun Remessa ba Timor-Leste, nune’e Governu mós estabelese ona Sekretariadu Estadu ida espesifikamente ba komunidade diaspora nian”, António adianta. Iha parte seluk, Governante ne’e rekoñese movimentu laborál ne’e mós bele rezulta brain drain menus ka lakon timoroan ho habilidade tanba sai ba rai liur sei afeta merkadu laborál iha rai laran. Nune’e governu mós presiza buka alternativu hodi atrai fali traballadór sira ho abilidade hodi priénse vaga hirak ne’e no transfere mós sira nia abilidade no koñesimentu ba forsa laborál doméstiku nian. “Ikus liu, ha’u lori Governu Timor-Leste nia-naran hakarak hato’o gratitude ba IOM Development Fund, tanba ho apoiu finanseiru konsege realiza Perfíl Migrasaun no-mos agradese ba Gabinete Ministériu Interiór no Ministériu Justisa hodi apoia projetu kolaborativu ida ne’e. Hau espera katak Perfíl Migrasaun Timor-Leste bele apoia entidade “decision makers” sira, hodi formula polítika, programa no lei sira bazeia ba dadus ne’ebé iha, nune bele kontribui pozitivamente ba migrasaun no melhoramentu migrasaun nian iha aspetu tomak iha polítika públiku nian”, nia hakotu. Iha fatin hanesan, Xefe Misaun IOM iha Timor-Leste, Ihma Shareef, dehan atu haforsa servisu migrasaun nian iha Timor-Leste presija iha kooperasaun di’ak ba malu. “Perfíl Migrasaun destaka komplesidade migrasaun nian iha Timor-Leste inklui razaun tanba sa migrasaun akontese, razaun sira ne’e nia abut mak falta edukasaun, bem estar sosiál, infrastrutura no dezenvolvimentu. Perfíl ne’e mós bele sai fonte primaria ba dadus migrasaun ne’ebé kredível ka konfiável ba formuladór sira polítiku ka decision makers sira. Tanba ne’e se ita hakarak istória migrasaun Timor-Leste nian ida susesu, ita tenke servisu hamutuk hodi asegura katak migrasaun ida ne’e eskolla ida bem informadu, ne’ebé mak promove migrasaun ida ordenadu no umanu ba benefísiu ema hotu nian”, Ihma Shareef refere. Partisipa iha lansamentu perfíl migrasaun ne’e envolve, Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA, Tom Daley, reprezentante Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Reprezentante Komandu Jerál PNTL, Superintendente Xefe Polísia Carlos Jerónimo, konsuladu onorária ba Alemanha iha Timor-Leste Lena Lenzen, Adjuntu Servisu Migrasaun Inspetór Xefe Polisia Bernardo Freitas, Korpu Diplomátiku inklui reprezentante Organizasaun Internasionál sira ne’ebé durante ne’e parseria ho Ministériu Interiór. Igreja husu povu respeita malu iha kampaña no eleisaun https://tatoli.tl/2023/04/18/igreja-husu-povu-respeita-malu-iha-kampana-no-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 Virgilio Cardeal do Carmo da Silva husu ba povu tomak atu respeita malu iha kampaña no eleisaun parlamentár iha tinan ne’e. “Agora daudaun Timor-Leste tama ba situasaun kampaña no eleisaun, atu igreja kontinua sai nafatin instrumentu lian ba pás ba ita-nia sarani sira, atu ajuda sira atu fó seguransa ba nia-aan hodi bele kontribu pás no estabilidade iha tempu kampaña no eleisaun ne’ebé to’o daudaun ona“, Eminénsia Don Virgilío Cardeal do Carmo da Silva, dehan ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Komisáriu Jerál Polísia Herique da Costa, iha Paço é Piskopal Lecidere, tersa ne’e. Nia alerta, festa demokrásia ne’e halo ema hotu haksolok tanba sidadaun hothotu sei ezerse direitu votu hodi hili partidu ida atu bele ukun rai ida ne’e, tanba ne’e konvida ba hothotu at partisipa, tantu polítiku sira no militantes sira. “Ita ida-idak kontrola ita-nia-an, tau ita-nia-aan iha korridór atu ita mantein pás no armonia, ne’e signfika husi ita-nia liafuan rasik. Ita-nia hahalok sira hotu bele kontribui ba kampaña ne’ebé atu mai agora daudaun”, Dom Virgilio adianta. Kazu konfrontu iha Becora, PNTL asegura joven na’in-tolu https://tatoli.tl/2023/04/18/kazu-konfrontu-iha-becora-pntl-asegura-joven-nain-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 DILI, 18 abríl 2023 – Portavós Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Polísia Arnaldo Araujo, dehan PNTL detein ona joven na’in-tolu  ne’ebé envolve kazu konfrotu ida iha área Becora, Postu Administrativu Cristo-Rei Munisípiu Díli. Kazu ne’e akontese iha segunda (17/4) tuku 21:00 kalan mosu konfrontu iha área Becora entre joven sira tuda malu no PNTL Eskuadra Cristo-Rei halo kedan intevensaun hodi asegura joven nain-tolu iha ne’ebá. “Kazu insidente ne’e, rezulta uma ida ho kareta ida hetan estragu. Polísia konsege detein suspeitu na’in-tolu ho evidénsia sira mak hanesan katana, tudik, besi-kanu, hodi halo kontinua halo investigasaun”, Arnaldo Araujo hateten ba jornalista iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli tersa ne’e. Arnaldo esplika, motivu hosi kazu ne’e mak provoka malu entre joven ne’ebé mai hosi grupu, nune’e  to’o  rezulta tuda malu entre joven sira. “Ita sei hein prosesu investigasaun mak ita foin bele hatene, motivu loloos hosi kazu ne’e, tanba saida maka sira tuda-malu ne’e”, nia informa. Enkuantu suspeitu sira ne’e, agora daudauk iha hela eskuadra PNTL Cristo Rei. “Ita hein katak iha tempu badak, depois investigasaun ita bele enkamiña auto notísia krime ba Ministériu Públiku”, Portavós konklui. Luta Hamutuk no FONGTIL husu PARPOL sira promove dame iha kampaña https://tatoli.tl/2023/04/18/luta-hamutuk-no-fongtil-husu-parpol-sira-promove-dame-iha-kampana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 DILI, 18 abríl 2023 — Organizasaun Sosiedade Sivíl hanesan Luta Hamutuk no Fórum Organizasaun Naun Governamentál (FONGTIL) husu Partidu Polítiku (PARPOL) sira atu promove dame durante kampaña Eleisaun Parlamentár (ElPar) 2023 ne’ebé sei realiza iha loron 19 abríl to’o 18 maiu. Tuir Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto, PARPOL sira tenke promove ambiente  di’ak iha palku leten tanba tempu kampaña hanesan edukasaun públika ida ba sidadaun hodi kompreende prosesu hotu hodi obedese ba regra sira. “Entaun Partidu Polítiku sira tenke sai autór atu promove buat di’ak ba sidadaun sira. Ami husu Partidu Polítiku hotu tenke iha kompromisu hodi promove ambiente konduzivu no evita insulta malu iha terrenu, promove dame hodi ko’alia barak liu ba programa no planu sira oinsá mak ita bele hadi’a nasaun ne’e nia vida ba futuru,” Valentim da Costa Pinto, hateten iha salaun FONGTIL, Caicoli, tersa ne’e. Nia dehan, bainhira PARPOL sira mak promove ambiente di’ak iha palku leten hanesan oportunidade di’ak atu kovense sidadaun sira hodi kompreende ho maduru hodi hili líder ne’ebé sira prefere tanba hatudu nia responsabilidade ba nasaun. “Partidu hotu tenke fó liberdade no ko’alia ho sidadaun hotu hodi konvense ho di’ak tanba ida ne’e hanesan parte edukasaun polítika. Ita husu partidu polítiku sira iha tempu kampaña labele ko’alia situasaun pasadu sira tanba Timor tenke iha kondisaun estabilidade polítika di’ak hodi serbí povu, nune’e ita labele moris iha situasaun krize polítiku,” nia fó hanoin. Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa, kongratula PARPOL 17 ne’ebé mak iha direitu kompete iha ElPar 2023 no iha biban ne’e husu iha tempu kampaña labele insulta malu maibé respeita ema idaidak ninia privasidade. “Partidu polítiku sira tenke hatene no konsidera katak kampaña ne’e hanesan edukasaun populár ne’ebé nakonu ho fraternizasaun, armónia, domin no pás. Ita tenke hanoin katak Partidu Polítiku sira bele diferente maibé objetivu ida de’it, katak bainhira hetan podér karik atu hadi’a povu nia moris ba kondisaun prósperu. Entaun Luta Hamutuk sujere partidu polítiku sira iha palku leten tenke promove planu, estratejia no programa tinan lima mai,” Diretór ne’e hameno. José Alves dehan bainhira PARPOL sira ko’alia programa no planu di’ak iha palku ida mak sei eduka povu atu hili líder bazeia ba programa no planu furak. “Bainhira iha palku leten mak ita insulta malu hasai liafuan kroat ba malu, ida-ne’e koko hafera ita-nia unidade nasionál,” nia tenik. Ministru Longuinhos husu Prezidente INCT promove institutu liuhosi atividade peskiza https://tatoli.tl/2023/04/18/ministru-longuinhos-husu-prezidente-inct-promove-institutu-liuhosi-atividade-peskiza/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 DILI, 18 abríl 2023 – Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, husu Prezidente reeleitu Konsellu Ezekutivu Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia (INCT, sigla portugés), José Cornélio Guterres, atu hadi’ak mekanizmu hodi lori INCT sai instituisaun peskiza ida ne’ebé ho kualidade. “Parabéns ba Prezidente José tanba reeleitu no parabéns tanba durante asume ninia knaar hatudu ona prestasaun servisu ida di’ak tebes hodi lori institutu hala’o atividade peskiza lubuk ida no ninia rezultadu sira ohin loron sai referénsia ba ministériu sira,” dehan ministru Longuinhos dos Santos, iha serimónia tomada pose ne’ebé realiza iha Tower Coffee Fatuhada, tersa ne’e. Ho progresu lubuk ida ne’ebé mak INCT hetan liuhosi prezidente ho nia ekipa sira, governante ne’e husu dirijente institutu ne’e atu garante nafatin mekanizmu servisu ida rigorozu atubele hatudu rezultadu ida di’ak liután. “Ha’u hakarak husu ba prezidente iha nia mandatu daruak nian ne’e tenke hadi’ak liután dezempeñu servisu hodi promove atividade peskiza sira iha ita-nia nasaun, nune’e bele tulun ministériu sira iha futuru kuandu hala’o atividade ka planu ruma bele foti referénsia hosi rezultadu peskiza ne’ebé maka INCT halo ona”, nia afirma. Nia relembra katak dezde asume kargu halo akompañamentu ba atividade sira ne’ebé INCT halo, liuliu ba investigasaun sientífika sira tanba ne’e importante tebes atu dezenvolve país ida ne’e hodi kontribui ba dezenvolvimentu teknolojia no koñesimentu ne’ebé avansadu iha area oioin ho intensaun atu hadi’a no tau kondisaun ba povu ninia moris. “Tanba ne’e INCT tenke kontinua dezenvolve no promove investigasaun sientífika iha país ne’e liuhoi peskiza sira”, nia garante. Atu asegura investigasaun ida di’ak liu no promove atividade sientífika sira ne’e, INCT tenke tau mós atensaun ba rekursu umanu sira atu garante serbisu sira ne’e ho kualidade, nune’e nia rezultadu ne’ebé prodús bele sai duni referénsia ba nasaun nomós ba país seluk. “Maibé presiza mós iha kolaborasaun di’ak ho entidade hotu iha nasaun ne’e atubele aplika no tau iha prátika rezultadu sira hosi peskiza ne’e hodi lori benefísiu ba povu iha país ne’e”, konklui. Rekorde katak governu nomeia, iha abríl 2019, José Cornélio Guterres ba Prezidente Konsellu Ezekutivu INCT hodi ezerse mandatu ida ba tinan haat. INCT ninia misaun maka promove difuzaun no divulgasaun kultura, koñesimentu sientífiku no teknolójiku, ensinu siénsia no teknolojia nian, nune’e mós disponibiliza dadus no informasaun sira ne’ebé iha relasaun ho interese nasionál. Iha sorin seluk, Prezidente Konsellu Ezekutivu INCT, José Cornélio Guterres, promete sei hadi’ak kualidade rekursu umanu iha INCT atu garante atividade peskiza sientífika tuir planu estratéjiku nasionál nomós Objetivu  Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS). “Ha’u kompromete kontinua misaun nu’udar prezidente, sei konsolida nafatin rekursu umanu iha INCT nia laran, peskizadór sira, parseiru nasionál no internasionál atu hala’o misaun INCT ho di’ak liután tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste (2011-2030) ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel Nasaun Unida nian iha 2030,” José Cornélio hatete. Nia dehan INCT sei halo selesaun ba membru no fó formasaun ba komisaun étika peskiza sira atu disemina importánsia étika peskiza hodi garante nafatin dignidade umana nian no fornese nafatin formasaun kona-ba metodolojia, abilidade hakerek artigu no proposta peskiza ba fundu INCT no fonte fundu sira seluk. Tuir dirijente ne’e, programa sira ne’ebé sei hala’o iha mandatu tuirmai mak garante nafatin misaun INCT nian. Primeiru, husi atividade peskiza, tantu peskiza puru no aplikada, ne’ebé INCT koopera ho ensinu superiór sira, konsege hala’o ona projetu peskiza 35 – iha 2019 hamutuk hitu, 2021 iha 16 no 2022 iha 12 ho orsamentu rihun $250 husi totál millaun $1,7 ne’ebé alokadu ba INCT iha 2019-2022. Rezultadu husi peskiza ne’e utiliza ba referénsia sientífika iha prosesu ensinu aprendizajen iha universidade sira no formula polítika públika ba dezenvolvimentu nasionál. “Importantes tebes INCT ho esforsu tomak hodi disemina rezultadu ba entidade relevante sira, liña ministeriál no governante sira,  liuhosi semináriu, meza redonda, ezibisaun sira iha nivel nasionál no internasionál, nune’e bele publika iha jornál nasionál no internasionál sira”, realsa. Planu no programa estratéjiku ba periodu tinan haat nian mak kontinua atribui fundu peskiza ba área prioritária sira hanesan inovasaun, teknolojia no infraestrutura, edukasaun, dezenvolvimentu umanu no inkluzaun sosiál, saúde no ben-estár, ekonomia, agrikultura, turizmu, komérsiu no indústria, siénsia ambientál, biodiversidade no mudansa klimátika. “Atu responde ba dezafiu fundu ba peskiza sira, INCT sei esforsu buka verba husi ajénsia nasionál no internasionál atu apoia peskiza aplikada no sei la dependénsia ba orsamentu governu, maibé kontinua disemina rezultadu peskiza liuhosi meiu oioin. INCT kontinua konsolida rekursu potensiál hanesan peskizadór (doutoradu sira) atu prodús peskiza sira ho kuantidade”, prezidente ne’e katak. Ho nune’e sei garante mutualizmu servisu entre governu, indústria, sosiedade sira (Quádrupla Helix), liuhosi programa peskiza no dezenvolvimentu inovasaun, programa mobilidade dosente peskizadór sira iha sentru peskiza indústria sira iha nasaun seluk. INCT nu’udar sentru kooperasaun entre entidade sira ne’e sei instala software repojitóriu dijitál hodi armazena materiál sientífiku sira hosi sentru peskiza sira, rezultadu peskiza sira no dokumentu governamentál. INCT sei kria instrumentu legál balun tuir Dekretu-lei ka Lei Parlamentár ba implementasaun STI atu regula peskizadór nasionál no internasionál sira, lei finanseira no dudu implementasaun lei depozita legál hodi hetan ISSN ba Timor-Leste. Bazeia ba lei depozita legál ne’ebé aprovadu ona, liuhosi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK) sei koordena ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun atu hakerek karta ba UNESCO Paris hodi prosesa ISSN. INCT sei atribui International Standard of Serial Number (ISSN) ba publikasaun sira iha Timór laran no tenta dudu implementasaun ba konstrusaun Biblioteka Nasionál. “Utilizasaun ba rezultadu peskiza sira husi ita-nian benefisiáriu sira INCT mós kontinua disemina misaun institutu nian ba liña ministeriál sira kona-ba papél importante INCT ba koordenasaun atividade peskiza sira hotu”, nia dehan. INCT nu’udar institutu públiku ida ne’ebé harii bazeia ba dekretu governu númeru 23/2014 no hetan alterasaun ho dekretu númeru 5/2023, 8 marsu ho misaun atu kontinua promove Siénsia, Teknolojia no Inovasaun avansada, publikasaun, diseminasaun no katalogasaun materiál sientífiku sira iha Timor-Leste. INCT konsege prodús ona manuál peskiza ida, nu’udar referénsia ba hakerek proposta peskiza, hakerek relatóriu peskiza finál no hakerek artigu ida di’ak hodi publika iha jornál nasionál ka internasionál sira tuir padraun APA nian. INCT mós konsege prodús ona planu estratéjiku (2022-2030) ne’ebé aprova ona husi konsellu jerál no lansa ona iha dezembru 2022, ne’ebé foka liu ba área xave sira maka hanesan peskiza no dezenvolvimentu inovasaun, publikasaun, akreditasaun, promosaun siénsia aberta liuhosi kriasaun dijitál repozitóriu, implementasaun polítika STI no dezenvolvimentu institusionál. Planu estratéjiku INCT ne’e kria refere ba karta polítika ensinu superiór, polítika Governu Daualuk, Planu Estratéjiku Nasional Timor-Leste (2011-2030), ODS ONU (2030) no rezultadu estudu polítika STI no kriasaun DRN iha 2021-2022. INCT mós konsege prodús padraun prosedimentu operasionál (SOP) ida, nu’udar matadalan atu mellora liután dezempeñu, poupansa iha gastu, hadi’ak liután koordenasaun servisu entre divizaun no diresaun sira no liuliu bele fasilita supervizaun ida di’ak iha instituisaun nian laran. Husi ida ne’e, INCT koopera ho UNESCO Jakarta,  konsege prodús manuál étika peskiza atu garante prinsípiu étiku iha atividade peskiza sira, liuliu asegura nafatin dignidade umana no la hakanek ema seluk, inklui animál sira iha prosesu peskiza no nia rezultadu sira. Giaun étika peskiza ne’e lansa ona iha dezembru 2022 no tuir lei haruka, INCT hahú fornese konsentimentu étika ba peskizadór sira antes hala’o sira-nian peskiza iha terrenu. Relasiona ho polítika STI no siénsia aberta, koopera ho Policy Service Facilities (PSF) OACPS-UE, INCT konsege prodús ona rezultadu estudu ida kona-ba polítika STI no kriasaun Repozitoriu Dijitál Nasionál (RDN). Rezultadu estudu rua ne’e aprova ona husi konsellu jerál no lansa ona husi MESSK  iha dezembru 2022. Aleinde ne’e, INCT mós rekolla ona artigu sientífiku 200-resin atu armazena iha RDN no konsege hala’o ona formasaun ba funsionáriu tékniku sira atu opera Repozitóriu Dijitál ne’e hodi organiza no partisipa iha semináriu rejionál ida online, envolve partisipante sira husi Europa, Áfrika no Pasífiku sira iha outubru 2022 no partisipa onsite iha workshop internasionál ida kona-ba “oinsá implementa polítika STI no Siénsia aberta iha Addis Ababa, Ethiopia iha fevereiru 2023, no sei halo aprezentasaun (online) ida iha UNESCO, New York, iha o3 maiu 2023”. Relasiona ho espasu servisu aleinde akomoda kuantidade funsiona, INCT nian no liuliu bele habelar liután ekipamentu laboratóriu ba peskiza, espasu atividade sientífiku sira seluk inklui sala konferénsia, semináriu sira, INCT konsege lobby ministériu justisa, liuliu Sekretáriu Estadu Terras no Propriedade no hetan proprietáriu ba rai ba konstrusaun edifísiu INCT no oras ne’e halo hela estudu viabilidade. Aleinde ne’e, INCT rekruta ona enjeñeiru sivíl ida atu dezeña ba konstrusaun edifísiu ne’e, atu garante liután misaun INCT nian.  Koopera ona ho ajénsia nasionál no internasionál sira inklui PSF hodi hala’o estudu viabilidade kona-ba polítika STI no kriasaun RDN, ho Badan Riset dan Inovasi Nasional (BRIN) Indonesia ba instalasaun software Digital Repository, formasaun téknika atu opera RDN, formasaun ISSN no mobilidade peskizadór sira. UNESCO Jakarta dezeña giaun étika peskiza no mapeamentu STI ba ODS nian, SEANNET Singapore oras ne’e halo hela peskiza kona-ba “Urban Environmental Protection in Dili City” (2022), Kanazawa University, Japan, iha área peskiza aplikada sira no mobilidade dosente peskizadór sira no Universidade Widaya Kusuma Indonézia iha área peskiza. Iha nivel nasionál, INCT mós konsege koopera mós ho ministériu sira balun, governu lokál iha munisipiu sira, grupu Sosiedade Sivíl relevante sira no seluk tan. MS ho parseiru lansa projetu haforsa preparasaun no resposta ba moras infesaun https://tatoli.tl/2023/04/18/ms-ho-parseiru-dezenvolvimentu-lansa-projetu-haforsa-preparasaun-no-resposta-ba-moras-infesaun-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 Ministériu Saúde hamutuk ho parseiru dezenvovimentu sira halo lansamentu ba projetu haforsa preparasaun no resposta ba moras infesaun iha Timor-Leste ba tinan 2022-2026. ”Ami hamutuk ho ita-nia parseiru hanesan Organizasaun Mundiál Saúde no mós KOICA halo lansamentu ba projetu atu haforsa preparasaun no resposta ba ita-nia moras infesaun sira iha ita-nia rain durante tinan haat nia-laran”, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, dehan ba TATOLI bainhira remata lansamentu ba projetu iha salaun MS Caicoli, ohin. Nia rekorda, projetu ne’e apoia husi Governu Republika Koreia nian ne’ebé hetan aprovasaun iha Ministériu Finansa iha fulan kotuk liubá. “Entaun selesaun ne’ebé mak agora daudaun ami halo ne’e akordu tékniku ida atu halo diskusaun hamutuk kona-ba projetu ida ne’e atu halo oinsá no implementa karik oinsá. Depois iha ne’e mós ami koalia kona-ba implementasaun projetu ne’e, ita presiza kria ekipa tékniku ida atu haree liu ba vizilánsia santiária no epidemoljia nian’’, nia revela. Iha fatin hanesan, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor Leste, Arvind Mathur afirma moras infesioza iha ameasa bo’ot ba seguransa saúde globál no moras infesioza bele espalla lalais hodi afeta ba moras no mate hodi perturba ekonomia nasaun nian. “Ha’u kontente tebes hodi partisipa iha lansamentu haforsa preparasaun no resposta ba moras infesioza iha Timor-Leste. Hanesan ita hatene katak moras infesioza iha ameasa bo’ot seguransa saúde globál. No moras infesioza bele espalla lalais hodi kauza moras no mate no perturba ekonomia nasaun nian”, Arvind Mathur hateten. Projetu ida ne’e sei dezenvolve rekursu umanu, liuliu profesionál saúde sira liuhosi dezenvlvimentu programa treinamentu epidemolojista no treinamentu no sentru rekursu iha INSP-TL nian. “Ohin ita mós lansa komite responsável ba implementasaun projetu ida ne’e mak mai husi WHO, KOICA no MS”, nia konklui. Progresu instalasaun sistema bee-moos iha Covalima atinje ona 42,81% https://tatoli.tl/2023/04/18/progresu-instalasaun-sistema-bee-moos-iha-covalima-atinje-ona-4281/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 COVALIMA, 18 abríl 2023 — Side Enjinering kompañia Jufado, Koku Dias, hateten progresu instalasaun  sistema bee-moos ba komunidade sira, iha área urbana Munisípiu Covalima atinje ona 42,81%. “Kompaña Jufado Unipesoál, Lda, halo instalasaun kanu atu halo distribui sistema bee-moos iha área urbana munisípiu Covalima ho nia progresu atinje ona 42,81%,” Side Enjinering Kompañia Jufado, Koku Dias, hateten ba Agência Tatoli iha Suai Loro, tersa ne’e. Kompaña Jufado Unipesoál, Lda, servisu foin fulan ida maibé servisu iha teerenu agora daudaun hala’o ona pengadaan materiál no kee-rai hodi halo instalasaun sistema bee-moos ba komunidade. Tékniku hosi kompañia ne’e hahú hala’o servisu iha loron 09 marsu, nune’e iha 18 abríl tinan 2023 ne’e nia progresu instalasaun atinje ona 42,81%. Kompaña refere transporta materiál melloramentu sistema bee-moos ba komunidade sira-ne’e mai husi nasaun viziñu Indonezia ne’ebé ho nia estandarizasaun hosi Austrália. Durante kompañia hala’o servisu instalasaun bee-moos iha área urbana munisípiu Covalima kompañia rekruta tranbaldór na’in-21. Entertantu, bazeia ba kontratu kompañia Jufado asina kontratu ho BTL, E.P halo melloramentu sistema bee-moos tuan ne’e, iha área urbana ho nia durasaun tempu durante fulan-neen (6). Tuir dadus ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi BTL, E.P uma-kain 1,665 ne’ebé asesu ona bee-moos ho totál populasaun 10,965 ne’ebé hela iha área urbana Covalima. Trimestre dahuluk: Servisu Saúde Covalima rejista pasiénte HIV na’in-rua https://tatoli.tl/2023/04/18/trimestre-dahuluk-servisu-saude-covalima-rejista-pasiente-hiv-nain-rua/ tatoli.tl Notísia 2023-04-18 COVALIMA, 18 abríl 2023 – Koordenadór programa HIV/SIDA, Servisu Saúde Munisípiu Covalima, João Ramalho, hateten hahú fulan-janeiru to’o marsu tinan 2023 ne’e, Servisu Saúde Covalima, rejista pasiénte HIV na’in-rua, (2) hosi postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. “Hahú tinan 2012 to’o tinan 2022, ita rejista pasiénte pozitivu HIV na’in-75 ne’ebé mane-46 no feto-29. Ita-mai trimestre ba dahuluk tinan 2023, ita rejista-tan pasiénte pozitivu HIV na’in-rua ne’ebé kompostu hosi feto-ida ho mane-ida,” João Ramalho hateten ba Agência Tatoli, iha-nia kna’ar fatin, Camanasa, tersa ne’e. Pesoál saúde deteta pasiénte pozitivu HIV na’in-rua ne’e, liuhosi teste ne’ebé nia rezultadu teste  hatudu pasiénte nain-rua refere pozitivu HIV. Hafoin deteta iha trimestre ba dahuluk, pesoál saúde halo kedas tramentu nune’e oras ne’e daudaun haree sira-nia kondisaun di’ak. Pasiénte na’in-rua ne’e hosi postu administrativu Suai, ne’ebé pozitivu HIV refere sira ho idade- ne’ebé reprodutiva hahú-25 to’o 44. Nia dehan, servisu saúde munisípiu Covalima hala’o ona programa sensibilizasaun ba estudante sira iha eskola sira no ba iha komunidade, oinsá atu muda komunidade nia hanoin, nune’e labele monu ba grupu risku sira Aleinde halo sensibilizasaun, Ministériu Saúde distribui testu HIV antes ne’e iha de’it sentru Saúde, maibé Governudistribui to’o ona postu saúde sira tuir indikadór. “Ita-nia parseiru, ita bolu asosiasaun progresu ne’ebé servisu halo prevensaun moras HIV foku iha baze hodi fó prióridade ba grupu risku-sira,” nia dehan. Grupu risku ne’ebé tau prióridade mak hanesan mane halo relasaun seksuál ho mane (MSM) no maluk feto sira servisu buka osan liuhosi meiu halo relasaun seksuál (FSW), transjender hanesan biolojika mane sira halo sira-nia aan hanesan feto. Bazea dadus ne’ebé Servisu Saúde Munisípiu Covalima hahú rejistu iha tinan 2012 to’o tinan 2023 ne’e, maoria pasiénte sira ho idade reprodutivu hahú 25-44. APMT aposta iha diversifikasaun ekonómika hodi subtitui Fundu Petrolíferu https://tatoli.tl/2023/04/19/apmt-aposta-iha-diversifikasaun-ekonomika-hodi-subtitui-fundu-petroliferu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 AINARO, 19 abril 2023 – Partidu Associação Popular Monarquia Timorense (APMT) promote sei diversifika ekonomia iha Timor-Leste hodi subtitui Fundu Petrolíferu. Sekretáriu-Jerál APMT, Shobari Guterres Nunes, informa katak iha tinan 20 nia laran,  hotu-hotu foku makas ba direitu polítiku, maibe AMPT mai ho vizaun no konvikasaun ida katak sei konsentra ba iha direitu ekonomia, sosiál no kultura. “Tinan 20, ita gasta osan barak, maibe rekolla reseita naton de’it. Ita nia Fundu Petrolíferu atu hotu ba daudauk, tanba ne’e APMT aprezenta ba povu Timor oan hotu, programa ida atu diversifika ita nia ekonomia mak agrikultura, peskas, pekuária, floresta no turismu sustentável”, Shobari Guterres Nunes dehan ba TATOLI, wainhira hala’o kampaña aberta, iha postu administrativu Hatu-builico, munisípiu Ainaru, kuarta ne’e. Tuir dirijente partidu ne’e, APMT hakarak dezenvolve setór produtivu, maibe baze ba dezenvolvimentu hotu mak rekursu umanu, tanba husi ema mak bele dudu dezenvolvimentu sira ne’e hotu. Sekretáriu-Jerál APMT haktuir katak Timor-Leste mós iha área protezida 41 ne’ebé bele dezenvolve hanesan ekoturizmu. “APMT nia filozofia mak dezenvolvimentu ho kultura, tanba ne’e dezenvolvimentu hotu atu reziliente ho di’ak, ita tenki fila fali ba ita nia kultura katak ita nia baze ba dezenvolvimentu ne’e hahú husi aldeia, suku no uma knua sira atu nune’e bele kria oportunidade servisu barak no kapitaliza setór privadu sira atu investe iha setór produtivu”, nia reafirma. APMT hakarak mós hadia institutu financeira, tanba durante tinan 20 setór refere lao ladun di’ak, nune’e la fó biban ba setór privadu sira atu dezenvolve-an. “Ita nia institutu finanseira sira ne’e tenki resiliente, atu nune’e fó kbi’it ba setór privadu no komunidade bele dezenvolve ekonomia interna”, Shobari Guterres Nunes dehan. ‘Ita ko’alia dehan reduz dezempregu no ki’ak, setór ekonomia ne’e krusiál tebes. Ami mos hakarak dezenvolve setór saúde ida ne’ebé reziliente, hamenus burokrasi kona-ba atendimentu ba pasiente sira, hadia infraestrutura hodi dezenvolve ospitál ida ne’ebé kualidade no kompleta ho ekipamentu laboratóriu, nune’e bele reduz orsamentu hodi haruka pasiente ba halo tratamentu médiku iha estranjeiru”, nia realsa. AMPT defende mós projetu kosta sul, maibe timor-oan hotu presija tur hamutuk hodi deskuti risku no modalidade finanseira ne’ebé hakarak atu investe iha setór petrolíferu. “Ami defende dada kadoras mai Timor-Leste, ida ne’e APMT sein rezerva, maibe ita presija tur hamutuk hodi diskuti kona-ba nia kustu investimentu. Líder nasionál hotu-hotu tur hamutuk iha biti lulik hodi diskuti, tanba iha indústria petrolíferu ne’e nia risku bo’ot, liu-liu iha modalidade investimentu. Se kadoras ne’e dada mai kosta sul, sei dezenvolve indústria financeira, konektividade aéreu no nia benifisiu multiplikativu”, Shobari Guterres Nunes akresenta. APMT hakarak halo reforma ba administrasaun públika, liuliu polítika estabelese institutu públiku no empreza públika ne’ebe ladun iha kontrolu, tanba institutu hirak ne’e barak mak la fó retornu ba kofre Estadu. CNE observa abertura kampaña CNRT iha Manatuto la'o ho di'ak https://tatoli.tl/2023/04/19/cne-observa-abertura-kampana-cnrt-iha-manatuto-lao-ho-diak/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 — Komisária Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Odete Maria Belo, hateten durante CNE nia monitoriza no observa kampaña eleitorál dahuluk hosi partidu Conselho Nacional Resistência Timor (CNRT) iha Manatuto la’o ho di’ak. Prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron dahuluk kampaña partidu CNRT iha munisipiu Manatuto, kuarta (19 abríl 2023). Imajen/Kontribuidór Tatoli. “Ohin, ami CNE akompaña katak partidu CNRT ko’alia tuir sira-nia polítika, vizaun no programa ba sira-nia ba militante sira iha Manatuto. No, ami haree la’o ho di’ak, laiha provokasaun no militante sira rona programa sira ho di’ak iha kampaña ida-ne’e la’o ho di’ak no la’o iha dame laran,” Odete Maria Belo hateten ba Agência Tatoli, hafoin ramata halo observasaun ba kampañia eleitorál ho tipu komísiu hosi partidu CNRT nian iha kampu futeból Manatuto Vila, kuarta ne’e. Maske iha balun ne’ebé ko’alia provoka uitoan maibé ida-ne’e la’ós kestaun boot, tanba sira hato’o maiória buat di’ak de’it liga ho sira-nia planu, programa no polítika ba períodu tuir mai. “CNE nia parte hein de’it karik iha grupu balun sente sai vítima husu keixa ruma, nune’e CNE bele ajusta iha relatóriu,” nia hateten. Komisária ne’e hatutan, CNRT kumpre oras atu hala’o atividade kampaña eleitorál no la’o tuir regra ne’ebé CNE iha katak kampaña eleitorál tenke termina iha oras 18h00 lorokraik maibé buat ne’ebé CNE haree sira taka ka termina iha tuku 18h00 duni. Entretantu, komisária CNE mós haktuir katak iha kampaña ne’e, labarik sira mós marka prezensa ka partisipa iha abertura kampaña eleitorál ho tipu komísiu ne’e. “Maibé, ida-ne’e ohin ha’u husu ba labarik nia inan-aman katak ema hein laiha, nune’e ami lori mai. Entaun ida-ne’e ita bele dehan iha intensaun di’ak. Maibé bainhira dehan partidu polítika mabiliza entaun ne’e sala no kontra regulamentu kampañia nian. Ita sei fó xamada atensaun,” Odete dehan. CNE observa katak labarik partisipa iha kampaña aberta CASDT https://tatoli.tl/2023/04/19/cne-observa-katak-labarik-partisipa-iha-kampana-aberta-casdt/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 – Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE, sigla portugés) observa katak kampaña aberta Partidu Centro Acão Social Democrata Timorense (CASDT) hetan partisipasaun husi labarik sira. Observadór CNE, José António Parada, admite katak labarik sira partisipa iha kampaña Partidu CASDT nian ne’ebé maka hala’o iha kampu Taibessi, tanba fatin públiku no ema barak maka asesu, entaun loke oportunidade ba labarik sira mós hakarak bá haree. “Ami-nia observasaun ne’e iha labarik lubuk ida maka tama kahur iha atividade kampaña partidu CASDT nian, tanba fatin públiku no ema barak maka asesu dalan sira ne’e, entaun loke oportunidade ba labarik sira mós hakarak mai haree,” dehan observadór iha iha kampu futeból Taibessi, kuarta ne’e Tanba ne’e, CNE konsidera iha iregularidade no kestaun ne’e sira ne’e sei tau iha relatóriu hodi informa ba superior sira atubele foti desizaun ruma tanba lei rasik bandu labarik sira labele hakbesik aan ka partisipa iha kampaña partidu polítiku ida nian. “Ami iha formuláriu rasik ne’ebé ami prepara ona iha ámbitu kampaña ne’e atu observa kona-ba lala’ok kampaña ne’ebé partidu polítiku sira halo. Ami sei prienxe iregularidade sira ne’e”, nia salienta. Iha kampaña CASDT nian ne’e mosu iregularidade balun, maibé tuir observadór CNE ne’e katak iha mós parte di’ak balun ne’ebé partidu CASDT halo maka durante kampaña aberta ne’e buat hotu la’o ho di’ak tuir duni orden ne’ebé iha, laiha impedimentu hosi partidu sira no militante partidu nian ne’ebé partisipa iha eventu ne’e. “Ami haree sira-nia oráriu kampaña ne’ebé submete mai CNE la kontra buat ida. Oras kampaña hahú hosi 10h30 no termina 15h30. Buat hotu la’o tuir ninia dalan”, nia haktuir. Tuir observsaun CNE, laiha karreta Estadu nian maka para iha fatin kampaña no labarik ne’ebé maka partisipa iha kampaña CASDT nian la ho kamizola partidu polítiku nian. CNE observa labarik barak partisipa kampaña PUDD iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/04/19/cne-observa-labarik-barak-partisipa-kampana-pudd-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 OÉ-CUSSE 19 abríl 2023 – Ekipa Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), observa iha kampaña dahuluk hosi partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD) iha Lifau, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), kuarta ne’e, labarik barak mak partisipa iha kampaña. “Bazea ba kalendáriu nasionál ne’ebé CNE aprova, katak ohin PUDD mak halo abertura primeiru iha Oé-Cusse, tui rami-nia haree katak, kampaña la’o di’ak kumpri oras kampaña no hetan seguransa hosi PNTL, maibé ita nota iha mós prezensa hosi labarik barak,” Diretór CNE Oé-Cusse, Tomás Oqui Meta, informa ba Agência Tatoli, hafoin observa kampaña dahuluk PUDD nian iha Lifau Oé-Cusse, kuarta ne’e. Tuir nia, prezenza labarik iha kampaña dahuluk ne’e, la’os kompeténsia hosi CNE nian, tanba prezensa hosi parte CNE sei rekomenda ba inan-aman, atu oinsá sira-bele evita, tanba labarik partisipa bele fó impaktu ladi’ak ba sira, sekarik iha viajen hetan dezastre ka mosu problema ruma iha fatin kampaña. Nia dehan, deklarasaun polítika iha palku leten labarik sira labele rona, tanba dalaruma partidu sira ko’alia liafuan provokativu entaun mentalidade labarik, ladi’ak iha futuru. “Tán ne’e parte CNE konsidera ne’e irreguralidade no sei alista iha relatóriu CNE nian, hodi relata ba superior sira, atu foti desizaun ka deside polítika seluk oinsá evita labarik sira labele partisipa, tanba tuir lei bandu labarik hakbesik ba partidu ida bainhira hala’o hela kampaña,” nia katak. Nune’e, nu’udar responsável órgaun eleitorál iha Oé-Cusse apela ba inan-aman sira, presiza fó livre ba labarik sira atu goza direitu moris, hodi bele halimar iha uma, no evita atu patisipa iha atividade polítika. “Ha’u hanoin mensajen ne’ebé ita hato’o ba inan-aman sira katak, presiza tau atensaun, labele partisipa iha kampaña, tanba labarik sira mós iha direitu atu goza sira-nia moris, bele halimar iha uma, no labele lori fali mai partisipa iha kampaña, tau nia efeitu ba labarik nia futuru barak, bele akontese problema iha nia hanoin,” nia fó katak. Diretór CNE ne’e informa, tuir observasaun CNE nian iha kampaña dahuluk ne’e, partidu PUDD  kumpre regra, no iha kampaña aberta ne’e hato’o de’it polítiku no programa priodade partidu nian bainhira kaer ukun. “Ida-ne’e pozitivu tebes, tanba ohin ita haree barak mak introdús programa ba eleitór sira, ne’ebé ami observa laiha lifaun trata malu, provoka malu, no hatún malu, ida ne’e nia di’ak tanba foku ba programa,” nia katak. Observasaun hosi Agência Tatoli, katak kampaña nasionál dahuluk hosi partidu PUDD realiza iha Oé-Cusse, hahú hosi tuku 15:00 no remata iha tuku 17:00 lorokraik, no situasuan la’o ho di’ak no kontroladu tanba hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no superviziona hosi CNE no Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ). CNRT prioritiza dezenvolvimentu tenke to'o iha área rurál https://tatoli.tl/2023/04/19/cnrt-prioritiza-dezenvolvimentu-tenke-too-iha-area-rural/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 — Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) ho númeru sorteiu 12, tersa ne’e, halo abertura kampañia eleitorál iha munisípiu Manatuto ne’ebé hato’o nia programa prioridade ida mak dezenvolvimentu tenke to’o iha área rurál. “Dezenvolvimentu tenke to’o iha área rurál la’ós iha vila de’it. Tanba ne’e, dezenvolvimentu tenke to’o área rurál hanesan estrada rejional mak estrada hosi munisípiu ba munisípiu tenke di’ak, hosi postu ba suku no aldeia tenke di’ak, nune’e estudante bele asesu ba edukasaun, ema moras bele asesu ba ospitál hodi halo tratamentu saúde. Ida-ne’e hotu parte dezenvolvimentu ba ita-nia rain, maibé lae dezenvolvimentu iha sidade,” Prezidente CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha abertura kampañia eleitorál dahuluk ho tipu kamísiu iiha kampu foteból Manatuto Vila. Prezidente CNRT ne’e haktuir, dezenvolvimentu la’ós halo uma de’it no halo estrada de’it maibé dezenvolvimentu ne’e povu halo buat ruma no osan taka ba nia liman, ida-ne’e mak dezenvolvimentu. Aleinde ne’e, Kay Rala Xanana Gusmão mós fó prioridade ba poder lokál no ba desentralizasaun administrativa munisipál. “Tanba ita iha ona desentralizasaun no komesa ona eleisaun munisipál, no iha munisípiu hahú la’o daudauk ona maibé presiza tau matan tanba estudante sira kontinua estuda tun hotu ba vila, depois uma laiha,” Kay Rala Xanana Gusmão hateten. Tanba ne’e, líder nasionál ne’e kontinua iha planu no bainhira povu fó fiar partidu hetan ukun mak sei kontinua asuntu edukasaun inkluzivu. “Ita-nia planu ida mós mak edukasaun hanesan liafuan matan at, ne’e sala, loloos ne’e ema defisiénsia sira, se ita dehan ema matan aat ne’e entaun imi neon mak aat. Importante tebes ba ita, nune’e ida-ne’e responsabilidade ne’ebé ha’u simu hodi hadi’a. Tanba hosi 2017 mai ne’e to’o iha ne’e, ita ko’alia ona kona-ba desentralizasaun mós ekonómia,” Xanana konklui. Entidade seguransa husu apoia veteranu mantein pás no estabilidade https://tatoli.tl/2023/04/19/entidade-seguransa-husu-apoia-veteranu-mantein-pas-no-estabilidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 —Entidade seguransa sira hanesan Komandante  Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Jerál Henrique da Costa ho Segundu Komandante Jerál, Komisáriu Pedro Belo, kuarta ne’e, hala’o vizita ba sede Konsellu Veteranu Libertasaun Kombatente Nasionál, Comoro. Komisáriu Jerál Henrique da Costa hateten objetivu hakarak vizita veteranu hodi komprimenta no husu apoia durante mandatu hodi lori susesu ba instituisaun PNTL. “Ami na’in-rua hanoin katak maski ami laiha esperiénsia maibé ho espíritu nasionalizmu no ami fiar katak ho ema hotu nia tulun liuliu veteranu sira-nia apoia ami na’in-rua bele atinje no kumpre mehi ne’ebé mak atribui hodi lidera instituisaun ne’e. Tanba ne’e maka intensaun vizita ne’e hakarak komprimenta veteranu sira no husu apoia atu serbisu hamutuk mantein pás no estabilidade iha ita-nia rain,” Komisáriu Jerál  hateten, iha salaun Konsellu Veteranu. Nune’e, Komisáriu Jerál komprometidu nafatin kontaktu ho veteranu sira hodi husu apoia bainhira iha situasaun balun ne’ebé presiza duni intervensaun veteranu sira nian. “Karik ami na’in-rua halo servisu ruma mak la monu ba veteranu ka ema seluk nia laran bele fó hanoin,” nia akresenta. Iha biban hanesan, Komisáriu Pedro Belo realsa karik desizaun Komandu nian ladun di’ak no laloos halo povu no veteranu sira nia fuan moras bele bolu ba sede veteranu hodi fó hanoin. “Tanba ami na’in-rua mai mós hakarak atu serbí no hakarak halo buat di’ak ba PNTL,” nia komprometidu. Prezidente Konsellu Veteranu, Vida de Jesus ‘Riak Leman’, konsidera vizita Komandu PNTL nian iha sede Veteranu nu’udar orgullu boot ida ba sira. “Misaun veteranu nian mak asegura pás no estabilidade, ne’ebé koopera ho PNTL hodi estabiliza kona-ba pás iha Timor Lorosa’e tanba laiha estabilidade dezenvolvimentu labele la’o ho di’ak,” Riak Leman afirma. Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál antes ne’e hala’o uluk ona vizita ba instituisaun balun inklui vizita Dom Virgílio Kardiál do Carmo da Silva. Komisáriu Jerál Henrique da Costa no Komisáriu Pedro Belo nomeadu hosi Governu hodi lidera Instituisaun PNTL durante tinan tolu no simu pose iha loron 27 marsu 2023 iha ámbitu aniversáriu PNTL ba dala-23. FONGTIL husu PNTL prepara karreta própriu ba simulasaun https://tatoli.tl/2023/04/19/fongtil-husu-pntl-prepara-karreta-propriu-ba-simulasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 — Diretór Fórum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, husu ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu prepara karreta própriu ba simulasaun nune’e labele fó impaktu ba membru sira. Diretór hato’o kestaun ne’e relasiona ho akontesimentu iha loron 17 abríl, bainhira membru Polísia sira halo simulasaun akontese insidente ida hodi rezulta membru balun kanek. “Ita hotu akompaña foin lalais, membru PNTL sira halo simulasaun ba preprasaun kampaña Eleisaun Parlamentár 2023 no ikus mai akontese insidente hodi rezulta membru balun kanek. Ha’u hanoin ida-ne’e lisaun ida ba PNTL nune’e iha futuru resiza prepara karreta ketak ba simulasaun hodi labele fó impaktu ba membru sira,” Valentim da Costa Pinto hateten, iha nia knaar fatin Caicoli, tersa (18/04). Nia nota katak karreta ne’ebé foin lalais membru Polísia sira uza halo simulasaun la’os karreta ba simulasaun maibé operasionál nian. ‘’Bainhira ita atu halo simulasaun, tenke uza karreta ho kondisaun  di’ak no seguru hodi hala’o misaun ho di’ak,” nia akresenta. Ba kestaun ne’e, Diretór Ezekutivu FONGTIL husu ba PNTL hodi propoin orsamentu. “Kada tinan Governu prevee orsamentu ba PNTL maibé dalaruma kiik, maibé ha’u hanoin ida-ne’e PNTL tenke oferese proposta atu haree sasán sira ne’e. Situasaun ne’ebé mak hasoru sempre iha mudansa,” nia dehan. Nune’e, Valentim da Costa konsidera bainhira atu halo mudansa instituisaun seguransa ne’e rasik tenke formula no konvense di’ak ho ukun-na’in. Kestaun tékniku, Kampaña UDT iha Lautem adia ba 21 abril https://tatoli.tl/2023/04/19/kestaun-tekniku-kampana-udt-iha-lautem-adia-ba-21-abril/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 Lospalos,19 abríl 2023 – Vise-koordenadór Partidu União Democrático Timorense (UDT) Munisípiu Lautém, Crispim dos Santos, no Konselleiru Partidu UDT, Pascoál Jerónimo informa, UDT, ohin, la konsege realiza kampaña dahuluk iha Munisípiu Lautém, Lospalos Vila no sei adia ba loron 21 fulan abril tanba kestaun tékniku. Vise-Koordenadór ho Konselleiru ne’e hateten, tuir kalendáriu nasionál husi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), tuir loloos hala’o kampaña ho tipu dialógu no door to door iha loron 19 abril, nu’udar kampaña dahuluk maibé la konsege realiza tanba kestaun tékniku balun, tanba ne’e sei adia fali ba loron 21 fulan abril tinan ida ne’e. “Ami hetan orientasaun husi estrutura nasionál katak labele realiza kampaña dahuluk UDT nian iha kurta 19 abril tanba faillansu tékniku, nune’e husi estrutura nasionál informa mai ami iha Lautem hodi hato’o ba CNE iha munisípiu hodi altera ba loron seluk,” Vise-koodenadór Partidu UDT Munisípiu Lautem, Crispim dos Santos, ba TATOLI iha edifísiu CNE Munisípiu Lautem, Kartini I, Lospalos kuarta ne,e. Iha fatin hanesan, Diretór CNE Munisípiu Lautem, Anacleto Lopes, mós haktuir katak tuir loloos kampaña dahuluk partidu UDT realiza iha loron 19 abril ohin, maibé ho razaun fallansu tékniku, nune’e preokupasaun sira ne’e, informa ona mai iha CNE Munisípiu Lautem no preokupasaun sira ne’e informa ona ba iha CNE nasionál. “Ha’u rona sira-nia preokupasaun no informa ona ba CNE Nasionál nune’e CNE Nasionál altera ona kalendáriu dahuluk kampaña UDT nian husi loron 19 abríl ba fali loron 21 ho oras hanesan no fatin hanesan iha PLN Lospalos,” Diretór Anacleto Lopes hateten. Antes ne’e militante no simpatizante husi Munisípiu Lautem hamutuk 800 resin maka fó ona sira-nia votu ba partidu UDT iha Eleisaun Parlamentár tinan 2017. MS kompromete mantein kolabora ho PAM hodi kombate má nutrisaun https://tatoli.tl/2023/04/19/ms-kompromete-mantein-kolabora-ho-pam-hodi-kombate-ma-nutrisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 – Ministériu Saúde kompromete nafatin hodi servisu hamutuk ho Porgrama Ai-han Mundiál (PAM) hodi kombate má nutrisaun iha Timor-Leste. “Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Saúde komprometidu atu kontinua servisu ho Programa Ai-han Mundiál (PAM/WFP) hodi kombate má nutrisaun iha Timor-Leste liuhosi reativasaun produsaun Super Cereal liuhosi kapasitasaun ba setór privadu sira”, informa liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé TATOLI asesu, ohin. Tuir nota, kooperasaun entre WFP no MS sei kontinua iha tempu badak liuhosi asinatura memorandu entendimentu ne’ebé agora iha ona faze diskusaun entre parte rua, ne’ebe sei asina husi Ministra Saúde Odete Maria Freítas Belo no Reprezentante WFP iha Timor-Leste Cecilia Garzon. Objetivu husi kontinuasaun parseria entre WFP no MS mak atu haforsa esforsu nasionál atu hamenus má nutrisaun iha Timor-Leste liuhosi apoiu produsaun Super Cereal no mós apoiu ekonomia lokál liuhosi akizisaun materiál-prima lokalmente bazea ba disponibilidade produtu iha merkadu. Ekstensaun ida ne’e bazea ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu MS nian ne’ebé aliña ho PAM nia Planu Estratéjiku Nasionál ba tinan 2023-2025. Tanba ne’e, Timor-Leste iha númeru má nutrisaun ne’ebé aas liu iha ázia no pasífiku ho númeru raes badak ne’ebé afeta metade labarik mane sira no pursentu 47 ba feto sira. Anemia mós iha prevalesente aas tebes entre feto iha tinan fertíl ka tinan produtivu. Os Verdes kompromete tau importánsia ba kombate dezempregu https://tatoli.tl/2023/04/19/os-verdes-kompromete-tau-importansia-ba-kombate-dezempregu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 DILI, 19 abríl 2023 – Partidu os Verdes de Timor kompromete kuandu povu fó  fiar hodi lidera Governu mak sei rezolve problema dezempregu iha Timor-Leste. Kompromisu ne’e hato’o hosi Prezidente Partidu os Verdes de Timor António ‘Lela Hunu’ Cruz, liuhosi abertura kamapaña partidu iha kampu Sabraka-Laran, Munisípiu Aileu, kuarta ne’e. Perante militante no simpatizante partidu Os Verdes Timor, António ‘Lela Hunu’ Cruz, hateten problema dezempregu sai programa prinsipál ba Partidu Os Verdes de Timor, tanba ne’e atu konkretiza programa ida husu ba povu atu iha loron 21 maiu 2023 vota ba Os Verdes atu bele konkretiza mehi joven sira nian. “Os Verdes nia-inimigu mak joven dezempregu, tanba ne’e mak Os Verdes hambrik oinsá atu rezolve kestaun dezempregu iha ita-nian rai”, nia afirma. Iha biban ne’e, Prezidente Partidu Os Verdes de Timor promete ba joven sira Aileu oan sira katak kuandu Partidu Os Verde hetan fiar hosi povu hodi reprezenta iha Parlamentu sei uza  osan subensaun hosi Governu atu harii Sentru Formasaun Empregu ida iha Munisipiu Aileu. Nia esplika, Sentru Formasaun Empregu ne’e ho objetivu atu fasilita hodi forma joven sira iha Aileu ho kualidade no sentru formasaun ne’e mós ho objetivu atu viza traballu. Atu joven sira bele ba servisu iha liur, nasaun 10 ne’ebé maka ita (Paatidu Os Verdes de Timor) liuhosi nia lideransa halo ona kooperasaun. “Kuandu Verdes mak hetan fiar hosi povu maka ita sei kria empregu ba ita-nia joven hamutuk 50.000 no hosi númeru ne’e kada munisípiu ami sei kria empregu ba joven 5.000 inklui Munisipiu Aileu”, António Lelahuno Cruz adianta. Tanba ne’e, husu ba povu Aileu fó votus ba Partidu os Verdes de Timor atu bele relaiza programa prioridade sira ne’e. Abertura ba kampaña Partidu Os Verde de Timor iha kampu Aileu Sabraka-Laran Villa, tuir observasaun jornalista TATOLI iha terenu lao di’ak laiha pertubasaun tanba hetan seguransa másimu hosi Komandu PNTL Munisipiu Ainaro hetan observasaun direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun no observadór Internasionál sira. Os Verdes sei identifika munisípiu ida sai sentru turístiku bainhira povu fó fiar https://tatoli.tl/2023/04/19/os-verdes-sei-identifika-munisipiu-ida-sai-sentru-turistiku-bainhira-povu-fo-fiar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 Prezidente Partidu Os Verdes de Timor António ‘Lela Hunu’  Cruz, hateten kuandu povu fó fiar ba partidu sei identifika munisípiu ida hodi konsidera hanesan poténsia ba tuirizmu atu dezenvolve sai hanesan sentru ba turizmu. “Timor-Leste iha fatin turizmu kulturál, turizmu rezisténsia no turizmu relijioza. Hanesan iha Portugal, Governu dezenvolve rai liuhosi fatin tau Estatua Nossa Señora de Fátima iha ne’ebá ema dezenvolve sai hanesan fatin turizmu relijiozu, tanba sa mak ita lakohi ita-nia sítiu turizmu relijiozu sira iha ne’e hanesan ne’e”, António ‘Lela Hunu’ dehan iha nia intervensaun iha abertura kamapaña Partidu os Vedes de Timor, iha kamp Sabraka-Laran  Munisípiu Aileu, kuarta ne’e. Nia fó ezemplu, Fatima Portugal, Governu Portugés fó prioridade hodi dezenvolve sai fatin turizmu relijoza ne’ebé ohin loron sai fatin turizmu ne’ebé ema vizita hosi nasaun oinoin. “Verdes kuandu povu fó fiar, ita iha planu no prioridade sira identifikadu katak munisípiu ida hanesan Aileu ou seluk tan bele transforma sai hanesan fatin ba serntru turizmu hodi bele hatama reseita ba Estadu”, Lela Hunu enkoraza. Aleinde ida ne’e, nia mós hato’o programa ba povu katak karik Os Verde de Timor povu fó fiar mak hakarak dezenvolve ekonómia (ekonómia verde) liuhosi dezenvolve setór agrikultura no peska. Hodi labele dependénsia ba fundu mina rai. Programa ida mak defende projetu tasi-mane, dada kadoras mai Timor-Leste hodi fó oprtunidade ba joven sira atu bele halo servisu. PLP sei implementa programa prioridade ba povu https://tatoli.tl/2023/04/19/plp-sei-implementa-programa-prioridade-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 BAUCAU, 19 abríl 2023 – Partidu Libertasaun Populár (PLP) kompromete sei implementa programa prioridade hotu ba povu bainhira hetan konfiansa iha eleisaun parlamentár tinan-ne’e. Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP), Taur Matan Ruak, esplika, programa inportante dahuluk ne’ebé sei realiza iha tinan-lima mai mak rezolve uluk problema veteranu grau 0-3 no 4-7 ne’ebé sai polémika iha Timor-Leste, daruak redus kiak no mukit, hasa’e produsaun liuhosi agrikultór nune’e labele abandona to’os no natar. Programa prioridade seluk aumenta rendimentu iha kada suku liuhosi ajuda setór produtivu, redús má-nutrisaun iha Timor-Leste liuhosi programa bolsa da mãe. Alende ne’e, programa diversifikasaun ambiente liuhosi kuda ai-oan no komunidade mak sei hetan benefísiu hanesan kuda ai-oan governu sei selu kada ai-oan sentavu 0,50, kualidade edukasaun , aumenta reseita nasaun, uza orsamentu estadu benefísia direita ba povu. “Ita sei luta ba ida-ne’e akontese, bainhira ema tenta ita la ta’uk, ita sei rai malu to’o hotu de’it katak reziste, presiste no não reziiste, luta nafatin to’o hetan la kole,” Prezidente PLP hateten iha kampu Darasula, suku Gariuai, postu Baucau vila, kuarta ne’e. Taur Matan Ruak konsidera programa sira-ne’e hotu halo tanba alvu mak povu ne’ebé kada loron sempre hanoin oinsá atu hadi’a moris di’ak ba povu hotu. Xefe governu, argumenta, VIII governu iha tempu badak halo programa ba povu hanesan fasilidade komputadór ba xefe suku sira, reabilita sede suku hamutuk 452 iha territóriu nasionál, aumenta osan ba membru konsellu suku hotu. Aumenta subsídiu ba idozu no invalidez hamutuk $57 ba kada pesoál, implementa programa cesta bázika ne’ebé sosa produtu hosi agrikultór no fahe ba povu hotu katak fó insentivu ba povu. Alende ne’e, subsidiu $200 ba kada uma-kain durante tinan-rua tanba situasaun dezastre naturál fó impaktu ba ekonomia tanba labele halo movimentu, Uma Naroman ba Povu (UPN) ne’ebé kualidade ba povu kbiit laek besik rihun 10. VIII governu mos konstrui no reabilita eskola hamutuk 400 resin liuhosi implementasaun projeitu komunitária hodi fó benefisiu dereita ba povu iha baze, projeitu liña eletrisidade, bolsu estudu ba estudante sira ne’ebé kada suku iha tinan-ne’e hetan bolsa estudante nain-rua. “Ohin hau sai primeiru ministru no prezidente repúblika laos hau-nia maibe tanba imi, nune’e lahalo favor maibe obrigasaun ida atu ajuda para lao hamutuk ba oin,” Taur Matan Ruak akresenta. Nune’e, eis jenerál, husu militantes PLP hotu kontinua hatutan informasaun liuliu programa ba eleitores hotu iha uma hamutuk ho veteranu sira atu luta hodi vota ba PLP iha loron eleisaun parlamentár ne’ebé sei halao iha loron-21 fulan-maiu. Taur Matan Ruak, argumenta susesu hotu iha ukun VIII governu la’ós PLP mesak maibé envolve mós partidu rua seluk hanesan Kmanek Haburas  Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) no Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) ne’ebé implementa iha tinan-rua resin. Nune’e, antes kampaña hahú partidu tolu refere kontinua hamosu akordu liuhosi plataforma entendimentu hodi kontinua koopera malu ba tinan-lima oin mai, hodi garante polítika estabilidade governativa hodi halo dezenvolvimentu tanba konsidera partidu ida mesak labele ukun mesak. Prezidente PLP, Taur Matan Ruak, alerta, tinan oin Timor-Leste kompleta tinan-24 sai hosi okupasaun Indonézia nune’e tenke sukat no halo komparasaun entre ukun aan ho tempu invazaun nian. “Dalan di’ak ba oin mak rekoñese ita-nia sala, ita-nia sala no problema saida, iha tinan-20 resin hosi 2002 to’o 2020 ita lakon tempu halo nasaun fraku iha Polítika, ekonomikamente, sosiál dezorganizadu, kulturál no espiritualmente konfuzaun tanba líder sira fraku inklui ha’u, hau la fase no hamoos aan ba sala ne’ebé ha’u halo,” Taur Matan Ruak argumenta. Situasuan refere akontese tanba durante tempu barak hadau malu ukun maibé nunka hanoin povu iha baze nia moris. Populasaun Timor-Leste besik pursentu 40 resin sei moris kiak, pursentu 47 sei má-nutrisaun, seguransa ai-haan pursentu 30 resin tanba sei importa hosi rai-li’ur inklui haan ai-haan ne’ebé la’ós timoroan mak kuda, enkuantu kuda ai-haan ne’ebé la konsumu tanba produsaun iha rai-laran ladi’ak. PNTL Bobonaro firme asegura kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/19/pntl-bobonaro-firme-asegura-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 MALIANA, 19 abríl 2023 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), komandu munisípiu Bobonaro, lideradu Superintendenti Xefe Antoninho Mauluta, prontu no firme atu asegura atividade kampaña eleitorál ne’ebé tuir kalendáriu hahú loron (19/04) fulan ne’e to’o remata. Superintendente Xefe ne’e subliña, PNTL mós sei apoia no asegura atividade partidu hotu-hotu, la halo diskriminasaun ba partidu kiik no boot. “Ha’u hanoin ita PNTL preparadu atu asegura iha atividade kampaña ne’e, iha partidu balu aprezenta katak durante ne’e PNTL fó seguransa ba partidu boot de’it, ba partidu kiik sira lae, ne’e mak ha’u hatete, ne’e laloos, PNTL ne’e fó seguransa ba ema hotu-hotu no ba partidu hotu,” nia informa ba jornalista sira, iha Maliana, kuarta ne’e. Mauluta haktuir, bazea ba planu operasaun komandu munisípiu Bobonaro nian, forsa tareta ne’ebé inklui atu asegura atividade kampaña, membru PNTL sira inklui Batallaun Orden Públika (BOP, sigla portugés) Kompañia Delta, SoSo, Maliana. Enkuantu bainhira hasoru situasaun difisíl ruma sei husu mós apoia hosi FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) postu Destakamentu Tunubibi. Nia apela ba komunidade hotu no militante no apoiante sira hodi atu kria nafatin pás no estabilidade hodi fó susesu ba atividade refere. “Imi partisipa iha liña polítika, imi atu ba kampaña labele haluha katak rai Bobonaro nu’udar Bobonaro oan, ita Bobonaro karik labele temi de’it iha ibun, maibé hakerek iha fuan, rai Bobonaro ne’e imi nian, atu di’ak ka aat iha imi-nia liman,” Superintendente xefe ne’e apela. Nia mós apela ba joven sira katak hahú hosi tuku 07:00 ba leten labele halibur malu tuur iha estrada ninin no ponte leten nune’e bele evita akontese problema iha kada bairru. “Ita patrulla mak hetan ita nafatin fó hatene, sé sira la kumpre ita halo atuasaun dalan ida mak ita haruka sira fila, dalan ida mak ita lori sira ba iha komandu depois dadeer mak husik fila,” nia katak. PST lansa programa prinsipál 10 iha kampanã eleitorál iha Ermera https://tatoli.tl/2023/04/19/pst-lansa-programa-prinsipal-10-iha-kampana-eleitoral-munisipiu-ermera/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 ERMERA, 19 abril 2023 – Partido Socialista de Timor (PST) lansa, ohin, iha Munisípiu Ermera, programa prinsipál 10 kampaña eleitorál hodi komepete iha Eleisaun Parlamentár loron 21 maiu, tinan ne’e. Lansamentu programa prinsipál kampaña refere ho tema: “Lansamentu Programa Eleitorál no Livretu no Prinsipais Etapas Rumo no Sosializmu Humanista Populár Assente no Lisan ho Kultura Timorense.” Programa hirak ne’e mak hanesan: ‘Repozisaun Ordem Demokrátika Konstitusional Defeza Konstituisaun-RDTL Nu’udar Baze ba Respeitu Direitu Sidadaun sira nian; Defende Rai Povu Nian bazeia ba Uma Knua, Tuir Lisan Timor-Leste; Garante Subsídiu ba Agrikultór no Harii Fundu ba Agrikultór; Kria Industrializasaun Setór Agrikultura; Kria Asaun ba Traballadór sira; Garante Ensinu Superiór Gratuitu, Protesaun ba Komersiante Ambulante, no Kria Zonamentu Komérsiu iha Dili laran hodi defende Direitu Komersiante Ki’ik Sira, Produsaun Lei ho Karaktéristika Timor-Leste Nian no Revizaun Kuadru Juridíku Nasionál, no Kria Modelu Ekonómiku no Investimentu Assente iha Partisipasaun Setór Kooperativa Knua Setór Públiku no Privadu. Iha ninia intervensaun durante lansamentu programa kampaña eleitorál, Avelino Coelho da Silva, nu’udar Prezidente PST hato’o katak bainhira PST hetan asentu parlamentár, ninia programa prinsipál primeiru mak halo repozisaun ordem demokrátika konstitusionál hodi defeza Konstituisaun-RDTL nu’udar baze fundamentál ba respeitu direitu ema hotu nian. “Povu Ermera moris nudar agrikultór no moris ho kafé, entaun  subsídiu agrikultura ne’e nu’udar modelu investimentu. Entaun ita sei halo Ermera sai hanesan sentru produsaun ba kafe,” Avelino hatete iha Salaun Parókia Glenu, Munsípiu Ermera, kinta ne’e. Lider Maximu PST ne’e hateten Timor-Leste, liu-liu Ermera oan la merese atu hemu kafé importadu tanba sira iha kafé rasik ne’ebé kualidade di’ak tebes. “Entaun, subsídiu agrikultura ne’e sei enkoraza joven sira atu kuda kafé hodi labele ba buka serbisu iha rai seluk. Subsídiu ne’e prinsipál ba munisípiu sira ne’ebé mak iha kafé – Ermera, Liquiça, Aileu, Ainaro, no Manufahi, etc.” PST garante katak liu husi subsídiu refere, sei moderniza produsaun kafé iha munsípiu sira ne’ebé maioria iha kafé. “Ko’alia kona-ba agrikultura modernizada, mekanizada no industrializada, entaun agrikultura tenke povu nian, labele ba de’it kompañia riku sira. Modernizasaun mak hanesan presiza iha mákina enerjia dulas kafé hodi garante kulidade kafé,” Avelino akresenta. Lider ne’e mós hateten Estadu sei la sai nain ba rai, katak so povu de’it mak iha rai, ho nune’e PST sei kontinua luta ba rai povu nian. PST mós promote sei halo uma di’ak ba povu atu garante ema hotu moris iha uma ne’ebé mak dignu. Avelino mós garante hodi defende direitu traballadór sira nian, mak hanesan direitu ba oras 8 serbisu, direitu ba saláriu dignu no direitu ba fatin serbisu ne’ebé mak di’ak. “PST manan, ita sei muda kódigu laboral. Entaun ita seu muda lei investimentu hodi hatuur regra. Ho nune’e se de’it mak loke fábrika, restaurante, no indústria iha Timor-Leste, tenke garante katak traballador mós iha direitu hodi iha saham iha kompañia,” nia hatutan. Entretantu iha kampaña ohin loron, Militante no simpatizante PST liu 100 resin mak hola parte iha kampaña refere. Veteranu Baucau husu partidu polítiku sira labele insulta malu durante períodu kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/19/veteranu-baucau-husu-partidu-politiku-sira-labele-insulta-malu-durante-periodu-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-19 BAUCAU, 18 abríl 2023 – Konsellu Kombatente Munisipál Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla portugés) Baucau, husu ba partidu polítiku hotu atu labele insulta malu durante partidu kampaña eleitorál. Sekretáriu Jerál CMCLN munisípiu Baucau, Manuel ‘Alari’ da Costa Soares, esplika, partidu hotu nu’udar ezemplár ba povu liuliu bainhira mobiliza militante, simpatizante no apoiante hotu atu utiliza dalan públiku tuir regra. “Líder polítiku sira tenke eduka no hanorin militante sira, hatudu ezemplu di’ak ema hotu,” Sekretáriu Jerál CMCLN informa Agência TATOLI iha Vila Antiga, tersa ne’e. Alari argumenta, durante kampaña lideransa partidu polÍtiku sira tenke aprezenta programa importante ne’ebé sei implementa bainhira povu fó fiar tanba liaguajen atake malu liuliu insulta privasidade sei kontribui mós ba dezintendementu entre militante hotu iha baze. Konsellu veteranu Baucau fó hanoin ba partidu polítiku sira-ne’ebé falta iha paktu unidade ne’ebé hala’o entre partidu polítiku, organizasaun arté-marsiál, autoridade munisipál, STAE, CNE no veteranu inklui komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Baucau atu kumpri akordu ne’ebé asina ona iha semana kotuk. Bazea ba reuniaun ne’ebé realiza ho PNTL Baucau atu implementa métodu koordenasaun, komunikasaun no koopera (K3) ne’ebé fó atensaun ba entidade hotuhotu liuliu partidu polítiku, militante inklui komunidade jerál tanba ikmportante atu hotuhotu hamutuk fó susesu ba situasaun polítika atuál. Nia husu atu entidade hanesan sívil no militár atu asegura seguransa iha munisípiu Baucau nune’e prosesu kampaña partidu polítiku bele susesu to’o eleisaun remata. “Esperiénsia eleisaun tinan barak liu ba sai referénsia ba ita hotu atu sai sidadaun ne’ebé maduru hodi kontribui ba pás no estabilidade nune’e lori nasaun Timor-Leste di’ak liután iha futuru,” Alari akresenta. Tuir kalendáriu hosi Komisaun Nasionál Eleitorál (CNE, sigla portugés) loron-19 fulan-abríl sei abertura kampaña partidu polítiku sira-ne’ebé iha munisípiu Baucau sei abertura partidu boot rua hanesan Partidu Libertasaun Popular (PLP) no Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN). Veteranu Baucau husu partidu sira labele insulta malu durante peridu kampaña   Veteranu Baucau husu partidu polítiku sira labele insulta malu durante períodu kampaña eleitorál Astronómu hosi Malázia kontente asiste fenómenu eklipse solár iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/04/20/astronomu-hosi-malazia-kontente-asiste-fenomenu-eklipse-solar-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 VIQUEQUE, 20 abríl 2023 — Asrónomu hosi Malázia, Ernest Yong, sente kontente asiste direta fenómenu eklipsi solár iha Timor-Leste, liu-liu iha Viqueque ne’ebé sirkula 100%. “Ha’u agradese ba Maromak tanba bele hakat mai Timor Leste hodi asiste eklipse solár. Maski suku Maluru-Beaço. Maski munisípiu Viqueque dook, maibé ha’u kontente tebes bele to’o mai no asiste,” Ernest Yong hateten hafoin akompaña fenómenu naturál iha Beaço, kinta ne’e. Nia mós nota, klima ohin kapas tebes hodi akompaña eventu ne’e. “Eklipse solár ne’e ha’u asiste ba dala-ualu ona no agora ha’u idade avansadu ona. Ha’u haree dahuluk iha nasaun Sahara Áfrika, agora ha’u mai asiste tan iha Timor Leste. Tinan oin 2024 sei akontese iha Amérika ne’ebá,” nia haktuir. Nia dehan, bainhira abitante sira hakarak akompaña ho di’ak, tenke uza oklu própriu tanba bainhira la uza mak hateke direta bele estraga mata no a’at liu labele haree totál. “Agora iha ne’e populsaun sira barak mak la uza oklu, ida-ne’e sai perigu ba sira-nia matan. Se la uza oklu di’ak liu labele haree atu nune’e labele estraga matan,” Astrónu ne’e hameno. Tuir dadus hosi Ministériu Turizmu Komérsiu Indústria rejista turista no astrónomu ne’ebé asiste fenómena iha Beaço hosi nasaun Fransa na’in-rua, Austrália na’in-rua, Malazia na’in-rua, Amérika na’in-14, Polándia na’in-ida inklui Jornalista hosi Indonezia na’in-ida. CNE Baucau husu militante labele envolve oan iha kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/20/cne-baucau-husu-militante-labele-envolve-oan-iha-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 BAUCAU, 20 abríl 2023 – Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) apela ba inan-aman hotu atu labele envolve oan iha kampaña eleitorál. Diretór CNE munisípiu Baucau, Esmerlado Damião Belo, esplika, bazea ba observasaun iha terrenu ba loron dahuluk labarik kontinua envolve iha kampaña komísiu hosi partidu polítiku sira-ne’ebé hala’o iha munisípiu Baucau iha horisehik, loron-19 fulan-abríl. “Durante atividade edukasaun sívika CNE sempre hato’o beibeik maibé agora daudaun kampaña labarik kontinua partisipa, tuir loloos labele envolve tanba sei afeta bainhira liafuan sira iha intervensaun la edukativu,” Diretór CNE Baucau informa Agência TATOLI iha Vila Antiga, kinta ne’e. CNE iha kna’ar halo supervizaun ba atividade kampaña liuliu ligadu ho intervensaun polítika hosi lideransa partidu polítiku sira maibé laiha devér atu bandu direita involvementu labarik iha atividade kampaña komísiu ne’ebé hala’oo hosi partidu polítiku sira. Esmeraldo Belo, argumenta, importante liu mak partidu polítiku sira labele insulta malu tanba labarik menoridade sira rona direita sei rai metin iha memoria nune’e bele afeta ba iha futuru. “Bainhira lideransa partidu sira atake malu signifika liafuan la edukativu ne’e katak la kuida moralidade labarik sira-nia,” Esmeraldo Belo akresenta. Estudante 60 husi UNTL halo prátika Fizíka ho telescope ba fenómena eklipse solár https://tatoli.tl/2023/04/20/estudante-60-husi-untl-halo-pratika-fizika-ho-telescope-ba-fenomena-eklipse-solar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 COM, 20 abril 2023 ( TATOLI)- Estudante husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) Departamentu Fizíka hamutuk 60 halo pratíka Fizíka ho telescope,kona-ba fenómena eklipse solár iha Munisípiu Laútem, Postu Administrativu Laútem, Suco Com. Diretór Departementu Fizíka, Mariano Fatíma, hateten, Timor – Leste ohin marka istória foun, tanba ekilpse solár foin akontese iha Timor – Leste, nune’e  fó oportunidade ba Departamentu Fizíka husi UNTL bele halo prátika teoria ne’ebé  durante ne,e aprende iha Universiade. “Ami sente kontete tanba studente Fizíka husi UNTL bele aplika teoria astrónomu ne,ebé durante ne,e sira studa. Teoria sira ne’e bele prátika direitamente liu husi teleskope no haree direitamente fenómena ekilpse solár ne’ebé akontese ohin, loron 20 abríl tinan 2023, iha Suco Com no Timor -Leste laran,” Diretór Fizika UNTL, Mariano Fatíma ba TATOLI iha Suku Com iha sesta ne,e. Diretór ne’e, hatutan pratíka liu husi telescope ne’e, sei enkoraja studante Departementu Fizíka hodi aprende siénsia astrónomia di’ak liu iha futuru. “Diskobrimentu eklipse totál iha Timor-Leste ne’e nia prosesu tomak, ami sei hakerek no tau iha laboratóriu, hodi kontinua motiva no enkoraja studante sira atu aprende di’ak liu tán kona-ba astrónomia iha futuru,” Nia hateten. Entretantu, Diretór ne’e hateten, Timor-Leste senti orgullu tanba sientista Timor-Leste mós bele halo predisaun ba Fenómena ne’e antes akontese. “Timor – Leste sente orgullu tanba sientista Timor -Leste mós bele halo predisaun katak eklipse solár bele akontese iha Timor – Leste. Ohin loron 20 abríl, prova katak fenómena ne’e akontese duni iha Timor – Leste. Ida ne,e marka istória foun no sientista Timor – Leste sei hetan rekoñesimentu husi mundu internasionál katak, Timor-Leste mós bele,” Nia hateten. Aleinde Estudante sira husi UNTL, asiste direta fenómena ne’e inklui Astrónomu internasionál no local, Iklui mós Komunidade  husi Munisípiu Dili no Munisípiu seluk. Fenómenu Eklipse solár, fó rendimentu ba komunidade suku Com https://tatoli.tl/2023/04/20/fenomena-eklipse-solar-fo-rendimentu-ba-komunidade-suku-com/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 LOSPALOS, 20 abríl 2023 ( TATOLI) – Xefi Suku Lospalos Com, Sergio Cristóvão Gouveia sente orgullu ho akontesimentu fenómenu Eklipse Solár, tanba fó rendimentu ba komunidade Suku Com no promove fatin turísku sira iha Com. “Ami sente orgullu ho akontesimentu fenómena Eklipse Solár ne’ebé akontese maka’as iha ami-nia suku, tanba bele atrai turista internasionál no lokál sira mai partisipa nune’e bele fó rendimentu ba ami-nia komunidade iha Suco Com,” Xefe Suku Com, Sergio Cristóvão Gouveia hateten ba TATOLI iha kinta ne’e. Nia akresenta, Eklipse totál ida ne’e mós hodi dezenvolve fatin turístika iha Munísipiu Lautem, liu-liu iha Suku Com, tanba ne’e, nia agradese ba Governu liuhusi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) ne’ebé promove ona fatin turístiku  iha Munisípiu Lospalos, Suku Com durante situasaun ida ne’e. “ Ha’u agradese tebes ba Governu Timor – Leste atravéz Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria  ne’ebé promove ona fatin turistíku iha Suku Com ba sidadaun estranjeiru sira ne’ebé mai partisipa direta fenómena ida ne’e,” Xefe Suku ne’e dehan. Tuir Xefe Suku ne’e, Turista hamutuk 350 maka vizita Suku Com hodi asiste fenomena ne’e, inklui mós komunidade husi Dili hamutuk 500 no kumunidade husi suku seluk iha Munisípiu Lautém liu 10.000 inklui mós membru Governu balun. “Husi vizita hirak ne’e fó  rendimentu direta ba negosiante ho empresáriu lokál sira, liuliu sira  ne’ebé prepara ‘guest house’ ka fatin deskansa iha Com, ho totál rendimentu kuaze $ 50,000″. Entretantu Fenomena Eklipse Solár akontese ho tipu Eklipse Solár Parsíal, Fenomena ne’e mosu durante oras tolu minutu sanulu  nia laran, hahú husi 11:43 dadeer no remata iha oras 14:53 lorokraik Oras Timor-Leste (OTL). Kampaña PARPOL iha munisípiu Ataúro adia ba loron 25 abríl https://tatoli.tl/2023/04/20/kampana-parpol-iha-munisipiu-atauro-adia-ba-loron-25-abril/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 DILI, 20 abríl, 2023 - Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) informa, abertura kampaña Partidu Politíku iha Munisípiu Ataúro adia ba loron 25 abríl ho razaun prinsipál rua. Diretór Nasionál CNE, Adelino De Oliveira Maia hateten, antes ne’e CNE anúnsia ona oráriu ofisiál ba kampaña partidu polítiku iha Munisípiu hotu, inklui Ataúro ne’ebé, maka tuir loloos  hahú iha loron 19 fulan abríl tinan ne’e. “Razaun prinsipál ne’ebé CNE tau iha konsiderasaun maka, Tuir orientasaun Prezidente da Repúblika, José Ramos Horta iha dia 20 abríl 2023, sei iha akontesementu fenomenál ba Eklipse Solár iha Timor-Leste, katak presiza hapara movimentasaun kominidade sira-nian, hodi evita efeitu husi eklipse solár. Razaun segundu maka Governu Timor-Leste liu husi Primeiru Ministru Taur Matan ruak, ofisiálmente aprova ona karta ba toleránsia do pontu ba selebrasaun loron relijiaun musulmanu, hodi selebra loron bo’ot Idul Fitri, iha 21 abril to’o 24 abríl 2023,” Diretór Nasionál CNE, Adelino De Oliveira Maia informa ba Ajénsia Tatoli, via telefone, kinta nee. Bazeia ba razaun hirak ne’e, Diretór ne’e hateten CNE deside adia loron kampaña iha Munisípiu Ataúro, nune’e afirma katak bainhira remata tiha loron hirak ne’e, kampaña ba Partidu Politíku sira la’o normál fila fali tuir oráriu ne’ebé CNE fó sai ona. “Husu atu partidu polítiku sira hotu, aseita ho razaun importante rua ne’ebé mak deside ona husi Presidente da Repúblika, José Ramos Horta no Primeiru ministru Taur Matan Ruak,’’ Diretor Akresenta. Entretantu tuir oráriu husi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu foin lalais katak, kapaña ba Partidu Politíku iha Munisípiu Ataúru sei realiza iha loron 25 fulan abríl tinan 2023. Kampaña refere sei inisia husi Partidu Frente Revolusionári de Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha oras tuku 13:00 to’o 18:00 oras Timor Leste. Sentru votasaun tolu iha Manatuto la asesu estrada https://tatoli.tl/2023/04/20/sentru-votasaun-tolu-iha-manatuto-la-asesu-estrada/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 DILI, 20 abríl 2023 — Diretór Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Mariano Natalino Soares da Silva, hateten sentru votasaun tolu iha suku tolu iha postu administrative Laclubar-Barique-Laclo mak to’o oras ne’e la asesu Estrada. “Sentru votasaun ne’ebé afetadu la asesu ba dalan iha suku Fatumakerek, postu Laclubar nian iha sentru rua no suku Funan iha mós sentru rua. Agora ba postu Barique iha sentru ida mak dalan aat tebes no postu Laclo nian iha suku Uma Naruk nian, suku Fohorai no suku Laqumesak nian. Sentru hirak-ne’e mós hakur mota,” Mariano Natalino Soares da Silva hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, kuarta ne’e. Nia dehan, kestaun ne’e STAE Manatuto koordena ona ho autoridade munisipál hodi halo ona ajustamentu ba relatóriu no mós halo ona koordenasaun ho autoridade munisípiu nian atu oinsá hato’o ba parte relevante, hodi bele haree asuntu ne’e tanba ida-ne’e asuntu nasionál liga ho eleisaun parlamentár nian. “Sentru votasaun iha postu seluk dalan di’ak no ema bele asesu maibé ha’u bele temi dalan ne’ebé at mak postu Laclubar, Laclo no Postu Barique, nune’e presiza tau ba asuntu prioridade hodi bele rezolve tanba eleisaun besik ona,” nia dehan. Sentru votasaun iha Manatuto hamutuk 83 no estasaun votasaun iha 98, no dadus provizóriu eleitór Manatuto nian kuaze 36.000-resin ne’ebé rejistu to’o iha fulan-fevereiru 2023. STAE husu Parpol fó hanoin ba militante redús votu nulu-branku https://tatoli.tl/2023/04/20/stae-husu-parpol-fo-hanoin-ba-militante-redus-votu-nulu-branku/ tatoli.tl Notísia 2023-04-20 COVALIMA, 20 abríl 2023 – Diretór Interinu STAE Covalima, Claúdio Cardoso, husu ba militante partidu polítiku eduka no fó hanoin ba militante sira nune’e bele redús votu nulu no branku iha eleisaun parlamentár. “Husu ba partidu polítiku (Parpol) sira eduka ka fó hanoin ba ita-boot sira-nia militante, ita hotu tenke garantia katak eleisaun mai ne’e hamenus votu nulu no branku, nune’e ita hotu tun ba baze hala’o edukasaun ba ita-nia votante sira-ne’e responsabilidade ita hotu nian,” Diretór Interinu STAE Covalima, Claúdio Cardoso, husu ba partidu polítiku iha salaun STAE Covalima, Kampung Baru, kuarta ne’e. Maske durante ne’e, brigada no pontu fokál hosi Sekretáriu Estadu Tékniku Administrasaun Eleitorál hala’o edukasaun votante hahú hosi aldeia to’o suku no Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) mós hala’o edukasaun sívika maibé partidu polítika mós tenke fó hanoin ba militante sira ba asuntu ida-ne’e. “Brigada ho pontu fokál hala’o atividade edukasaun votante hahú nivél aldeia no suku husu ba nai partidu polítiku sira atu ita hotu hala’o atividade hanesan hosi parte STAE mak fó edukasaun votante no CNE hala’o edukasaun sívika,” nia dehan. Entertantu, bazea ba dadus ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi STAE no rezultadu resensiamentu eleitorál no atualizasaun baze dadus iha Covalima iha tinan 2022 ne’e hamutuk 48,830, komposto hosi mane na’in-24,950 no feto na’in-23,880. Administradór Soibada husu Governu hadi’a estrada https://tatoli.tl/2023/04/21/administrador-soibada-husu-governu-hadia-estrada/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 MANATUTO, 21 abríl 2023 — Administradór Postu Administrativu Soibada, Munisípiu Manatuto, Luis Gonzaga da Silva, hateten liga ba eleisaun parlamentár 2023 ne’e nia parte husu Governu liu-liu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) atu propoin ba Ministériu Obra Públika atu hadi’a estrada ligasaun hosi ponte Soibada ba Soibada Vila. “Ami preokupa tebes estrada ne’ebé liga hosi ponte boot mai vila. Ida-ne’e mak problema boot tanba dalan ko’ak barak no bainhira tempu udan ita-nia komunidade liu labele. Husu Governu atu hadi’a no ami bele asesu atu ba sentru votasaun hodi ezerse direitu votu,” Luis Gonzaga hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, sesta ne’e. Administradór ne’e hatutan, kestaun ne’e nia parte subemte ona proposta ba Ministériu Administrasaun Estatál no Ministériu Planu no Ordenamentu nian, maibé to’o daudaun ne’e  seidauk iha resposta maske proposta ne’e hatama kle’ur ona. “Iha ha’u-nia proposta ne’e husu hadi’a estrada kilomtru haat (4) de’it hosi ponte boot too iha Soibada Vila, nune’e komunidade bele asesu tanba provizóriu agora ne’e ami ho haree-kulit la’o dook no rai tahu depois koak tan. Ida-ne’e ami preokupa tebes, tanba ne’e husu parte relevante tau atensaun nune’e ami bele asesu,” nia dehan. Administradór mós preokupa tebes, tanba iha eleisaun besik ona maibé dalan sai nafatin kestaun no sei prejudika eleitór sira ezerse sira-nia direitu votu hodi bele vota iha eleisaun ne’ebé sei akontese iha 21 maiu 2023. “Ami rekomenda ba Governu atu book took ka hadi’a ami-nia estrada hosi ponte boot Soibada nian ba Soibada Vila, tanba eleisaun parlamentár mós besik ona, tanba estada ne’e sei difikulta movimentu komunidade ba eleisaun,” nia dehan. Tuir nia, iha postu administrativu Soibada iha sentru votasaun 10 ho nia suku lima (5) hanesan Leohaat, Samoro, Manufahi, Fatumakerek no Manlala, ho populasaun hamutuk 4.000-resin no xefe família iha 600. Suku lima asesu ona eletresidade Entretantu, nia hateten, populasaun iha suku lima ne’ebé pretense ba p ostu administrativu Soibada ne’e, to’o oras ne’e asesu hotu ona ba eletresidade. “Ha’u-nia populasaun iha suku lima ne’e asesu hotu ona ba eletresidade. Iha bairru foun balun mak seidauk, maibé ida-ne’e ema tuur halo tiha uma lai ba mak ita organiza no dada fiu eletrisidade ba sira,” nia hateten. Administradór hatutan, eletresidade ne’e populasaun asesu kompletu foin fulan ne’e, tanba Prezidente EDTL mak iha kuarta (19/04/23) ne’e inaugura eletresidade iha suku Fatumakerek, Samoro no Manufahi nian, no suku ida-ne’e mak ikus liu asesu ba eletresidade entaun populasaun iha postu Soibada asesu hotu ona eletrisidade. Antes ne’e, Prezidente Eletresidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), Paulo da Silva, husu ba komunidade hotu atu kontinua tau matan ba obra no ajuda halo kontrolu ba obra implementasaun ne’e, hodi dezenvolvimentu iha suku ne’e la’o ho di’ak liután. Nia hateten suku tolu ne’e, EDTL sei fó gratuita hodi uza eletrisidade ne’e durante fulan-neen, hafoin ne’e EDTL sei monta kontadór prepagu nune’e komunidade suku mós bele kontribui selu eletrisidade, hodi sustenta kombustível tanba jeradór iha sentru eletrika Betano no Hera gasta kombustível barak. “Husu ba autoridade lokál sira atu hatama proposta ba aldeia sira-ne’ebé mais remota, atu nune’e EDTL hatama iha planu hodi distribui solár panel ba komunidade hirak-ne’e atu sira mós bele hetan naroman eletresidade nian,” nia hateten. Implementasaun Projetu Eletrifikasaun Nasionál (PEN) pakote 34 iha Tasi-Fatin- Fatumakerek, postu administrativu Soibada, Manatuto ho distánsia liña Media Tensaun (MT) 10,85KMS no liña Baixa Tensaun (BT) 6,5KMS inklui instalasaun transformadór. Obra refere gasta orsamentu $510,624.00 no benefísia ba uma- kain 200 no obra ne’e implementa hosi Kompaña Rizena Oulale Unipesoál. Lda. CCLN Manatuto rejista veteranu 7.000-resin https://tatoli.tl/2023/04/21/ccln-manatuto-rejista-veteranu-7-000-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 DILI, 21 abríl 2023 — Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) munisípiu Manatuto, Boaventura Soares ‘Tocha’, hateten CCLN Manatuto rejista veteranu rejistadu 2009 iha Manatuto hamutuk 7.000-resin. “Dadus veteranu rejistadu tinan 2009 nian ne’e, ita rejistu ema 7.000-resin maibé iha barak mak seidauk rejistu, no hein etapa tuir mai bainhira iha ona orientasaun hosi CCLN,” Tocha hateten ba Agência Tatoli liuhusi telefónika, kinta ne’e. Dadus hirak ne’e CCLN Manatuto submete ona maibé Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN) identifika lista balun la loos. “Dadus ne’e bainhira ami entrega ba nasionál no iha ne’ebá deteta no haruka fila mai ami, maibé ami konfirma no hadi’a tiha ona no parte relevante rezolve ona no lista ida-ne’e tama lista pendente,” nia dehan. Nia dehan, molok Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN) valida no aprova husu veteranu ne’ebé responsavél hanesan estafeta kaixa, nurep no zona sira katak sé mak hatene nia emar no koñese la’ós kombatente tenke hatama ona karta nune’e bele kansela. “Orientasaun ida-ne’e ami fahe hotu ona,” nia dehan. Maibé, nia hateten, lista ne’e bainhira taka sai no hein sira-ne’ebé mak tama iha lista pendente mai hadi’a ka kompleta mak prosesu fali, se lae sei labele prosesa. Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál CCLN), Vidal de Jesus ‘Riak Leman’, hateten dadus veteranu verifikadu faze daruak ne’e seidauk hotu no foin konklui mak 75% (93.000) no 25% seidauk. Tuir dadus, veteranu iha territóriu nasionál ne’ebé mak rejistu iha 2009 no ekipa verifikadór sira halo verifikasaun hamutuk 124,680. Iha Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, lei númeru 3/2006 iha artigu 13 ne’e hateten, ‘registo da Qualidade de Combatente da Libertação Nacional sei kontinua hala’o validasaun rejistu ba períodu daruak nian ba rekoñesimentu Kombatente hanesan Libertasaun Nasionál ne’ebé rejista iha tinan 2009. CNRT hakarak hadi’a ekonomia rai-laran https://tatoli.tl/2023/04/21/cnrt-hakarak-hadia-ekonomia-rai-laran/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 VIQUEQUE, 21 abríl 2023 — Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) komprometidu hakarak hadi’a ekonomia, sistema Governu no jere jestaun fundu ho di’ak hodi benefisia povu. Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o vizaun, misaun no programa partidu durante kampaña iha eis SMP 2 Viqueque, sesta (21/04/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa “CNRT hakarak salva Estadu demokrátiku no hakarak hadi’a ekonomia rai-laran hodi povu bele moris ho di’ak. Hadi’a ekonomia tenke to’o iha área rurál, ida-ne’e ami sei halo tanba independénsia ne’e tenke hadi’a nasaun no povu nia moris,” Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten durante kampaña iha eis SMP 2 Viqueque, sesta ne’e. Biban ne’e, Prezidente partidu enkoraja joven no estudante Viqueque-oan sira atu prepara-an hodi partisipa diskusaun iha área ekonomia ne’ebé daudaun diskute hela. Aleinde ne’e, bainhira hetan fiar hosi povu iha Eleisaun Parlamentár tinan ne’e, CNRT sei hadi’a dezenvolvimentu hosi área rurál nune’e povu bele sente ukun-an. “Bainhira ita-nia povu fiar ba CNRT atu ukun maka ita hakarak halo dezenvolvimenu hosi área rurál tanba erru loloos maka ferik katuas sira ne’ebé hela iha área rurál. Tanba ne’e bainhira halo dezenvolvimentu iha Timor tenke to’o ba sira la’ós ita halo dezenvolvimentu iha sidade de’it,” nia akresenta. Atividade kampaña hahú hosi tuku 15:00 to’o 18:00, ne’ebé hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál (PNTL) munisípiu Viqueque. Atividade ne’e hetan partisipasaun hosi militante no simpatizante hosi postu Lacluta, Uatulari, Uatucarbau, Ossu no Viqueque Villa. Floresta Covalima seidauk implementa programa viveiru komunitária munisípiu https://tatoli.tl/2023/04/21/floresta-covalima-seidauk-implementa-programa-viveiru-komunitaria-munisipiu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 COVALIMA, 21 abríl 2023 – Xefe Departamentu Reprezentasaun Territoriál Floresta Planta Indústria Covalima, Francisco Sarmento, hateten floresta Covalima seidauk implementa programa viveiru komunitária munisípiu tanba sei hein prosesu orsamentu. “Iha trimestre ba dahuluk tinan 2023, ita seidauk implementa programa viveiru komunitária munisipiu tanba problema ho orsamentu ne’ebé seidauk sai. Maske hala’o ona enkontru ho autoridade munisípiu Covalima tanba orsamentu mai hosi munisípiu atu implementa programa viveiru komunitáriu no programa manutensaun ai-kameli,” Francisco Sarmento hateeten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Kampung Baru, sesta ne’e Programa viveiru komunitária no manutensaun ai-kameli ne’ebé orsamentu mai hosi munisípiu rasik ne’ebé seidauk halo implmentasaun, sei hein hela prosesu orsamentu ne’ebé oras ne’e daudaun sei la’o atu halo implementasaun. Nia dehan, maske programa viveiru komunitária munisípiu seidauk implemente iha trimestre ba dahuluk maibé programa viveiru komunitária munisípiu sei implementa iha trimestre daruak tinan ne’e. “Tinan 2023 ita seidauk implementa programa viveiru komunitária no manutensaun área rezerva iha postu administrativu Tilomar,” nia hateten. Antes floresta Covalima estabelese programa viveiru komunitaria iha postu neen hanesan Fohorem, Fatumea, Fatululik, Maucatar, Zumalai no Suai, maibé  ba tinan ne’e implementa konsenta iha fatin ida nune’e ema na’in-ida mak kontrola. Kampaña Manufahi Partido os Verdes kompromete programa neen ba militante https://tatoli.tl/2023/04/21/kampana-manufahi-partido-os-verdes-kompromete-programa-neen-ba-militante/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 MANUFAHI, 21 abríl 2023 – Partidu os Verdes de Timor (PVT) realiza nia kampaña ba loron da-tolu iha Suku Betano Posto Administrativu Same-Vila Munisípiu Manufahi hato’o kompromisu hamutuk neen ba militante no apoiante sira bainhira manán iha eleisaun lejislativa tinan ne’e. “Imi rona no fahe tutan ita-nia kompromisu hamutuk neen ba ita-nia inan-aman sira no maluk sira hotu, ita hotu servisu makas hodi fó vitória ba ita-nia partidu iha eleisaun ne’e”, Prezidente PVT António Lela Hunu Cruz, iha kampaña aberta ne’ebé hala’o iha Betano, foin lalais ne’e. Nia dehan, bainhira povu fó konfiansa ba PVT liu barreira iha Parlamentu Nasionál ho kadeira lima ba to’o hitu mak partidu sei utiliza orsamentu subvensaun públika hodi implementa kompromisu ne’ebé fó sai ona iha kampaña eleitorál. Kompromisu neen ne’ebé PVT kaer metin importante bainhira kaer ukun iha períodu 2023-2028 mak hanesan. Harii sentru forsamasun profisionál empregu verde ba verde nia oan hotu. Servisu hamutuk ho verde mundiál hodi implementa empregu verde hamutuk 50.000 ba membru família verde hotu. Implementa programa hamutuk 1000 kooperativa no empreza verde, hakiak manu, hakiak fahi, hakiak animál sira ba família verde hotu iha Timor laran tomak. Sei luta no servisu hamutuk, verde mundiál hodi implementa programa bolsa estudu ba membru verde hotu hamutuk 1000 hodi prepara verde ba tinan 10 no 20 mai oin. Harii indústria fini ba manu fini ba fahi, fini ba karau no hahan sira ba animál hodi apoiu verde nia oan sira ne’ebé mak anjampur la eskola hodi hakiak manu, fahi prepara ba futuru oin mai. PVT sei instala Embaxadór verde hamutuk 10 hodi trata viza traballu, kontratu traballu ba membru verde hamutuk 50.000 iha nasaun sira hanesan tuir mai. Sei servisu ho partidu verde Austrália. Sei servisu hamutuk ho partidu verde Nova Zelandia. Sei servisu hamutuk ho verde Korea. Sei servisu hamutuk ho verde Japau. Sei servisu hamutuk ho verde Kanada. Sei servisu hamutuk ho verde Inglaterra. Sei servisu hamutuk ho verde Irlandia. Sei servisu hamutuk ho verde skotlandia. Sei servisu hamutuk ho verde Suiz. Nia hatutan, kompromisu hirak ne’ebé fó sai espesialmente ba família verde hirak ne’ebé lakon tempu mak sei hetan, kompromisu hirak ne’e sei halao bainhira PVT hetan asentu Parlamentu Nasionál utiliza orsamentu subvensaun partidu nian. “Ita la depende ba Estadu, tanba partidu ida kuandu hetan asentu iha Parlamentu Nasionál osan subvensaun ba kadeira ida kada tinan hamutuk $92.000.00, se ita hetan kadeira hitu no ualu mak sei uza osan ida ne’e hodi implementa programa empregu verde”, Lelahuno dehan. Nia salienta, PVT atu ba Governu ou la ba ne’e la’os kestaun maibé oinsa atu implementa empregu verde ba joven sira ne’ebé la eskola, laiha futuru no abandonadu hela durante tinan hira nia laran. Kampaña ho tipu komísiu ne’e hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Manufahi, observa hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) no Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ). Tuir oráriu kampaña ne’ebé aprova hosi CNE nasionál loron da-haat PVT sei halo fali nia kampaña politika iha Munisípiu Covalima. Laiha Preparasaun, Partidu Republikanu kansela vizita suku Dato https://tatoli.tl/2023/04/21/laiha-preparasaun-partidu-republikanu-kansela-vizita-suku-dato/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 LIQUIÇA, 21 abril 2023 — Diretór Komisaun Nasional Eleisaun (CNE -sigla portuges) Munisipiu Liquiça, Celestiano Xavier hateten Partidu Republikanu (PR) ho numeru sorteiu 9, konfirmadu sei la realiza atividade vizita, fahe brosur no stiker iha Suku Dato, Liquiça, ohin (21 abril)  tanba seidauk iha preparasaun. “Hau hetan ona informasaun husi Partidu Republikanu katak sira la realiza atividade tanba seidauk iha preparasaun,” dehan Celestiano Xavier ba Tatoli via Telemovel. Celestiano Xavier esplika, Partidu Politiku sira bele kansela sira nia atividade maibe presiza fo hatene antes nune’e labele implika ba servisu observador sira nian. Tuir dadus eleitor STAE ne’ebe publika iha tinan 2023, Munisipiu Liquiça iha eleitor hamutuk 50.987 ne’ebé kompostu husi Postu Administrativu tolu no suku 23. Suku Dato rasik rejistu eleitor hamutuk 6.204. Celestiano Xavier informa tuir kalendariu ne’ebe iha Partidu Republikanu ho numeru sorteiu 9, nia atividade kampaña iha Munisípiu Liquiça sei hala’o deit iha Suku Dato, Liquiça iha loron, 21 abril 2023, no  sei laiha tan loron seluk. “Sira nia kordenador liga hikas fali hodi konfirma loron kampaña foun tanba ohin nian seidauk preparadu. Kordenador informa katak ohin sei liu ba Maliana (Bobonaro),” nia dehan. Orariu husi CNE Nasional mos konfirmadu kata Partidu Republikanu hala’o atividade hanesan vizita, fahe brosur no stiker iha Posto Administrativu Atabae iha parte dader no Postu Administrativu Balibo iha parte lorokraik. Diretór CNE Munisipiu Liquiça mos dehan, iha loron hanesan Partido Socialista Timorense (PST) ho numeru sorteiu 15 sei hala’o atividade Door to Door no Dialogu Komunitariu iha Suku Leorema, Bazartete husi oras 10:00 to’o 12:00. Iha preparasaun Eleisaun Parlamentar ne’e Munisipiu Liquiça rasik iha Sentru Votasaun 85, no Estasaun de Votos 106. Partidu CASDT komprometidu dezenvolve setór agrikutura bainhira hetan fiar hosi povu https://tatoli.tl/2023/04/21/partidu-casdt-komprometidu-dezenvolve-setor-agrikutura-bainhira-hetan-fiar-hosi-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 VIQUEQUE, 21 abríl 2023 — Sekretáriu Jerál partidu Centro Ação Sosial Demokrático Timorense (CASDT) ho númeru sorteiu 14, Gally Soares Araújo, hateten partidu ne’e komprometidu dezenvolve setór agrikultura bainhira hetan fiar hosi povu. “Ami mai ho programa perioridade importante bainhira povu fó fiar ba CASDT. Iha programa lima ba povu hanesan dezenvolve setór agrikultulara no fó insentivu ba povu agrikultór sira atu motiva sira hasa’e produsaun iha Timor,” Sekretariu Jerál partidu CASDT dehan durante kampaña iha kampu Olobai, suku Caraubalu, Viqueque, sesta ne’e. Nia akresenta, razaun dezenvolve setór produtivu atu bele iha sustentabilidade ai-han lokál no ajuda hasa’e reseita doméstika iha rai-laran. CASDT nia programa sira mak hanesan sentru formasaun profesionál, agkrikutura no peska, turizmu, saúde no edukasaun, diversifikasaun ekonomia, inklui hadi’a estrada rurál hodi povu bele mobibiliza produtu lokál ba merkadu nasionál. “Buat hotu ema mak sai xave, nune’e ami hakarak kria sentru formasaun ba joven sira hodi prepara sira ba futuru. Karik ami manan iha eleisaun ami sei kria mós sentru formasaun ida iha munisípiu Viqueque,” nia akresenta. Iha biban hanesan, Prezidente interinu CASDT, Isac do Rosário, otimista bele implementa programa sira ho di’ak. “Ami mai ho estatu no programa sira. Ha’u husu simpatizante sira atu kria unidade iha uma laran no iha suku. Ita presiza iha unidade no estabilidade hodi hadi’a ita-nia nasaun demokrátiku ida-ne’e,” nia enkoraja. CASDT halo kampaña ho tipu mini kampaña, ne’ebé hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) no superviziona hosi Komisaun Nasioná Eleisaun (CNE, sigla portugés). PLPA la konsege halo komísiu iha Aileu tanba laiha preparativu maibé ‘’door to door’’ https://tatoli.tl/2023/04/21/plpa-la-konsege-halo-komisiu-iha-aileu-tanba-laiha-preparativu-maibe-door-to-door/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 AILEU, 21 abríl 2023 – Adjuntu Sekretáriu Jerál PLPA, João Paulo Adito Pereira, hateten PLPA la konsege halo komísiu iha Aileu tuir kalendáriu ne’ebé CNE aprova, tanba laiha preparativu, maibé konsege halo ‘’door to door’’ ka tama sai uma. “Ohin ami la konsege halo komísiu tanba ba dahuluk haree ba kodisaun partidu rasik, tanba ne’e ami hili halo de’it door to door hodi haree kondisaun komunidade sira iha área Manefonin nian. Karik PLPA hetan fiar hosi povu mak sei hadia uluk ponte hodi komunidade sira iha fatin ida bele movimentu, tanba fatin ne’e mós risku ba komunidade, bainhira iha tempu udan sira difisíl atu halo movimentu’’, João Paulo Adito hafoin halo atividade door to door ba komunidade sira iha Suku Aisirimohu, Postu Administrativu Aileu, Vila Munisípiu Aileu, sesta ne’e. Nia dehan, ba mudansa ajenda kampaña PLPA ho tipu komísiu no PLPA sei hala’o fali iha aban sábadu (22/4) iha suku Maurusa, Postu Administrativu Aleiu Vila, Munisípiu Aileu. “Ho mudansa ida ne’e PLPA hato’o ona ba iha parte CNE katak, ami sei halo ami nia komísiu ba fali iha aban”, nia informa. João Paulo hateten, ba eleisaun parlamentár tinan ne’e, PLPA iha programa prioridade ualu importante no PLPA kompromete katak kuandu povu fó fiar hodi kaer Governu mak sei tau prioridade ba programa sira hodi ezekuta durante mandatu tinan lima. “Ami nia programa prioridade iha ualu (8), ida  kona-ba edukasaun, saúde, agrukultura. komérsiu no indústria, infraetrutura, administrasaun liuliu mellora atendimentu servisu iha suku atu halo atendimentu di’ak ba povu iha baze”, nia informa. Nia esplika, kona-ba infraestrutura, PLPA mak povu fó fiar sei hadia infraestrutura báziku liuliu hadia dalan sira no ponte ne’ebé sei at, nune’e bele fasilita povu nian movimentu hodi lori sira-nia produtu lokál ba faan iha merkadu. Kona-ba setór edukasaun, Adjuntu Sekretáriu Jerál PLPA, ne’e dehan iha tinan 20 setór edukasaun la’o la di’ak, ema barak buka mak diploma de’it no barak la aprende siénsia ho di’ak. Bainhira PLPA hetan fiar hosi povu sei halo mudansa radikál liuliu tau importaánsa ba kualidade infraestrutura eskolár, halo laboratóriu, estabelese biblioteka, nune’e forma  estudante sira ho kualidade. Setór saúde, PLPA kompromete kuandu povu fó fiar mak manan iha eleisaun sei prioritiza hasae rekursu umanu no hadia infraestrutura sira atu bele fó atendimentu ba pasiente sira ho di’ak. Kona-ba setór agrikulura, PLPA hakarak diversifika podutu lokál fó insentiva ba agrikultór sira atu aumenta produsaun rai-laran tanba kada tinan Governu importa sasan hosi liur mai TL. Tanba ne’e PLPA bainhira ukun mak sei la depende ba produtu importasaun. Iha baiban ne’e, João Paulo hateten, PLPA mós hakarak dezenvolve setór Justisa no PLPA, kompromete karik manan iha eleisau parlamentár 2023 sei hadia sistema justisa iha TL liuliu sei halo melloramentu ba sistema justisa hod lori justisa besik liu ba povu, tanba durante ne’e povu halerik ba justisa. Programa PLPA nian mós hadia verifikasaun lista pensaun ba verteranu sira ne’ebé agora hosi 0-3 4 a 7, karik PLPA kaer ukun mak sei halakon ida ne’e no sei pasa hotu ba lista pensaun veteranus 8 a 14 ho nian klasifikasaun. Tuir ajenda ne’ebé aprova hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) Partidu Libertasaun Povu Aileba (PLPA) iha sesta (21/4) ne’e halo kampaña ho tipu komísiu iha Postu Administrativu Aileu Vila, maibé PLPA kansela ajenda komísiu ne’e no prefere halo de’it kampaña ho tipu door to door hodi fahe brosura ba  komunidade iha suku Aisirimou PostuAdministrativu Aileu Vila Munisípiu Aileu hodi esplika vizaun, misaun partidu nian inklui programa prioridade PLPA karik povu fó fiar iha eleisaun parlamentár tinan ne’e. UNDERTIM manan iha eleisaun sei moderniza Merkadu Manleuana https://tatoli.tl/2023/04/21/undertim-manan-iha-eleisaun-sei-moderniza-merkadu-manleuana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-21 DILI, 21 abríl 2023 – Prezidente Partidu Unidade Nasionál Demokrátiku  Rezisténsia Timorense (UNDERTIM), Fransisco Guterres, hateten bainhira UNDERTIM manan iha eleisaun parlamentár sei hadia merkadu manleuana sai modernizadu atu povu sira faan sasan ho seguru. “Iha eleisaun ida ne’e mak ita boot sira fó fiar ba partidu UNDERTIM ukun mak sei hadia merkadu manleuana ida ne’e sai modernizadu atu ita-nia povu sira faan sasan ho di’ak”, Fransisco Guterres informa bainhira halo mini-kampaña iha Merkadu Manleuana, ohin. Tanba ne’e, nia husu ba povu hotu atu fó konfiansa ba partdiu UNDERTIM iha eleisaun parlamentár 2023 ida ne’e. “Bainhira manan mak sei hadia hotu merkadu ida ne’e, tau AC atu ita boot sira faan produtu di’ak no seguru”, nia deklara. Nia dehan, to’o agora Timor-Leste la iha merkadu sentrál tanba ne’e bainhira UNDERTIM manan mak Merkadu Manleuana sai merkadu nasionál ba ema hotu. “Ita la iha merkadu sentrál entaun ida ne’e mak ami manan iha eleisaun ida ne’e merkadu manleuana ami halo sai merkadu nasionál atu aifuan sira tenke faan iha vidru laran atu lalar labele tur hodi fó moras ba ema”, nia esplika. Nia afirma, iha 21 maiu mak UNDERTIM la ukun mak sei aprosima maun boot Kayrala Xanana Gusmão hodi hadia povu nia moris ne’ebé daudaun ne’e iha sofrimentu nia-laran. Iha mini-kampaña ida ne’e, hetan seguransa másimu husi Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) liuhosi Batalhão de Ordem Publika (BOP). Tuir observasaun TATOLI iha terrenu katak observadór sira husi  CNE la marka prezensa iha mini-kampaña ida ne’e. KHUNTO kontinua fó prioridade ba programa saúde-edukasaun-ekonómia https://tatoli.tl/2023/04/22/khunto-kontinua-fo-prioridade-ba-programa-saude-edukasaun-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 MANATUTO, 22 abríl 2023 – Prezidente Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Armanda Berta dos Santos, hateten bainhira povu Manatuto fó fiar ba partidu KHUNTO mak sei kontinua fó prioridade ba programa saúde, edukasaun no ekonómia iha Timor-Leste. “Futuru iha joven nia liman, nune’e hakarak ko’alia katak ita sei la sees hosi programa edukasaun, saúde, ekonómia, infraestrutura hanesan estrada, bee-moos, eletresidade no seluk tan. Tanba ne’e, husu Manatuto-oan tenke fó kontribuisaun ba moris di’ak no unidade nasionál,” Armanda Berta hateten iha kampañia KHUNTO ne’ebé realiza iha postu administrativu Natarbora, munisípiu Manatuto, sábadu ne’e. Tanba, nia dehan, KHUNTO mai ho nia programa rasik hodi kontinua ba iha Governasaun tuir mai, nune’e bele haree ba povu ida nia di’ak iha Timor-Leste. “Ita manán, ita haree joven sira-ne’ebé eskola, futuru iha imi-nia liman, nune’e bainhira Governu presiza mak ita-boot sira bele konkorre mak bele tama iha ne’ebá. Karik sira-ne’ebé la eskola, ita sei halo rekrutamentu hodi halo servisu ka hamoos dalan ka estrada iha aldeia no suku. Atu dehan, ita-nia emar ba serbisu iha rai-li’ur di’ak, tanbasá mak la halo servisu iha rai-laran,” nia hateten. Prezidente KHUNTO ne’e hatutan, bainhira KHUNTO manán sei kontinua implementa programa bolsa da mãe jerasaun foun no sei kontinua mós implementa programa Uma Naroman ba Povu (UNP) liuhosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Konsilleiru Másimu Partidu KHUNTO, José dos Santos Naimori Bucar, hateten dezenvolvimentu presiza kria polítika ida-ne’ebé iha pás no estabilidade, iha povu no nasaun ida-ne’e. “Polítika ne’e tenke hadomi malu no hanoin ida de’it, nune’e povu bele moris di’ak iha nia rain rasik,” nia hateten. Konfirmasaun: Kampaña iha Alas, PDC prioriza setór importante tolu ba povu https://tatoli.tl/2023/04/22/konfirmasaun-kampana-iha-alas-pdc-prioriza-setor-importante-tolu-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 MANUFAHI, 21 abríl 2023 – Partidu Democrático Cristão (PDC) iha programa 10. Entre programa sira ne’e, PDC iha programa prioridade tolu. Prezidente partidu ho númeru sorteiu 16, Francisco de Araújo, informa, programa prioridade tolu ne’e mak hanesan, saúde, edukasaun no agrikultura sai programa prioridade bainhira povu fó fiar ba PDC hetan asentu iha Parlamentu Nasionál no envolve iha Governu. “Ita-nia programa prioridade liu iha setór tolu hanesan edukasaun, saúde no agrikultura; tolu ne’e mak importante liu ba ita-nia povu. Karik, povu fó fiar mai ami mak ami sei dezenvolve di’ak liutan setór hirak ne’e inklui seluktan,” Prezidente PDC ba Agência TATOLI, foin lalais ne’e. PDC nia haree, Timor-Leste nia Problema prinsipál hamutuk neen: 1. Mina matan Bayu Undan komesa maran daudaun ona no gastu fundu minarai kada tinan sei sa’e beibeik maibé laiha impaktu signifikativu ba dezenvolvimentu nasaun. 2. Setór produtivu sira ladun la’o durante tinan 20 nia laran atu ajuda diversifika Timor-Leste nia ekonomia. 3. Líder partidu polítiku tane malu no moris di’ak uluk ona maibé povu nafatin mukit no ki’ak. 4. Forsa traballu no juventude barak liu kada tinan maibé empregu la iha ba sira atu sustenta moris no família. 5. Metade hosi populasaun moris iha liña pobreza nia okos no má-nutrisaun aas tebes. 6. Fundadór nasaun sira komesa idade ba daudaun ona maibé seidauk iha lideransa alternativu ida atu lori povu ba moris di’ak. PDC mai ho jerasaun foun, vizaun foun no programa atu kontinua luta ne’ebé hori uluk kedan partidu istóriku Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (FRETILIN) nian ba moris di’ak povu nian. Luta FALINTIL sira nian, liberdade no luta estudantil sira nian hodi estuda, sai matenek no dezenvovle Timor Leste. Tanba ne’e, PDC hakarak envolve Timoroan hotu iha prosesu dezenvolvimentu no la husik Timoroan ida iha kotuk tanba partidu, ideolojia, relijiaun ka rasa diferente. PDC nia objetivu ba tinan lima maka atu garante estabilidade ekonomia nasaun hodi lori povu ba moris di’ak, atu atinji objetivu ne’e, PDC hatuur programa prinsipál ba dezenvolvimentu TL nian. 1. Halais dezenvolvimentu setór infraestrutura hodi liga ekonomia komunidade ba merkadu, dezenvolvimentu estrada, ponte no drainajen hosi postu ba suku no hosi suku ba aldeia sira no infraestrutura iha tasi leten entre Cristo Rei ho Bidau Santa’na ba divertimentu juventude no turizmu nian no aranja aviaun doméstiku tolu ba Falintil- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no protesaun sosiál hodi asegura rikusoin umanu no fasilita transporte fasil lais. Hamosu enerjia alternativa renovavel hosi bee, anin no loron manas iha territóriu tomak hodi fornese enerjia elétrika ba povu kuntinuada no barratu ho Investimentu iha fibre optiku hodi halais internet di’ak no barratu ba povu. 2. Dezenvolve rekursu umanu ne’ebé saudável no konfiável, kualidade no dijitaliza sistema atendimentu saúde ne’ebé di’ak no lais ho arranju doutór espesialista 50 ba área oioin hodi eleva kualidade atendimente Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) ba nível internasionál no arranju fasilidade saúde, ekipamentu, makina hodi ajuda pesoál saúde sira nia serbisu atu hamosu indústria farmaseútika hodi produs ai-moruk esensiál ba Timor –Leste.Harii ospitál espesializada iha Oe-Cusse, Baucau no Manufahi, hadi’a infraestrutura no fasilidade eskola primária to’o universidade no orienta aprendijazen ba produsaun no asegura kualidade edukasaun ne’ebé hanesan ba Timoroan hotu gratuita no kualidade fó bolsa estudu rihun rua kada tinan no fó kreditu estudu rihun $5 kada tinan ba estudante sira atu estuda no sai matenek. 3. Haforsa investimentu iha setór produtivu no rekursu naturál ba estabilidade ekonomia nasaun nian ho aloka rai tuir ninia funsaun no hasa’e investimentu ba setór agrikultura no turizmu nu’udar baze ba ekonomia nasaun nian, hasa’e produsaun agrikula hodi asegura sustentabilidade ai-han rai-laran no hamenus importasaun ba 20% no explora turizmu istóriku, relijiozu no naturál hodi hasa’e númeru vizitante no kriasaun empregu iha baze, hamosu banku no empreza agrikola hodi fó insentiva no kreditu ba agrikultór sira. 4. Simplifika burokrasia no desentraliza administrasaun públika ba povu, halais desentralizasaun ba administrasaun públika ho lais no kualidade, fahe rejiaun ba Ramelau, Kablaki, Matebian no Rejiaun Administrativu Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), hamosu asembleia munisipál, despartidariza funsaun públika hodi fó atendimentu públiku ne’ebé di’ak ba povu tomak, aloka orsamentu rihun $100 – $250 kada tinan ba suku no aldeia hodi halais dezenvolvimentu iha baze no kria empregu formál no naun-formál iha suku ho aldeia sira. Kontrola masimu funsionamentu administrasaun públiku no haforsa zero toleránsia ba korupsaun. 5. Juventude eroi (juventude mak pasadu, prezente no futuru RDTL ninian), haforsa parseiru internasionál ba kriasaun empregu ba juventude sira iha rai-li’ur ho alvu 5% totál populasuan serbisu iha li’ur hodi kontribui ba dezenvolvimentu, harii Ministériu Traballu no juventude ba haforsa formasaun tékniku ba juventude sira tuir nesesidade merkadu, haforsa setór privadu liuhosi kreditu funan ki’ik hodi kria empregu ba juventude sira iha rai-laran. Kria empregu 25 kada suku kada tinan durante tinan lima nian laran no formaliza setór informál ba kriasaun empregu liuhosi formasaun no kreditu. 7. Valoriza no rekunese lideransa nasionál, idozu, joven no labarik sira ba istória no futuru nasaun nian, Estadu rekunese Kayrala Xanana Gusmão nu’udar líder restauradór independénsia no aman ba nasaun. Estadu rekunese Timoroan hotu ne’ebé vota ba ukun rasik aan iha tinan 1999 hodi hametin istória libertasaun nasionál iha família idaidak iha Timor-Leste laran tomak, kontinua no hadi’a pensaun idozu, veteranu, juventude no jerasaun foun sira atu hala’o programa lima ne’e mak PDC uza estratejia haat ka H3K katak Hadi’a, Hasai, Hamosu no Kontinua (bele haree iha brosur ne’ebé sirkula ona) no explora didi’ak. Kampaña ho tipu dialogu PDC nian ba terseira faze hala’o iha Postu administrativu Alas, Munisípiu Manufahi sesta ne’e hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Manufahi la rejista kazu durante loron haat kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/22/manufahi-la-rejista-kazu-durante-loron-haat-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 MANUFAHI, 22 abríl 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi Superintendente Joni Viana das Regras, informa durante kampaña eleitorál iha Manufahi, hahú 19 to’o 22 abríl, PNTL la rejista kazu ruma entre atake militante partidu polítiku sira. “Durante kampaña la’o iha 19 abríl to’o ohin loron, ita seidauk rejista kazu ruma, liuliu konflitu entre militante sira maske partidu bo’ot sira hanesan KHUNTO, Partidu os Verdes de Timor, FRETILIN no seluk tan halo ona sira nia kampaña ho masa ne’ebé barak maibé la mosu konflitu ruma, situasaun iha Manufahi ne’e la’o kontroladu”, Komandante dehan ba jornalista iha Manufahi, sabadu ne’e. Nia hateten, membru PNTL ne’ebé kolokadu iha terenu hamutuk 129, hodi fó seguransa ba partidu polítika sira hala’o kampaña ho tipu komísiu, door to door no fahe brosura ba militante sira ho livre no kontroladu. Ho membru ne’ebé sufisiente, nia garante sei asegura kampaña polítika sira iha Manufahi to’o remata no laiha konflitu ruma to’o hakat ba eleisaun. MLPM kansela kampaña dahuluk iha Maubara https://tatoli.tl/2023/04/22/mlpm-kansela-kampana-dahuluk-iha-maubara/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 LIQUIÇA, 22 abril 2023 — Partidu Movimentu Libertasaun Povu Maubere (MLPM) ho numeru sorteiu 14, ohin loron deside kansela nia kampaña dahuluk iha Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça ho atividade Door to Door no Komisiu. “Ita sei la realiza Komisiu iha Maubara, ami kansela tiha ona,”  Prezidente Partidu MLPM, Reis Kadalak informa direita ba Tatoli via telefonika ba Tatoli, sábadu ne’e. Reprezentante Relasaun Publika Partidu MLPM, José Martins Boluk informa tuir orariu Komisaun Nasional Eleisaun (CNE -sigla portuges), Partidu MLPM sei hala’o atividade Door to Door no Komisiu iha Postu Administrativu Maubara maibé tanbá iha asuntu tekniku ne’ebé seidauk resolvidu deside hodi adia ba tempu seluk. “Ohin ita hala’o deit atividade iha Dili no prepara ba aban ba Gleno, iha Maubara ita kansela tanba asuntu tekniku,” José Martins esplika. Diretór CNE Munisipiu Liquiça, Celestiano Xavier mos konfirma CNE prontu la’o tuir dezisaun husi partidu politiku sira no husu atu nafatin iha kordenasaun no komunikasaun ba malu bainhira iha mudansa orariu. Celestiano Xavier informa, partidu MLPM sei iha tan oportunidade hodi halo kampaña iha Munisipiu Liquiça tuir orariu CNE nian iha Liquiça Villa iha semana oin, sábadu, 29 abril ho atividade ho atividade hanesan Door to Door no Komisiu. PD hakarak ukun hamutuk ho partidu hotu-hotu https://tatoli.tl/2023/04/22/pd-hakarak-ukun-hamutuk-ho-partidu-hotu-hotu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 MALIANA, 22 abríl 2023 - Prezidente Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino, hateten bainhira povu depozita konfiansa ba manán iha eleisaun parlamentár sei bolu partidu hotu-hotu kiik ka boot forma governu ba ukun hamutuk, tanba PD iha prinsípiu katak prontu atu hatutan espíritu funu-nain sira-nia hodi konstrui estadu direitu demokrátiku ba povu no nasaun. Enkuantu Prezidente PD hato’o promesa polítiku ne’e, iha atividade kampaña aberta iha kampu futeból Maliana, munisípiu Bobonaro, sábadu ne’e. “PD kuandu kaer ukun sei dada tuir partidu hotu-hotu, FRETILIN, CNRT, UDT, KOTA ka partidu kiik ka boot, iha partidu ka laiha partidu, maibé estádu nia ema,” nia tenik. Molok implementa planu prioridade ba povu, ba dahuluk sei hadi’ak polítiku ida ne’ebé saudável, koordena, rekoñese ema hotu-hotu atu hamutuk serbí no dezenvolve estadu RDTL, tanba PD nia moto dehan ‘Hun ida, abut ida, inan ida, aman ida ba Timor-Leste’. Enakuantu PD mos komprometa katak kria kondisaun dignu ba veteranu sira no sei buka tuir lutadór sira, liuliu saudozu Nicolau Lobato ne’ebé mate to’o oras ne’e seidauk heran nia ruin no paradeiru. PD prioritiza loke zona ekonomia livre iha fronteira https://tatoli.tl/2023/04/22/pd-prioritiza-loke-zona-ekonomia-livre-iha-fronteira/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 MALIANA, 22 abríl 2023 - Partidu Demokrátiku (PD) ho númeru Sorteia (4), sábadu ne’e raliza atvidade kampaña ho tipu komísiu aberta iha kampu feteból postu Administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Prezidente Partidu Demokrátiku, Mariano Assanami Sabino, hateten bainhira povu depozita konfiansa ba PD iha eleisaun parlamantár, 21 maiu 2023, sei tau prioridade atu loke free zone ka ka zona livre iha merkadu fronteira, munisípiu Bobonaro, Covalima no Rejiaun Administrativu Espesíal Oe-Cuse Amabeno (RAEOA) hodi minimiza atividade ilegál. “Iha setór ekonomia ita hakarak fronteira ne’e tenke loke ho luan, loke ho di’ak hodi nune’e fronteira ne’e labele akontese tán movimentasaun ilegál iha-ne’e, nia livre tama mai iha-ne’e, tanba buat ki’ik-oan ida, nia hatama sigarru, mina, estadu iha atu fasilita ninia ema halo bisnis, la’ós estadu mak taka dalan fali,” nia hateten. PD mós tau prioridade atu dezembolve setór agrikultura liuhosi sosa tratór, fila-rai gratuita no hadi’ak barrajen hodi fornese bee ba natar ho to’os, nune’e agrikultór sira sai produtivu liután, hodi hasa’e prudusaun agríkola ra-laran. Tanba dezde uluk PD mai ho konseitu ida hakarak povu kuda governu sosa, nune’e agrikultór sira bele hetan rendimentu di’ak hodi kontribui hadi’ak nesesidade ekonomia família no ekonomia nasaun. “Ita tenke hasa’e produsaun, sasán sira-ne’e tenke kompetetivu, la’ós halo fali ita-nia taxa bootliu ne’ebé ke ita fa’an sasán labele,” nia katak. Prezidente timorense preokupa militante CNRT hetan tuda hosi ema deskoñesidu https://tatoli.tl/2023/04/22/prezidente-timorense-preokupa-militante-cnrt-hetan-tuda-hosi-ema-deskonesidu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-22 Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, preokupa no koondena ho ema deskoñesidu ne’ebé tuda militante hosi partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés) hafoin partisipa kampaña iha Munisípiu Viqueque iha loron 21 abríl. “Militante CNRT hetan asaltu husi se, ita lahatene, maibé iha Watulari ne’eba, depois sira fila husi komísiu bo’ot ida iha Viqueque no ida ne’e la’os foin mak akontese maibé iha ne’eba ne’e sempre atake ema”, PR Horta hateten ba jornalista sira iha Embaxada Indonézia, Faról, sábadu ne’e. Tuir Xefe Estadu, ba hirak ne’ebé halo violénsia konsidera hafoer partidu, ne’e tenke koondena, labele nonok. “Ba sira ne’ebé halo violénsia, tuda fatuk ema, halo kanek ema, sira ne’e sira hafoer partidu, ne’ebé povu sei lakohi vota ba sira”, Horta lamenta. “Maibé ha’u hatete, se mak halo violénsia ne’e halo sala no komete krime aumezmu tempu sira nia partidu mak lakon”, nia konklui. FRETILIN hakarak hametin unidade nasionál hala’o dezenvolvimentu iha TL https://tatoli.tl/2023/04/23/fretilin-hakarak-hametin-unidade-nasional-halao-dezenvolvimentu-iha-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 COVALIMA, 22 abríl 2023 – Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revosionáriu Timor-Leste Independénsia (FRETILIN), Mari Alkatiri, hateten bainhira povu fó konfiansa iha eleisaun parlamentár ne’e mak FRETILIN hakarak hametin unidade nasionál hodi hala’o dezenvolimentu iha Timor-Leste. “Atu fó naroman ba povu ne’e saida mak ita tenke halo. Ba dahuluk, FRETILIN tenke iha kapasidade atu hametin unidade nasionál hanesan dalan ida atu lori dezenvolvimentu, ita bolu progresu ba rai ida-ne’e,” Sekretária Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, hato’o iha atividade mini kampaña eleitorál ho tipu komísiu iha kampu futeból Ladi Covalima, domingu ne’e. Bainhira laiha unidade nasionál, nia dehan, laiha dezenvolvimentu no laiha progresu, tanba ne’e  maske liu ona tinan-20 Timor-Leste ukun rasik aan maibé laiha progresu ba dezenvolvimentu no povu kontinua halerik nafatin. “Povu kontinua halerik nafatin tanba ita ukun hakarak kontra malu no diskrimina malu. Nune’e, ba dahuluk unidade ba progresu hodi hametin ita-nia hanoin no ita-nia hakarak, ita bele komprende didi’ak prosesu tomak nohapara atu hateke ba kotuk. Maske hanoin ba kotuk tenke iha vizaun no misaun atu hateke no la’o ba oin,” nia dehan. Aleinde unidade nasionál, tenke halo dezenvolmentu ekonómiku ida atu fó dignidade ba ema hotu tanba ema hotu iha direitu ida atu moris ho dignu ho kondisaun bele haburas sira-nia vida no hanaruk ida-ida nia vida. Haburas no hanaruk ekonómia família iha Timor-Leste, tenke iha juventude ida dinamiku no produtivu ne’ebé signifika servisu tenke iha kapasidade no tenke iha sistema edukasaun ne’ebé di’ak. “Ekonómia dignu signifika hotu-hotu partisipa iha dezenvolvimentu no bele hetan nia benefísiu. Tenke iha mós kapasidade hakbiit poder empowerment hodi partisipa sira-nia kbiit ba ita-nia prosesu dezenvolvimentu, no labele hela de’it uma maibé sira iha kapasidade hodi partisipa iha prosesu tomak,” nia hateten. Koordenadór Partidu FRETILIN munisípiu Covalima, Francisco de Andrade, hato’o bem-vindu ba sekretáriu jerál partidu FRETILIN hodi hala’o kampaña ba datoluk iha munisípiu Covalima no nia husu ba militante sira esfosu hodi lori vitória ba FRETILIN iha eleisaun parlamentár ne’e. KHUNTO hakarak tau prioridade ba infraestrutura bázika https://tatoli.tl/2023/04/23/khunto-hakarak-tau-prioridade-ba-infraestrutura-bazika/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 VIQUEQUE, 23 abríl 2023 — Partidu K’manek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) ho númeru sorteiu 05 hakarak tau prioridade ba área infraestrutura bázika. Militante no simpatizante Partidu KHUNTO entuziasmu partisipa kampaña aberta maski udan, iha kampu futeból, postu Viqueque Villa, domingu (23/04/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa “Ba Eleisaun Parlamentár ida-ne’e, bainhira ami manán sei tau prioridade ba infraestura bázika liga ba aldeia, suku no postu atu nune’e povu bele asesu tanba agora ita haree kondisaun dalan sempre difikulta ba povu. Ho ida-ne’e Partidu KHUNTO hakarak hadi’a infraestrutura sira iha Timor laran hodi fasilita povu,” Prezidente Partidu KHUNTO, Armanda Berta dos Santos, hateten durante kampaña iha kampu futeból, iha postu Viqueque Villa, domingu ne’e. Aleinde ne’e, partidu ne’e hakarak tau prioridade mós ba setór saúde, edukasaun, no turizmu. “Ho programa sira-ne’e, karik povu fó fiar ba ukun iha IX Governu mak sei kria buat di’ak. Nune’e mós sei tau importásia ba joven sira tanba joven maka futuru nasaun. Tanba ne’e, loron 21 maiu 2023 keta haluha hili Partidu KHUNTO hodi hadi’a povu nia moris no nasaun,” nia akresenta. Militante no simpatizante Partidu KHUNTO partisipa kampaña aberta iha kampu futeból, postu Viqueque Villa, domingu (23/04/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa Iha fatin hanesan, Konselleiru másimu Partidu KHUNTO, José dos Santos ‘Naimori Bukar, husu ba militante no simpatizante sira iha munisípiu Viqueque hodi hadomi malu no hadomi rai ida-ne’e. “Ha’u hakarak ita jerasaun foun tenke kria unidade atu timor-oan hotu bele moris hakmatek, haluha pasadu, no haree ba futuru. Saida maka ita sei halo ba joven sira no ba rai ida-ne’e polítika labele soran malu,” Naimori fó hanoin. Kampaña aberta ne’e hahú iha tuku 14:00 to’o 17:00, ne’ebé hetan partisipasaun hosi militante no simpatizante hosi postu Lacluta, Viqueque Villa, Uatulari, Ossu no Uatucarbau. Atividade ne’e hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) munisípiu Viqueque no akompañamentu hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) inklui observadór nasionál no internasionál. Partidu os Verdes kompromete halais implementasaun poder lokál no desentralizasaun administrativa https://tatoli.tl/2023/04/23/partidu-os-verdes-kompromete-halais-implementasaun-poder-lokal-no-desentralizasaun-administrativa/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 COVALIMA, 22 abríl 2023 – Patidu Os Verdes de Timor (PVT) ho númeru sorteiu neen (6), sábadu ne’e, realiza kampaña eleitorál ba dahaat ho tipu diálogu iha munisípiu Covalima. Sekretáriu Nasionál Partidu Os Verdes de Timor (VT), Santana Martins, fó sai komprómisu eleitorál ba tinan lima mak hanesan halais implementasaun lei poder lokál no dezentralizasaun administrative, edukasuan no formasaun, saúde, inkluzaun sosiál, agrikultura, turizmu, komérsiu no indústria, setór finanseiru no aproiu projetu tasi mane. Razaun fó prióridade ba programa edukasaun no formasaun hodi investe edukasaun hahú pre-eskolár, Tekniku Vokasionál no formasaun profisionál, iha área saúde prióridade kuidadu primária, sekundára no terseira hodi haboot peskiza saúde nu’udar planu dezenvolvimentu saúde. Nune’e mós iha setór agrikultura, peska, pekúaria no floresta hanesan rai osan no merkadu,  irrigasaun hodi redús risku falla liuhosi seguru asuransia,s etór turizmu hanesan turizmu kominitária no ekolójia, turizmu aventura, relijiozu no kulturá, etnográfiku no haris tasi. Partidu os Verdes de Timor iha vizaun mak hanesan oinsá sai hanesan instrumentu atu transforma lori dalan hodi transforma membru nia kakutak ho instrumentu ekonómia ne’ebé partidu hola papél no mehi ba Estadu no Timor-Leste oinsá atu kontribui. Aleinde fó sai komprómisu ba governasaun, prezidente PVT fó sai mós iha komprómisu ba nia membru sira hanesan harii sentru formasun profisionál empregu verdes, servisu global green hodi implementa programa empregu verde hamutuk 50.000.00. Implementa programa verde 1.000, empreza verdes no koperativu ba membru partidu verdes, instala embaixadór verdes iha nasaun 10 hodi trata viza traballu no kontratu servisu. “Ha’u hakarak imi komprende programa nune’e bele ba esplika kompromisu eleitorál ba família verdes mak sai forsa ba partidu ho nia komprómisu eleitorál. Bainhira povu fó fiar iha eleisaun parlamentár, partidu sei uza orsamentu subvensaun públika hodi implementa kompromisu eleitorál,” nia dehan, Koordenadór internu Partidu Os Verdos de Timor (PVT) munisípiu Covalima, Carlos Agostinho dos Santos, sei esforsu makaas hodi lori partidu Os Verdes de Timor lori vitória iha eleisaun parlamentár tinan 2023. “Ha’u hakarak fanu membru PVT iha Covalima ho fó hanoin ba prezidente ami-nia esforsu la’ós to’o iha ne’e de’it, maibé ami sei garante PVT fó vitória iha munisípiu Covalima no lori ba iha territóriu nasionál,” nia dehan. Entretantu, Prezidente Partidu Os Verdes de Timor, António Lela Huno Cruz, hateten partidu Os Verdes kompromete hakarak la’o hamutuk ho partidu CNRT no FRETILIN hafoin rona rezultadu eleisaun. “Ha’u konvida sekretáriu jerál ho nia estrutura hodi lee sai ita-nia komprómisu ba Estadu hakarak la’o hamutuk ho partidu CNRT no FRETILIN. Hafoin iha eleisaun, ita-nia kompromísu sei lee hosi kuadru partidu os Verdes de Timor hodi ko’alia kona-ba Estadu ne’ebé laiha relasaun programa ba os verdes nia-oan sira,” Prezidente PVT, António Lela Hunu Cruz, hato’o liuhosi kampaña eleitorál iha eis prizaun Suai Loro. Tuir observasaun hosi Agência Tatoli nota katak, iha kampaña Patidu Os Verdes ho tipu diálogu ba datoluk iha munisípiu Covalima ne’e orbserva másímu hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portages), Provedoria Direitu Humanu (PDHJ) no hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Povu fó konfiansa, Alkatiri promete sei lansa programa foun "Cesta Solidária" https://tatoli.tl/2023/04/23/povu-fo-konfiansa-alkatiri-promete-sei-lansa-programa-foun-cesta-solidaria/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 COVALIMA, 23 abríl 2023 –Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, promete bainhira povu fó konfiansa iha eleisaun parlamentár 2023 mak FRETILIN hakarak lansa programa Cesta Solidária ba povu kada fulan. “Ema barak laiha kondisaun atu moris, ha’u hakarak Estadu nakonu ho solidariedade. Signifika, sira laiha kondisaun atu moris loro-loron, tenke iha apoiu kada fulan ne’ebé sira presiza atu moris. Tanba ne’e, mak FRETILIN hakarak lansa programa foun ida ita bolu Cesta Solidária,” Sekretária Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, hato’o iha atividade mini kampaña eleitorál ho tipu komísiu iha kampu futeból Ladi Covalima, domingu ne’e. Partidu ho númeru 11 ne’e, nia dehan, sei lansa programa Cesta Solidária no sira-ne’ebé sai benefisiáriu ba programa refere mak dahuluk ba benefisiáriu sira-ne’ebé hetan ona Uma Naroman ba Povu (UNP). “Ita-nia oan sira-ne’ebé presiza saúde hahú hosi idade tinan ida (1) to’o tinan hitu (7), presiza alimentasaun ba nútrisaun ba Cesta Solidária, hodi fó prióridade ba ema ho defisiénsia sira-ne’ebé seidauk iha kondisaun atu servisu, tenke iha Cesta Solidária implementa kada fulan. Tanba, Cesta Bázika imlpementa tinan ida dala-rua,” nia hateten. Aleinde prióridade ba programa Cesta Solidária, FRETILIN fó prióridade ba setór importante sira hanesan edukasaun hodi hadi’a sistema edukasaun prepara iha nivél ba joven adultu no presiza sistema saúde ne’ebé integradu. “Ita presiza sistema edukasaun iha nivél hotu, ita-nia joven adultu sira atu partisipa iha prosesu sistema edukasaun tenke iha kapasidade atu prodús kuadru kompetente. Sistema hosi baze fraku, profesór tenke hatene saida mak nia ba hanorin,” nia dehan. Nia dehan, hadi’a sistema edukasaun no saúde, Estadu no Governu tenke prepara didi’ak profesór ho sistema edukasaun hosi baze to’o ensinu superiór iha kualidade, ohin loron la akontese, Tanba ne’e, agora hasoru problema barak iha kapasidade presiza kria kampu traballu iha área oioin. Aleinde edukasaun, presija hadi’a mós sistema saúde ne’ebé di’ak tenke kompletu ho integradu, maske iha profisionál saúde ne’ebé iha kapasidade maibé laiha kondisaun atu servisu iha espesialista, maibé laiha ekipamentu ba sira atu hala’o servisu hodi uza sira-nia kapasidade ne’ebé sira iha. Atu hadi’a sistema sira-ne’e, nia hateten, presiza hadi’a Estadu tanba Estadu hanesan instituisaun boot no tenke funsioná tuir konstituisaun no lei, estadu dinámiku hatene aprova lei atu ezekuta bainhira parlamentu nasionál no governu iha kapasidade atu ezekuta. Bazea ba kalendáriu hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) hafoin finaliza kampañia iha loron 23 fulan-abríl tinan 2023, FRETILIN hala’o kampañia ho tipu komísiu iha munisípiu Atauro. Xanana aprezenta objetivu rua iha Baucau inklui hadi'a sistema https://tatoli.tl/2023/04/23/xanana-aprezenta-objetivu-rua-iha-baucau-inklui-hadia-sistema/ tatoli.tl Notísia 2023-04-23 BAUCAU, 23 abríl 2023 – Prezidente Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT, sigla portugés), Kay Rala Xanana Gusmão, domingu ne’e aprezenta objetivu boot rua ba militante sira iha  Baucau inklui hadi’a sistema ne’ebé uluk estabelese ona. Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, esplika, iha eleisaun prezidensiál kandidata atuál Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta tanba hakarak hadi’a órgaun soberania nu’udar xefe estadu. Maibé tinan-ne’e bainhira manán maioria sei presiza hadi’a tán órgaun soberania rua seluk hanesan parlamentu no governu nune’e bele atu hadi’a povu no nasaun. “Kontente tanba haree imi Baucau barak, husu fó fiar ba CNRT atu hadi’a ho objetivu rua hanesan hadi’a sistema ne’ebé uluk estabelese hosi parlamentu to’o governu,” Prezidente partidu CNRT hateten iha kampu futeból Triloka, postu Baucau vila, domingu ne’e. Maibé Eis Prezidente Repúblika ne’e la esplika klaru kona-bá sistema polítiku ka sistema governasaun. Eis primeiru ministru ne’e konsidera, ezisténsia partidu polítiku ida harii tenke iha programa nune’e bele implementa bainhira povu fó fiar iha eleisaun parlamentár tanba CNRT iha prinsípiu ukun governu tenke serbí rai no povu. CNRT liuhosi kampaña eleitorál iha objetivu rua; dahuluk bainhira povu fó fiar hodi manán maioria iha eleisaun parlamentár sei hadi’a sistema iha órgaun soberania hanesan parlamentu nasionál no governu. Xanana fundamenta, hadi’a sistema iha órgaun soberania ne’e tuir Konstitusaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Objetivu daruak mak dezenvolve rai liuhosi programa ne’ebé prepara ona ligadu ho planu dezenvolvimentu estratéjiku hanesan dezenvolve ekonomia atu kria kampu serbisu no hadi’a povu nia moris, governasaun di’ak hodi hakbesik prestasaun ba povu no promove infraestrutura. Xanana Gusmão, argumenta, nasaun ukun-aan tenke dezenvolve setór ekonomia nune’e kumpre palavra orden katak tenke manán maioria absuluta hodi fó fatin ba partidu forma governu atu hadi’a sistema, defende fundu mina-rai no kontinua gaña konfiansa hosi mundu internasionál. “CNRT iha ona planu, hili CNRT kontinua hala’o dezenvolvimentu iha ita-nia rai,” Xanana Gusmão argumenta. CNRT iha kampaña komísiu kompromete sei iha governasaun di’ak hodi hakbesik  ba povu liuhohsi programa hanesan dezenvolve kapitál umanu hanesan hadi’a kualidade no asesu ba ensinu, hadi’a no habelar kualidade saúde, promove inkluzaun sosiál, governasaun lokál no justisa. Nune’e mós dezenvolve ekonomia hanesan kria kampu serbisu no hadi’a povu nia moris liuhosi kriasaun kampu serbisu ba ema hotu liuliu juven sira, industrializasaun no komersializasaun ba setór produtivu sira, harii industria kosta sul no estabelese zona industriál. Nune’e mos, promove infraestrutura hanesan reabilita estrada no konstrui ponte hosi nasionál to’o rurál, reabilita no halo jestaun ba portu, aeroportu no fibra obtika, asegura asesu fornesimentu eletrisidade, bee-moos inklui saneamentu no irrigasaun ba ema hotu no  ne’ebé seguru no efisiente inklui implementa ordenamentu territóriu no abitasaun dignu ba povu. Sistema polítiku Timor-Leste nian mak Repúblika Semi-Prezidensialista Xefe Estadu mak Prezidente Repúblika, ne’ebé eleitu ho sufrájiu diretu no universál ho mandatu ba tinan lima. Prezidente Repúblika maka hanesan garante ba Konstituisaun, unidade Estadu no funsionamentu regulár instituisaun demokrátika nian, nia mak bele promulga diploma lejizlativu ne’ebé Governu aprova ona ka Parlamentu Nasionál no bele mós ezerse direitu veto hasoru “sira ne’e duni”. Prezidente Repúblika mak hanesan Komandante Supremu Forsa Armada. Halo tiha eleisaun ba Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika konvida líder partidu ne’ebé hetan votu barak liu ka husi aliansa partidu ho maioria parlamentár atu forma Governu. Kompete mós ba Prezidente Repúblika atu prezide Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa. Parlamentu Nasionál, órgaun lejizlativu, fiskalizasaun no desizaun polítika, kompostu husi mínimu Deputadus na’in-52 no másimu 65, no hili sira liuhusi votu populár ho mandatu ba tinan 5. Lei Eleitorál mak bele estabelese númeru loloos deputadu sira-ne’ebé kompoin Parlamentu Nasionál, agora nian mak 65. Partidu polítiku sira konkorre iha eleisaun lejizlativa, ne’ebé organiza tuir lista ordenada kandidatu sira nian. Governu, ne’ebé bele halo mós lei sira, hanesan dekretu-lei, kona-bá matéria balu, mak sai nu’udar órgaun ezekutivu Estadu nian no órgaun Superiór Administrasaun Públika, responsável mós ba elaborasaun no implementasaun Programa Governu, ne’ebé kontein polítika jerál paíz nian, ba tinan lejizlatura tinan 5 laran. Primeiru-Ministru mak Xefe Governu. Abitante Uatulari no Uatucarbau preokupa ho eletrisidade mate lakan https://tatoli.tl/2023/04/24/abitante-uatulari-no-uatucarbau-preokupa-ho-eletrisidade-mate-lakan/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 VIQUEQUE, 24 abríl 2023 – Reprezentante abitante postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, Lemos da Silva, preokupa ho kondisaun ahi eletrisidade ne’ebé sempre mate lakan nune’e difikulta atividade negosiante sira. “Populasaun kumpre ona sira-nia dever hodi selu ahi eletrisidade maibé oras ne’e ahi eletrisidade mate dalaruma to’o 24 oras bele fó impaktu ita-nia negosiante sira ne’ebé fa’an ikan no ayam potong tau iha jelera bele estraga de’it,” Lemos da Silva hateten ba Agência Tatoli via telefónika, segunda ne’e. Nia husu ba tékniku sira bainhira eletrisidade avara iha fatin ruma tenke hadi’a lalais nune’e labele prejudika atividade sira. Iha fatin ketak, Administradór postu Uatucarbau, Alfredo dos Santos, dehan, ahi eletrisidade ne’ebé mate lakan sai preokupasaun ba abitante lokál sira tanba kondisaun ne’e akontese durante kalan ida tomak. “Tékniku EDTL, E.P presiza halo kontrolu atu nune’e eletrisidade labele mate beibeik. Eletrisidade ne’ebé mate lakan la’ós ha’u mesak maka preokupa maibé populasaun Uatucarbau tomak. Horiseik mate ohin meiu dia maka lakan fali. Ida-ne’e hamate mós negosiante sira-nia atividade negósiu,” nia lamenta. Administradór Aileu husu prepara simu polítika poder lokál https://tatoli.tl/2023/04/24/administrador-aileu-husu-prepara-simu-politika-poder-lokal/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 AILEU, 24 abríl 2023 – Administradór Munisípiu Aileu, Abel da Conceição, husu ba xefe departementu no diretór Munisipál Aileu, atu preparadu hodi simu poítika Governu nian ba poder lokál. “Ita-nian Governu iha ona kalendáriu ba planeamentu no implementasaun poder lokál iha 2024, Governu sei avansa ba implementasaun polítika poder lokál ba munisípiu rua, ba tinan 2025 sei implementa ba munisípiu rua no iha tinan 2026, Governu sei implementata poder lokál ba munisípiu hotu. Ho implementasaun polítika poder lokál, Governu rasik sei regula polítika implementasaun ne’e ho dekretu-lei, atu Governu sira tuir mai halo tuir. Agora implementasaun poder lokál ne’e nia alvu maka munisípiu sira, entaun rekursu umanu iha munisípiu preparadu atu simu polítika ida ne’e”, Abel da Conceição hateten ba jornalista sira iha Administrasaun Munisípiu Aileu, segunda ne’e. Administradór Aileu husu ba xefe departementu no diretór munisipál sira, atu aproveita oportunidade sira ne’ebé mak iha, barak liu mak tenke kapasita aan liuhosi formasaun sira, atu Governu implementa ona polítika poder lokál Munisípiu Aileu tenke preparadu. “Ha’u ezije ba diretór sira, xefe departementu sira, ita bo’ot sira tenke tuir formasaun, kapasita aan, atu nune’e ita bem preparadu ba implementasaun polítika poder lokál, tanba rekursu umanu mak sai fatór prinsipál hodi implementa polítika poder lokál”, nia dehan. “Ita la importa Governu ida ne’ebé mak mai, ita só fó importánsia úniku rekursu umanu adekuadu no kualifikadu mak dalan atu aselera dezenvolvimentu iha munisípiu”, nia hatutan. Administradór Lequidoe preokupa kondisaun estrada ne'ebé grave tebes https://tatoli.tl/2023/04/24/administrador-lequidoe-preokupa-kondisaun-estrada-neebe-grave-tebes/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 DILI, 24 abríl 2023 – Administradór Postu Administrativu Lequidoe, Munisípiu Aileu, Domingos António preokupa ho kondisaun estrada ne’ebé grave tebes, hodi difikulta movimentasaun populasaun iha fatin ne’ebá. “Kondisaun estrada iha Postu Administrativu Lequidoe agora dadaun grave tanba hosi dalan bo’ot ne’e ba Suku Namulesu, Manukasa no Manukasa ba Suku Fahisoi dalan ne’e kotu no hosi Suku Mamles ba Suku Gerrileu no hosi Gerrileu ba Suku Asibilito no mós hosi Asibilito ba Faturilau ne’e kotu totál”, Domingos António dehan ba jornalista sira iha Administrasaun Munisípiu Aileu, segunda ne’e. Nia dehan, problema ne’e sai hanesan preokupasaun sériu ba Administradór Postu Lequidoe, tanba difikulta komunidade sira halo movimentu iha fatin refere. “Ha’u hanesan Administrador Postu, ha’u orienta xefe suku sira, mobiliza nia-komunidade iha fatin ne’ebá atu hadia estrada ne’e, hodi fasilita sira bele lao, liuliu transporta sira-nia produtu mai iha sidade”, Domingos António haktuir. Nia husu ba Governu atu halo intervensaun imediata ba kondisaun estrada Postu Administrativu Lequidoe hodi komunidade bele halo fali movimentu. Administradór Lequidoe ne’e mós preokupa ho komunidade sira iha suku rua hanesan Faturilau aldeia Asibilitu ho totál 884 no Suku Betulau Piloco ho populasau 400-resin ne’ebé seidauk asesu ba eletrisdidade, nune’e mós sei iha problema bee moos, tanba komunidade sira sei konsumu udan-been. “Hanesan xefe postu husu ba Governu atu rezolve kestaun ne’e, nune’e iha ukun aan ida ne’e ema hotu bele sente no goza, kuandu populasaun moris di’ak dezenvolvimentu aseleradu”, Domingos António salienta. CNE Manatuto preokupa partidu MLPM kansela kampaña la fó koñesimentu https://tatoli.tl/2023/04/24/cne-manatuto-preokupa-partidu-mlpm-kansela-kampana-la-fo-konesimentu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 MANATUTO, 24 abríl 2023 — Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) Manatuto, Paulino Soares, hateten CNE preokupa ho Partidu Libertasaun Povu Maubere (MLPM) ne’ebé ohin kansela sira-nia atividade kampaña iha Manatuto tanba la fó koñesimentu ba CNE Manatuto. “To’o agora ami seidauk hetan informasaun hosi partidu ne’ebé atu halo kampaña no ida-ne’e ami konsidera Partidu MLPM la konsidera, tanba la fó koñesimentu bainhira iha mudansa ba kalendáriu kampaña nian ka iha razaun balun,” nia hateten ba Agência Tatoli iha nia knaar fatin Manatuto, segunda ne’e. Tanba, tuir nia, ekipa CNE Manatuto ho parte Provedória Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) ba dala-rua iha fatin kampaña tuir kalendáriu hosi CNE maibé ema ida laiha fatin refere. “Ida-ne’e ami tau ajenda hodi priexse ba formuláriu no ajusta ba relatóriu, nune’e relata ba nasionál. Loloos ne’e sira fó hatene ba ami katak ohin ami la halo atividade kampaña, tanba ho razaun hanesan ne’e ka iha fatin seluk. Nune’e, ami hatene, se lae ami ba ema laiha. Ida-ne’e sira la konsidera ona ami inklui seguransa sira,” nia hateten. Tanba ne’e, nia husu ba partidu polítika sira-ne’ebé mak atu mai halo kampaña mak hakarak muda fatin ka oras karik tenke aproxima ho CNE no tenke fó koñesimentu, nune’e ekipa mós hatene no bele monitoriza. “Ohin ne’e, ami simu de’it informasaun hosi Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD) ne’ebé dehan sei altera fatin hosi salaun Santo António Manatuto ba iha kampu Carlilo Manatuto Vila,” nia hateten. Komisaun C finaliza diskusaun proposta-lei Finansa Munisipál iha faze espesialidade https://tatoli.tl/2023/04/24/komisaun-c-finaliza-diskusaun-proposta-lei-finansa-munisipal-iha-faze-espesialidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 DILI, 24 abríl 2023 — Komisaun C trata asuntu Finansa Públika iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, finaliza ona halo diskusaun ba proposta-lei Finansa Munisipál iha faze espesialidade. “Proposta-lei Finansa Munisipál ne’ebé mak Prezidente Parlamentu Nasionál baixa ba komisaun C, ami halo debate liuliu ba iha espesialidade finaliza ona,” Prezidente Komisaun C, Maria Angelica Rangel, hateten ba Agência Tatoli iha uma fukun PN, segunda ne’e. Tanba ne’e, nia hatutan, proposta-lei ne’e tama ona iha final no agora hein komisaun halo aprovasaun ba relatóriu hodi haruka ba meza Prezidente Parlamentu Nasionál hodi tau ba ajenda diskusaun iha plenária, nune’e semana ne’e nia laran karik iha posibilidade bele halo ona debate iha finál globál no mós bele halo aprovasaun hodi envia ba Prezidente Repúblika halo promulgasaun. Deputada Maria Angelica hateten, proposta inisiál ba lei Finansa Munisipál iha artigu hamutuk 85, hafoin ne’e iha mós aditamentu no alterasaun balun ne’ebé mak iha no hamosu mós artigu foun balun iha ne’eba ho konsensu, nune’e daudaun totál artigu iha proposta-lei ne’e depois halo alterasaun debate espesialidade hamutuk artigu 82 ne’ebé konklui ona. Ba alterasaun no aditamentu hanesan iha proposta inisiál prevee kona-ba munisípiu sira rekolla taxa, ida-ne’e iha diskusaun faze espesialidade hasai tanba ne’e kontráriu ho konstituisaun. “Aditamentu ko’alia liu kona-ba taxa, tanba taxa ne’e ita tenke define didi’ak. Tanba, taxa ne’e tuir konstituisaun artigu 139 no 144 ko’alia kona-ba definisaun taxa ne’ebé munisípiu ida-nian atu kobre no mós iha nasionál ho ezemplu liu-liu iha kódiguu mineiru nian, katak reseita sira-ne’ebé solo ho sub-solo iha ita-nia konstituisaun ko’alia kona-ba ida-ne’e, so Governu sentrál mak halo lei no Governu sentrál mak iha direitu atu rekolla taxa sira-ne’e,” nia dehan. Tanba ne’e, iha diskusaun durante la’o iha komisaun la’o iha konsensu halo alterasaun ba proposta-lei inisiál hasai no hadia fila-fali, atu nune’e lei ne’e la’o tuir nia regra no kumpre konstituisaun. “Iha alterasaun ne’ebé la’ós sira-nia kompeténsia, ami halo alterasaun no hasai,” nia dehan. Komisau C ho komisaun A trata asuntu Justisa no Konstitusionál mak trata diskusaun proposta-lei ne’e tanba inisiativa lejislativa ne’e iha ligasaun ho lei Podér Lokál, lei Kódigu Mineiru, Lei Orsamentu Jestaun Finanseiru. Durante diskusaun faze espesialidade ne’ebé diskute espesífiku kada artigu hodi proposta-lei Finansa Munisipál ne’e envolve ministériu kompetente hanesan Ministériu Finansa (MF), Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé hanesan autór ba proposta-lei ne’e, no proposta-lei ne’e diskusaun hala’o iha munisípiu Manatuto. Deputada Rangel hateten, lei ne’e iha konsensu entre bankada Governu ho partidu opozisaun hotu-hotu iha inisiativa hakarak aselera aprova lalais proposta-lei ne’e iha lejislatura dalimak ne’e. MPCM lansa formasaun nível jestór iha Baucau https://tatoli.tl/2023/04/24/mpcm-lansa-formasaun-nivel-jestor-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 BAUCAU, 24 abríl 2023 – Governu liuhosi Ministériu Prezidénsia Konsellu Ministru (MPCM, sigla portugés) segunda ne’e, lansa formasaun funsionáriu nível jestór komposta hosi diretór jerál, diretór ezekutivu hamutuk na’in-20 iha munisípiu Baucau. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães, esplika, formasaun refere importante no ba dahuluk hafoin tinan-2016 nível jestór komposta diretór no kargu xefia sira iha admistrasaun públika bainhira governu aprova rejime, estatutu no dekretu-lei ne’ebé loke dalan ba realizasaun formasaun. “Governu aprova tiha rejime formadór entaun INAP iha ona kompeténsia atu hetan formadór kualidade sira nune’e fó formasaun ba kargu xefia no diresaun sira,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru hateten iha salaun Canossa, Vila Antiga, Baucau. Governante ne’e, argumenta, funsionáriu iha administrasaun públika tenke iha formasaun permanente no kontinua nune’e bele garante funsionamentu administrasaun iha estadu hodi garante direitu sidadaun nian. Formasaun refere mós hanesan parte preprasaun ba adezaun ba ASEAN inklui diversifikasaun ekonomia no konsolidasaun nasaun nune’e kapasidade nasaun importante no presiza kapasita funsionáriu públiku sira-ne’ebé treinadu. “Tenke aproveita ho didi’ak formasaun hirak-ne’e, partisipa ativu no nakloke inklui sempre iha vontade boot atu aprende tanba só aprendijazen kontinua no aplika iha fatin serbisu entaun sei iha melloramentu,” Fidelis Magalhães akresenta. Diretór Jerál INAP, Agostinho de Deus, hateten, lansamentu kursu formasaun obrigatória lideransa nu’udar pasu importante no kontinuasaun ho dezenvolvimentu ba funsionáriu públiku nu’udar rekizitu fundamentál funsaun públika produtiva tuir meta no programa governu liuhosi abordajen sistemátika no temátika ba formasaun forsa traballu. “INAP bazea ba misaun no vizaun hetan baze roman baze legál, INAP hala’o tán misaun seluk ne’ebé impotante no estratéjika ba nasaun ida-ne’e atu asegura ita-nia administrasaun públika permanentemente no independentemente,” Agostinho de Deus hateten. Objetivu hosi formasaun refere atu mellora prestasaun serbisu, mellora kualidade jestaun lideransa, promove mellora kontinua ba atetude no komportamentu funsionáriu públiku no apoia, reforma no mudansa organizasionál, abilita funsionáriu públiku ba ezerse funsaun tuir responsável. Rejime jurídiku kona-bá formasaun kargu diresaun xefia admistrasaun públika realiza bazea ba dekretu-lei númeru 25/2016, loron 25 juñu introdús iha ordenamentu jurídika funsaun públika rekizitu kona-ba ezersísiu kargu diresaun. Formasaun kursu lideransa ezekutivu ba kargu diretór jerál iha Baucau hala’o durante loron-tolu hahú ohin no sei termina iha loron-kuarta, 28 abríl ho objetivu atu responde ba polítika reforma administrativu públika hodi preprara lideransa ka jestór hodi fó susesu ba dezenvolimentu nasionál. Tuir tarjetu formandu ne’ebé partisipa iha formasaun refere hamutuk na’in-25 maibé prezensa na’in-20 hanesan diretór ezekutivu nai’n-tolu, dieretór jerál na’in-sia, inspetór na’in-ualu komposta hosi feto na’in-sia no mane na’in-11. Matéria ne’ebé hetan durante formasaun hanesan palestra no aprezentasaun aula hanesan jestaun mudansa, organizasaun ho sinérjia aas, lideransa transformativu, negosiasaun no kolaborasaun, lideransa karaterístika aas, emosaun intelijénsia no polítika públika. Partidu CASDT sei fó prioridade ba dezenvolvimentu rurál https://tatoli.tl/2023/04/24/partidu-casdt-sei-fo-prioridade-ba-dezenvolvimentu-rural/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 MANATUTO, 24 abríl 2023 — Komisáriu Polítika Nasionál Partidu Centro Ação Sosial Demokrático Timorense (CASDT), Norberto Saturnino Rodrigues, hateten karik povu fó fiar ba CASDT atu kaer ukun mak sei fó prioridade ba dezenvolvimentu rurál. “Fornese ba ita-nia povu Estrada, bee-moos no saneamentu, eskola, klínika, médika, asesu ba merkadu no eletrisidade. Setór privadu sei sai hanesan fonte prinsipál ba kresimentu rendimentu no empregu iha área rurál sira Timor-Leste,” Komisáriu CASDT ne’e hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e. Aleinde ne’e, nia dehan, ba dezenvolvimentu indústria iha Timor-Leste mak halo identifikasaun rejionál hodi dezenvolve indústria petrolíferu, minerál, agrikultura, peska, alimentar, manufaktura, turizmu, komersiál no indústria kreativu hodi kontribui ba aumenta diviza iha rai-laran iha enkuadramentu organizasionál hanesan ASEAN, CPLP no Ázia Pasifiku. “Nune’e, identifika no dezenvolve ita-nia rekursu ne’ebé iha potensiál boot atu haburas ekonómia azul (Blue Economy) hodi kontribui ba ita-nia ekonómia nasionál,” nia hateten. CASDT mós sei kria padraun infraestrutura ba instituisaun defeza no seguransa integradu ho multi desportu, PNTL no F-FDTL sei ativu foti papél la’ós hapara de’it konflitu maibé prevensaun ba konflitu. PNTL no F-FDTL sei iha kapasidade hodi envolve másimu iha Nasaun Unida ba atividade harii pás nia introdús servisu militár obrigatóriu hanesan meiu atu hadi’ak orden no dixiplina sosiál hodi valoriza eroi no veteran, atu tane aas nafatin interrese no soberania nasionál. Aleinde ne’e, CASDT mós tau prioridade ba área turizmu nian mak identifika no prezerva rekursu turizmu iha rai-laran hodi kontribui ba ekonómia lokál no nasionál. CASDT sei insentiva produtu no empreza nasionál atu kontribui ba kresimentu ekonómiku sustentável no diversifika ekonómia iha tempu mediu no tempu naruk. “Dezenvolve setór estratéjiku iha enkuadramentu rejionál hodi masimiza empregu kualifikadu nasionál ba turizmu internu no promove mão de obra kualifikadu iha turizmu internasional,” nia dehan. Partidu Demokrátiku hatuur dimensaun lima atu luta liberta Povu https://tatoli.tl/2023/04/24/partidu-demokratiku-hatuur-dimensaun-lima-atu-luta-liberta-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 MALIANA, 24 abríl 2023 (TATOLI )- Prezidente Komisáriu Polítika Nasionál (CPN, sigla portugés) Partidu Demokratiku(PD), Adriano do Nascimento ‘Loro-Mau’, hateten bainhira povu fó konfiansa ba (PD) iha eleisaun parlamentár, 21 maiu 2023 hodi governa rai ida-ne’e, maka sei hatuur dimensaun importante lima atu liberta povu no halo dezenvolvimentu ba nasaun. “Ita koalia kona-bá libertasaun Povu ita sira-ne’ebé halibur malu iha Partidu Demokartiku ita tenke hatuur iha dimensaun lima ba saida mak libertasaun Povu,” nia hateten iha kampaña komísiu publiku ne’ebé hala’o iha kampu futeból Maliana, sábadu ne’e. Loro-Mau hatutan, dimensaun importante dahuluk ne’ebé PD sei halo maka oinsá halo polítika ida-ne’ebé atu dignifika Povu nu’udar na’in ba Timor, tanba iha tempu liubá rejime kolonializmu sira hatuur povu iha sira-nia nasaun. Enkuantu dimesaun daruak hosi libertasaun Povu maka PD sei esplora no dezenvolve rekursu naturál sira-ne’ebé eziste iha Timor-Leste hanesan mina, gás no osan-mean sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál atu nune’e povu goja moris ne’e. “Liuliu iha Bobonaro, gás iha Bobonaro, osan-mean iha Bobonaro, ne’e ba ita atu  hadi’a ita-nia moris basa, rejime kolonializmu no okupasaun, esplora no dezenvolve ita-nia rikusoin depois hadi’a sira-nia moris, la’ós ba ita, ne’e mak ita tenke hatuur iha ita-nia fuan,” nia katak. Dimensaun datoluk mak PD sei lori ema hotu-hotu atu moris iha dame, unidade, igualdade jéneru nune’e bele moris iha solidariedade no fraternidade. “Basá rejime kolonializmu no okupasaun halo timoron sira fahe-malu, hatún malu, oho-malu hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk, tanba ne’e ita sira-ne’ebé halibur malu iha Partidu Demokrátiku tenke halo polítika,” Adriano afirma. Nia subliña, dimensaun ba da-haat nian mak PD sei kria kondisaun iha estadu Timor-Leste atu nune’e povu bele moris di’ak, saudável, matenek, prósperu tanba  kolonializmu sira halo timoroan sira moris kiak no mukit no atan ba sira. Enkuantu dimensaun Ikus liu mak PD sei kria kondisaun ida-ne’ebé atu lori no fó oportunidade ba povu Timor-leste hotu-hotu atubele hola parte ativu iha ukun nudar ukun-nain, ka líder iha nasaun ida-ne’e. “Partidu Demokrátiku nian ne’ebé hatuur iha projetu polítika iha livru ida, atu ita bele hatuur ukun ba iha tinan lima oin mai,” nia katak. Maibé líder PD ne’e salienta, libertasaun pátria fundadór no lutadór nasaun sira halo tiha ona no entrega ona ba jerasaun nuudar nasaun independente ho naran Repúblika Demokrátika Timor-Leste. “Ha’u atu hola konkluzaun, ita ko’alia kona-bá problema governasaun nasaun, iha tinan lima nia laran, tinan 20 nia laran ita ukun-an, ita-nia moris sei susar, sei mukit, buat hotu-hotu seidauk kompletu,” nia hatutan. PN la realiza plenária tanba korum funsionamentu prienxe tarde https://tatoli.tl/2023/04/24/pn-la-realiza-plenaria-tanba-korum-funsionamentu-prienxe-tarde/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 DILI, 24 abríl 2023 — Vise Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento, informa PN la konsege realiza reuniaun plenária segunda ne’e, tanba korum funsionamentu prienxe tarde. “Ohin, segunda-feira tuir loloos iha plenária ne’ebé realiza maibé Deputadu sira agora iha terrenu kampañia eleitorál ho nune’e, ohin korum funsionamentu iha prienxe maibé tarde tiha kuaze tuku 11h00 tiha mak foin prienxe korum funsionamentu ho nune’e mak Prezidente Parlamentu deklara hodi informa ensera de’it plenária. No, bankada Governu mai kompletu no bankada opozisaun mai la kompletu,’’, Vise Prezidente PN ne’e hateten ba jornalista sira iha PN, segunda ne’e. Tanba oras liu ona, korum prienxe atrazu nune’e labele realiza reuniaun plenária. Nune’e, meza espera iha tersa (25/04) aban, Deputadu sira bele mai hodi nune’e bele aprova rezolusaun ida-ne’ebé propoin hosi Prezidente Parlamentu Nasionál atu pelumenus semana ida realiza reuniaun plenária dala ida durante períodu kampaña eleitorál. “Atu nune’e, loron ne’ebé plenária iha tersa-feira, katak sei iha duni plenária semana ida dala ida. Agora rezolusaun ida-ne’e atu aprova mínimu tenke iha korúm deliberativu 43 alias dois terços, ida-ne’e di’ak ami se bele aprova rezolusaun ida-ne’e hodi autoriza plenária semana ida dala ida, atu nune’e Deputadu sira iha serteza plenária,” nia esplika. Reuniaun plenária ne’e, Deputadu sira bele foti asuntu sira liga ba preokupasaun povu nian hodi hato’o Governu bele tau atensaun, inklui diskusaun lei importante sira-ne’ebé la’o hela. Maibé rezolusaun ne’e laiha mak iha períodu kampaña eleitorál signifika plenária la’o normál semana ida dala-rua hanesan baibain segunda ho tersa, tanba sei hein aprovasaun rezolusaun no aprova ona mak durante kampaña eleitorál durante loron 30 sei hala’o de’it plenária semana ida dala ida. Nia hateten, períodu kampaña eleitorál ne’e funsionamentu komisaun espesializada permanente sira defísil atu funsiona, tanba Deputadu sira ida-idak la’o iha munisípiu sira hodi hala’o kampaña eleitorál, maibé ba komisaun sira-ne’ebé iha lei barak liu-liu hanesan komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál sira tenke finaliza. Agora, lei sira-ne’ebé komisaun ne’e trata hanoin tama ona iha faze espesialidade relatóriu paresér no finaliza ona aprezenta iha plenária hodi halo aprovasaun. Tuir ajenda, reuniaun plenária PN ne’ebé Agência TATOLI asesu ohin mak iha ajenda períodu antes  ordem do dia no períodu ordem do dia mak sei aprova rezolusaun importante tolu. Prosesu perde mandatu Deputadu CNRT na’in-16 hein ajenda https://tatoli.tl/2023/04/24/prosesu-perde-mandatu-deputadu-cnrt-nain-16-hein-ajenda/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 DILI, 24 abríl 2023 — Vise Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento, informa prosesu perde mandatu ba Deputadu CNRT na’in-16 hein Prezidente Parlamentu Nasionál mak deside tau ajenda lori ba iha plenária. “Ida-ne’e ha’u hanoin ita-boot sira konfirma to’ok iha meza, tanba prosesu hotu ami la’o ona, agora Prezidente Parlamentu Nasionál mak deside óinsá atu prosesa,” Vise Prezidente PN ne’e hateten ba jornalista sira iha uma fukun PN, segunda ne’e. Nia hatutan, prosesu ida notifikasaun no ko’alia ka rona Deputadu sira-ne’e la’o hotu ona, agora lori mai ajenda mak presiza desizaun hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos, nune’e bainhira iha ajenda lori ba plenária hodi prosesu perde mandatu ka lakon mandatu ba Deputadu CNRT na’in-16 hodi plenária delibera, no ba iha prosesu ne’e Deputadu CNRT la aseita bele halo rekursu ba Tribunál. RAEOA-EUA selebra akordu ho valór rihun $933 haforsa konetividade voo iha Oe-Cusse https://tatoli.tl/2023/04/24/raeoa-eua-selebra-akordu-ho-valor-rihun-933-hafosa-konetividade-voo-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-24 OÉ-CUSSE, 24 abríl 2023 – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) lideradu Arsénio Paixão Bano, segunda ne’e selebra akordu subvensaun ida ho valór hamutuk rihun $933 ho Enkarregadu Negósiu hosi Estadu Unida Amérika (EUA) iha Timor-Leste, Tom Daley, hodi haforsa konetividade voo nian ba dezenvolvimentu estudu viabilidade hodi estabelese aviaun foun ida-ne’ebé sei fornese aumenta serbisu aéreu ba Oé-Cusse Ambeno. Iha diskursu, Enkarregadu EUA iha Timor-Leste, Tom Daley, informa, estudu viabilidade ne’e, sei dezenvolve negósiu ida ba aviaun foun ne’e, no halo revizaun ba Timor-Leste, nia merkadu aviasaun komersiál ne’ebé daudaun  ne’e iha ho nia poténsia, no avalia opsaun kona-bá na’in ba negósiu aviaun refere, ho modelu  operasionál estratéjia ba rede no seguransa. Diplomata amerikanu ne’e hatutan,  estudu viabilidade ne’e mós inklui planu implementasaun negósiu ida hodi fornese Oé-Cusse, ho mapeamentu ba dezenvolvimentu aviaun nian iha tinan lima nia laran. “Transportasaun nu’udar pilár importante ida ba dezenvolvimentu, infraestrutura, no importante tebes atu aumenta konetividade tantu iha Timor-Leste laran no mós iha rejiaun nia laran,” Enkarregadu Negósiu EUA ba Timor-Leste, Tom Daley hateten iha ámbitu edifísiu ZEESM Oé-Cusse. “Liuhosi fundu subvensaun ida-ne’e, ami apoia Oé-Cusse, atu halo ba ida-ne’e, projetu ida-ne’e, reprezenta Estadu Unida nia kompromisu, haforsa parséria ne’ebé metin ona ho Timor-Leste, enkuantu ita serbisu hamutuk hodi promove rejiaun ida-ne’ebé mak estavél liu, liga ba malu no prospéru liu,” nia afirma. Diploma ne’e fundamenta, estudu viabilidade ne’e, hola parte ba EUA nia Ajénsia ba Komérsiu no  Dezenvolvimentu (USTDA, sigla ingles) realiza iha programa kooperasaun Aviasaun Sudeste-Aziátiku no Pasífiku (ACP, sigla ingles). “ACP ne’e nu’udar parsériu públiku privadu, ne’ebé komposta hosi Ajénsia lima hosi Governu EUA liuhosi USTDA, Departamentu Transportasaun no Komérsiu, Administrasaun Aviasaun Federál no Administrasaun Seguransa ba Transportasaun no parsériu indústria hamutuk 40-resin hosi EUA. ACP nia objetivu atu sai hanesan forum hodi promove kolaborasaun téknika, polítika no komérsiál iha área aviaun sivíl iha sudeste aziátiku no illa pásifiku tomak,” nia katak. Enkarregadu ne’e fó-sai katak, USTDA simu nota konseitu inisiál ba estudu viabilidade ida-ne’e, liuhosi konvite ba proposta sira ba apoiu ACP. Alton aviation Consultancy ho RAEOA-ZEESM TL, hamutuk aprezenta proposta ba USTDA nia konsiderasaun. “Alto nu’udar empreza asesória boutiku, ida-ne’ebé ho nia baze iha Nova Iorke, nu’udar kompañia ida-ne’ebé dedika-an ba serbisu iha indústria aviasaun no aerospace,” nia katak. Prezidente Autoridade RAEOA Arsénio Paixão Bano, aumenta, objetivu hosi selebrasaun akordu ne’e atu hadi’a no promove dezenvolvimentu inkluziva ba povu Oé-Cusse, liuhosi implementasaun ZEESM ne’ebé instrumentu legál no finanseiru ba promosaun no investimentu iha atividade sosiál no ekonómika ne’ebé permite hadi’a povu nia kualidade moris. “Investimentu ida mak iha transporte aéreu, nune’e mak harii ona aeroportu ho kapasidade ba operasaun internasionál, ita espera ho estudu ne’e, lompañia aérea ne’ebé fasilita movimentu ema no sasán ba rai-li’ur, liu-liu ho implementasaun zona komérsiu livre ho NTT ne’ebé agora ita hala’o negosiasaun. Nune’e mak parseria ho USTDA importante tebes tanba sei permite ita transforma mehi ba realidade,” Arsénio Paixão Bano akresenta. Ezekutivu ne’e, informa, selebrasaun akordu ne’e importante tanba tinan kotuk iha ona negosiasaun, husu apoiu atu halo estudu viabilidade no harii kompañia aéreu Oé-Cusse nian, entaun negosiasaun tinan rua, depois hosi EUA aprova grand ne’e mai RAEOA iha tinan kotuk. Tuir nia, kooperasaun ne’e mós hetan aseitasaun hosi Governu Sentrál liuhosi Ministériu Finansa (MF) no Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK). “Asinatura ohin, atu konfirma de’it katak, kada investimentu iha RAEOA liuliu área aeroportu, presiza estudu viabilidade atu haree no hatene RAEOA konetividade, no mós atu responde lei órganika dekretu-lei Governu nian ne’ebé aprova ona atu fó kompeténsia aeroportu internasionál Rota do Sândalo ba RAEOA mak administra,” nia katak. Tanba tuir lei ne’e hatete, molok prosede ba investimentu seluk, presiza estudu viabilidade, entaun EUA apoia RAEOA ba estudu ida-ne’e. Entretantu, kona-bá, rekursu umanu, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, konfirma, sé sufisiénte tanba dezloka funsionáriu na’in-25 hetan ona formasaun iha sentru formasaun no kapasitasaun voo (BP3) Curug Tanggeran, Jakarta, Repúblika Indonézia, iha área tolu, kona-bá operasaun aeroportu, seguransa no bombeiru nian. Administradór Suai lansa kuda ai-parapa 3.118 iha Suai Loro https://tatoli.tl/2023/04/25/administrador-suai-lansa-kuda-ai-parapa-3-118-iha-suai-loro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 COVALIMA, 25 abríl 2023 –Reprezentante administradór postu administrativu Suai, Augusto Borges, tersa ne’e, hala’o lansamentu kuda ai-parapa 3.118 iha suku Suai Loro, Postu Administrativu Suai, munisípiu Covalima. “Ohin loron, ita hala’o lansamentu kuda ai-parapa iha tasi ibun suku Suai Loro, postu administrativu Suai, nune’e bele prevene dezastre naturál. Ha’u hanoin estabelese grupu ida-ne’e inisiativa mai hosi joven sira, maibé realidade kreatividade mai hosi ferik-katuas sira,” Augusto Borges hateten ba jornalista sira, hafoin hala’o lansamentu kuda ai-parapa, iha suku Suai Loro, tersa ne’e. Autoridade postu administrativu Suai mós hato’o agaradese ba Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Leno Dalan ba Komunidade (Ledak) hodi fó nia apoiu ne’ebé inisiativa mai hosi inan-aman reprezenta juventude Suai Loro hodi forma grupu. Ho nune’e, nia husu ba xefe suku Suai Loro no autoridade sira seluk atu bele enkoraja no motiva joven sira oinsá bele halo dezenvolvimentu iha Covalima ida-ne’e. Diretór Ezekutivu ONG LEDAK, Rosalino dos Santos, hateten ONG Ledak hala’o lansamentu hotu kuda ai-parapa iha suku suai loro ho objetivu atu redus risku dezastre naturál. “Objetivu kuda ai parapa iha Suai Loro ne’e bazeia ba ami-nia tema konserva ambiente hodi redús risku ba dezastre liga ba kontribuisaun adaptasaun mudansa klimátika,” nia dehan. Ho nune’e, ONG Ledak fasilita komunidade oinsá hasa’e sira-nia konsiénsia no koñesimentu iha área kosteira foku ba kuda ai-parapa. ONG fasilita hodi apoiu insentivu $500.00 no fasilidade sira seluk ne’ebé mak grupu presiza hodi hala’o viveiru ba ai-parapa iha suku Suai Loro, postu administratrivu Suai, munisípiu Covalima bainhira kuda ai-parapa karik grupu garantia ai-parapa atu moris hodi hamatak rai ne’ebé hetan estragu. Ativdade kuda ai-parapa ektare ida ho totál ai-parapa hamutuk 3.118 ne’ebé kuda ai-parapa ho metru ida iha suku Suai Loro, postu adminsitrativu Suai, munisípiu Covalima. Aleinde ONG Ledak implementa programa kuda ai-parapa sira mós iha programa atu estabelese tan grupu hodi haki’ak manu, apoiu atividade ortikultura hodi apoiu materiál hanesan fini no seluk tan. Programa kuda ai-parapa ne’e organiza hosi ONG Leno Dalan ba Komunidade (Ledak) ne’ebé hetan apoiu hosi UNDP. IGJ apreende jogu bola guling ilegál hitu durante fulan-haat https://tatoli.tl/2023/04/25/igj-apreende-jogu-bola-guling-ilegal-hitu-durante-fulan-haat/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 DILI, 25 abríl 2023 — Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) liuhosi Diresaun Inspesaun Jerál Jogu (IGJ, sigla portugés) apreende jogu bola guling ilegál hitu durante fulan-haat. Inspetór Jerál Jogu, Domingos da Costa Guterres, hateten, atividade inspesaun jogu ne’ebé sira halo bazeia ba dekretu-lei númeru 6/2016 ne’ebé fó kompeténsia tomak ba IGJ atu kontrola, lisensa fiskaliza no monitoriza ba atividade jogu diversaun ka kreativu sosiál iha Timor-Leste. “Tinan ne’e, hahú hosi fulan janeiru to’o abríl ita-nia ekipa kalan-kalan halo inpesaun ba jogu sira hanesan bola guling no konsege apreende hitu,” Inspetór Jerál Jogu, Domingos da Costa Guterres, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Bebora, tersa ne’e. Nia dehan, bainhira ekipa IGJ tun terrenu hodi halo apreensaun, materiál sira seluk ne’ebé sira foti mós mak hanesan meza, layer inklui osan. Inspesaun Jogu halo apreensaun bola guling hosi munisípiu tolu hanesan Dili iha rua, Manatuto ida, Liquiçá haat no osan $500 resin. “Bainhira ita ghalo apreensaun, fó loron 15 ba bola guling na’in sira hodi mai hato’o deklarasaun mak ita foin fó sansaun tuir lei númeru 6/2016 hanesan sansaun administrativa hahú hosi $1.000 to’o 20.000. Ida-ne’e sei haree ba gravidade implementasaun,” nia akresenta. Governu fó autorizasaun loke jogu tradisionál iha fatin ualu iha Dili hanesan Becora, Kulu-hun, Comoro no seluk tan. “Ba munisípiu sira ita foin loke iha munisípiu tolu hanesan Manatuto fatin ida, Viqueque ida no Bobonaro tolu. Iha Bobonaro ne’e, ninia fatin mak Bobonaro, Maliana no Batugade,” , Domingos da Costa tenik. Maneira Governu fó empreza sira loke jogu mak sira tenke iha fatin seguru, tenke iha kartaun Eleitorál ka Billete Identidade (BI) no tenke iha kartaun vasina. Empreza sira loke bola guling tenke iha tempu kalan hahú hosi tuku 21:00 ba leten no iha ne’ebá labarik kiik-oan sira labele partisipa maibé tenke dook hosi fatin eskola no igreja. “Antes sira atu loke, sira tenke mai rejista no ita fó durasaun fulan-ida, tenke selu maibé la hanesan entrea nasionál no munisípiu. Ba nasionál kada kalan ida $100 no ba munisípiu kalan ida $50,” nia realsa. IGJ nia serbisu mak  buka  reseita ba Estadu, ne’ebé bainhira ema mai hakarak rejista tenke identifika no foin fó  autorizasaun. Tanba sira tenke selu antes mak foin loke atividade. Komisaun Justisa Paz sei organiza marsa ba pás molok eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/04/25/komisaun-justisa-paz-sei-organiza-marsa-ba-pas-molok-tama-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 Diretór Komisaun Justisa Paz Arkidioseze Metropolitana Dílí, Padre Démetrio da Conçeição, hateten Komisaun sei organiza marsa ba pás molok tama ba eleisaun parlamentár. “Komisaun Justisa Paz Arkidioseze Metropolitana Díli sei organiza marsa ba pás molok tama loron eleisaun parlamentár ne’ebé sei partisipa hosi entidade nasionál sira no komunidade sira hotu hosi komunidade Díli Leste no Díli Weste”, Padre Démetrio da Conçeição dehan iha nia intervensaun bainhira halo abertura semináriu loron ida ho tema Unidade iha Diversidade ne’ebé hala’o iha salaun Timor Klaran, tersa ne’e. Nia dehan, marsa ida ne’e Komisaun Justisa Paz halo atu enkoraza komunidade sira atu kontribui ba estabilidade no pás iha ambienta festa demókrasia, eleisaun parlamentár tinan ne’e. Lere diálogu ho militante sira iha Vera Kruz hodi fó vitória ba Fretilin https://tatoli.tl/2023/04/25/lere-dialogu-ho-militante-sira-iha-vera-kruz-hodi-fo-vitoria-ba-fretilin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 DILI, 25 abril 2023 – Ko-Lideransa Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Lere Anan Timur halo diálogu ho militante partidu FRETILIN iha Postu Administrativu Vera Kruz atu prepara hodi hili ba Fretilin ho objetivu atu hasai povu hosi kiak no mukit. “Ami mai iha Postu Administrativu Vera Kruz ida ne’e atu halo diálogu ho militante sira hodi hametin liutan estrutura tanba eleisaun besik ona, ita atu hili ita nia distinu dala ida tan”Ko-Lideransa FRETILIN Lere Anan Timur dehan bainhira halo diálogu ho militante sira iha Maskarinhas, ohin. Lere  husu ba militante sira nafatin fó fiar ba partidu FRETILIN atu ukun hodi hasai kiak no mukit  iha Timor leste. “Ha’u husu ba ita hotu atu fó fiar iha elisaun parlamentár ida ne’e tanba ohin loron ita sei depende ita nia lider istóriku sira no ita-nia jerasaun patriota sira seidauk tau konfiansa ba nia an tanba ne’e mak bainhira manan ita tenke responsabiliza vida nasaun nian no vida foinsa’e sira nian”, nia adianta. Iha fatin hanesan, Vise Koordenadór Komisaun Polítika iha Munisípiu Dili, Paulo Daega, informa iha diálogu ne’e oinsá atu garante ba militante sira atu fó votu ba partidu FRETILIN iha loron 21 maiu. “Ita-nia diálogu ne’e atu husu militante sira atu garante fó votu ba partidu FRETILIN iha loron 21  maio”, Paulo Daega dehan. MAP kapasita grupu-agrikultór Ainaro kona-ba seguransa alimentár https://tatoli.tl/2023/04/25/map-kapasita-grupu-agrikultor-ainaro-kona-ba-seguransa-alimentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 AINARO, 25 abríl 2023 – Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) iha munisípiu Ainaro, liuhusi Diresaun Seguransa Alimentár parseria ho Organizasaun Naun-Governamentál lokál no  sosiedade sivíl organiza formasaun kona-ba importánsia prodúz ai-han saudável, nutritivu no ijiéniku ba grupu-agrukutór sira. Diretór Seguransa Alimentár munisípiu Ainaro, Pedro Barbosa, konsidera formasaun ne’e importante ba grupu-agrikultór sira hodi hetan koñesimentu no kontinua halo atividade ekonómika nian hanesan haki’ak animál, ortikultura no atividade sira seluk hodi promove ai-han nutritivu ne’ebé kontribui ba prevensaun no kombate inseguransa ai-han, liuhusi prepara ambiente ida ne’ebé ijiéniku hodi labele afeta ba desnutrisaun no moras oioin. “ Objetivu hosi formasaun ida ne’e maka atu habelar informasaun sira kona-ba seguransa alimentar atu grupu hirak ne’e kompreende didi’ak servisu seguransa alimentár hodi halo fiskalizasaun, monitorizasaun ba merkadu, merenda eskolár, armazenamentu ai-han atu oinsá harii grupu ekonomia ki’ik sira ne’e transforma ai-han lokál ba ai-han ne’ebé sensível”, Pedro Barbosa informa ba jornalista sira, iha salaun MAP, Ainaro Vila, tersa ne’e. Diresaun Seguransa Alimentár fahe mós informasaun kona-ba merkadu ne’ebé sustentável, liuhusi asesibilidade no utilizasaun ai-han hodi garante disponibilidade produtu iha merkadu. Nórvia Amélia Ramos nu’udar partisipante destaka importánsia husi ne’e formasaun ne’e atu aumenta sira nia koñesimentu kona-ba oinsá prepara ai-han saúdável no ijiéniku. “Nu’dar joven ida, ha’u sente orgullu, tanba bele tuir formasaun kona-ba seguransa ai-han. Ida ne’e importante tebes atu bele aumenta ami nia koñesimentu, liuliu ami foin sa’e sira kona-ba oinsa atu asegura ai-han sira ne’ebé di’ak iha família, komunidade no ba nasaun”, nia haktuir. Formasaun ne’e hetan partipasaun husi reprezentante 53 husi grupu-agrikultór  sanulu (10) iha munisípiu Ainaro. OJE 2023 : HNGV ezekuta ona millaun $ 2-resin iha trimestre dahuluk https://tatoli.tl/2023/04/25/oje-2023-hngv-ezekuta-ona-millaun-2-resin-iha-trimestre-dahuluk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 DILI, 25 abríl 2023 – Diretór Administrasaun Finansa no Apoiu Lojístika iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Raul Humberto Gama, informa HNGV konsege ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 iha trimestre dahuluk ho valór $ 2.236.399. “Iha trimestre dahuluk ne’e ita ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante hamutuk $ 2.236.399”, Raul Humberto Gama, dehan iha nia kna’ar fatin HNGV, ohin. Nia hateten, OJE 2023 ne’ebé alokadu ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) hamutuk $13,567,234.00, husi montante ne’e aloka ba saláriu vensimentu, bens servisu, kapitál menór no kapitál dezenvolvimentu. “Ita-nia ezekusaun ne’e barak liu mak saláriu vensimentu, bens servisu, hanesan osan ba operasionál, manutensaun, kompra medikamentu emerjénsia no fó treinamentu internál ba médiku sira”, nia dehan. Nia esplika, kona-ba kompras aimoruk emerjénsia tama iha item bens servisu nian ne’ebé mak bainhira SAMES justifika dehan medikamentu estock out, HNGV bele responde mesak entaun iha tinan ne’e porvolta $ 200 mil mak tau iha kompras aimoruk emerjénsia nian. “Iha tinan ne’e ita tau $ 200 mil mak tau iha kompras medikamentu emerjénsia bainhira SAMES justifika mai dehan aimoruk la iha, ne’e ita sosa emerjénsia entaun ida ne’e tama ba item bens servisu nian”, nia relata. Nia informa, iha tinan 2023, HNGV reabilita no halo espansaun tan ba fatin enfermaria no mortuáriu inklui hadia fatin sentru formasaun nian. “Iha tinan ne’e projetu lubuk ida mak atu la’o maibé ida ne’e la’os foun ida, ita halo  reabilitasaun, liuliu espansaun, entaun ida ne’e iha ona faze aprovisionamentu ba fatin enfermaria ba mortuáriu hodi dudu mate isin ho seguru tanba dalabarak ita dudu sei iha loron manas, udan laran entaun ida ne’e mak planu atu halo inklui fatin sentru formasaun nian”, nia afirma. Tuir portál transparénsia ne’ebé TATOLI asesu, hahú husi janeiru to’o loron 25 fulan abríl orsamntu alokadu ba HNGV hamutuk $13,567,234.00 nia atinje ona 21,4% hanesan kompromisu sira $1,118,031.67 obligasaun sira $52,549.17 atuál $ $2,850,863.15 no saldo  $9,545,790.01. “Orsamentu trimestre dahuluk Hospitál Nasionál  Guido Vlaadres (HNGV) ezekuta ho di’ak”, nia konklui. PD ukun sei hatuur loloos RAEOA no ZEESM https://tatoli.tl/2023/04/25/pd-ukun-sei-hatuur-loloos-raeoa-no-zeesm/ tatoli.tl Notísia 2023-04-25 OÉ-CUSSE 25 abríl 2023 – Partidu Demokrátiku (PD) lideradu Mariano Assanami Sabino, sei hatuur loloos konseitu entre Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) no Zona Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) tanba azúl defende povu mak sai autór prinsipál investe iha sosiál merkadu. Nune’e Prezidente PD ne’e hateten, bainhira azúl kaer ukun iha Governu foun mai, sei hadi’a jestaun implementasaun no hatuur loloos Zona Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste (ZEESM-TL) no Rejiaun Administrativa Esepsiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Assanami, hato’o nia promesa ne’e bainhira hala’o kampaña eleitorál ho tipu komísiu aberta iha suku Naimeko, sub-rejiaun Pante Makasar, tersa ne’e. Iha diskursu, figura jerasaun foun ne’e, kompromete ba militante no simpatizante no apoiante sira katak, bainhira povu depozita konfiansa Partidu Demokrátiku, primeiru sei hadi’a uluk infraestrutura sira bazea konseitu ZEESM nian. “RAEOA no ZEESM iha diferente, RAEOA ita ko’alia ba infraestrutura iha konstrui ona portu aeroportu, konstrui ona estrada maibé seidauk to’o sub-rejiaun sira, ita presiza utilizasaun importante ba portu Kitahara, Mahata no aeroportu  Oé-Cusse, aviaun boot sira tenke tún nune’e aeroportu labele abandona, ita mós tenke hadi’a portu Kitahara la’o, la’ós de’it ró sira mai hosi Dili, tanba konseitu inísu ba implementasaun RAEOA, infraestrutura sira-ne’ebé halo ona atu fasilita ZEESM,” Prezidente PD, Marianu Assanami Sabino hateten. Tuir nia, konseitu ZEESM ne’e zona ekonomia, ne’ebé ekonómia tenki la’o, ohin ho triste tebes no laran moras tebes, Oé-Cusse Atoni oan sira, tenki kaer no tenke sulan, tanba de’it hatama mina-rai no hahán seluk liu fronteira. “Ida-ne’e la’ós polísia sira kaer ne’e maka sala, sala ne’e iha polítika, polítika laiha inovasaun, polítika laiha kreatividade, ita ko’alia beibeik iha tinan hirak ba kotuk, tenke loke merkadu ba povu iha fronteira, nune’e povu fila-liman no hatama sasán ho dignu, tán ne’e Governu tenke fasilita povu ho fasil hetan osan, la’ós foin hatama de’it sasán uitoan, tenke kaer ba kadeia fali, ne’e la justu,” nia katak. Tuir Assanami, Estadu maubere, Estadu ida-ne’ebé atu dignifika povu, Estadu iha tanba liuhosi votu povu nian, maka dignifika maka hamosu Estadu, Governu no Parlamentu. Iha tempu naruk, kompromisu oinoin, FRETILIN ho CNRT no PLP inklui PD rasik, maibé to’o ikus povu nafatin sai vítima, povu iha fronteira nafatin la hetan benefísiu, moris depende de’it fa’an animál, hodi importa nesesidade bázika atu sustenta moris. Ida-ne’e hatudu, ukun ne’e la rekoñese ukun-ne’ebé nia impresta, ne’e hatudu katak, ita la rekoñese, ukun ne’e povu nian, liuhosi eleisaun maka impresta povu nia votu atu dignifika no serbí povu. “Tanba ne’e inan-aman sira ita-nia votu iha 2023 ne’e krusiál tebes, tanba ita-nia aman sira ko’alia ZEESM ho RAEOA idade ba daudaun ona, presiza oan sira atu prepara hodi hadi’a, tanba ne’e iha eleisaun ida-ne’e ita avalia no haree ona, progresu ne’ebé la’o, maibé benefísiu seidauk to’o sub-rejiaun sira,” nia katak. Tuir nia, planu konseptu ZEESM iha planu inísiu, ita hakarak Oé-Cusse tenke sai odamatan, atu hatama produtu sira mai hosi nasaun seluk, atu kompete, maibé to’o tinan ne’e, planu seidauk realiza. “Sasán sira-ne’e folin liu fali produtu hosi nasaun sira seluk, susar tebes atu fa’an iha rai-li’urr, ida-ne’e tanba falla iha polítika jestaun, ko’alia RAEOA no ZEESM povu tenke investe, povu mak sai autór ba negósiu tama atu investe iha sosiál merkadu,” Assanami afirma. Prezidente PD Rejiaun Oé-Cusse, José Tanesib Anuno, reafirma, militante no apoiante iha Oé-Cusse, sei fó vitória ba partidu PD iha eleisaun parlamentár tinan ne’e. “Ohin hosi sub-rejiaun Pássabe Nítibe inklui Oésilo balu la partisipa tanba situasaun udan, tanba mota, maibé hanesan responsável másimu PD iha Oé-Cusse, sei kontinua serbisu no aprosima nafatin, no katak iha loron 21 maiu, povu Oé-Cusse sei fó vitória ba  PD ho votu másimu,” José Anuno hateten. CASDT kompromete tau importánsia ba produtu ortikultura iha Aileu https://tatoli.tl/2023/04/26/casdt-kompromete-tau-importansia-ba-produtu-oritikultura-iha-aileu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 AILEU, 26 abríl 2023 – Partidu Centro Ação Social Democratico Timorense (CASDT), kompromete katak kuandu povu fó fiar iha eleisaun 21 maiu mak sei tau importánsia ba produtu ortikultura iha Munisípiu Aileu, tanba Aileu nudar área ba potensialidade produtu órtikultura. “Sé povu fó fiar, ami sei tau importánsia ba produtu órtikultura iha Munisípiu Aileu, tanba ita hatene katak Aileu nudar munisípiu ida riku ho produtu sabaraka, tanjarina no produtu seluk tán. Kuadu ami hetan fiar hosi povu, sei fó importánsia oinsá hamutuk ho povu argrikultura hodi buka dezenvolve atu agrikultutór sira bele lori nia produtu ba faan iha merkadu nasionál”, Prezidente Interinu Partidu CASDT Isac do Rosario hateten ba TATOLI hafoin remata mini kampaña iha área Orluli, Suku Seloi Malere, Postu Administrativu Aileu Vila, Munisípiu Aileu, kuarta ne’e. Nia preokupa, iha Timor-Leste, agora daudaun iha merkadu no supermerkadu nakonu ho produtu importandu sira. “Tanba ne’e hanesan ohin ha’u dehan katak CASDT mai atu hato’o programa iha munisípiu Aileu. Atu identifika poténsia saida mak munisípiu ida ne’e iha, karik povu fó fiar CASDT promete sei foku atu halo duni atu dezenvolve produtu ortikutura, atu lori produtu sira ba faan iha merkadu”, nia informa. Nia hateten, hanesan timoroan tenke halo promosaun ba produtu lokál sira, labele hanesan timoroan gosta promove produtu hosi rai liur. Isac do Rosario salienta, karik iha eleisaun parlamentár 2023 mak povu fó konfiansa ba CASDT mak sei hadia estrada sira iha suku no aldeia sira iha Munisípiu Aileu laran atu fasilita movimentu ema bele lori sira-nia produtu ba faan iha nasionál. “Ami mós sei tau impotánsia ba infrasetrutura, hadia dalan sira iha Munisípiu Aileu. Tanba kuandu ita hakarak atu dezenvolve ortikultura iha ne’e, entaun ita mós tau atensaun ba estrada oinsá fasilita povu iha área rurál bainhira halao sira nia atividade ekonómiku iha merkadu nivél munisipál to’o nasionál”, nia afirma. Edukasaun Oé-Cusse propoin millaun $1-resin ba programa merenda eskolár https://tatoli.tl/2023/04/26/edukasaun-oe-cusse-propoin-millaun-1-resin-ba-programa-merenda-eskolar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 OÉ-CUSSE 26 abríl 2023 – Diresaun Rejionál Edukasaun Juventude no Desportu, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e submete ona proposta kona-bá implementasaun programa merenda eskolár ba iha autoridade liuhosi Sekretaria Rejionál ba Asuntu Finansa ho valór hamutuk $1,17,542.00. “Planu ba implementasaun programa merenda eskolár tinan ne’e iha Oé-Cusse, ita hatama ona proposta iha Sekretária Rejionál Finansa, ita propoin $1,17,542.00 ba tinan ida nian,” Diretór Edukasaun Oé-Cusse, Daniel Mauno, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse. Daniel Mauno, esplika,  iha proposta ne’e, tuir planu halo ba loron efetivu sira ba tinan ida nian, iha Ensinu Báziku (EB) primeiru-anu to’o nonu-anu, no pré-eskolár, tanba antes ne’e realiza iha kada trimestrál, maibé tinan ne’e iha mudansa halo ba loron efetivu ba tinan ida. “Ba pré-eskolár ita tau loron 120, no ensinu báziku iha loron 130, karik hosi totál loron efetivu sira-ne’e, mak ita haree sei iha tán biban atu-bele planea tán ba loron efetivu sira sei iha, ita sei aumenta tán atu kompleta ba tinan ida nia laran,” nia afirma. Purtantu, benefisiáriu ba programa merenda eskolár ne’e, iha estudante hosi ensinu báziku  17.980 no pré-eskolár hamutuk  711 mai hosi pré eskolár públika 12 iha territóriu Oé-Cusse, entaun totál 18.691 estudante, kona-ba planu tinan ida ba 2023 nian. “Ita agora hein de’it, aprovasaun ninia orsamentu kuandu prontu ona, sei komunika ba ita ba foti iha banku, depois konvida fornesedór sira no koordenadór eskola sira, mai realiza enkontru kona-bá mekanizmu implementasaun iha kada eskola, ita implementa kada estudante sei hetan sentavu $0,42 tanba ne’e bazea  ba baze legál hosi Ministériu Edukasaun, ” nia katak. Estrada ligasaun Same-Vila ba Fatuberlihu kondisaun grave https://tatoli.tl/2023/04/26/estrada-ligasaun-same-vila-ba-fatuberlihu-kondisaun-grave/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 MANUFAHI, 26 abríl 2023 – Administradór Postu Administrativu Fatuberlihu Munisípiu Manufahi Gil Teofilho Amaral, informa estrada ligasaun hosi Same-Vila ba Postu Fatuberlihu ho kondisaun grave tebes, tanba ne’e husu Governu tenke foti lalais medida hodi hadia atu bele fasilita komunidade sira lori produtu ba merkadu. “Prosesu dezenvolvimentu iha Fatuberlihu la’o maibé ami preokupa los mak Estrada, agora daudaun tempu udan entaun afeta tebes ba kondisaun estrada aat los, ha’u hanesan autoriedade ha’u nafatin rekomenda ba Ministériu kompetente atu foti medida lais, atu nune’e antes tama ba fulan maiu bele hadia ona”, Administradór dehan ne’e ba Agência TATOLI iha Same-Vila, ohin. Nia dehan, maioria komunidade iha Fatuberlihu moris ho agrikultura no sempre lori produtu lokál ba fan iha merkadu iha Same-Vila maibé tanba difikuldade ho estrada impede komunidade sira atu lori sira nia sasan ba merkadu. “Ita-nia komunidade sira araska tebes atu lori produtu ba merkadu tanba de’it dalan ne’e, liuhosi media ne’e ha’u fiar ministériu kompotente bele haree no halo atendimentu lais, proposta barak mak ami hato’o ona ba nasionál maibé seidauk responde”, nia dehan. Nia konta, diresaun Same-Vila ba Fatuberlihu dalan kuandu di’ak halai kuaze oras ida de’it maibé ho kondisaun dalan ne’ebé la di’ak bele halai to’o oras rua ba to’o oras tolu. Totál suku iha Postu Fatuberlihu hamutuk lima no aldeia 23 hosi númeru suku hirak ne’e tolu mak asesu ona ba eletrisidade no suku rua mak daudaun ne’e iha faze instalasaun. “Kona-ba eletrisidade ami agradese tebes ba Governu ida ne’e tanba eletrisidade kuaze tama hotu ona, iha suku lima maibé suku tolu ahi tama hotu ona, suku rua mak agora daudaun iha faze instalasaun hein halo koneksaun ahi lakan hotu ona”, nia relata. Suku lima iha Fatuberlihu ne’e mak hanesan Fatukahe, Kaikasa, Klakuk, Fahinehan no Bubususu ho populasaun hamutuk rihun11-resin. Fábrika Biscuit tradisionál fortifikadu iha prosesu estudu https://tatoli.tl/2023/04/26/fabrika-biscuit-tradisional-fortifikadu-iha-prosesu-estudu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kuarta ne’e, simu audiénsia ho ekipa hosi ajénsia profisionál timoroan ba iha saúde no setór indústria nian. Reprezentante ekipa profisionál, Madalena Hanjan, hateten durante enkontru ne’e sira-nia parte hato’o ba PR kona-ba planu hosi sira atu loke fábrika Biscuit tradisional fortifikadu ne’ebé uza produtu lokál hodi oinsá kontribui ba kombate problema má-nutrisaun iha Timor-Leste. “Estabelesimentu fábrika Biscuit ida-ne’e sei iha hela períodu estudu nia laran, ami espera iha tempu badak Timor mós loke nia fábrika rasik ba Biscuit forte ba iha Timor.  Biscuit tradisionál fortifikadu bele uza batar, ai-farina, marungi, foos no produtu sira-ne’e tenke halo estudu ne’ebé sustentavél atu nune’e labele para,” Madalena Hanjan hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili Estudu ne’e sei konsulta ho World Food Programe (WFP), Organizasaun Saúde Mundiál no aproxima mós Ministéiru Saúde. Durante sorumutu ne’e, ekipa konsulta ho Prezidente Repúblika atu bele fó apoiu, tanba se fábrika Biscuit ne’e mak karik realiza duni sei uza produtu lokál vítima minerál atu bele fó apoiu ba iha grupu vulneravél sira. “Programa nutrisaun nian mak se bele ita Timor-Leste mós hosi setór privadu ami hanoin atu iha mós Biscuit tradisionál fortifikadu Timor nian, sei iha Biscuit ida mak ita bele fornese ba iha Ministéiru Saúde ba iha inan isin-rua no labarik sira tinan lima mai kraik, no merenda eskolár ajuda apoiu má-nutrisaun iha Timor,” nia hateten. Durante enkontru ne’e, Xefe Estadu hato’o sei buka dalan hodi apoiu inisiativa ne’e. Madalena Hanjan seidauk fó sai detallu kona-ba kustu finansiamentu ba investimentu ne’e no sei hala’o iha fatin ne’ebé tamba iha prosesu estudu nia laran hela. Iha parte seluk, Madalena Hanjan, hato’o mós ba PR kona-ba sira nia serbisu foka ba kuidadu paileotíku domisiliáriu haree liu ba moras ne’ebé todan tebe-tebes kuandu ospitál foti liman ona. “Ekipa ida ami-nian hosi ajénsia profissionál timoroan ba iha saúde no mós ba iha setór indústria nian, ami ko’alia ho Prezidente kona-ba kuidadu paileotíku domisiliáriu haree liu ba moras ne’ebé todan tebe-tebes, kuandu ospitál foti liman ona moras sira-ne’e ba hela iha sira-nia hela fatin,” nia hateten. Sira presiza asisténsia kuidadu no tratamentu kontinua iha sira-nia hela fatin no to’o loron sira kuandu hakotu iis karik sira mate ho dignu. Hosi ne’e, Prezidente Repúblika apoiu ajénsia ne’e nia atividade ne’ebé ajénsia ne’e hala’o tinan barak nia laran ona hodi fó asisténsia. “No, agora ema barak mak presiza nafatin ami-nia apoiu no ami mós presiza husu Prezidente nia konsellu nia apoiu, atu haree mós ema barak. Prezidente hato’o sei buka dalan bele hosi prezidénsia ka liuhosi dalan seluk hodi apoiu ba ema vulneravél duni,” nia dehan. Kampaña iha Liquiça: RENETIL husu PNTL bandu labarik partisipa https://tatoli.tl/2023/04/26/kampana-iha-liquica-renetil-husu-pntl-bandu-labarik-partisipa/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abril 2023 – Misaun Observador husi Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL) husu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu bele foti asaun imediatamente hodi bandu no haruka fila labarik sira ne’ebé partisipa iha kampaña husi Partidu Polítiku sira ba Eleisaun Parlamentar tinan 2023. “Ami haree labarik kiik husi idade sanolu (10) mai kraik mos partisipa iha kampaña no tau farda partidu nian, husu PNTL atu tau matan antes sira atu tama mai kampo tenke haruka fila kedas, labele haruka sira besik,” Reprezentante Missaun Observador RENETIL, João Bercamns Babo dos Santos hato’o iha enkontru Preparasaun Eleisaun iha Edifísiu STAE Liquiça, kuarta ne’e. João Bercamns Babo dos Santos mós rekoñese inan-aman barak laiha koñesimentu ou informasaun konaba regulamentu refere, presiza atensaun husi parte seguransa tanba prezensa labarik nian perigozu tebes. Inspetor Xefe Polisia Komandante Operasaun PNTL Munisípiu Liquiça, Delfin da Silva informa inan-aman balun fo razaun ba PNTL katak ho simpatia ba partidu no hakarak atu rona informasaun laiha ema hodi hein labarik sira ne’e iha uma, nune’e tenke lori ba kampaña. “Sujere ba nasional hodi husik mensajen ba inan aman, agora ita nia preokupasaun mak labarik sira ne’e ita labele hein hotu. Ami sei hare’e iha terenu hodi fo seguransa ba prosesu kampaña, maske ita hanoin tanba lori labaraik mak ho ema barak nune’e bele afeta ba labarik,” nia informa. Ekipa PNTL rasik mós nota iha terenu, labarik balun tanba hela besik fatin kampaña nian no antuziasmu hare’e ema barak halo movimentu, sira rasik mak ba partisipa sem koñesimentu husi inan aman. Diretór Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE -sigla portuges) Munisípiu Liquiça, Celistiano Xavier aumenta preokupasaun sira hato’o ona ba parte nasionál maibé nafatin husu autoridade sira atu bele apoiu halo sosializasaun ba públiku hodi labele lori oan sira ba kampaña. “Ami informa ona ba nasional no husi Komisaun Direitu Labarik mos sai observador mas ne’e fila ba konsiensia inan aman hodi informa ba oan sira atu labele partisipa iha kampaña,” nia esplika. KM autoriza despeza millaun $21,1 hodi aumenta partisipasaun iha Timor Telecom https://tatoli.tl/2023/04/26/km-autoriza-despeza-millaun-211-hodi-aumenta-partisipasaun-iha-timor-telecom/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 25 abríl 2023 —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) delibera ona projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hodi autoriza despeza ho valór millaun $21,1 hodi sosa partisipasaun asaun operadór telekomunikasaun, Timor Telecom. “Despeza ne’e atu uza ba akizisaun asaun Timor-Telecom, S.A. no kréditu hosi empreza ne’e, ba empreza TPT- Telecomunicações Públicas de Timor , S.A, ba empreza PT Partisipações , SGPS, S.A, no ba empreza Portugal Telecom Internacional Finance BV ,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães hateten hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Daudaun ne’e Timor Telecom maioria kontrola hosi Telekomunikasaun Públika Timor (TPT) SA, ne’ebé Oi Brazil ho kapitál 76%, partisipasaun SGPS 3,05%, Fundasaun Harii-Sosiedade ba Dezenvolvimentu Timor-Leste (Dioseze Baucau) 18% no Fundasaun Oriente 6%. Asionista iha Timor Telecom kompostu hosi TPT SA (54,01%), Estadu Timor-Leste (20,59%), VDT Holding Limited (17,86%), Júlio Alfaro (4,49%) no PT Participações SGPS SA (3,05%). Governu atu sosa tan partisipasaun Timor Telecom hodi dezenvolve setór telekomunikasaun di’ak liu iha fututru. “Razaun Governu sosa asaun ne’e tanba Governu hanoin setór telekomunikasaun hanesan setór estratéjiku ida, hafoin tinan hirak nia laran na’in ba Timor Telecom ladún tau atensaun másimu ba setór ida-ne’e no Governu mós sukat iha retornu investimentu di’ak hosi Timor Telecom,” nia akresenta. Portavós Governu haktuir, durante reuniaun ezekutivu ohin, Ministru Finansa esplika, karik Governu iha partisipasaun maioria iha Timor Telecom maka sei iha retornu investimentu ne’ebé sei projeta besik to’o millaun $1 kada tinan. “Ida-ne’e investimentu ida no sei loke dalan diversifikasaun ba parte Governu,” nia otimista. Aleinde ne’e, Governu haree katak presiza dezenvolve setór telekomunikasaun tanba ho preokupasaun sira liga ho adezaun Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) no preokupasaun iha mundu katak Estadu hotu tenke garante katak setór telekomunikasaun seguru. Antes ne’e, Governu prevee ona orsamentu hamutuk millaun $14,5 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 hodi sosa partisipasaun asaun operadór telekomunikasaun Timor Telecom. Governu atu sosa asaun Timor Telecom 21%, ho razaun ida katak Governu tenke iha partisipasaun másimu iha operadór telekomunikasaun ne’e tanba antes ne’e nu’udar asionista ona. Aleinde ne’e, intensaun Governu atu sosa asaun maka atu gaña kontrolu iha operadór telekomunikasaun ne’e. Timor Telecom eziste desde 17 outubru 2002, nu’udar sosiedade anónima dahuluk ne’ebé harii iha rai-laran, ne’ebé operadór telekomunikasaun ne’e fó ona serbisu ba timor-oan lubuk no fó apoiu ba atividade Governu no sosiál sira. Iha loron 01 marsu 2003, Timor Telecom hahú hala’o operasaun iha Dili, Lospalos, Baucau no Oé-cusse. Daudaun ne’e Timor Telecom harii ona torre hamutuk 266 ba 3G no 102 ba 4G iha territóriu nasionál, no tuir planu sei harii tan torre balun iha área rurál hodi fasilita povu Timor-Leste uza meiu komunikasaun ho di’ak. Operadór telekomunikasaun ne’e daudaun rejista nia kliente hamutuk 700.000 resin no sira-ne’ebé uza simcard ativu iha 45.000. Timor Telecom iha funsionáriu permanente hamutuk na’in-397, kompostu hosi mane 60% resin no feto 33%. Komisaun G sei diskute proposta-lei prátika desportiva arte marsiál iha espesialidade https://tatoli.tl/2023/04/26/komisaun-g-sei-diskute-proposta-lei-pratika-desportiva-arte-marsial-iha-espesialidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 — Komisaun G trata asuntu Edukasaun, Juventude, Kultura no Sidadania sei diskute proposta-lei númeru 54/V(5a)-Rejime organizasaun no prátika desportiva arte marsiál iha faze espesialidade. Proposta-lei ne’e, aprova ona iha plenária PN iha faze jeneralidade ho votu a-favór 34, kontra no abstensaun 0, nune’e meza PN envia fali ba komisaun G hodi trata iha espesialidade diskute espesífiku kada artigu. Prezidente komisaun G, António Verdiál de Sousa, apresia ho inisiativa Governu nian ba inisiativa lejislativa ne’e hodi oinsá regula di’ak liután atividade organizasaun arte marsiál iha rai-laran. “Proposta-lei ida-ne’e buka regula atividade organizasaun arte marsiál ninian ho modelu foun mak sistema kontrolu no tuir observasaun komisaun G ne’e mudansa boot ida,” Deputadu António Verdiál hateten ba jornalista sira iha uma fukum Parlamentu Nasionál, kuarta ne’e. Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Nokosiku, hateten proposta-lei ne’e mai ho vizaun ida oinsá mak regulariza ka kontrola inklui enkuadra arte marsiál di’akliu iha Estadu no eduka formasaun ba sira no transforma ba modalidade desportiva. “Proposta-lei ne’e elabora orienta ho prinsípiu sira-ne’ebé dame la ho violénsia, formasaun ba sidadania ativa no responsavél dezenvolvimentu saúde, fízika, mentál no espirituál, igualidade inkluzaun, laiha diskriminasaun, promosaun diversidade desportiva, transparente, responsabilidade nivél individuál no koletiva,” nia hateten. Proposta-lei ho nia ezpozisaun motivu no proposta-lei iha artigu hamutuk 76, ne’ebé hahú hosi Kapítulu I Dispozisaun jerál ho nia artigu tolu, Sesaun II Dever orgnizasaun no individuál ho artigu rua, Sesaun III Devér Estadu ho artigu lima. Kapítulu II Organizasaun arte marsiál ho artigu lima, Kapítulu III Finansiamentu organizasaun arte marsiál ho artigu lima. Kapítulu IV Ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál ho artigu tolu, Kapítulu V ho artigu lima, Kapítulu VI Fiskalizasaun ho artigu haat, Kapítulu VII Responsabilidade, Sesaun I Dispozisaun jerál relativa responsabilidade ho artigu tolu, Sesaun II Responsabilidade disiplinár ho artigu haat, Sesaun III Responsabilidade kontra orde nasional ho artigu 20, Sesaun IV Responsabilidade kriminál ho artigu ida. Kapítulu VIII Sistema pontu ho artigu neen, Kapítulu IX Extinsaun organizasaun arte marsiál ho artigu rua, Kapítulu X Dispozisaun tranzitória no finál ho artigu ualu (8). Ministru Justisa kontinua promete tempu badak empreza fornese kaderneta pasaporte https://tatoli.tl/2023/04/26/ministru-justisa-kontinua-promete-tempu-badak-empreza-fornese-kaderneta-pasaporte/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 –Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, promete tempu badak empreza Thales internasionál sei hatama kaderneta pasaporte eletróniku Timor-Leste tanba Governu rezolve ona prosesu lubuk ida hanesan selebra kontratu no halo pagamentu. “Progresu kona-ba pasaporte eletróniku Timor-Leste nian, iha loron 13 abríl 2023 halo ona aprovasaun kaderneta pasaporte no seguransa pasaporte. Prosesu ne’e hahú hosi fevereiru 2023 mak mai. Bainhira iha 26 janeiru dekretu-lei kona-ba ezekusaun orsamentu promulga, Ministériu Justisa halo reuniaun kedas ho empreza Thales internasionál hodi halo prosesu tuir lei aprovizionamentu Timor-Leste no ajusta direta,” Ministru informa iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Ministériu Justisa halo esforsu ona atu tempu badak kaderneta pasaporte ne’ebé empreza imprime iha Finlándia bele to’o ona. “Stoke pasaporte mós kuaze laiha ona no ita presiza aselera prosesu pasaporte, entaun ami koordena nafatin ho empreza Thales para sira halo esforsu ida atubele imprime hodi fornese pasaporte lalais. Prosesu imprime pasaporte liuhosi faze lubuk hanesan asina kontratu no kompromisu, halo pagamentu, aprovasaun ba modelu, seguransa, no faze tuir mai sira bele imprime no bele fó ona mai ita,” nia akresenta. Ministériu Justisa nafatin halo koordenasaun ho empreza fornesedór no sira aseita tenke aselera prosesu tanba rezolve ona prosesu legál sira. Provizóriamente Governu hakarak simu uluk kaderneta pasaporte 16.000 hodi atende situasaun agora tanba ema barak presiza urjénsia. Tanba iha ona akordu entre Governu ho empreza entaun responsável garante katak sira sei aselera prosesu no fornese kaderneta. Orsamentu ne’ebé prevee hodi halo produsaun kaderneta pasaporte ho motante $212.000. Regulamentu ICAO permite utiliza pasaporte inválidu halo viajen https://tatoli.tl/2023/04/26/regulamentu-icao-permite-utiliza-pasaporte-invalidu-halo-viajen/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abríl 2023 –Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, hateten, regulamentu Organizasaun Internasionál Aviausaun Sivíl (ICAO, sigla inglés) permite sidadaun sira bele utiliza pasaporte eletróniku Timor-Leste ne’ebé inválidu hodi halo viajen ba nasaun membru ICAO. “Validasaun prorogasaun ne’e lei internasionál permite tanba Estadu Timor-Leste sai membru ba ICAO, ne’ebé permite atu aplika ba pasaporte inválidu bele nafatin valida ho notária nia autorizasaun no informasaun ne’e sei tama sistema internasionál iha aeroportu hotu. Ida-ne’e buat ne’ebé aplika normál iha mundu, ne’e bazeia ba regulamentu ICAO katak nasaun hotu sai membru, ne’e buat normál ida maibé tanba Timor-Leste foin aplika entaun ema hakfodak no politiza tiha,” Ministru informa iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Nia dehan, ho meiu ne’e bele asegura timor-oan nia viajen hosi estranjeiru tama mai nune’e mós hosi rai-laran bá li’ur tanba ninia karimbu ne’e sei mosu iha sistema internasionál sira iha aeroportu ne’ebé de’it, eseptu pasaporte sira ne’ebé mate tinan-lima ona, maibé hela de’it fulan-neen ka tinan-ida. “Karimbu iha ona no Ministériu Justisa koordena ona ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun hodi fó hatene ba país hotu ne’ebé ita ba,” nia akresenta. Konsellu Ministru foin lalais aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, ne’ebé ho hakarak atu halo prorrogasaun estraordináriu ba prazu validade pasaporte eletróniku Timor-Leste nian. Maski iha esforsu atu hetan kadernu nesesáriu atu emite pasaporte eletróniku Timor-Leste maibé fatór barak mak impede realizasaun. Hosi motivu ida-ne’e maka Konsellu Ministru deside atu prorroga validade pasaporte eletróniku ne’ebé kaduka durante períodu dekretu-lei ne’e tama iha vigór, to’o loron 06 maiu 2024, hosi kedas bainhira iha pájina disponível. Semana dahuluk kampaña: CNE Liquiça laiha keixa husi públiku https://tatoli.tl/2023/04/26/semana-dahuluk-kampana-cne-liquica-laiha-keixa-husi-publiku/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abril 2023 – Diretór Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE -sigla portuges) Munisípiu Liquiça, Celestiano Xavier hateten durante semana dahuluk kampaña ba Eleisaun Parlamentar tinan 2023, Munisípiu Liquiça seidauk rejistu keixa ou preokupasaun ruma husi públiku. “Ami apresia ba partidu polítiku sira ne’ebé prontu kordena nune’e ita lao ho diak. Ohin ita loron ualu ona kampaña, ami CNE rasik seidauk iha keixa ka reklamasaun konaba hatun bandeira, ataka ou insulta malu no seluk tan,” Celestiano Xavier dehan liu husi nia intervensaun iha enkontru preparasaun ElPar, STAE Liquiça. Maske nune’e nia rekoñese, Parpol balun laiha kordenasaun no komunikasaun iha terenu bainhira atu halo mudansa orariu hodi difikulta servisu observador sira nian. “Sira nia orariu loron lima antes tenke hato’o mai CNE, maibé balun halo mini kampaña la informa mai ami. Orariu mudansa tenke liga mai CNE atu hatene laos hato’o ba media dehan laiha prezensa seguransa no observador sira. Alende ne’e ba PNTL rasik tenke fo tratamentu hanesan ba atividade kampaña hotu, labele ba deit partidu balun,” nia afirma. Diretór ne’e nafatin husu ba Parpol sira atu nafatin mantein estabilidade tanba sira nia prezensa hodi hato’o programa para konvense eleitor sira. Alende ne’e tenke mantein ambiente ne’ebé durante kampaña tanba fatin ne’ebé utiliza hanesan patrimoniu Liquiça nian hodi asegura hamutuk. Inspetor Xefe Polisia Komandante Operasaun PNTL Munisípiu Liquiça, Delfin da Silva informa durante semana ida nia laran Parpol hotu kopera ho diak maibé iha atividade Partido Socialista Timorense (PST), Kordenador la konsege mantein kordenasaun. “Ita labele binga malu, kordenador PST ami buka la hetan mais kalan ne’e kolia fali ba media dehan ami la halo observasaun no fo seguransa,” Delfin dehan. Inspetor ne’e mos apela ba Xefe Suku sira tenke informa ba parte kompetente sira bainhira Parpol sira halo kampaña la tuir orariu no laiha informasaun nune’e hanesan meius hodi asegura komunidade. Iha fatin hanesan, Administradór Munisípiu Liquiça, Pedro Paulo Gomes husu ba PNTL no CNE tenke hapara imediatamente kampaña bainhira observa Parpol nia atividade kampaña nakonu ho liafuan insulta malu hodi soran fali militante ka komunidade sira ne’ebé partisipa. “Parpol sira tenke hato’o programa laos para atu hatun malu no insulta malu. Tenke respeita ema seluk nia dignidade. Hau mos husu observador no PNTL iha ne’e atu hare’a bainhira parpol sira mak insulta tenke hapara kedas, tanba ne’e distribui informasaun laloos ba média ida ne’e soran fali ladiak. CNE ho observador sira tenke hare’e, demokrasia laos atu trata malu,” Pedro Paulo afirma. Administradór Munisípiu Liquiça nafatin fo hanoin ba eleitor hamutuk 53,084 munisípiu Liquiça partense husi Postu Administrativu tolu, no Suku 23 atu bele ezerse sira nia direitu liu husi votasaun ba ElPar 2023 ne’ebé sei akontese iha 21 maiu 2023. STAE Bobonaro ho autoridade sivíl-militár diskute preparasaun ba eleisaun https://tatoli.tl/2023/04/26/stae-bobonaro-ho-autoridade-sivil-militar-diskute-preparasaun-ba-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 MALIANA, 26 abríl 2023 - Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál serbisu hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), kuarta ne’e realiza enkontru koordenasaun ho autoridade sivíl no militár hodi diskute kona-bá preparasaun atu hasoru eleisaun parlamentár, 21 maiu 2023. Diretór STAE munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, informa, enkontru ne’e emvolve diretór liña ministeriál sira no diretór delegasaun territoriál, autoridade postu, autoridade seguransa no defeza, atu apoia órgaun eleitorál hodi fó susesu ba eleisaun lejizlativa ne’e. “Ami ko’alia kona-bá apoiu tékniku no apoiu tranporte atu halo distribuisaun ba materiál sensitivu ho naun-sensitivu no mos rekolla materiál sensitivu iha sentru votasaun,” nia informa ba jornalista sira, iha Maliana, kuarta ne’e. Enkontru ne’e mós Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P) no diresaun Obra Públika Munisipál Bobonaro, atu haree kona-bá asuntu reabilitasaun ba estrada no instala liña elétrika ba sentru votasaun  no estasaun votu sira. “Ita enkontru atu halo avaliasaun atu haree ita-nia fallansu ne’e iha-ne’ebé, nune’e diretór sira fó ideia, nune’e ita bele halo planu hamutuk iha atividade ne’e,” nia katak. Reprezentante Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Júlio Carvalho Caero, agradese tanba liuhosi enkontru ne’e hatudu entidade estadu sira bele halo kooperasaun di’ak órgaun administrasaun eleitorál sira. “Ha’u husu ba administradór postu sira, depois enkontru ida-ne’e bolu xefe suku sira, ita halo avaliasaun ba iha kotuk, tanba esperiénsia tinna hirak liubá bainhira ita lori urna ba iha sentru votasaun, xefe suku ida laiha. Ida-ne’e mak tenke tau atensaun,” nia apela. Nia sublina parte lojístika autoridade munisípiu Bobonaro no sei apoia karreta estadu hamutuk unidade 16 ba órgaun eleitorál atubele transporta no rekolla materiál sensitivu sira iha sentru votasaun no estasaun votu ne’ebé kolokadu. Komandante PNTL Munisípiu Bobonaro, Superintendente Xefe, Antoninho Mauluta, hateten PNTL prontu apoia seguransa inklui transporte, maibé presiza apoia hosi parte hotu-hotu tanba Polísia mesak de’it labele garante buat hotu la’o ho di’ak. “Ita hotu-hotu hamutuk, sente katak munisípiu ne’e ita-nia rasik, atu di’ak ka aat só ita mak tenke halo, ha’u fiar katak ita sei determina tán vitória dala-ida, katak iha Bobonaro eleisaun buat hotu-hotu sei la’o di’ak, ema seluk bele, ita Bobonaro mós bele,” Mauluta afirma. STAE Liquiça presiza tan viatura 42 hodi transporta material eleisaun https://tatoli.tl/2023/04/26/stae-liquica-presiza-tan-viatura-42-hodi-transporta-material-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 DILI, 26 abril 2023 — Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitór (STAE) Munisípiu Liquiça ohin loron realiza enkontru hamutuk ho reprezentante partidu polítiku, observador sira, inklui PNTL (Polísia Nasionál Timor-Leste) no CNE (Komisaun Nasionál Eleisaun) hodi diskute preparasaun ba Eleisaun Parlamentar (Elpar) tinan 2023. “Ohin ami realiza enkontru ho autoridade munisípiu inklui fískais partidu polítiku no Xefe Suku sira konabá oinsa fahe informasaun planu STAE nian ba ElPar 2023. Eleisaun ne’e ami tenke halo kordenasaun ho autoridade sira para bele fó apoiu maximu ba iha eleisaun ida ne’e. Tanba, STAE Liquica mos sei presija tan viatura hodi transporta material eleisaun,” Diretor STAE Munisípiu Liquiça, Mario dos Santos Martins dehan liu hosi inkontru ne’ebe halao iha Edifísiu STAE Liquica, kuarta ne’e. Diretor ne’e konvida elementu hirak ne’ebe atu bele hatene nia papél hahu husi fískais partidu polítiku, CNE, PNTL inklui média no observador sira. Iha mos partisipasaun husi diretór liñas ministeriais, tanba lozístikamente STAE presiza apoiu husi parte hotu, liu-liu transporta materiál sira ba iha sentru votasaun. “Ba munisípiu Liquiça ita presiza viatura 60 hodi apoiu servisu durante ElPar hanesan transporta materiál sira maibé dadaun ne’e ita iha deit viatura 18 no presiza tan 42,” nia informa. Durante ne’e STAE rasik halo ona levantamentu dadus ba sentru votasaun sira no identifika ona fatin atu estabelese sentru votasaun foun, no STAE rasik prepara ona brigadista hamutuk 85 inklui polling staff 1.060 ne’ebé prepara hodi fasilita eleitor hamutuk 53,084 husi Postu Adminitrativu tolu, no iha suku 23. Iha fatin hanesan, Administradór Munisípiu Liquiça, Pedro Paulo Gomes rekoñese dezafiu hirak ne’ebe iha no husu ba parte hotu mantein komunikasaun no kordenasaun liu-liu ba Xefe Suku sira ne’ebé konsidera besik liu ba baze no tenke informa direita ba STAE, CNE no PNTL bainhira akontese buat ruma durante prosesu kampaña no eleisaun. “Ita hotu iha responsabilidade ba seguransa no presiza iha komunikasaun relasiona ho sentru votasaun sira. Xefe Suku sira iha papel importante atu halo kordenasaun no asegura estabilidade, durante oras 24 no tenke hato’o mai PNTL bainhira akontese buat ruma, no tenke iha kordenasaun servisu ba malu,” nia hateten. Tuir observasaun Tatoli nian iha tereñu maske enkontru refere konvida partidu polítiku sira maibe reprezentante sira balun ladun partisipa ho maximu. Treinamentu ba jogadór juvenil iha Manufahi la'o normál maske kampaña dalaruma halo iha kampu https://tatoli.tl/2023/04/26/treinamentu-ba-jogador-juvenil-iha-manufahi-lao-normal-maske-kampana-dalaruma-halo-iha-kampu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 MANUFAHI, 26 abríl 2023 – Sekretariu Jeral Asosiasaun Futeból Manufahi (AFM) Alcino Sarmento, dehan dezde janeiru, treinamentu ba jogadór juvenil la’o normál no di’ak tebes. “Programa kampaña ba partidu politiku sira dala-balun halo iha kampu futeból Same nian, maibé treinamentu ba juvenil nian kontinua la’o normál hela, kampaña halo iha dader labarik sira bele treinu fali iha loraik ou lae oráriu kampaña nian iha treinamentu provizóriu para, maibé kampaña laiha treinamentu la’o, hahú segunda to’o sabadu dader no loraik”, Alcino ba hateten ba Agência TATOLI iha Same, ohin. Nia esplika, treinamentu ba jogadór juvenil ba labarik ho idade 08-12 kompostu hosi fatin rua hanesan Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) nian, no AFM nian balu. Totál hamutuk jogadór 200-resin. “Totál jogadór hamutuk na’in 200-resin ne’e fahe ba fatin rua maibé sira treinamentu hamutuk de’it, labarik balu ne’e balu treinu tanba programa SEJD nian sira buat hotu SEJD mak ajuda, balu hosi Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) nian, ami AFM mak ajuda, ne’ebé sira halo treinamentu hamutuk de’it, hosi númeru ne’ebé iha SEJD nian 50% ami nian 50%”, Sekretáriu Jerál subliña. Treinadór ne’ebé fó treinamentu ba labarik hirak ne’e hamutuk na’in haat, rua hetan kontratu hosi SEJD no na’in rua kontratu hosi AFM, maibé sira hotu hamutuk de’it iha fatin ida. Maibé ba oin, AFM sei haree kuandu SEJD konsentra de’it iha kapitál munisípiu mak AFM sei loke liras ba postu administrativu sira atu lori futeból besik liután ba labarik sira iha área rurál atu bele buka fini ba jogadór futeból atu ba kompete iha nasionál no internasionál. AFM durante ne’e, hetan apoiu orsamentu másimu hosi FFTL, kada fulan ho valór $1000 maibé iha fulan hira ba kotuk FFTL deside hasae ona ba $1500, orsamentu ne’e hodi halo funsionamentu sekretariadu assosiasaun futeból nian no barak liu investe ba jogu juvenil. UDT iha objetivu tolu hodi hadia povu nia moris https://tatoli.tl/2023/04/26/udt-iha-objetivu-tolu-hodi-hadia-povu-nia-moris/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 AINARO, 26 abril 2023 – Primeiru-Vise Prezidente Partidu União Democrática Timorense (UDT) ho númeru sorteiu 7, João Perreira, afirma partidu iha objetivu definitivu tolu hodi hadia povu nia moris bainhira ka’er ukun. “Ami iha objetivu prinsipál tolu atu alkansa iha 2023-2028. Objetivu primeiru, UDT hakarak asegura direitu moris di’ak povu nian. Segundu, UDT hakarak assegura fortalesimentu governasaun no terseiru, UDT hakarak fortalese no asegura sivilizasaun Timor nian, haree liu ba kultura, valór tradisionál sira no lisan”, João Perreira informa ba Ajénsia Tatoli, hafoin halo kampaña ho tipu diálogu, iha Aitutu, Lesuhati, postu adiministrativu Maubisse, munisípiu Ainaro, tersa ne’e. Nia esplika, objetivu primeiru atu asegura direitu moris di’ak povu nian, UDT iha programa atu hadia setór agricultura, liu husi programa siklu agrikulturál, diversifika ekonomia, liu husi harii home industry nune’e Governu bele insentiva joven sira nomos ema ne’ebé dezempregu hodi harii industria ki’ik sira. Nuné’e, bele sosa produtu agrikultura ho objetivu produz ba ai-han sira  hanesan snack hodi faan iha loja no supermerkadu sira atu bele hapara ona produtu importasaun. “Ami hakarak apoiu setór turizmu, liuhusi insentiva joven sira sai ajente ba turizmu hodi reforsa retornu naun petrolíferu”, nia realsa. Kestiona kona-ba objetivu segundu, João Perreira responde katak UDT hakarak assegura fortalesimentu governasaun, ne’e iha programa lima: aselera prosesu desentralizasaun, halo reforma administrasaun públika ne’ebé ohin loron politizadu, reforsa boa governasaun, apoia setór justisa no instituisaun independente sira atu halo kontrolu ba servisu Governu ni’an. Aleinde ne’e, partidu ho númeru sorteiu 7, hakarak apoia inisiativa Ministériu Kooperasaun Negósiu Estranjeiru hodi aselera adezaun Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), hakarak koopera mos ho organizasaun rejionál sira hanesan CPLP, g7+ no sira seluk. “UDT hakarak reforsa partisipasaun ativa Timor-Leste ni’an iha fórum internasionál sira, inklui Organizasaun Nasaun Unida”, nia esklarese. Iha objetivu terseiru, João Perreira  hateten “UDT ho lema kaebauk, hakarak apoia nafatin sivilizasaun hanesan maneira moris, dixiplina no étika morál hodi respeita malu. Tanba ne’e ami hakarak kontinua nafatin valor tradisionál bei-ala sira nian, no sei promove programa kona-ba reforsa lisan, eventu kulturál sira hodi atrai turista sira”, nia esplika. Kestiona kona-ba preferénsia dezenvolvimentu ne’ebé UDT sei implementa iha Maubisse, dirijente ne’e hateten “programa tolu ne’e integradu no hakarak aplika ba munisipiu hotu tanba ami la halo separasaun ba programa”. Tuir ajenda, UDT sei kontinua halo kampaña ho tipu diálogu iha suku Maulau, postu Aaministrativu Maubisse, unisípiu Ainaro. Waskita Karya sei ezekuta projetu estrada nasionál Pante Makasar-Oésilo ho millaun $33-resin https://tatoli.tl/2023/04/26/waskita-karya-sei-ezekuta-projetu-estrada-nasional-pante-makasar-oesilo-ho-millaun-33-resin/ tatoli.tl Notísia 2023-04-26 OÉ-CUSSE, 26 abríl 2023 – Rezultadu avaliasaun hosi Unidade Aprovizionamentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) fó-sai katak, empreza internasionál PT. Waskita Karya mak sai manán-na’in ba projetu estrada nasionál hosi sub-rejiaun Pante Makasar liga ba sub-rejiaun Oésilo. PA RAEOA sei asina re-konkursu estrada nasionál Pante Makasar-Oésilo. “Projetu nasionál ida iha Oé-Cusse, semana kotuk ita informa ona ba publiku, kona-bá rezultadu aprovizionamentu ba estrada nasionál Tono ba Oésilo, Waskita mak sei ezekuta ho orsamentu millaun $33-resin” Arsénio Paixão Bano, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse. Prezidente Autoridade RAEOA Arsénio Paixão Bano, informa,  valór orsamentu ba projetu estrada nasionál ne’e nafatin hanesan uluk, tanba iha konkursu dahuluk, iha kompania seluk hato’o reklamasaun. “Ha’u hanoin bainhira halo preparasaun ba sasán sira  la’o di’ak ita sei halo lansamentu hatuur fatuk dahuluk iha fulan ida mai,” nia afirma. Entretantu,  melloramentu estrada nasionál ne’e sei hahú hosi eis merkadu Tono, suku Cunha, Pante Makasar to’o fronteira Napan, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo ho distánsia kilometru 18, no fundu ne’e Autoridade RAEOA prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 nian, ho durasaun servisu durante tinan rua. Aimoruk ''Stock out'', MS sei submete karta ba MF atu disponibiliza orsamentu https://tatoli.tl/2023/04/27/aimoruk-stock-out-ms-sei-submete-karta-ba-mf-atu-disponibiliza-osamentu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 Ministériu Saúde sei halo karta ba Ministériu Finansa atu disponibiiza orsamentu millaun $4 hodi halo akizasaun ba aimoruk stock out  iha teritóriu nasionál. “Ita haree katak aimoruk iha fasilidade saúde barak mak la iha tanba ita-nia alokasaun orsamentu ba SAMES menus tebes, entaun ida ne’e mak ami halo hela karta ba MF atu apoiu orsamentu millaun $4 atu sosa aimoruk”, Vise Ministru Saúde Bonifacio Maucoli, dehan iha HNGV, ohin. Nia hateten, estoke aimoruk menus iha Hospitál Nasionál Guido Valadares no ospitál referral sira inklui sentru saúde sira iha teritóriu nasionál, entaun ida ne’e problema boot ba pasiente sira. ‘’Aimoruk stock out  iha HNGV no fasilidade saúde sira iha teritóriu laran, tanba ne’e ita husu orsamentu iha MF ho montante osan millaun $4 atu bele aguenta”, nia esplika. Nia afirma, durante ne’e Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé aloka ba SAMES $9,235,500.00  husi orsamentu ne’e aloka ba akizasaun aimoruk millaun $4, entaun ida ne’e mak agora hasoru problema estock out. “Ita problema stoke aimoruk tanba alokasaun orsamentu menus, ita haree orsamentu ne’ebé atu sosa aimoruk ho millaun $4 de’it tanba ne’e mak agora hasoru problema aimoruk esensiál sira lubuk ida mak agora la iha”, nia deklara. Nia relata, ho estock out, profisionál saúde halo reseita fó ba pasiente sira sosa aimoruk iha klínika privadu atu garante sira nia moris maibé husu ba pasiente sira tenke rai reseita didiak bainhira atu ba ospitál bele devolve fila fali osan. “Aimoruk bainhira laiha, médiku sira fó reseita ba sosa aimoruk iha liur, maibé husu atu bainhira reseita ne’ebé mak iha sira rai didiak atu nune’e osan iha bele fó fali, tanba ita-nia konstituisaun garante katak ema iha direitu atu hetan tratamentu. Karik médiku sira haruka hola aimoruk importante reseita sira ne’e rai atu bele troka fali osan ne’ebé mak sosa”, nia konklui. Autoridade Manatuto sei prepara karreta tula EhD ba fatin votasaun https://tatoli.tl/2023/04/27/autoridade-manatuto-sei-prepara-karreta-tula-ehd-ba-fatin-votasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MANATUTO, 27 abríl 2023 — Administradór Munisípiu Manatuto , Bernardo Lopes, hateten iha eleisaun lejizlativa 2023 ne’e Autoridade Manatuto sei trata espesiál hodi prepara karreta ba ba Ema ho Defisiénsia (EhD) sira transporta ba fatin votasaun. “Sira iha tratamentu espesiál ba ma ho defisiénsia ne’e ba sira-ne’ebé ho kondisaun defisiénsia. Autoridade munisipál sei tau meiu ruma iha ne’ebá, primeiru tau kedas karreta ka transporte mak foti sira hosi fatin ne’ebé sira hela depois ba fatin votasaun nian hodi ezerse sira-nia direitu votu,” Administradór Munisípiu Manatuto ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Manatuto, kuarta ne’e. Nia hatutan, iha eleisaun parlamentár 2023 ne’e mós autoridade munisipál sei garante ai-han ruma ba Ema ho Defisiénsia (EhD) sira inklui inan isin-rua iha fatin eleisaun nian. “Tanba sira la’ós ema badinas, nune’e ita presiza prepara ai-han ba sira maibé ba mós oan nurak, inan isin-rua, ferik no katuas sira. Tanba ne’e, ita sei garante ai-han ba sira,” nia hateten. Tanba ne’e, nia dehan, nia parte halo preparasaun mak dahuluk servisu hamutuk ho Sekretariadu Tékniku Administrasaun Estatál (STAE) no hala’o ona resensiementu eleitorál no atualizasaun baze dadus ne’e ba sidadaun ne’ebé atinje idade17. Hafoin ne’e, autoriadede ne’e mós kolabora hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portug’es) hodi hala’o edukasaun sívika ba eleitór sira. Mesmu halo filafila ona maibé barak sei sala. “Entaun liuhusi formasaun ida-ne’e ita hakbesik liután ba ita-nia komunidade atu oinsá fó sira-nia votu ne’ebé loos, ho konsiénsia, la manipula hosi ema seluk no la orienta hosi ema seluk,” nia dehan. Aleinde ne’e, nia informa, administradór munisípiu mós sei prepara transporte hamutuk 21 hodi transporta materiál sensitivu ba destinadu sentru votasaun no estasaun votasaun sira. “Viatura 21 ne’e, ami hanoin seidauk to’o, entaun ami hato’o karta ba STAE nasionál hodi fasilita tan viatura 10 hanesan ne’e, nune’e bele fasilita no labele difikulta bainhira transporta materiál no viatura sira-ne’e mak ita sei fasilita mós sidadaun ne’ebé ho kondisaun defisiénsia,” nia hateten. Ba eleisaun parlamentá ne’e, administradór husu ba komunidade hotu-hotu iha suku 31 ne’ebé sei tuir vota katak iha kada tinan tinan lima nu’udar sidadaun ne’ebé di’ak no iha responsabilidade ba nia nasaun no rai ne’e, buat ne’ebé atu kontribui mak fó votu iha eleisaun sira. “Hodi asegura katak ita-nia nasaun moris no tuu iha demokrásia nia-laran, ita-nia nasaun moris iha liberdade nia-laran, ita-nia nasaun opta demokrásia no tuir prinsipiu polítika iha rai Ázia. Entaun bainhira ema la votu, ne’e signifika nia la hadomi nia rain. Mesmu nasaun Timor-Leste nia eleisaun la’ós obrigatoriamente maibé ita presiza de’it konxiénsia. Ha’u hein katak hotu-hotu sei tuir eleisaun. Ida-ne’e mak ha’u-nia mensajen ba sidadaun hotu-hotu maibé suku 10-resin, ha’u ba direita no informa ona sira,” nia dehan. Nia dehan, eleisaun lejizlativa ne’e monu iha tempu ne’ebé udan maibé nia garante katak ema hotu sei ezerse nia direitu no autoridade mós prepara ona ekipa karregamentu hodi lalin sasán bainhira udan no dalan la di’ak. Dadus provizóriu eleitór Manatuto nian kuaze 36.000-resin ne’ebé rejistu to’o iha fulan-fevereiru 2023, no sentru votasaun iha Manatuto hamutuk 83 no estasaun votasaun iha 98. Bernardo Lopes: “Estrada rurál iha Manatuto sei problema” https://tatoli.tl/2023/04/27/bernardo-lopes-estrada-rural-iha-manatuto-sei-problema/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MANATUTO, 27 abríl 2023 — Administradora Munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes, hateten estrada rurál hosi suku ba aldeia iha munisípiu Manatuto ne’e mak sei iha difikuldade no problema ba komunidade. “Ami Manatuto iha difikuldade ida mak estrada rurál mak hosi suku ba aldeia ne’e mak sei problema. Maibé ida-ne’e ita planu fazeadamente neineik no beibeik estrada sei tama to’o rurál. Maibé kona-ba ami-nia suku 31 ne’e karreta tama hotu ona, anaunsér tempu udan estrada monu, ou kotu no dala ruma ponte tohar,” Administradora Munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes, hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, kuarta ne’e. Maibé, nia hateten, bainhira bai-loron ne’e la difikulta movimentu entre kareta privadu no transporte públiku, no komunidade nia movimentu hosi munisípiu ba postu administrativu sira no ba suku no aldeia sira. Entretantu, liga ho ponte no estrada Laclubar no Natarbora nian ne’e efeitu hosi dezastre naturál ne’ebé akontese iha 04 abríl 202 ne’e, ida-ne’e sei sai polémika tanba kompañia ne’ebé halo retensaun mak atu halo ka Governu mak atu halo. Tanba, tuir nia, estrada Natarbora ne’e tama ba estatutu protesaun katak kompañia mak sei responsabiliza ba obra ne’e maibé kompañia dehan ne’e kompeténsia Governu nian tanba ne’e efeitu dezastre naturál nian entaun Governu mak sei haree no hadi’a. “Maibé ida-ne’e ha’u hasoru malu ona ho Ministru Obra Públika no nia dehan ponte Lamara Natarbora no estrada ne’ebé entrega hosi kalamidade dezastre natural ne’e, Governu nia responsabilidade la’ós kompañia. Karik estrada ne’ebé monu ka nakfera ne’e kompeténsia kompañia nian,” nia hateten. Atu hadi’a, nia hateten, Governu sei fó ba kompañia ne’ebé halo ne’e mak kontinua hadi’a. Empreza Internasionál Dhiratama Cipta PT Indonesia mak sei hadi’a obra ne’ebé hetan estragu hosi kalamidade dezastre natural 04 abríl 2021 ne’e. Ponte Lamara liga ho estrada nasionál hosi munisípiu Manatuto ba Natarbora to’o munisípiu Viqueque no ba munisipiu Manufahi no orsamentu ba projetu ne’e ho montante $242.400. CASDT defende polítika desentralizasaun administrativa no podér lokál https://tatoli.tl/2023/04/27/casdt-defende-politika-desentralizasaun-administrativa-no-poder-lokal/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 AINARO, 27 abril 2023 – Partidu Centro Ação Social Democrática Timorense (CASDT) defende polítika desentralizasaun administrativa no podér lokál hodi hakbesik dezenvolvimentu ba povu. Kompromisu ne’e hato’o husi Prezidente partidu CASDT, Isaac do Rosário, ba ajénsia Tatoli, hafoin hala’o mini kampaña iha postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro, kinta ne’e. “Desentralizasaun administrativa no podér lokál ne’e importante tebes ba autoridade munisipál sira hodi jere rasik rekursu ne’ebé iha. Bainhira ita atribui podér ne’e ba kada munisípiu hodi jere administrasaun ida ne’e ita hakbesik ona dezenvolvimentu ba povu no roda ekonomia iha baze mos hahú la’o, tanba transferénsia orsamentu ne’ebé aprova iha Parlamentu Nasionál ba kada munisípiu ne’e sirkula de’it iha nível munisipál no bele hasa’e rendimentu ekonomia komunidade sira ni’an”, Isaac do Rosário informa. Aleinde ne’e, CASDT mos hakarak hakbesik saúde ba povu liu husi estabelese sentru saúde iha kada postu administrativu, bainhira hetan konfiansa husi povu. “Hakarak ka lakohi ita tenki harii sentru saúde iha kada postu administrativu atu fasilita povu iha baze asesu ba kuidadu médiku, liuliu ba moras sira ne’ebé presiza atendimentu urjente”, nia haktuir. Líder partidu ho númeru sorteiu 13 ne’e afirma, atu estabelese sentru saúde sira ne’e presiza tau atensaun mós ba rekursu umanu, liuliu halo rekrutamentu ba pesoál médiku hodi halo atendimentu ba pasiente nomós tenki iha ambulánsia atu fasilita transferénsia pasiente sira ba ospitál nasionál. Iha kampaña eleitorál ne’ebé realiza iha postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro, CASDT aprezenta programa prinsipál rua ba dezenvolvimentu setór produtivu. Tuir Isaac do Rosário, Maubisse potensiál ba agrikultura no turizmu, tanba área ne’e nakonu ho produtu lokál no eziste mós sítiu turístiku ne’ebé atrativu. Nia dehan, postu administrativu Maubisse iha produtu lokál sira hanesan fehuk ropa, koto, repollu no produtu sira seluk, maibé komunidade sira susár atu asesu ba merkadu, tanba estrada ne’ebé grave tebes. “Iha agrikultura nian, ita presiza hadia infraestrutura bázika hanesan estrada husi suku to’o aldeia atu nune’e povu bele lori sira nia produtu ba merkadu”, nia akresenta. Isaac do Rosário kompromete bainhira hetan fiar husi povu, sei dezenvolve sítiu turístika hodi atrai vizitante nune’e bele apoia rendimentu família. Partidu ida ne’e mai ho vizaun no misaun atu aspira povu Timor-Leste sai povu ida ne’ebé modernu no prósperu. CASDT mai ho valór Sosiál Demokrata Timorense ninian, ne’ebé ka’er-metin mak unidade, justisa sosiál no solidariedade. Partidu ida ne’e hakarak povu ida ne’ebé moris di’ak no ho modernidade. Tuir CASDT, prosperidade ida ne’e liuhusi ema nia konsiénsia no nia asaun rasik para bele hadi’ak nia moris, maibé Estadu tuir valór Sosiál Demokrata Timorense tenke tau-matan para fasilita ema hotu-hotu bele moris ho dignu hodi alkansa mehi ne’ebé hakarak vida prósperu no modernu. CPD-RDTL kolleta batar-forerai ektare rua iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/04/27/cpd-rdtl-kolleta-batar-forerai-ektare-rua-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 OÉ-CUSSE 27 abríl 2023 – Diresaun Nasionál Konsellu Populár Defeza, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, (CPD-RDTL), hamutuk ho autoridade komunitáriu sira, kinta ne’e, kolleta batar no forerai ektare rua iha kooperativa aldeia Tula-Ika, suku Lifau, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Komisáriu Polítika hosi setór 1, José Martins ‘Teki Liras’, informa, atividade ne’e, hanesan ezemplu ida atu alerta ba komunidade hodi banati tuir, tenke dezenvolve produtu rai laran, liuliu setór produtiva sira iha setór agrikultura, hodi minimiza dependénsia ba produtu importasaun. “Diresaun Nasionál CPD-RDTL, promove kooperativa ne’e, hanesan dezenvolvimentu reál ida, ba país ida-ne’e, tanba ita-nia Estadu RDTL ne’e, bazea ba agrikultura, tuir diviza nasionál ne’ebé maka hakerek, batar no hare,” José Martins, ko’alia iha serimónia kolleta ne’ebé realiza aiha suku Lifau Oé-Cusse. Tuir nia, maske kooperativa ne’e foin hahú ho nia kondisaun simples maibé parte ida atu apoia Estadu no Governu labele tane liman beibeik ba rai seluk, ho asaun ne’ebé halo ona, hatudu ba públiku liuliu Oé-Cusse, katak moris presiza tama to’os no natar halo produsaun, hakiak animál, mak hafoin liga ba Estadu atu fasilita oinsá, bele kria kampu traballu ka iha polítika seluk atu apoia. “Maibé sekuandu ita la-halo servisu, maibé husu no ezije beibeik ba Estadu, Estadu ba deve iha nasaun seluk, ida-ne’e sei fó impaktu ba jerasaun mai, tán ne’e ohin ami konvida autoridade lokál sira-nia prezensa, atu alerta ba komunidade atu banati tuir ezemplu sira hanesan-ne’e, hodi hamoris ekonomia Timor-Leste nian, mak hahú hosi baze,” nia afirma. Nia informa, atividade kooperativa ne’e la’ós realiza iha Oé-Cusse de’it, maibé kobre hotu ona ba munisípiu 13, maske seidauk sura ba tonelada, sei kuandtidade de’it maibé konsellu 13 iha munisipíu hotu, implementa ona polítika ne’e hosi CPD-RDTL. “Ida-ne’e atu eduka povu iha Estadu Timor-Leste atu labele tane liman beibeik hosi rai-li’ur, tanba liuhosi atividade ne’e bele redús importasaun, só buat ne’ebé labele halo mak ita-bele husu apoiu, tanba prioridade liu maka nesesidade bázika, batar, hare, lakeru, tohu, hudi ai-farina, forerai no hahán seluk tán,”  nia katak. Xefe Suku Lifau, Lazaro Kenat,  agradese no konsidera asaun polítika ne’ebé CPD-RDTL realiza iha suku, hanesan motivasaun ba joven sira oinsá bele servisu iha setór agikultura. “Atividade ne’ebé ohin CPD-RDTL hala’o ne’e kapaas, tanba ida-ne’e bele fó motivasaun ida ba komunidade, liuliu joven sira, hanesan fanu sira atu halo tuir asaun ne’ebé hala’o daudaun, hanesan kuda produtu lokál iha suku,” nia orgullu. EDTL-Ataúro laiha jeradór sufisiénte hodi fornese liña elétrika https://tatoli.tl/2023/04/27/edtl-atauro-laiha-jerador-sufisiente-hodi-fornese-lina-eletrika/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 Ataúro, 27 abril 2023 - Eletrisidade Timor-Leste Emprenza Públika (EDTL,E.P) munisípiu Ataúro sujere ba Governu atu apoiu mákina jeradór hodi fornese liña elétrika regulár ba abitante iha munisípiu refere. Xefe Seksaun Sentrál Eletriku  EDTL Ataúro, Ernesto Guimares, hatete empreza iha jeradór rua ho kapasidade 1250 Kilowatt nomós 880 kilowatts. Mákina rua ne’e mak oras ne’e  fornese eletrisidade ba komunidade Ataúro. Dirijente ne’e defende katak EDTL Ataúro hakarak fornese liña elétrika regulár ba kliente sira, maibé jeradór ne’ebé iha laiha kapasidade bo’ot atu kobre hotu. “Oras ne’e EDTL fornese ona eletrisidade ho 400 kilowatts ba kliente hamutuk 500 iha suku Maun-Meta Vila, Suku Beloi no Makili”, informa Ernesto Guimares, ba TATOLI, kuinta ne’e. Além de falta jeradór, EDTL Ataúro mós sei menus rekursu umanu, tanba ne’e nia husu ba ministériu relevante atu aumenta profisionál sira hodi apoiu servisu empreza ni’an. “Ita agora iha de’it tékniku hamutuk 10, sira ne’e seidauk bele halo servisu operasionál ba suku lima hotu’’, dehan Xefe Sesaun Sentrál Eletriku  EDTL Ataúro. Ernesto Guimares  rekoñese mós katak Ataúro foin transforma ba munisípiu iha tinan 2021, tanba ne’e presiza lori tempu hodi hadi’a administrasaun, finansas, no lojístika. “Ita mós presiza hadi’a jestaun ba fornesimentu eletrisidade regulár, tanba Ataúro sai nu’udar munisípiu ida úniku no departamentu hotu konsentra iha fatin ida de’it”, nia akresenta. Entertantu tuir dadus, EDTL Ataúro identifika ona kliente hamutuk 802 ne’ebé la inklui suku makadadi ho Bikeli ho totál kliente hamutuk 430. EDTL rejista totál 527 perpagu ne’ebé  instala ona no sei iha rezerva besik 500 hodi prepara halo instalasaun ba suku ne’ebé seidauk asesu ba eletrisidade. Tuir dadus,  hahú husi janeiru to’o marsu 2023, EDTL rekolla ona reseita hamutuk $3.000. Suku Rotuto hetan ona naroman https://tatoli.tl/2023/04/27/edtl-ep-inagura-eletrisidade-iha-suku-rotuto/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MANUFAHI, 27 abríl 2023 – Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL,EP) hamutuk ho autoriedade Munisípiu Manufahi inagura ba eletrisidade iha Suku Rotuto no komunidade sira simu ona naroman maske dezde ukun-an la hetan naroman. Liña eletrisidade ne’ebé inagura, kuaze kilometru 20-resin, hosi Same Vila ba Suku Rotuto, iha ne’ebé komunidade hamutuk ho ekipa EDTL munisípiu mak dada no la liuhosi konkursu. Iha okaziaun ne’e, Prezidente EDTL, EP Paulo da Silva, hateten servisu ne’e realiza tanba kompromete entre ekipa EDTL munisípiu no populasaun iha Suku Rotuto. “Ohin ita inagura liña eletrisidade iha suku ida ne’e, ida ne’e tanba komitmentu entre EDTL munisípiu no populasaun sira iha suku ne’e inklui populasaun sira balu hosi Suku Letefoho sorin balun, tanba suku rua ne’e besik malu, ho imi-nia servisu makas mak ohin loron ahi naroman ona iha fatin ida ne’e”, Prezidente dehan bainhira inagura liña eletrisidade iha Rotuto, ohin. Nia esplika, durante fulan neen-resin, komunidade sira servisu ho voluntáriu, lakon sira nia ai-horis sira, la iha indeminizasaun no komunidade sira kumpre to’o ohin loron realiza kontente ne’ebé povu hotu sente. “Lori EDTL nia-naran apresia ba kolaborasaun komunidade sira hotu nian, ohin loron ita bele realiza buat saida mak ita hakarak, durante ne’e loke konkursu maibé laiha kompaña ida atu ba aplika, maibé transforma Diresaun EDTL ba EDTL, EP mak muda lei balu fó biban ba EDTL bele servisu hamutuk ho komunidade sira hodi dada liña eletrisidade iha teritóriu laran tomak inklui Rotuto”, nia relata. Iha okaziaun ne’e, Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, hateten povu merese atu hetan duni naroman no agadese ba Xefe Governu ne’ebé lidera hosi Taur Matan Ruak. “Agradese ba Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak tanba ho nia lideransa konsege rezolve problema eletrisidade liuliu iha Manufahi, povu ne’e agora daudaun merese duni atu hetan naroman liuhosi ahi ida ne’e, maibé ohin tama duni iha suku ida ne’e, ita-boot sira nia kontribuisaun ne’ebé halo seidauk to’o iha ne’e, utiliza ahi karik ho kuidadu rai loron bele hamate tia kalan foin mak bele halo naroman fali, kuidadu didiak eletrisidade ne’ebé mak iha ona”, Arantes dehan. Nia informa, tuir dadus ne’ebé iha, Manufahi Suku hamutuk 29, hosi númeru ne’e Suku 20 mak asesu ona ba eletrifikasaun no Suku sia mak iha prosesu nia-laran no garante iha tinan ne’e nia laran eletrisidade kobre hotu ona Manufahi. Iha biban ne’e, Xefe Suku Rotuto José dos Santos agradese ba Governu tanba laran luak konsege dada ona eletrisidade ba nia suku tanba durante tinan 23 ona suku ne’e la asesu ba eletrisidade. “Agradese tebes ba Governu ida ne’e, durante ne’e ami sente nakukun tebes maibé ohin loron eletrisidade tama ona ami-nia suku ami sente ne’e naroman foun ida mai ami iha tinan 2023 ida ne’e, agradese tebes ba EDTL nasionál no munisípiu no tékniku sira ne’ebé dedika aan makas hamutuk ho ha’u nia komunidade sira servisu voluntáriu ohin ami nia ahi lakan ona”, Xefe Suku revela. Suku Rotuto kompostu hosi aldeia lima mak hanesan, Sabou, Hatuhei, Foehei, Leofat no Berteni ho nia populasaun hamutuk ema na’in-2095. FRETILIN hakarak hadi’a sistema edukasaun inkluzivu no kampu serbisu https://tatoli.tl/2023/04/27/fretilin-hakarak-hadia-sistema-edukasaun-inkluzivu-no-kampu-serbisu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 VIQUEQUE, 27 abríl 2023 – Sekretáriu Jerál Partidu Fronte Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Marí Alkatiri, kompremete bainhira povu fó fiar ba ukun tan sei hadi’a sistema edukasaun ba timor-oan sira. “Ha’u hakarak ita hateke ba oin saida maka ita presiza. Ita presiza ita-nia oan no bei-oan matenek liu ita, presiza iha eskola ho kualidade a’as ba oan no bei-oan sira. Entaun ita tenke hadi’a edukasaun. VIII Governu viabiliza hodi FRETILIN hadi’a daudaun ona, profesór voluntáriu hetan ona kontratu no profesór uluk kontratadu dalan iha ona atu ba permanete maibé tenke liu hosi teste tanba profesór tenke matenek maka hanorin. Bainhira FRETILIN manán ba forma IX Governu maka ita sei loke dalan hodi hadi’a sistema edukasaun ida inkluzivu, sistema edukasaun ho kualidade no sistema edukasaun ne’ebé bele loke kampu serbisu, se la’e ema estuda, estuda maibé sai dezempregu,” Sekretáriu Jerál hateten durante kampaña ho tipu diálogu, iha kampu futeból suku Vessoru, postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, kinta ne’e. Aleinde ne’e, FRETILIN hakarak dezenvolvimentu globál no integradu, kria empregu, hadi’a servisu saúde no infraestrutura sira. “Dezenvolvimentu la’o ba oin presiza infraestutura hanesan estrada no ponte inklui infraestutura setór agrikultura hanesan bee no rai. Ho planu hirak ne’e mak ami sei hadi’a edukasaun, saúde, polítika infraestura, no bee-moos tanba sidadaun hotu iha diretu asesu bee. Tanba ne’e ba oin sei kria dezenvolvimentu integradu no sustentável,” nia akresenta. Biban ne’e, nia hato’o katak Timor-Leste presiza kadoras mai Beaço, tanba ne’e povu tenke hamutuk nune’e bainhira kadoras mai presiza haree tan akordu tratadu entre Timor-Leste ho Indonézia. Atividade kampaña ne’e hahú tuku 10:00 to’o 14:00, ne’ebé hetan partisipasaun hosi militante no simpatizante FRETILIN hosi postu Uatulari no Uatucarbau. Nune’e mós hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) munisípiu Viqueque no superviziona hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) inklui observadór nasionál no internasionál sira. Governu halo poupansa millaun $2 ba kombustível no manutensaun karreta Estadu https://tatoli.tl/2023/04/27/governu-halo-poupansa-millaun-2-ba-kombustivel-no-manutensaun-karreta-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 DILI, 27 abríl 2023 –Ministériu Finansa (MF) halo poupansa orsamentu despeza públika ho valór millaun $2 ba kombustível no manutensaun karreta Estadu tanba aplikasaun jestaun di’ak. “Dadus ikus levantamentu veíkulu Estadu hatudu katak hahú hosi tinan 2002 to’o 2020, Governu Timor-Leste gasta ona millaun $125 hodi sosa karreta Estadu foun hamutuk 3.415 unidade,” relata nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e. Despeza ne’e halo orsamentu Estadu hetok a’as tebes no dezvia despeza ne’ebé tuir loloos aloka ba setór produtivu sira hodi dudu kresimentu ekonómiku. Fasilidade karreta Estadu ne’e, ein vez de rezulta ba kresimentu iha prestasaun servisu ba públiku  a’as maibé infelizmente hatodan fali kapasidade finanseira Estadu. Ho razaun ne’e mak iha setembru 2021, VIII Governu Konstitusionál introdús polítika foun liuhosi aprovasaun dekretu-lei kona-ba subsídiu transporte hodi transforma kustu operasionál karreta Estadu ba subsídiu transporte. “Ida-ne’e nu’udar meiu ida atu hakbiit kapasidade funsionáriu públiku ba despeza transporte no atu hamenus kustu sosa karreta foun inklui sosa kombustível no manutensaun,” haktuir. Antes ne’e, atu mellora jestaun veíkulu ne’ebé rigorozu, Governu mós aprova ona Rezolusaun Governu númeru 130/2021 kona-ba jestaun no realokasaun karreta Estadu ne’ebé regula no kria kondisaun sira atubele reforsa jestaun ne’ebé efisiente no rigór liután atu nune’e bele kontribui ba efisiénsia no rasionalizasaun ba gastu karreta Estadu. Aleinde ne’e, Governu aprova projetu dekretu-lei kona-ba regulamentu veíkulu Estadu no alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 21/2021, loron 10 novembru, ne’ebé kria ona subsídiu mensál transporte. Projetu dekretu-lei ne’e ho objetivu atu estabelese norma kona-ba akizisaun, rejistu afetasaun, jestaun, uza, atribuisaun, manutensaun, reparasaun, monitorizasaun, fiskalizasaun, abatimentu, inklui alienasaun veíkulu Estadu. Alterasaun ne’e ho hanoin atu halo ajustamentu balun ba dekretu-lei númeru 21/2021, loron 10 novembru, liuliu atu define pagamentu subsídiu mensál ba transporte, nune’e bainhira suspende karik atribui fins pesoál ba benefisiáriu veíkulu Estadu, hosi data produsaun efeitu atribuisaun nian to’o data remata. KHUNTO sei fó prioridade ba feto-labarik-joven-Ema ho Defisiénsia https://tatoli.tl/2023/04/27/khunto-sei-fo-prioridade-ba-feto-labarik-joven-ema-ho-defisiensia/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MANATUTO, 27 abríl 2023 — Prezidente Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Armanda Berta dos Santos, hateten iha 21 maiu 2023 mak povu fó fiar ba KHUNTO kaer ukun mak sei fó prioridade ba asuntu inkluzaun sosiál, labarik, feto., joven no Ema ho Defisiénsia (EhD) iha Timor-Leste. “Bainhira povu Manatuto fó fiar ba KHUNTO mak sei fó prioridade ba asuntu Inkluzaun sosiál, labarik, ema ho defisiénsia sira no joven tanba joven mak autór dezenvolvimentu no pás iha Timor-Leste,” Armanda Berta dos Santos hateten liuhosi kampaña eleitorál ho tipi komísiu iha Manatuto, kinta ne’e. Tanba, nia dehan, partidu KHUNTO nia programa no planu sei haree ema hotu hanesan no sei la husik ema ida iha kotuk. “Tanba partidu KHUNTO sei halo di’ak liután ba povu no rai ida-ne’e, no sei atende ema hotu hanesan no sei la husik ema ida iha kotuk,” nia dehan. Prezidente KHUNTO ne’e, kontinua tau mós prioridade ba feto maluk sira, joven no labarik sira iha Timor-Leste. Tuir nia, maske mandatu VIII Governu Konstitusionál la’o hela ho asuntu hirak ne’e maibé bainhira KHUNTO hetan fiar mak sei halo di’ak liután, tanba dezenvolvimentu rai ida-ne’e presiza ema hotu nia kontribuisaun. “Maibé ita haree iha rai Manatuto rai ne’ebé matak nune’e presiza mellora peska, turizmu, agrikultura no programa hanesan saúde, edukasaun ita kontinua de’it ba governasaun tuir mai povu fó konfiansa,” nia hateten. KM autoriza transfere millaun $54 hosi MPM ba Timor GAP, E.P https://tatoli.tl/2023/04/27/km-autoriza-transfere-millaun-54-hosi-mpm-ba-timor-gap-e-p/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 DILI, 27 abríl 2023 —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordinária, kinta ne’e, delibera ona projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares, hodi autoriza despeza ho montante millaun $54. Orsamentu ne’e ba transferénsia fundu hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba programa ‘401 jestaun rekursu petrolíferu no minerál’ hosi Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) ba Timor GAP, Empreza Públika (Timor GAP, E.P). “Inisiativa ne’e ninia objetivu mak atu permite katak Timor GAP E.P iha rekursu ne’ebé presiza hodi garante kumprimentu objetivu relasiona ho atividade jestaun ba patrimóniu petróleu nian,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu, kinta ne’e. Governu autoriza OJE aprovadu transfere ba empreza públika hodi halo operasaun no investimentu ida. Timor GAP, E.P nu‘udar empreza estatál mina no gás ne’ebé halo servisu ein nome Estadu, ho atividade esplorasaun no produsaun iha rai maran to’o tasi laran inklui iha nasionál to’o internasionál. Antes ne’e, iha OJE 2022 Governu prevee millaun $62 ba Timor GAP, E.P. Empreza estatál ne’e identifika, dezenvolve no otimiza ho valór estratéjiku no komersiál hosi Timor-Leste nia rekursu naturál sira ba benefísiu no avansu timor-oan. Setór enerjia bele kontribui maka’as ba Timor-Leste nia ekonomia no dezenvolvimentu tanba país ne’e iha responsabilidade atu kontinua dudu futuru inklui atensaun maka‘as ba dezafiu ekonómiku, sosiál no ambientál ne’ebé sei mai. Timor GAP, E.P iha kompromisu atu hala’o avansu iha país ne’e, nune’e sei hala‘o operasaun ho kualidade a’as, transparénsia no sustentabilidade di’ak liu hodi fornese enerjia di’ak ba timor-oan sira. Timor GAP, E.P harii ona empreza subsidiária oin-oin, ne‘ebé abranje operasaun empreza ne’e iha upstream , downstream no projetu espesífiku sira, atu hala‘o atividade espesífika sira ho forma efisiente no efikás liu. Subsidiariu sira ne‘e fó dalan ba Timot GAP atu estabelese parseria ho empreza nasionál ka estranjeiru sira seluk, nune’e mós atu sosa, halibur, no atu disponível asaun iha empreza sira seluk hodi fornese flesibilidade no divulgasaun adisionál tuir nesesidade. Komandante Joni Viana louva komunidade Manufahi https://tatoli.tl/2023/04/27/komandante-joni-viana-louva-komunidade-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MANUFAHI, 27 abríl 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi Superintendente Joni Viana das Regras, louva komunidade Manufahi tanba hatudu maturidade ne’ebé di’ak hodi mantein pás no estabilidade iha tempu saida de’it. “Parabéns ba Manufahi oan sira tanba durante semana ida resin sai ezemplár ba munisípiu seluk iha kampña maske munisípiu seluk iha konflitu maibé ita la iha, mantein nafatin imi-nia atitude sira hanesan ne’e hodi kontribui ba pás iha ne’e”, Komandante dehan ba komunidade sira iha Rotuto Same, ohin. Nia dehan, hanesan komandante apela nafatin ba Manufahi-oan atu garante estabilidade iha munisípiu ne’e. “Kontinua nafatin hodi lololiman ba malu. Rai ne’e ba oin, ita tenke kuda espiritu ida ne’ebé hadomi malu atu lori nasaun ne’e nia naran morin iha mundu no dezenvolvimentu bele la’o ho di’ak”, nia hatutan. Nia rekora, iha eleisaun no kampaña tinan kotuk, Manufahi sai fatin ida di’ak tanba la akontese konflitu no hetan apresiasaun hosi observadór internasionál sira. “Iha tinan kotuk eleisaun prezidensiál, Manufahi hanesan munisípiu ida ne’ebé the best tuir observasaun hosi observadór internasionál sira, ne’ebé ha’u hakarak ita nafatin mantein hanesan ne’e”, nia hakotu. MS inaugura edifísiu postu saúde iha suku Builale Ossu https://tatoli.tl/2023/04/27/ms-inaugura-edifisiu-postu-saude-iha-suku-builale-ossu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 VIQUEQUE, 27 abríl 2023 – Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS), kinta ne’e, ofisialmente inaugura edifísiu postu saúde iha suku Builale, postu administrativu Ossu, munisípiu Viqueque. Iha biban ne’e, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten, inisiativa ne’e atu abitante sira bele asesu fasilidade saúde no sei kompleta ho ekipamentu saúde inklui rekursu umanu hodi serbisu iha postu ida-ne’e. “Ha’u agradese ba empreza Borala Unip LDA ne’ebé konsege konstrui postu saúde ho kualidade no enjiñeiru MS ne’ebé durante ne’e akompaña implementasaun konstrusaun postu saúde ida-ne’e. Ha’u hakarak husu ba autoridade no abintante sira, liu-liu inan isin-rua tenke tur ahi (partu) iha postu saúde ne’ebé ita konstrui ona,” Governante ne’e dehan liuhosi diskursu iha serimónia inagurasaun postu saúde iha suku Builale, kinta ne’e. Ministra husu abitante Builale labarik sira tenke kompleta vasina no ba inan isin rua, durante bebé iha kanotak tenke konsulta ho parteira sira pelu menus dala-haat. “Ami saúde ninia kanaar maka atu tau-matan ba abitante sira hodi hadook hosi moras kontajioza hanesan moras tuberkuloze. Iha postu saúde ita esforsu hodi halakon moras kontajioza sira iha área Builale no moras naun kontajioza hanesan tensaun no moras fuan. Tanba ne’e, ha’u husu ba abitante sira tenke mai konsulta iha postu saúde,” nia akresenta. Kustu ba obra ne’e hosi Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021 ho montante $327.232,66, ne’ebé responsável ba konstrusaun maka empreza Borala, Lda no hahú konstrusaun iha loron 25 fevereiru 2022. Postu saúde ne’e kompostu hosi sala emerjénsia, sala partu, sala observasaun, sala konsulta maternidade, sala mini laboratórium, sala konsulta jerál, sala farmasia no seluk tán. Daudaun ne’e pesoál saúde ne’ebé destaka iha postu saúde Builale hamutuk haat. Iha fatin hanesan, Administradór munisípiu Viqueque, Januario Soares ‘Bolly’, agradese ba VIII Governu liuhosi MS ne’ebé bele harii ona postu saúde ida iha suku Builale hodi abintante sira bele asesu. “Postu saúde importante ba ita hodi hetan asisténsia hosi pesoál saúde sira hodi halo tratamentu ba moras sira ne’ebé hetan. Ha’u hanoin postu saúde ida-ne’e boot liu postu saúde sira iha munisípiu Viqueque tomak, nune’e ha’u hakarak futuru konstrusaun postu saúde iha suku sira karik tenke modelu hanesan iha suku Builale,” nia dehan. Nune’e mós, Xefe suku Builale, Anónio Gomes Moniz, orgullu tanba suku Builale bele hetan fasilidade saúde kualidade hodi fasilita abitante sira. “Ami hakarak dezenvolvimentu tama iha ami-nia suku ne’e bele dura ba tinan 30. Ha’u mós sujere aumenta pesoál saúde no seguransa hodi kontrola postu saúde,” nia tenik. Tuir dadus sensu populasaun tinan 2015, totál populasaun suku Builale hamutuk 1.137, kompostu hosi mane 574 no feto 563, ho totál uma-kain 222. Padre Administradór Parokia Ossu, José Gonzaga fó bensaun ba postu saúde, ne’ebé akompaña hosi Ministra Saúde, Administradór munisípiu Viqueque, Administradór postu Ossu, postu Viqueque Villa, pesoál saúde inklui abitante sira hosi suku Builale. PNTL Lautém rekomenda ba Governu konstrui edifísiu eskuadra iha Lorehe https://tatoli.tl/2023/04/27/pntl-lautem-rekomenda-governu-konstrui-edifisiu-eskuadra-pntl-iha-postu-lorehe/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 LOSPAlOS, 26 abríl 2023 ( TATOLI) – Komandante Polísia Munisípiu Lautém, Superintendente António Rego Fernandes, rekomenda ba Governu  liuhosi Komandu Jerál atu konstrui edifísiu foun PNTL iha Postu Adminstrativu Lorehe hodi fó seguransa másimu ba komunidade iha Lorehe. “PNTL Munisípiu Lautém presija edifísiu permanente ida iha Posto Adminstrativu Lorehe atu PNTL Munisípiu  Lautém bele hala’o nia knar ho másimu hodi asegura seguransa iha Postu Adminstrativu Lorehe,” Komandante PNTL Munisípiu Lautém, António Rego Fernandes, ba TATOLI iha Kuartel PNTL Munisípiu Lautém, Lospalos Vila iha kuarte ne,e. Nia Informa, bainhira Governu Sentrál foti Lorehe nu’udar Postu Adminstrativu foun iha Munisípiu Lautém iha tinan kotuk, PNTL Munisípiu Lautém instala ona edifísiu temporáriu ba Postu Adminstrativu foun Lorehe nian hamutuk ho Kurtél Jerál PNTL Munisípiu Lautém, hodi uza ba servisu polisiamentu iha Posto Adminstrativu Lorehe kada lor-loron. Maibé ida ne’e tuir Komandante ne’e, ladun efetivu no efikásia tanba PNTL destakadu ba iha Posto Adminstrativu Lorehe tenke uza transporte PNTL husi Lospalos Vila to,o Lorehe kuaze 30 kilómetru ho distánsia ne,ebé dok,” nia esplika. “Haree ba kondisaun ne’ebé PNTL Munisípiu Lautém enfrenta maka, PNTL Munisípiu Lautém liu hosi Komando Jerál rekomenda fila fali ba Ministériu Interiór atu konstrui edifísiu permante ida iha Postu Adminstrativu Lorehe hodi nune’e membru destakadu PNTL bele permanente iha Postu Adminstrativu Lorehe hodi hala’o servisu ho di’ak no fó seguransa patrullamentu ho rutinidade ba komunidade tomak iha Postu Adminstrativu Lorehe.”Komandante PNTL ne’e haktuir. Iha oportunidade ida ne,e , Komandante Polisía ne’e  rekomenda mós  ba Komandu Jerál PNTL hodi kontinua suporta finanseiru ba manutensaun karate operasionál PNTL Munisípiu Lautém tanba kuaze karete operasionál iha Munisípiu Lautém  kondisaun ladun di’ak no presiza hadi’a. “Rekomenda mós ba Komando PNTL liu hosi Ministériu Interiór hodi asegura manutensaun ba kareta operasionál ne’ebé durante ne,e uza husi PNTL Munisípiu Lautém kompostu husi Eskuadra PNTL sira iha Posto Adminstrativu 6 mak hanesan; Lospalos Vila, Lorehe, Iliomar,Lautem, Luro no Tutuala ne,ebé kuaze nia kondisaun la estavel no presiza hadi’a hodi asegura nia funsionamentu hodi fó seguransa másimu ba komunidade Munisípiu lautém tomak ,” Nia konklui. Bainhira kaer ukun, PUDD sei fo prioridade ba agrikultura-edukasaun https://tatoli.tl/2023/04/27/povu-fo-konfiansa-pudd-sei-fo-prioridade-ba-agrikultura-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 COVALIMA, 27 abríl 2023 –Prezidente Paridu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), Silvestre Sufa, hateten bainhira iha eleisaun parlamentár ne’e povu fó konfiansa kaer ukun mak PUDD sei fó prióridade ba programa agrikultura no edukasaun bainhira povu fó fiar ba PUDD hodi kaer ukun. “Covalima fatin ne’ebé riku, iha auto estrada, entaun joven tenke iha kualidade liuhosi fó formasaun ba joven-sira, nune’e ita-boot sira iha kualidade abilidade edukasaun sufisiénte bele kompete iha merkadu traballu no programa agrikulta,” Silvestre Sufa hato’o promesa ne’e bainhira hala’o kampaña ho tipu komísiu iha Kampu Futeból Ladi, Covalima, kinta ne’e. Partidu ho númeru sorteiu ualu (8) ne’e bainhira povu fó konfiansa mak fó prioridade ba programa agrikultura liu-liu oinsá atu kuda ai-farina iha to’os ba agtrikultór sira, tanba ai-farina ne’ehanesan materiál báziku atu prodús sai serveja. Aleinde programa agrikultura, nia dehan, sei fó prioridade mós ba área peska, estabelese grupu koperativa pekuaria oinsá haki’ak karau iha munisípiu Covalima. “Ita-boot sira riku maibé falta jestaun. Tasi haleu Covalima maibé ita-boot sira buka ikan tuir ita-boot sira-nia esperiénsia pesoál laiha formasaun, fasilidade sosa roo hodi hasa’e kualidade peska, nune’e Timor la presiza Esporta ikan hosi rai-li’ur,” nia dehan. Tuir loloos Governu sosa ró tanba gasta osan ba viajen estranjeiru makaas no bainhira povu fó konfiansa kaer ukun mak PUDD sei hamenus atu halo viajen ba estranjeiru. Koordenadór PUDD munisípiu Covalima, Andre de Oliveira, apela ba militante hotu iha postu administrativu hitu iha munisípiu Covalima atu servisu makaas, nuneé bele fó vitória ba PUDD iha eleisaun parlamentár iha 21 maiu 2023. “Ha’u apela ba estrutura postu hitu, iha momentu ida-ne’e hakarak mós apela ba militante sira atu servisu makaas, nue’e bele fó vitória ba partidu liuhosi votu ne’ebé ho kualidade tebes,” nia dehan. Ativade kampaña ne’e hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste no observa hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés). Prezidénsia Repúblika apoiu ekipamentu desportu-livru ba UNITAL https://tatoli.tl/2023/04/27/prezidensia-republika-apoiu-ekipamentu-desportu-livru-ba-unital/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 DILI, 27 abríl 2023 — Prezidénsia Repúblika hala’o kooperasaun ho embaixada Korea Súl iha Timor-Leste, kinta ne’e, fó apoiu ekipamentu desportu ho livru ba Universidade Orientál Timor-Leste (UNITAL). Xefe Kaza Sívil Prezidénsia Repúblika, Bendito dos Santos Freitas entrega ekipamentu desportiva no livru ba Reitór UNITAL, Florindo Pereira, iha UNITAL Becora, kinta (27/04). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão. “Prezidénsia Repúblika iha parseira kolaborasaun ho Governu Korea do Sul nia embiaxada iha Timor-Leste fó apoiu ekipamentu desportu hanesan suteira ka sapatu tebe bola nian, ohin entrega ba Universidade Oriental UNITAL no liuhosi parte Prezidénsia Repúblika nian mós fó apoiu livru balun ba UNITAL,” Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Bendito Freitas, hateten ba jornalista sira iha UNITAL, Becora, kinta ne’e. Nia hatutan, livru ne’ebé apoiu ne’e ho objetivu atu aumenta volume biblioteka universidade nian hodi bele sai fonte leitura ba estudante no dosente sira-nia referénsia iha universidade refere. Prezidénsia iha inisiativa importante sentraliza ba kapitál umanu no livru lubun ne’ebé fó apoiu barak liu kona-ba istória rezisténsia Timor-Leste nian hodi sai hanesan baze referénsia valór istóriku ba estudante sira. “Hodi rekoñese istória tanba istória fundamentál tebes atu ita-nia moris ne’e valór ba ita-nia erói sira no vizaun ba konstrusaun Estadu nian,” nia dehan. Bendito Freitas hateten, Prezidensia la’ós ezekutivu maibé ho kolaborasaun ho parseiru sira, nune’e ho apoiu uitoan ne’ebé iha fó apoiu tutan ba UNITAL no tempu oin mai bele ba mós universidade seluk bainhira Prezidénsia Repúblika hetan proposta ruma. Reitór UNITAL, Florindo Pereira, lori universidade UNITAL nia naran hato’o agradesimentu ba apoiu hosi Prezidénsia Repúblika no embaixada Korea Súl iha Timor-Leste. Profesór kontratadu 94 asina ona kontratu iha edukasaun Covalima https://tatoli.tl/2023/04/27/profesor-kontratadu-94-asina-ona-kontratu-iha-edukasaun-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 COVALIMA, 27 abríl 2023 –Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima, Rui Amarál Suri Seran, hateten profesór na’in-94 iha Covalima hosi professor kontratadu 1.715 iha territóriu nasionál ne’e, Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (SEJD) fó sai sira-nia naran iha Jornal Repúblika asina ona sira-nia kontratu iha Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima. “Ita-nia Profesór na’in-94 asina ona sira-nia kontratu iha loron 10 fulan-abríl tinan 2023 iha Servisu edukasaun Munisípiu Covalima,” Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima, Rui Amarál Suri Seran, hateten bia informa ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Santa Rosa k inta ne’e. Maske profesór na’in-94 asina ona sira-nia kontratu maibé iha kontratu laran ne’e la hakerek   durasaun kontratu ba profesór sira, maibe sira asina de’it profesór sira rasik la hatene sira nia kontratu bainhira mak remata no atu asina fali. “Durante profesór sira asina kontratu ne’e, ami mos simu preokupasaun hosi profesór sira kona-ba sira-nia, tanba iha kontratu la hakerek durasaun kontratu ba profesór sira maibé hosi parte edukasaun labele resposta kona-ba profesór sira-nia preokupasaun,” nia dehan. Antes ne’e, atu fó sai profesór sira-nia naran iha Jornal Repúblika profesór na’in-256 mak submete sira-nia dokumentu ba Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima ne’ebé prosesu la tuir teste. Bazea ba kritéria hosi juri, sira sei haree ba profesór sira-nia durasaun servisu ne’ebé hahú hanorin iha tinan 2007-2017, ba sira-ne’ebé mak hanorin iha hahú 2018 entaun pasiénsia hein tempu seluk maibé haree mós nesesidade ba eskola nian. STAE sei establese sentru votasaun ambulante iha HRM https://tatoli.tl/2023/04/27/stae-sei-establese-sentru-votasaun-ambulante-iha-hrm/ tatoli.tl Notísia 2023-04-27 MALIANA, 27 abríl 2023 - Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), sei estabelese sentru votasaun ambulante iha Hospital Referál Maliana (HRM), munisípiu Bobonaro. Diretór STAE munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, informa estasaun votasaun ne’ebé atu atende iha ospitál Maliana ne’e mai hosi sentru votasaun Jináziu Maliana, suku Lahomea. “STAE nia planu lori estasaun votasaun ba iha ospitál, ba ema moras ho família pasiente, doutór no enfermeiru, parteira sira-ne’ebé mak presta servisu iha loron eleisaun. Bele vota iha Hospital Referál Maliana,” Diretór STAE maunisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, informa ba jornalista sira, iha kna’ar fatin, kinta ne’e. Durante prosesu eleisaun STAE mós sei fó prioridade ba ema ho defisiensia, inan isin-rua ho oan nurak, idozu, saúde, seguransa nune’e bele presta servisu iha loron ne’e. Entertantu totál sentru votasaun (CV, sigla portugés) iha munisípiu Bobonaro hamutuk 150 no estasaun votasaun (EV, sigla portugés)  170  mai hosi postu administrativu Atabae iha CV 14 no EV 16. Hosi parte Balibo CV 22 no EV 26, Bobonaro CV 48 no EV 50, Cailaco iha CV 17 no EV 18, Lolotoe iha CV 17 no EV 18 no postu administrativu Maliana iha CV 34 no EV 42. Entertantu tuir Rezultadu Resensiamentu no Atualizasaun Baze Dadus Eleitorál, iha loron 17 janeiru to’o 31 marsu 2023 totál eleitór  na’in-72.889 komposta hosi mane 37.517, feto 35.372. Purtantu totál eleitór foun na’in-1.690 komposta hosi mane 981 no feto 709, dadus eleitór aktualizadu 3.829 hosi númeru ne’e mane 2.100, feto 1.729 no eleitor ne’ebé apaga hamutuk 474, mane 263 no feto 211. Hosi númeru ne’e elitór ne’ebé elizivél hamutuk na’in 72,537 kompostu hosi mane 37,335 (51%)  feto 35,202 (49%),enkauntu eleitór ne’ebé la elizivél hamutuk na’in 352 kompostu hosi mane 182 no feto 170. Eleitór eleitór eleizivél hirak-ne’e mai hosi postu administrarivu neen komposta hosi Atabae totál 8.843 komposta hosi mane 4.951 no feto 3.892, Balibo 11.827 iha mane 6.113 no feto 5.714. Bobonaro na’in-17.700 iha mane 8.753, feto 8.946. Cailaco na’in-7.873 iha mane 4.338no  feto 3.535. Lolotoe na’in-5.388 iha mane 2.646, feto 2.742 no postu administrativu Maliana hamutuk na’in-20.906 komposta hosi mane 10.533 no feto 10.373. CNE Baucau-INDDICA superviziona partisipasaun labarik iha kampaña eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/28/cne-baucau-inddica-superviziona-partisipasaun-labarik-iha-kampana-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 BAUCAU, 28 abríl 2023 – Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) munisípiu Baucau hamutuk ho Instuisaun Defeza ba Direitu Labarik (INDDICA, sigla portugés), uperviziona no halo prevensaun involvimentu labarik iha tempu kampaña partidu polítiku sira. Diretór CNE Baucau, Esmerlado Damião Belo, esplika, maske kampaña realiza ona durante semana-ida maibé prenzensa INDDICA inportante tanba ajuda CNE hodi tau matan ba involvementu labarik iha kampaña  partidu polítiku iha munisípiu Baucau. “Ami hasoru malu ona no ba oin bele prevene ba labarik sira-ne’ebé partisipa iha kampaña komísiu,” Diretór CNE Baucau informa ba Agência TATOLI iha Vila Nova, sesta ne’e. CNE konsidera liuhosi involvimentu INDDICA hanesan observa no fahe brosura ba inan-aman sira bele redús partisipasaun labarik iha tempu kampaña eleitorál. Meiu sira-ne’e hotu atu evita partisipasaun labarik iha kampaña tanba partidu polítiku sira-nia intervensaun balun la edukativu. Prezensa INDDICA iha tempu kampaña ho tema ‘Ita hotu iha responsabilidade atu prevene involvimentu labarik sira iha tempu kampaña no eleisaun parlamentár’ liuliu labele husik labarik abandona eskola, labele envolve iha kampaña no labele tau labarik iha risku. Nune’e mós mensajen inportante INDDICA ba partidu politikiu sira hanesan evita involvementu labarik iha kampaña no halo kontrolu ba foin sa’e sira intervensaun polítika no konvoiu iha dalan públiku. Nune’e mos ba inan-aman sira atu labele hafahe labarik sira tanba diverjénsia ideolojia polítiku, autoriza labarik sira fa’an sasan iha fatin kampaña no labele abandona labarik sira dutante períodu kampaña. CNE Baucau konsidera kampaña durante semana-ida jeralmente la’o ho susesu, maske mosu pertubasaun kiik iha Uailili loron Dumingu,23 abríl maibe parte seguransa konsege halo atuasaun. CNRT hakarak lori Governu hakbesik ba povu Covalima https://tatoli.tl/2023/04/28/cnrt-hakarak-lori-governu-hakbesik-ba-povu-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 COVALIMA, 28 abríl 2023 — Prezidente Partidu Conselho Nacional Reconstrucão Timorense (CNRT), Xanana Gusmão, hateten CNRT hakarak lori Governu hakbesik ba povu Covalima, nune’e matenek-na’in Covalima-oan bele tuur hamutuk atu diskutesetór produtivu hanesan agrikultura, turizmu, peska no floresta. Militante no simpatizante partisipa kampaña eleitorál ho tipu komísiu iha kampu Ladi Camanasa, Covalima. Imajen Tatoli/Celestina Teles. “Joven, katuas hodi hatene saida mak ita atu halo. Ohin, planeamentu sentralizadu hakbesik Governu mai povu Covalima, katak buat hotu tenke deside iha Covalima hodi Covalima-oan tuur hamutuk haree área produtivu hanesan agrikultura, turizmu, peska no floresta hodi deside iha ne’e,” Xanana Gusmão hateten bainhira hala’o kampaña eleitorál ho tipu komísiu ne’ebé realiza iha Kampu Futeból Ladi, Camanasa, sesta ne’e. Atu hakbesik Governu ba iha povu, Xnana Gusmão hateten, Governu prepara Covalima-oan sira ne’ebé matenek hodi forma asembleia munisipál hodi hili nia deputadu ba parlamentu munisipál  hodi haree povu nia moris. “Se bainhira sentraliza iha nasionál, ita lahatene povu sira presiza saida, bainhira ukun to’o iha área rurál hodi ko’alia ekonómia, Tanba, durante buat hotu ita importa sasán hosi rai-li’ur no  osan ba hotu li’ur, entaun ita tenke prodús rasik,” nia hateten. Aleinde ne’e, líder nasionál ne’e kompromete, bainhira povu fó fiar ba CNRT iha eleisaun parlamentár 2023 ne’e mak CNRT sei dignifika idozu sira iha Timor-Leste. “Ha’u promete ba ferik-katua, Estadu iha dever no obrigasaun atu tau matan ba ferik-katuas sira, tanba Estadu merese atu tau matan ba ferik katuas sira. Maske ferik-katuas sira la husu, maibé Estadu iha dever atu haree ferik-katuas sira,” Xanana Gusmão hateten. Koordenadór Partidu CNRT Munisípiu Covalima, Saul Salvadór H.J Amarál, husu ba militante no simpatizante partidu CNRT iha Covalima fó vitória ba prezidente partidu CNRT hodi halo mudansa ba rai ida-ne’e. Atividade kampaña eleitorál ho tipu komísiu ne’e partisipa másimu hosi militante no simpatizante sira no hetan seguransa hosi Polisía Nasionál Timor-Leste, hetan observasaun hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) no Provedoria Direitu Humanus no Justisa (PDHJ). Defeza, seguransa no peska programa prioridade eleitorál PDC iha Liquiça https://tatoli.tl/2023/04/28/defeza-seguransa-no-peska-programa-prioridade-eleitoral-pdc-iha-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 LIQUIÇA, 28 abril 2023 – Partidu Democráta Cristão (PDC), sesta ne’e kontinua hikas nia kampaña eleitorál iha Munisípiu Liquiça ho nia kompromisu sei hasa’e kapasidade Seguransa Marítima nune’e bele asegura rikusoin iha tasi Timór. Prezidente PDC, Francisco de Araújo esplika, programa prioridade kampaña eleitorál iha Liquiça sei foku ba defeza, seguransa no peska. “Ita hakarak moderniza setór Defeza hanesan Forsa Defeza Timor-Leste hodi kontinua sosa ekipamentu hanesan sosa roo funu rua no aviaun rua, hodi halo kontrola ba rikusoin iha Tasi, ita hakarak kria kondisaun tanba durante ne’e sira nia ekipamentu la kompletu,” Prezidente PDC esplika hafoin hala’o diálogu komunitáriu iha Suku Vatuvoro, Maubara, ohin. Nia hateten, roo ida atu halo kontrolu iha tasi mane no ida halo kontrolu ba iha tasi feto hodi prevene peskas ilegál. Nune’e mós ontinua sosa ekipamentu militar ho modernu inklui rekrutamentu ba F-FDTL, no oferese bolsa estudu ba ofisiál sira hodi hasa’e koiñesimentu iha área Aero, Terrestre no Marítima. PDC mós hakarak moderniza setór seguransa hanesan F-FDTL no PNTL, nafatin sosa Roo rua no Aviaun rua, oferese ba PNTL hodi halo kontrolu ba rikusoi tasi nian liu husi Polísia Marítima. Líder másimu PDC ne’e afirma, bainhira seguransa marítima bele kontrolu ho di’ak mak sei kontinua sosa ekipamentu peska nia hodi entrega ba peskadór hanesan roo, bero no redi. “Fo subsídiu ba peskadór hodi motiva sira loke fábrika rasik, hodi redus importasaun husi rai li’ur,” Nia esplika. Hodi dezenvolve setyor peska ba oin, PDC sei motiva emprezáriu Timoroan hodi halo investimentu hanesan loke fábrika iha Timor-Leste nune’e bele oferese oportunidade servisu ba Timoroan. Tuir observasaun Tatoli nian iha terenu, kampaña eleitorál husi Partidu PDC ne’ebé hala’o iha sesta ne’e hahú kedas husi vizita negosiante iha Merkadu Munisipál Liquiça no kontinua ba fatin han Loes, Maubara hodi halo diálogu no fahe brosura. Kampaña Eleitorál ne’e rasik hetan seguransa másimu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) inklui observadór sira hanesan CNE, RENETIL no seluktan. Distribuisaun karteira eskolár kontinua fali iha maiu tanba falta kombustivel https://tatoli.tl/2023/04/28/distribuisaun-karteira-eskolar-husi-mejd-sei-kontinua-fali-iha-maiu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), liuhusi Diresaun Nasional Patrimóniu Lojístika no Teknolojia (DNPLT) hapara provizoriamente distribuisaun karteira eskolár bá munisipiu tanba falta kombustivel no kontinua fali iha maiu, tanba empreza fornesedora produtu nia kontratu remata. Diretór Nasionál Patrimóniu Lojístika no Teknolojia, Pedro Pinto dos Reis, informa katak daudaun ministériu halo hela prosesu aprovizionamentu hodi loke fali konkursu foun ba kompañia fornesedora mina sira, tanba empreza Borala ne’ebé durante ne’e fornese mina ba ministériu nia kontratu hotu. “Ita sei distribui fali iha fulan-maiu kuandu prosesu transferénsia kontratu finaliza ona, tanba tuir prosesu normál kontratu entre ministériu no kompañia fornesedora mina ne’e kada tinan tenke halo renovasaun”, dehan Pedro dos Reis ba Tatoli, iha Vila Verde, sesta ne’e. Nune’e, kompañia Borala ne’ebé maka fornese kombustivel mai Ministériu Edukasaun no empreza seluk bele hatama fali ninia dokumentu bainhira hakarak fornese mina. Iha sorin seluk, Diretór-Jerál Administrasaun no Finansa MEJD, Antoninho Pires, informa katak atividade ministériu laparadu, maibé iha atividade balun mak atraza hela relasiona ho prosesu aprovizionamentu, entaun kompañia sira ne’ebé maka forenese kombustivel durante ne’e tenke renovasaun fali sira nia kontratu hodi tuir fali prosesu foun. “Ita nia atividade laparadu. Maski mina lasufisiente maibé atividade ministériu nian kontinua la’o”, nia realsa. Eskola hitu iha Ainaro sei konstrui tinan ne’e https://tatoli.tl/2023/04/28/eskola-hitu-iha-ainaro-sei-konstrui-tinan-nee/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 AINARO, 28 abril 2023 – Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Ainaro, Óscar de Araújo, informa katak iha tinan ne’e sei implementa Programa Konstrusaun no Reabilitasaun Infraestrutura Edukativa (PKRIE) ba eskola hitu (7) iha postu administrativu Maubisse, Ainaro no Hao-Udu. “Iha loron hirak liu ba, grupu komunitáriu sira ne’ebé responsabiliza ba konstrusaun asina ona kontratu no há’u orienta enjeñeiru lori ona dokumentu refere ba Dili. Semana ida tan, fó formasaun ba grupu komunitáriu sira hodi implementa projetu ne’e. Ha’u agradese ba Governu, tanba ami asina ona kontratu ba projetu PKRIE 2023 iha Ainaro hamutuk hitu”, informa Óscar de Araújo, ba Tatoli, iha Ainaro Vila. Dirijente ne’e esplika, tuir kalendáriu hafoin asinatura kontratu, projetu ne’e tenki la’o ona, maibé prosesu tékniku tenki lori ba Dili hodi halo verifikasaun ba logo sira molok inísia kontrusaun. Óscar de Araújo haktuir ho detalla katak, eskola sira ne’e benefisia ba projetu ne’e hanesan Ensinu Pré-Escolar (EPE) iha Maubisse Vila no Manelobas iha postu administrativu Maubisse. Enkuantu iha postu administrativu Ainaro mak hanesan EPE Pader, EPE Dr. Jacob Xavier, EPE Cassa, Eskola Bázika Sentrãl (EBC, iha portugés) Quatro Montanhas no EPE Luro iha postu administrativu Hato-Udu. Dirijente ne’e informa, lolos projetu ne’ebé sei implementa iha munispiu ne’e hamutuk ualu (8), maibé Escola Secundária Técnica Vocacional (ESTV) 28 de Agosto Dare Boetua sei pendente hela, tanba sei halo diskusaun ho komunidade sira kona-ba estatutu rai molok implementa projetu ne’e. Antes ne’e, Minsitériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hamutuk ho Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, iha portugés) asina tan akordu transferénsia osan ho montante millaun $15 atu uza ba dezenvolvimentu eskola hamutuk 117 iha teritóriu nasionál. FRETILIN husu debate ho CNRT tanbá iha komísiu foti kestaun Ró Hakslok https://tatoli.tl/2023/04/28/fretilin-husu-debate-ho-cnrt-tanba-iha-komisiu-foti-kestaun-ro-hakslok/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 — Adjuntu Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Flávio Maria da Silva, hateten loos duni husu ba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, siglá portugés) atu organiza debate ida ho CNRT tanbá iha komísiu kampaña eleitorál adversáriu foti kestaun kona-ba fronteira marítima ho Ró Haksolok. “Loos duni, katak partidu FRETILIN hato’o pedidu ida ba CNE atu organiza debate asuntu ida  fronteira marítima no asuntu ida seluk mak Ró Hakslok. Tanbasá FRETILIN husu debate tanba ita-nia adversáriu iha enkontru no komisíu sira ko’alia kestaun rua ne’e,” Adjuntu Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN ne’e hato’o liuhosi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha CCF, Comoro, sesta ne’e. Tambá ne’e, nia dehan, FRETILIN konsidera asuntu ne’e foti beibe’ik entaun di’akliu FRETILIN provoka debate ruma hodi esklarese ba públiku, se lae ema kontinua utiliza asuntu fronteira marítima no Ró Haksolok sai kestaun. “Felizmente pedidu FRETILIN nian ba CNE, ami la haruka karta ba CNE lae, FRETILIN husu ba CNE atu organiza debate ba kestaun rua ne’e maibé simu fali resposta hosi CNE katak CNRT la aseita ka la simu atu halo debate,” nia dehan. Nia dehan, ida-ne’e hanesan konvite ida hosi FRETILIN hato’o maibé la hetan reposta. “Atu dehan ba públiku katak hakarak ne’e atu klarifika liuhosi debate ne’e, maibé komu adversáriu la aseita,” nia dehan. IGE Oé-Cusse hahú hadi’a estrada asesu ba sentru votasaun https://tatoli.tl/2023/04/28/ige-oe-cusse-hahu-hadia-estrada-asesu-ba-sentru-votasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 OÉ-CUSSE, 28 abríl 2023 – Diresaun Rejionál Infraestrtura (DRI) liuhosi Institutu Jestaun Ekipamentu (IGE, sigla portugés) iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), sesta ne’e hahú hadi’a estrada sira hodi prepara ba eleisaun parlamentár asesu ba sentru votasaun sira-ne’ebé estabelese ona iha territóriu rejiaun ne’e. Diretór Diresaun Rejionál Infraestrutura, Candido dos Reis Amarál, informa, antes ne’e pedidu husu apoia hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eletorál (STAE) hodi kria kondisaun ba sentru votasaun sira Oé-Cusse. “Entaun ohin iha hahú dezloka ekipa tékniku sira, komposta hosi Departamentu Eletrisidade, Servisu Água Saneamentu (SAS) no IGE sira hahú tun iha baze, atu hadi’a kondisaun sira hanesan estrada, fasilita bee-moos no instala liña elérika ba ba sentru votasaun sira-ne’ebé seidauk iha kondisaun di’ak,” Candido Amarál informa ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse. Tuir nia, pedidu ne’ebé STAE propoin, primeiru maka elétrika atu fasilita kontajen iha sentru votasaun, bee-moos no kondisaun estrada. “Entaun Ohin, ekipa IGE sira hahú iha Oésilo, hadi’a estrada iha aldeia Oébaha, suku Bobometo liga ba Bitopa, suku Usitasa’e, sub-rejiaun Oésilo, tanba estrada ne’e sei liga ba sub-rejiaun Nítibe no Pássabe depois mak muda tán ba fatin seluk,” nia katak. Candido Amaral, hatete, kondisaun ne’ebé sensitivu liu maka iha prosesu vota no kontajen votasaun, entaun elétrika tenke di’ak, bee-moos tenke iha, importante liu maka estrada atu tula materiál sensitivu no la’os-sentivu inklui fasilita eleitór sira asesu asesu ba sentru votasaun. Entretantu, dadus hosi STAE Oé-Cusse, daudaun ne’e rejista eleitór hamutuk 53.153, komposta hosi mane 27.407 no feto 26.106, ho totál sentru votasaun 80 no estasaun votasaun 115 maka estabelese ona iha territóriu Oé-Cusse. Janeiru-fevereiru 2023, Notariadu RAEOA kontribui rihun $8 ba kofre Estadu https://tatoli.tl/2023/04/28/janeiru-fevereiru-2023-notariadu-raeoa-kontribui-rihun-8-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 OÉ-CUSSE, 28 abríl 2023 – Durante fulan rua, hahú janeiru to’o fevereiru 2023, servisu Rejistu Sivíl Notariadu Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), kontribui $8,025 ba kofre Estadu liuhosi tratamentu passaporte. “Ita-nia atendimentu fulan rua ne’e, nia rezultadu mak ne’e tanba atendimentu ne’e rua de’it ba pasaporte komún no servisu, tama to’o marsu ita labele halo tanba kaderneta pasaporte laiha, entaun to’o ita la fó atendiementu ba pasaporte nian,” Diretor Servisu Rejistu Sivíl Notariadu RAEOA, José Ase Neno, ko’alia iha Oé-Cusse, sesta ne’e. Nia informa, hosi reseita ne’e, rejista ema na’in-158 maka hasai pasaporte komún no pasaporte servisu, iha janeiru ema na’in-121 no fevereiru 37. Maske kontribui taxa boot ba kofre Estadu maibé iha difikuldade barak maka servisu rejistu sivíl enfrenta preokupasaun komunidade tanba laiha serteza atu foti dokumentu pasaporte ne’e, tanba kona-bá planu atu foti tenke iha Díli hodi hetan asinatura hosi diretór nasionál. “Taxa ne’e ita rekolla iha tipu tolu, kaundu hasai $50 tenke foti iha loron 10, maibé dalaruma la akontese tanba prosesu imprime no asinatura iha Díli, hanesan mós ho $75 loron tolu tenke foti, urjente no $100 tenki foti iha loron ida nia laran maibé dalaruma labele sei hetan asinatura hosi Diretór Nasionál, ” nia afirma. Tuir nia, solusaun durante aplika maka, kada rekerente tenke konfirma ho família balu iha Dili maka lori dokumentu evidénsia hosi Oé-Cusse nian, aprezenta iha nasionál maka foin bele foti. “Ita-nia problema nafatin dezde uluk to’o agora maka menus komputadór, liña internete no simu mós preokupasaun hosi komunidade tanba laiha serteza atu foti kedas pasaporte iha oé-Cusse ,” nia katak. Konfrontu iha Uatolari rezulta uma hitu hetan estragu no vítima 16 https://tatoli.tl/2023/04/28/konfrontu-iha-uatolari-rezulta-uma-hitu-hetan-estragu-no-vitima-16/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 –Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), deklara, konfrontu iha loron 27 abríl 2023, iha aldeia Dasuwate, suku Afaloikai, postu administrativu Uatolari, munisípiu Viqueque rezulta komunidade nia uma hamutuk hitu mak hetan estragu no vítima na’in 16 maski la grave liu. “Atu informa katak, iha loron 27 abríl militante hosi partidu balun fila hosi fatin kampaña, hetan tuda hosi komunidade balun iha postu administrativu Uatolari. Akontesementu ne’e rezulta ema balun kanek no komunidade nia uma hetan estragu. Relatóriu detalladu Komandu PNTL seidauk simu hosi Komandu Munisípiu,” Portavós Komandu PNTL, Superintendente Xefe Polísia, Arnaldo Araújo hateten liuhosi konferénsia imprensa iha Komandu PNTL, Caicoli, sesta ne’e. Nia haktuir, biban ne’e komunidade ba Eskuadra Polísia Uatolari hodi husu urjentemente rezolve problema maibé tanba hetan apoia hosi membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), nune’e komunidade idaidak filafali ba sira-nia hela fatin ho di’ak. “Momentu ne’ebá ema barak, tanba ne’e atu identifika autór loloos daudaun Polísia nafatin rekolla informasaun atu nune’e hatene loloos sé mak envolve iha insidente ne’e. Loos duni katak ho akontesementu ne’e rezulta uma populasaun hitu mak hetan estragu. Kona-ba abitante balun hetan kanek, Polísia ajuda hodi lori ba sentru saúde hodi hetan tratamentu saúde,” nia esplika. Nune’e, PNTL husu ba militante hotu atu respeita regra kampaña nian. Tanba iha kampaña ne’e halibur ema barak no halo provasaun tuir dalan. “Entaun ema idaidak mak tenke atensaun no seguransa ba idaidak ninia-an. Maski nune’e PNTL monta postu seguransa iha fatin sira ne’ebé identifikadu hanesan risku ba konfrontu,” Portavós tenik. MAPKOMS partilla progresu signifikativu dezenvolvimentu nasionál ba iha Ermera https://tatoli.tl/2023/04/28/mapkoms-partilla-progresu-signifikativu-dezenvolvimentu-nasional-ba-iha-ermera/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 ERMERA, 28 abril 2023 – Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), ohin, liuhusi Diálogu Komunitáriu partilla progresu signifikativu dezenvolvimentu nasionál ho komunidade husi suku lima iha Postu administrativu foun Hatulia B – Fatubolu, Licapat, Mau-Ubu, Urahou no Fatubesi. Iha dialógu ho tema: “Dialógu Komunitária Iha Ámbitu Program Governu Iha Povu Nia Le’et – Naroman Ba Suku” ne’e Ministru MAPKOMS, Francisco Jerónimo partilla ho komunidade sira kona-ba progresu no susesu husi programa VIII Governu Konstitusionál mak hanesan – Subsídiu Covid-19, Subsídiu Fim do Ano, Cesta Bázika, Insentivu Ba Inan Isin Rua, Bolsa da Mãe, Bolsa da Mãe Regulár, Merenda Eskolár, Jerasaun Foun, Bolsa Méritu, Harii Eskola Foun hamutuk 500 resin, Uma Naroman Ba Povu, Hasa’e Subsídiu Idozu, Instalasaun Eletrisidade ba Komunidade, Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Programa Mão de Obra Postu Adminsitrativu (PEMOPA), no seluktan. Ministru Francisco hateten, programa sira ne’e hotu implementa ho ninia foku mak ema, katak ema mak sai sentru ba dezenvolvimentu nasionál. Nia haktuir katak iha periodu ne’ebé mak badak, VIII Governu Konstitusionál konsege harii no rehabilita eskola hamutuk liu 500 iha Timor laran tomak. Governante ne’e akresenta, atuál governu ho lideransa Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nian harii ona Uma Naroman Ba povu besik 10.000. “Iha tinan rua nia laran de’it (2021-2022) ita harii ona Uma Naroman Ba Povu hamtuk 9,852. Agora iha tinan 2023 sei kontinua harii tán Uma Naroman Ba Povu,” Ministru hato’o iha ninia intervensaun durante dialógu komunitária ho komunidade iha Postu administrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera, sesta ne’e. Governante ne’e akresenta katak Governu atuál ne’ebé mak forma husi Partidu tolu, FRETILIN, PLP no KHUNTO sei kontinua implementa program hirak ne’e iha futuru bainhira hetan fiar husi povu hodi  forma IX Governu Konstitusionál. Xefe Suku Fatubolu, Adelino dos Santos reprezenta líder komunitária suku lima agradese VIII Governu Konstitusionál ba programa no dezenvolvimentu ne’ebé  mak fó benefísiu ba povu. “Ha’u ka’er ukun périodu dala rua, ne’ebé hau senti buat ne’ebé mak hala’o husi VIII Governu Konstitusionál. Ha’u agradese tebes ba VIII Governu. Ha’u agradese ba Cesta Bázika, Subsídiu Fim do Ano $100 no seluktan,” Xefe suku ne’e subliña. MPO sosializa planu urbanizasaun sidade Maliana https://tatoli.tl/2023/04/28/mpo-sosializa-planu-urbanizasaun-sidade-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 MALIANA, 28 abríl 2023 - Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO) liuhosi Diresaun Jerál Ordenamentu Territóriu no Diresaun Nasionál Planeamentu Urbanu, sesta ne’e pre-sosializasaun kona-bá  Uso de Solo no planu urbanizasaun sidade Maliana. “Ohin, ita hasoru malu ko’alia kona-bá urbanu ninian, sidade kapitál Maliana. Objetivu hosi pre-sosializasaun ne’e oinsá ita tuur hamutuk, tau ideia hamutuk atubele haree saida mak ba ita presiza halo no atinje iha sorumutu ne’e,” Diretór Jerál Ordenamentu Territóriu, Deolindo da Silva, ko’alia iha salaun administrasaun munisipál Bobonaro. Diretór Jerál ne’e esplika, liuhosi atividade pre-sosializasaun ne’e tékniku sira sei mai aprezenta planu urbnaizasaun kapitál munisípiu Bobonaro  no elabora ideia no opiniaun ruma hosi autoridade sira, veteranu emprezariu no partidu poltiku sira nune’e ba futuru planu ne’e implementa sidade bele organizadu. “Autoridade munisípiu Bobonaro hatene liu karáter no saida de’it iha Maliana ne’e, oinsá mak ita bele tau opiniaun ne’e hamutuk, orsida ita bele elabora dokumentu ida-ne’ebé  válidu, ita bele lori ba oin, tanba laiha dokumentu no instrumentu válidu ida, ita atu ba moos dalaruma ita sik de’it,” nia katak. “Inundasaun ne’e kuaze akontese territóriu maibé sofre liu mak Dili, bee sai ladi’akk tanba uma halo arbiru de’it, laiiha dreinajen ne’ebé ke di’ak,” nia katak. Nia hatutan, daudaun ne’e edifísiu públiku eskola, loja, kampu futeból no seluk nakonu iha sidade entaun book-aan ladi’ak, tanba agora kresimentu populasaun aumenta hodi hamosu degradasaun rai. “Rai ne’e la aumenta luan no naruk, ne’e mak problema ba ita, entaun ita mak atu fó solusaun ba fatin integradu. Ba oin ita tau hahaan animál mak ne’ebé, ba agrikultura mak ne’ebé, ba floresta mak ne’ebé,bturizmu no área istóriku mak ida-ne’ebé, ita tenke konsidera, ne’e hakarek no define ona iha planu munisipál ordenamentu territóriu,” nia katak. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro Interinu, João de Fátima do Carmo, agradese ba MPO tanba bele iha inisiativa di’ak realiza atividade ne’e. Tuir nia, planu urbanizasaun imporante tebes, tanba durante ne’e governu no autoridade munisípiu Bobonaro halo esforsu maibé kapitál Maliana seidauk organizadu ho didi’ak. “Ita iha Maliana enfrenta problema boot maka rai hirak-ne’ebé ke ba sentru produsaun agrikultura, liuliu ba produtu hare, kuaze ema halo hotu uma, fó ema aluga hotu, ida seluk ema halo fali konstrusaun sira-ne’ebé la tuir planu ne’ebé iha ona,” nia akresenta. Munisípiu Lautém rejistu eleitór hamutuk 49,435 https://tatoli.tl/2023/04/28/munisipiu-lautem-rejistu-eleitor-hamutuk-49435/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 LAUTÉM, 28 abril 2023 ( TATOLI) – Diretór  Servisu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Munisípiu Lautém, Sergio Belmonte, hateten katak totál eleitór ne’ebé elijivel atu partisipa iha eleisaun parlamentár 2023 hamutuk 49,435. “STAE Munisípiu Lautém rejista ona eleitór hamutuk 49,435 ne’ebé eljivél atu tuir eleisaun parlamentár   ne’ebé sei realiza iha 21 maiu 2023,” Diretór STAE Munisípiu Lautém hateten ba TATOLI iha nia servisu fatin Lospalos, Kartini I iha sesta ne’e. Nia esplika, Eleitór hirak ne’e kompostu hosi mane hamutuk 25,130 no  feto hamutuk 244,50 husi  Postu Adminisrativu ne’en mak  hanesan Lore iha totál eleitór hamutuk 2,902, kompostu husi mane 1,452  no feto hamutuk 1,450, Iliómar ho totál eleitór hamutuk 5,043 kompostu husi mane 2,474 no feto hamutuk 2,569, Lautém iha eleitór hamutuk  12,640 kompostu husi mane 6,451 no feto 6,189, Lospalos  eleitór  hamutuk 19,849 kompostu husi  mane 10,121, feto 9,728, Luro totál eleitór hamutuk 5,935 kompustu  husi Mane 3,063 no  feto 2,872 no Tutuala hamutuk 3,066 kompostu husi mane 1,498 no feto hamutuk 1,568. Bazea ba númeru ne’ebé STAE rejista ona, Diretór STAE Munisípiu Lautem, Sergio Belmonte hateten, nia espera númeru ne’e bele partisipa másimu iha eleisaun hodi bele hasa’e taxa partisipasaun iha eleisaun parlamentár ne’ebé atu mai. Naimori parabeniza Bispu foun Dioseze Baucau https://tatoli.tl/2023/04/28/naimori-parabeniza-bispu-foun-dioseze-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 — Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO, José dos Santos Naimori Bukar, lori partidu nia naran parabeniza Padre Leandro Maria Alves ne’ebé hetan nomeasaun hosi Papa Francisco nu’udar bispu hodi lidera Dioseze Baucau. Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO, José dos Santos Naimori Bukar, lori partidu nia naran parabeniza bispu foun Dioseze Baucau, Padre Leandro Maria Alves, liuhosi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha rezidénsia Manleuana, sesta (28 abríl 2023). Imajen Tatoli/Nelson de Sousa. “Lori estrutura no militante hotu iha partidu KHUNTO nia naran, primeiru hato’o ami-nia agradesimentu ba ita nia Dom Leandro no hatoó parabéns ba bspu foun ne’ebé jerasaun foun ida-ne’ebé oras ne’e asume hanesan bibi atan ne’ebé mak di’ak tebe-tebes ba rai ida-ne’e”, Konselleiru Másimu Partidu KHUNTO hato’o liuhosi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha rezidénsia Manleuana, Dili, sesta ne’e. Nia lembra, iha tinan kotuk sarani katólika Timor-Leste liu-liu munisípiu Baukau lakon Bispu ema di’ak ida hanesan Dom Basílio Nascimento, maibé mosu fali ida jerasaun foun ne’ebé bele forte liután ba relijiaun katólika atu haklaken evanjellu Maromak nian ba sarani sira hotu. Tanba ne’e, nia husu ba bispu foun atu reza hodi hato’o orasaun ba partidu hotu-hotu no povu tomak, iha períodu kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár ne’e atu nafatin kontribui ba pás no estabilidade hodi fó susesu ba eleisaun refere. “Ami hotu agradese tebes no hakarak husu de’it ba Dom Leandro bele hasai mós orasaun ba partidu hotu iha Timor laran, no espesialmente ba ami partidu KHUNTO, bele kria pás, nune’e ita-nia festa demokrasia ne’e bele la’o ho di’ak. Ita mesak timoroan no sarani de’it, atu hadomi malu no hatudu ita-nia maturidade polítika ne’ebé di’ak,” nia dehan. PLP konsidera diversifikasaun ekonomia iha setór tolu https://tatoli.tl/2023/04/28/plp-konsidera-diversifikasaun-ekonomia-iha-setor-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 MANUFAHI, 28 abríl 2023 – Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak, iha nia intervensaun ba kampaña ho tipu komísiu ne’ebé hala’o iha kampu futeból Same afirma PLP fó importansia ba diversifikasaun ekonomia iha setór tolu. “Diversifikasaun ekonomia iha setór tolu, agrikultura, peska no turizmu ne’ebé presiza investe makas liután bainhira nafatin kaer Governu, tanba iha kampaña fatin barak promote ona atu hasai billaun ida ho tempu tinan lima ba fundu ida hodi dezenvolve agrikultura”, Taur dehan iha komísiu polítiku, sesta ne’e. Nia dehan, tuir observasaun durante kaer ukun haree katak populasaun sira servisu iha agrikultura konsege prodúz foos rihun-86 tonelada. “Ida ne’e mak ami haree no hanoin katak ita-boot sira labele prodúz fos naton ba ita han, entaun tinan kotuk Governu tau millaun $50 fó kréditu ba emprezáriu sira ne’ebé hakarak halo toos no natar, maibé sira tauk, entaun saida mak ami hanoin Governu tenke servisu direta ho agrikultór sira, liuhosi movimentu sira, assosiasaun sira, kooperativa sira, estadu nia empreza ba hahan hodi servisu ho populasaun sira”, Taur dehan. Servisu hotu ne’ebé durante Governu halo bazeia de’it ba moto PLP nian fahe rikusoin hanesan oportunidade hanesan, hisik kosar ba moris di’ak. “Agora ita tama ona iha faze fahe rikusoin hanesan, ida ne’e mak Governu kanaliza osan barak ba suku sira no postu atu evita ita-boot sira ba Dili atu hetan osan maibé iha ita-boot sira nia fatin mós bele hetan osan, tuir mai mak ita tenke hisik kosar tanba moris di’ak labele monu hosi lalehan maibé tenke hisik kosar”, nia relata. Ho nune’e, mak programa Governu ne’ebé lidera hosi PLP tau importánsia liu ba povu sira iha suku no aldeia tanba Governu mesak sei labele lori Timor-Leste ne’e ba oin maibé hamutuk ho povu mak foin bele lori ba oin. Nia hatutan, iha setór peska no turizmu bainhira mantein kaer Governu mak sei dezenvolve makas liután hodi hatama reseita ba Estadu. Kampaña ne’e hala’o hetan supervizaun direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), monitoriza hosi Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ) no seguransa másimu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi. Tuir oráriu ne’ebé aprova hosi CNE nasionál kampaña ba PLP aban sei kontinua halo iha Munisípiu Covalima no Ainaro. PLP: Manufahi sei sai hanesan polu ba dezenvolvimentu Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/04/28/plp-manufahi-sei-sai-hanesan-polu-dezenvolvimentu-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 MANUFAHI, 28 abríl 2023 – Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP) ho númeru sorteiu 3, Taur Matan Ruak bainhira hala’o kampaña polítika ho tipu komísiu iha Munisípiu Manufahi promote, munisípiu ne’e sei sai hanesan ‘polu’ dezenvolvimentu Timor-Leste nian. “Ha’u mai iha ne’e lori novidade ida ba imi Manufahi oan hotu, Manufahi sei sai hanesan ‘polu’ dezenvolvimentu Timor nian, agora daudaun ‘polu’ dezenvolvimentu ida mak Oe-Cusse, maibé tolu seluk hanesan Baucau, Malianan no Manufahi rasik ita finaliza ona estudu, karik nafatin kaer Governu ita sei kontinua halo, lori sidade mai povu la’os povu mak ba buka sidade”, Taur dehan iha Kampaña ne’ebé hala’o iha kampo futeból Same, sesta ne’e. Nia dehan, bainhira ‘polu’ ne’e halo iha Manufahi sei fó oportunidade ba munisípiu ne’e nabilan mós hanesan Oe-Cusse ne’ebé agora daudaun ho ponte ne’ebé kualidade di’ak no aeroportu ne’ebé kualidade. PLP nia programa importante mak fó bolsa estudu ba timoroan hotu ho tipu ne’ebé la hanesan ne’ebé dadaun ne’e la’o hela sei kontinua liután bainhira nafatin kaer ukun. “Bolsa estudu ba kbiit laek, bola estudu parsiál, premiu ba mellór alunu, maibé ita mós hakarak loke programa ida fó kréditu ba estudante sira, estudante nia bele ba foti kréditu iha Banku, bainhira nia eskola hetan servisu nia foin bele selu fali, atu nune’e estudante sira labele fó todan ba inan aman, ida ne’e programa ida”, Taur dehan. “Universidade sira iha Dili, se mak hakarak mai loke eskola iha munisípiu sira temi ne’e, Governu fasilita kréditu nia selu de’it osan nia inan no sei la selu funan, maibé tenke halo sala aula, uma ba professór no família sira hela no uma ba mós alunu sira bele hela”, Taur haklaken. Nia esplika, objetivu hosi programa hirak ne’e hakarak halo mamuk Dili hodi hadia fali tanba kondisaun Dili daudaun ne’e dez-organizadu tebes. “Ita haree, komesa hamamuk ona Dili mak Portu Dili muda ona ba Tibar, Portu Dili ne’e projetu ida ba turizmu nian, investimentu ida ho orsamentu liu millaun $100, halo apartamentu ba pasajeiru sira no buat hotu ne’ebé ligasaun ba turizmu nian”, nia hatutan. Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e sei muda ba Aileu, populasaun sira ne’ebé okupa iha edifísiu Ministériu Finansas nia sorin no Palásiu Prezidensiál nia sorin sei muda hotu ba Hera tanba Governu sei halo uma hamutuk 2000 atu lori populasaun sira ba hela iha ne’ebá. “Estadu la’os halo de’it ba suku sira maibé halo mós ba Dili, karik populasaun sira iha Dili hakarak muda sai mai munisípiu, Governu bele fasilita halo uma ba-sira atu sira bele husik Dili, atu bele hadia Dili sai furak liután, Ministériu sira iha Dili laran sei muda hotu ba Metinaro, atu halo Dili sai sidade ida di’ak no furak”, nia hakotu. Kampaña ne’e hetan observasaun direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), monitoriza hosi Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ) no seguransa másimu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi. Tuir oráriu ne’ebé aprova hosi CNE nasionál kampaña ba PLP aban sei kontinua halo iha Munisípiu Covalima no Ainaro. PLP sei haforsa setór produtivu hasa'e produtividade ekonómia Timor-Leste https://tatoli.tl/2023/04/28/plp-sei-haforsa-setor-produtivu-hasae-produtividade-ekonomia-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 MANATUTO, 28 abríl 2023 — Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak, hateten bainhira povu Manatuto fó konfiansa ba PLP kaer ukun mak PLP sei kontinua haforsa setór produtivu hodi hasa’e produtividade ekonómia iha Timor-Leste. “Tempu ona, ita tau osan iha setór produtivu para hasa’e produtividade ekonómia rai-laran nian, nune’e iha auto sufisiente. Ida-ne’e programa ida-ne’ebé hanaran dezenvolvimentu diversifikasaun ekonómika, dezenvolvimentu ba setór sira-ne’ebé mak bele hasa’e kresimentu ekonómia, agrikultura, peska, pekuaria no turizmu,” Taur Matan Ruak hateten iha kampañia ho tipu diálogu iha Abat Oan, postu administrativu Natarbora, munisípiu Manatuto, sesta ne’e. Taur Matan Ruak hateten, tanba setór produtivu hitrak ne’e mak importante ba dezenvolvimentu ekonómia rai-laran. “Tanba ne’e, ita tau osan fundu dezenvolvimentu kapitál umanu. Maibé ita tau osan ba dezenvolvimentu aeroportu maibé setór produtivu ita la tau, nune’e imi vota ba PLP,” Taur hateten. Bainhira PLP forma IX Governu mak hakarak foti osan millaun $1000 ba diversifikasaun ekonómika, maibé deversifikasaun ekonómika presiza servisu ho agrikultór no kooperativa sira. Nia hateten, PLP mós sei kontinua bolsa estudu ba kbiit laek nia oan no hanoin sei aumenta tan nia orsamentu, maibé mós sei tau bolsu estudu parsial katak sorin Governu mak selu no sorin inan-aman rasik mak selu. Aleinde ne’e, PLP iha planu sei halo premiu ba labarik sira ba mellór alunu ka ba primeiru klasifikasaun primeiru, daruk no datoluk, hodi oferese premiu ba sira no PLP hakarak ida-ne’e tenke kontinua nafatin. “Ita mós hakarak loke kreditu ba estudante sira. Bainhira nia ba eskola hodi hasai lisensiatura, nia bele foti osan iha banku maibé bainhira hetan ona servisu, nia bele devolve fali ka selu fali banku. Maibé, presiza servisu hamutuk hodi forte, nune’e bele halo dezenvolvimentu ba rai no povu ida-ne’e,” nia dehan. PNTL Ermera husu komunidade Hatulia B kontribui ba pás durante kampaña polítika https://tatoli.tl/2023/04/28/pntl-ermera-husu-komunidade-hatulia-b-kontribui-ba-paz-durante-kapana-politika/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 ERMERA, 28 abril 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste Munisípiu Ermera husu ba komunidade iha Postu administrativu Hatulia B atu manten hakmatek no kontribui ba hametin pás durante kampaña eleitorál ba Eleisaun Parlamentár 21 maiu 2023. Komandante PNTL Ermera, Justino Menezes husu ba komunidade Hatulia B atu kumpri regra bainhira partisipa iha kampaña polítika sira. “Imi tenke kumpri regra sira ne’ebé mak CNE, STAE no Komandu PNTL fó sai ona. Tenke respeita ida-idak nia partidu. Partidu ki’ik respeita partidu bo’ot sira no partidu bo’ot sira mós presiza respeita partidu ki’ik sira,” Komandante Justino hato’o lia hirak ne’e iha ninia intervensaun durante dialógu komunitária entre MAPKOMS no Komunidade Postu administrativu Hatulia B, iha suku Licapat, sesta ne’e. Komandante ne’e dehan, komunidade sira tenke kontribui maka’as atu insidente ki’ik oan sira entre militante no simpatizante partidu polítiku labele akontese iha munisípiu Ermera. Atu mantém pás no establidade iha munisípiu Ermera durante kampaña eleitorál, iha 17 abril 2023, partidu polítiku, lia-na’in, no líder komunitária sira asina Paktu Eleisaun Pasifíku iha Glenu hodi foti liafuan ida katak “Hun Ida, Mahon Ida no Roman Ida Ba Ermera Ida De’it.” “Antes imi hanoin atu halo asaun krime ruma, tenke hanoin liafuan ida ne’e – Hun Ida, Mahon Ida no Roman Ida Ba Ermera Ida De’it,” nia apela. Komandante Justino subliña katak odi malu partikulár labele lori tama iha kampaña eleitorál hodi estraga malu. “Maske partidu ketak-ketak maibé ita halo ba rai ida de’it, no atu halo di’ak ba rai ida ne’e. Ne’ebé buat ida diskriminasaun ka la gosta malu labele aplika fali iha polítika nia laran,” Komandante ne’e esplika. Nia apela ba líder polítiku sira katak, maske kor oi-oin maibé objetivu ida de’it, atu dezenvolve nasaun Timor-Leste. “Partidu politika sira labele arogansia liu maibé unidu nafatin ho tema ida ne’ebé mak ita foti iha asina Paktu Eleisaun Pasífika,” Komandante Justino konklui. PNTL halo apreensaun motorizada haat hosi militante partidu https://tatoli.tl/2023/04/28/pntl-halo-apreensaun-motorizada-haat-hosi-militante-partidu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 — Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Liquiçá, kinta ne’e, halo apreensaun motorizada haat hosi militante partidu Os Verdes de Timor , iha munisípiu Liquiçá. “Iha kinta ne’e, iha postu administrativu Liquiçá, munisípiu Liquiçá realiza kampaña, iha militante partidu Os Verdes la’o ho motorizada kanu racing , la uza kapasete, entaun Polísia halo apreensaun no aplika multa hodi ba selu iha banku molok foti fali sira-nia motorizada,” Portavós Komandu PNTL, Superintende Xefe Polísia, Arnaldo Araújo hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli, sesta ne’e. Superintende Xefe Polísia dehan motorizada sira daudaun iha hela Eskuadra PNTL Liquiçá, bainhira sira selu tiha koima mak bele entrega. “Daudaun sei iha hela komandu Polísia Liquiçá, tempu badak lori ba Ministériu Públiku hodi bele selu koima,” nia tenik. Tuir oráriu kampaña ne’ebé fó sai hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portuges), Partidu Os Verdes de Timor halo kampaña iha kampu Liquiçá. PNTL Viqueque aprezenta autór rua konfrontu iha Uatolari ba MP https://tatoli.tl/2023/04/28/pntl-viqueque-aprezenta-autor-rua-konfrontu-iha-uatolari-ba-mp/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 VIQUEQUE, 28 abríl 2023 — Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Viqueque aprezenta ona ba Ministstériu Públiku (MP) autór rua ba konfrontu iha aldeia Dasuwate, suku Afaloikai, postu administrativu Uatolari, munisipiu Viqueque, ne’ebé akontese iha loron kinta (27/04) maizumenus tuku 16:45. “Ohin ba postu Uatolari hodi halo identifikasaun no ami konsege identifika suspeitu rua hosi suku Afaloicai maka sai autór. Lorokraik ne’e ami kontinua aprezenta ba Ministériu Públiku hodi halo prosesu kontinuasaun ba konfrontu horiseik,” Komandante PNTL munisípiu Viqueque Superintendente, Sebastião Alves Quintão, informa ba Agência Tatoli, via telefónika, sesta ne’e. Tuir Komandante, suspeitu na’in-rua konstitui sai arguidu ba konfrontu ne’e maibé prosesu normál tanba fora hosi flagrante de elitu ona. “Depois ami rejista tiha kazu ne’e ho prosesu normál no aprezenta ba Ministériu Públiku, agora hein ninia nofikasaun mai maka ami notifika arguidu sira ho tipu kazu krime eleitorál,” nia akresenta. Aleinde ne’e, Polísia ohin ba fatin akontesimentu hodi halo identifikasaun ba uma sira ne’ebé hetan estragu, ne’ebé konsege identifika uma rua ho estragu kama’an. “Hosi akontesimentu ne’e ema na’in-rua maka hetan tuda, ida hetan tuda iha parte inus no ida seluk iha parte kabun, nune’e daudaun ne’e halo tratamentu iha Ospitál Internamentu Viqueque Villa. Iha prosesu identifikasaun ema sira hetan kanek no uma tolu, rua estragu kama’an no uma ida maka grave tanba janela uma nian ema tuda rahun,” nia haktuir. PNTL Viqueque identifika ona autór ba konfrontu iha Uatolari https://tatoli.tl/2023/04/28/pntl-viqueque-identifika-ona-autor-ba-konfrontu-iha-uatolari/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 VIQUEQUE, 28 abríl 2023 — Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) Viqueque identifika ona autór ba konfrontu iha aldeia Dasuwate, suku Afaloikai, postu administrativu Uatolari, munisípiu Viqueque, iha loron kinta (27/04) maizumenus tuku 16:45. “Kampaña horiseik, partidu FRETILIN hala’o ninia kampaña iha postu Uatolari, akontese problema ida iha ne’ebá, maibé ita haree parte seguransa metin, PNTL halo kolaborasaun ho F-FDTL. Buat balun akontese bainhira militante partidu FRETILIN halo konvoi ho karreta, ema balun ne’ebé falta konsiénsia tuda fatuk hodi rezulta uma balun hetan estragu no ema na’in-rua hetan tuda. Ami parte seguransa identifika ona hodi halo prosesu kontinuasaun no aprezenta ba Ministériu Públiku,” Komandante PNTL Viqueque, Supertendente Sebastião Alves Quintão. Komandante PNTL haktuir, parte Polísia identifika ona suspeitu sira horikalan maibé seidauk identifika hotu, maibé ohin PNTL sei bolu filafali ema ne’ebé identifika ona atu kontinua prosesu identifikasaun. “PNTL sei halo koordanasaun ho parte relevante kona-ba kazu refere. Kona-ba suspeitu ami identifika lubuk ida maibé ha’u seidauk fó sai na’in hira maka sai suspeitu loloos tanba kazu ne’e sei iha prosesu identifikasaun. Atu ita bele hatene loloos sé mak sai hanesan suspeitu no sé maka sai hanesan vítima loloos. Ami autoridade seguransa serbisu neutru atubele haree ninia prosesu sira ne’e atu todan ka kama’an Tribunál maka iha kompeténsia hodi deside,” nia akresenta. Konfrontu mosu tanba provokasaun maibé tuir observasaun no informasaun ne’ebé PNTL rekolla katak provokasaun ne’e mai husi militante ho simpatizante sira ne’ebé partisipa kampaña. “Tanba ne’e ha’u seidauk fó kulpa ba ema ida tuir lei hateten, maibé serbisu la’o nafatin hodi halo identifikasaun. Ami nafatin mantein seguransa hodi asegura ninia prosesu atu aprezenta ba Ministériu Públiku,” nia dehan. Daudaun ne’e situasaun atuál iha postu Uatolari la’o normál no parte PNTL no F-FDTL kontinua matein seguransa. PUDD tau prioridade ba dezentralizasaun no poder lokál https://tatoli.tl/2023/04/28/pudd-tau-prioridade-ba-dezentralizasaun-no-poder-lokal/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 MANUFAHI, 28 abríl 2023 – Sekretáriu Jerál Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD) Aleixo de Carvalho Ximenes Monteiro, hateten programa prioridade PUDD nian barak atu dezenvolve nasaun ne’e, maibé tau mós prioridade ba dezentralizasaun no poder lokál hodi hakbesik dezenvolvimentu ba suku no aldeia. “PUDD nia programa barak maibé kona-ba dezentralizasaun no poder lokál ne’e mós ami tau importánsia bainhira povu fó konfiansa mai ami liu barreira iha Parlamentu Nasionál hodi envolve iha Governu, ami sei haree asuntu ida ne’e, tanba tinan ida ne’e, ita iha dezentralizasaun no poder lokál no dezentralizasaun munisipál”, Sekretáriu Jeraál dehan iha kampaña ho tipu diálogu iha Salaun Sentru Foinsae Dom Boaventura Same, sesta ne’e. Nia esplika, dezentralizasaun no poder lokál ne’e importante tebes atu autoridade sira iha nivél kraik bele hetan kompeténsia hodi ezekuta rasik dezenvolvimentu la depende ba Governu sentrál ho nune’e mak PUDD firme hodi tau importánsia. Aleinde ne’e, PUDD mós tau prioridade hodi fó formasaun profesionál ba juventude sira atu mellora liután koñesimentu hodi kria rasik kampu traballu ba aan rasik. Tuir nia haree, Manufahi iha poténsia makas ba agrikultura no peska, ho nune’e bainhira povu fó konfiansa sei dezenvolve setór hirak ne’ebé mensiona. PUDD mós hakarak servisu hotu maioria joven sira mak tenke envolve iha laran hanesan pekuaria, karpintaria, hortikultura no seluk tan. Aleinde ne’e iha Manufahi mós potensiál ba hakiak animál hanesan, manu, bibi, fahi no karau. “Ami-nia programa sira hotu ne’ebé tau ona ba livru kiik ida bainhira ami kaer ukun hamutuk ho partidu seluk balu ami sei implementa, tanba prioridade liu ba povu nia moris”, nia hakotu. Kampaña ho tipu dialogu ba partidu ho númeru sorteiu 8 hetan supervizaun direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), monitoriza hosi Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ) no seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi. UNDERTIM hakarak moderniza merkadu munisipál Liquiça https://tatoli.tl/2023/04/28/undertim-hakarak-moderniza-merkadu-munisipal-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-04-28 DILI, 28 abríl 2023 – Partidu União Nacional Democrática de Resistência Timorense (UNDERTIM), sesta ne’e, hala’o kampaña eleitorál iha Munisípiu Liquiça  hodi  promote bainhira kaer ukun sei moderniza merkadu munisipál Liquiça. “Merkadu ida agora iha ne’e husi kedas tempu okupasaun Indonézia nian, to’o agora governu seidauk hari’i foun, nune’e karik UNDERTIM hetan fiar husi povu sei sobu tiha merkadu ne’e no hari’i fila-fali merkadu ida ne’ebé modern. Nune’e negosiante sira bele hala’o negósiu ho dia’k,” Prezidente Partidu UNDERTIM, Francisco Guterres Mano Bui, hato’o promesa ne’e durante hala’o diálogu ho militante no simpatizante iha Merkadu Munisipál Liquiça, ohin. Iha ámbitu diálogu ne’e, Prezidente Partidu ne’e fi’ar iha futuru sei hamosu plataforma ba unidade nasionál,  nune’e bele iha asaun ba hamosu dezentralizasaun, nune’e osan bele konsentra ba kada munisípiu liuliu ba Liquiça hodi dezenvolve no moderniza merkadu ne’e. “Ita hare’e Liquiça iha nia produtu ai-fuan oinoin, maibé ladun dezenvolve, ita hakarak transforma produtu sira ne’e ba indústria. Tanba Liquiça besik liu ba pontu entrada hanesan Portu Tibar. Ita sei lori produtu sira ne’e bá merkadu internasional,” Nia afirma. Prezidente Partidu UNDERTIM nota katak tinan 20 ona povu seidauk sente dezenvolvimentu ne’ebé loloos, nune’e UNDERTIM mai hodi hamutuk ho povu no hamriik iha ain fatin tanba agora la tempu ona hodi defende nafatin ba produtu husi nasaun liur. Iha fatin hanesan, Koordenador UNDERTIM Munisípiu Liquiça, Agostinha dos Santos “Moris Mesak”, reforsa, UNDERTIM hakarak mai partilla informasaun ba komunidade sira hodi hamutuk hili númeru 10 iha Eleisaun Parlamentar mai. “Ita hare’e iha merkadu ne’e sanitasaun mós laiha, ami rona husi komunidade sira kontinua halerik tanba pesoál saúde ladun di’ak no ida ne’e karik povu fó fiar mai UNDERTIM mak sei hamutuk hadi’a ida ne’e,” Agustinha dos Santos hateten. Tuir observasaun Jornalista Agência TATOLI,I.P nian iha tereñu nota katak kampaña eleitorál husi Partidu UNDERTIM ne’ebé hala’o iha Merkadu Munisipál Liquiça hetan seguransa másimu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) inklui observador sira hanesan CNE, RENETIL no seluk tan. Ahi-haan uma ida iha ospitál tuan Maliana https://tatoli.tl/2023/04/29/ahi-haan-uma-ida-iha-ospital-tuan-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 MALIANA, 29 abríl 2023 – Akontese ahi-haan abitante nia uma ida iha bairru Ospitál Tuan, aldeia Bilicou, suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, tanba kauza hosi sunu baigon haluha hamate. Xefe aldeia Bilicou, Carlito de Oliveira, haktuir inséndiu ne’e akontese ohin sabadu (29/04), tuku 05:00 daeer bainhira uma-na’in laiha fatin. “Uma-na’in sai hotu ona ba merkadu, entaun ha’u-nia komunidade sira iha viziñu ne’e, haree ahi suar ne’e sai, sira mai konsege ataka tomak, mai salva uma ida-ne’e. Ida-idak lori bee iha ember mai rega, konsege halo ahi ne’e mate,” nia informa ba Jornalista sira iha fatin akontesimentu, iha Maliana. Nia dehan, inséndiu ne’e estraga sasán uma-laran hanesan, kulsaun, roupa, manta, inklui dokumentu importante balu tanba komunidade sira rega bee mak kona. Hafoin akontesimentu xefe aldeia ne’e informa kedas ba autoridade protesaun sivíl, munisípiu Bobonaro tún mai halo identifikasaun dadus estragu iha terrenu. Enkuantu iha tuku 10:00, Komandante Operasaun Autoridade Protesaun Sivíl , Munisípiu Bobonaro, Inspetór José Lelo-Bere, ho nia ekipa tún kedas mai terrenu ho fó apoia emerjénsia ba íitima uma-kain ida-ne’e. “Ita fó apoiu ida-ne’e atu hakamaan de’it sofrimemtu ida-ne’ebé mak ita-nia komunidade hetan dezastre ne’e mak hosi ita-nia governu liuhosi APC hakmaan situasaun ne’ebé sira enfrenta,” nia dehan. Komandante ne’e konsidera grau inséndiu ne’e kamaan hela, tanba vítima inséndiu ne’e sei laiha direitu atu hetan rekuperasaun. Enkuantu apoia emerjénsia hirak-ne’ebé APC oferese ba vítima inséndiu ne’e mak hanesan; foos kilo 50 saka ida, supermi kaisa rua, mina, biskuit kaisa ida, susu-been no manta. APMT valoriza kultura no lisan hodi hametin unidade nasionál https://tatoli.tl/2023/04/29/apmt-valoriza-kultura-no-lisan-hodi-hametin-unidade-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 MANATUTO, 29 abríl 2023 — Sekretáriu Jerál Partidu Asosiasaun Populár Monarkia Timorense (APMT), Shobari Guterres Nunes, hateten APMT nia planu atu aposta kultura Timor nian ba programa prioridade no oinsá atu valoriza no dignifika Timor nia lisan hodi hametin unidade nasionál. Sekretáriu Jerál Partidu APMT, Shobari Guterres Nunes. Imajen Tatoli/Osória Marques. “APMT nia programa prioridade ida mak hakarak aposta kultura, oinsá valoriza no dignifika ita-nia lisan no kultura Timor nian. Ida-ne’e, APMT nia programa ne’ebé ho nia filozofia katak ho lisan ita hametin unidade nasionál, haburas demokrásia iha prosesu dezenvolvimentu iha ita-nia rain,” Shobari Guterres Nunes hateten iha kampañia ho tipu door-to-door iha área Obratu, Manatuto, sábadu ne’e. Shobari Guterres hatutan, bainhira APMT aposta programa kultura mak presiza iha infraestrutura bázika tenke to’o iha knua ka uma lisan sira tanba fatin lulik sira-ne’e bele dezenvolve sai hanesan fatin turizmu kulturál. “Tanba ne’e, infraestrutura bázika tenke to’o iha ita-nia foho antigu sira, ita-nia knua, uma lisan, no to’o iha ita-nia sasán klásika sira no fatuk-lulik, bee-lulik no rai-lulik sira hodi dezenvolve sai fatin turizmu kulturál,” nia dehan. Nia dehan, APMT hakarak promove no dezenvolve setór turismu ba fatin sira-ne’ebé mak sai turizmu relijiozu hanesan foho Ramelau, Foho Matebian no Lifau iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). “Ita dezenvolve foho Ramelau ne’e sai fatin turizmu relijiozu no sai fatin beleza. Ita tau jestór ne’ebé di’ak, nune’e vizitante sira bele vizita ho dignu mak tenke kria dormitóriu, kafetária, no restaurante. Maibé, estrada tenke tama, bee-moos tenke iha, eletresidade tenke iha, cleaner tenke iha no tenke tau seguransa, nune’e ita bele hetan reseita hosi ne’ebá, Ita labele garante de’it mina tanba tinan 30 ka 40, mina sei maran. Aleinde ne’e, nia hateten, APMT mós aposta bee-moos hodi dezenvolve no sai fatin turizmu ekolójiku tanba ida-ne’e halo hodi atrai vizitante lokál no Internasionál. Programa seluk, nia dehan, hanesan saúde, edukasaun, agrikultura, peska, pekuária no seluk tan ne’e iha ona Programa Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 nian, la’ós programa partidu nian, nune’e partidu APMT nian mak kultura, turizmu, infraestrutura bázika, kombate dezempregu hodi harii no loke kampu traballu ba joven sira. Autoridade Ermera destrui ai-han liu prazu https://tatoli.tl/2023/04/29/autoridade-ermera-destrui-ai-han-liu-prazu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 DILI, 29 abril 2023 – Autoridade Munisípiu Ermera destrui ai-han liu prazu ho item 71 hafoin halo operasaun intensivu husi janeiru to’o marsu hodi halo apriensaun ba ai-han prazu ne’ebé sei kontinua fa’an husi komersiante sira. Item sira ne’ebé mak apriendidu husi operasaun konjuntu entre autoridade seguransa alimentár hamutuk ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha postu administrativu ne’en iha Munisípiu Ermera mak hanesan Railaco, Ermera, Hatulia A, Hatulia B, Letefoho, no Atsabe. Ai-han liu prazu sira ne’e rekolla husi 296 loja sira iha postu administrativu ne’en refere. Item liu prazu sira ne’e destrui iha Gleno ho prezensa Autoridade Munisípiu Ermera, PNTL, F-FDTL, Saúde Munisipál, Agrikultura, Seguransa Sívil no seluktan. “Atividade ida ne’e planu autoridade seguransa ai-han munisípiu Ermera nian. Entaun iha trimester tuirmai ne’e ita sei halo tan atividade hanesan. Tinan ida ita halo operasaun dala ha’at, entaun ita sei iha tan operasaun dala rua tan,” Diretór Seguransa Ai-han, Munisípiu Ermera, Danilo Osorio Babo ba jornalista iha Glenu Ermera, sesta ne’e. Nia hateten, bai-bain, komersiante sira ba sosa sasan iha Dili, entrega lista ba no loja-na’in aproveita tula mós ho item sira ne’ebé mak liu ona prazu. “Entaun sira ba sosa sasan iha Dili la haree sasan sira-nia prazu.” “Ba oin, ita sei serbisu hamutuk ho ekipa Komérsiu Indústria no Jestaun Merkadu hodi halo sensibilizasaun ba negosiante sira para ajuda sira bele lee sasan nia prazu,” Danilo esplika. Nia esplika, item balun nia data liu prazu ne’e monu iha 2019 maibé komersiante sira sei kontinua faan nafatin. “Maioria husi item sira ne’e mak makanan ringan ne’ebé mak labarik sira gosta han.No ida ne’e bele fó mpaktu negativu ba labarik sira hanesan keracunan makanan ou hahan lanu,” “Horseik ita iha labarik ida ne’ebé mak iha keracunan makanan no agora dadaun iha hela ospitál tanba han item balun ne’ebé mak liu prazu,” jerente ne’e informa. CNRT sei implementa programa prinsipál 12 ho estratéjia importante haat https://tatoli.tl/2023/04/29/cnrt-sei-implementa-programa-prinsipal-12-ho-estratejia-importante-haat/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 MALIANA, 29 abríl 2023 - Adjuntu Sekretáriu Jerál Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés), Jacinto Rigoberto, promete bainhira povu fó konfiansa ba partidu ho númeru sorteiu (12) ne’e iha eleisaun parlamentár, sei implementa programa prinsipál 12 atu dezenvolve nasaun no hadi’ak povu nia moris. Programa prinsipál 12 hanesan tuir mai ne’e; edukasaun no saúde inklusiva no kualidade, dignifika veteranu no promove inkluzaun sosiál, kria kampu servisu liuliu ba foin sae sira, promove produtividade no diversifikasaun ekonomia, promove investimentu setór privadu, harii indústria Petroliféra. Nune’e mós infraestrutura bázika, hakbesik servisu ba povu, haburas dezenvolvimentu rurál, reforma seitór Justisa, hametin pás no estabilidade no konsolida polítika externa. “Atu konkretiza programa sira-ne’e, ita tenke serbisu maka’as, ho nune’e husu ba ita hotu-hotu espresa imi-nia firmeza, determinasaun atu hadi’ak rai ida-ne,” nia hato’o ba militante no simpatizante sira iha atividade mini kampaña ne’ebé realiza iha kampu futeból suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, sábadu ne’e. Planu estratéjiku haat ba tinan lima CNRT mós nia planu estratéjiku haat ba tinan lima mai mak hanesan, dahuluk dezenvolve ekonomia hodi kria kampu serbisu iha rai-laran, liuliu ba foin sa’e sira hodi hadi’ak povu nia moris. Iha programa kriasaun empregu ne’e mós sei enkoraja no fasilita kriasaun kampu serbisu setór privadu, promove auto-empregu, haburas empreza mikro kiik no médiu sira, hadi’ak jestaun no haburas programa haruka traballadór ba servisu iha rai-li’ur. Alende ne’e sei halo industrializasaun no komersializasaun setór indústria sira hanesan; agrikultura, turizmu, manufatura no finanseira, sei hadi’ak mós indústria petrolífera iha kosta súl. Sei establese mós zona indústria, dezenvolve setór finanseira hodi fasilita investimentu privadu sira, hadi’ak jestaun finanseira públika, hadi’ak transparánsia no akuntabilidade. “Ida finansa nian ne’e bainhira CNRT ho maun boot kaer, ita halo lei kona-bá jestaun finanseira ho lei jestaun fundu petrolíferu ida-ne’ebé mak hetan rekoñesimentu hosi mundu internasionál no sai terseiru lugár iha mundu internasionál no primeiru lugár iha Ázia,” nia katak. Nune’e sei promove no haburas jestaun fundu minarai, aselera integrasaun ekonomia atu atrai investimentu no empreza médiu sira. Enkuantu programa prioridade daruak ba CNRT mak governasaun di’ak hodi kakbesik prestasaun servisu ba povu, dezenvolve kapitál umanu. “Katak atu halo dezenvolvimentu ida di’ak, rekursu umanu tenke preparadu iha seitór hotu-hotu,” nia akresenta. Alende ne'e sei promove inkluzaun sosiál liuhosi fó rekoñesimentu ba veteranu sira, idozu no bolsa da mãe sira, reforma seitór justisa liuliu órgaun soberanu ha’at, tau mós prioridade ba podér lokál. “Ita atu lori governu lokál ne’e mai iha-ne’e, nune’e buat sira-ne’ebé mak imi-nia susar, imi-nia terus sira-ne’e la’ós nasionál mak tenke mai halo, hosi imi rasik. Saburai oan rasik, Maliana oan rasik maka sei halo, ida-ne’e sei sai prioridade iha kurtu prazu kuandu ita manán,” nia promete. Prioridade datoluk mak promove infraestrura liuhosi reabilita no konklui estrada, ponte nasionál ho munisipál to’o área rurál, sei reabilita no konklui no hadiak jestaun aeroportu, portu, asegura fornesimentu elétrika ne’ebé seguru efisiente, baratu ba ema hotu. Programa prioridade daahaat nian mak hanesan pás no estabilidade, seguransa no defeza, relasaun polítika externa nian. FRETILIN sei hatuur arte-marsiál sai protetór ba Povu https://tatoli.tl/2023/04/29/fretilin-sei-hatuur-arte-marsial-sai-protetor-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 MALIANA, 29 abríl 2023 - Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste  Independente (FRETILIN) ho númeru sorteiu (11), sábadu ne’e hala’o kampaña eleitorál ho tipu komísiu iha kampu futeból postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, katak sei hatuur arte-marsiál nu’udar protetór ba Povu. Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alakatiri, promete bainhira povu depozita konfiansa ba FRETILIN eleisaun parlamentár, iha 21 maiu 2023 hodi kaer ukun kria polítika atu regula no hatuur arte-marsiál hotu-hotu ne’ebé eziste iha Timor-Leste hodi kontribui ba pás no estabilidade iha rai-laran. Nia dehan, ohin loron ema hotu-hotu hanoin problema sira-ne’ebé akontese iha Timor-Leste durante ne’e akontese mai hosi arte-marsiál, tanba laiha polítika ida-ne’ebé loloos atu trata no regula sira. Eis primeiru-ministru konsidera arte-marsiál  sai hanesan defeza no halo protesaun ba nia-aan rasik, tanba maioria envolve hosi joven de’it. “Ita tenke trata ho kuidadu, tanba mudansa de vida sei iha, sira sei sai protetór ba komunidade, la’ós ameasa ba komunidade, ne’e mak ita hakarak arte-marsiál ne’e iha Timor-Leste, sira tenke mai ho filozofia moris foun, nune’e komunidade haree arte-marsiál besik, sira moos hakbesik-aan ba, tanba hatene se atu akontese buat ruma karik sira mak sei defende komunidade. Bainhira iha festa arte-marsiál iha ne’ebá ema hotu-hotu kontente, tanbá hatene katak sei la akontese violénsia,” Alkatiri hateten. Alkatiri subliña, daudaun arte-marsiál hotu-hotu legalizadu hosi Governu, kazu krime ne’ebé envolve hosi elementu sira menus tebes. Banhira arte-marsiál eziste ho dalan ilegál, komandu PNTL lakon kontrolu, no banhira la hala’o atividade graduasaun iha Timor-Leste obrigatóriu tenke hakat fronteira ilegál ba halo juramentu iha Indonézia. Prezidente Ko-Troika, Tito Cristovão ‘Lere Anan Timur’, reforsa arte-marsiál labele hatene deit tuku-malu no tebe. Dezde uluk sei komanda Forsa Armada defende arte-marsiál, tanba ne’e bainhira FRETILIN ukun sei dezenvolve no promove ba mundu internasionál. “Arte-marsiál tenke lori nasaun nia naran ba mundu, ida-ne’e mak arte-marsiál loloos, tán ne’e mak oan sira, alin sira arte-marsiál ne’ebé-ne’ebé deit, prepara imi nia-aan atu serbí di’ak liután. FRETILIN sei kria kondisaun dignu ba Forsa Armada https://tatoli.tl/2023/04/29/fretilin-sei-kria-kondisaun-dignu-ba-forsa-armada/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 MALIANA, 29 abríl 2023 - Prezidente Ko-Troika, Tito Cristovão ‘Lere Anan Timur’, promete bainhira povu fó fiar ba Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha eleisaun parlamentár, kria kondisaun dignu ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atubele kontinua asegura soberania nasaun. Tenente jernerál reformadu hato’o promesa ne’e durante hala’o intervensaun polítika iha atividade kampaña eleitorál ho tipu komísiu ne’ebé realiza iha kampu futeból Maliana vila, munisípiu Bobonaro, sábadu ne’e. Nia parte koñese kondisaun Forsa Armada no Polísia Nasionál Timor-Leste, tanba komanda Forsa Armada tinan 20-resin. “Ita-nia Forsa Armada atu kumpri didi’ak ninia misaun, primeiru bein-estár, sira tenke moris di’ak, sira-nia família tenke moris diak, iha uma ida-ne’ebé dignu, tanba ita-nia forsa kuandu funu ruma ita mak dudu sira mak ba, ninia feen ho oan hein hela fila ka la fila, tanba ida-ne’e FRETILIN kuandu ukun tenke haree mós situasaun forsa armada atu kumpre didi’ak ninia misaun,” Lere afirma. Lere husu ba militante no simpatizante ne’ebé namkari iha territóriu nasionál atu fó konfiansa ba FRETILIN nune’e bele implementa planu refere hodi kria kondisaun ba Forsa Armada. Maibé lere akresenta, atu atinje planu sira-ne’e, presiza líder istóriku sira tuur hamutuk, tanba partidu hotu-hotu ukun mós sei labele halo milagre ba povu, maibé milagre ne’e bele akontese só iha unidade nasionál. KHUNTO prioriza setór turizmu hodi subtitui Fundu Petrolíferu https://tatoli.tl/2023/04/29/khunto-fo-prioridade-ba-setor-turizmu-bainhira-manan-iha-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 DILI, 29 abril 2023 – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) ho númeru sorteiu 05 hakarak tau prioridade ba setór turizmu, tanba durante Timor-Leste depende liu ba  Fundu Petrolíferu. Prezidente Partidu KHUNTO, Armanda Berta dos Santos, promete bainhira ka’er ukun ho Plataforma Entendimentu, sei diversifika ekonomia rai-laran atu nune’e labele depende liu ba Fundu Petrolíferu, tanba kada tinan 90 % orsamentu depende ba setór ida ne’e. “Partidu KHUNTO nia hakarak atu diversifika ekonomia rai-laran, bainhira manán eleisaun hamutuk ho plataforma entendimentu hanesan partidu Frente Revolucionária Independente de Timor-Leste no Partidu Libertação Popular bainhira forma Governu”, dehan Armanda Berta dos Santos, iha kampanã aberta ba dala 8, iha Kampu Hera, sabdu ne’e. Partidu KHUNTO hala’o kampanã aberta iha Kampu Hera. Foto Tatoli/Domingos Piedade Freitas Tuir líder paridu polítiku ne’e, KHUNTO defende mós desenvolve setór produtivu seluk hanesan agrikultura  atu bele melhora rai ida ne’e. “Ita sei desenvolve setor ida ne’e, hanesan alternativa seluk atu bele kontribui mós reseita mós ba makina estadu iha Timor-Leste”, nia dehan Nia mos salienta tan katak lasignifika katak la husik mos setor seluk hanesan Saude, Edukasaun, Infraestrutura. Maibe, sei toma atensaun atu bele povo hotu bele sente hotu setor hirak ne’e, atu povo sira bele hadia sira nia moris. “Ami KHUNTO mos la haluha asuntu veteranu no martires ninia oan sira no sel seluk tan, tamba ho sira mk Timor-Leste bele sai nasaun ne’ebe mak ukun a’an”, dehan nia. Prezidente KHUNTO mós esplika susesu Oitavu Governu nian mak hanesan: implementa subsídiu fim do anu ba kada uma kain hotu iha Timor-Leste, hasae osan pensaun sosiál husi $30 ba $50, bolsa da mãe no seluk tan. Armanda Berta dos Santos defende katak partidu sei kaer ba prinsípiu filozófia fundamentál partidu nian mak “tane ó rai, ó ema no ó lisan”. Ho prinsípiu hirak ne’e, partidu KHUNTO nia vizaun mak hari’i sosiedade ida ne’ebé livre, justu, akuntável no demokrasia ho abut metin iha fé, esperansa no karidade. “Vizaun ida ne’e prenxe duni valór independénsia nu’udar país demokrátiku hodi partisipa ho ativu iha dezenvolvimentu nasionál”, nia reafirma. Komunidade agradese Governu ba dezenvolvimentu foun iha Hatulia B https://tatoli.tl/2023/04/29/komunidade-agradese-governu-ba-dezenvolvimentu-foun-iha-hatulia-b/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 DILI, 28 abril 2023 – Líder Komunitária husi suku lima – Fatubolu, Licapat, Mau-Ubu, Urahou no Fatubesi agradese VIII Governu Konstitusionál lideradu ba dezenvolvimentu ne’ebé mak hala’o iha Postu Administrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera. Durante mandatu VIII Governu Konstitusionál, lideradu husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, estabelese ona Hatulia B nu’udar Postu Administrativu foun ida iha Munisípiu Ermera, kompostu husi suku lima refere. Postu Adminsitrativu Hatulia B harii hafoin Konsellu Ministru halo aprovasaun hodi separa suku lima husi Hatulia A. Hafoin deklara nu’udar postu administrativu foun, Governu atinji susesu bo’ot liuhusi harii Sentru Saúde Komunitária bo’ot ho fasilidade no rekursu umanu kompletu, harii edifísiu foun ba postu administrativu foun Hatulia B, harii Edifísiu foun ba Ensinu Sekundária Tékniku Vokasionál (ESTV) Guisarudu no seluktan. “Ha’u agradese ba governu tanba ami bele moris ona nu’udar postu administrativu foun. Nune’e mós ho Governu atuál nia programa, ita bele lori Estrada alkatraun husi Ermera vila ba to’o Suku Fatubesi. No, ho Governu atuál nia programa, liuhusi Ministériu Saúde, ita harii  ona Sentru Saúde bo’ot ida ba Suku lima. Uluk komunidade moras ami tenke lori dook ba Ermera Vila no Gleno, maibé ohin Governu harii ona Sentru Saúde bo’ot ida ba ami,” Xefe Suku Urahou, Alberto Soares hato’o agradese ba governu durante dialógu komunitária ho Ministru MAPKOMS, Francisco Jerónimo, iha Suku Licapat, Postu administrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera, sesta ne’e. Iha fatin hanesan, Xefe Suku Fatubolu, Adelino dos Santos mós agradese Ministériu Saúde hodi harii Sentru Saúde. “Ha’u mós agradese ba governu atuál liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) harii ona Postu Administrativu foun ida ne’e.” Nia dehan, postu administrasaun foun ne’e sei fasilita tebes komunidade sira atu trata dokumentu, no trata asuntu importante seluk. “Ha’u apresia VIII Governu konstitusionál ba ninia planu no programa sira. Ba oin tenke la’o nafatin ho programa sira ne’e atu halo dezenvolvimentu iha baze,” líder komunitária ne’e akresenta. Hatán ba apresiasaun no agradesimentu komunidade nian, Ministru Francisco hateten katak objetivu prinsipál husi estabelesimentu postu administrativu foun atu hasai povu husi izoladu. “Administrasaun ne’e ita fahe sai ki’ik, serbisu lais liu no lakleur ita la izoladu ona. Entaun governu ida ne’e hakarak burokrasia ne’e labele naruk liu. Administrasaun tenke badak atu povu ne’e lalais asesu ba administrasaun” Governante ne’e salienta. Governante ne’e dehan, bainhira postu administrativu bo’ot ida fahe tiha ba rua mak povu ne’e sente duni dezenvolvimentu no tanba povu nia problema bele imediata rezolve ho lalais. MLPM kansela kampaña ba dalarua iha Munisípiu Liquiça https://tatoli.tl/2023/04/29/mlpm-kansela-kampana-ba-dalarua-iha-munisipiu-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-04-29 LIQUIÇA, 29 abril 2023 — Partidu Movimentu Libertasaun Povu Maubere (MLPM) ho numeru sorteiu 14, ohin loron deside hodi kansela tan nia kampaña daruak iha Munisípiu Liquiça ho atividade Door to Door no Komisiu. “Kampaña iha Liquiça ohin kansela, tanba iha fallansu ida ka rua husi ami,” Prezidente Partidu MLPM, Reis Kadalak informa direita ba Tatoli via telefonika, sábadu ne’e. Tuir observasaun iha tereñu hahu husi tuku sanulu dader ne’e Polísia Nasionál Timor-Leste (TL) hamutuk ho missaun observadór sira hanesan PDHJ, CNE inklui jornalista husi media sira Rádiu Tokodede no Rádio Televisão Timor-Leste konsentra ona iha merkadu Munisipál Liquiça hodi hein prezensa partidu MLPM. Ofisíal Fiskslizasaun no Rekomendasaun PDHJ, Catarina Conceição ne’ebé hein hela hodi hala’o missaun observadór konfirma kanselamentu ida ne’e ba daruak ona, nune’e CNE presiza anota hodi hato’o na nasionál. Hatan ba kestaun ne’e Diretór CNE (Komisaun Nasionál ba Eleisaun) Munisipiu Liquiça, Celistiano Xavier ba Tatoli deklara dezisaun kansela kampaña eleitorál husi Partisu MLPM ne’e rasik ba dala rua ona sura hamutuk ho antes ne’e 22 abril 2023. “Antes iha Postu Administrativu Maubara mós kansela tanbá iha asuntu tékniku, ohin dader mak rona fali tan dehan MLPM kansela, nune’e rekomendasaun no sujestaun sira ami halo ona anotasaun diária no sei babhotu nasionál,”  Celistiano Xavier dehan. Nia esplika, tuir oráriu husi CNE nasional, partidu MLPM laiha ona oportunidade hodi halo kampaña iha Munisipiu Liquiça, bainhira atu realiza fila fali tenke iha komunikasaun no karta ba fali CNE. Ho kanselamentu kampaña eleitorál Partidu MLPM ne’e seidauk iha informasaun adisaun kona-ba oráriu kampaña foun iha Munisípiu Liquiça, nune’e Partidu MLMP konfirma se kontinua atividade kampaña eleitorál iha Suku Humboe, Ermera iha loron 30 abril 2023. CNRT promete valoriza povu nia sakrifísiu ba ukun rasik-an https://tatoli.tl/2023/04/30/cnrt-promote-valoriza-povu-nia-sakrifisiu-ba-ukun-rasik-an/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 AINARO, 30 Abríl 2023 – Prezidente Partidu Conselho Nacional Reconstrucão Timorense  (CNRT), Xanana Gusmão, promete bainhira CNRT manán iha eleisaun parlamentár hodi forma Governu foun, sei valoriza no dignifika sakrifisiu povu nian ba ukun rasik-an. “Buat ida ké bainhira CNRT manán desizaun importante teb-tebes mak katuas ho ferik sira no imi hotu. Estadu to’o agora seidauk rekoñese imi nia  sakrifísiu, tanba imi mak erói ne’ebé sei moris. Ne’e duni Estadu iha obrigasaun atu rekoñese imi ho lei. Tanba imi mak erói lolos Timor ni’an”, Xanana hato’o promesa ne’e bainhira hala’o komísiu eleitorál, iha kampu futeból Ainaro Vila, domingu ne’e. Prezindente partidu ne’e rekoñese katak Timor-Leste ukun-an, tanba luta povu-ni’an, maibé Estadu seidauk kumpri nia obrigasaun. Dirijente partidu ne’e garante iha eleisaun parlamentár ne’ebé sei realiza iha 21 maiu, CNRT sei manán maioria absoluta ho kadeira liu 33, nune’e bele forma Governu mesak. Xanana kompromete iha fulan tolu (3) ka haat (4) sei halo avaliasaun dezempeñu, se mak la hatene servisu sai, partidu ba ka’er ukun ne’e atu servi la’os atu asume de’it kargu. Tanba ne’e Xanana hatete iha 2023-2028 CNRT ka’er Governu sei implementa programa prinsipál hamutuk 12 mak hanesan Edukasaun no saúde inklusiva no kualidade, dignifika veteranu no promove inkluzaun sosiál, kria kampu servisu, liu-liu ba foin-sa’e sira, promove produtividade no diversifikasaun ekonómika. Aleinde ne’e partidu ho númeru sorteiu 12, sei promove investimentu setór privadu, harii indústria petrolíféra iha rai-laran, infraestrutura bázika sira, hakbesik servisu públiku ba povu, haburas dezenvolvimentu rurál, reforma setór justisa, hametin pás no estabilidade no ikus liu konsolida politíka esterna. Kampaña Liquiça: FRETILIN hakarak hadia profesór nia moris https://tatoli.tl/2023/04/30/kampana-liquica-fretilin-hakarak-hadia-profesor-nia-moris/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 LIQUIÇA, 30 abril 2023 – Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN) liu husi kampaña eleitoral ne’ebé hala’o iha Munisípiu Liquiça domingu ne’e, kompremete sei hadia profesór nia moris hodi hasa’e kualidade edukasaun Timor-Leste. Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ liu husi nia intervensaun hateten edukasaun ho kualidade diak ba oan sira importante tebes, nune’e mak FRETILIN hakarak hametin kurikulum eskola hanesan sasukat ida hodi lori oan sira sai matenek. “Profesór sira atu hanorin labarik  tenke iha kondisaun, maibé dalabarak ha’u vizita eskola balun, kadeira ba profesór sira atu tu’ur deit mos laiha, se ita hanesan ne’e nafatin bainhira mak ita atu oferese kualidade edukasaun ida diak ba oan no povu sira,” Lu-Olo dehan liu husi nia intervensaun ba Kampaña Eleitoral iha Kampo Futebool Liquiça, domingu ne’e. FRETILIN mós iha hanoin hodi oferese uma dignu ba profesór sira inklui eleva kapasidade profesór liu husi formasaun sira, nune’e bele iha kbiit atu akompaña no hanorin estudante husi pré-eskolar, ensinu báziku, sekundaria to’o nivel universitáriu. Eis Prezidente Repúblika ne’e afirma FRETILIN mai hodi liberta povu husi nakukun ba naroman signifika lori povu nia oan sira sai matenek, nune’e oan sira sai sidadaun ida diak no iha valores hodi halo desenvolvimento ba rai ida ne’e. “Atu desenvolvimentu rai ne’e lao ba oin nafatin so loloos ita nian oan sira sai matenek, iha mundu agora ema bolu mundu globalizadu ho teknolojia moderna oin-oin,” nia akresenta. Francisco Guterres Lu-Olo nafatin husu ba militante no simpatizante husi Munisípiu Liquiça atu dala ida tan fó fiar ba FRETILIN hodi lidera governu tuir mai liu husi hili numeru 11 iha Eleisaun Parlamentar 2023 ne’ebé sei realiza iha loron 21 maiu mai. “Hili FRETILIN atu ita labele sai estadu ditadura, tenke estadu de direitu, estadu tenke hakruk ba nia lei no konstitusaun sira, estadu de direitu lao ho nia prinsipiu, vontade povu nian boot liu, povu mak ukun nia nain, povu ne’e nain ba ukun, ukun nain mak povu hili hodi kaer ukun laos atu ba hare’e familia nia reprezenta. FRETILIN hakarak ho seriu tebes servi interese povu ida ne’e nian,” nia hakotu. Tuir observasaun Tatoli iha tereñu, maske Ofisíal Partidu sira rasik husu ba militante no simpatizante atu labele lori labarik maibé inan aman sira rasik mak inisiativa hodi lori, alende ne’e iha mós labarik barak ne’ebé mai akompaña tanba hakarak hare’e divertimentu sira husi múzika ne’ebé toka durante kampaña lao. Kampaña Eleitoral husi FRETILIN ne’e rasik hahu iha tuku rua  lorokraik no hetan seguransa husi PNTL inklui misaun observasaun hanesan CNE, RENETIL, PDHJ no seluk tan. PUDD prioriza dezenvolvimentu turizmu komunitáriu iha Maubisse https://tatoli.tl/2023/04/30/pudd-prioriza-dezenvolvimentu-turizmu-komunitariu-iha-maubisse/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 AINARO, 30 Abril 2023 – Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD) prioriza dezenvolvimentu turizmu komutáriu iha postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro, tanba iha paizajen ne’ebé furak hodi atrai vizitante sira. Primeira Vise-Prezidente Ógaun Profisionál PUDD, Marce Bere, informa karak partidu mós programa prioritáriu hanesan defende polítika desentralizasaun poder lokál, asuntu veteranu, má nutrisaun no setór agricultura, liliu kafé no ortikultura. Marce Bere haktur, iha agrikultura nian, PUDD hakarak foku liu ba ortikultura, atu hasa’e produsaun lokál iha Maubisse hanesan fehuk ropa, repollu no modo tahan, nune’e bele kombate ba má nutrisaun no stunting ka raes badak ho 47% ne’ebé Timor-Leste enfrenta. “Ita tenta mais posível para hamenus, ita hatun lalika barak liu, ita tenta uluk lai 7%, tanba stunting no má nutrisaun ne’e problema multisektorál. Iha komponente lubuk bo’ot ida ne’ebé ita presija atu hadia para oinsá bele reduz númeru ida ne’e. Entaun ita bele tau alvu atu hatun ba 40%, maibé ida ne’e presija esforsu koletivu, ita labele dehan husi de’it parte Governu, ema hotu-hotu nia kontribuisaun hodi bele redús númeru ne’e”, dirijente ne’e informa ba Ajénsia Tatoli, domingu ne’e. Responsável realsa presiza ai-han ne’ebé iha nutritivu hodi bele reduz raes badak no deznutrisaun iha país ne’e. “Ita nia produsaun agrikultura, ai-han sira ne’e tenki nutritivu. Iha grupu ai-han tolu hanesan aihan fó haburas, fó energia (haforsa) no fó protesaun, ai-han nutritivu sira ne’e tenki iha porsaun ida ne’ebé los no variedade, ne’e importante ba saúde”, nia haktuir. PUDD mós iha programa prioridade seluk fó biban ba joven sira hodi estabelese grupu ka asosiasaun kooperativa iha kada aldeia liga ho sira ida-idak nia interese ka kapasidade hodi kria auto-empregu. Marce Bere kompromete PUDD sei organiza, legaliza no fasilita formasaun kona-ba atu asesu ba kréditu hodi dezenvolve kooperativa no asosiasaun joven sira, inklui fó apoiu ba feto, ema ho defiénsia nomós LGBTIQ. Taur kompromete bainhira lidera fali Governu sei hadi'a pensaun ba veteranu https://tatoli.tl/2023/04/30/taur-kompromete-bainhira-lidera-fali-governu-sei-hadia-pensaun-ba-veteranu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 AILEU, 30 abríl 2023 – Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak, hateten kuandu povu fó fiar ba PLP manan iha eleisaun parlamentár tinan ne’e, mak sei hadia fila fali pensaun ba veteranu sira atu bele dignifika no rekoñse veteranu hotu nia partisipasaun ba prosesu libertasaun nasionál Timor-Leste. Tuir Taur Matan Ruak, pensaun veteranu ida agora ne’e, hamosu diskriminasaun tanba Governu rekoñese de’it partisipasaun luta verteranu sira hosi 4 a 7, enkuantu zero a 3 ne’e Governu seidauk rekoñese ho di’ak, tanba hosi zero a 3 ne’e simu pensaun dala ida de’it. Tanba ne’e, PLP kompromete kuandu hetan fiar hosi povu hodi ka’er ukun, sei hadia pensaun ba verenu sira hodi rekoñese no dignifika hotuhotu nia partisipasaun ba luta hosi zero a 3 to’o 4 a 7 hodi hetan direitu pensaun, tanba prosesu libertasaun nasaionál konta mós ho sira laos ema rua nia partisipasaun. Jenerál ho fitun rua ne’e, kompromete katak kuandu PLP lidera Governu sei buka hodi  rezolve ida ne’e, hodi dignifika veteranu sira hotu luta ba prosesu libertasaun nasionál, Estadu labele haluhan ida ne’e. ‘’Governu Konstitusionál daualu ne’ebé nia lidera mós la haluhan veteranu sira, kontinua rekoñese no dignifika veteranu sira no luta hodi prevé iha Orsamentu Jerál Estadu tinan 2023 hodi kria fundu ba veterenu sira, maske Prezidente Repúblika konsidera fundu ne’e la nesesáriu’’, Taur Matan Ruak hatete perante militante simpantizante sira iha komísiu PLP nian iha kampu Sabraka Laran Aileu Vila, Munisípiu Aileu, domingu, ohin. “ Ha’u hateten ita sei luta to’o imi hetan di’ak, tanba imi barak ha’u nia soldadu, imi barak tuir ha’u”, Taur Matan Ruak afirma. Prezidente Partidu PLP realsa, atu konkretiza programa prioridade sira ne’e, nia husu ba povu Aileu tomak atu apoia PLP hodi hili númeru 3, atu bele realiza prioridade ida ne’e iha tinan lima nia-laran Aleinde rezolve problema pensaun veteranu sira, iha mós programa ida kona-ba disponibiliza kréditu ba estudante sira atu bele dezenvolve sira nia-aan di’ak liután. “Atu konkretiza ida ne’e ha’u la mesak maibé ida ne’e ita hotu-nia esforsu”, nia konklui. UDT asegura povu nia moris di’ak-tane aas kultura-hadi’a governasaun https://tatoli.tl/2023/04/30/udtl-asegura-povu-nia-moris-diak-tane-aas-kultura-hadia-governasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 MANATUTO, 30 abríl —Primeiru Vise Prezidente Partidu UDT, João Pereira, hateten   Partidu União Demokrátiku Timorense (UDT) nia planu prioridade atu implementa bainhira povu Manatuto fó konfiansa mak sei impoin objetivu tolu ba tinan lima mai. Mia hatutan, objetivu tolu mak UDT hakarak atu asegura povu nia moris di’ak, hadi’a governasaun no UDT hakarak tane aas kultura no sivilizasaun ne’ebé moris iha Timor-Leste no valór kulturál. “Objetivu primeiru mak tenke asegura povu nia moris di’ak. Atu asegura povu nia moris di’ak mak presiza governasaun ne’ebé di’ak mak governasaun ne’ebé la haree kór no tenke hala’o tuir nia kna’ar no la haree ba partidu, grupu, lorosa’e-loromonu no labele haree bandeira,” Primeiru Vise Prezidente Partidu UDT, João Pereira, hateten iha mini kampaña iha área Ailili, munisípiu Manatuto, domingu ne’e. Nia dehan, UDT lakohi promove partidária no lakohi promove familiariamu maibé UDT hakarak lori moris di’ak no lori interrese nasaun ne’e nia moris di’ak. “Atu povu moris mak UDT hakarak hadi’a governasaun ne’e, nune’e UDT hakarak promove kultura tanba UDT lakohi ema atu hafraku kultura no UDT lakohi ema tau sees lisan ne’ebé ita-nia beila sira kuda hela mai ita. Ohin loron, ho evulusaun dezenvimentu buat mosu oioin, tendénsia oioin, teknolójia oioin no hakarak dominui valór kulturál iha Timor-Leste. Ida-ne’e UDT lakohi,” nia hateten. Primeiru Vise UDT hateten, hosi objetivu tolu ne’e, UDT hakarak lori programa 13 mak dahuluk hakarak reforsa no hadi’a agrikultura iha Timor-Leste tanba Manatuto natar barak, maibé povu nafatin konsumu foos hosi Tailandia nian, entaun UDT tau importante nune’e redús importasaun. Depois setór agrikola mós importante tanba bele aumenta nutrisaun ba ema-nia saúde no presiza dezenvolve agrikola, nune’e aumenta vitamina no hamenus má nutrisaun iha Timor-Leste. Programa tuir mai peska, tanba Manatuto poténsia peska nune’e UDT hakarak dezenvolve área peska hodi joven sira bele halo servsiu no redúas joven ba buka moris iha rai-li’ur. Manatuto mós riku ho objetu turizmu, hanesan monumentu Santo António nian ne’e sai hanesan turizmu ne’ebé atrai turista hodi vizita. Agora hosi tasi ibun Manatuto to’o Baucau ne’e mesak objetu turizmu, nune’e UDT hakarak promove hodi diversifika ekonómia. Nia dehan, Timor-Leste labele depende ba mina rai ne’e maibé tenke hanoin no planu oinsá diversifika ekonómia. Programa seluk mak turizmu, setór tékniku vokasionál, programa desentralizasaun administrativa Munisipál, ne’ebé dezde Governu harii to’o agora seidauk implementa. “Ema matenek iha munisípiu barak no preparadu atu simu poder lokál maibé Governu sentrál sei dada hela. Maibé Ida-ne’e ami tau prioridade,” nia hateten. Prezidente Partidu União Demokrátiku Timorense (UDT), Francisco David, hateten ukun an tinan 21 ona maibé povu nafatin halerik ba bee-moos. “Entaun ita tenke hanoin buat ne’ebé dook mak oinsá dada bee-moos ba uma kain ida-idak nia uma, nune’e povu bele moris ho dignu no halo mahon ho dignu maibé labele haree ba koor maibé haree nu’udar sidadaun ne’ebé merese atu hetan tulun,” nia hatete. Iha mini kampañia ne’e hetan observasaun hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), hetan monitorizasaun hosi Provedória Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) no hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Manatuto. UNDERTIM manan sei loke kampu servisu ba joven TL https://tatoli.tl/2023/04/30/undertim-manan-sei-loke-kampu-servisu-ba-joven-tl/ tatoli.tl Notísia 2023-04-30 DILI, 30 abríl 2023 – Prezidente Partidu Unidade Nasionál Demokrátiku Rezisténsia Timorrense (UNDERTIM), Francisco Guterres, dehan bainhira partidu manan mak sei loke kampu traballu ba joven sira iha Timor-Leste. “Bainhira iha loron 21 maiu 2023, ita boot sira fó fiar ba UNDERTIM ukun mak sei loke kampu traballu ba ita boot sira ho saláriu mínimu $300 atu bele hasa’e kresimentu ekonomia no mós halo dezenvolvimentu furak iha ita-nia rain”, Francisco Guterres, informa bainhira halo konferénsia imprensa iha Sede Nasionál UNDERTIM, Becusse, ohin. Nia dehan, governasaun ida agora la loke indústria ruma atu joven sira servisu maibé abandona joven sira hodi halai ba buka servisu iha ema nia rain hodi sai atan ba ema. “Ha’u diskorda joven sira sai hotu ba rai liur hanesan Korea Sul, Irlandia no Austrália hodi buka servisu tanba ne’e UNDERTIM manan sei loke kampu traballu ba ita boot sira atu bele servisu iha rai laran”, nia promete. Iha konferénsia imprensa hetan seguransa másimu husi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no hetan supervizaun direta husi Komisaun Nasinál Eleisaun (CNE). CNE-STAE kapasita ofisiál eleitorál 120 iha Barique https://tatoli.tl/2023/05/01/cne-stae-kapasita-ofisial-eleitoral-120-iha-barique/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 MANANUTO, 01 maiu 2023 - Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) hamutuk Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Munisípiu Manatuto, segunda ne’e, fó formasaun kona-ba matéria krime ba ofisiál eleitorál 120 iha postu administrativu Barique, munisípiu Manatuto. “Ohin, ha’u akompaña ho STAE hodi fó formasaun ida kona-ba krime eleitorál ba ita-nia ofisiál eleitorál hamutuk 120 iha postu administrativu Barique,” Diretór CNE Manatuto, Paulino Soares, hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika. Objetivu hosi formasaun ne’e atu aumenta sira-nia koñesimentu no hasa’e sira-nia kapasidade, nune’e bele partisipa iha eleisaun parlamenta, hahú hosi simu materiál sensitivu no naun sensitivu to’o iha eleisaun ne’ebé sei akontese iha 21 maiu 2023 ne’e. “Ita-nia objetivu fó formasaun ne’e atu oinsá ita-nia ofisiál eleitorál entende didi’ak papel sira-ne’ebé iha loron eleisaun. Tanba, matéria krime eleitorál ne’e importante hodi ita fó ba ita-nia ofisiál eleitorál, nune’e bainhira eleisaun labele akontese erru ruma,” nia hateten. Tanba, tuir nia, antes tama eleisaun órgaun eleitorál sira tenke fó formasaun ba ofisiál eleitorál nune’e bele kompriende saída mak krime eleitorál. “Antes, ita seidauk tama eleisaun, ita iha matéria tolu liuliu kona-ba sistema eleitorál, kampañia eleitorál no sistema eleitorál ne’ebé baibain ita hanaran edukasaun sívika. Maibé iha eleisaun antes-antes ne’e STAE la aprezenta matéria krime eleitorál ba ofisiál eleitorál maibé ba tinan ne’e ami hahú fó matéria ne’e,” nia hateten. Paulino dehan, matéria ne’e tenke fó ba ofisiál eleitorál nune’e entende no kompriende tanba iha balun ne’ebé la komprende, no bainhira ofisiál eleitorál ka brigada mak tuir kampañia ne’e krime ka viola regra. Dadus eleitór provizóriu iha Manatuto 36.000-resin iha munisípiu Manatuto Vila, Soibada, Barique, Laclo, Laclubar no Natarbora. Komandu PNTL nomea inspetór Abdul Gafar ba Komandante Eskuadra Lequidoe https://tatoli.tl/2023/05/01/komandu-pntl-nomea-inspetor-abdul-gafar-ba-komandante-eskuadra-lequidoe/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 AILEU, 01 maiu 2023 – Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Komandante PNTL Munisípiu Aileu, nomeia no fó posse ba ofisiál PNTL nain tolu hodi asume kargu xefia iha Munisípiu Aileu. Nomeasaun no posse ne’e bazea ba despaixu hosi Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa ho númeru 192/CG-PNTL/IV/2023, nomeia no posse ba Inspetór Polísia, Abdul Gafar ba Komandante Eskuadra Postu Administrativu Lequidoe. Komandu nomeia no fó posse ba Inspetór Xefe Polísia Gomes ba Xefe Sesaun Operasaun no Inspetór Asistente Mariano Fernades ba Xefe Sesaun Justisa. Hafoin serimónia nomeasaun no fó posse ba ofisiál sira, Komandante PNTL esplika seimónia ne’e iha tanba haree ba nesesidade instituisaun nian liuliu atu priense Etrutura Komandu PNTL Aileu ne’ebé sei mamuk. “Ha’u husu ba imi hotu ne’ebé ohin simu posse liuliu Komandante Eskuadra sira hodi halo servisu tuir dever polísia nian”, nia dehan. Membru PNTL Aileu nain ualu tama lista reforma https://tatoli.tl/2023/05/01/membru-pntl-aileu-nain-ualu-tama-lista-reforma/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 AILEU, 01 maiu 2023 – Komandante PNTL Munisípiu Aileu, Superintendente Polísia Ludgerio Picancio Madeira Lay, hatete iha membru PNTL nain ualu mak tama ona ba lista reforma. “Ita iha membru nain ualu (8) mak agora tama ona iha idade reforma no ami tama ona ba iha lista reforma”, Superintendente Polísia Ludgerio Picancio dehan ba jornalista sira iha Komandu PNTL Munisípiu Aileu, segunda ne’e. Komandante PNTL Munisipiu Aileu, informa nain ualu balun kestaun saúde no balun kestaun idade ona. “Kona-ba sira nia reforma ne’e Komandu Jerál PNTL hatene ona”, nia konklui. PD hakarak halo revizaun ba saláriu traballadór bainhira kaer ukun https://tatoli.tl/2023/05/01/pd-hakarak-halo-revizaun-ba-salariu-traballador-bainhira-kaer-ukun/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 VIQUEQUE, 01 maiu 2023 — Prezidente Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Asanami Sabino, promete bainhira kaer ukun, sei hadi’a povu nia moris no kria kampu serbisu, tanba ne’e hakarak halo revizaun ba saláriu mínimu ne’ebé foin lalais Governu hasa’e ona hosi $115 ba $135. “Ami esforsu karik manán, hakarak hadi’a mós traballadór sira-nian saláriu. Nune’e mós  ami sei haree  kampu serbisu iha rai-laran atu ema  asesu serbisu. Governu tenke dignifika no hasa’e saláriu mínimu traballadór ba $200,” Mariano Asanami hateten durante kampaña iha kampu futeból, iha postu Viqueque Villa, segunda ne’e. Aleinde ne’e, PD mós iha programa hadi’a estrada no moderniza setór agrikultura iha munisípiu Viqueque. “Kondisaun estrada liga iha Viqueque tantu ba postu sira kuaze ho kondisaun a’at. Ami asiste ona estrada sira-ne’e  a’at  iha Timor laran tomak. Ami  hosi postu Bagia mai postu Uatucarbau a’at tebes. Tanba ne’e bainhira PD ba ukun sei kontinua haree dezenvolvimentu infraestutura hodi povu bele asesu no lori produtu ba merkadu inklui dezenvolve setór agrikultura sai  modernu liu-liu iha Viqueque ne’ebé poténsia ba setór agrikultura,” nia akresenta. Nune’e mós, PD hakarak proteje no defende ema ho difisiente sira inklui ferik katuas sira-nia direitu iha Parlamentu Nasionál. “PD kompromete bainhira hetan fiar, hakarak hasa’e osan idozu ba $100. Aleinde ne’e, sei fó kréditu ba estudante sira ne’ebé eskola ba lisensiatura, mestradu no doutoramentu sira hala’o sira-nia estudu no bainhira sira ramata estudu, serbisu ona maka selu 1% to’o 5% ba Estadu,” nia tenik. Entretantu, atividade kampaña ne’e hahú tuku 15:00 to’o 17:00, ne’ebé hetan partisipasaun hosi militante no simpatizante hosi postu Ossu, Lacluta no Viqueque Villa. Hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Viqueque, superviziona hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) no observadór nasionál no internasionál. PM Taur: Traballadór nu’udar eroi foun iha faze dezenvolvimentu nasionál https://tatoli.tl/2023/05/01/pm-taur-traballador-nuudar-eroi-foun-iha-faze-dezenvolvimentu-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 DILI, 01 maiu 2023 — Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konsidera traballadór nu’udar eroi foun iha dezenvolvimentu nasaun nian. “Traballadór sira nu’udar eroi foun iha faze dezenvolvimentu nasionál daudaun ne’e no liuhosi sira mak ita harii nasaun ne’ebé forte, riku no seguru. Parabéns ba ita-boot sira-nia profisaun, forsa, orgullu no dedikasaun sira hodi ita hamutuk tau forsa lori ita-nia nasaun ba oin,” PM Taur hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Nasaun iha mundu tomak inklui Timor-Leste, iha loron 01 maiu 2023, selebra loron internasionál traballadór nian, ne’ebé komunidade katólika mós selebra nu’udar loron São José Operário, ho objetivu atu rekoñese no valoriza kna’ar traballadór sira iha sosiedade. Tuir Xefe Governu, loron traballadór la’ós de’it feriadu ka loron deskansa, maibé sai nu’udar biban di’ak tebes atu hahí empeñu, méritu, disiplina, profisionalizmu, serbisu iha ekipa, espíritu sakrifísiu no kumprimentu dever ne’ebé horik nafatin iha traballadór sira tantu nasionál nune’e mós estranjeiru sira, ne’ebé habelar iha setór oin-oin hosi ekonomia no administrasaun públika, ne’ebé kontribui maka’as ba produtividade país bele hakat ba oin iha ritmu di’ak. PM subliña traballadór sai nu’udar bensaun no rikusoin loloos hosi família, komunidade, empreza, instituisaun ka nasaun ida, tanba ne’e justu atu banati ezemplu di’ak hosi traballadór sira-nia serbisu, hanesan fonte enkorajamentu no inspirasaun hodi hasoru dezafiu dezenvolvimentu. “Ba traballadór timor-oan no estranjeiru hotu-hotu ne’ebé kontribui ho laran tomak ba Timor-Leste ne’ebé modernu, dezenvolvidu no prósperu liután, ha’u hakarak tebes hodi ha’u nia nia naran rasik no VIII Governu nia naran, hato’o ami-nia agradesimentu boot tebes,” Taur apresia. PNTL Aileu deteta membru balun abandona servisu https://tatoli.tl/2023/05/01/pntl-aileu-deteta-membru-balun-abandona-servisu/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 AILEU, 01 maiu 2023 – Komandante PNTL Munisípiu Aileu, Superintendente Polísia Ludgerio Picancio Madeira Lay, informa  Komandu PNTL Aileu deteta membru balun abandona servisu. Komandante PNTL Munisípiu Aileu husu ba Departementu Justisa Komandu PNTL Aileu atu aprezenta lista ba membru hirak ne’ebé konsidera abandona servisu atu Komandu PNTL hodi foti sansaun. “Ha’u husu ba Departementu Justisa Komandu PNTL Aileu atu aprezenta lista ba membru nain hirak ne’ebé mak durante ne’e abandona servisu hodi ita bele aplika sansaun ruma no parte Komandante Departementutu Justisa sei aprezenta mai ha’u”, Superintendente Polísia Ludgerio Picancio iha nia intervensaun bainhira fó posse ba Ofisiál Polísia nain tolu iha Komandu PNTL Munisípiu Aileu, segunda ne’e. Nia esplika, membru hirak ne’ebé abandona servisu ho razaun família, tanba balun hosi munusípiu seluk mak mai servisu iha Aileu tanba ne’e mak dala ruma abandona sira nia servisu. Superentendente Polísia Ludgerio Picancio adianta, Komandu PNTL Aileu mós rejista membru balun ne’ebé la kumpre ba orientasaun Komandu nian, liuliu iha ámbitu serimónia Show Force ne’ebé Komandu PNTL Aileu halo foin daudaun ba preparasaun seguransa durante kampaña eleitorál. Timoroan ida hetan tá iha área fronteira Bobonaro https://tatoli.tl/2023/05/01/timoroan-ida-iha-hetan-ta-area-fronteira-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-05-01 MALIANA, 01 maiu 2023 - Sidadaun timoroan ida ho naran Miguel Berek, hetan tá hosi sidadaun Indonézia balun iha fronteira terrestre suku Cová, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro. Komandante PNTL Munisípiu Bobonaro, Superintendente Xefe Antoninho Mauluta, informa tuir relatóriu ne’ebé aprezenta hosi polísia eskuadra Balibo katak akontesimentu ne’e akontese iha loron-domingu, 30 abríl, bainhira hala’o atividade tranzaksaun ilegál. “Problema ne’e tanba sira ba halo tranzaksaun ilegál iha fronteira depois komunidade sira Indonezía sira fa’an tiha sira-nia motorizada. Ita-nia komunidade sira entrega tiha osan, depois sira halo estratéjia ida, sira-nia ema balu mai iha hosi kotuk, iha ita-nia rai-laran fali, depois ita-nia komunidade sira atu lori motorizada mai maka sira ataka no tá, hotu tiha sira lori fali motorizada halai ba Indonézia,” Mauluta informa ba jornalista sira, iha Maliana, segunda ne’e Nia hatutan, ho atu ne’e rezulta Timoroan Miguel Berek kanek iha parte liman rua ne’e hotu, hafoin Polísia Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) hetan no traporta kedas ba halo tratamentu iha sentru saúde Balibo. “Vitima ohin dadeersan sente katak kondisaun di’ak no alta ona ba iha uma,” Komandante Antoninho Mauluta katak. Daudaun ne’e parte autóridade seguransa komposta hosi Polísia Eskudra Balibo no UPF buka hela sidadaun Timoroan na’in-rua ne’ebé hamutuk ho Miguel Bere ba halo atividade ilegál, tanba hafoin akontesimentu sira na’in-rua halai lakon tiha. “Ita-nia UPF sira serbisu maka’as buka tuir lahetan, maibé agora hetan ona no oras ne’e iha ona sira-nia rezidénsiasia, orsida parte Polísia sei ba buka-tuir lori mai presta deklarasaun,” nia hateten. Prosesu ba kazu ne’e, parte investigasaun munisípiu Bobonaro halo hela no sei releta ba Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste atu halo liña koordenasaun ho autoridade seguransa Indonézia atu buka hatene motivu no fó solusaun ba kazu ne’e rasik. APC Covalima fó ona apoiu emerjénsia ba vítima inséndiu iha Beco https://tatoli.tl/2023/05/02/apc-fo-ona-apoiu-emerjensia-ba-vitima-insendiu-iha-suku-beco/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 COVALIMA, 02 maiu 2023 — Komandante Autoridade Protesaun Sivil (APC-sigla portugés), Inspetór Xefe, Flavio Dos Santos Mendes, hateten APC fó ona apoiu emerjénsia ba vítima inséndiu iha aldeia Haemanu, suku Beco, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima. “Iha kinta (27/04/23) fulan kotuk ne’e, akontese inséndiu iha aldeia Haemanu, Suku Beco, postu administrativu Suai, munisípiu Covalima ne’e, vítima filomena de Jesus ho idade 61. Iha loron 28 fulan-abríl 2023, APC fó kedas apoiu emerjénsia ba vítima inséndiu,” Komandante APC Covalima, Inspetór Xefe Flavio Dos Santos Mendes, hateten ba jornalista sira, iha nia servisu fatin, Santa Rosa, tersa ne’e. APC fó Apoiu materiál emerjénsia mak hanesan aihan no non aihan atu nune’e vítima bele atende nesesidade uma laran hanesan foos mina tein, supermie no non food sira hanesan sasán dapur nian mak hanesan taxu, sanan, bikan. Kanuru no garpu, balde, biti no seluk tan. Nune’e, nia dehan, vítima inan-faluk Filomena de Jesus ne’ebé hela hamatuk ho nia oan feto  sira-ne’ebé total hamutuk na’in-hitu (7) ne’ebé provióriu hela ho nia família ne’ebé durante hela iha viziñu nia uma. Hafoin fó apoiu emejénsia APC, kontinua halo verifikasaun dadus ba vítima nune’e prosesu la’o, tanba dadus submete ona ba iha nasionál hein prosesu tuir mai atu apoiu materiál rekuperasaun ba vítima insendiu ne’e. “Hafoin fó apoiu emerjénsia ita sei halo verifikasaun ita submete dadus sira-ne’e ba nasionál hafoin sei halo prosesu hodi bele kontinua apoiu materiál rekoperasaun hanesan besi simente no materiál seluk tan no apoiu ho orsamentu mao de obra nian depende ba klasifikasaun uma aat totál $1000, aat natoon $750 no aat kmaan $600,” nia dehan. Antes Xefi suku Beco, Armindo Vernadino Lopes, hateten inséndiu akontese iha loron kinta (27/04/23) maizumentu tuku 18h30 akontese inséndiu iha Suku Beco, aldeia Haemanu, postu administrativu ne’e ahi-han mohu sasán uma laran la salva. Durante akontese inséndiu joven no komuniade sira ho inisiativa rega bee atu hamate ahi, atu salva sasán uma laran maibé la konsege salva, nune’e sasán uma laran ahi han mutuk hotu. CASDT hakarak dezenvolve potensia sitíu turistíku iha Liquiça https://tatoli.tl/2023/05/02/casdt-hakarak-desenvolve-potensia-sitiu-turistiku-iha-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 LIQUIÇA, 02 maiu 2023 – Partidu Centro Ação Sosial Demokrático Timorense (CASDT) tersa semana ne’e kontinua realiza nia mini kampaña eleitoral iha Munisípiu Liquiça no kompremete sei dezenvolve potensia sitíu turistíku istóriku sira. “Iha Liquiça potensia barak hanesan Turismu, iha tasi ibun luan tebes no liga kedas Fronteira Maritima ho Indonezia. Liquiça fatin istoria no ita iha monumentu boot rua Maubara no Aipelo ne’ebé to’o agora abandona hela,” Prezidente Interino CASDT, Isac do Rosário koalia liu husi nia intervensaun iha mini kampaña eleitoral, ne’ebe halao iha Suku Maumeta, Liquiça Villa. Isac do Rosário afirma bainhira CASDT hetan fiar husi povu iha Eleisaun Parlamentar mak sei halibur investor sira hodi hamutuk dezenvolve sitíu turistíku sira liu husi loke Hotel no Restorante  ho estandar internasional nune’e bele fo oportunidade servisu ba Liquiça oan sira. “Konaba turizmu ita nia emprezariu sira agora halo Hotel Lokal deit no estadu tenke tulun sira atu nune’e haboot negosiu no loke kampo servisu boot liu tan. Monumentu iha Maubara no Aipelo, tinan ba tinan laiha manutensaun no husik abandona hela maske ida ne’e rikusoim Timor nian. Ita bele hadia no halo diak nomos halo rehabilitasaun nune’e ema bele mai vizita Liquiça,” nia esplika. Maske iha potensia ba ida ne’e, CASDT mós hakarak transforma lixeiru Tibar ho makina avansadu sira nune’e foer ne’ebé soe la presiza sunu maibé makina mak sei dulas nune’e nia impaku ba ambiente bele redus no  inklui asegura saúde pessoal husi populasaun hela besik area lixeiru Tibar. Iha fatin hanesan Vise Prezidente Partidu CASDT, Paulo Valente nota maske populasaun maioria Liquiça moris hanesan peskador maibé fasilidade ou makina ba peska nian  la sufisiente no presiza apoiu hodi hadia ekonomia peskador sira nian. “Ita boot sira uza hela makina tradisional hela no maske halo nune’e maibé la sufisiente, ita tenke iha makina boot rasik hodi sustenta peskador sira,” Paulo Valente hateten. Vise Prezidente CASDT husu ba simpatizante no militante sira ne’ebé partisipa iha Mini Kampaña ne’e atu fo fiar ba CASDT liu husi hili numeru 13 iha loron 21 maiu 2023 no nafatin tenke vota ho konsiensia no resposabilidade tanba ida ne’e mak sei garante governasaun ba tinan lima mai. Kampaña Eleitoral husi CASDT ne’e rasik hahu iha tuku 02:00 lorokraik no hetan seguransa husi PNTL inklui misaun observasaun hanesan CNE, RENETIL, PDHJ no seluk tan. CNRT mantein prioriza dezentralizasaun iha Manufahi https://tatoli.tl/2023/05/02/cnrt-mantein-prioriza-dezentralizasaun-iha-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 MANUFAHI, 02 maiu 2023 – Partidu ho númeru sorteiu 12, Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT-sigla portugés) iha nia kampaña ho tipu komísiu iha kampu futeból Same Vila, tersa ne’e, kontinua leventa kestaun dezentralizasaun no poder lokál, bainhira povu fó fiar. “Ita sei implementa dezentralizasaun, iha Manufahi ne’e Governu lokál sei mosu iha ne’e, la’os atu hakbesik Governu ba povu”, Prezidente partidu Kay Rala Xanana Gusmão dehan iha nia intervensaun, tersa ne’e. Nia dehan, bainhira hamosu ona Governu lokál iha Manufahi mak sei hili Manufahi oan mak lidera maibé tenke tuir méritu no iha kapasidade hatene halo servisu hotu. “Ita mós sei iha parlamentu munisipál, hosi Turiscai nia deputadu sei mai tur iha munisípiu ne’e, hosi Fatuberliu, Alas no Same atu deputadu sira munisípiu nian bele haree preokupasaun povu nian hodi hakbesik Governu mai povu, ida ne’e importante mai ita atu halo iha tinan lima”, nia afirma. Nia reforsa tan, bainhira mosu ona Governu lokál mak fasíl liu atu rezolve hotu preokupasaun povu nian liuliu iha área rurál sira. Xanana husu ba povu hotu atu haree didiak hodi fó konfiansa ba CNRT atu realiza programa hirak ne’e hotu. Bainhira povu fó konfiansa ba CNRT ho manán maioria absoluta mak prontu atu sai Primeiru-Ministru maibé la’os ba tur de’it maibé atu hadia buat hotu ne’ebé daudaun ne’e la’o laloos hela. Kampaña partidu ho númeru sorteiu 12, hetan seguransa másimu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Manufahi, superviziona direta hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) no monitoriza hosi Provedoria Direitu Humanu no Justisa (PDHJ). Edukasaun Covalima submete ona pedidu apoiu meza-kadeira ba MEJD https://tatoli.tl/2023/05/02/edukasaun-covalima-submete-ona-pedidu-apoiu-meza-kadeira-ba-mejd/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 COVALIMA, 02 maiu 2023 — Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Covalima, Rui Amarál Suri Seran hateten, nia parte submete ona pedidu eskola sira-ne’ebé menus meza no kadeira ba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD). “Eskola sira iha Covalima ne’ebé hato’o pedidu ba servisu edukasaun Covalima ne’ebé menus meza no kadeira ne’e, ita submete ona pedidu hirak ne’e ba iha nasionál nune’e hein de’it  nasionál atu bele responde maibé agora seidauk iha rezultadu,” Rui Amarál Suri Seran hatetetn ba Agência Tatoli, iha nia servisu fatin ,santa rosa,tersa ne’e. Eskola ne’ebé hato’o ona pedidu ne’e mak Eskola Bázika Sentrál (Sigla, Portugés) 11 de Maçrço iha postu administrativu Maucatar, Eskola Bázika Sentrál Bulo, Eskola Bázika Filiál Fatuleto, Eskola Bázika Filiál Zulo-Tas no sira seluk tan ne’ebé mak nia labele temi ida-idak nia naran. Antes ne’e, Estudante hosi Eskola Bázika Sentrál (Sigla-Portugés) 11 de Marça, iha postu administrativu Maucatar, uza kadeira masa nakfilak ba meza nune’e ladún seguru ba estudante sira atu hala’o prosesu aprendizajen. F-FDTL apoia PNTL halo seguransa iha Uatolari https://tatoli.tl/2023/05/02/f-fdtl-apoia-pntl-halo-seguransa-iha-uatolari/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maiu 2023 –Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) lideradu hosi Xefe Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, no Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) lideradu hosi Komandante Jerál, Komisáriu Jerál Henrique da Costa inklui Segundu Komandante Jerál, Komisáriu Pedro Belo, hasoru-malu hodi análiza pontu situasaun durante kampaña eleitorál tinan 2023. Tenente Jenerál Falur Rate Laek, deklara, entidade defeza nafatin apoia PNTL hodi asegura pás no estabilidade iha postu administrativu Uatolari, munisípiu Viqueque, tanba área ne’e sempre akontese insidente ruma bainhira realiza kampaña eleitorál. “Forsa rua (militár no polísia) definisaun lei tiha ona, ne’e mak F-FDTL halo defeza esterna lei ne’e mós hateten iha situasaun esesionál ne’ebé iha, F-FDTL fó apoiu nafatin hanesan eleisaun sira. Lei define mós katak iha situasaun komplementár para halo seguransa hamutuk ho instituisaun seguransa nian,” Tenente Jenerál Falur Rate Laek, hateten hafoin ramata reuniaun, iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, tersa ne’e. Komandu F-FDTL mós iha diretiva Govenu no komandu rua, iha komandu F-FDTL, Tenente Jenerál halo ona diretiva komandu bazeia ba diretiva polítika ne’ebé hosi Ministériu Interiór no Ministériu Defeza, hodi destaka serbisu ho misaun apoia seguransa ba eleisaun. “PNTL no F-FDTL mós iha diretiva konjunta ne’ebé komandu anteriór sira asina, diretiva ne’e sei válidu hodi regula instituisaun rua nia serbisu iha terrenu,” nia tenik. Ligadu ho insidente iha aldeia Dasuwate, suku Afaloikai, postu administrativu Uatolari, munisípiu Viqueque, Tenente Jenerál afirma Uatolari nia kazu ne’e la’ós fasil maibé defísil tanba eransa ida mai hosi área ne’ebá nain to’o mai no istória hatudu agravante. “Maibé ita louva sira tanba mentalidade juventude sira iha ne’ebá modernu ona no sira sente iha responsabilidade ida para fó valór no omenajen ba eroi no mártir sira,” nia akresenta. Analiza pontu situasaun ligadu ho kampaña eleitorál Iha sorin seluk, Falur dehan, Komandu rua análiza situasaun desde hahú kampaña to’o mai agora, ne’ebé ho konkluzaun jerál maka situasaun kalma ka di’ak. “Relativamente ho situasaun uluk sira ne’e agora ita haree kalma liu ona, maski mosu insidente kiik-oan sira iha Viqueque tanba ema kanek entaun mosu ona krime, tenke kaptura,” nia informa. Biban hanesan, Komisáriu Jerál Henrique da Costa, dehan, Komandu akompaña situasaun balun ne’ebé akontese durante kampaña, liu-liu iha Viqueque ne’ebé daudaun Komandu PNTL prepara ona planu atu realiza diálogu komunitáriu iha postu administrativu Uatolari iha loron 9 maiu 2023. “Diálogu ne’e sei partisipa hosi líder komunitáriu, juventude, líder partidu polítiku sira. Ami hakarak ko’alia ho sira atu nune’e bele hamutuk hodi garante pás no estabilidade, asegura seguransa iha kampaña to’o eleisaun tanba haree fali ba situasaun antes dala-ruma mosu insidente balun, entaun ita uza ida-ne’e hanesan referénsia ida hodi prevene antes,” nia argumenta. Komandu PNTL mós sei aumenta rekursu iha área refere nune’e fó seguransa di’ak liután. Tanba realidade maka iha tempu kampaña foin lalais akontese insidente balun hodi rezulta komunidade nia uma hetan estragu. Governu sei legaliza jogu tardisionál ‘futu manu’ iha tempu badak https://tatoli.tl/2023/05/02/governu-sei-legaliza-jogu-tardisional-futu-manu-iha-tempu-badak/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maiu 2023 — Governu liuhosi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), iha tempu badak sei legaliza jogu tradisionál ‘futu manu’. “Jogu ne’e rasik iha Dili tantu munisípiu ema la’o hela, agora ita halo ona levantementu dadus ba iha fatin sira ne’ebé mak operadór sira hala’o jogu no iha tempu badak ita bele dehan hafoin Eleisaun Parlamentár ita bele legaliza ona jogu refere Inspetór Jerál Jogu, Domingos da Costa Guterres, informa ba Agência Tatoli liuhosi programa entrevista eskluziva iha estúdiu Farol, foin lalais ne’e. Nia dehan, levantamentu dadus ne’ebé daudaun Inspesaun Jerál Jogu (IGJ, sigla portugés) halo ne’e atu haree ba fatin futu manu sira no bolu operadór sira halo enkontru hodi ko’alia oinsá atu legaliza jogu futu manu ne’e rasik. Governu sei dada tempu oituan tanba molok lansa tenke iha rekezitu ne’ebé IGJ kria inklui prosedimentu própriu liga mós ba reseita ne’ebé sei aplika ba entidade sira ne’ebé atu loke jogu. “Ida-ne’e ami sei konsulta didi’ak ho legál sira nune’e hatuur nia prosedimentu di’ak nune’e molok implementa regulamentu própriu ne’e iha ona, iha tempu badak ita sei legaliza jogu futu manu ne’e, bainhira regulamentu interna iha ona, tanba atividade ida-ne’e kada loron la’o osan iha maibé Governu seidauk hetan reseita,”nia akresenta. Prosedimentu balun ne’ebé IGJ prepara mak tuir planu ne’ebé daudaun sei iha prosesu laran, bainhira atu loke jogu futu malu Inspetór tenke estabelese uluk Sentru Jogu Komunitáriu, ne’ebé hanesan objetivu jogu tradisionál hotu tenke konsentra iha fatin ida de’it nune’e Governu mós bele kontrola ho di’ak. “Ita mós la taka dalan ba setór privadu sira bele halo sentru ba jogu tradisionál maibé fatin tenke di’ak no dook hosi komunidade nia uma, nune’e labele hamosu engarafamentu no perturba fali ba públiku,” nia dehan. Ho razaun sira ne’e mak daudaun IGJ sei halo hela levantamentu no bainhira atu legaliza mak operadór sira la prienxe rekezitu mak Governu sei la legaliza ka anula. Labarik besik rihun 54 ho idade tinan lima mai kraik simu ona imunizasaun iha Dili https://tatoli.tl/2023/05/02/labarik-besik-rihun-54-ho-idade-tinan-lima-mai-kraik-simu-ona-imunizasaun-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maio – Diretora Servisu Saúde Munisípiu Dili, Agustinha Sagurado, hateten labarik idade tinan lima mai kraik besik 54,065 simu ona imunizasaun iha Munisípiu Dili. “Husi prosesu implementasaun imunizasaun iha munisípiu sira seluk ne’ebé iha ita hotu haree maibé Dili to’o loron 22 fulan-marsu, atinje ona númeru alvu, iha ne’eba labarik sira simu ona vasinasaun PCV 100%  polio, 100% MR 96%   Albabenzole,94%  no Vitamina A 95%”, Agustinha Sagurado hateten  iha nia fatin Formoza iha Dili. Tuir nia, maske iha problema sira ne’ebé mosu iha Munisípiu Dili, maibé Ministériu Saúde rezolve problema sira-ne’e to’o di’ak. “Dezafiu ne’ebé ami hasoru mak inan aman balun lakohi fó oan sira simu vasina maibé ami nia ekipa sira nafatin fó sensibilizasaun katak vasina ne’e prevene moras sira hotu ba sira nia saúde”, nia informa. Aleinde ne’e, inan ba bebé sira ne’ebé simu imunizasaun, Fernanda Lobato, hateten katak programa vasinasaun ne’ebé implementa husi Ministériu Saúde ne’e di’ak tebes tanba bele fó-hanoin inan-aman sira atu prevene sira-nia oan husi moras oioin. “Hanesan ita hatene, agora daudaun iha moras barak iha TL hanesan dengue, diarea, malária no seluk tan, nune’e ita-nia oan sira bele hetan protesaun husi moras hirak-ne’e”, nia hateten. “Ha0u husu ba inan-aman sira iha TL, sira tenke halo tuir programa saúde ne’ebé fornese husi Ministériu Saúde, sira tenke halo tuir, atu nune’e ita-nia oan sira bele evita moras oioin”, nia konsella. Husi Kampaña Nasionál Imunizasaun Integradu ne’ebé implementa husi 12 Janeiru to’o 28 Marsu 2023 iha territóriu nasionál hotu iha Timor-Leste, besik 95% husi labarik sira ho idade tinan 5 no ki’ik liu simu ona imunizasaun. Líder komunitáriu husu IX Governu hadi’a folin kafé https://tatoli.tl/2023/05/02/lider-komunitariu-husu-ix-governu-hadia-folin-kafe/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 ERMERA, 02 maiu 2023 – Líder komunitária husu ba IX Governu Konstitusionál ne’ebé sei mai, atu hasa’e folin kafé. Kestaun ne’e hato’o hosi Xefe Suku Fatubesi, Postu Administrativu Hatulia B, Armando de Carvalho iha nia intervista ho jornalista Agensia Tatoli, iha Fatubesi, tersa ne’e. Xefe Suku Armando husu atu governu atual no IX governu  ne’ebé sei mai, atu deside kafé folin ne’ebé justu hodi hadi’a kafekultór sira-nia morias. “Hanesan autoridade lokál suku Fatubesi, hau husu ba governu atuál no mós governu tuir mai deside presu ba kafé iha munisípiu Ermera tanba komundade sira iha hanoin atu hadia kafé, maibé tanba kafé folin durante ne’e ladun di’ak, nune’e  halo sira atu hadi’a  kafé mós la ho di’ak,” Xefe Suku Armando ba Tatoli, iha sede suku Fatubesi, tersa ne’e. Nia hateten se kafé folin sa’e bele enkoraja komunidade sira kuda tán kafé no hadi’a kafé ne’ebé mak tuan. “Kafé folin sae bele ajuda kafekultór  nia oan sira ba eskola, sustenta sira-nia nesesidade uma laran. Ne’ebé se kafé folin sa’e, ema hotu iha interese para hadi’a kafé,” líder komunitária ne’e akresenta. Nia mós husu ba emprezáriu no kompañia sira atu labele halo monopoli ba kafé folin no sosa komunidade nia kafé ho folin ne’ebé mak justu. “Kompañia sira labele halimar ka monopoli kafé folin tanba, molok to’os nain sira fa’an kafé ne’e, liu hosi prosesu ida naruk no serbisu todan,” nia esplika. Iha fatin seluk, Xefe Suku Fatubolu, Adelino Soares mós apela ba governu tuir mai, liu husi Ministériu Agrikultura no Peskas bele deside kualidade kafé no kafé folin atu prevene kompañia sira halo monopoli ba folin kafé. “Governu tuir mai tenke hadi’a folin kafé tanba, povu atu hadi’a  kafé mas kafé folin la di’ak. Entaun ba se de’it mak manan iha eleisaun parlamentár hodi ka’er IX Governu tenke tau matan ba povu nia kafé,” Xefe Adelino reiteira. Nia dehan agora dau-daun kafé komesa tasak ona, ho nune’e husu ba governu atuál no kompañia atu haree ba kafé folin. “Hakarak kafé kulaidade maibé kafé folin laloos, entaun oinsá mak ita bele hadi’a kafé ne’e para produz kafé ida ne’ebé kulaidade. Tanba ne’e mak ami eziji ba governu atu kontrola kompañia sira liga ho kafé folin,” Adelino konklui. MEJD seidauk kria sala própria ba estabelesimentu biblioteka iha eskola sira https://tatoli.tl/2023/05/02/mejd-seidauk-kria-fatin-propriu-ba-estabelesimentu-biblioteka-iha-eskola-sira/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maiu 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) seidauk kria sala própria ba biblioteka, maibé foku liubá estabelesimentu sala de aula ba eskola sira tanba seidauk sufisiente. “Ami tau prioridade ba konstroi no reabilita sala de aula iha eskola sira, tanba durante ne’e eskola 1.800 halerik de’it ba edifísiu no sala de aula, nune’e maka ministériu kria planu hodi konstroi”, Diretór-Jerál Administrasaun no Finansa MEJD, Antoninho Pires, dehan ba Tatoli, iha Vila Verde, tersa ne’e. Nia dehan ministériu sei tau prioridade atu kria sala própria ba biblioteka eskolár, se kondisaun sala de aula iha eskola sira permite ona maka foin haree filafali ba nesesidade sira seluk. “Ida maka sala própria ba biblioteka ne’e rasik, tanba sala de aula agora la sufisiente. Ha’u hakarak dehan iha dezenvolvimentu eskolár ne’e iha komponente lima maka konsagra ona, ida maka biblioteka eskolár iha kada eskola sira depois sala de aula, edifísiu atu apoiu prosesu ensinu aprendizajen, sanitasaun inklui merenda eskolár no resintu eskolár. Biblioteka eskolár ne’e programa Governu nian, ne’e duni apoiu hosi parseiru sira ne’e tenke simu”, nia salienta. Dirijente ne’e realsa kona-ba biblioteka eskolár ida maka tenke iha livru adekuadu atubele tau iha fatin sira ne’e hodi tulun profesór no estudante sira ba sira-nia nesesidade. “Livru sira ne’ebé maka ministériu apoia ba eskola sira ne’e iha oin rua. Ida mak manuál eskolár ba profesór no alunu. Daudaun ministériu konsege apoia ona kuaze millaun tolu ba alunu sira”, relata. Nia dehan iha territóriu eziste eskola besik 1.800 no kada estabelesimentu ne’e tenke iha biblioteka eskolár rasik, maibé tanba haree ba kondisaun iha eskola sira, entaun prezensa biblioteka nian iha sala ida nia laran, maibé kuandu laiha liu ona bele prepara espasu ki’ik ida iha aula laran hodi tau livru sira ne’e. “Loloos ne’e tenke iha duni sala própria, nune’e ekipa ida bele halo jestaun di’ak ba livru sira ne’e, maibé ekipa ne’ebé jere laloos profesór tenke ema ne’ebé serbisu iha biblioteka ne’e rasik”, nia afirma. Tanba Ministériu Edukasaun seidauk kria sala própria ba biblioteka escolar maka dirijente ne’e husu ba eskola sira iha territóriu ne’ebé maka simu ona livru atubele kontinua jere ho didi’ak hodi fasilita profesór no estudante sira asesu tuir duni nesesidade ne’ebé iha. Ohin, PN kansela reuniaun plenária tanba korum funsionamentu la prienxe https://tatoli.tl/2023/05/02/ohin-pn-kansela-reuniaun-plenaria-tanba-korum-funsionamentu-la-prienxe/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maiu 2023 — Segundu V ise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto hateten, tersa ne’e, iha Parlamentu Nasionál labele realiza reuniaun plenária tanba korum funsionamentu la prienxe. “Ohin, loron 02 maiu ne’e, funsionamentu plenária nian tuir rejimentu iha segunda-tersa halo plenária baibain, maibé horisehikk hanesan loron mundiál ba traballadór sira nian, entaun ohin mak komesa fali plenária. Maibé, ita-nia korum funsionamentu laiha ka la prienxe, entaun ha’u deklara ensera tiha,” Vise Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e hateten ba jornalista sira iha uma fukun PN. Nia hatutan, tanba korum funsionamentu tuir rejimentu presiza Deputadu prezente iha na’in-23 ba leten maibé marka de’it Deputadu na’in-18 hanesan ne’e, depois balun sai tan tiha númeru tun tan, nune’e deklara hodi ensera plenária labele realiza hodi adia fali ba semana oin. “Bankada sira-ne’ebé maiória la marka prezensa mak CNRT, PD, iha PUDD, UDT depois Frente Mundansa inklui bankada plataforma sira-ne’ebé balun la marka prezensa, ne’ebé karik bankada plataforma tolu marka hotu mós korum funsionamentu la’o,” nia dehan. Deputadu Luis Roberto hateten, ho auzénsia Deputadu sira-nian ne’e kontra rejimentu no iha prosesu maibé daudaun Timor-Leste tama hela tinan polítika no hala’o hela kampaña eleitorál ba eleisaun parlamentár. “Tuir loloos ita hanesan Deputadu mandatu seidauk ramata labele abandona ita-nia serbisu ka responsabilidade nu’udar Deputadu. Ha’u fiar partidu polítiku hotu nia ema tun atu ba halo kampaña, maibé karik fora hosi ajenda ita bele akompaña. Kuandu ita deklara tiha ona, ita aprova tiha ona rezolusaun ida iha Parlamentu katak, iha segunda no tersa ita iha plenária entaun sira tenke hatene sira-nia papél,” nia dehan. Tanba ne’e, nia dehan, ida-ne’e hatudu imajen funsionamentu PN nian ladun di’ak, nune’e labele diskute ajenda reuniaun plenária ne’ebé marka ona. Nune’e, nia husu Deputadu sira atu marka prezensa iha semana oin hodi bele funsiona nafatin reuniaun plenária. Entertantu, tuir ajenda ne’ebé Ajénsia TATOLI asesu reuniaun plenária tersa ne’e, atu trata ajenda hanesan períodu antes orden do dia iha asuntu lubun ida no períodu orden do dia mak hanesan anunsia admisaun no baixa ba komisaun C trata asuntu Finansa Públika ho komisaun espesializada permanente sira seluk kona-ba proposta-lei númeru 57/V(5a) Grande Opsaun Planu (GOP) ba 2024, ho inisiativa lejislativa seluk inklui atu aprova no diskute rezolusaun importante tolu, tambá ne’e labele realiza reuniaun plenária hodi adia ba semana oin. Os verdes de Timor hakarak aselera podér lokál https://tatoli.tl/2023/05/02/os-verdes-de-timor-hakarak-aselera-poder-lokal/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 BAUCAU, 02 abríl 2023 – Partidu Os Verdes de Timor (PVT) kompromete sei estabelese podér lokál no desentralizasaun administrativa liuliu munisípiu Baucau iha tinan-2024  bainhira manán iha eleisaun parlamentár. Prezidente Os Verdes de Timor, António Lela Huno Cruz, esplika, prosesu dezenvolvimentu hotu atualmente konsentradu iha nasionál ne’ebé mak la fó podér ba Prezidente Autoridade Munisipál atu foti desizaun hodi konstrui munisípiu iha área infraestrutura bázika sira hotu. “Iha tihan-2024 Baucau tenke iha ona asembleia munisipál atubele ko’alia rasik imi-nia problema,” Prezidente Os Verdes de Timor hateten iha kampu futeból Triloka, tersa ne’e. Os verdes Timor rasik bainhira envolve iha governasaun kritériu dahuluk iha kolegasaun mak implementa uluk lei eleisaun munisipál, podér lokál no desentralizasaun administrativa. Lei eleisaun munisipál liuhosi reprezentante iha asembleia nu’udar meiu atu levanta problema sosiál iha kada munisípiu hanesan bee-moos, eletrisidade, estrada, saúde no edukasaun. “Imi mak tenke deside rasik la’ós ministru mak deside fali imi-nia problema,” Lela Huno akresenta. Entretantu, atu establese podér lokál presija lei importante tolu nu’udar baze legál hanesan lei eleisaun munisipál, lei finansa munisipál no lei podér lokal no desentralizasaun administrativa ne’ebé mak Prezidente Republika promulga no Parlamentu Nasionál aprova. Nune’e, serbisu sira ne’ebé maka halo hodi estabelese podér lokál iha Timor-Leste, governu hamutuk ho United Nations Development Programme (UNDP) no hetan apoia finanseira husi Uniaun Europeia hodi dezenvolve kuadru legál sira-ne’ebé maka relasiona ho podér lokál. Atu estabelese lei hirak-ne’e, hahú hosi sujeitu ba avaliasaun kondisaun mínima ba munisípiu sira nune’e ba munisípiu ne’ebé preparadu ona maka bele avansa ba estabelese podér lokál no bainhira seidauk preparadu presiza kontinua mellora di’ak liután. Rise Project: Reabilitasaun kafé hasa’e produtu kafé https://tatoli.tl/2023/05/02/rise-project-reabilitasaun-kafe-hasae-produtu-kafe/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 ERMERA, 02 maiu 2023 (TATOLI ) – Reabilitasaun kafé tuan iha Postu adminsitrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera hatudu rezultadu signifikativu iha produsaun kafé. Tékniku Reabilitasaun Kafé husi, National Cooperative Business Association (NCBA), Albertino Maia Soares, relata, hahú tinan 2021, kafekultór hamutuk 450 nia kafé maka konsege rehabilita ona, liuhosi NCBA nia tulun, no hatudu rezultadu pozitivu barak katak produsaun kafé aumenta kada tinan. Tuir Albertino, Reabilitasaun kafé hirak ne’e realiza tanba hetan apoiu hosi Rise Project, finánsia hosi Governu Nova Zelándia, no implementa husi NCBA. “Komesa husi tinan 2021 to agora ami rehabilita ona to’os 450. Rise Project fó ajuda mak katana, kado, tezoura,”Albertino informa ba Tatoli, iha Suku Fatubolu, Postu Adminsitrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera, tersa ne’e. Nia énfaze katak maioria kafé iha Postu Administrativu Hatulia B mesak kafé tuan, entaun tenke kuda fila fali halo rehabiliatasaun. “Iha okupasaun Indonézia no tempu fo-foun ita ukun aan, Hatulia B ne’e área prinsipál ba produsaun kafé, no produsaun kafé iha tempu ne’ebá maka’as tebes. Maibé ikus ne’e produsaun kafé menus tebes tanba ai-mahon laiha no kafé mós tuan. Entaun produsaun tuun ba bebeik. Kada tinan NCBA sosa ne’e kuantidade tuun hela de’it. Uluk husi tinan 2002 ou 2003 mai ne’e, Hatulia B bele prodúz tonelada 2000 to’o 3000 kada tinan. Maibé, agora la hanesan uluk tanba tinan kotuk NCBA sosa de’it tonelada 98, no iha 2021 NCBA sosa de’it tonelada 200 resin,” Albertino esplika. Nia hatutan, komunidade barak mak badinas hadi’a kafé, maibé iha komunidade barak mak ladun iha interrese ho kafé tanba hetan subsídiu oioin. Nu’udar Tékniku, Nia hateten, maneira barak maka sira halo atu enkoraza komunidade sira partisipa iha Reabilitasaun kafé: “Ami lori banner no fotografia sira kona-ba kafé ne’ebé mak fó rezultadu di’ak hafoin Reabilitasaun.” “Ita iha to’os barak ona mak hatudu rezultadu di’ak hafoin Reabilitasaun. Kafé fó fuan barak tebes kompara ho kafé ne’ebé mak la halo Reabilitasaun,” Albertino salienta. Kafekultór, Miguel Maia, nu’udar benefisiáriu hosi Rise Project hateten, Reabilitasaun kafé ne’e fó ninia rezultadu di’ak tebes. “Uluk ne’e kafé mesak aas de’it. Maibé, depois Reabilitasaun, kafé ne’e badak mas fuan barak. Hanesan ho idade avansadu, ha’u la persiza ona sa’e kafé tutun hodi ku’u kafé, maibé hamriik de’it iha rai bele ku’u ona kafé,” Miguel informa. Alende Reabilitasaun, NCBA mós apoiu ai-mahon kafé hamutuk 13,200 ba kafekultór sira, inklui ai-kakeu, no ai-lamtoro. “Tinan ne’e ita distribui ai-kakeu oan 2400. Tinan kotuk ita distribui 6000, no iha tinan 2021, ita distribui 4800. Ita la distribui ai-santuku tanba kankru no moras ne’ebé mak la fó fatin ba ai-santuku atu moris ho di’ak,” Albertino relata. SNFP Becora forma joven 230-resin iha área oioin https://tatoli.tl/2023/05/02/snfp-becora-forma-joven-230-resin-iha-area-oioin/ tatoli.tl Notísia 2023-05-02 DILI, 02 maiu 2023 – Pontu fokál Sentru Nasionál Formasaun Profisionál (SNFP) Becora, Fernando Carvalho de Araújo, informa sentru daudaun ne’e forma hela joven 320-resin iha área oioin ne’ebé atividade ne’e komesa husi nivel I, II to’o III. Fernando Carvalho esplika katak nivel I ne’e hahú husi baze mak kontinua ba II ne’ebé mak foka ba área ida-idak no nivel tuirmai mak atu hasa’e abilidade. “Tinan ida ne’e ami limita tiha númeru tanba antes ne’e ema barak tebes no sentru ne’e sei iha limitasaun ba sala aula, ne’e duni ita simu de’it estudante hamutuk 320-resin. Hosi númeru ne’e ami fahe ba dadeer no loraik”, pontu fokál hatete ba Tatoli, iha Becora, tersa ne’e. Pontu fokál Sentru Nasionál Formasaun Profisionál  (SNFP) Becora, Fernando Carvalho de Araújo. Nia mós relata katak maske sentru ne’e nia na’in mak Estadu no harii kleur ona, maibé foin maka iha planu atu kria baze dadus hodi bele akumula totál formandu sira ne’ebé akaba ona sira-nia formasaun iha sentru, nune’e bele hatene na’in hira mak hetan ona serbisu no hira maka seidauk. Sentru formasaun ne’e iha área hamutuk 11 ne’ebé konsidera pertinente duni ba futuru atu loke oportunidade ba formandu sira kompete iha merkadu traballu. Área sira ne’e maka hanesan formasaun ba hadi’ak ar conditionado (AC), soldadura, panifikasaun halo dose no tunu paun, teknolojia informátika (IT), informátika bázika, karpintaria, eletrisidade, automovel no pedreiru. Sentru ne’e kada tinan sempre hetan apoiu orsamentu hosi Estadu no halo mós kooperasaun ho nasaun sira hanesan Brazíl atu apoia formasaun ida ho kualidade ba timoran sira, ho Universidade Kupang hodi fó formasaun téknika ba formadór sira, ho KOICA ba apoiu formasaun lingua ba estudante sira. Aleinde ne’e serbisu hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no sei iha tan planu atu koopera ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Fernando Carvalho relata katak husi totál formandu ne’ebé partisipa formasaun iha estudante finalista na’in-30 hosi Universidade da Paz (UNPAZ) ne’ebé aprofunda hela sira-nia abilidade téknika hodi prepara-aan atu kompete iha merkadu traballu. “Ita haree daudaun ne’e, bazeia ba nesesidade merkadu ne’ebé obriga ita-nia joven sira ne’ebé barak liu remata lisensiatura de’it maka agora tuir hela formasaun iha SNFP,” dehan. Fernando Carvalho afirma katak depois estudante lisensiatura sira ne’e hetan ona formasaun, nia halo konfirmasaun ho kada pesoál sira no konfesa katak ho diploma lisensiatura de’it ne’e la to’o, ne’e duni sira hakarak hasa’e tan abilidade atu tulun sira iha futuru bele kompete iha merkadu traballu. “Tanba ohin loron mundu tama ona iha era globalizasaun no kompetisaun iha merkadu maka’as liu, ne’ebé iha Timor-Leste mós presiza ema ne’ebé iha kapasidade adekuada atubele tama iha merkadu traballu. Se ida ne’e maka laiha, ema ida labele halo buat ida”, realsa. 15 maiu, Autoridade RAEOA lansa estrada nasionál Pante Makasar-Oésilo https://tatoli.tl/2023/05/03/15-maiu-autoridade-raeoa-lansa-estrada-nasional-pante-makasar-oesilo/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 OÉ-CUSSE 03 maiu 2023 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, kuarta ne’e fó-sai katak, ajenda ba lansamentu estrada nasionál hosi sub-rejiaun Pante Makasar liga ba sub-rejiaun Oésilo sei realiza iha loron 15 fulan maiu tinan ne’e. “Loron 15 maiu ne’e, ita lansa estrada nasionál Tono ba Oésilo,” Arsénio Paixão Bano, informa ba jornalista sira iha Oé-Cusse. Autoridade ne’e konfirma, iha semana ne’e nia laran, autoridade RAEOA halo negosiasaun, termu kontratu ba projetu Tono ba Oésilo, tanba ne’e projetu nasionál ho millaun $33-resin. “Primeiru ha’u hato’o ona sujestaun ba Obra Públika ho ekipa negosiasaun ba ita-nia ho kompañia, atu ema traballadór ne’e maioria ema Oé-Cusse ho tékniku sira mós, segundu ekipamentu apoiu ba projetu ne’e, buka iha Oé-Cusse no nasionál la to’o maka ko’alia ho RAEOA atu buka hosi rai-li’urliur,” nia afirma. Maibé, prioridade mak traballadór ho ekipamentu pezadu sira, presiza rekruta iha rai laran liuliu Oé-Cusse oan sira, tanba Autoridade nia hakarak ema barak tenke servisu iha projetu ne’e. “Alende kompañia halo serbisu ho kualidade, ita iha kompañia fiskalizadór ida, atu fiskaliza obra sira-ne’e, ita mós sujere atu manán doubru, hosi traballadór, sub-kontratór sira ba futuru bele ezekuta bee-dalan, dreinajen no seluk, ha’u hakarak partisipasaun másimu hosi setór privadu Oé-Cusse nian,” nia espera. Autoridade prepara ona tékniku sira hosi diresaun tolu Terra Propriedade, Obra Públika no Agrikultura atu halo levantamentu dadis kona-bá afetadu ba rai, uma, no ai-produtiva, nune’e bele hetan kompensasaun hosi Estadu Timor-Leste. “Iha loron 15 ita lansa dahuluk ba kilómetru 18, ita sei serbisu barak hanesan halo daudaun iha estrada nasionál Noéfefan ba Oénunu Nítibe, Terra Propriedade sei envolve atu identifika rai, Obra Públika atu identifika mós uma afetadu sira, no Diresaun Agrikultura mós sei identifika ai produtiva sira, iha serbisu tolu mak atu halo uluk, antes kompañia hahú halo serbisu,” nia katak. Tuir nia, la’ós serbisu konstrusaun ne’e de’it, maibé multi efeitu ne’e iha, uma troka uma, rai troka rai, bele mós rai sei halo kompensasaun mós, no ai produtiva sira sei halo kompensaun, hanesan saida mak hala’o daudaun iha estrada nasionál Pante Makasar ba Nítibe. “Diskusaun ba buat sira-ne’e, ita prepara ona, kalkulu finál ba uma afetadu sira-ne’e, iha semana ne’e sei halo aprezentasaun finál iha enkontru autoridade, sé iha ona rezultadu kontinua kedan ba aprovizionamentu atu halo konkursu públiku ba uma 119 ba afetadu estrada nasionál Nítibe nian,” nia tenik. Autoriedade Manufahi utiliza fundu kontijensia rihun $20 reabilita estrada Bonuk https://tatoli.tl/2023/05/03/autoriedade-manufahi-utiliza-fundu-kontijensia-rihun-20-reabilita-estrada-bonuk/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 MANUFAHI, 03 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, informa autoriedade munisípiu utiliza ona orsamentu hosi fundu kontijensia hamutuk rihun $20 ba reabilitasaun estrada Bonuk lokaliza iha Suku Babulu, Postu Administrativu Same Munisípiu Manufahi ne’ebé hetan estragu iha fulan kotuk. “Estrada ne’ebé aat iha Bonuk ne’e ita hadia ona, tanba ita halo ona kontratu ho kompaña, ita kategoria projetu emerjénsia ho orsamentu rihun $20, la’os ba Bonuk de’it maibé tama hotu ba estrada ida welala nian”, Administradór Arantes dehan ba jornalista sira iha Same, kuarta ne’e. Nia dehan, reabilitasaun ba estrada hirak ne’e kaer hosi kompaña lokál Unamar Unipesoal, LDA. “Daudaun ne’e kompaña lori ona materiál konstrusaun nian ba tau ona iha fatin ne’ebé estragu, hanoin iha loron hira tan servisu sei la’o ona”, nia dehan. Nia haktuir, banhira akontese estrada ne’e monu, nia parte submete kedan proposta ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hodi enkamiña ba Ministériu Finansas (MF) hodi hetan kedan orsamentu fundu kontijensia. Estrada ne’ebé sei halo reabilitasaun ne’e ligasaun entre Same-Vila ba Postu Fatuberliu, ligasaun ba Munisípiu Manatuto no Munisípiu Ainaro. Eskola 79 mak hetan ona lisensa operasionál hosi MEJD https://tatoli.tl/2023/05/03/eskola-79-hetan-ona-lisensia-operasional-hosi-mejd/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 DILI, 03 maiu 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), liuhosi Gabinete Lisensiamentu Akreditasau no Avaliasaun Estatístika Edukativa (GLAAEE) rejista katak eskola hamutuk 79 mak prienxe ona rekizitu hodi hala’o lisensa operasionál ba prosesu ensinu aprendizajen. Koordenadór GLAAEE, Maurício Martins, informa katak totál eskola iha territóriu hahú hosi Ensinu Pré-Eskolár to’o iha Sekundáriu no Tékniku-Vokasionál foin mak iha eskola 79 de’it maka hetan lisensiamentu. Eskola sira ne’e tuir ona prosesu ida naruk to’o hetan duni rekoñesimentu hosi ministériu katak merese duni atu hala’o atividade aprendizajen. “Antes ne’e iha 2012, Ministériu Edukasaun halo ona akreditasaun automátika ba eskola sira, maibé seidauk aplika didi’ak padraun lisensiamentu”, Mauricio Martins ba jornalista sira iha ámbitu semináriu ne’ebé hala’o iha City 8 , Manleuana, kuarta ne’e. Nia haktuir, bainhira eskola ida hakarak hetan lisensa operasionál hosi Ministériu Edukasaun, ninia dalan mak eskola ne’ebé iha prosesu konstrusaun ne’e tenke garante ona ninia kualidade. Ne’e duni presiza instrumentu barak hodi bele kompleta kondisaun eskola sira atubele hatuur nia kualidade, nune’e ba futuru bele prodús mós ema ho kualidade. “Tanba kualidade edukasaun ne’e buat ida integradu tebes. Presiza ema hotu ninia partisipasaun no kompriensaun. Ne’e duni, atu estabelese eskola ida presiza prienxe kritéria sira. Ba  edukasaun Pré-Eskolár no Ensinu Báziku bainhira atu harii eskola ida tenke prienxe rekizitu hamutuk 20 no ba Ensinu Sekundáriu Jerál no Tékniku-Vokasionál tenke prienxe rekizitu 24”, nia esplika. Iha sorin seluk, Diretór-Jerál Edukasaun Ensinu hosi MEJD, Luís Manuel Fernandes, afirma katak prosesu hetan lisensiamentu ligadu ho eskola sira-nia kualidade. “Maibé durante ne’e bele dehan difísil tanba iha eskola barak maka naran loke arbiru de’it no la kumpre rekizitu ne’ebé maka MEJD termina ona. Loloos eskola ida atu loke tenke haree ba ninia infraestrutura, ekipamentu, rekursu umanu inklui kurríkulu sira. Kuandu kompleta ona maka sei submete ba GLAAEE atu halo avaliasaun no bainhira kumpre ona kritériu ka padraun sira ne’e maka foin bele loke”, realsa. Tuir nia, programa ida ne’e kria ona iha 2016, maibé implementasaun iha terrenu dala barak latuir padraun ne’ebé estabelese ona. Nune’e, MEJD organiza semináriu ida hodi ko’alia sobre lisensiamentu atu loke ka harii eskola sira tantu eskola públika komu privada no eskola katólika sira iha territóriu nasionál. “Tanba instituisaun ida ou ema ida bainhira hakarak harii eskola ida tenke konfirma ba MEJD tanba na’in ba edukasaun ne’e maka Ministériu Edukasaun, bainhira la hetan informasaun ruma kona-ba eskola sira ne’e sei la autoriza. Ida ne’e ita sei reforsa iha tinan ida ne’e”, garante. Nia husu ba diretór nasionál no munisipál inklui superintendente sira ne’ebé partisipa iha atividade ne’e atu promove no hametin prosesu lisensiamentu no akreditasaun ba estabelesimentu kualidade edukasaun iha Timor Leste hodi informasaun asuntu ne’e ba ema hotu iha kada munisípiu. “Se de’it mak hakarak harii eskola ruma tenke submete proposta mai ministériu no Gabinete Lisensiamentu, Avaliasaun no Akreditasaun atu nune’e bele hetan koñesimentu. Kuandu la informa, bá futuru sei la hetan desizaun hosi ministériu”, konklui. KM halo alterasaun dahuluk ba estatutu CONFAC https://tatoli.tl/2023/05/03/km-halo-alterasaun-dahuluk-ba-estatutu-confac/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 DILI, 03 maiu 2023 — Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) ordinária , kuarta ne’e, aprova projetu rezolusaun ba alterasaun dahuluk estatutu Komisaun Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu nian (CONFAC, sigla portugés), ne’ebé aprezenta hosi Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva. “Ohin Konsellu Ministru aprova estatutu dahuluk ba Komisaun Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu nian ne’ebé aprova hosi rezolusaun Governu númeru 6/2016, loron 17 fevereiru, ne’ebé hanesan estatutu importante tebes tanba sei fasilita liután atividade komersiál entre Timor-Leste no nasaun seluk,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu. Inisiatiava ne’e ho objetivu atu hadi’a, dinamiza no akompaña implementasaun prosedimentu sira ne’ebé relasiona ho falitasaun komérsiu tuir regra hosi Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku nian (ASEAN, sigla inglés). Nune’e, rezolusaun ne’ebé aprovadu ohin define mós ninia membru sira no kria mós mekanizmu ba ministériu tolu ne’ebé mak sei koordena malu ba serbisu ne’e mak hanesan Ministériu Finansa, Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), no Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE). Manufahi hahú dezenvolve jardin multifunsaun https://tatoli.tl/2023/05/03/manufahi-hahu-dezenvolve-jardin-multifunsaun/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 MANUFAHI, 03 maiu 2023 – Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, informa tinan ida ne’e, Manufahi hetan projetu bo’ot rua ida kona-ba jardin multifunsaun, iha jardin ne’e sei tau mós eroi na’in haat nia estatua. “Jardin ne’e ita hala’o tanba ita hetan projetu bo’ot hosi orsamentu Programa Dezenvolvimentu Integradu Munisípiu (PEEM) ba tinan ida ne’e nian, ida ne’e mak ita hadia jardin ho multifunsaun ida, iha eis-merkadu Munisípiu Manufahi”, administradór esplika ba jornalista sira iha Same, kuarta ne’e. Nia dehan, jardin multifunsaun ne’e, tama ona ba faze konstrusaun. Ida ne’e importante tebes atu dezenvolve hodi hafurak sidade Manufahi. Jardin ne’e konstrui atu destaka eroi na’in-haat ne’ebé mak konsidera lider istóriku ba libertasaun nasaun ida ne’e mak hanesan Dom Boaventura, Francisco Xavier do Amaral, Francisco Borza da Costa no eis Ministru primeiru Governu iha tinan 1975 “Kakuk”. Nia hatutan, eroi na’in haat ne’ebé tau sei reprejenta eroi manufahi hotu ne’ebé durante ne’e luta ba libertasaun nasionál Timor-Leste nian. Konstrusaun ba jardin ne’e kaer hosi kompaña lokál Jerota Unidos Unipesoal, LDA ho durasaun fulan sia, hahú 20 abríl no termina iha 31 dezembru 2023. Projetu ne’e halao ho orsamentu PDEM hamutuk $221, 140.52. Membru asembleia 36 hosi Baucau Vila simu pose https://tatoli.tl/2023/05/03/membru-asembleia-36-hosi-baucau-vila-simu-pose/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 BAUCAU, 03 maiu 2023 – Membru asembleia hamutuk na’in-36 hosi postu administrativu Baucau Vila, kuarta ne’e simu pose nune’e fururu sei diskute kona-bá proposta dezenvolvimentu liuhosi plenária. Administradór postu Baucau Vila, Insencinio António da Silva, esplika, proseu refere bazea ba diploma ministeriál númeru 50/2016, loron 30 setembru kona-bá regra funsionamentu asembleia postu administrativu no dezignasaun reprezentansaun membru tenke kria asembleia postu administrativu nu’udar órgaun atu diskute kona-bá proposta dezenvolvimentu hosi suku sira. “Asembleia postu nia funsaun hanesan halo diskusaun programa ka planu hosi suku liuhosi votasaun ka aprova atu lori ba Konsellu Koordenasaun Munisipál,” Administradór Postu Baucau vila hateten iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), kuarta ne’e. Bainhira iha plenária sei diskute planu prioridade sira-ne’ebé aprova ona liuhosi konsellu suku nu’udar paresér postu nian ne’ebé sei hetan aprovasaun iha KKM hanesan bee-mos, estrada, eskola no saúde. Objetivu estabelese asembleia postu atu halibur entidade hotu atu fó opinaun liuhosi reprezentante nu’udar membru asembleia postu no parte hosi preparasaun ka kritériu mínimu atu estabelese lei podér lokál no desentralizasaun administrativa iha futuru. “Ita sei debate de’it kona-báa proposta maibé orsamentu ba postu atu implementa programa sira hotu seidauk,” Insencinio da Silva akresenta. Tuir matadalan reuniaun plenária iha asembleia postu administrativu sei realiza dala-rua durante tinan-ida ne’ebé fahe ba kada fulan-neen maibée la taka dalan atu reuniaun extraordinária bainhira mosu situasaun emerjénsia. Totál membru 36 fahe ba kategoria rua hanesan membru dezignadu komposta hosi veteranu na’in-rua, feto potensiál na’in-rua, juventude nai’n-rua. Enkuantu membru seluk komposta hosi administradór postu nu’udar prezidente asembleia, sekretáriu meza hosi xefe serbisu lokál administrasaun, xefe suku na’in-11 inklui lia-na’in hamutuk na’in-11 inklui organizasaun teritóriu ne’ebé eziste iha postu Baucau Vila. PED reajustadu 2023-2038 fó mensajen atu iha kontinuasaun governasaun tuir mai https://tatoli.tl/2023/05/03/ped-reajustadu-2023-2038-fo-mensajen-atu-iha-kontinuasaun-governasaun-tuir-mai/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 DILI, 03 maiu 2023 — Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova rezolusaun Governu nian kona-ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) reajustadu ba tinan 2023 to’o 2038, ne’ebé aprezenta hosi  Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planeamentu no Ordenamentu, José Reis. “Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu antes ne’e iha tinan 2011-2030, agora ita reajusta ona hodi bele antisipa futuru, nune’e iha reajustamentu ne’e ita prevee ba tinan 2023 to’o 2038. Rezolusaun PED ne’e nu’udar produtu importante ida tanba aleinde planu reajustadu, iha kontíudu iha rezolusaun ne’e fó mesajen polítika atu iha kontinuasaun ba governasaun foun sira tuir mai,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Aleinde ne’e, rekomenda ba Governu tuir mai atu hahú prosesu aprovasaun ba lei Enkuadramentu Planeamentu Estratéjiku nian ho objetivu atu kria enkuadramentu estruturadu ba opsaun estratéjika hotu, nune’e atu promove implementasaun PED reajustadu ba tinan 2023-2038. “Ita hotu hatene planu ne’e vinkula entidade setór públiku hotu no iha medida sira ne’ebé determina ona hosi setór privadu no kooperativu sira,” governante ne’e akresenta. Nune’e mós, rekomenda ba institusionalizasaun atu halo ezersísiu planu estratéjiku integradu nian, iha longu no médiu prazu, inklui elabora estudu sira hodi kontinua apoia adaptasaun planu ida-ne’e nian ba karakterístika no nesesidade interna nasaun. “Ita mós rekomenda atu konsolida hodi adopta medida estratéjika sira no hosi rezultadu sira ne’ebé prevee ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu reajustadu, ho informasaun sira ne’ebé iha relatóriu sensu tinan 2022,” Fidelis dehan. PM Taur felisita jornalista iha loron mundiál liberdade imprensa https://tatoli.tl/2023/05/03/pm-taur-felisita-jornalista-iha-loron-mundial-liberdade-imprensa/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 DILI, 03 maiu 2023 –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hato’o votu felisitasaun ba jornalista sira hotu iha mundu tomak, partikularmente iha Timor-Leste ne’ebé ohin selebra ‘loron mundiál liberdade imprensa’. “Lori ha’u-nia naran rasik no VIII Governu nia naran, hakarak hato’o votu felisitasaun ba jornalista sira iha mundu tomak, espesialmente ba jornalista timor-oan sira hotu, ba imi-nia loron espesiál ohin,” PM Taur hato’o apresiasaun ne’e liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Xefe Governu konsidera loron 03 maiu nu’udar loron espesiál ida ba jornalista sira, hanesan mós loron ne’ebé Nasaun Unida adota hanesan loron mundiál liberdade imprensa hodi fó hanoin ba país hotu iha mundu tomak atu respeita liberdade imprensa. Tuir índise liberdade imprensa mundiál nian, hatuur Timor-Leste iha pozisaun 17 iha nível globál no númeru 1 iha nível Sudeste Aziátiku. “Ne’e hatudu katak ita-nia nível iha avansu di’ak tebes iha Sudeste Áziatiku, bainhira ita kompara ho país balun ne’ebé ukun-an kleur ona, sira-nia liberdade imprensa sei dook liu hosi ita-nian. Ne’e hatudu katak liberdade imprensa iha ita-nia nasaun, nia iha fatin. Hanesan Primeiru-Ministru, ha’u orgullu no ita hotu tenke orgullu ba prestasaun ida-ne’e,” Eis Xefe Estadu tenik. PM salienta, Governu respeita tebes liberdade imprensa no iha vontade atu kontinua apoiu insituisaun mídia sira hodi kontinua hala’o sira-nia knaar ho independente, imparsialidade, responsabilidade no respeitu ba kódigu étika jornalista nian nu’udar pilár importante ba ita-nia demokrasia. “Ita-nia país daudaun ne’e iha hela períodu kampaña eleitorál ba Eleisaun Parlamentár iha loron 21 maiu 2023 nian. Iha situasaun sira hanesan ne’e, jornalista sira-nia papél importante hodi fó kontribuisaun oinsá tulun ita-nia Estadu iha divulgasaun informasaun ne’ebé loos, justu, kredível no mais edukativu atubele ajuda ita-nia Estadu iha situasaun ida-ne’e,” Taur dehan. Biban ne’e, Primeiru-Ministru agradese ba jornalista hotu nia kontribuisaun durante ne’e, ne’ebé hato’o ona informasaun ba públiku sira relativa ho atividade Governativa nian, maski hasoru difikuldade oin-oin iha terrenu, maibé nafatin iha vontade, badinas no profisionalizmu. “Ba ida-ne’e, ha’u-nia hakuak boot ba imi hotu no dala-ida tan parabéns. Viva liberdade imprensa. Viva jornalista Timor-Leste,” nia konklui. Populasaun 300-resin iha Remexio seidauk asesu energia eletríka https://tatoli.tl/2023/05/03/populasaun-300-resin-iha-remexio-seidauk-asesu-energia-eletrika/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 AILEU, 03 abríl 2023 – Administradór Postu Administrativu Remexio Gastão Mendonça ‘Tigri’, informa iha postu ida ne’e, populasaun hamutuk 300-resin mak seidauk asesu ba energia elétrika. “Se ita koalia kona-ba eletridade suku sira iha Remexio, só iha aldeia hosi Suku Fadabloko nian mak seidauk asesu ba eletrisidade. Tanba aldeia ne’e nia distánsia dook no populasaun mós hela dook malu. Populasaun hosi aldeia ne’e totál 300”, Gastão Mendonça hateten ba jornalista iha Aileu Vila, kuarta ne’e. Nia dehan, agora daudaun, Governu hahú loke konkursu hodi kontrata kompañia ida atu halo prosesu eletrifikasaun iha fatin refere, espera kompañia bele hahú no akontese tinan ne’e. “Maibé husu ba Governu foun ne’ebé mak atu mai tenke tau matan nafatin ba problema sira hodi kontinua tau atensaun ba povu nia moris tanba povu hein hela”, nia dehan. Postu Administrativu Remexio Munisípiu Aileu kompostu hosi Suku Fadabloco, Fahisoi, Faturasa, Hautoho, Liurai, Maumeta no Tulataqueo ho populasaun hamutuk 15.000-resin. Prezidente Autoridade RAEOA inaugura projetu tolu kona-bá komérsiu no indústria https://tatoli.tl/2023/05/03/prezidente-autoridade-raeoa-inaugura-projetu-tolu-kona-ba-komersiu-no-industria/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 OÉ-CUSSE 03 maiu 2023 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, kuarta ne’e inaugura projetu unidade tolu ba servisu Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Komérsiu no Indústria. Projetu tolu ne’e  maka hanesan, Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,IP) no edifisiu Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), merkadu tradisionál Baoknana, no Restaurante Sinco Estrela. “Projetu tolu ne’e importante ba servisu Sekretáriu komérsiu no indústria RAEOA ninian, tanba ohin ita konklui projetu tolu importante ba Oé-Cusse,” Arsénio Paixão Bano, iha serimónia inaugurasaun. Autoridade sei prepara rekursu umanu atu hala’o servisu iha merkadu tradisionál Baoknana, tanba daudaun ne’e RAEOA hahú ho programa ‘Ami Prontu Servisu’, nune’e sei koloka membru balu atu jere merkadu no saneamentu. Kona-bá Sinco restaurante, daudaun ne’e parte komérsiu aprezenta ona planu dezeñu atu atu dezenvolve área ospitalidade Oé-Cusse nian ba IADE no SERVE ba futuru sai fatin ba atendimentu públiku iha Oé-Cusse ba área negósiu, rejistu ba regulamentasaun negósiu nian, sei konsentra iha fatin ne’e. “Ida-ne’e atu promove investimentu privadu ne’e maka’as, rejistu no formasaun ba negósiu, entaun iha tempu badak, RAEOA sei selebra akordu ho MKAE np SERVE nasionál, atu funsiona edifísiu foun sira-ne’e, importante RAEOA investe ona ba projetu hirak-ne’e, ita hakarak hatama fali osan” nia afirma. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Komérsiu no Indústria, Pedro da Silva Boquifai, funsionamentu edifisíu IADE no SERVE importante hodi akumula prestasaun servisu IADE nian, ho komponente grupu formadór sira sei tulun grupu ekonomia pekena emprezáriu no mikro empreza-sira, hetan formasaun nune’e mós akomoda prestasaun servisu ba empreza-sira iha SERVE I.P sukursál Oé-Cusse. “Ita konstrui edifísiu no merkadu, liuliu one shop stop, IADE tenke reativa fila-fali tanba tuir polítika autoridade, ita halo obra depois depois buka osan atu sustenta kofre Estadu, no SERVE nian objetivu atu halo, atu akumula diresaun sira hotu, liga ho lisensiamentu serbí ba emprezáriu no negsoainte sira ho di’ak,” nia katak. Nia agradese ba Prezidente Autoridade RAEOA, ne’ebé fó konfiansa ba Diresaun Komérsiu no Indústria ba ezekusaun implementasaun ba obra sira la’o susesu. Aderito Punef, reprezenta kompañia sira, hato’o agradese ba konfiansa ne’ebé Autoridade fó fiar, atu halo konstrusaun ba edifísiu no merkadu tradisionál, maske projetu balu la’o atraza tanba difikuldade iha tempu udan, maibé ho esforsu hodi kumpre kontratu no remata ho kualidade. Sentru emprezariál edifísiu Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,IP) no edifísiu Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), ezekuta hosi empreza Aprilia Unipesoál, Lda, ho valór kontratu $297,488.80. Projetu merkadu tradisionál Baoknana ezekuta hosi empreza Neno Unipesoál Lda ho valór kontratu $57,727.00, no Restaurante Sinco Estrela ezekuta hosi kompañia My Love Star Unipesoál Lda ho valór kontratu $73-resin, orsamentu hirak ne’e Autoridade RAEOA aloka hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021. Servisu Saúde rejista moras IRA aas liu iha Manatuto https://tatoli.tl/2023/05/03/saude-manatuto-rejista-moras-ira-aas-liu-moras-seluk/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 MANATUTO, 03 maiu 2023 — Diretór Saúde munisípiu Manatuto, Mateus Vicente Correia, hateten iha trimestre dahuluk liu-liu iha janeiru-marsu 2023 ne’e, Servisu Saúde Munisípiu Manatuto resjista moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) 50%, signifika moras ne’e aas liu moras sira seluk. “Moras ne’ebé ami rejista iha Manatuto mak moras IRA hamutuk 50% ne’e, ita foti hosi fulan-janeiru to’o marsu nian maibé la afeta mate. Moras IRA ne’e afeta ba labarik mak barak liu. Ita ekivalente ba ema mak fulan ida ita rejisu 40 iha primeiru trimestre ne’e,” Diretór Saúde munisípiu Manatuto, Mateus Vicente Correia, hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Manatuto, kuarta ne’e. Nia dehan, IRA aas tanba iklima no maiória afeta ba labarik no dala ruma inan mak ladún kuidadu maibé 100% rekupera hotu ona tanba kondisaun saúde la grave. Nia informa, moras tuir mai mak diareia ho 5% maibé ida-ne’e mós depende ba iklima hotu no ida tan mak moras katar ne’ebé ho 2%. Kona-ba médiku menus iha sentru no postu saúde Manatuto, nia esplika katak médiku sira ba kontinua nia estudu nune’e iha fatin balun menus. “Agora ita-nia Ministériu Saúde la taka dalan no sira prepara loke hela vaga ba médiku Manatuto oan ne’ebé foin gradua ona. Horisehik iha balun ne’ebé mai aprezenta ona nune’e ohin ka aban ami hato’o ba iha Nasionál no tempu badak ita sei kompleta sentru no postu saúde sira nune’e bele atende ita-nia pasiente,” nia hateten. Tanba, tuir nia, kada postu saúde ne’e koloka médiku ida, parteira ida, enfremeiru ida, framsista ida no aliadu ida. “Tanba ita-nia rekursu limitadu, maibé ita halo rekrutamentu etapa por etapa nune’e bele kompleta ba postu saúde sira iha Manatuto. Kondisaun ida agora ne’e, iha postu ida dala ruma médiku ho enfremeiru de’it no seluk fali aliadu ho médiku. Ita-nia postu sira-ne’e pesoál saúde la kompletu,” nia dehan. Nia dehan, tanba iha médiku balun ne’ebé hakarak kontinua sira-nia estudu entaun fatin mamuk maibé ida-ne’e Ministériu Saúde kontinua esforsu nune’e tempu badak bele prienxe. “Ezemplu, iha balun kompleta no iha balun seidauk hanesan iha Fatumakerek ne’e ita iha de’it parteira ida ho enfremeiru ida. Maibé, sira labele ba ne’ebá hodi fó atendementu ba pasiente tanba ida dalan mak la di’ak no seluk mak postu saúde ne’e rasik kompañia ne’ebé responsabiliza ne’e seidauk entrega ba ami,” nia dehan. Maibé, nia dehan, postu saúde Fatumakerek ne’e kontinua hein kompañia entrega uma no bainhira dalan di’ak ona mak parte saúde haruka pesoál saúde ba destaka, no pesoál saúde ba fulan ida hodi konsulta ema moras. Kona-ba ambulánsia, nia hateten, iha postu Manatuto vila iha rua no Sentru saúde sira ne’e hotu-hotu iha karreta multifunsaun katak karreta sira-ne’e hotu bele tula moras, atende programa SISCA ba área rurál sira no mós saúde família. STAE Munisípiu Aileu fó formasaun ba ofisiál eleitorál 1050 https://tatoli.tl/2023/05/03/stae-munisipiu-aileu-fo-formasaun-ba-ofisial-eleitoral-1050/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 AILEU, 03 abríl 2023 – Diretora Sekretariadu Tékniku Administrasaun (STAE), Munisípiu Aileu, Romana de Jesus Alves, hateten STAE Munisípiu Aileu hahú fó formasaun ba ofisiál eleitorál, Polin Staf atu asegura prosesu eleitorál durante eleisaun parlamentár 2023. “La kleur tán ita tama ona eleisaun parlamentár, ita hahú hala’o abertura formasaun ba ita nian ofisiál eleitorál ka Polin Staf iha Munisípiu Aileu ne’ebé STAE rekruta, atu bele ajuda orgaun eleitorál sira hodi asegura prosesu aktu eleitorál durante leisaun, liuliu atu haree materiál lojístika sira iha fatin eleisaun”, Romana de Jesus Alves hateten ba jornalista sira hafoin partisipa abertura formasaun ba ofisiál eletorál, Polin Staf ne’ebé halao iha salaun Timor Klaran Aileu Vila, kuarta ne’e. Diretora STAE Munisípiu Aileu ne’e informa, totál ofisiál eleitorál hamutuk 1050, ne’ebé kompostu hosi Postu Administrativu Aileu Vila ho totál ema nain 480, Postu Administrativu Laulara iha ema 150, Postu Adminstrativu Remexio iha ema 250 no Postu Administrativu Lequidoe 170. Formasaun ne’e durante semana ida, kada Postu Administrativu Aileu iha loron rua ba formasaun atu ofsiál STAE iha munisípiu bele hetan hotu formasaun. Materia ne’ebé mak formandu sira hanorin durante fó formasaun ba ofisiál eleitorál mak ba prosesu votasaun nia no papél sira nian bainhira iha loron eleisaun hodi prezide prosesu votasaun nian. Nia husu ba ofisiál eleitorál atu labele envolve aan iha atividade kampaña partidu tuir kontratu ne’ebé halo ho ofisiál eleitorál halo ona ho STAE. “Bainhira mak ami identiku, ami sei elemina no ami sei subtitui ema seluk. Tanba ne’e mak ba ofisiál eleitorál sira hala’o servisu ho di’ak, mantein nafatin vontade servisu ne’ebé iha no mantein nafatin ba lei no orden no saida mak sei halao iha loron eleisaun nian”, Diretora  STAE Munisípiu Aileu, Romana de Jesus dehan. Iha fatin hanesan, Sekretáriu Munisipál Aileu Felis Maria de Oliveira, husu ba ofisiál eleitorál sira ne’ebé  STAE Munisípiu Aileu rekruta ona, tenke hatudu servisu ne’ebé di’ak hodi ajuda orgaun eleitorál hanesan STAE no CNE hodi organiza eleisaun parlamentár ho di’ak liután. “Husu ita bo’ot sira hatudu servisu ne’ebé hatudu ho responsablidade, kolabora hodi ajuda orgaun eleitorál STAE no CNE hodi fó susesu ba ita-na eleisaun parlamentár tinan ne’e bele lao di’ak”, nia hateten. Administradór Postu Administrativu Aileu Vila, Orlando Maia hateten, Polin Staf sira nian responsablidade bo’ot tebes perante eleisaun parlamentár tanba ne’e tane aas responsablidade atu festa demokrasia tinan ne’e povu bele partisipa ho di’ak no eventu festa demokrasia bele lao susesu. UDT sei moderniza sistema agrikultura no halais podér lokál https://tatoli.tl/2023/05/03/udt-sei-moderniza-sistema-agrikultura-no-halais-poder-lokal/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 BALIBO, 03 abríl 2023 - Partidu Uniaun Demokrátika Timorense (UDT), promete moderniza sistema agrikultura no halais podér lokál no desentralizasaun administrativa. Partidu UDT ho númeru sorteiu (7), kuarta ne’e hala’o mini-kampania iha aldeia Rai-Ulun, suku Leo-Hitu, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro. Sekretáriu Jerál UDT, Nikson Elvio Madeira Lay, promete bainhira povu fó konfiansa ba UDT iha eleisaun parlamentár, 21 maiu ba kaer Ukun, sei tau prioridade atu diversifika ekonomia liuliu moderniza sistema agrikultura nune’e agrikultór sira badinas hasa’e produsaun agríkola. Polítika UDT nian ba diversifikasaun setór agrikultura atu subtitui rendimentu ekonomia nasaun ne’ebé durante tinan 20-resin ona dependénsia liu ba fundu petrolíferu. “Buat-ne’ebé UDT haree atu diversifika agrikultura ida di’ak, importante maka oin atu muda no transforma komunidade agrikultór nia moris, ne’ebé mak maioria UDT hakarak karatér ka mentalidade agrikultór ne’ebé mai ho agrikultór pasivu, tanba UDT mai ho polítika ida-ne’ebé atu muda agrikultór sai pasivu liu, katak produtivu iha nia produtividade atu utiliza ita-nia rikusoin rai bokur hodi garante sustentablidade ba rezultadu ne’ebé agrikultór sira prodús,” nia hateten. UDT mós sei tau prioridade ba sistama saúde, tanba durante ne’e serbisu hotu sei iha fallansu balun, nune’e meta ne’ebé governu define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) seidauk atinje ho másimu atu fó atendimentu di’akliu ba komunidade sira. “Ita sira-ne’ebé mak iha área remota iha tempu hira ba kotuk, ita rona, ita hare katak, ministra rasik deklara, sistema saúde ohin loron seidauk di’ak, atubele fó asisténsia másimu ba ita-nia komunidade ein jerál, tanba ne’e UDT preparadu ho rekursu sira, atu oinsá povu fó fiar karik oinsá atu akomoda rekursu hotu fó kontribuisaun no tulun hadi’ak sistema saúde,” nia hateten. Atu diversifika no dezenvove setór importante sira mak UDT sei defende polítika desentralizasaun administrativa no poder lokál, tanba durante tinan 21 ona governu sentraliza de’it iha nasionál ho kbiit bo’ot maibé labele responde povu nia preokupasaun UDT nota durante ne’e povu barak mak halerik kona-bá bee-moos, eletrisidade no estrada, maibé autoridade munisípiu labele hola medida ruma hodi solusiona, tanba laiha kompeténsia másimu atu foti desizaun. UDT tau prioridade ba polítika ne’e tanba rekursu umanu iha munisípiu hotu preparadu atu hasoru desentralizasaun administrativa no tranferensia podér lokál. “UDT hanoin katak laiha tán dalan seluk, úniku dalan atu lori ukun ida di’ak, ukun ida besik atu fasil no liuhosi responde no atende ba povu ida-ne’e, maka liuhosi desentralizasaun podér lokál,” nia akresenta. Prezidentte UDT, Francisco David Carlos, husu militante no simpatizante sira iha munisípiu Bobonaro no iha teritoriu laran tomak atu vota ba númeru (7) nune’e bele implementa programa prioridade ne’e hodi hakbesik dezenvlvimentu ba to’o iha baze. “Ita vota atu termina ita-nia destinu iha tinan lima mai (2023-2028). Sé imi vota sala imi vota ba imi-nia halerik, tanba imi rasik mak sai sasin ba dezenvolvimentu durante tinan 21, sira hotu-hotu kaer ukun ona, imi mak sente rasik imi mak deside imi-nia destinu,” nia katak. Atvidade kampaña ne’e superviziona hosi ofisiál supervizaun eleitorál Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), observadór nasionál no hetan seguransa hosi Polísia Nasionál Timor-Leste eskuadra Balibo. WFP-KOICA entrega materiál dapur ba eskola São Miguel Arcanjo Manufahi https://tatoli.tl/2023/05/03/wfp-koica-entrega-material-dapur-ba-eskola-sao-miguel-arcanjo-manufahi/ tatoli.tl Notísia 2023-05-03 MANUFAHI, 03 maiu 2023 – Programa Ai-han Mundiál (WFP, sigla inglés) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) entrega materiál dapur ba eskola Kolejiu São Miguel Arcanjo Manufahi hodi utiliza ba tein hahan merenda eskolár ba alunu sira. Iha okaziaun ne’e, Administradór Munisípiu Manufahi Arantes Isaac Sarmento, agradese ba WFP-KOICA ne’ebé laran luak hodi oferese ona materiál dapur ba eskola katólika São Miguel Arcanjo Manufahi hodi bele utiliza ba tein hahan ba estudante sira. “Hanesan autoriedade iha Manufahi agradese tebes ba WFP ne’ebé mak ajuda ona materiál mai eskola katólika ida ne’e”, Administradór dehan iha Same bainhira partisipa serimónia entrega materiál hirak ne’e ba eskola refere, kuarta ne’e. Nia dehan, hanesan servidór ba povu Manufahi sente orgullu ba apoiu ne’ebé WFP fó. Ida ne’e di’ak tebes, bele tulun ona eskola ba merenda eskolár ba estudante sira konsume kada loron. “Programa merenda eskolár ne’e delega ona kompeténsia mai ami iha munisípiu mak kontrola no ezekuta rasik orsamentu ne’ebé iha, ho nune’e mak ita forma ona ekipa jestaun ida hodi halo implementa programa ne’e rasik tuir dekretu lei ba programa merenda eskolár”, nia esplika. Nia husu ba responsável eskola sira atu kuidadu materiál hirak ne’e ho didi’ak hodi utiliza ba eskola nia atividade atu sasan hirak ne’e sai ona hanesan patrimóniu eskola nian. “Sasan hirak ne’e hanesan ona patrimóniu ba eskola nian, labele mai foti fali ba utiliza fali ba atividade seluk ne’ebé la inklui ba merenda eskolár nian”, nia alerta. Xefe Programa WFP Ali Ahmad Khan, hateten programa ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre WFP no KOICA hodi apoiu Governu atu mellora liután programa merenda eskolár iha teritóriu tomak liuliu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE). “Ekipamentu hirak ne’ebé mak ami fó ona ba ita-boot sira ne’e tenke kuida halo didi’ak ba atu estudante sira bele utiliza la’os estudante sira agora ne’e de’it maibé ba estudante hotu ne’ebé sei mai tan ne’e”, nia adianta. Iha oportunidade ne’e, Diretór Eskola Koléjiu São Miguel Arcanjo Pe. Albino Marques agradese ba WFP no KOICA ne’ebé laran luak apoiu ona materiál dapur lubuk ida ba eskola ne’e. “Hanesan responsável másimu ba eskola ida ne’e, ami sente kontente tebes ba WFP-KOICA ne’ebé laran luak apoiu ona materiál hirak ne’e mai ami, ami sei utiliza sasan hirak ne’e ho di’ak hodi tein hahan ho nutritivu ba ita nia estudante sira”, Albino revela. Sasan hirak ne’ebé apoiu hosi WFP mak hanesan sanan, tasu, fugaun, kanuru, basia no seluk tan. Hirak ne’e kona-ba materiál dapur nian. Aleinde oferese materiál WFP sei fó mós treinamentu ba kuzineira sira ne’ebé sei prepara ai-han ba estudante sira iha kada eskola iha Timor-Leste laran tomak. Estudante hosi Eskola Koléjiu São Miguel Arcanjo Manufahi hamutuk 380 kompostu hosi primeiru síkulu to’o terseiru síkulu. Joven Presiza Promove Espiritu Sosiál https://tatoli.tl/2018/09/28/joven-presiza-promove-espiritu-sosial/ tatoli.tl Notísia 2018-09-28 DILI, (TATOLI ) – Alumni Departamentu Dezenvolvimentu Komunitáriu, Fakuldade Siénsia Sosiál (FSS), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), deputadu, Oscar de Araújo, hateten joven presiza promove espiritu sosiál no komunitáriu iha família komunidade no instituisaun sira ne’ebé hakna’ar án ba iha ne’ebé no bainhira de’it. “Foinsa’e agora presiza halo nia istória rasik; iha komunidade, família, instituisaun. Tenke sai ezemplu ho siénsia sira ne’ebé mak hetan, mellora kreatividade no manifesta”, katak deputadu hosi bankada CNRT ne’e bainhira sai oradór ho tema Papel Joven ba Futuru iha eventu tinan Biblia Família iha Kampus FMSS-eis SPK (Sekolah Pendidikan Keperawatan), Lahane, sesta lorokraik (28/9). Deputadu CNRT ne’e husu ba foinsa’e sira katak ho koñesimentu no kapasidade ne’ebé mak iha tenke fiar án; iha momentu ne’ebé no iha situasaun saida de’it ema nesesita, atu bele hakat karik presiza. Nune’e mós tenke hasa’e inovasaun; iha buat balun ne’ebé iha komunidade laduun favorese ita tenke kontribui, muda, bele rezulta buat ne’ebé mak di’ak, valór ba komunidade. Promove espiritu sosiál no komunitáriu; buat ne’ebé la halo, presiza hamutuk hodi halo. Labele taka matan ba serbisu sira ne’ebé presiza hela ita-nia tulun, katak tan deputadu ne’e. Alumni UNTL ne’e mós konsidera joven pasadu no prezente diferente tebes, basá joven sira pasadu ne’e organizadu no krítiku tebes no nakonu ho sentimentu solidariedade. “Joven iha ukun rasik án, seraké sei nafatin tuir mensajen sira ne’e? Joven prezente, tuir ha’u-nia haree defensivu barak, reasioner no emosionál tanba fásil monu ba globalizasaun tempu nian”, afirma. Nia reforsa joven sira husi uluk to’o agora, istória mai no kontinua, nunka lakon iha istória mak 12 Novembru. Ne’e hanaran juventude nia kontribuisaun. “Joven sira keta haluha ita-nia istória, momentu ida ne’e! ne’e ita deskreve direita papel juventude nian iha tempu ne’ebé mak tinan hirak liu tiha ona ba, ne’ebé bolu atensaun ba mundu nia matan hodi loke, hodi haree oinsá mak povu Timor nia situasaun, nia sofrimentu, husi loron ba loron, ema komesa hetan atensaun mai to’o situasaun ida ohin loron”, deputadu ne’e husu. Papel Foinsa’e iha Futuru Alumni UNTL ne’e akresenta papel joven ba futuru mak tenke nakonu ho nasionalizmu no patriotizmu; banati eroi sira-nia kontribuisaun hodi projeta ida ne’ebé mak di’ak liután. Foinsa’e tenke sai ajente transformasaun, kontrolu sosiál, tenke sai forsa morál; iha kapasidade, integridade, karakter ne’ebé mak dinámiku no kreativu. Nasaun ida ne’e nia kontinuadór mak jerasaun foun. Ba futuru, presiza dezenvolve juventude. Pozisaun tenke metin no kle’an iha família, komunidade no sosiedade. Haka’as án atu hetan futuru ne’ebé mak nakonu ho matenek iha ulun no fuan. “Papel juventude ba futuru no ba destinu rai ne’e, povu, ba án rasik la’ós iha dosente no lideransa nia liman”, nia fó hanoin. Maske nune’e, tuir nia sai reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi bankada CNRT ne’e katak sei iha dezafiu ne’ebé mak foinsa’e enfrenta ohin loron no futuru. “Kompetitividade ita sei menus tebes, segundu problema ne’ebé ita hasoru ohin no ba aban mak ita-nia degradasaun morál; mudansa globalizasaun lori ita enfrenta ona situasaun ne’ebé mak presiza tempu atu hadi’a. Terseiru ita sei menus iha rekursu umanu”, konsidera deputadu Oscar de Araújo. Tanba ne’e, dala ida tan, nia insiste foinsa’e agora presiza halo istória rasik, ho koñesimentu no kapasidade ne’ebé mak iha tenke ho fiar án hodi kontribui, halo inovasaun nomós promove espiritu sosiál no komunitáriu. Fakuldade Siénsia Sosiál (FSS) Parlamentu Nasionál (PN) Universidade Nasionál Timor Lorosa´e (UNTL) CNRT (Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste) Departamentu Dezenvolvimentu Komunitáriu Foinsa’e CLN Sei Sosa Hare Kulit Tonelada 1000 https://tatoli.tl/2019/07/12/cln-sei-sosa-hare-kulit-tonelada-1000/ tatoli.tl Notísia 2019-07-12 DILI, 12 jullu 2019 - Tuir planu Sentru Lojístika Nasionál (CLN sigla-Portugés), iha tinan 2019 ne´e, CLN sei sosa hare kulit husi grupu Agrikultór sira iha Timor-Leste (TL) hamutuk tonelada 1000. “Hanesan planu ne’ebé iha ona, ba tinan ne’e CLN sei sosa hare kulit hamutuk mil tonelada husi ita-nia agrikultór sira iha territóriu laran tomak,” informa Prezidente CLN, Augusto Junior Trindade ba Ajénsia TATOLI, iha nia kna’ar fatin Mandarin, Dili (12/07/19). Nia hatutan, orsamentu ba tinan ne’e hodi sosa produtu lokál hanesan hare kulit preve ona orsamentu purvolta 400 mil dolár amerikanu. “Daudaun ne’e ita hahú sosá ona hare kulit 428  iha Maliana, sei ba mós munisipiu sira  seluk”. Prezidente CLN ne’e informa, hare kulit ne’ebe sosa kada kilu ida ho presu sentavu 40. Nia mós klarifika katak iha situasaun balun dífisil uitoan tanba CLN labele lori osan iha liman hodi halo kedas pagamentu bainhira sosa hare kulit. Tanba ne’e mak prezúdika hela servisu balun ne’ebe CLN hasoru tanba komunidade sira fa´an sira-nia hare kulit uitoan, sira hakarak hetan kedas osan maibé tanba regra aproviozionamentu finanseiru lori tempu naruk ba pagamentu bele to’o fulan ida. “Maibé governu prontu atu sosa produtu lokál husi Agrikultór sira,” garante Prezidente Augostu Junior Trindade. Diskursu PM Taur Matan Ruak iha Simeira Dahuluk kona-ba Petróleu no Gás Timor-Leste nian https://tatoli.tl/2019/10/03/diskursu-pm-taur-matan-ruak-iha-simeira-dahuluk-kona-ba-petroleu-no-gas-timor-leste-nian/ tatoli.tl Notísia 2019-10-03 Exelénsia sira, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão, Membru sira Governu Konstitusionál da-VIII Ilustre Prezidente Bankada Parlamentár nian sira (CNRT, Fretilin, PLP, PD, Khunto, Frente Mudança-UDT, no PUDD) I lustre Deputada no Deputadu sira Parlamentu Nasionál nian Embaixadór no Diplomata sira, Sai onra no priviléjiu boot ida mai ha’u bele prezide serimónia inaugurasaun ba edisaun dahuluk hosi Simeira kona-ba Petróleu no Gás Timor-Leste nian, ne’ebé organiza hosi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM), ne’ebé mak ha’u agradese tebetebes ba imi-nia Amável konvite. Eventu ne’e reprezenta marku importante ida iha jornada Timor-Leste nian atu bele sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu iha Sudeste Aziátiku, iha área sira esplorasaun no produsaun petróleu no gás nian, no númeru partisipante ne’ebé barak tebetebes maka sai hanesan prova ida katak Timor-Leste sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu. Ami fiar katak, hahú ohin ba tinan balu tan, ema hotu sei hanoin katak loron ida-ne’e nu’udar loron ida ba determinasaun no responsabilidade, ne’ebé deside tiha ona dalan sira ba Timor-Leste hodi alkansa ninia rekoñesimentu ne’ebé maka nia merese duni, hanesan atór importante ida iha indústria internasionál petróleu no gás nian. Simeira Dahuluk ida ne’e kona-ba Petróleu no Gás Timor-Leste nian akontese daudaun iha momentu ida krusiál ba ita-nia rain ninia dezenvolvimentu, progresu no modernidade. Ita konsege to’o akordu ida ho ita-nia país viziñu, Commonwealth Austrália nian, kona-ba estabelesimentu fronteira marítima ida-ne’ebé permanente entre nasaun rua, nune’e taka ona kapítulu ida ne’ebé importante tebetebes ba ita-nia istória, ne’ebé dura tempu barak nia laran. Esforsu estraordináriu ne’ebé hala’o ona husi país rua ne’e hodi alkansa Tratadu Fronteira Marítima foun no aseitasaun jerál Tratadu ne’e nian hatudu katak nasaun sira bele hakat liu difikuldade polítika atu buka interese di’ak liután ba sira-nia povu. Ita agora hahú tempu foun ida iha relasaun entre Timor-Leste no Commonwealth Austrália nian, ne’ebé promete no iha potensiál atu kria futuru di’ak liu ba moris-di’ak sidadaun sira-nian no atu diversifika ekonomia Timor-Leste nian. Projetu Greater Sunrise, ne’ebé iha potensiál boot, ita hakarak arranka iha inísiu tinan 2020 no sei husik paralizasaun ne’ebé maka dura tempu naruk. Ba sira ne’ebé mak investe tiha ona iha esplorasaun no produsaun husi ita-nia rekursu petrolíferu sira offshore, ha’u hakarak garante katak imi-nia atividade sira bele no sei kontinua sein obstákulu, iha períodu hafoin tranzisaun husi Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu antiga (ne’ebé koñese ho sigla JPDA-sigla, iha lian inglés) ba jurizdisaun eskluziva Timor-Leste nian. Loos duni, Governu daudaun ne’e aprova ona pakote lejizlativu ida atu garante tranzisaun ida-ne’ebé kaman no efisiente, hodi respeita no proteje imi-nia direitu no espetativa lejítima tomak. Iha biban hanesan, Governu hala’o hela reforma lejizlativa ida ne’ebé séria no abranjente, ho objetivu atu moderniza kuadru jurídiku ne’ebé eziste ona no liña nia ho sistema jurídiku sira ne’ebé avansadu liu iha mundu, ne’ebé importante tebes ba konstrusaun sistema jurídiku ida ne’ebé maka maduru, bazeia ba Estadu Direitu nian, no esensiál atu kria konfiansa no fó estabilidade no seguransa jurídika ba investimentu estranjeiru sira. Ida-ne’e hanesan mós momentu ida-ne’ebé loos duni atu fó hakat ida ba oin. Ita-nia Konstituisaun obriga Estadu atu uza rekursus naturaís, hodi garante repartisaun ida-ne’ebé justa no ekuitativa husi rekursu sira-ne’e, bazeia ba supremu interese nasionál. Ita boot sira ne’e mak ema profisionál, matenek na’in no espesialista sira ne’ebé iha esperiénsia no hatene didi’ak kona-ba kna’ar importante ne’ebé maka petróleu dezempeña nafatin iha dezenvolvimentu no moris-di’ak ba ami nia país foun ne’e. Timor-Leste hetan duni grasa boot ho rezerva petróleu ne’ebé signifikativa, no parte importante ida husi rezerva ne’e seidauk esplora. Governu ne’e kompromete-án tomak atu asegura katak ami nia bensa ne’e sai nu’udar fonte oportunidade no sei la nakfilak ba maldisaun. Maske nune’e, susesu iha kumprimentu mandatu konstitusionál ezije katak Governu servisu hamutuk no besik liu ho investidór sira, hodi dada empreza foun, inisiativa no parseria sira  dezenvolvimentu nian. Kooperasaun durante tempu naruk entre Timor-Leste no empreza internasionál sira hanesan ConocoPhillips no nia Asosiada sira iha operasaun petrolífera iha kampu produsaun Bayu Undan nian, daudaun ne’e, no iha kampu EKKN (Elang-Kakatua-Kakatua North) iha tempu liubá, ho Eni SpA no nia Asosiada sira iha operasaun petrolífera iha kampu Kitan, no ho Woodside Energy no nia Asosiada sira daudaun ne’e, no mós ho empreza sira esplorasaun nian iha tempu liubá no daudaun ne’e, estabelese ona baze ida-ne’ebé di’ak ba dezenvolvimentu indústria petrolífera iha Timor-Leste. Parseria sira ne’e estabelese ona dalan di’ak ida ba sira ne’ebé foin tama iha área ne’e, no daudaun ne’e hala’o hela operasaun esplorasaun sira hanesan Timor Resources, Carnarvon, nune’e mós ita-nia Empreza Nasionál Petróleu nian. Ho konsiderasaun ba ne’e, Governu – liuhusi Dekretu Regulamentár ida no Orden ida hosi Sua Exelénsia Ministru Petróleu – aprova ona alokasaun bloku foun sanulu-resin-ualu ba atividade petrolífera sira. Husi bloku hirak-ne’e, hitu lokaliza iha rai (onshore) no sanulu-resin-ida lokaliza iha tasi (offshore) iha Timor-Leste nia zona eskluziva. Iha tempu badak sei lansa no kondús prosedimentu sira lisitasaun públika nian hosi ita-nia Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM), nu’udar reguladóra ba setór petróleu nian. Ida ne’e maka ronda lisensiamentu sira ne’ebé ita hotu hein durante tempu naruk, hafoin liu tiha dékada ida, bainhira Timor-Leste hala’o ba dahuluk ninia ronda lisensiamentu iha tinan 2005/2006, tanba ne’e ha’u konvida imi-hotu atu partisipa no mai hamutuk ho Timor-Leste iha konstrusaun futuru ida ne’ebé di’ak liu ba nia povu. Ha’u hein katak durante eventu loron rua nian ne’e, partisipante no delegadu sira hotu bele uza  tempu ne’e ho di’ak hodi aumenta rede kontaktu sira ne’ebé di’ak liután ba parseria komersiál sira iha futuru. Ha’u laiha dúvida katak ami nia país, ne’ebé nakonu ho enerjia, bele sai interese maka’as ba Ita-Boot sira no ba ita-Boot sira-nia empreza, no katak, ita hamutuk, bele kontinua hametin Timor-Leste nia dalan ba inovasaun no prosperidade. Ha’u hakotu ha’u nia diskursu ho agradesimentu ba membru sira komisaun organizadora ne’ebé lidera hosi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) no IN-VR (INVIAR), hein katak konferénsia dahuluk ida ne’e, no ba sira seluk ne’ebé sei tuirmai, lori proveitu no satisfasaun ba ita tomak. Nai Maromak haraik bensa mai ita-hotu! MSSI ho CNC Asina MoU Atu Tulun Sobrevivente Pasadu https://tatoli.tl/2019/11/08/mssi-ho-cnc-asina-mou-atu-tulun-sobrevivente-pasadu/ tatoli.tl Notísia 2019-11-08 DILI, 08 novembru 2019 - Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) ho Centro Nasionál Chega (CNC), ohin,  asina memorandu entendimentu  (MoU-sigla Inglés)  kona-ba implementasaun rekomendasaun Chega no mós Relatóriu Per Memoriam Ad Spem ne’ebé iha ligasaun ho polítika iha Solidariedade ba Sobrevivente Vulneravel sira. Asinatura nota entendimentu ne’e reprezenta hosi Diretór Ezekutivu Centro Nasional Chega, Hugo Maria Fernandes ho Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Rui Manuel Gago Expostu iha salaun konferénsia MSSI, Caicoli, Dili. Nota entendimentu ida ne’e nu’udar akordu kooperasaun ida ho prinsípiu solidariedade no justisa ne’ebé hatuur ho rekoñesimentu ba ema, família no komunidade ne’ebé nu’udar sobrevivente vítima pasadu funu libertasaun Timor-Leste hodi hetan tulun adekuadu ba sira nia moris, nune’e sira bele partisipa di’ak iha dezenvolvimentu nasionál. Iha nota entendimentu ida ne’e husu ba parte rua atu dezeña no implementa atividade sira ne’ebé haktuir iha Rekomendasaun Chega no CVA ba setór solidariedade sosiál no inkluzaun iha ámbitu fortalesimentu institusionál no dezenvolve polítika no programa Ministériu Solidariedade Sosiál  no Inkluzaun nian hodi refere ba rekomendasaun rua ne’e. Diretór Ezekutivu  CNC,  Hugo Fernandes hatete, mekanizmu ne’ebé daudaun ne’e Chega hala’o hela kooperasaun ho Asosiasaun Vítima Timor-Leste  ne’ebé akumula vítima hosi funu 1975-1999 hodi ajuda rejistu ba vítima sira. “Chega distribui ona formuláriu  1000-resin ba  asosiasaun vítima sira hodi rejistu hafoin lori mai CNC hatama hodi analiza no verifika vítima ne’ebé merese hetan apoiu hosi estadu,” esplika Hugo Fernandes. Hosi  rezultadu  verifikasaun ne’e, nia esplika, CNC dezenvolve baze dadus hodi rekomenda fali ba MSSI ho Ministériu Saúde kona-ba  saida mak sira bele  apoiu liu-liu tulun vítima veneravel, moras mental, trauma hodi bele hetan  apoiu no tratamentu. Biban ne’e, Diretór Jerál MSSI, Rui Manuel Exposto hatete, aprofunda, akordu ne’e importante tebes hodi hametin liu tan kooperasaun servisu MSSI ho CNC atu haree kona-ba vítima afetadu iha funu hodi bele hetan atensaun hosi Estadu. Tuir relatóriu Komisaun Akollamentu Verdade Rekonsiliasaun (CAVR-sigla portugés) timor-oan ne’ebé sofre no mate hosi okupasaun indonézia liu ema 100.000. Diskursu Prezidente Repúblika iha Tomada Pose ba Membru Foun VIII Governu Konstitusionál https://tatoli.tl/2020/05/29/diskursu-prezidente-republika-iha-tomada-pose-ba-membru-foun-viii-governu-konstitusional/ tatoli.tl Notísia 2020-05-29 Señor Prezidente Parlamentu Nasionál, Dr. Aniceto Guterres Señor Primeiru Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak Señor Prezidente Tribunál Rekursu, Dr. Deolindo dos Santos Señor Eis-Primeiru Ministru no Sekretáriu-Jerál  FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri Señores Deputadus Señores Membrus VIII Governu Konstitusionál Señor Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-FDTL, Jenerál Lere Anan Timur Señor Komandante-Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa Señor Konselleiru Máximu  partidu KHUNTO, Sr. José dos Santos “Naimori Bukar” Exelénsias Ho ksolok boot mak ha’u simu Exelénsia sira, iha Palásiu Nicolau Lobato. Ba membru foun-sira Governu nian, ne’ebé ha’u foin fó pose ba, ha’u hato’o saudasaun espesiál. Ha’u aproveita okaziaun ida-ne’e hodi hato’o ha’u-nia saudasaun espesiál ba membru Governu sira seluk. Ba VIII Governu ha’u hato’o ha’u-nia votus atu halo servisu di’ak no susesu ba Timor-Leste ida di’ak liután. Hanesan ita hotu hatene  ita-nia País, oras ne’e daudaun, tau atensaun liuliu ba luta hasoru virus korona. Ita ida-idak no nasaun ida-idak luta hasoru moras ne’e; luta ida ne’e hala’o iha mundu tomak. Ita tenke konxiente katak pandemia ida ne’e afeta mundu tomak. Covid-19 hada’et  ona ba ema besik tokun neen no hamate ona ema besik  rihun atus haat. Maibé, to’o agora la iha ema ida, nein komunidade sientífika, bele prevee bainhira mak pandemia ne’e hotu. Iha Timor-Leste, Estadu no sosiedade fó liman  ba malu hodi kombate kalamidade públika ida ne’e. Ho partisipasaun hotu-hotu nian, ita konsege duni evita moras Covid-19 hada’et ba komunidade no nune’e ema ida lamate ho moras ne’e iha ita-nia rain! Governu, Gabinete Integradu Jestaun Krize no entidade oioin hasai medida prevensaun no kontrole no tanba sidadaun kumpre, ita konsege kontrola kalamidade naturál mosu ho pandemia ida ne’e. Ohin, liu tiha loron 60 ho Estadu emerjénsia, ita bele haree katak ita-nia luta atu hasees-an no kontrola virus korona, no atu hadi’ak kondisaun tratamentu, hatudu dadaun ona rezultadu di’ak, iha nível nasionál; no nune’e,  ita sei  hala’o nafatin luta ne’e maibé hamenus dadaun ona medida sira, biar ita ida-idak tenke matan-moris liután no haktuir nafatin rekomendasaun fase liman beibeik, uza máskara no halo distánsia sosiál. Ita to’o ona situasaun ida ne’ebé ita hatene ona katak luta ne’e ninia susesu iha ita-nia liman. Katak hamutuk ho komunidade internasionál, ita sei konsege halakon kalamidade husi virus korona. Tanba ne’e duni, ha’u fó parabéns ba ita-nia Povu; ha’u hato’o saudasaun espesiál  ba Señór Primeiru-Ministru, ba ilustre deputadu sira, ba profisionál sira iha liña oin, ba konfisaun relijioza sira no sira-nia  lideransa sira no mós ba sosiedade sivíl. Ita konsege duni, ho forma konxiente no responsável, sátan virus korona hada’et, liuhusi asaun konjunta, unida, koordenada, forte no efikáz. Nu’udar rezultadu husi Covid-19 hada’et husi ema ba ema, nasaun barak iha mundu, boot ka ki’ik, riku ka kiak tama ona iha faze resesaun. Iha mundu tomak, kompañia barak taka no ema barak tebes mak lakon servisu. Ita-nia país hasoru situasaun hanesan. Produtu internu brutu tun maka’as tebe-tebes iha Timor-Leste. Família sira no ema ladún iha osan iha bolsu, no nune’e, sira labele sosa ona sasán hanesan uluk. Iha situasaun hanesan ne’e, ita bele haree katak  númeru família barak liután mak ladún ona iha  asesu ba hahán. Aumenta kazu desnutrisaun sira, rakitismu, anemia no moras sira seluk. Konsellu Ministru, ho orientasaun husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, foti medida sira hodi hamenus problema sira  ne’ebé mosu ho estadu emerjénsia ba ita-nia komunidade. La’ós fásil foti desizaun ne’e. La deklara estadu emerjénsia bele loke dalan ba situasaun ida ne’ebé ita lakon kontrole no bele hamonu liután ita-nia sistema saúde ne’ebé fraku hela. Tanba ita labele prevee saida mak sei akontese, la deklara estadu emerjénsia bele loke dalan ba ema mate barak liután. Planu ekonómiku atu hatán ba Covid-19, ho inisiativa Governu nian, haree ba objetivu rekuperasaun hafoin pandemia. Planu ida ne’e foka liuliu ba ema no haree mós oinsá ita halo rekuperasaun ekonómika. Tuir planu ne’e, tokon atus ida haat nulu resin rua, aloka ona ba fulan tolu tuituir malu, kontribui daudaun ba hamenus susar ba uma-kain sira, ema ida-idak, traballadór no emprezáriu sira. Governu hatudu ninia matenek ho desizaun ida ne’e no importante tebes hala’o ninia lala’ok sira ho efikásia. Señor Primeiru-Ministru propoin ba Prezidente Repúblika atu nomeia membru balun ba  Governu no Konsellu Ministrus aprova alterasaun dahuluk ba orgánika VIII Governu, atu Governu sai forte liután no ukun di’ak liután. Governu ida ne’e iha lejitimidade konstitusionál no kbiit ida ne’e mai husi Parlamentu Nasionál. Maioria foun ida mosu no fó dadaun ona apoiu ba Governu ida ne’e. VIII  Governu hetan ona tanen husi maioria parlamentár ida no bele ukun to’o mandatu ramata. Tanba hakarak kontribui ba hametin unidade nasionál no promove polítika grande inkluzaun iha governasaun mak Prezidente Repúblika promove diálogu ho partidu polítiku hotu-hotu ho asentu iha Parlamentu Nasionál no mós ho forsa polítika sira, konfisaun relijioza sira no organizasaun sosiedade sivíl hotu. Ho espíritu ida ne’e mak maioria partidu sira ho asentu iha Parlamentu Nasionál  ko’alia ba malu no hatudu momoos ona saida mak sira hakarak. Situasaun ida ne’e enkoraja ha’u atu hala’o nafatin diálogu. Iha ona sinal sira ne’ebé hatudu katak Unidade nasionál entre partidu sira  iha Parlamentu haboot liután ona. Ida ne’e mak povu hakarak. Povu hakarak unidade no ukun ida ne’ebé permite dezenvolvimentu nasionál  la’o lais liu no fó rezultadu di’ak liután. Ha’u fiar katak ita hotu hakarak UNIDADE atu bele hasoru dezafiu boboot sira ne’ebe la’ós de’it dezafiu Estadu no Governu nian maibé ita-nia Nasaun tomak nian. Nune’e, ita haree ona situasaun parlamentár foun ida ne’ebé fó dalan ba Primeiru-Ministru foti inisiativa propoin membru Governu foun ba preenxe fatin mamuk sira no ba fatin foun sira tuir mudansa orgánika Governu nian ne’ebé hau promulga ona. Nune’e, ho apoiu husi maioria parlamentár foun ne’ e, mak Primeiru-Ministru bele hala’o ninia kbiit konstitusionál tomak. Husi ha’u-nia parte, nu’udar Prezidente Repúblika, no hafoin haree no tetun didi’ak proposta husi Primeiru-Ministru, ha’u deside simu proposta sira ne’e, no ho husi ha’u-nia hanoin rasik no ha’u-nian de’it,  maibé haree mós ba ha’u-nia kbiit konstitusionál mai husi alínea h) artigu 86 no númeru 2 artigu 106 Konstituisaun RDTL. Nune’e, ita hakaat dadaun ba oin no kore-an dadaun ona husi situasaun ida ne’ebé konsidera hanesan impase polítiku kona-ba formasaun  VIII Governu Konstitusionál nian. Ami hotu hein buat boot no barak  husi Primeiru-Ministru no Governu ida ne’e. Ami hotu hein katak ita la’ós de’it sei manán luta hasoru covid-19 maibé ita sei konsege sai mós husi situasaun aat mosu ho inundasaun oioin iha país tomak. Ami hotu hein mós katak Governu ida  ne’e no Primeiru-Ministru konsegue dudu duni ba oin rekuperasaun ekonómika. Ita hotu hatene katak produtu internu brutu tun no falta empregu sátan moris di’ak ba Povu. Maibé ita hotu  mós hatene katak problema sira nee hotu la’ós foin mosu ho covid-19. Problema sira ne’e kleur ona no ita presiza kore-an husi problema sira ne’e atu la husik ita-nia País monu iha resesaun ekonómika. Importante tebes hili modelu dezenvolvimentu ekonómiku sosiál ida ne’ebe foka liuliu ba ema. Membrus Governu ha’u foin fó pose ba tama iha momentu ida ne’ebé Povu halo ezijénsia boboot de’it. Povu no Prezidente Repúblika rasik hein katak Ita-Boot sira sei hala’o imi-nia knaar ho dedikasaun, servisu maka’as, espíritu ekipa no responsabilidade. Señor Primeiru-Ministru, Ha’u fiar katak Ita-Boot mós preokupa hanesan ho ha’u. Implementa desizaun sira-ne’ebé fó impaktu diretu ba iha komunidade nia moris sai dezafiu boot ida. Ha’u hatene katak Ita-Boot komprometidu ona, tanba ne’e mak ha’u apela ba ukun-na’in sira-ne’ebé mak foin simu pose, atu kaer imi nia knaar foun ne’e ho laran tomak. Ohin, ita foti medida prevensaun atu salva vida. Maibé, atu hamenus lalais  ninia efeitu aat sira, ita tenke implementa  lalais  desizaun sira, atu ita-nia ema bele iha asesu ba sira-nia nesesidade báziku iha momentu susar hanesan ne’e. Governu no señór Primeiru Ministru bele konta ho Prezidente Repúblika. Hanesan mós señór Primeiru Ministru, ha’u mós luta  iha ai-laran durante tinan 24 no  husi luta ne’e ami aprende lisaun murak barak. Lisaun ida ne’ebé ami aprende mak  iha tempu susar nia laran, hanesan ho ida ne’ebé mundu no Timor-Leste hasoru daudaun, ita presiza haraik-an, respeita malu no servisu hamutuk. Bainhira hatene rona no hatene haketak saida mak importante husi saida mak ladún importante, ita bele tau sees buat sira ne’ebé haketak ita no hanesan ne’e de’it mak ita fó liman ba malu no hamutuk ita bele la’o to’o ne’ebé de’it. Luta ne’e hanorin ha’u katak bainhira – hatene servisu hamutuk, hatene haraik-an, hatene respeita malu no rona malu – ita sei bele dada-an sai husi susar laran no haforsa-an liután  no babeibeik. Ida ne’e mak ita-nia líder sira  hanorin ba ita no hanesan ne’e  mak ha’u hato’o ba  imi hotu. Señoras no señores membrus Governu Simu knaar nu’udar membru Governu signifika simu mós responsabilidade boot ida. Iha tempu susar ne’ebé de’it, ha’u hein katak membrus governu mak sakrifika-an uluk no dada ema atu  servisu maka’as, hatene oinsá  haraik-an hodi rona no kompreende saida mak ita-nia sidadaun hakarak, liuliu sira ne’ebé kbiit la’ek. Importante tebes hatán ba sira-nia hakarak. Iha razaun atu iha esperansa. Ita hakaat susar oioin; tanbasá  labele  hakat  susar ida-ne’e! Servisu di’ak ba imi hotu! Viva Timor-Leste! Prezidente Repúblika: Timor-Leste pertense ba Timoroan hotu https://tatoli.tl/2020/08/28/prezidente-republika-timor-leste-pertense-ba-timoroan-hotu/ tatoli.tl Notísia 2020-08-28 DILI, 28 agostu 2020 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hatete Timor-Leste pertense ba Timoroan hothotu, tanba ne’e hamutuk hodi fó onra ba eroi sira ne’ebé mate iha tempu luta no kontinua respeitu kombatente sira ne’ebé sei moris. Tuir mai lee mensajen kumpletu ba loron konsulta populár 30 agostu 1999 iha 30 agostu 2020; Povu doben Timor-Leste, Iha 30 agostu 1999, ho brane no determinasaun, ita-nia povu hakaat ba fatin votasaun. Ema ida, votu ida! Ita liu rihun atus tolu, iha fatin-fatin, ita hili, liuhusi votu sekretu, lakohi autonomia ho Indonézia. Ho rezultadu referendu, mehi ukun rasik-an sai tebes duni bainhira ita Restaura ita-nia Independénsia, iha 20 maiu 2002. Referendu ne’e mosu nu’udar rezultadu husi ita-nia luta rasik atu hatuur Timor-Leste nu’udar nasaun livre no independente. Tebes duni katak referendu 1999 ne’ebé, organiza husi Nasoins Unidas, mak fó dalan ba ita tama iha Nasoins Unidas, nu’udar Nasaun ho direitu hanesan ho Nasaun sira seluk. Ita hahú ita-nia luta Libertasaun Nasional iha 1974 ho apoiu metin  husi belun sira iha eis-kolónia Portugal nian iha Áfrika no husi belun sira iha Australia, Ázia, Europa, Amerika no Pasífiku. Neineik-neineik  apoiu ne’e sai boot babeibeik iha mundu tanba ita kaer metin ita-nia mehi ukun rasik-an. Ita manán ita-nia luta, hafoin luta naruk no susar, ho ita-nia kbiit rasik. Ita organiza-an ba luta ho komponente tolu: Iha tinan rua nulu resin haat, ita hatene organiza-an, ita hatudu ita nia kbiit, ita hatudu ita-nia determinasaun  ho lia fuan murak “mate ka moris ukun rasik-an”. Ukun rasik-an haburas ita nia neon no orgullu timoroan hotuhotu. Neon ida ne’e  haburas no hametin  Unidade Nasional! Katak la iha buat ida haketak maun-bin-alin sira nia moris iha rai doben Timor-Leste. Hafoin hanoin klean kona-ba revolta sira, husi ita-nia beiala sira, lideres 74 dada  ita-nia ema hodi hanoin ida de’it, atu hamutuk liberta  territóriu tomak no hamriik nu’udar povu ida, Nasaun ida, ho neon no hakarak rasik. Hametin  neon no hakarak ida de’it hahú no haburas ho líder polítiku barani  sira iha 1974, hanesan Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri, José Ramos-Horta, Justino Mota, Francisco Borja da Costa, Vicente Sa’he, Mau Lear  no seluk- seluk tan, inklui lider-feto barani ida, Maria do Ceu Pereira/Bi Lear. Ita labele nega katak ho jerasaun luta lidera husi líder-sira ne’e, mak ita hahú mobiliza no organiza-an  nu’udar povu ho Pátria ida de’it. Povu hadeer ba movimentu ukun rasik-an ho ASDT/FRETILIN! Hanesan ne’e mak ita nia istória luta libertasaun Nasional hahú iha ita-nia rai doben Timor-Leste. Ho invazaun Indonézia ita-nia sentidu povu no pátria, ita-nia unidade nasional haburas liután. FALINTIL nakfilak kedas ba liman kroat povu nian, husi 7 dezembru 1975, loron invazaun Indonézia. Iha bazes-de-apoiu ka zonas libertadas, diresaun luta FRETILIN no FALINTIL hametin liután nasionalismu no patriotismu ba ita-nia Povu. Moris loron -loron nian la’o ho apoiu ba malu, iha zonas libertadas. Maibé operasaun serku no anikilamentu, ho bombardeamentu, harahun bazes-de-apoiu hotu-hotu iha 1978. Nicolau Lobato  mate iha kampu batalla iha 31 dezembru 1978. Ho patriotismu no nasionalismu maka’as husi bases-de-apoiu mak povu lori funu tun mai vila laran! Nune’e hahú, hametin no habelar Frente klandestina. Sobrevivente sira buka malu no liu tiha tinan tolu, konsegue tuur hamutuk iha Maubai, Viqueque, hodi re-organiza luta, biar iha mate laran.   Barak konsege hakaat  ba Maubai no halo Konferénsia Nasional, iha 1981, lidera husi sobrevivente, membru Comité Central FRETILIN rua, komandante Xanana Gusmão no Ma’hunu. Husi 1981 ba oin, mosu hanoin ho estrutura foun atu hakoak liután ita-nia ema sira atu luta hamutuk. Hafoin ita reorganiza-an iha 1981, rezisténsia iha rai-laran no iha rai-liur buka mos dalan hamutuk atu ita bele manán ukun –an. Husi 1982, DFSE / Delegasaun FRETILIN Servisu iha rai-li’ur, muda estratéjia no hahú halo servisu maka’as liu iha área direitus umanus ho objetivu nafatin ba ukun rasik-an. Iha 23 marsu 1983, komandante Xanana Gusmão, nu’udar Prezidente Konsellu Revolusionariu Rezisténsia Nasional – CRRN – halo kontaktu dame ho Koronel Purwanto, iha Lariguto-Ossú, maibé militár Indonéziu barak la kumpre akordu dame. Durante períodu dame militares indonézius halo estratéjia alisiamentu ba gerrilleiru sira atu rende, sira buka deteta redes klandestinas no buka konvense opiniaun públika Internasional ho propaganda katak sira halo ‘Pembangunan” iha Timor- Leste no  dehan FALINTIL  rende ona. Ikusmai, sira viola akordu dame, nune’e, akordu ne’e rompe e komandu FALINTIL ordena levantamentu armadu iha Krarás/Viqueque no iha fatin seluk. Iha duni tinan 1983, líder rezisténsia Kay Rala Xanana Gusmão konsege duni hato’o Plano de Paz ba Nasoins Unidas no husu referendu atu povu mak hili rasik ninia destinu. Iha fevereiru 1989, Bispu Dom Ximenes Belo hakerek ba Sekretáriu-Jeral Nasoins Unidas no husu mós referendu ba Timor-Leste. Iha outubru 1989, Amu Papa João Paulo Segundu vizita Timor-Leste. Ita-nia joven sira, ho brane no determinasaun, halo manifestasaun hafoin missa. Media internasional fó-sai ba mundu katak povu Timor-Leste hakarak ukun rasik-an. Masakre Santa Cruz, iha 12 novembru 1991, haboot liután solidariedade internasional. Forsa indonézia kaer dirijente tolu importante hanesan Vise-Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN, Ma’hodu, iha 23 janeiru 1992. Iha 20 novembru   1992, forsa Indonézia sira kaer mós, líder rezisténsia Kay Rala Xanana Gusmão no kondena tuir lei indonézia nian. Iha 5 abril 1993, sira kaer tan líder rezisténsia, Ma’huno. Biar nune’e, FALINTIL iha ai-laran la rende ba Indonézia! Nino Konis Santana, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN hamriik kedas nu’udar Chefe do Conselho Executivo da Luta hodi kumpre palavra de orden “a Luta Continua”. Ikusmai hatutan husi  Vice-Comandante-em-Chefe FALINTIL, Taur Matan Ruak. Iha tinan 1996, Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo no José Ramos- Horta simu prémiu Nobel da Paz nu’udar rekoñesimentu husi komunidade internasional ba sira-nia kontribuisaun ba harii paz, iha ita-nia rai doben. Estudante timoroan lori ita-nia luta ba Indonézia laran ho apoiu husi belun indonéziu sira. Krize iha Ázia akontese no movimentu pro-demokrasia mosu iha Indonézia laran hodi hamonu rejime Suharto. Portugal halo negosiasaun ho Indonézia ho supervizaun Nasoins Unidas iha 5 maiu 1998 no Prezidente Habibie hatán halo referendu hodi hakotu konflitu iha Timor-Leste. Iha 30 agostu 1999, ita deside lakohi autonomia espesial ho Indonézia tanba ukun rasik-an mak dalan loos liu ba ita  nu’udar povu no nasaun! Ha’u hatete fila fali. Referendu ne’e akontese nu’udar rezultadu husi ita-nia luta rasik, ho brane no determinasaun. Ita-nia lideransa luta husu referendu husi kedas 1983. Pedidu sira ne’ebé tama iha FRETILIN ninia Planu Paz 1983, akontese duni iha 1999. Ita mós hakarak hakotu konflitu ho Indonézia maibé ita lakohi lakon ita-nia direitu atu ukun-an. Se ita la halo luta libertasaun nasional, se komunidade Internasional la rekoñese luta no la halo presaun, ONU mós la mai halo referendu. Brani kaer luta  iha rai-laran no iha rai-li’ur, ho apoiu husi ita-nia belun sira, nu’udar Governu, Organizasaun Solidariedade ka husi ema ida-idak, iha mundu tomak, mak ita konsege hala’o ita-nia direitu ba auto-determinasaun no independénsia, iha 30 agostu 1999. Ita liberta ona Pátria! Ita seidauk liberta ita-nia povu! Ita hakarak ita-nia oan sira atu moris ho haksolok, saúde di’ak, ba eskola, han loron-loron, sai matenek tanba sira mak sei lori ita-nia istória luta husi jerasaun ba jerasaun. Sira mak ita-nia futuru no rai ida ne’e nian. Atu ida ne’e akontese, ita labele hasees ema ida husi prosesu dezenvolvimentu nasional. Ita hotu iha direitu hanesan, mane ka feto, katuas, ferik ka klosan ka labarik. Ita presiza haburas domin, dame no justisa sosial. Timor-Leste pertense ba Timoroan hotu-hotu. No ha’u Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu. Hamutuk ita fó onra ba ita eróis nia Pátria. Ita rekoñese beibeik sira ne’ebé mate iha tempu luta. Ita fó respeitu ba ita-nia kombatente sira ne’ebé sei moris! Ita hamutuk hametin ita nia Estadu Direitu Demokrátiku! Mai ita hamutuk liberta ita nia povu husi kiak no mukit! Ita hakruk no fó onra ba ita nia érois ba luta libertasaun! Iha tempu ukun-an ita mós hahi ita nia érois sira ne’ebé luta ba Timor oan hotuhotu nia moris diak! Hamutuk ita bele lori povu ba moris-di’ak! SEJD enkoraza APFTL kontinua apoiu servisu Governu https://tatoli.tl/2020/09/25/sejd-enkoraza-apftl-kontinua-apoiu-servisu-governu/ tatoli.tl Notísia 2020-09-25 DILI, 25 setembru 2020 -Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, enkoraza Alumi Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) atu kontinua apoiu servisu Governu liliu ba dezenvolvimentu iha área juventude. Abrão Saldanha hato’o asuntu ne’e durante halo abertura ba kongresu daruak Alumi Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, ne’ebé realiza iha salaun Madre Canosa Becora, Dili, sesta ne’e. APFTL durante ne’e fó kontribuisaun boot ba Governu liliu Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), hodi halo kampaña ba problema isin-rua sedu no seluk tan. ”Sira kontribui barak tebes  sira hamutuk   ho Governu halo servisu oioin  hanesan kampaña ba prevensaun isin-rua sedu,  kampaña internet saudavel, halo formasaun  ba joven sira, realiza eventu nasionál sira  hamutuk ho SEJD no sira hatudu  sira-nia servisu iha komunidade nia le’et ho bo’ot tebes,’’ Governante rekoñese. Iha tinan 2021, SEJD hakarak atu kontinua fó formasaun ba Parlamentu Foinsa’e, halo peskiza ba istória, edukasaun sívika no seluk tan. ”Hanesan Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu fó mensajen ba Alumi Parlamentu Foinsa’e Timor Leste mak  servisu  no prova ba sosiedade katak  foinsa’e  ne’e forsa ba kria solusaun  la’ós atu kria problema,’’ nia hateten. Xefe Estadu husu komunidade taka dalan ilegál sira durante EE https://tatoli.tl/2020/10/03/xefe-estadu-husu-komunidade-taka-dalan-ilegal-sira-durante-ee/ tatoli.tl Notísia 2020-10-03 DILI, 3 outubru 2020 – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, dekreta tan Estadu Emerjénsia ba da-neen iha loron 3 fulan-outubru 2020, hodi husu ba komunidade hela besik Iha fronteira-rai no tasi-ibun atu ajuda nafatin polísia PNTL taka dalan ba ilegál sira. Tuir mai Xefe Estadu nian mensajen kumpletu: Povu doben Timor-Leste Moras Covid-19 hada’et nafatin iha Mundu. Kalamidade foun ne’e hada’et lalais de’it husi ema ba ema, husi rai ba rai no hamate ona ema barak iha mundu. Loron-loron ita rona notísia ladi’ak iha rai sira seluk. Iha mundu tomak, tuir Organizasaun Mundial Saúde, fó-sai iha 4 outubru, horseik, rejista ona kazu konfirmadu liu millaun tolu nulu resin lima no mate ona ema liu millaun ida. Ita-nia país viziñu, Indonézia, rejista ona kazu konfirmadu liu ona rihun atus tolu resin no ema liu rihun sanulu resin ida mak mate ona. Iha Nusa Tengara Timur konfirma ona kazus liu atus haat lima nulu no mate ema nain neen. Austrália rejista ona kazus konfirmadus liu rihun rua nulu resin hitu no  ema atus ualo resin mak mate ho Covid-19. Iha 28 setembru liubá, Ministériu Saúde fó-hatene kazu foun ida tama tan Timor-Leste husi fronteira-rai. Hamutuk Timor-Leste rejista ona kazu konfirmadu rua nulu resin ualo. Rua nulu resin hitu rekupera ona husi moras ne’e. Kazu foun ne’e haketak hela iha klínika Vera Cruz. Ita la rejista ema ida mate. Maibé risku moras Covid-19 tama-mai Timor-Leste boot tebetebes, liuliu husi fronteira-rai no fronteira-tasi. Timor-Leste labele taka odomatan ba ema! Maibé ema sira ne’ebé tama-mai tenke hatuir medida sira ne’ebé Governu hatuur ona. Bainhira mai husi rai-li’ur, husi rai ne’bé de’it, biar mai kedas ho sertifikadu laiha moras Covid-19, tenke tama kuarentena. Deklarasaun Estadu Emerjénsia de’it mak fó dalan ba Governu hatama ema iha kuarentena. La iha dalan legal seluk atu obriga ema tama iha kuarentena. Tanba ne’e ha’u dekreta Estadu Emerjénsia ba dala neen, hafoin rona Governu, Konsellu Superior Defeza Seguransa, Konselu Estadu no hafoin simu autorizasaun husi Parlamentu Nasional, liuhusi plenária hala’o sábadu kotuk, 3 outubru 2020. Ha’u dekreta Estadu Emerjénsia ba territóriu tomak ho kbiit Konstituisaun Repúblika fó mai ha’u, nu’udar Ptrezidente Repúblika. Medida kuarentena foti atu proteje ita-nia ema. Kuarentena halo iha fatin ne’ebé Governu organiza ka iha fatin ne’ebé sidadaun mak hili rasik, maibé Ministériu Saúde tenke aprova uluk, molok sidadaun tama-mai. Ha’u simu informasaun katak ema balun la kumpre kuarentena no ida ne’e sai preokupasaun boot ida, la’ós de’it  ba órgaun soberania sira maibé, ba ita hotu. Bainhira ema ida la kumpre kuarentena, nia bele lori moras ne’e tama-mai Timor-Leste. Karik hada’et ona iha komunidade, susar tebes ba Ministériu Saúde kontrola no ita tama ba situasaun ema barak bele moras no mate. Ita hotu lakohi moras, ita hotu lakoi mate ho moras Covid-19. Moras ne’e la hili ema, riku ka kiak, joven ka labarik ka katuas ka ferik, ukun-nain ka sidadaun baibain. Ha’u fó-hanoin filafali! Karik ita la hatama ema iha fatin-kuarentena, ho kontrole husi Ministeriu Saúde, moras ne’e sei hada’et ba komunidade no ita bele mate mohu. Iha país balun ospital nakonu ho ema moras Covid-19 no balun obrigadu hela de’it ona iha uma. Barak mak mate tanba la hetan asisténsia médika. Ha’u simu mós informasaun katak ema balun hasees-an husi kontrole polísia no sai-tama ka tama-mai Timor-Leste, liuhusi dalan ilegal. Balun polísia kaer, balun lae. Ema sira ne’e mak sai risku boot liu ba ita, tanba mai moris ho ita loron-loron no bele lori mai Covid-19, biar la hatudu sinal no sintoma ba moras ne’e. Tama-mai ilegal ne’e hamutuk ema atus ida haat nulu resin neen ona mak PNTL kaer ho ajuda komunidade nian. PNTL hala’o dadaun prosesu investigasaun ba entrada ilegal sira ne’e. Governu, iha reuniaun estraordinária Konsellu Ministrus nian, sábadu kotuk, hasai ona medidas fortes ba estadu emerjénsia ida ne’e. Ema sira ne’ebé sai-tama Timor-Leste no la kumpre regras, sei selu multa entre dólar tolu nulu no atus rua lima nulu no sira mak tenke selu rasik sira-nia kuarentena. Órgaun soberania sira mesak labele hetan susesu. Komunidade sira mak bele garante susesu ba ita-nia luta hasoru Covid-19. Ita ida-idak presiza kuida-an nafatin no proteje ema seluk, ho medida prevensaun tuir mai: – Uza máskara; – Fase liman beibeik no – hadook-an malu metru ida ho balun iha fatin públiku. Ha’u husu ba komunidade hela besik Iha fronteira-rai no tasi-ibun atu ajuda nafatin ita-nia PNTL taka dalan ba ilegal sira. Ba liña-de-frente, inklui pesoal saúde, PNTL, F-FDTL no maluk sira seluk ne’ebé simu responsabilidade hala’o knaar iha terrenu, ha’u hato’o saudasaun espesiál. Ho maluk sira-nia dedikasaun sura kolen la’ek mak Timor-Leste konsege kontrola moras Covid-19 la hada’et ba komunidade to’o ohin loron. Timor- Leste tenke sai ezemplu di’ak nafatin ba Umanidade tomak. Ema ida-idak iha responsabilidade atu garante susesu ba luta foun ida ne’e. Estadu Emerjénsia ida ne’e hatutan husi loron ohin, 5 outubru 2020, zero oras no sei ramata iha 3 novembru 2020, 23h 59 minutus. Husu ba sidadaun hothotu atu hatuir medidas foin hatún sábadu kotuk husi Governu ba estadu emerjénsia ida ne’e. Saúde iha ita-nia liman rasik! Viva Timor-Leste! Diskursu Xefe Estadu iha lansamentu "Buibere hamriik ukun rasik án" https://tatoli.tl/2021/06/10/diskursu-xefe-estadu-iha-lansamentu-buibere-hamriik-ukun-rasik-an/ tatoli.tl Notísia 2021-06-10 DISKURSU S.E. PRESIDENTE RDTL IHA SERIMÓNIA KOMEMORASAUN LEVANTAMENTU MARABIA, LANSAMENTU LIVRU ‘‘BUIBERE HAMRIK UKUN RASIK AN’’ NO KONDEKORASAUN ORDEM TIMOR-LESTE BA SAUDOZA ‘BI-KIAK’ Palásiu Prezidensial Nicolau Lobato, 10 juñu 2021 Señora Vice-Prezidente Parlamentu Nasionál Señor Primeiru-Ministru Señor Prezidente Tribunal Rekursu Dignísimus líderes Istórikus no Eis-Titulares Señores Membrus Parlamentu Señores Membrus Governu Señora Sekretária-Jerál Interina OPMT Señor Prezidente Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasional Señor Diretor Ezekutivu Centro CHEGA Senhor Prezidente Museu da Resistência Señora Koordenadora Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta da Mulher Timor akompanã husi sekretariadu tékniku, peskizador, hakerek-nain, editor no kontribuinte sira Sobrevivente sira asosiadu ho levantamentu Marabia Feto asu’uain Timor-Leste hothotu Família husi saudoza Merita Alves “Bi Kiak” Señoras konvidadas no konvidadus Exelénsias Ho laran-ksolok tebes no orgullu boot mak ha’u lansa ohin obra importante ida, la’ós de’it ba ita-nia feto asu’uain sira, maibé ba mós ita hothotu, jerasaun ohin nian no abanbairua nian. Livru sura istória luta barani feto sira-nian lansa iha Palásiu Prezidensial Nicolau Lobato asosia ho data importante tebes ida, iha ita-nia Luta Libertasaun Nasional: levantamentu Marabia, iha 10 juñu 1980. Husi ita-nia istória rasik, mak ita bele hasai lisaun oioin ba ita-nia moris ohinloron no ba abanbairua. Istória sura iha livru “Buibere Hamriik Ukun Rasik An” haree ba pasadu ida ne’ebé nakonu ho barani, determinasaun no dedikasaun, maibé ho mós halerik oioin ne’ebé sei hakanek hela sobrevivente sira. Livru ne’e mai husi inisiativa Organizasaun Popular da Mulher Timor (OPMT), nu’udar organizasaun massas FRETILIN nian, maibé reflekte feto hothotu ninia kontribuisaun ba luta, husi tinan 1974 to’o 1999. Ho kontestu koletivu ida ne’e mak Líder Istóriku hothotu fó apoiu total no inkondisionál, hahú ho festa angariasaun fundus iha tinan 2010 no hetan mós apoiu finanseiru husi Gabinete Primeiru-Ministru. Organizasaun oioin, maluk timoroan no belun barak tebes, inklui emprezáriu sira, hatán ho apoiu di’ak tebes ba inisiativa ida ne’e. Ho haksolok boot mak ha’u haree katak ekipa hothotu, harii ba produsaun livru ne’e, kahor feto ho mane, jerasaun tuan ho jerasaun foin-sae. Dalan ida ne’e permite fahe esperiénsia no tau hamutuk matenek ida-idak nian, husi jerasaun oioin no konsege duni prodús obra koletiva ida ne’ebé sura no interpreta Istória Luta Libertasaun Nasionál ho perspetiva timoroan sira-nian, ho apoiu husi ita-nia belun boot tolu, ho fuan timor: Nugroho, Titi no Kelly Silva. Obra ida ne’e mak foin fó-sai ba dahuluk, no klean tebtebes, saída loos mak feto Timooan sira halo ho barani, nu’udar indivíduu ka liuhusi organizasaun polítiku-partidária ka lae, husi 1974 to’o 1999, iha rai-laran no iha rai-li’ur. Ita-nia buibere sira hatene duni foti inisiativa, organiza-an ho espíritu kriativu no matenek rasik, hatene mós oinsá lidera knaar oioin ne’ebé dala barak envolve mós mane sira, tuir kbiit ho meiu sira ne’ebé iha, hodi partisipa iha prosesu luta libertasaun Pátria iha fente luta hothotu. Nune’e, obra ne’e reflekte importánsia papel feto sira-nian iha prosesu tomak luta nian, iha Frente tolu: Armada, Klandestina no Esterna. Líder istóriku nain lima asosia-an mós ho livru ne’e tanba sai autor ba prefásiu. Nune’e, líder sira ne’e mós rekoñese no valoriza feto Timoroan sira, nu’udar parseiru luta-nain! Aleinde Prezidente Repúblika, prefásiu hakerek mós husi líder istóriku haat tuir mai: Senhor Xanana Gusmão, Dr. José Ramos Horta, Señor General Taur Matan Ruak no Dr. Mari Alkatiri. Ne’e bé, livru “Buibere Hamriik Ukun Rasik An” iha dimensaun nasional, ho valor sosiál, polítiku, istóriku no edukasionál as tebes ba jerasaun hotuhotu. Exelénsias, Maluk doben sira Bainhira ita valoriza feto Timoroan nu’ udar parseiru luta-nain, ita hasa’e mós fiar metin ba sira nia potensialidades atu kontinua luta hamutuk ho ita ba Libertasaun Povu! Hakarak ka lakohi, ohinloron, populasaun feto Timor-Leste, kuaze metade populasaun ita-nian. Nune’e, feto sira sai forsa boot ida ne’ébé ita labele hasees. Ho de’it feto sira-nia partisipasaun tomak mak ita bele hetan susesu iha prosesu dezenvolvimentu ba hamenus kiak iha ita-nia Rai doben. Ita presiza haree ba feto sira, liuliu nu’udar inan, riin forte ne’ebé fó balansu ba ita ida-idak no tanen família ida-idak atu sai forte no saudável babeibeik. Inan hatene hakiak no fahe domin! Hatene hametin laran-hakmatek no responsabilidade ba sira-nia oan, ho nune’e, ita bele sustenta pás no estabilidade iha ita-nia Rai doben. Prezidente Repúblika hein katak livru ne’ e sei loke hotuhotu nia neon atu hasa’e as feto sira, iha aspetu hothotu. Sira prova ona katak sira mós hala’o knaar susesu iha frente luta hothotu. Ha’u hein katak livru ne’e sei hetan espasu espesiál iha biblioteka nasionál, Arkivu Nasionál, Muzeu Rezisténsia, Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, CHEGA no biblioteka instituisaun públika sira-nian no sei tama mós nu’udar material estudu, iha eskola hothotu no Universidade sira. Enkuantu ita kuda interese nafatin atu haree ba pasadu nu’udar fonte inspirasaun ba ohinloron no abanbairua, ita bele hametin babeibeik ita-nia orgullu pertense ba Rai doben ida ne’e, ho Povu ida ho identidade no istória ho karaterístika rasik no úniku. Nu’udar atu rekoñesimentu no valorizasaun ba esforsu halibur testemuñu liu atus ualo iha Timor-Leste tomak no prodús duni obra koletiva ida, Prezidente Repúblika deside fó sertifikadu louvor koletivu ida ba Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta da Mulher Timor. Exelénsias, Maluk doben sira Prezidente Repúblika tau aas obra koletiva “Buibere Hamriik Ukun Rasik An”! Maibé, iha prosesu peskiza, hakerek no prodús obra koletiva ida ne’e, ita hatene katak maluk balun mak dada dalan, organiza, koordena, inspira no kaer metin mehi koletivu ne’e to’o nakfila ba realidade. Ida mak ita-nia Buibere Merita Alves “Bi Kiak” ne’ebé husik ona ita, iha 24 maiu liubá. Bainhira moras hela, sempre preokupa ho lansamentu livru ida ne’e nu’udar dalan ida atu haklaken no lori sosiedade tomak atu rekoñese no valoriza feto. Ho mós informasaun husi vídeo hatudu ohin, husi livru no dokumentasaun sira seluk ha’u lee ona no mós husi testemuñu oioin, inklui husi ha’u rasik, ita-nia buibere Merita Alves hatudu duni ba ita hotu oinsá nia kumpre dever serve Pátria. Haree ba nia ezemplu entermus dedikasaun, barani, espíritu sakrifísiu no determinasaun, iha períodu tomak luta libertasaun nasionál no, iha mós iha tempu ukun an, atu hatuur jutisa sosiál, Prezidente Repúblika deside fó onra, títulu póstumu, ba Buibere Merita Alves “Bi Kiak”, ho kondekorasaun Ordem Timor-Leste, grau Colar, títulu póstumu. Grau ida ne’e as liu ne’ebé Prezidente Repúblika bele fó ba entidade ka individualidade, tuir Dekretu-Lei númeru 20/2009 ho data 6 maiu, Ordem de Timor-Leste. Ho kondekorasaun espesiál ne’e, Prezidente Repúblika, ho Estadu Timor-Leste nia naran, hasa’e as memória eroína ida nian ne’ebé husik hela legadu boot ida ba ita hotu. Povu doben Maluk sira Loron ba lansamentu livru importante ne’e no kondekorasaun ba saudoza Buibere Merita Alves akontese hotu iha data istórika importante ida ba ita-nia luta libertasaun nasionál. Hafoin Bases de Apoio rahun iha 1979, inimigu hanoin katak Rezisténsia mate tiha ona no fó-sai ba mundu katak Povu Timur-Timur hili tiha ona dalan integrasaun no pembangunan ho Indonézia. Maibé, membru sobrevivente FALINTIL sira, ne’ebé organiza-an fila fali iha arredores no Dili laran, konsege duni fó sinal oinseluk ba mundu ho levantamentu iha Marabia, iha loron 10 junu 1980. Ho forsa kiik ida, besik ema atus ida rua nulu ho kilat neen nulu resin, FALINTIL, ho apoiu populasaun nian, halo asaltu ba fatin sira ne’ebé tropa indonéziu hela, hanesan Marabia, Dare, Fatunaba no Becora. Objetivu atake ne’e nian mak hatudu ba mundu katak FRETILIN sei eziste iha Timor-Leste no, Funu ba Ukun Rasik An sei kontinua! Hetan duni objetivu ida ne’e maibé inimigu kaer no lori-lakon to’ o ohin loron ita-nia ema liu atus ida rua nulu. Barak mak hetan dadur, inklui desterru ba Ataúro no balun tenke hatán ba interrogatóriu beibeik. Partisipa iha serimónia ida ne’e, eis-prizioneira ida, ita-nia Buibere Catarina de Araújo, ne’ebé ohinloron kaer kargu nu’ udar Vise-Presidente Comisaun 10 de Junho de 1980, Marabia. Hein katak partisipante no vítima sira sei publika mós livru ruma hodi sura loloos sira-nia istória barani. Maluk asu’ uain sira Povu doben Timor-Leste Molok ramata ha’u hakarak bolu atensaun hothotu nian ba situasaun feto sira-nian iha ita-nia sosiedade ohinloron. Livru “Hamriik Ukun Rasik An” hatudu prova barak katak ho duni feto sira-nia kontribuisaun mak ita konsege hetan Ukun rasik an. Feto sira mós sai eróina iha tempu luta ba Ukun Rasik An. Tanba ita-nia Luta Libertasaun Nasionál envolve mós feto, Konstituisaun hatuur mós direitu hanesan entre feto no mane no ita hatuur polítika edukasaun ba ema hotu, dalan nakloke liután ona ba ita-nia feto sira atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasional. Biar dalan nakloke dadaun, ita hotu hatene katak feto barak tebes mak moris ho tauk no halerik subar hela iha uma. Situasaun sira ne’e akontese tanba ema barak sei kaer metin tradisaun negativu ne’ebé hanehan feto maka’as. Feto barak hasoru hela violénsia doméstika no abuzu seksual ho forma oinoin, inklui labarik-feto sira. Atu lori ita-nia País ba oin ho susesu, ita tenke hakotu hodi biit no lalais abuzu sira iha uma laran ka ha fatin ne’ebé de’ it, ho razaun ne’ebé de’it. Prezidente Repúblika fiar katak liuhusi edukasaun ho valores hanesan domin, respeitu no espíritu solidariedade entre ema, hahú husi otas kiik kedas, mak ita bele hadi’ak sosiedade ninia komportamentu ba abanbairua. Ba jerasaun ohinloron nian, ha’u aproveita oportunidade ida ne’e hodi apela ba família no sosiedade tomak no ba entidade hothotu, atu hadomi no respeita liután ita-nia feto sira, tanba sira mak ai-rin metin ba família no ba sosiedade. Husu boot ba Parlamentu Nasional, Governu, PNTL, Prokuradoria-Jerál Repúblika no Tribunal sira atu hamutuk proteje vítima sira, inklui labarik feto sira, no hatuur justisa loloos ba sira ne’ebé komete krime. Tanba ita hasa’e ohin memória eroína no erói sira-nian asosiadu ho levantamentu Marabia, Prezidente Repúblika husu ba hothotu buka dalan atu nakfilak sira-nia mehi ba realidade. Sira luta ba liberta Povu, inkui mós ita-nia feto sira iha Timor-Leste tomak! Ne’e mak mehi boot mós husik hela husi ita-nia feton, bin ka alin Merita Alves “ Bi Kiak” ne’ebé Prezidente Repúblika ohin kondekora ho Ordem Timor-Leste atu fó honra nu’ udar eroína Timor-Leste. Ho lala’ok ida ne’e, Prezidente Repúblika konvida jerasaun foun atu banati tuir ninia ezemplu. Ho apoiu husi ita hotu, liuliu husi Governu, liuhusi Conselho dos Combatentes da Libertação Nasional, Museu da Resistência no Centro Chega, Prezidente Repúblika hein katak Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta da Mulher Timor sei hakaat ho susesu ba publikasaun faze daruak: Kombatente feto ida, istória ida! Nune’e, ita halo Povu Timor-Leste nia istória rasik! Viva Feto Timor-Leste! Viva solidariedade entre mane no feto! Viva Eroínas no Eroís Marabia nian! Viva Povu Timor-Leste. Livru Buibere hamriik ukun rasik án PR apresia inisiativa KFF proteje ai-parapa iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2021/07/26/pr-apresia-inisiativa-kff-proteje-ai-parapa-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2021-07-26 DILI, 26 jullu 2021 — Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, apresia inisiativa organizasaun Konservasaun Flora no Fauna (KFF) ne’ebé nia membru sira dedikadu no determinadu hodi promove no proteje ai-parapa iha Timor-Leste sai buras ba beibeik. Prezidente Repúblika hato’o mensajen Estadu ne’e liuhosi selebrasaun Loron Mundiál Konservasaun Floresta Ai-Parapa me’ebé selebra ho kuda ai-parapa iha Hera, Dili, loron 23 fulan-jullu tinan ne’e. Membru Organizasaun Konservasaun Flora no Fauna atu kuda-ai-parapa. Imajen/Mídia PR. “Ha’u husu ba Governu liu-liu Ministériu Agrikultura no Peskas no mós ba Sekretaria Estadu Ambiente no entidade sira seluk atu tulun organizasaun Konservasaun Flora no Fauna (KFF) hanesan organizasaun ne’ebé iha joven badinas no determinadu ho lema ‘Poteje Natureza’ atu garante ita hotu nia bein-estar no dezenvolvimenu sustentável ba Timor-Leste,” Prezidente Repúblika hateten mensajén ne’ebé lee hosi asesór Reinaldo Juniór Freitas Baptista Belo, liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Prezidente Repúblika apela ba sidadaun hotu-hotu atu kuda ai-parapa no ai sira seluk iha ámbitu kampaña nasionál hanaran “sidadaun ida, ai-oan ida” ne’ebé lansa iha janeiru 2019. Área ba ai-parapa iha Timor-Leste menus ba bei-beik tanba ohin loron iha de’it ektare 1,300, no área ida kiik liu ba liña kosteira naruk ho kilometru 735. Tanba ne’e, Prezidente Repúblika husu Governu atu tulun organizasaun Konservasaun Flora no Fauna (KFF) ba protesaun ai-parapa, garante bein-estar ema hotu nian no ba deenvolvimentu sustentavel. Prezidente Repúblika hato’o agradese ba United Nations Development Program (UNDP) tanba fó apoiu finanseiru ba KFF atu bele realiza nia mehi ba promove no proteje ai-parapa Iha Timor-Leste. Xefe Estadu husu ba Governu liuhosu Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) atu prepara estratéjia ba jestaun floresta ai-parapa atu iha matadalan rasik ba jestaun no uzu rekursu ida-ne’e. “Husu ba Ministériu Agrikultura no Peskas atu prepara estratéjia nasionál ba jestaun floresta ai-parapa hodi iha matadalan rasik ida ba jestaun no uzu sustentável ba rekursu naturál importante ida-ne’e ho partisipasaun komunidade sira-nian, liu-liu hosi sira-ne’ebé depende ba rekursu tasi nian hodi sustenta família,” Prezidente Repúblika hatetem Iha tinan-2019, Prezidente Repúblika rekoñese no valoriza Organizasaun KFF ho Prémiu Direitu Umanu, Sergio Viera de Mello ba kategória Direitu Ekonómiku no Sosiál. Prezidénsia Repúblika hasa’e bandeira nasionál “meia haste” https://tatoli.tl/2021/09/14/prezidensia-republika-hasae-bandeira-nasional-meia-haste/ tatoli.tl Notísia 2021-09-14 DILI, 14 setembru 2021 — Prezidénsia Repúblika hasa’e bandeira nasionál to’o meia haste (rin klaran) hodi hanoin hikas antigu Prezidente Repúblika Portugeza Jorge Sampaio ne’ebé mate iha 10 setembru 2021. Konsellu Ministru, segunda ne’e dekreta lutu nasionál ba antigu Prezidente Repúblika Portugeza Jorge Sampaio durante loron-tolu hah hosi 13-16 setembru 2021. Durante períodu lutu nasionál, bandeira nasionál sei hasa’e to’o meia haste (rin klaran) iha país tomak inklui misaun diplomátika. Iha 11 setembru 2021, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, lori Povu Timor- Leste nia naran no ninia aan rasik hakerek karta ba ninia omologu Prezidente Repúblika Portugéza Marcelo Rebelo de Sousa hodi hato’o sentida kondolénsia ba família enlutada no portugeza ne’ebé lakon Jorge Sampaio. “Timor-Leste lakon nia amigu ida no kompañeru luta ida iha momentu desizivu ba vida ami-nia País. Ema ida estraordináriu ne’ebé kombina intelijénsia no matenek ho fuan, ema ida nakonu ho asaun. Jorge Sampaio nu’udar ezemplu Polítiku ida-ne’ebé hala’o nia knaar ho seriedade no koerénsia,” Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten liuhosi karta liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e. Iha karta ne’e, Prezidente Repúblika Lú Olo hateten Jorge Sampaio nu’udar figura markante no inkontornável istória Portugal, lutadór kolen-laek ba liberdade no ba demokrasia, no Jorge Sampaio sempre sai hun ida ba inspirasaun ba ema hotu ne’ebé hakarak serve tan kauza públika ida. Jorge Sampaio estadista ida integru no umanu, iha kauza hotu-hotu ne’ebé nia hola parte hatudu nia néon boot luta ba justisa, ba dame, ba liberdade no ba diálogu entre sivilizasaun. Iha tempu ne’ebé nia hatene katak Indonézia fó sinál sei muda nia pozisaun iha relasaun ho Timor-Leste, Jorge Sampaio, nu’udar Xefe Estadu, hametin kedas nia atividade ba kauza Timor-Leste, hatudu dala ida tán nia koñesimentu kle’an kontestu internasionál no nia vizaun estratéjika. Iha 1999 hafoin referendu ne’ebé nakonu ho violénsia, Jorge Sampaio sai fulan insónia no serbisu makaas liután, iha kalan no loron atu hases tragédia ba timoro’an sira tanba kauza Timor nian ne’e halo Sampaio tanis. Prezidente Repúblika hateten, Timor-Leste haksolok tebes no orgullu ho prezensa Jorge Sampaio nian iha Díli, asiste isar Bandeira no rekoñesimentu internasionál ba Estadu Timor-Leste, iha 20 maiu 2002. Parlamentu Nasionál atribui títulu Cidadão Honorário da República Democrática de Timor-Leste ba Jorge Sampaio iha nia vizita ikus bainhira nia mai Timor-Leste iha 2006. Iha 2016, Estadu Timor-Leste rekoñese Jorge Sampaio nia solidariedade no apoiu ativu iha luta ba independénsia país nia ho Grande Colar de Ordem de Timor-Leste, rekoñesimentu ida aas liu iha Timor-Leste. “Ema boot sira hanesan nia nunka mate tanba nia legadu sira sei hela metin hosi jerasaun ba jerasaun,” Prezidente Repúblika hateten. Abertura kampaña iha Lautém, Horta introdús prioridade haat https://tatoli.tl/2022/03/02/abertura-kampana-iha-lautem-horta-introdus-prioridade-haat/ tatoli.tl Notísia 2022-03-02 LAUTÉM, 02 marsu 2022 —Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027 ho númeru sorteiu 14, José Manuel Ramos Horta, kuarta ne’e, halo abertura kampaña aberta dahuluk iha munisípiu Lautém. Kandidatu PR, José Manuel Ramos Horta, hato’o programa durante kampaña loron dahuluk iha Lautém, akompaña hosi Prezidente Partidu CNRT, Kayrala Xanana Gusmão, iha kampu 745, iha Lautém, kuarta (02/03). Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres Kampaña dahuluk ne’e realiza iha kampu 745, Lautém, ne’ebé akompaña hosi Prezidente Partidu Congresso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT), Kayrala Xanana Gusmão, ne’ebé uza atributu partidu nian. Durante kampaña, Kandidatu PR Horta introdús prioridade haat hanesan Repozisaun Orden Konstitusionál no Ordem Estadu Direitu Demokrátiku, Rekuperasaun Ekonómika (post-COVID-19), Kompeténsia Konstitusionál Prezidente Repúblika, inklui Boa Governasaun no Justisa. Liga ho Rekuperasaun Ekonómika , atu kontribui ba rekuperasaun no dezenvolvimentu ekonómiku iha períodu 2022-2027, bazeia ba kompeténsia konstitusionál, PR sei apoia Governu liuhosi asegura estabilidade makro-ekonómika, tanba desde tinan 2017, Timor-Leste laiha estabilidade makro-ekonómika tamba ekonomia hetan resesaun -3,1% iha tinan 2017 -0,7 iha tinan 2018 no -8,6% iha tinan 2020. Nune’e, estabilidade makro-ekonómika sei halo liuhosi asegura estabilidade polítika, normalidade iha despeza públika no hamenus risku ba investimentu privadu, asegura kualidade no kuantidade despeza públika hodi apoia kresimentu ekonómiku ne’ebé sustentável no inkluzivu, inklui kriasaun kampu traballu. Kampaña Kandidatu PR, José Manuel Ramos Horta, iha kampu 745, iha Lautém, kuarta (02/03). Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres Kandidatu PR ne’e haree katak daudaun postu serbisu limitadu no populasaun barak maka sei moris kiak, enkuantu surtu COVID-19 halo ema-nia moris difísil liután no ema barak lakon serbisu no lakon rendimentu. Nune’e, atu promove empregu no hamenus kiak, Kandidatu PR Horta komprometidu, bainhira hetan fiar, sei uza nia kompeténsia hodi aprova Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan no aprova lei sira ne’ebé promove kriasaun empregu no hasa’e padraun moris povu, liuliu asegura katak OJE investe barak iha infrastrutura, edukasaun, saúde, agrikultura no turizmu. Aleinde ne’e, promove no fasilita investimentu setór privadu atu diversifika ekonomia, kria empregu, no haburas atividade ekonómika iha área rurál, koopera ho nasaun sira seluk hodi promove ‘overseas labour schemes’. Investimentu setór privadu Prezidente Repúblika sei serbisu hamutuk ho Governu atu rekupera no transforma ekonomia ne’ebé sustentável ho investimentu privadu liuhosi promove investimentu setór privadu, hadi’a imajen Timor-Leste nu’udar destinasaun ba investimentu privadu liuhosi hametin estabilidade polítika no makro-ekonómika, promove setór produtivu sira hanesan setór petrolíferu (projetu tasi-mane iha kosta-súl), agrikultura no peska, turizmu no manufatura. Organiza no partisipia eventu internasionál sira hanesan Tour de Timor, bussiness forum iha rai-laran no rai-li’ur, no seluk-seluk tan. Aleinde ne’e, diplomasia ekonómika ne’ebé asegura katak Timor-Leste ninia misaun diplomátika sira tau diplomasia ekonómika nu’udar sira-nia knaar prinsipál ida. Atu fasilita investimentu setór privadu, ne’ebé Prezidente Repúblika sei serbisu hamutuk ho Governu, hodi estabelese ambiente negósiu ne’ebé konduzivu ba investimentu setór privadu, promove efisiénsia legál, presiza estabelese, armoniza, hadi’a lei no regulamentu hodi fó serteza no protesaun legál ba investimentu setór privadu. Promove kompetitividade OJE atu promove investimentu iha infrastrutura bázika no setór sira hodi fasilita investimentu privadu no kresimentu ekonómiku, investimentu iha kapitál umanu hanesan edukasaun, formasaun no saúde, atu hasa’e nível produtividade no kompetitividade traballadór timor-oan no investimentu iha teknolojia atu promove efisiénsia ekonómika. Implementa polítika fiskál ho prudente Polítika fiskál ne’ebé prudente sei kontribui ba estabilidade makro-ekonómika no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no sustentável, tanba ne’e Prezidente Repúblika sei hamutuk ho Governu atu promove polítika fiskál ne’ebé prudente liuhosi hametin sustentabilidade fiskál, levantamentu Fundu Petroliféru ba OJE kada tinan tenke halo ho prudénsia hodi asegura sustentabilidade fundu ba tempu naruk no presiza diversifika no hasa’e koleksaun reseita doméstika. Nune’e mós, kontrola kualidade orsamentál, kontrola kresimentu orsamentu ba despeza rekorente no aloka rekursu finanseiru barak liu ba investimentu iha infrastrutura no rekursu umanu no ba diversifikasaun ekonómika, no kontrola dívida públika hodi labele fó todan ba polítika fiskál iha futuru no utiliza dívida públika ba de’it investimentu. Promete mós katak, Bainhira hetan fiar hosi povu, Kandidatu PR Horta sei hamutuk ho Governu atu promove integrasaun ekonómika liuhosi Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), Belt and Road Initiative (BRI), Timor-Leste – Indonesia – Austrália (TIA) no inisiativa sira seluk atu promove no atrai investimentu mai Timor-Leste no asesu ba merkadu exportasaun. Aleinde ne’e, liuhosi diskursu, Ramos Horta kompromete kuandu sai Prezidente Repúblika sei serbisu hamutuk ho grupu arte-marsiál no rituál. “Serbisu hamutuk ho arte-marsiál no arte rituál sira, atu sira sai ajente ba dame, nune’e sira rasik kontribui ha rai ida-ne’e atu labele iha tan violénsia. Tanba uluk ha’u nu’udar Prezidente Repúblika períodu 2007-2012, ha’u-nia mehi maka hahú programa ida naran Dili sidade paz ne’ebé halo atividade lubuk ida, momentu ne’ebá ha’u fiar sé programa ne’e kontinua pelu menus tinan 10, buat ida bolu kultura paz bele tama iha ita hotu-nia uma no kakutak, tanba paz ne’e hola parta ita-nia fiar no kultura, sigifika laiha violénsia doméstika iha uma, eskola ne’ebé labarik sira hetan protesaun iha eskola,” Horta hateten. Bainhira povu fó fiar ba Kandidatu PR ne’e, nia komprometidu koordena ho parte hotu hodi hametin demokrasia. “Ba oin Prezidente Repúblika sei serbisu metin ho Governu, Parlamentu Nasionál, Sosiedade Sivil no komunidade internasionál, atu haklean no hametin demokrasia, problema kiak iha rai ida-ne’e, hadi’a kosok-oan sira, inan sira-nia moris, hadi’a juventude sira-nia kondisaun, joven iha idade eskolár atu hetan eskola ho kualidade, no fó nutrisaun di’ak,” nia dehan. Iha fatin hanesan, Abitante Lautém, Jerónimo do Carmo, iha esperansa ba Kandidatu PR, bainhirahetan fiar hosi povu, presiza serbisu hamutuk ho Governu hodi tau prioridade ba setór importante sira hanesan edukasaun no saúde. “Ha’u-nia hanoin hadi’a povu kbiit laek sira-nia moris, tau-matan ba edukasaun no saúde, tanba setór rua ne’e importante. Durante ne’e ami haree Governu ladún tau-matan ba eskola sira hanesan kondisaun infraestrutura eskola sira, karteira sira laiha, profesór barak mak tama idade 60 resin, maibé to’o ohin loron laiha rekrutamentu, tanba ne’e eskola balun laiha profesór,” nia preokupa. Kampaña ne’e partisipa hosi abitante hosi postu administrativu Iliomar, Lautém, Luro, Tutuala, no Lospalos iha munisípiu Lautém. Loron mundiál feto, SEII husu labele tesi ai-soe foer arbiru https://tatoli.tl/2022/03/08/loron-mundial-feto-seii-husu-labele-tesi-ai-soe-foer-arbiru/ tatoli.tl Notísia 2022-03-08 DILI, 08 marsu 2022 — Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no autoridade lokál sira inklui parseria sira, segunda ne’e, seleba loron mundiál feto ho tema ”Liga Igualdade Jéneru ba iha Mudansa Klimátika” iha postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautém. Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, hateten mudansa klimátika ne’e akontese tanba ema ninia hahalok rasik, nune’e presiza servisu hamutuk atu kuida mós ambiente. “Ha’u husu ba komunidade atu labele tesi ai arbiru no so’e foer arbiru tanba komunidade ne’ebé la kontributivu bele fó impaktu ida-ne’ebé ladi’ak ba ambiente no mós halo feto no labarik sira mak sai vítima husi asaun hirak-ne’e,” Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus hateten liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, tersa ne’e. Nia husu atu respeita malu, hadomi malu no iha tratamentu ne’ebé mak hanesan no labele halo diskriminasaun ba malu tanba ha feto no labarik, iha portadór defisiénsia sira, iha komunidade Lesbian, Biseksuál, Gay, Transjender no Inter-seksu (LGBTI). Agora daudaun, nia dehan. feto barak sei nafatin terus, sei nafatin hasoru violénsia no diskriminasaun, nune’e hamutuk halakon ida-ne’e hodi kontinua fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu iha Timor –Leste. Loron mundiál feto ne’e importante tebes ba feto hotu-hotu iha mundu tanba selebrasaun ida-ne’e halo hodi bele aselera promosaun igualdade jéneru ho susesu inan sira-nian iha sira-nia knar. Selebrasaun loron munidal feto ne’e, atu hanoin hikas eroina Maria Tapo ho nia maluk sira seluk ne’ebé fó mós sira ninia kontribuisaun ba Timor-Leste nia ukun rasik-an, tanba tempu ona oinsá feto bele sai duni parseira ida loloos ba mane sira atu bele kontribui di’ak liután iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Iha biban ne’e, SEII mós distribui mós fatin lixu ba iha aldeia, suku no postu Tutuala, aleinde ne’e mós atribui premiu ba manan-nain sira ba atividade sertame nível eskola sekundária. Iha fatin hanesan Vise-Ministra MSSI, Signi Chandrawati Verdial hateten atu lori nasaun ba dezenvolvimentu ida-ne’ebé mak di’ak mak presiza mós kontribuisaun feto nian. “Ami feto la’ós atu kompete ho mane maluk sira maibé ami atu sai ita-boot sira-nia parseiru atu bele kompleta malu iha atividade hotu-hotu hodi kontribui ba ita-nia ekonómia, sosiedade, liu-liu ba dezenvolvimentu ita-nia rain Timor-Leste, tanba nasaun ne’e presiza ita hotu ninia kontribuisaun. Atu lori nasaun ne’e ba oin, ita tenke sura mós ho feto sira-nia envolvimentu no sira-nia kontribuisaun ne’ebé ho númeru besik ema rihun 600,” nia hateten. Feto sira tenke hola parte iha nível desizaun tanba feto sira komprende liu feto no labarik sira ninia problema no sira iha esperiénsia rasik saida mak sira sente hanesan feto no hanesan inan iha família ida, komunidade no iha nasaun. Loron mundiál feto atu atinje igualdade jéneru Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, hateten Timor-Leste komemora loron internasionál feto hodi bele hetan atinjimentu ne’ebé feto sira halo ona iha aspetu sosiál, ekonomia, kultura no polítika. Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus hateten, selebra loron mundiál feto ne’e selebra hanesan kampaña ida atu hetan atinjementu iha igualdade jéneru no inkluzaun sosiál. “Loron ida-ne’e importante tebes tanba ita halo asaun oioin hodi bele aselera promosaun igualdade jéneru no inkluzaun sosiál. Feto Timor fó nia kontribuisaun iha tempu naruk iha área oioin. Feto Timor mós uluk kaer kilat, ema ne’ebé mate uluk iha liña de fogu iha fronteira ne’ebá mak maluk feto ida ho naran Maria Tapó no ohin loron ita nafatin hanoin,” Goverante ne’e hateten. Feto sira-nia luta fó hanoin katak feto sira sai parseira mane nian iha uma-laran, iha komunidade, iha nível oioin iha prosesu dezenvolvimentu nia-laran, brani fó protesaun ba mane sira iha luta hasoru invazór, tenke brani mós fahe ukun ho feto sira no tenke hanoin karik tempu ona feto bele sai parseiru ida ho loloos mane sira-nian atu bele kontribui di’ak liután iha prosesu dezenvolvimentu tomak. Asuntu igualdade jéneru ne’e la’ós problema feto nian de’it maibé asuntu parte hotu nian hanesan iha uma-laran, inan-aman, oan feto-mane nomós oan sira ho kondisaun defisiénsia no LGBTQI, nu’udar timor-oan tenke respeita malu no tenke iha tratamentu hanesan. Vise-Prezidente Grupu Feto Parlamentál Timor-Leste (GMPTL-sigla portugés), Domingas dos Santos, hateten tema ba loron mundiál feto ne’e atu refleta kondisaun real Timor-Leste nian. “Tema ba loron internasionál feto ne’e refelta ba ita-nia kondisaun agora, oinsá ita ida-idak bele asume knaar ho di’ak nune’e ita bele atinje igualdade jéneru no inkluzaun sosiál agora no ba futuru ne’ebé di’ak. Ita-nia Estadu Timor-Leste garante direitu fundamentál sidadaun sira-nian ne’ebé hatuur iha ita-nia lei inan KRDTL ne’ebé tau importánsia makaas ba direitu no liberdade ema ida-idak ninian,” nia dehan. Tan ne’e, nia hateten, iha liberdade atu hili no dezenvolve kapasidade pesoál ka profisionál sein iha restrisaun ba sira-nia jéneru. komemorasaun loron mundiál feto ho tema nasionál mak” Igualdade Jéneru no Mudansa Klimátika” no tema mundiál mak” Igualdade Jéneru Ohin-Loron ba Futuru Ne’ebé Sustentável” Iha biban ne’e, fahe mós lixu fatin 20 ba aldeia, suku, eskola no fatin públiku iha suku Mehara, postu adminiatrativu Tutuala, munisípiu Lautém hodi konsiensializa komunidade labele soe foer arbiru, no fahe prémiu ba manán-na’in. Loron mundiál ba feto: “igualdade jéneru ba iha mudansa klimátika” Lere hamutuk sarani Iliomar partisipa misa agradesimentu ba kampaña https://tatoli.tl/2022/03/18/lere-hamutuk-sarani-iliomar-partisipa-misa-agradesimentu-ba-kampana/ tatoli.tl Notísia 2022-03-18 LAUTÉM, 18 marsu 2022 —Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) independente ba períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 08, Tito da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’,  sesta ne’e, hamutuk ho sarani postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautém, halo misa agradesimentu ba kampaña semana-rua ne’ebé ramata ho di’ak. Durante prezide misa, Amu pároku, Igreja Nossa Senhora Maria Auxiliadora, Iliomar, Luís Pedro Claver Barros, agradese ba Kandidatu PR Lere Anan Timur, ne’ebé ohin mai hamutuk ho família no sarani Iliomar halo misa agradesimentu, tanba durante semana-rua nia laran hala’o kampaña hosi rai ulun to’o rai ikun no tasi-feto to’o tasi mane, ne’ebé buat hotu la’o di’ak tanba Maromak nia grasa. “Ha’u husu ba sarani sira, evanjellu São Mateus, hateten, nia sei fó to’os ne’e ba ema seluk kaer, ba ema ne’ebé to’o nia loron bele lori ai-fuan mai, iha tempu kuarezma fó hanoin no bolu ita atu hato’o sentimentu amizade ba malu nu’udar ema kriatura, sei hetan tentasaun maibé sé mak iha fiar ba Maromak, sei sai ema boot no felisidade ba ema tomak,” Padre selebrante Luís Pedro, hateten liuhosi nia omília, iha Igreja Maria Auxiliadora, Iliomar. Biban ne’e, nia konvida sarani sira atu reflete evanjellu São Mateus, ne’ebé aprezenta ema ne’ebé iha fiel, onestu, sinseru, no maturidade presisténsia, ne’ebé refere ba konteksu Timór, aban sidadaun sira sei partisipa Eleisaun Prezidensiál atu hili Prezidente Repúblika foun. “Tau ema ne’ebé loos iha nia fatin, nune’e tuir Jesus hanorin hodi halo buat ne’ebé loos no tuir dalan, ne’ebé ita tau konfiansa ba ema ne’ebé ita koñese, nune’e bele lori rai ne’e ba oin, hanesan Jesus haruka ita lori lia loos ba mundu. Ita tenke halo diferensa ba ita-nia moris, ha’u tau fiar ba ema ne’ebé hatene ko’alia no fiel iha nia moris,” nia tenik. Iha fatin hanesan, hafoin misa agradesimentu, Kandidatu PR Lere Anan Timur, hateten, objetivu ohin hamutuk ho nia espoza no família Iliomar halo misa agradesimentu tanba nu’udar ema kristaun ne’ebé la haluha Maromak bainhira simu grasa. “Ami foin mai hosi Dili, ha’u mai halo misa agradesimentu ne’e iha ne’e, tanba Iliomar mak ha’u-nia rai lulik ne’ebé ha’u moris bá, ohin kalan ita halo misa agradesimentu hanesan tradisaun ida, ne’ebé durante ne’e ha’u halo kampaña semana rua-nia laran no tanba ha’u ema katólika, Maromak, lulik, matebian sira ne’ebé mate tanba rai ida-ne’e mak ha’u-nia forsa, nune’e ha’u mai husu misa atu husu sira fó forsa ba ha’u,” nia dehan. Nia mós husu ba  komunidade Iliomar katak aban (19/03) loron eleisaun, tenke hili ema ne’ebé bele lori rai Timór ba oin. “Ha’u osan laiha atu fahe ba imi, maibé nu’udar Iliomar-oan ne’ebé kandidata-an hakarak sai Prezidente Repúblika, ha’u husu imi hotu vota ba ha’u, tanba ha’u sai Prezidente nu’udar iliomar-oan no rai lulik Timor-Leste nia naran mak ba, nune’e imi hotu fó fiar ba ha’u, ida-ne’e ha’u fiar katak, ha’u sei manán iha eleisaun tinan ne’e,” Lere dehan. Iha eleisaun aban, Lere hamutuk ho nia família sei vota iha nia moris fatin Iliomar. Lere manán ho votu maioria 616 iha suku Caenlio Lautém https://tatoli.tl/2022/03/19/lere-manan-ho-votu-maioria-616-iha-suku-caenlio-lautem/ tatoli.tl Notísia 2022-03-19 LAUTÉM, 19 marsu 2022 —Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) independente ba períodu 2022-2027, ho númeru sorteiu 08, Tito da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’, manán votu maioria 616, hosi totál votu válidu 664 iha suku Caenlio, postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautém. Suku Caenlio iha sentru votasaun ida no paralelu ida, ne’ebé eleitór ohin ezerse sira-nia direitu votu iha fatin rua. “Ohin, ita-nia eleitór hosi suku ne’ebé ezerse sira-nia direitu votu ba Eleisaun Prezidensiál 2022, rezultadu votasaun hatudu Kandidatu Prezidente Repúblika ho sorteiu númeru 08 mak hetan votu másimu hamutuk 616,” Xefe suku Caenlio, Julião Soares, hateten ba Agência TATOLI, iha sede suku Caenlio, hafoin rona rezultadu votu, sábadu ne’e. Nune’e, kandidatura seluk ne’ebé hetan votu iha suku ne’e, tuir mai mak hanesan Mariano Asanami ho votu 20, José Ramos Horta ho votu 15, Armanda Berta dos Santos sia ho votu 6, Maria Ângela Freitas da Silva ho votu 1, Isabel da Costa Ferreira ho votu 1, enkuantu kandidatura seluk la hetan votu. Aleinde ne’e, iha votu nulu lima, branku 0, rejeita 1. Eleitór 664 ne’e kompostu hosi aldeia lima hanesan, Caidavalarin, Larimi, Liufalun, Maluhira no Titiravein. Rezultadu ne’e fó sai hafoin votatante sira ezerse sira-nia direitu votu, hahú hosi tuku 07:00 to’o tuku 15:00, no ekipa Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) hahú sura votu iha tuku 16:00 no fó sai rezultadu iha tuku 17:00. Komandante PNTL Lautém iha esperansa membru hakat metin liután ba povu https://tatoli.tl/2022/03/27/komandante-pntl-lautem-iha-esperansa-membru-hakat-metin-liutan-ba-povu/ tatoli.tl Notísia 2022-03-27 LAUTÉM, 27 marsu 2022 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) munisípiu Lautém, domingu ne’e, selebra loron PNTL ba da-XXII ho tema ‘Prontu hametin lei no ordén ho imparsiál  no neutru hodi prevene krime iha Estadu Dekmokrátiku’. Iha ámbitu ne’e, Komandante PNTL munisípiu Lautém, Superintendente Polísia, António Rego Fernandes, iha esperansa membru sira bele hakat metin liután ba povu. “Membru PNTL Lautém ne’ebé ha’u hadomi, imi tenke kontinua nafatin servisu hanesan fatuk angular ba Polísia ne’ebé forte, fiar metin iha mudansa ho neon iha promesa sosiál no esperansa hakat ba oin sei metin liután ba povu Timor-Leste tomak,” Komandante PNTL munsipál hateten iha  Komandu PNTL Lautém. Nune’e, nia husu membru sira atu kumpre didi’ak misaun, tanba segredu susesu mak sei koloka nafatin konfiansa fiar metin iha servisu ho esforsu fíziku hosi membru mane no feto. Aleinde ne’e, Komandante nota mós katak dalaruma sosiedade hamosu kompreende sala, maibé sira firme no respeitu nafatin membru Polísia. Nia husu mós atu membru hatudu serbisu profesionál no prontu hala’o knaar saida de’it no bainhira de’it bainhira povu presiza. “Ha’u kontinua orienta imi to’o imi-nia determinasaun no enerjia hodi fiar metin dezeju futuru ne’ebé hakruuk onestu ba jerasaun sira, liuliu hakruuk hosi liberdade dezenvolvimentu sustentável hosi seguransa tomak. Tanba PNTL harii ho nia lema serví no protejer, ho ida ne’e PNTL mantein pás,” nia dehan. Kombatente husu Lú Olo tau atensaun ba reverifikasaun dadus veteranu rejistadu 2009 https://tatoli.tl/2022/04/05/kombatente-husu-lu-olo-tau-atensaun-ba-reverifikasaun-dadus-veteranu-rejistadu-2009/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 AILEU, 05 abríl 2022 — Komunidade no Kombatente ida iha Aileu, Fernando de Jesus, husu kandidatu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, bainhira re-eleitu presiza tau atensaun hodi re-verifika fali dadus veteranu ne’ebé rejista iha 2009 no dadus foun ne’ebé daudaun ne’e verifika ho didi’ak, tanba iha tempu rezisténsia númeru veteranu uitoan maibé agora númeru boot tebe-tebes. “Iha Aileu ema-ne’ebé uluk luta hahú iha 1975 maibé hetan de’it pensaun ho grau 4a7. Nune’e mós hanesan ita haree veteranu uluk uitoan maibé agora númeru boot hodi simu pensaun. Entaun ha’u husu Prezidente foun atu oinsá tau atensaun reverifika fali dadus hodi haree didi’ak bazea ba ema-nia envolvimentu iha luta,” Nia hateten iha ámbitu kampaña ho tipu diálogu ne’ebé kandidatu PR Lú Olo hala’o ho apoiante no simpatizante iha salaun Timor Klaran, Aileu Vila, tersa ne’e. Nia mós husu mós Xefe Estadu bainhira reeleitu servisu hamutuk ho ezekutivu oinsá kontinua implementa programa Uma Kbiit Laek (UKL) ba povu tomak iha territóriu nasionál liu-liu ba povu kbiit laek sira. Parte seluk, husu atu tau orsamentu ba arte marsiál hodi hakbiit atividade dezenvolve sira-nia talentu desportu hodi bele kompete iha eventu nasionál no internasionál. Entretantu, Jacinto Borges, husu ba kandiodatu ne’ebé eleitu sai PR karaik tenke kria kondisaun dignu ba veteranu sira iha postu Administrativu Laulara hodi presiza aprova lei ruma harii uma ba veteran sira ne’ebé uluk luta ba Timor-Leste nia autodeterminasaun ne’e. Kona-ba programa estrada, bee mos, la’os kompeténsia PR nian maibé hein katak mandatu mai bele hamutuk ho Governu atu haree. Reprezentante Feto, Sabina Gusmão, bolu antesaun ba Prezidente Repúblika foun atu tau atensaun ba inan-faluk ne’ebé balun moris kondisaun marjinalizadu ho labarik abandonadu iha dalan ninin sira-ne’e. “Ida-ne’e mak ami husu atu tau atensaun ba feto-falun no oan-ki’ak sira ne’ebé abandonadu,” nia dehan. Hatán ba preokupasaun hirak ne’e, Lú Olo hateten programa dezenvolvimentu nia parte nafatin bolu atensaun ba ezekutivu liuhosi Primeiru-Ministru atu bele implementa programa sira liga ba povu nia moris di’ak, tanba iha nia mandatu atuál hanesan Xefe Estadu sempre halo komunikasaun ho ezekutivu no bainhira re-elitu nafatin tau atensaun. “Dalan ba Prezidente Repúblika bele koopera nafatin ho Governu liuhosi nia programa no orsamentu ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova responde ba povu nia problema sira-ne’e,” nia hateten. Koordenadór Plataforma Koligasaun VIII Governu Konstitusionál no atual Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Mari Alkatiri, hateten estabelesimentu plataforma entre Fretilin, PLP, KHUNTO hakarak hametin liután atu lori Governu ne’e to’o mandatu ramata no iha tinan lima mai ne’ebé halibur mós partidu sira seluk hanesan Os Verdes, Frente Mudansa no sira seluk. Nia sempre hasoru malu ho Primeiru-Ministru VIII Governu hodi ko’alia implementasaun programa sira hanesan implementasaun Uma Kbiit La’ek (UKL) ne’ebé mai hosi VIII Governu nia programa iha tinan ne’e nafatin kontinua, Cesta Bázika ho programa sosiál no infraetrutura sira seluk sei nafatin la’o. Aleiende sei tau fundu veteranu orsamentu millaun $100 hodi haree kestaun veteranu, no hanoin mós proposta ida hanesan dekretu lei hodi hadi’a populasaun hirak ne’ebé sira-nia uma ho kondisaun ladún di’ak no hirak ne’ebé harii ho duut oinsá mak halo reabilita no hanoin atu kria sede no jináziu ba arte marsiál no rituál sira-ne’ebé exista iha Timor-Leste hodi hala’o atividade treinu hodi dezenvolve desportu joven sira-nian. Nune’e mós, sei kria dekretu-lei oinsá fó subsídiu ba povu iha fulan-dezembru tanba funsionáriu públiku sira kada tinan sempre hetan saláriu desímu terseiru. “Tanba ne’e atu kontinua programa sira ne’e mak kandidatu Lú Olo tenke eleitu sai Prezidente Repúblika ba mandatu daruak hodi bele garante estabilidade polítika no governativa,” nia hateten. Lú Olo la viola konstituisaun durante mandatu 2017-2022 https://tatoli.tl/2022/04/05/lu-olo-defende-la-viola-konstituisaun-durante-mandatu-2017-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-04-05 AILEU, 05 abríl 2022 — Kandidatu Prezidente Repúblika hanesan mós atual Xefe Estadu 2017-2022, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten durante nia mandatu ne’ebé besik ramata iha loron 20 maiu tinan ne’e, nia la viola konstituisaun maibé hala’o knar bazea de’it ba konstituisaun. “Primeiru-Ministru indijita hosi partidu mais votadu no nomea pose hosi Prezidente Repúblika no ba membru Governu aprezenta tuir proposta Primeiru-Ministru nian atu Prezidente Repúblika nomea no fó pose se konstituisaun hakerek hanesan ne’e, simplemesnte Prezidente Repúblika kumpre de’it ida-ne’e,” Lú Olo  hato’o lia hirak ne’e bainhira hala’o kampaña ho tipu diálogu ho forsa polítika plataforma koligasaun hosi Fretilin, PLP, KHUNTO ho aliadu sira seluk  no populasaun iha salaun Timor Klaran, Aileu Vila, tersa ne’e. Nia esplika, kona-ba prosesu polítiku ne’ebé akontese liubá ligadu ho aprezentasaun karta demisaun Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak no la fó pose ba membru Governu na’in-sia (9) ne’e. Nia argumenta katak, la hatán balun la signifika viola konstituisaun nune’e kumpre no problema ne’e relasiona ho ezekutivu nian, no bainhira loos mak Xefe Estadu demite Primeiru-Ministru, Ministru no Sekretáriu Estadu. “Se Prezidente Repúblika iha kompeténsia atu nomea membru Governu sira mak Prezidente Repúblika mós iha kompeténsia atu bele hatun membru Governu sira, nune’e PR iha kompeténsia rua de’it mak ida atu hasa’e no hatun,” nia dehan. Bainhira Prezidente Repúblika la fó pose ba membru Governu na’in-rua ka tolu iha razaun hanesan nia-parte dehan fila-fali ba Primeiru-Ministru (PM) maibé PR labele hili fali ema seluk hodi troka proposta ne’ebé PM hato’o ne’e sala, maibé PR hato’o simplesmente de’it ba troka ida-ne’e. Hanesan mós, PR bainhira hatun membru Governu ida la’ós PR mak hateten ba PM katak PR la gosta ministru ida-ne’e tenke hasai tiha maibé ida ne’e lae. maibé PR fó livre ba membru Governu sira bainhira  PR hatun só liu hosi nafatin proposta Xefe Governu rasik. “Proposta hosi Primeiru-Ministru rasik mak hodi hato’o ba Prezidente Repúblika atu bele deside demite ka lae. Se la demite Prezidente mós hatete fila-fali ba iha PM ho razaun hanesan ne’e no demite sira seluk ho razaun hanesan ne’e, ita boot sira propoin mai,” nia dehan. Ida-ne’e relasaun instituisionál Xefe Estadu ho órgaun ezekutivu atu la’o iha estabilidade nia laran ida-ne’e la signifika órgaun sira halo opozisaun ba malu. “La signifika Prezidente Repúblika halo opozisaun ba Governu, lae. Maibé ida-ne’e kompoténsia Prezidente nian,” Lú Olo dehan. Atuál Xefe Estadu ne’e dehan, maluk balun hanoin situasaun balun liubá ne’e loloos PR devia demite tiha PM Taur Matan Ruak maibé loloos la afsil hanesan sira dehan ne’e. “Se la demite ne’e obriga ka no tanbasá Prezidente la demite PM, tanba de’it Parlamentu Nasionál la aprova ninia orsamentu ida-ne’e, obrigadu tenke demite kedas Primeiru-Ministru, ida-ne’e la’ós hanesan ne’e,” nia dehan. Regra la’os hanesan ne’e ida biar bele maiória ida apoiu Governu ne’e mak nakfera tiha ona maibé Governu Primeiru-Ministru nafatin eziste nafatin. “So bainhira Prezidente Repúblika demite Governu hakat fila-fali artigu 112 iha konstituisaun ne’ebé prevee kondisaun oin tolu ka haat mak Primeiru-Ministru moras todan, nia laiha kapasidade ona atu servisu ka mate. Ida seluk karik Prezidente Repúblika aseita pedidu demisaun ne’ebé PM aprezenta, se Parlamentu Nasionál la aprova konfiansa ona ba Governu no ikus liu karik PN aprova mosaun sensura Governu mate kedas iha fatin,” nia esplika. Nune’e kondisaun haat ne’e mak bele ba iha PR halo exersísu atu demite PM ka Governu maibé laiha kondisaun haat ne’e sei la demite. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak haruka de’it karta demisaun ida no momentu ne’e prinsipál maiória ida nakfera tiha ona sira halai hamutuk atu forma Governu foun, entaun PM ba hatama pedidu demisaun ba Prezidente atu oinsá ne’e kompeténsia PR nian. Maibé antes ba to’o ne’ebá, nia dehan, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no Primeiru-Ministru deklara ba públiku katak AMP agora laiha ka mate tiha ona tanba CNRT mak baku mate ona. Maibé AMP ida sira baku rahun tiha ona halai hamutuk tiha tenke demite lalais Governu forma fali Governu dasia foun no Primeiru-Ministru haruka duni karta demisaun no PR estuda fali  kona-ba oinsá mak bele hatun ka lae, tanba rekezitu ohin hateten se mak PR aseita pedidu hosi PM oinsá deside desizaun. PR só demite duni bainhira iha funsionamentu normál iha instituisaun Estadu nian maibé momentu ne’ebá laiha nesesidade tanbasá Governu ida hela minoria bele kompleta fila-fali maiória hodi aprezenta fali orsamentu Estadu ba PN atu diskute. Bainhira Prezidente Repúblika seidauk hola desizaun hosi fali sorin partidu sira-ne’ebé atu forma Governu dasia ezije loos tenke demite ona PM hodi forma fali Governu, maibé PR la simu presaun ema ka nein partidu ida atu demite Governu no uza de’it nia kompeténsia la hakruuk vontade partidu ida-nian. “To’o ikus ba formasaun Governu ha’u sei haree hela kona-ba sira-nia dokumentu sira atu forma koligasaun ida-idak halo kongresu rasik atu forma Governu sira ba hasoru malu ko’alia. Maibé ha’u hateten ita-boot sira hakarak forma Governu la prenxe tuir rekezitu legál atu sai hanesan alternative,” nia hateten. Hanesan rekezitu iha lei partidu polítiku so kongresu ida mak bele deklara hakarak halo koligasaun no sira hotu ba duni halo kongresu ka konferénsia lalais, hafoin ne’e nafatin haruka fali dokumentu ezije PR tenke demite agora maibé PR tenke haree vontade hosi ida-idak lai oinsa agora partidu balun dehan kandidatu, balun fali hateten hakarak Governu inkluzaun, balun fali hateten harak Xanana Gusmão sai Primeiru-Ministru. Realmente PR deteta situasaun rua ida uluk Aliansa Mundansa Progressu (AMP) no ikus Aliansa Maiória Parlamentár. “Buat rua la hanesan ida uluk pre-eleitorál no ikus liu post-eleitorál maibé hanesan tipu akordu insidensia parlamentár ida partidu halo no nakfera tiha ona momentu vota kontra orsamentu. Se minória no Prezidente Repúblika sei haree hotu sasán sira-ne’e akontese partidu PLP ho Fretilin sira iha akordu ida hodi halo plataforma ida atu forma Governu ida-ne’e no ida -ne’e mós haruka hotu ba Tribunál no Tribunál hatete laiha problema ida,” nia haklaken. La kleur partidu Khunto ne’ebé forma koligasaun Governu dasia sees hosi koligasaun no ba reforsa hamutuk ho estabelesimentu plataforma. “Agora maiória tiha ona iha Parlamentu no Prezidente ba demite tan fali Primeiru-Ministru atu halo saida nian. Se parlamentu ne’e baze seguru ba Governu atu la’o oin hanoin laiha razaun,” nia afirma. Nia informa, depois husu fila-fali ba Tribunál Rekursu hodi notifika partidu ida-idak forma koligasaun biar KHUNTO sai ona koligasaun sei iha ka lae, nune’e partidu sira hato’o fali ba Tribunál katak koligasaun hotu ona. Nia dehan, ikus la aseita desizaun nune’e deputadu na’in-18 hamutuk ho advogadu hatama keixa ka petisaun ida  ba iha Tribunál Rekursu,  primeiru pontu kona-ba la fó pose ba membru Governu na’in-sia no segundu la demite Governu ho sira seluk halo prosesu barak katak Prezidente Repúblika viola ona konstituisaun. “Maibé ikus ami to’o semana ida Tribunál fó fila indeferementu ba sira-nia prosesu la tau kestaun ne’ebé sira hateten, Tribunál Rekursu avalia hotu ona prosesu sira la halo buat ida,” nia hateten. COVID-19: kazu pozitivu na'in rua, rekuperadu lima no ativu 11 https://tatoli.tl/2022/04/12/covid-19-kazu-pozitivu-nain-rua-rekuperadu-lima-no-ativu-11/ tatoli.tl Notísia 2022-04-12 DILI, 12 abríl 2022 —  Ministériu Saúde relata, kazu detetadu pozitivu foun na’in-rua, rekuperadu lima no kazu ativu na’in-11. “Kazu detetadu foun ohin rua, rekuperadu lima no kazu ativu 11,” hateten Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu ohin  ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 12 abríl 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 22.844 no óbitu 130. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR  119, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu tolu, viájen internasionál 116, follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 11 abríl 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 50 hanesan Maubisse laiha, Maliana 20, Viqueque tolu, Suai rua,  Baucau laiha Ermera laiha, RAEOA haat, HNGV  28, Lautém laiha, Vera Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, simu ona vasina to’o iha loron 12 abríl 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (86,4%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (81,2%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,3% no simu ona doze daruak 71,7%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,1/100 mil abitante. Iha loron  12 abril  2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha baixa ho COVID-19 laiha. Estudante 8.223 iha Viqueque simu ona vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/04/12/estudante-8-223-iha-viqueque-simu-ona-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-04-12 VIQUEQUE, 12  abril 2022 — Estudante ho idade 12 to’o 17 hamutuk 8.223 (78,57%) kompostu hosi mane 3.276 no feto 1.153, hosi totál 11.528 iha Viqueque simu ona vasina Pfizer. “Ami kontinua fó vasina AstraZeneca ba sira ne’ebé seidauk kompletu no ita halo booster ba ema sira ne’ebé kompleta ona vasina doze daruak, hodi hetan tan doze ida hodi kompleta,” Diretór Servisu Saúde Munisípiu Viqueque, Francisco de Carvalho, informa ba Agência TATOLI, iha ninia knaaar fatin, iha Boro-matan, tersa ne’e. Tuir dadus, ema ne’ebé simu vasina booster iha munisípiu Viqueque kompostu hosi mane 1.253 no feto 1.187. Tuir Diretór servisu munisipál, Dezafiu ne’ebé ekipa saúde enfrenta maka kondisaun jeográfika munisípiu Viqueque ne’ebé la’o ladún di’ak, liuliu iha tempu udan labele asesu fasilidade maibé ekipa saúde nafatin esforsu hodi fó vasina ba komunidade no dezafiu seluk maka  estudante sira-nia inan-aman la aseita oan simu vasina. “Maibé ami nafatin ko’alia atu oan sira tenki simu vasina, tanba futuru labarik sira aban bainrua kontinua eskola, vasina sai hanesan sertifikadu ida ba estudante sira hodi tama iha universidade,” nia hato’o. Servisu Saúde munisípiu Viqueque kolabora hamutuk ho parte edukasaun Viqueque hodi rekolla dadus estudante hamutuk 11.177, nune’e ekipa pesoál saúde kontinua fó vasina ba eskola no komunidade. Tuir dadus, eskola sira ne’ebé simu ona vasina maka hanesan Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Caiju Laran, Ensinu Báziku Filiál (EBF) Fatudere, EBF Raitahu, EBC Ular Rihik, EBF Fatukilat, EBF Bibileo, EBF Wetah, EBF Aimanas Rai, EBC Welolo, EBF Lasama, EBF  Santa Lurdes, EBF Uaimori, no EBF 117 Lugasa. Empreza 3.984 eziste foun hafoin Governu introdús medida rekuperasaun ekonómika https://tatoli.tl/2022/04/14/empreza-3-984-eziste-foun-hafoin-governu-introdus-medida-rekuperasaun-ekonomika/ tatoli.tl Notísia 2022-04-14 DILI, 14 abril 2022 –Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, hateten, hafoin Governu introdús medida rekuperasaun ekonómika iha ámbitu pandemia COVID-19, iha empreza eziste fali no rejista foun hamutuk 3.984 iha tinan 2021. “Empreza hirak ne’e barak opera iha setór produtivu, okupa kedas 2.700 resin no iha empreza ne’ebé opera iha agrikultura hamutuk 58. Hosi númeru ne’e, TradeInvest emite sertifikadu investimentu ho númeru signifikante,” Ministru relata liuhosi programa ‘Meet the Press’, hodi relata atinjimentu VIII Governu Konstitusionál, ne’ebé realiza hosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), iha salaun Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla portugés), Palásiu Governu, kinta ne’e. Tuir Ministru, empreza balun eziste filafali tanba ho medida rekuperasaun ekonómika hanesan programa Cesta Bázika fó vantajen boot ba empreza lokál. Governu mós rejista empreza haat ho valór investimentu millaun $19 iha tinan 2021, investe iha setór produtivu hanesan agrikulta no turizmu. Enkuantu, iha tinan 2022 konsege rezolve tan investimentu pendente hanesan Pelican Paradise ne’ebé foin lalais asina ona akordu investimentu iha fulan-maiu no sei halo lansamentu hatúr fatuk dahuluk. Governante ne’e dehan, planu rekuperasaun ekonómika dezeña hosi ekipa lidera hosi atuál Ministru Finansa (MF), Rui Augusto Gomes, define iha faze emerjénsia, médiu no tempu naruk. Iha faze emerjénsia ho medida haat, kompostu hosi medida tulun família sira asesu ba ai-han ka Cesta Bázika, tulun empreza sira atubele iha posibilidade halo atividade ou mantein hodi labele taka atu nune’e labele iha despedimentu ( pecat ) ba traballadór sira, inklui tulun setór informál sira hetan protesaun ruma iha situasaun defisil. “Governu aplika medida sira hodi ajuda komunidade iha tinan 2020 fulan ikus no tinan 2021 (tinan tomak). Ita imajina, bainhira medida sira ne’e Governu lahalo iha tinan 2021, Timor-Leste hasoru situasaun todan liu iha tinan 2020, tanba ita hasoru ona COVID-19 no inundasaun, entaun jere medida sira ne’e hodi bele kontinua iha 2021, to’o fim tinan ne’e konsege sai hosi kreximentu negativu,” nia esplika. Enkuantu, MKAE konklui ona programa ne’ebé nu’udar mós medida ba rekuperasaun ekonómika hanesan seguransa alimentár. “Iha tinan 2021, Governu aplika medida haat ne’ebé ho seguransa alimentár maibé kuandu iha revizaun orsamentu Governu mós propoin aloka osan ba seguransa alimentár ba família vulnerável sira. Medida ida-ne’e Governu konsege ezekuta no ramata iha fevereiru 2022. Entaun medida sira halo prezensa Estadu iha komunidade ho kondisaun defisil bele asesu ba ai-han. Medida seguransa alimentár konsege distribui ai-han ba benefisiáriu 102.000,” Joaquim informa. Ministru dehan, medida sira iha faze rekuperasaun ekonómika nafatin aplika maibé iha medida hamutuk 71 ho valór millaun $120 resin atribui ba kada ministériu atu hola parte iha planu rekuperasaun ekonómika hanaran ‘rekuperasaun no transformasaun’, ne’ebé konsege ezekuta ho di’ak. COVID-19: kazu detetadu pozitivu na'in-ida no ativu 20 https://tatoli.tl/2022/04/20/covid-19-kazu-detetadu-pozitivu-nain-ida-no-ativu-20-2/ tatoli.tl Notísia 2022-04-20 DILI, 20 abríl  2022 — Ministériu Saúde relata kazu, detetadu pozitivu foun na’in-ida, rekuperadu  laiha no kazu ativu 20. “Kazu detetadu ohin ida, rekuperadu laiha no kazu ativu 20,” hateten Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas  liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 20 abril 2022  iha kumulativu kazu konfirmadu 22.854 no óbitu 130. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR  143,  kompostu vijilánsia sentinela laiha , rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu haat, viájen internasionál 139 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 19 abril 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 43, hanesan Maubisse laiha, Maliana lima, Viqueque tolu, Suai 20, Baucau laiha Ermera laiha, RAEOA haat, HNGV  38, Lautém laiha, Vera Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 20 abril 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (86,5%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (81,5%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,6% no simu ona doze daruak ,72,1%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,1/100 mil abitante. Iha loron  20 abríl 2022 , izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha baixa ho COVID-19 laiha. Reabilitasaun fatin izolamentu Baucau atinje 80% https://tatoli.tl/2022/04/21/reabilitasaun-fatin-izolamentu-baucau-atinje-80/ tatoli.tl Notísia 2022-04-21 BAUCAU, 21 abríl 2022 – Progresu reabilitasaun ba fatin izolamentu iha eis ospitál suku Tirilolo, postu administrativu Baucau Vila ne’ebé ezekuta hosi kompañia Central Hiel Unipesóal, Lda atinje ona 80%. Tipu projetu refere ajudikasaun direita ne’ebé utiliza hosi fundu Covid-19 iha tinan 2020 ho durasaun kontratu fulan-tolu, hahú iha janeiru to’o marsu 2020 ho orsamentu $469.360,62. Governu liuhosi Ministériu Saúde deside halo estensaun no tuir planu sei finaliza iha fulan-maiu tinan ne’e tanba kondisaun, liuliu pandemia covid-19 ne’ebé difikulta movimentasaun durante prosesu reabilitasaun eis ospitál refere. “Ohin, ha’u mai haree nia progresu atinje ona pursentu 80-resin, ami halo estensaun ba datoluk ona no ha’u hein katak ho estensaun ne’e bele finaliza tanba ita presiza fatin ba pasiente sira,” Ministra Saúde, Odete Maria Belo hateten iha Vila Nova, kinta ne’e. Governu halo ona pagamentu metade ba obra refere no husu kompaña atu aselera serbisu nune’e bele finaliza lalais tanba tuir planu ministéru saúde atu utuliza fatin refere ba klínika ka sentru matan ne’ebé sei estabelese mós iha munisípiu hotu-hotu. “Ami hatene osan iha mak halo ajudikasaun kontratu ba nia, entaun tenke halo, la’ós hein de’it ministériu saúde no orsamentu ida-ne’e fundu Covid-19, la’ós razaun laiha pagamentu depois la halo konstrusaun, ami hili tanba preparadu no osan iha atu halo konstrusaun,” Odete akresenta. Estudante na’in-1.764 iha RAEOA simu ona vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/04/22/estudante-nain-1-764-iha-raeoa-simu-ona-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-04-22 OÉ-CUSSE, 22 abríl 2022 – Estudante ho tinan 12 to’o 18 hamutuk na’in-1.764 (5,62%) iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) partisipa ona kampaña vasinasaun vasina Pfizer, hodi hasa’e imunidade prevene-aan hosi moras COVID-19. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Saúde, Manuel da Costa, hatete, implementasaun kampaña vasina Pfizer ba oan-sira tinan 12 to’o 18, lansa dahuluk iha RAEOA iha loron 7 abríl, no alvu iha kampaña ne’e envolve labarik na’in-9.708 mak tarjetu ba rejiaun nian, ne’ebé kabe ba eskola hamutuk 101 hosi enisnu báziku to’o sekundáriu. “Hosi 7 abríl to’o agora ita atinje ona 5,62% ne’ebé mak ita-nia oan sira simu ona vasina Pfizer mai hosi labarik 1.764 mak koopera ona ho fasilidade saúde simu vasina, tantu eskola no la eskola maibé idade minoridade, ne’e katégoria tama iha alvu Pfizer,” Manuel da Costa, ko’alia ba jornalista sira iha Sikluli, sub-rejiaun Pante Makasar, Oé-Cusse, sesta ne’e. Tuir kaléndariu hosi Ministériu Saúde katak, vasina Pfizer tenke remata iha fulan-maiu tinan ne’e iha rejiaun Oé-Cusse, tanba iha munisípiu 12 kuaze konklui ona. “Ita agora kontinua intensifika ba labarik sira hotu, ita espera katak iha maiu tenke remata, nune’e ita bele garante oan-sira iha ona imunidade atu hasoru moris COVID-19 iha Oé-Cusse,” nia akresenta. Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Saúde ne’e, fó sai katak, estoke vasina Pfizer iha RAEOA sei sufisiente hodi halo vasinasaun tanba antes ne’e Ministériu Saúde (MS) apoia viál 390 ba Oé-Cusse, daudaun ne’e balu halo ona vasina, hela de’it viál ualu mak sei iha armazein ai-moruk, maibé parte autoridade mós prepara ona hodi submete ona pedidu iha nasionál atu apoia tán vasina Pfizer. Entretantu, persentajen ba vasina AstraZeneca ba doze dahuluk iha RAEOA daudaun ne’e atinje ona 85,6% no doze kompletu atinje ona 75,4%. Estudante na’in-16.162 iha Baucau simu ona vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/04/25/estudante-nain-16-162-iha-baucau-simu-ona-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-04-25 BAUCAU, 25 abríl 2022 – Estudante na’in-16.162 simu ona vasina tipu Pfizer hanesan parte hosi kampaña imunizasaun kontra Covid-19 iha munisípiu Baucau. Hosi totál estudante refere simu vasina ona doze dahuluk korresponde ho 86% no doze daruak na’in-4.912 (26%). Enkuantu estudante ne’ebé seidauk vasina hamutuk na’in-2.702 hosi totál alvu na’in-18.864 ne’ebé mai hosi eskola hamutuk 200 kompostu hosi ensinu báziku sestu-anu, ensinu báziku sentrál no sekundária. Ofisiál Programa Promosaun Edukasaun Saúde ba Vasina Pfizer Baucau, Abrão Pinto, hateten daudaun ne’e kampaña de’it ho tipu vasina Pfizer nune’e husu ba komunidade idade 18 ba leten ne’ebé seidauk simu vasina bele partisipa iha programa kampaña vasina Pfizer hodi hasa’e imunidade hasoru ameasa Covid-19. “Komunidade ne’ebé vasina AstraZeneca doze kompletu ona no intervalu fulan-haat ona, bele simu booster ho Pfizer,” Abrão Pinto ko’alia iha Vila Antiga, segunda ne’e. Servisu Saúde Baucau fó-sai dadus katak, sentru saúde Uailli totál eskola 17 ho alvu estudante 1.537, estudante ne’ebé vasina ona hamutuk 152, Baguia totál eskola 28 hosi estudante 1.323, estudante ne’ebé vasina ona hamutuk 1.307. Hosi parte Sentru Saude Bucoli totál eskola neen, estudante ne’ebé vasina ona hamutuk 1.013 hosi alvu estudante 1.072, Laga totál eskola 26 no vasina ona hamutuk 1.702 hosi alvu estudante 1.713. Parte Quelicai nian totál eskola 46, estudante ne’ebé vasina ona hamutuk 1.739 hosi alvu hamutuk 2.112, Vemasse totál eskola hitu, vasina ona estudante 689 hosi alvu hamutuk 867. Nune’e mós Venilale totál eskola 30, vasina ona estudante nain-2.617 hosi alvu hamutuk 3.038, Riamare totál eskola 32, vasina ona 5.210 hosi alvu estudante 6.840 no sentru saúde Ossoqueli totál eskola ualu, vasina ona 373 hosi alvu hamutuk 431. Estudante CAFE Maliana na’in-338 kompleta ona vasina Pfizer https://tatoli.tl/2022/04/28/estudante-cafe-maliana-nain-338-kompleta-ona-vasina-pfizer/ tatoli.tl Notísia 2022-04-28 BOBONARO, 28 abríl 2022 – Estudante hosi eskola Sekundária Sentru Aprendizajen no Formasaun Eskolár (CAFE, sigla portugés) Maliana, munisípiu Bobonaro hosi idade tinan 12 to’o 17 hamutuk na’in-338 kompleta ona doze vasina Pfizer. Koordenadora Eskola CAFE Maliana, Martinha Cejarinha da Costa Soares, informa antes ne’e iha loron 23 fulan-marsu totál estudante 300-resin aseitadu simu vasina doze dahuluk. Hosi númeru estudante ne’e iha balun mak lakohi simu vasina tanba ina-aman seidauk aseita relasiona informasaun hoax katak vasina ne’ebé ema balu lansa iha mídia sosiál. “Sira-ne’ebé iha primeiru doze lakohi simu, maibé graças a deus vasina tuir mai iha segunda doze sira mós bele simu hotu, ne’e mak totál estudante 338 mak kompleta ona vasina Pfizer,” nia informa ba Tatoli, iha salaun PDHJ Unidade Territoriál Bobonaro, kinta ne’e. Responsável eskola ne’e haktuir, dezde rona informasaun katak Governu Timor-Leste hetan apoia vasina  Pfizer hosi nasaun seluk, parte eskola halo kedas koordenasaun ho parte servisu saúde munisípiu Bobonaro atu oferese vasina ba estudante sira. Koordenadór eskola CAFE ne’e konsidera programa vasina ne’e iha progresu di’ak, tanba antes implementa pesoál saúde sira halo uluk advokasia ba manorin na’in sira, estudante hotu no inan-aman sira hafoin entrega karta konsentimentu nune’e bele foti desizaun ba oan sira simu vasina. “Durante implementasaun programa ne’e estudante sira entusiazmu tebes simu vasina no inisiativa rasik hosi inan-aman sira tamba ne’e mak to’o ohin loron estudante hotu hetan ona vasina,” nia hateten. Tuir dadus hosi Sentru saúde Maliana dezde implementasaun programa iha fulan-maiu to’o loron 27 fulan-abril, estudante sira simu vasina Pfizer iha postu administrativu ne’e doze dahuluk hamutuk na’in-4,827 no doze daruak ema na’in-797. MEJD no Instituto Camões halo abertura kursu lian portugés iha Ainaro https://tatoli.tl/2022/04/29/mejd-no-instituto-camoes-halo-abertura-kursu-lian-portuges-iha-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-04-29 AINARO, 29 abril 2022 —Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) no Instituto Camões , sesta ne’e, realiza serimónia abertura ofisiál kursu formasaun lian portugés nível A2 ba profesór iha nível ensinu hotu iha ámbitu projetu PRO-Portugés. Superintendente Edukasaun munisípiu Ainaro, Celestino de Jesus António, hateten, kursu ne’e sei hahú iha loron 03 maiu 2022. “Ita iha profesór hamutuk 100 maka sei frekuenta kursu lian portugés durante tinan-ida. Profesór sira  mai hosi postu administrativu haat, ne’ebé kada postu sei delega profesór hamutuk 25,” Superintendente Edukasaun munisipál informa iha salaun eis Kodim Ainaro. Nune’e, Celestino de Jesus, konsidera kursu portugés ne’e importante tebes ba profesór sira atu hasa’e koñesimentu ida-idak iha lian portugés hodi bele hadi’a liután kualidade edukasaun iha Timor-Leste. “Antes ne’e profesór sira frekuenta ona kursu nível A1, maibé programa ne’e paradu tanba situasaun COVID-19, maibé Governu liuhosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu tinan ne’e reativa filafali formasaun ne’e tuir akordu kooperasaun ne’ebé maka halo ona ho Governu Portugal iha tinan tinan hirak liubá,” nia akresenta. Iha fatin hanesan, Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia, informa, kursu hanesan sei realiza mós iha munisípiu seluk inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). “Formasaun ne’e sei hala’o durante oras 120 nia laran. Profesór sira hosi nível ensinu báziku to’o ensinu sekundáriu ne’ebé atu tuir formasaun ne’e hamutuk 4.300 no sei fó hosi formadór hamutuk na’in-86 iha postu administrativu hotu,” Ministru tenik. Inisiativa ne’e mosu tanba Governu rona preokupasaun hosi sosiedade Sivíl, inan-aman, inklui deputadu sira, katak profesór no estudante sira iha eskola públika ninia kapasidade atu komprende lian portugéza la sufisiente. Tanba ne’e maka ministériu foti desizaun halo kooperasaun ho Governu Portugal liuhosi Instituto Camões no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, sigla portugés) hodi realiza formasaun ba profesór sira. “Ida-ne’e hanesan kompromisu VIII Governu Konstitusionál atu fó formasaun di’ak ba profesór sira iha disiplina ida-idak ho lian portugés, nune’e sira ho koñesimentu lian portugés sufisiente bele kontinua hanorin estudante sira,” nia akresenta. Nune’e, governante ne’e iha esperansa profesór sira sei partisipa ativa iha formasaun ne’e no MEJD sei fó apoiu tomak tuir kbiit ne’ebé iha inklui sei hadi’a kurríkulu atu nune’e bele fasilita livru manuál ba profesór sira ho lian portugés hodi bele hakbiit nafatin abilidade iha aula. Nune’e mós, tuir Xefe Departamentu Peskiza no Fiskalizasaun FDCH, Fernando do Nasimento, programa formasaun ne’e realiza durante tinan barak ona, maibé tinan ne’e FDCH aloka orsamentu hamutuk $1.810.495 hodi apoiu atividade operasionál tomak. FDCH ho MEJD selebra akordu desde tinan 2019 to’o agora hodi responde ba planu dezenvolvimentu nasionál tinan 2001 to’o 2030, ne’ebé apoiu ne’e sei kontinua la’o to’o atinje ninia meta. COVID-19 : pozitivu haat no ativu 18 https://tatoli.tl/2022/05/01/covid-19-pozitivu-haat-no-ativu-18/ tatoli.tl Notísia 2022-05-01 DILI, 01 maiu 2022 - Ministériu Saúde, domingu ne’e rejista kazu foun haat (4), rekuperadu ida no kazu ativu 18. “Ohin, kazu detetadu foun haat, rekuperadu ida no kazu ativu 18,” Koordenadora Jerál Surtu Covid-19, Odete da Silva Viegas, liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 01 maiu 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 22.871 no óbitu 130. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 88, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku 60, rastreiu aleatóriu rua, viajen internasionál 26 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 30 abríl 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 50, hanesan Baucau laiha, Ermera laiha, Bobonaro 20, Maubisse laiha, RAEOA laiha, Covalima 10, Viqueque laiha, Lautem laiha, HNGV 20 no Vera Cruz laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 27 abríl 2022 , tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (86,6%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (81,5%). Enkuantu, sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,6% no simu ona doze daruak 72,2%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 0,1/100 mil abitante, iha loron 01 maiu 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu ospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha baixa ho COVID-19 laiha. Armanda Bertta: “Labarik sira mós presiza domin hosi inan-aman” https://tatoli.tl/2022/06/02/armanda-bertta-labarik-sira-mos-presiza-domin-hosi-inan-aman/ tatoli.tl Notísia 2022-06-02 DILI, 02 junu 2022 — V ise-Primeiru Ministru no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, hateten presiza promove no valoriza prinsípiu direitu labarik sira-nian iha Timor-Leste. “Labarik sira mós tenke hetan domin husi inan ho aman no laiha deskriminasaun ba labarik sira, tenki promove no valoriza prinsípiu igualdade direitu no mós respeitu labarik sira-nia dignidade, halo tratamentu ba labarik sira hotu ho di’ak no eduka, atu nune’e bele resforsa, konsideira no aprendizajen,” Governante ne’e hateten liuhosi komunikadu imprensa hafoin selebra loron mundiál labarik iha munisípiu Lautém ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e. Governante ne’e reforsa tan, Governu Timor-Leste konsideira katak ho selebrasaun loron internasionál ba labarik sira-nian iha mundu tomak espesiál iha Nasaun Timor-Leste, sai hanesan loron ne’ebé importante tebes ba labarik sira no ba futuru Governu sei esforsu liután, atu nune’e bele kria Lei protesaun ba labarik nian tuir baze legál ne’ebé iha. “Ohin loron importante ba labarik sira hotu iha mundu tomak inklui mós Timor-Leste, tan ida-ne’e mak ohin ita hotu hamutuk ho Prezidente Institutu Defeza Direitu ba Labarik, ne’ebé mak responsável ba asuntu labarik nian. No mós membru Governu balun ne’ebé mak partisípa iha loron ohin, inklui parseira sira hotu ne’ebé durante ne’e tau matan ba labarik sira, hodi selebra loron mundiál ba labarik sira hotu iha Timor-Leste, espesiál iha munisipiu Lautém,” nia dehan. Partisípa iha selebrasaun loron mundiál labarik nian ne’e mak Vise-Ministru Edukasaun Joventude no Desportu (MEJD), Vise-Ministru Justisa (MJ), Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Country Reprezentante Unicef iha Timor-Leste, Reprezentante hosi Embaixada Indonézia, Amu Paroquia Munisípiu Lautém nian inklui parseira dezenvolvimentu sira hotu no Autoridade Munisípiu Lautém hotu ho inan no aman sira. Peskadór Valu kada loron akumula osan $100 https://tatoli.tl/2022/06/08/peskador-valu-kada-loron-akumula-osan-100/ tatoli.tl Notísia 2022-06-08 LAUTÉM, 08 juñu 2022 —Peskadór, Modisto Marques, hateten, bainhira sira halo atividade hanesan tula ema ho bero hosi Valu bá vizita iha illa Jaco, kada loron sira bele hetan entre $50 to’o $100. “Ami-nia servisu mak tun tasi buka ikan, aleinde ne’e tula mós ema bainhira husu ami lori sira ho ami-nia bero ba Jaco, loron ida ema bele to’o 10, dala ruma mós ema ida ka rua de’it,” Peskadór relata ba Agência Tatoli, iha Valu, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautém. Tutuala-oan ne’e dehan, vizitante sira ne’e barak liu hanesan ema estranjeiru. “Malae mak babain mai barak, sira barak mak mai iha loron sábadu no domingu, timor-oan mós iha maibé ladun, tanba ne’e mak ami hetan osan depende ba vizitante sira,” nia akresenta. Atividade tula vizitante vizita illa Jaco ne’e hala’o desde tinan 2006 to’o agora. “Ami iha ró kiik rasik, maibé antes ne’e Governu fó apoiu ró boot. Ami iha grupu kooperativa ne’ebé kuandu ema barak uza ró boot no osan tau hamutuk kada fulan-tolu mak ami fahe malu. Ami hamutuk na’in-14, bainhira ami fahe osan kada ema hetan de’it $50 tanba ami barak,” nia konta tuir. Mane ho idade 40 ne’e informa, sira-nia atividade loron-loron mak hein ema bainhira husu ajuda entaun sira hetan osan, kuandu laiha maka sira ba buka osan hodi utiliza sosa fali kombustível, selu oan nia eskola no ba nesesidade família. “Ha’u sente kontente tebes ho ha’u-nia serbisu maski dalaruma ladun hetan osan maibé atu halo oinsá serbisu mak nune’e, kuandu ita la serbisu la hetan osan,” nia tenik. Tuir oráriu ne’ebé iha maka, sira hahú tula vizitante ba illa Jaco hahú dadeer tuku 09:00 otl to’o lokraik, ne’ebé kada ema selu $10, la eziste selu kada grupu. Aileu prepara planu estabelese merkadu no terminal munisipal https://tatoli.tl/2022/06/18/aileu-prepara-planu-estabelese-merkadu-no-terminal-munisipal/ tatoli.tl Notísia 2022-06-18 AILEU, 18 juñu 2022 — Autoridade munisípiu Aileu dadauk ne’e hahu halo preparasaun planu hodi estabelese merkadu no terminal munisipal foun hodi fasilita liu tan komunidade no hasa’e ekonomia iha rai laran. Administrador Munisípiu Aileu, Abel da Conceição hateten merkadu   ne’ebé dadaun ne’e iha lokaliza iha sidade laran no estrada protokolu ho nune’e   konsidera la sufisiente hodi hatan ba nesesidade hanesan merkadu munisipal ida. “Sidade Aileu ne’e klot lo’os, rai tetuk ladun barak para   atu halo desenvolvimentu sira. Merkadu Aileu ne’e iha lo’os sidade nia laran no estrada protokolu, ho nune’e ha’u koalia ona  ho Governu sentral no agora   hetan dalan,” dehan Abel da Conceição ba Tatoli iha Suku Aisirimou, sexta ne’e. Nia esplika, iha loron segunda (13/06) parte autoridade halo ona sorumutu badak ho rai nain atu bele kolia konaba folin rai tanbá area ne’ebé hili hanesan rai privadu. “Ita identifika ne’e terenu no iha rai privadu iha parte Suku Erbuti  to’o Mantane nian. Rai Nain sira kolabora diak lo’os no ami iha ona konkordansia folin ba rai entre sira ho estadu,” dehan Nia. Rai Nain ho Autoridade iha ona konkordansia ba folin rai ba kada metru kubiku ho folin $25.00 ho nia luan hektare ne’en (6). Fatin ne’ebé konsidera estratejiku tebes tanbá iha deit distansia metru 20 to’o metru 30 hodi hakat mai estrada protokolu. Administrador Munisípiu Aileu ne’e mós informa, parte autoridade hahu prepara ona karta hodi informa ba governu sentral relasiona ho dezisaun entre Rai Nain ho Autoridade Lokal nune’e bele hakat ba prosesu indeminizasaun iha tempu badak nia laran. “Fatin ne’e favoravel tebes no ita espera ho merkadu no terminal foun ne’e ita bele halo jestaun ba movimentu transporte. Alende ne’e bele tranzita iha fatin refere, tanbá komunidade husi munisipiu barak mak liu husi Aileu, ida ne’e ita bele uza hodi hasa’e ekonomia rai laran,” Abel da Conceição esplika. Jeografikamente Aileu ho nia rai luan 676.02 km². Munisípiu Aileu rasik iha postu administrativu ha’at mak Aileu Vila, Remexiu, Lekidoe no Laulara.  Total Suku hamutuk 31 no Aldeia iha 135. Governu deside aumenta orsamentu $984.188 ba projetu manutensaun estrada Dili-Ainaro https://tatoli.tl/2022/06/29/governu-deside-aumenta-orsamentu-984-188-ba-projetu-manutensaun-estrada-dili-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-06-29 DILI, 29 juñu 2022 –Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, kuarta ne’e, delibera no aprova proposta alterasaun ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, kona-ba kontratu públiku ba manutensaun estrada. Konstratu públiku ne’e ho númeru ICB/018/MOPTC-2017 ba obra atu hadi’a no halo manutensaun ba estrada Dili-Ainaro, lote 2, trosu Laulara-Solerema, ho loron hahú obra 10 setembru 2018 no autorizasaun hodi aumenta despeza ne’ebé korespondente. “Prazu ne’ebé prevee atu entrega obra ne’e aumenta tan loron 365, sura hahú hosi loron efetividade kontratu nian no sei termina iha loron 16 novembru 2022 no kustu aumenta tan $984.188,24, nune’e, tanba aumentu ne’e, valór finál kontratu nian sa’e ba $18.839.489,50,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin ramata reuniaun ezekutivu. Portavós Governu dehan, laiha implikasaun ba kustu tanba orsamentu hirak ne’e prevee antes ona no impedimentu sira ne’e mosu tanba situasaun ne’ebé akontese iha tempu sira liubá tanba ne’e maka aumentu loron no orsamentu. Julio Pereira, Lisensiadu agrikultura: Di'ak liu, ha'u halo to'os https://tatoli.tl/2022/07/01/julio-pereira-lisensiadu-agrikulturadiak-liu-hau-halo-toos/ tatoli.tl Notísia 2022-07-01 “Timor ne’e rai-buras. Soké dalaruma ita mak baruk-(…) lakohi habelar ita-nia agrikultura ne’e. Ita mak hakarak habelar agrikultura ne’e; ita kuda modo, kuda tomate, ita la presiza ba buka serbisu. Joven, ita tenke badinas. Ne’e para hetan osan gampang (fasil). La presiza depende ba Governu” F-FDTL no PNTL sei apoiu MS implementa protokolu COVID-19 iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/07/06/f-fdtl-no-pntl-sei-apoiu-ms-implementa-protokolu-covid-19-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-07-06 DILI, 06 jullu 2022 — Diretór Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC), Brigadeiru Jenerál, João Miranda ‘Aluk’, hateten, ekipa FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba oin sei serbisu hamutuk ho Ministériu Saúde (MS) hodi implementa protokolu COVID-19 iha Timor-Leste. Antes ne’e, bainhira eziste Sala Situasaun CIGC, instituisaun rua ne’e serbisu hamutuk, maibé hafoin disolve Sala Situasaun, instituisaun rua nia papel ba MS kona-ba implementasaun medida protokolu COVID-19 nian iha Timor-Leste hanesan oinsá mak ema hotu iha konsiénsia hetan vasina kompleta. “Ema balun seidauk iha konsiénsia di’ak atu koopera ho Ministériu Saúde atu simu vasina, tanba ne’e ekipa ne’e ho papel atu apoiu Ministeriu saúde atu halo sosializasaun ba implentasaun vasina iha ita-nia nasaun,” Brigadeiru Jenerál Aluk hateten, hafoin hasoru malu ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Nia dehan, maski Sala Situasaun la eziste ona, maibé ekipa rua ne’e nia serbisu mak hamutuk ho CIGC hodi akompaña no ajuda MS ba prosesu vasinasaun, tanba to’o agora iha ema balun sei fiar lia falsu no la fiar COVID-19 nia ezisténsia hodi lakohi simu vasina. Nune’e, ekipa rua ne’e bele apoiu MS halo sosializasaun hodi esklarese informasaun loloos ba komunidade no bele simu vasina hodi hadook-an hosi moras COVID-19. Aleinde ne’e, sira mós halo kontrolu ba pontu entrada sira ne’ebé ema halo movimentu tama-sai, maski númeru kazu COVID-19 menus ona, maibé medida sira ne’e tenke implementa nafatin atu evita moras ne’e aumeta barak. “Kada nasaun kria kondisaun hodi implementasaun medida, tanba ne’e ita mós tenke kontrolu nafatin medidada sira ne’e,” nia akresenta. Iha enkontru ho Primeriu-Ministeriu, husu atu ekipa PNTL no F-FDTL kontinua ho  apoiu nafatin ba MS atu alkansa objetivu sira. “Ita-nia objetivu no hakarak mak lori prosesu vasinasaun ida, nune’e tenta atu ema hotu simu vasina ho mínimu doze daruak tanba balun hetan tiha ona vasina datoluk, maibé balun to’o agora ida mos la hetan, ne’ebé Primeiru-Ministru husu atu ita apoiu nafatin Ministériu Saúde atu implementa ida-ne’e,” nia dehan. Foinsa’e 26 sai benefisiáriu ba formasaun ospitalidade https://tatoli.tl/2022/07/06/foinsae-26-sai-benefisiariu-ba-formasaun-ospitalidade-husi-etda/ tatoli.tl Notísia 2022-07-06 DILI, o6 jullu 2022 – Foinsa’e 26 husi munisípiu 12 inklui Rejiaun autonoma espesiál Oe-cusse Ambeno (RAEOA), ho apoiu husi Sekretáriu Estadu juventude no desportu (SEJD), sai benefisiáriu ba formasaun ospitalidade husi ETDA (East Timor Development Agency) atu prepara sira bele fornese serbisu no presta servisu ho kualidade iha área ospitalidade. Foinsa’e sira ne’e, kada munisípiu ida reprezenta ema na’in rua, hafoin ultrapasa teste aptidaun no numerásia inklui prosesu selesaun seluk ho ‘rigór’, iha ETDA, Dili. Tanba ne’e, foinsa’e 26 sei partisipasaun atividade formasaun iha ETDA durante fulan tolu; hahú ohin, no sei ramata iha outubru. “ETDA hahú oinsá mak atu priense lakuña hirak ne’e hodi dezenvolve programa sira ne’ebé hakbiit joven sira,”  Diretór ETDA, Januario Neto Mok, hateten, iha abertura formasaun, iha salaun formasaun ETDA, Fatuhada-Dili, kuarta ne’e. “Hanesan sentru formasaun ninia komitmentu maka harii, atu forma estudante sira atu tama iha atividade hodi partisipa iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian no muda sira-nia aan agora ba moris ne’ebé di’ak liu. Oinsá prepara rekursu umanu hodi partisipa iha dezenvolvimentu iha rai-laran, bele aplika serbisu iha fatin seluk,” Ezekutivu ne’e hatutan. Tuir Diretór ETDA, antes formasaun, joven sira ne’ebé elijível liuhusi prosesu rekrutamentu ne’ebé mak fahe ba faze tolu; primeiru, anúnsia bolsa formasaun ba públiku hafoin kandidatu ne’ebé rejistu hamutuk ema 586. Faze daruak mak halo selesaun dokumentu no ema 386 mak liu no tama ba faze entrevista no tuir teste aptidaun no númerasia nian nune’e selesionadu mak ema 26 ne’ebé daudaun ne’e tuir ona formasaun ospitalidade refere. “Formasaun ne’e hahú tiha ona iha horseik ne’ebé parte husi ETDA fó-koñesimentu báziku ba formandu sira,” nia haktuir. Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Kriatividade Juventude, Sekretáriu Estadu juventude no desportu (SEJD), Cesarino da Silva, informa katak kada tinan SEJD oferese formasaun idéntika ka hanesan ba joven timoroan sira. Iha tinan kotuk, hahú ho joven 40 maibé ninia prosesu lahanesan tanba tinan kotuk ne’e husu rekomendasaun husi sentru juventude ida-idak iha munisípiu; rekomenda ema na’in haat kada munisípiu nune’e tinan ida ne’e muda ninia mekanizmu hakarak loke ba públiku: ema hotu asesu no joven sira bele kompete. “Fundu ne’ebé SEJD fó hodi apoiu ba programa refere ho montante orsamentu $31.875 ( trinta e um mil oito centos e setenta e cinco ),” Diretór Cesarino da Silva informa, hodi hatan pergunta husi TATOLI, depois abertura programa formasaun. Benefisiáriu progarama, Cecilia Tilman Barreto, husi munisípiu Dili sente orgullu ho bolsa ne’e tanba, tuir nia, bele ajuda nia iha futuru, hodi hetan serbisu ne’ebé di’ak. Nia garante katak, esperiénsia ne’ebé sei hetan, bele ba implementa iha komunidade no espera bele kria duni serbisu ba sira-nia aan atu nune’e bele ajuda sira-nia moris. “Ha’u-nia komitment  (kompromisu) mak serbisu maka’as hodi bele remata ha’u-nia bolsa ida ne’e tanba ida ne’e hanesan oportunidade di’ak tebes,” Cecilia Tilman Barreto hateten ba jornalista sira. Enkuantu, formasaun fulan tolu ne’e, depois konklui, formandu sira sei aprezenta sira-nia Planu negósiu ba SEJD no SEJD sei haree fali sira ninia planu negósiu ba futuru, hodi kontinua reforsa nafatin sira-nia atividade sira liuhusi apoiu, hanesan fundu ki’ik-oan ba sira para oinsá ba harii sira-nia negósiu ka sira-nia atividade iha sira ida-idak nia munisípiu. Iha tinan kotuk formandu sira ne’ebé ramata ona formasaun, SEJD orienta sira ba asesu fundu ida hanaran ‘Estimulu Emprendedorizmu Sosiál’. Entretantu, atividade abertura programa formasaun ospitalidade ba foinsa’e 26, partisipa husi reprezentante SEJD, David Tomas Ribeiro, Diretora INDMO, Isabel Fernandes de Lima, Diretór nasionál kriatividade juventude, Cesarino da Silva no Diretór jerál SEJD inklui Diretór ETDA rasik, Januario Neto Mok. Veteranu Ermera kria grupu soru tais no hakiak animál https://tatoli.tl/2022/07/12/veteranu-ermera-kria-grupu-soru-tais-no-hakiak-animal/ tatoli.tl Notísia 2022-07-12 DILI, 12 jullu 2022 — Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Ermera António Soares ‘Tatamailau’, hateten tuir planu grupu veteranu grau 0-3 no 4-7 iha Ermera ne’ebé lahetan pensaun kada fulan ne’e sei kria grupu soru tais no hakiak animál hodi buka moris. “Kona-ba planu Governu integra veteranu iha vida ekonómika, ita bele dehan Governu seidauk implementa. Maibé, iha Ermera feto sira forma grupu hodi soru tais tanba hakarak promove tais Timor-Leste liu-liu tais Ermera nian ba mundu,” António Soares ‘Tatamailau’ hateten ba Agência TATOLI iha eskritóriu CCLN, Dili, tersa ne’e. Tatamailau hateten, grupu soru tais ne’e veteranu parte Postu Administrativu Atsabe nian mak forma ona grupu no entrega ona mai CCLN maibé seidauk iha rezultadu. “Ami hatama ona grupu atividade liga ho vida ekonómika nian mai iha Konsellu Nasionál maibé ami seidauk simu rezultadu ba ami-nia proposta ne’e,” nia relembra. Aleinde soru tais, nia dehan, iha mós grupu haki’ak animál hosi postu administrativu Railaco ho Fatulia, depois grupu rua hosi Ermera no postu adminiatrativu Letefoho no mós planu haki’ak animál. “Ida-ne’e ami-nia planu no ami hakarak ami-nia maluk veteranu sira mós hetan moris di’ak ho osan natoon ne’ebé Governu oferese, hodi bele halo negósiu no hakiak animál  no mós maluk feto sira hakarak soru tais hodi dezenvolve sira-nia oan nia moris iha futuru,” nia hateten. Tinan ne’e, Governu planu aloka osan rihun $30 ba Ermera no osan ne’e la sufisiente hodi buka moris tanba grupu veteranu barak liu. “Entaun husu ba Estadu no Governu atu aselera programa ne’e, nune’e bele fó benefísiu ba kombatente sira. Depois husu para tinan oin tenke tau prioridade mós ba veteranu ne’ebé lahetan benefísiu mensalmente. Signifika aumenta osan hodi bele kobre veteranu sira,” nia dehan. Nia informa, dadus veteranu ne’ebé rejistu iha Munisípiu Ermera, iha postu administrativeu sira ne’e hamutuk ema 3,000. Revizaun dekretu-lei importasaun veíkulu iha faze rekolla pareser kada instituisaun https://tatoli.tl/2022/07/13/revizaun-dekretu-lei-importasaun-veikulu-iha-faze-rekolla-pareser-kada-instituisaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-13 DILI, 13 jullu 2022 –Autoridade Aduaneira (AA)/Alfándega liuhosi Ministériu Finansa (MF) submete ona proposta revizaun dekretu-lei númeru 30/2011 27 jullu, kona-ba kondisaun no prosedimentu sira hodi observa relativamente importasaun veíkulu sira, ba Prezidénsia Konsellu Ministru hodi tau iha ajenda diskusaun. “Agora iha faze ida ministériu hirak fó ona pareser, hela ministériu ida maka seidauk fó maibé informasaun ne’e ami pasa fali ona atu ministériu ne’ebé maka seidauk fó, bele fó ninia pareser kona-ba asuntu ida-ne’e, nune’e sira na’in hira ne’e bele proponente hotu,” Ministriu Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós Governu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Antes ne’e, proposta revizaun ne’e submete liu ona fulan-ida ba Konsellu Ministru. Tuir Ministru, revizaun ba dekretu-lei imporasaun veíkulu ne’e hanesan asuntu ida artekulisaun institusionál ida, tanba ne’e presiza haree didi’ak, liuliu relasiona ho kompeténsia parte Ministériu Finansa no Ministériu Transporte no Komunikasaun ne’ebé presiza artikula ida-ne’e. “Tanba ministériu hirak ne’e konforme orgánika Governu no kompeténsia legál, kada instituisaun iha ninia kompeténsia rasik, iha relasaun ho importasaun ne’ebé la’ós ministériu ida kompeténsia ida de’it, ne’e la’ós de’it asuntu aduaneira nian ou impostu nian de’it, maibé mós asuntu ne’ebé liga ba ho polítika komersiál,” nia akresenta. Governante ne’e dehan, iha prátika mundiál ba komérsiu nian, prátika sira hanesan ne’e akontese, prátika balun ema sosa pesa de’it mai fa’an filafali. “Ha’u lakohi ko’alia kona-ba detallu antes ha’u haree didi’ak esbosu dekretu-lei ne’e, bainhira to’o faze diskusaun kle’an, parte téknika no jurístika sira halo diskusaun, ha’u akompaña no haree halo didi’ak no mós haree parte implikasaun ba polítika komersiál, polítika no transporte nian,” nia tenik. Bainhira husu kona-ba ministériu ne’ebé seidauk fó pareser, Ministru deside la fó informasaun kona-ba asuntu ne’e. Governu apoiu veteranu 0-3 no 4-7 nia oan asesu edukasaun https://tatoli.tl/2022/07/18/governu-apoiu-veteranu-0-3-no-4-7-nia-oan-hosi-asesu-ba-edukasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-07-18 DILI, 18 jullu 2022 — Prezidente Interinu Konsellu Veteranu Munisípiu Aileu, Domingos Mendonça ‘Tutur’, hateten Governu liuhosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN) ho Servisu Apoiu Sosiedade Sivil no Auditória Sosiál (SASCAS) apoiu veteranu 0-3 no 4-7 nia-oan hodi asesu ba edukasaun. “Ko’alia kona-ba integra iha vida ekonómia ne’e mak SASCAS apoiu osan $500,000 ba veteranu grau 0-3 no 4-7 nia oan sira atu asesu ba edukasaun,” Domingu mendonça “Tutur” hateten ba Agência TATOLI, liuhosi telefónika. Hosi orsamentu $500,000 ne’e aloka ba kada munisípiu sira atu hala’o atividade sira inklui ba eskola nian, liu-liu ba estudante finalista sira. “Ita haruka ona naran estudante finalista sira maibé naran ne’e veteranu rejistadu 2003 no 2005 nian de’it. Ba 2009 nian, seidauk bele tanba sei iha prosesu verifikasaun nia-laran,” nai dehan. Nia haktuir estudante finalista ne’ebé mak hetan apoiu hosi SASCAS menus na’in-20. “Governu apoiu estudante sira-ne’ebé eskola hotu ona no hein atu hakerek nia teze mak hetan osan $500 ba kada estudante ida,” nia dehan. Maibé, nia dehan, ida-ne’e hein de’it bainhira mak Governu liuhosi SASACS ho CCLN implementa. Veteranu Aileu rejistadu 2009 hamutuk 8867 hein validasaun hosi Governu https://tatoli.tl/2022/07/18/veteranu-aileu-rejistadu-2009-hamutuk-8867-hein-validasaun-hosi-governu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-18 DILI, 18 jullu 2022 – Prezidente Interinu Konsellu Veteranu Munisípiu Aileu, Domingos Mendonça ‘Tutur’, hateten veteranu hosi munisípiu Aileu nian ne’ebé rejistadu 2009 hamutuk 8867 ne’e, daudaun ne’e hein hela validasaun hosi Governu. “Veteranu rejistadu 2009 nian hamutuk 8867 hein validasaun hosi Governu, tanba to’o agora verifikasaun ba dadus refere seidauk finaliza,” Domingos Mendonça ‘Tutur’ hateten ba Agência TATOLI, liuhosi telefónika. Bainhira ekipa verifikadór sira finaliza ona halo verifikasaun mak hafoin Governu valida ema na’in hira mak iha direitu atu hetan pensaun no hira mak sei pendente ka reklamasaun. Prezidente Konsellu Kombatente Nasionál, (CCLN-sigla portugés), Vida de Jesus ‘Riak Leman’, hateten prosesu verifikasaun ne’e sei kle’ur no han tempu tanba ema barak liu, ho kazu konkretu mak hosi munisipiu Aileu nian de’it mak ema hamutuk 8.000-resin maibé foin mak verifika 3.000 no 5.000 seidauk verifika to’o agora. Veteranu iha territótiu nasionál ne’ebé mak rejistu iha tinan 2009 no sei halo verifikasaun ne’e hamutuk 124.680. Liuhosi konteúdu ne’ebé mensiona iha Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, Lei nú. 3/2006, no artigu 13 ” Registo da Qualidade de Combatente da Libertação Nacional sei kontinua hala’o validasaun rejistu ba períodu daruak nian ba rekoñesimentu hanesan Kombatente Libertasaun Nasionál ne'ebé rejista iha tinan 2009. Lia-na’in: Uma-lisan halibur jerasaun sira https://tatoli.tl/2022/07/26/lia-nain-uma-lisan-halibur-jerasaun-sira/ tatoli.tl Notísia 2022-07-26 DILI, 26 jullu 2022 – Lia-na’in Nutete-Lelbere, Postu administrative Hatolia B, munisípiu Ermera, Cesar Martins Soares hateten, Uma-lulik ne’e eziste nanis ona iha tempu beiala sira. Tuir lia-na’in ne’e, Uma-lisan ne’e mós atu permite jerasaun sira – Fetosan no umane, atu bele koñese malu, nia orijen; hun no abut. “Ita halo Uma-lisan ida ne’e para oan mane ida ne’ebé mak namkari hela ba loro-monu ka lorosa’e mós nia mai koñese katak Uma-lisan Nutete nia ba Nutete, feto mós hanesan nia atu koñese ninia avó sai husi Nutete entaun nia mós tenki buka meiu para nia atu mai haree ninia inan-aman uluk husi ne’e. Ida ne’e hanesan mós hatete ba labarik feto no mane hodi hatene mós tuir uma-lisan,” Lia-na’in Nutete-Lelbere ba Tatoli, iha Tais Colmera, Dili, ohin. Governu apoiu $2.500, 00 Lia-na’in Cesar Martins Soares mós informa katak antes ne’e sira halo ona proposta ba Governu liuhusi Sekretáriu Estadu arte no kultura (SEAK) atu halo konstrusaun ba Uma-lisan no konsege hetan apoiu. “Ha’u mós halo proposta ida atu husu $6.000 mas agora ha’u hetan osan $2.500”. Lia-na’in ne’e haktuir, hafoin Uma-lisan Nutete hetan sunu husi Indonézia iha tinan 1975 tanba invazasaun, depois iha périodu okupasaun durante tinan 24 sira la konsege harii hikas. Nune’e, hafoin Timor-Leste restaura nia independénsia no ukun rasik aan, foin mak sira harii fila fali ho apoiu Governu nian. “Agora Estadu ho uma-lisan hamutuk halo atu kuidadu mós buat lulik sira ne’e. Nune’e, Estadu fó apoiu uituan, ami mós fó apoiu uitoan: ne’ebé ami mós halo”. Iha sorin seluk, Mariano Malibere Martins haktuir katak sira-nia Uma-lisan Nutete-lelbere hetan apoiu tuir kritéria ne’ebé Guvernu hatuur ona. “Iha nia kritéria lubuk ida ne’ebé ita kumpri”. Nia hatutan, Uma-lulik ne’ebé sira konstrui agora banati tuir nafatin nia orijinalidade “Ita uza tali-metan. Ita uza ai-sama-tuku atu ai-kabelak ne’ebé ita tau ne’e mós ita nahe ho ai-kabelak ai-samtuku Ermera nian orijinál”. “Husi rai ba to’o nia kakuluk, ita uza materiál lokál; ne’e primeiru. Segundu, sasán sira ne’ebé ita hanaran Lulik husi avo viz-avo to’o ohin. Jerasaun foun prezerva ida ne’e; orjin husi sasán sira ne’ebé avo sira prezerva,” Mariano akresenta. PDHJ Oé-Cusse rejista kazu violasaun boa-governasaun hitu https://tatoli.tl/2022/07/26/pdhj-oe-cusse-rejista-kazu-violasaun-boa-governasaun-hitu/ tatoli.tl Notísia 2022-07-26 OÉ-CUSSE, 26 jullu  2022 – Provedoria Direitu Humanu no  Justisa (PDHJ), Delegasaun Territoriál Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusi Ambeno (RAEOA), rejista kazu violasaun boa-governasaun hitu no violasaun direitu umanu ida iha períodu trimestre daruak. Diretór PDHJ RAEOA, Paulo Ribeiro, informa, kazu violasaun boa-governasaun ne’e, akontese iha atendimentu públiku no lala’ok serbisu administrasaun públiku iha Oé-Cusse. “Iha trimestre daruak ne’e hosi janeiru to’o juñu ne’e ita rejista kazu ualu (8), barak liu violasaun boa-governasaun, ida-ne’e liga ba atendimentu públiku no lala’ok serbisu administrasaun públiku iha Oé-Cusse, entre kazu ualu ne’e iha kazu hitu ba ho boa-governasaun  kazu ida, violasaun direitu umanu inklui keixa ida,” Paulo Ribeiro, ko’alia iha Oé-Cusse tersa ne’e. Nia fundamenta, keixa hirak-ne’ebé rejista, PDHJ simu direta hosi komunidade no entidade públiku sira, daudaun ne’e submete ona iha iha Diresaun Nasionál Asisténsia Públiku, liuhosi meiu komunikasaun sosiál, nune’e bele registu iha sistema keixa. “Bainhira rejista mak hafoin emite fali númeiru keixa ka (IDU) depois maka ita-bele  hasai karta notifikasaun ba keixa na’in-sira tuir lei ne’ebé vigora iha PDHJ nian, maibé bazea padraun  mata dalan boa-gornasaun nian entaun keixa sira-ne’e ita klasifika tuir ninia tipu violasaun,” nia esplika. Nia dehan, prátika kazu tipu keixa kona-bá violasaun boa-governasaun ne’e mak hanesan, má-administrasaun, sees hosi podér, no iha tipu violasaun sira seluk, ne’ebé maka prevista iha prinsípiu boa-governasaun, nune’e keixa sira kuandu tama ona iha prosesu avaliasaun nianhafoin lideransa PDHJ nian  hamutuk ho diretór asistente públiku no parte investigasaun halo avaliasaun ba keixa sira. Tuir nia haree, kazu hirak-ne’e aumenta kompara ho tinan kotuk ladún barak, entaun presiza atu prevene hodi redús, daudaun ne’e parte PDHJ ajenda ona kalendariu atu realiza sensibilizasaun ba komunidade, entidade públiku sira, no estudante iha iha rejiaun ne’e, nune’e bele minimiza problema hirak-ne’e iha 2023. ANE, I.P halo diskusaun esbosu dekretu-lei enerjia renovável https://tatoli.tl/2022/08/04/ane-i-p-halo-diskusaun-esbosu-dekretu-lei-enerjia-renovavel/ tatoli.tl Notísia 2022-08-04 Prezidente ANE, I.P, Ruben Jerónimo Freitas, hateten, diskusaun ne’e importante tebes tanba dekretu-lei ne’e hakarak regula setór enerjia renovável iha Timor-Leste. “Ohin ita halo diskusaun ikus ba esbosu dekretu-lei enerjia renovável antes lori ba Governu tanba ita hatene katak enerjia renovável ne’e potensialidade a’as tebes iha Timor-Leste, entaun ida-ne’e apar mós ho polítika Governu nia, ne’ebé hakarak dezenvolve setór enerjia,” Ruben Prezidente ANE, I.P relata iha Suai Room, Timor Plaza. Lejizlasaun ne’e atu regula atividade enerjia renovável iha Timor-Leste hanesan investimentu, lisensa, sertifikasaun ba kompañia sira, no seluk tan. “Ha’u fiar katak hafoin ita halo diskuasaun no lori ba Governu, sei esforsu tomak atu aprova lei ida-ne’e tanba Governu fó importánsia maka’as ba setór enerjia renovável, liuhosi esbosu lei ida-ne’e, ita bele fó biban ba setór privadu sira hotu hodi halo parseria ho Governu bele investe iha enerjia renovavél sira ne’e,” nia akresenta. Bainhira investe iha enerjia renovável maka sei redús kustu produsaun, nune’e bele afeta mós ba redusaun tarifa nian. Programa ne’e sei dezenvolve iha futuru, ne’ebé kobre fonte enerjia renovável hotu kedas hanesan loro-matan, anin, bee, biomas no mós enerjia sira seluk tuir lei bele konsidera hanesan fonte enerjia renovável. “Bainhira implementa enerjia ida-ne’e maka bele kompleta ho enerjia ne’ebé daudaun ita uza tanba daudaun ne’e ita depedénsia ba konvensionál ne’e sei a’as, tanba ne’e ita investe nune’e ba oin teknolojia sira ne’e la’o di’ak no ita bele subtitui fonte enerjia konvesionál sira,” nia tenik. Esbosu ne’ebé daudaun halo diskusaun ne’e hamutuk artigu 49, neebé inklui ona ho lei komplementár sira. “Sei iha filafali esbosu lei komplimentár ne’e liuhosi diploma ministeriál ne’ebé regula epesífiku oinsá halo esplorasaun iha fonte enerjia hanesan loro-matan, anin, bee no seluk tan,” nia tenik. Esbosu kona-ba enerjia renovável ne’e halo konsultasaun hahú iha tinan kotuk no serbisu hamutuk United Nations Development Programme (UNDP) no ANE, I.P ho totál orsamentu $14.000. Iha biban hannesan, Prezidente Konsellu Administrasaun Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), Paulo da Silva, hateten, lei enerjia renovável hanesan pasu di’ak ida atu ajuda Timor-Leste nia asaun sira tuir mai. “Liuliu ba realizasaun polítika liga ho setór eletrisidade espesífikamente ba enerjia alternativu, ita iha lei ida-ne’e tanba ita iha nesesidade ne’ebé obriga ita tenke oriente ba enerjia renovável,” nia dehan. Timor-Leste nia despeza kada tinan boot tebes utiliza fonte enerjia ezistente ne’ebé iha parte seluk iha rekursu alternativa ne’ebé bele esplora hodi ajuda hatun kustu no mós kontribui pozitivamente ba ambiente. Entaun lei ne’e pertinente no pasu di’ak ida hodi fó biban ba EDTL, E.P hodi halo intervensaun tuir polítika ne’ebé iha. COVID-19: kazu óbitu ida, pozitivu na'in-sia no ativu 47 https://tatoli.tl/2022/08/05/covid-19-kazu-obitu-ida-pozitivu-nain-sia-no-ativu-47/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 DILI,05 agostu 2022 — Ministériu Saúde (MS), sesta ne’e, relata kazu óbitu na’in-ida, detetadu pozitivu foun sia, rekuperadu lima no kazu ativu 47. “Ohin, kazu óbitu ne’e mane ho tinan 62 hosi munisípiu Covalima. Matebian sofre sepsis shock failure respiratory, maibé halo teste PCR iha HNGV deteta pozitivu COVID-19 ho CT:18, nune’e halo transferensia ba iha izolamentu Vera-Cruz iha loron 30 jullu 2022. Maibé la konsege salva hodi iis kotu iha izolamentu Vera-Cruz iha tuku 09:00, dadeer. Matebian vasina kompletu ho AstraZeneca,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde Odete da Silva Viegas, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e. Nune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 05 agostu 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 2.3036 no óbitu 134. Hosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 82 kompostu vizilánsia sentinela  ida, rastreiu ba kontaku laiha, rastreiu aleatóriu sia, viájen internasionál 72 no follow up iha kuarentena laiha. Alende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 04 agostu 2022   iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 35, hanesan Maubisse laiha, Maliana laiha, Viqueque laiha, Suai laiha, Baucau laiha, Ermera laiha, RAEOA laiha, HNGV 35, Lautém laiha, Vera-Cruz laiha no Manufahi laiha. Populasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebe simu ona vasina to’o iha loron 05 agostu 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (88,9%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (84,9%). Enkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 87,4% no simu ona doze daruak 76,5%. Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,1/100 mil abitante, Iha loron 05 agostu 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu laiha no baixa ho COVID-19 laiha. Le´e Ziaval : Komisaun tarde SEAK foti https://tatoli.tl/2022/08/05/lee-ziaval-komisaun-tarde-seak-foti/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 DILI, 05 agustu 2022 – Prezidente Komisaun Konstrusaun  Le’e Ziaval, Munisípiu Lautém, Pedrinho De Carvalho Fernandes, hateten Komisaun nia preparativu la´o hela no dejeñu uma-lisan iha kursu, hein atu aprezenta ba administradór munisipál maibé Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK) mak halo mós la buat ida. “Komisaun ne’e mós iha ona koñesimentu no ami hasoru ona ba parte Sekretaria Estadu Arte no Kultura, Teofílio Caldas no ami informa mós situasaun ida-ne’ebé durante ne’e ami halo, aprezenta atividade saida mak ami sei halo no ami fiar katak SEAK mak atu halo mós la iha buat ida”, revela Prezidente Komisaun ba Tatoli, via-telefone, ohin. Pedrinho refere, SEAK mak halo konstrusaun bele konvida mós Komisaun atu bele partilla hanoin hamutuk atu bele konstrui uma tradisionál Lautém. Maske nune´e, Komisaun preparatória dezeña ona uma típika no karik konklui iha fulan ida ne´e, entaun fulan oin, Komisaun sei aprezenta ba autoriedade munisípiu Lautém. “Preparasaun komisaun harii uma lisan ne’e foin lalais iha Covid-19 ne’ebé ita la konsege halo movimentu maibé daudaun ne’e ita komesa halibur malu tanba parte tékniku mós prepara ona dejeñu uma-lisan”, afirma. Tuir Pedrinho, iha nivél komisaun  presiza tuur hamutuk, nune’e hotu-hotu haree dezeñu ida-ne’e hafoin bele aprezenta ba munisípiu. “Ita iha ona planu atu tun ba munisípiu hodi aprezenta ba administradór munisípiu kona-ba atividade konstrusaun uma-lisan nia dezeñu tanba ema hotu iha direitu atu hetan informasaun kona-ba lalaok servisu”, adianta. Komisaun husu Governu atu konsidera preparativu hothotu ne´ebé durante ne´e Komisaun efetua ona, maske Governu iha responsabilidade tomak ba asuntu ne´e. “Komisaun la halo impedimentu ba Governu nia asaun no ami mós aprezenta ona ba Governu karik Ezekutivu mak halo konstrusaun ami sei la intevene tanba ne’e servisu Governu nian. Maibé pelu-menus iha konsiderasaun tanba ami komisaun ne’e sira hatene hela, karik SEAK mak halo mesak entaun fé hatene ami-nia komunidade sira”, refere. Antes ne´e, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Teofílio Caldas, iha programa meet the press iha Palásiu Governu, katak Governu la taka dalan ba Komisaun ka jerasaun Munisípiu Lautém”atu konstrui uma-lisan maibé bainhira atraza mak Governu mak sei halo tanba orsamentu prevee ona iha Orsamentu Jerál Estadu 2023. “Jerasaun Munisípiu Lautém sira maka iha uluk osan mós Governu la taka dalan ba sira hodi konstrui uma-lisan ne’e maibé sira kuandu  atraza Governu mak halo tanba  planu orsamentu ne’ebé mak ita iha propoen ona iha OJE 2023” afirma Teofílio Caldas. Governu  nia dezeñu Bill of Quantity (BOQ) haruka ba ona Ministériu Obra Públika (MOP) no bainhira halo ona aprovasaun ba BOQ mak  foin haree orsamentu, maske nune´e, Komisaun Jerasaun Lautém oan mós tau osan no halo ona dezeñu. Governu rekomenda ba uma-lisan iha teritórriu nasionál atu labele halo uma ne´ebé sees hosi uma ninia orijinalidade. “Governu rekomenda katak sira halo uluk mós labele sees husi uma-nia orijinalidade no konstrui ho materiál kulturál no figura ne’ebé munisípiu iha atu ita labele halakon ita-nia identidade”, hateten. SEAK agradese ba Komisaun tanba preokupa no antuziazmu atu halo konstrusaun uma-lisan ne´ebé konsidera identidade timoroan nian ne´ebé representa nasaun nia originalidade kulturál iha mundu. PR Horta halo diálogu ho komunidade Ainaro https://tatoli.tl/2022/08/05/pr-horta-halo-dialogu-ho-komunidade-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 DILI, 05 agostu 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, akompañadu ho membru VIII Governu Konstitusionál balun, sesta ne’e, hala’o diálogu ho komunidade iha munisípiu Ainaro ho tema “Kultura ba Dame”. Iha diálogu ne’e, hanesan biban ida atu komunidade iha Ainaro aprezenta sira-nia preokupasaun ba Governu no mós hametin kultura dame iha sosiedade, relasiona ho eleisaun parlamentár ne’ebé sei akontese iha 2023. “Halo diálogu, hodi rona imi-nia preokupasaun ruma. Mai ho membru Governu, ha’u hahú hateten ita besik ona eleisaun parlamentár foun atu mai, ita hotu bele kolabora atu labele iha instabilidade, atu labele fó impaktu ba ekonomia no povu nia moris, nune’e iha inísiu hanesan Prezidente, ha’u buka kedas diálogu nasionál ho líder sira hanesan Prezidente Parlamentu, Primeiru-Ministru liu-liu ba asuntu ne’ebé ha’u preokupa. Tanba sai prezidente di’ák, presiza hetan informasaun hosi Governu no buka diálogu ho Governu,” Prezidente Repúblika hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu hosi mídia Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili. Tuir planu, Prezidénsia Repúblika sei realiza programa Tour de Timor, Dili Marathona, Festival Kultura Ramelau no seluk tan hodi kontribui ba promosaun dame estabilidade hodi ajuda Governu atu hala’o prosesu dezenvolvimentu. “Iha primeiru prezidensiál 2007, ita foin sai hosi krize, ha’u kria Tour de Timor, Marathona Internasionál, Festivál Ramelau, Kail, até halo konkursu prezepiu, nu’udár promosaun ba dame iha Timor ba mundu. Atividade ne’e atu tane Governu hodi kria unidade iha rai-laran, nune’e husik Governu foku ba dezenvolvimentu iha rai-laran,” nia dehan. Maske iha tinan 2019 to’o 2021, atual Xefe Estadu ne’e laiha pozisaun polítika maibé kontinua apoia Governu hodi kombate COVID-19 iha Timor-Leste. “Krize boot iha mundu, inpaktu boot ba Governu, entaun ita buka atu tane malu atu povu labele hamlaha, ekonomia tenke ba oin tamba ekonomia la laó ba oin, mundu agora krize. Ita, tinan ida ho balun tan, ita atu tama ASEAN,” nia hateten. Prezidente Repúblika mós husu partidu polítiku no membru Grupu Arte Marsiál sira atu kria diálogu, nune’e bele simu malu hodi hadi’a naksalak hosi violénsia ne’ebé mosu. Relasiona ho programa nutrisaun, Xefe Estadu promete atu apoia Governu hodi kombate má-nutirsaun iha Timor-Leste. Iha diàlogu ne’e, Administrador hosi postu administrativu Maubisse, Hatubiolico, Hatu’udo no Ainaro Vila aprezenta preokupasaun kona-ba  estrada, eletresidade, asessu ba bee mós, saúde no seluk tan. “Tinan ne’e selebrasaun loron proklamasaun 2022, sei hala’o iha Ainaro maibé ami-nia estrada hosi postu mai vila la di’ak. Nnune’e mós idozu no ema ho difisiénsia balun lakon direitu, má-nutrisaun kontinua aas tanba estrada ladi’ak hodi ajuda no Ainaro-oan nafatin tane malu,” Administrador postu administrativu Ainaro Vila, Agapito de Fátima, hateten. Líder administrativu ne’e mós preokupa kona-ba posibiliade produsaun petróleu hosi Bayu Undan ne’ebé atu maran iha tempu besik maibé Xefe Estadu responde katak Governu luta hela atu dada kadoras mai Timor-Leste. Diálogu ne’e partisipa hosi membru Governu, autoridade lokál, veteranu no komunidade hosi munisípiu Ainaro. Tuir sensu 2010, Ainaro iha abitante hamutuk 59.175 no iha potensialidade ba setór argikultura no turizmu no maiória habitante sira ko’alia dalen Mambae. Durante okupasaun Indonézia, área barak iha Ainaro sai abrigu ba gerilleiru sira hodi subar bá to’o povu no rai Timor-Leste hetan ukun rasik an. Rai Los husu verifikasaun faze daruak ba veteranu 2009 https://tatoli.tl/2022/08/05/rai-los-husu-verifikasaun-faze-daruak-ba-veteranu-2009/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 DILI, 05 agostu 2022 – Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Liquiça, Vicente da Conceição “Rai Los”, husu Governu atu rekalendariza verifikasaun ba dadus veteranu 2009 nian tanba barak mak seidauk verifika. “Tanba ne’e, ami rekomenda ba Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál atu halo fila-fali rekalendarizasaun ida hodi halo verifikasaun finál tanba ita-nia veteranu barak mak seidauk verifika” Rai Los hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika, ohin. Nia subliña, Munisípiu Liquiça, iha suku tolu mak seidauk konklui, hanesan Suku Dato, Ulmera no Leorema ho razaun barak mak hela iha suku ida maibé ba rejistu fali iha suku seluk. “Ami verifika no valida ona mak veteranu hamutuk 8.200 hosi ema 11.000-resin no restante seidauk tanba ezemplu: ema ne’e ba hela tiha iha Suku A depois rejistu iha Suku B entaun bainhira ita tuun sira laiha fatin. Ida-ne’e mak sai kestaun ida ba ita atu aselera verifikasaun dadus ne’e” nia dehan. Veteranu iha territótriu nasionál ne’ebé mak rejistu iha tinan 2009 no sei halo verifikasaun ne’e hamutuk 124.680. Liuhosi konteúdu ne’ebé mensiona iha Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, Lei númeru 3/2006, no artigu 13° “ Registo da Qualidade de Combatente da Libertação Nacional ” sei kontinua hala’o validasaun rejistu ba períodu daruak nian ba rekoñesimentu hanesan Kombatente Libertasaun Nasionál ne’ebé rejista iha tinan 2009. SEAKLN atribui formatu 80-resin atu identifika ema mate iha funu https://tatoli.tl/2022/08/05/seakln-atribui-formatu-80-resin-atu-identifika-ema-mate-iha-funu/ tatoli.tl Notísia 2022-08-05 DILI, 05 agostu 2022 – Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Liquiça, Vicente da Conceição “Rai Los”, hateten iha tinan 2020, Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN) atribui ona formatu ba uma-lisan nian iha suku 25 iha Munisípiu Liquiça ho objetivu atu identifika uma-lisan ida-idak ne´ebé nia ema mate iha funu-laran. “SEAKLN atribui formatu liu 80 ba suku 25 iha Liquiça nian hodi fó ba uma-lisan sira atu priénse”, Rai Los hateten ba Agência Tatoli liuhosi via- telefone, ohin. Prezidente Konsellu Vetaranu katak formatu ne’ebé atribui ba kada suku liu rua no kada formatu ida iha ema na’in 50 mak priénse. “Ita-nia Governu liu-liu ninia Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál sesante, “Oan Soru” planu ne’e atu atribui formatu ba kada suku iha territóriu nasionál tanba lideransa polítika halo hanesan aisasiik katak 200.000 mortus ba ita-nia luta libertasaun. Entaun planu hosi sesante SEAKLN ne’e di’ak no bele responde públiku nia preokupasaun katak ema mate hira ba ukun-an ida-ne’e, tanba to´o agora seidauk hatene ema nain hira mak mate”, rekorda. “Ita la hatene istória verdade ida ba martir libertasaun no to’o agora ita seidauk hatane loos mate hira no mundu husu mós ita fó resposta ne’ebé hanesan aisasiik ba sira. Tanba ida-ne’e mak ha’u sente apresia ho SEAKLN sesante nia planu ne’e para hatene klaru loos mate Timor-Leste nia ukun rasik-an ne’e hira tanba istória ita labele siik de’it”, revela. Nia akresenta tan, planu SEAKLN ne’e ba tempu naruk nian la’os ba agora maibé basta ema hotu bele hatene rezultadu formatu. Nia dahan atribuisaun formatu ne’e finaliza ona iha 2021 no SEAKLN rekolla ona maibé seidauk fó sai rezultadu. Maske nune’e, SEAKLN sesante nia planu, maibé Governu tenke aselera no kontinua ho planu ne’e atu termina lalais no hetan nia solusaun ba mártir hira iha rai ida-ne’e. MS husu responsável programa fó susesu ba vasinasaun rútina https://tatoli.tl/2022/08/11/ms-husu-responsavel-programa-fo-susesu-ba-vasinasaun-rutina/ tatoli.tl Notísia 2022-08-11 BAUCAU, 11 agostu 2022 – Ministra Saúde (MS), Odete Maria Belo, husu responsável programa saúde primária atu serbisu hamutuk ho entidade hotu hodi fó susesu ba programa vasinasaun rútina inklui kampaña nasionál luta kontra moras sarampu, rubella no polio. Ministra Saúde, Odete Maria Belo, esplika, área kuidade servisu saúde primária hodi deskute kona-ba prevensaun no promosaun tuir objetivu no kna’ar saúde nian, liuliu halo revizaun nasionál atu hasa’e kobertura ba programa imunizasaun inklui integrasaun vasina covid-19 ba vasina rutina. “Ha’u nafatin fó einfaze ba ita-nia atividade nune’e hafoin loron-tolu, iha fulan-outubru bele realiza atividade ne’e ho di’ak,” Ministra Saúde hateten iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla Portugés) Vila Antiga, kinta ne’e. Governante ne’e esplika, saúde família nu’udar atividade ne’ebé deside atu hakbesik pesoál saúde iha komunidade ho fasil ne’ebé presiza koordena no involvimentu autoridade lókal sira liuhosi dalan promosaun no prevensaun nune’e bele serbisu metin liután iha área saúde públika. Importánsia hosi promosaun mak oinsá bele konvense komunidade, liuliu inan-aman no adultu sira atu hola parte iha kampaña simu vasina ne’ebé sei responsabiliza hosi responsável programa hanesan diresaun, departamentu no programa sira. Enkuantu, prevensaun mak presiza atua to’o baze nune’e serteza katak komunidade hotu-hotu partisipa iha vasinasaun rútina, tanba ne’e presiza iha planu no preparasaun nune’e bele fasil atu implementa iha baze. “Bainhira promosaun no koordenasaun la’o loos ona, ida-ne’e mak ita-nia atuasaun iha prevensaun nune’e ikus mai bele haree nia rezultadu,” Odete akresenta. Odete Belo husu ba responsável programa sira atu serbisu hamutuk no hahú analiza tuir planu tuir kondisaun rekursu finansa, rekursu umanu no ekipamentu durante implementasaun programa vasinasaun rútina ba komunidade iha kada munisípiu. “Presiza prepara ekipa boot atu halo atividade ida-ne’e, bainhira susesu iha promosaun saúde maibé iha atuasaun ka implementasaun atividade la  preparadu atu fó atendimentu, ne’e hanesan de’it tanba promosaun no atuasaun tenke la’o hanesan,” nia fó hanoin. MS durante loron-tolu hahú tersa, 08 to’o 11 agostu realiza sorumutu nasionál iha Baucau ho objeitu integrasaun vasina covid-19 ba vasina rútina ne’ebé envolve parseiru sira hanesan USAID, OMS, UNICEF no DIFAT. Alende ne’e, preparasaun kona-ba kampaña nasionál luta kontra moras sarampu, rubella no polio inklui distribusaun ai-moruk lumbringa, alebendazol liuhosi renovasaun modelu atensaun ba saúde primária no modelu saúde família. OMS kontinua apoia Timor-Leste iha setór saúde https://tatoli.tl/2022/08/11/oms-kontinua-apoia-timor-leste-iha-setor-saude/ tatoli.tl Notísia 2022-08-11 BAUCAU, 11 agostu 2022 – Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha kompromisu kontinua apoia Timor-Leste iha setór saúde relasiona ho kampaña vasinasaun rútina ne’ebé integra mós ho vasinasaun Covid-19. Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur, hato’o kongratulasaun Ministériu Saúde (MS) hosi nasionál to’o munisipál tanba iha esforsu no komitmentu boot ba pandemia covid-19 relasiona ho  sorumutu nasionál kona-ba integrasaun vasinasaun covid-19 ba programa vasinasaun rútina no preparasaun kampaña nasionál luta kontra moras sarampu, rubella no polio inklui distribusaun ai-moruk lumringa no alebendazol. “OMS hatudu no iha komitmentu nafatin atu la’o hamutuk ho Ministériu Saúde ba oin,” Reprezentante OMS iha Timor-Leste hateten iha Salaun Konvensaun Baucau (CCB, sigla Portugés), kinta ne’e. Kampaña vasinasaun covid-19 integra iha programa vasinasaun rútina importante tanba surtu pandemia covid-19 kontinua espalla iha mundu no fó impkatu negativu ba programa saúde hotu nune’e liuhosi enkontru refere atu haree objetivu inportante sira liga mos ba persentajen nível mundiál kona-ba vasainasaun sarampu ne’ebé tún to’o 80% iha tinan-2021 antes covid-19 akontese iha mundu. Situasaun refere fó impaktu mos ba kampaña vasinasaun sarampu ba labarik sira iha Timor-Leste ne’ebé iha tinan-2021 kobertura tún to’o 24% sira-ne’ebé tuir loloos tenke hetan vasinasaun rútina. Ministériu Saúde kontinua esforsu durante pandemia covid-19 ne’ebé vasina ona tótal ema  rihun 1,7 iha territóriu nasionál ne’ebé sai urgullu no rezultadu serbisu hosi pesóal saúde hotu iha Timor-Leste. “Ita sei presiza kobre tán purvolta 800-resin doze ne’ebé sei presiza tán vasina ba komunidade idade-18 ba leten no presiza administra tán purvolta rihun 360 doze ba vasina rútina, liuliu ba labarik sira,” Arvind Mathur akresenta. Organizasaunn Mundiál Saúde hamutuk ho Ministériu Saúde sei establese komité koordenasaun nível nasionál to’o munisipál hodi dezenvolve matadalan ba kampaña, rejistrasaun no enumerasaun ba labarik hotu menus hosi idade tinan-lima inklui realiza formasaun no hala’o advokasia ba komunidade. Restu mortál 7000 iha osuáriu sei haloot iha Jardim dos Herois Ermera https://tatoli.tl/2022/08/11/restu-mortal-7000-iha-osuariu-sei-haloot-iha-jarim-dos-heroi-ermera/ tatoli.tl Notísia 2022-08-11 DILI, 11 agostu 2022 – Sekretáriu Ezekutivu Munisípiu Ermera, Armindo das Neves, hateten restu mortal 7.000 mak daudaun ne’e hatuur hela iha osuáriu ne’e sei haloot iha Jardim dos Herois munisípiu Ermera. “Restu mortal iha Ermera hamutuk 7.000 mak ita tau ona osuáriu no hein atu haloot iha jardim dos herois nian,” Armindo hateten ba Agência Tatoli, liuhosi telefónika. Entretantu, nia informa, formatu ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (SEAKLN) atribui ba uma-lisan iha territóriu nasionál atu identifika ka rejistu ema mate ba ukun rasik-an iha Ermera ne’e hamutuk 25.000. “Iha munisípiu Ermera ne’e, ema mate iha funu laran hamutuk 25,000 no dadus uma-lisan ne’e ba kedas Gabinete SEAKLN, ita hein validasaun hosi Governu,” nia dehan. Dadus ne’e presiza verifika tanba iha ema balun ne’e mak falsifika dadus no balun fali simu ona pensaun entaun presiza haree di’ak hafoin valida no fó sai ba públiku, tanba ne’e mak Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) seidauk bele fó sai rezultadu verifikasaun ne’e. Hosi totál ema mate ne’e, foin mak família ke’e mate ruin hamutuk 7.000 no mate ruin 18.000 mak seidauk ke’e. “Ita foin ke’e mate ruin 7.000 hosi ema mate 25.000, entaun restu 18.000 ne’e seiduak ke’e to’o agora,” nia dehan. Hosi restu mortál 7.000 ne’e, tempu badak bele haloot ona tanba ke’e kle’ur ona no daudaun ne’e hatuur hela iha osuáriu Ermera nian. Sekretáriu Ezekutivu ne’e hatutan, hosi 18.000 ne’e seidauk planu atu ke’e tanba sei hein orsamentu mak hodi ke’e mate ruin sira-ne’e. “Bainhira mak atu ke’e tan 18.000 ne’e responsabilidade no kompeténsia Governu nian no ita hein de’it,” nia hateten. Orsamentu ne’ebé mak gastu ba ke’e mate ruin 7.000 ne’e ho montante besik $250.0000. BCTL inaugura uma-rua ba família afetadu dezastre naturál iha Hautadu https://tatoli.tl/2022/08/12/bctl-inaugura-uma-rua-ba-familia-afetadu-dezastre-natural-iha-hautadu/ tatoli.tl Notísia 2022-08-12 AINARO, 12 agostu 2022 – Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), sesta ne’e, hamutuk ho instituisaun finanseiru sira iha Timor-Leste inaugura uma-rua ba família afetadu inundasaun iha loron 04 abril 2021, iha aldeia Hautadu, suku Maubisse, postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro. Diretora Asuntu Kooperasaun Relasaun  Internasionál BCTL, Raquel Gonçalves da Costa, hateten, inistiva ne’e hanesan halibur ajudu umanitáriu hodi hakma’an  maluk sira ne’ebé afetadu dezastre naturál. “Apoiu ne’ebé ita halo, liuhosi instituisaun finanseira ida-idak organiza ajudu umanitáriu emerjénsia iha maneira oinoin, tanba lei Banku Sentrál la fó dalan atu organiza ajudu instituisionál. Tanba ne’e Banku Sentrál oraganiza nia funsionáriu no parseiru institusionál inklui individuál sira hodi halibur fundu umanitáriu ruma atubele ajuda maluk afetadu,” Diretora hateten iha serimónia inaugurasaun uma-rua iha aldeia Hautadu. Banku Sentrál loke konta ho naran fundu umanitáriu iha Banku Nasinál Ultramarinu (BNU) no konsege halibur fundu ho montante $16.492,90, ba ajuda emerjénsia família afetadu inundasaun iha Dili no halo uma ba família afetadu dezastre naturál rua iha aldeia Hautadu. Administradór postu administrativu Maubisse, Claudino Mendonça, akompaña hosi Vise-Governadór BCTL, Venâncio Alves Maria no Vise-Governadór, Nur Aini Alkatiri, tesi fita ba uma-rua ba vítima dezastre naturál, iha aldeia Hautadu, sesta (12/08). Imajen Tatoli/ Arminda Fonseca Maski nune’e, BCTL deside la fó osan cash ba vítima sira, maibé sosa materiál no koordena ho autoridade lokál Maubisse, hahú hosi Xefe suku Maubisse, Administradór postu administrativu Maubisse, no Polísia Eskuadra Maubisse hodi entrega direta materiál konstrusaun ba vítima sira ho konkordánsia rai-henek, enkuantu vítima sira mak responsabiliza mão de obra. Uma rua ne’e ho medida metru 9×7, kuartu tolu sala vizita ida no sala han, inklui hadi’a sanitária, rekonstrui hikas ho totál montante $10.310,65 no kada uma ida ho totál $5.155,33, ne’ebé uma sira ne’e la inklui dapur tanba bazeia ba diskusaun ho benefisiáriu sira katak sira sei uza sira-nia dapur tuan. Prosesu rekonstrusaun ba uma rua ne’e lori tempu fulan-hitu, hahú hosi novembru 2021 no remata iha juñu 2022, ba benefisiáriu rua hanesan José da Costa no Alberto da Conceição. Iha biban hanesan, Administradór postu administrativu Maubisse, Claudino Mendonça, agradese ba BCTL tanba bele apoiu ona uma rua ba família afetadu dezastre naturál. “Dezastre naturál iha loron 04 abril 2021 nu’udar akontesimentu ne’ebé doko ita-nia nasaun tanba situasaun momentu ne’abá lori triste tebes ba ita hotu no família rua, maibé agora hetan ajuda ne’e sira-nia uma rai taka tomak,” nia tenik. Hanesan Autoridade lokál, nia parte husu ba afetadu dezastre naturál atu uza uma ho di’ak no kuda ai-oan ne’ebé bele proteje rai haleu uma, nune’e bainhira udan boot labele akontese tan dezastre naturál hanesan tinan kotuk ne’e. Nune’e mós, reprezentante benefisiáriu uma, Adelino Espírito do Santo, lori família nia naran agradese tanba situasaun difisil ida-ne’e bele apoiu uma sira. “Ami laiha kbiit atu selu apoiu sira maibé ami iha de’it liafuan obrigada no agradese, ba oin ami sei kuidadu uma ne’e ho di’ak,” nia dehan. Komunidade uma-kain 32 iha aldeia Hautadu-Sarlala seidauk asesu liña eletrisidade https://tatoli.tl/2022/08/12/komunidade-uma-kain-32-iha-aldeia-hautadu-sarlala-seidauk-asesu-lina-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2022-08-12 AINARO, 12 agostu 2022 — Komunidade uma-kain 32 iha aldeia Hautadu no Sarlala suku Maubisse, postu administrativu Maubisse, munisípiu, Ainaro, seidauk asesu liña eletrisidade desde restaurasaun independénsia to’o agora. “Kompañia nasionál ida mai monta ona ai-riin eletrisidade no fiu dada hotu ona iha ami-nia aldeia desde tinan 2014 to’o 2016, maibé atu fornese enerjia elétrika mai ne’e to’o agora seidauk ho razaun kompañia dehan osan atu sosa trafu fornese enerjia elétrika mai ne’e mak seidauk iha,” Komunidade aldeia Hautadu, Domingos de Almeida Magno, hateten iha aldeia Hautadu, sesta ne’e. Aleinde ne’e, komunidade aldeia Hautadu hasoru difikuldade tanba suku Maubisse liga ba aldeia Hautadu laiha. “Ami-nia produtu barak hanesan senoura, repollu, no seluk tan, maibé atu lori ba merkadu ne’e mak susar, tanba ami laiha estrada ne’ebé fasilita ami atu lori produtu sira ne’e, entaun ami lori la’o ain to’o ba estrada boot ba merkadu boot bele to’o kilómetru tolu resin,” nia akresenta. Administradór postu administrativu Maubisse, Claudino Mendonça, hateten, proukupasaun ne’e hato’o ona ba parte relevante maibé seidauk iha resposta. Nia dehan, iha mós suku Manetu no Manelobas ne’ebé seidauk asesu liña eletrisidade. “Iha fulan-ida resin liubá ami halo ona proposta ba Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) no Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE, I.P, sigla portugés) atu haree ba enerjia eletrisidade no mós ba estrada ne’ebé liga mai aldeia Hautadu ne’e rasik no ba fatin sira seluk, maibé ami seidauk hetan resposta,” nia dehan. Postu adminstrativu Maubisse rasik iha suku hamutuk sia no aldeia 62 ho totál populasaun 26.663. Antes ne’e, EDTL, E.P loke konkursu eletrifikasaun nasionál hamutuk pakote 30 iha suku 33, hosi totál suku 76 iha territóriu nasionál ne’ebé seidauk asesu ba eletrisidade. Orsamentu ba projetu eletrifikasaun iha suku 76 ne’ebé seidauk asesu eletrisidade hamutuk millaun $12, ne’ebé prevee ona iha orsamentu tinan 2021. Governu altera estrutura orgánika INAP https://tatoli.tl/2022/08/17/governu-altera-estrutura-organika-inap/ tatoli.tl Notísia 2022-08-17 DILI, 17 agostu 2022 — Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta projetu dekretu-lei iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, kona-ba alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 15/2017, loron 17 maiu, ne’ebé kria no define estrutura orgánika Institutu Nasionál Administrasaun Públika (INAP). “Ho diploma ne’e, hakarak atribui ba institutu públiku ne’e, tuir programa Governu nian, ho responsabilidade boot ba nível formasaun ne’ebé kualifikada ba rekursu umanu iha administrasaun públika, liuliu hodi fó programa sira lideransa nian no programa kapasitasaun avansada iha administrasaun públika,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Misaun foun INAP nian ba nível formasaun profisionál iha administrasaun públika ne’e hakarak reforsa formasaun profisionál hanesan instrumentu estratéjiku modernizasaun no transformasaun ba administrasaun públika, liuhosi estabelesimentu área estratéjika sira ba formasaun. INAP hanesan instituisaun ida ho personalidade jurídika própria, ho autonomia sientífika no administrativa, sub tutela direta ba ministériu ne’ebé iha ligasaun ho administrasaun públika, ne’ebé garante formasaun, valorizaun no sertifikasaun profisionál espesífika funsionáriu, traballadór administrasaun públika, líder poder lokál no líder komunitária sira. Orgánika MOP foun muda devizaun administrasaun no finansa sai diresaun https://tatoli.tl/2022/08/17/organika-mop-foun-muda-devizaun-administrasaun-no-finansa-sai-diresaun/ tatoli.tl Notísia 2022-08-17 DILI, 17 agostu 2022 — Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, kona-ba alterasaun daruak dekretu-lei númeru 8/2019, loron 24 abril, ho redasaun hosi ninia alterasaun dahuluk, ne’ebé aprova ona liuhusi dekretu-lei númeru 50/2022, 14 outubru, kona-ba orgánika Ministériu Obra Públika (MOP). Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten lejizlativa ne’e ho konsiderasaun ba tomada pose titulár foun ida iha MOP, ho objetivu atu halo alterasaun ne’ebé presiza hodi organiza filafali servisu balun ne’ebé inklui iha ministériu atu fó efisiénsia boot liután iha ezekusaun ba ninia atribuisaun sira. “Ho nune’e, halo divizaun ba Diresaun Jerál Administrasaun no Finansa ba diresaun rua, ho vokasaun ne’ebé la hanesan. Ida haree liu ba ezekusaun orsamentál ne’ebé inklui Diresaun Nasionál Aprovizionamentu Orsamentu no Finansa, ne’ebé inklui mós Unidade Planeamentu Estratéjiku, ba oin sei sai hanesan diresaun nasionál,” Portavóz Governu relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu. Aleinde ne’e, haree liu ba kestaun administrasaun jerál rekursu sira iha ministériu, ne’ebé inklui Diresaun Nasionál Administrasaun no Jestaun Patrimóniu no Rekursu Umanu, aumenta mós Diresaun Nasionál Teknolojia Informasaun, ne’ebé hakarak atu fó apoiu ba dijitalizasaun serbisu iha ministériu. Hasai mós Diresaun Jerál sira ne’ebé hakotu tiha ona ho nomeasaun ba órgaun diretivu empreza públika hanesan Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL,E.P), no Eletricidade de Timor-Leste , Empreza Públika (EDTL,E.P), enkuantu Diresaun Nasionál Estrada, Ponte no Kontrolu ba Inundasaun fahe mós ba diresaun nasionál rua kompostu hosi ida haree liu ba estrada no seluk haree ba prevensaun no kontrolu ba bee-sa’e, hodi nune’e ministériu bele iha entidade ida ho kompeténsia espesífika hodi hamenus risku inundasaun ne’ebé akontese hela ba beibeik tanba alterasaun klimátika sira. Bebé ida baixa iha HNGV tanba sofre hydrocephalus https://tatoli.tl/2022/08/18/bebe-ida-baixa-iha-hngv-tanba-sofre-hydrocephalus/ tatoli.tl Notísia 2022-08-18 DILI,18 agostu 2022 — Bebé ho naran JJ, tinan ida-fulan haat, daudaun baixa iha sala pediátria Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) tanba sofre hydrocephalus ka ulun bubu boot. Bebé nia inan, Ana Natalia Pereira ba jornalista sira iha sala pediatria, hateten bebé ne’e moris iha loron 6 abríl 2021 ho kondisaun normál ka estavél, maibé liu tiha semana ida bebé hahú hetan ona moras hydrocephalus ka ulun bubu boot “Bebé ne’e moris iha loron 6 abríl 2021, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) ho partu sesariana,” katak bebé nia-inan ne’e, iha HNGV-Bidaun, kinta ne’e. Ana Natalia konta katak to’o agora bebé JJ tama sai  Hospitál Nasionál  Guido Valadares  hamutuk dala lima, maibé mediku sira  seidauk halo operasaun ba nia ulun. “Ami foin daudauk mai  falib baixa iha loron 15 agostu ne’e no  to’o agora loron haat ona iha ne’e, entaun médiku sira dehan  atu tau mangeira  hodi hasai bee iha ulun tanba dehan bee mak taka tomak nia ulun  no  sira dehan koko tau mangeira atu hasai bee maibé too agora seidauk  hasai bee  ida ne’e mak ha’u triste loos,” inan ba bebé ne’e preokupa. Iha fatin hanesan, Diretór Klíniku HNGV, Marcelino Correia, informa daudaun ne’e médiku espesialista sira fó hela atendimentu ba bebé ne’e iha pediária no hahú iha faze analiza atu halo operasaun ba nia-ulu. “Iha segunda ne’e, labarik ho tinan ida ho balun ne’ebé sofre hydrocephalus, daudaun ne’e médiku sira halo hela tratamentu iha pediatria no médiku sira sei halo analiza molok deside halo operasaun,” katak Diretór Kliniku ne’e. Tuir dadus durante ne’e médiku HNGV fó ona tratamentu saúde ba labarik sira moras ulun boot ka hydrocephalus na’in-10, hosi númeru ne’e na’in-tolu mak lakon vida. Kauza moras hydrocephalus mak jeralmente konjénita hanesan iha infessaun durante gravida ho sintomegalovírus (CMV), rubéola, kaxumba, sífilis ou toxoplasma. Hydrocephalus akotese hafoin moris ( acquired hydrocephalus ), jeralmente kauza hosi moras kakutak ne’ebé kauza hosi defisiénsia iha sirkulasaun fluída kakutak, hanesan stroke raan, tumor kakutak, inflasaun hosi kakutak ne’ebé grave no seluk tan. “Maibé dalabarak médiku sira halo operasaun. Kona-ba halo transferénsia ba labarik JJ ba li’ur depende ba médiku sira ne’ebé halo atendimentu, hafoin hamutuk ho juntamédiku   deside hodi halo transferénsia ka tratamentu iha ne’e sira mak hatene,” nia afirma. Restu mortál 68 iha Aileu sei haloot iha fulan-agostu https://tatoli.tl/2022/08/22/restu-mortal-68-iha-aileu-sei-haloot-iha-fulan-agostu/ tatoli.tl Notísia 2022-08-22 DILI, 22 agostu 2022 - – Governu planeia haloot restu mortál hamutuk 68 hosi munisípiu Aileu, iha loron 25 agustu tinan ne’e. “Mai hasoru Primeiru-Ministru katak iha 25 fulan ne’e sei haloot tan restu mortál hamutuk 68 iha Aileu,” Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Júlio da Conceição ‘Loro Mesak’ hafoin hasoru Xefe Governu, iha Rezidénsia Farol, segunda ne’e. Nia dehan, restu mortál sira ne’e hotu identifikadu veteranu, tanba ne’e deside haloot iha osuáriu Aiserimou, munisípiu Aileu, ne’ebé sei gasta orsamentu hamutuk $48.000. “Prezidente Repúblika dekreta hotu ona naran sira ne’e, ne’e agora realiza serimónia haloot restu mortál sira ne’e, tanba ne’e hafoin ami hasoru tiha Xefe Governu, ami sei ba hasoru Xefe Estadu hodi informa,” nia akresenta. Ajenda tuir mai, sei haloot fali restu mortál sira iha munisípiu Baucau, postu administrativu Quelicai hamutuk 500 resin no postu administrativu 400 resin. Antes ne’e, Governu haloot ona restu mortál hamutuk 34 iha osuáriu munisípiu Manufahi, iha loron 04 agostu 2022. PM foun na’in 37 tuir kursu Operasaun Maubere VI https://tatoli.tl/2022/08/23/pm-foun-nain-37-tuir-kursu-operasaun-maubere-vi/ tatoli.tl Notísia 2022-08-23 DILI, 23 agustu 2022 – Membru foun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hosi unidade Polísia Militár (PM), hahú preparasaun hodi partisipa iha kursu Operasaun Maubere VI, durante fulan tolu, iha kuartel PM, Kintál-boot, Dili, tersa ne’e. Komandante Unidade Polísia Militár (PM), Maijór Abel da Costa Xavier “Niki” hateten, treinamentu ba kursu operasaun Maubere VI hanesan membru foun ba iha Unidade Polisia Militár (PM), tenke kumpri buat tolu, durante atividade formasaun ne’e la’o hanesan disiplina, pontualidade no kamaradajen. Estudante postu Uatucarbau 5.000 resin simu ona vasina pfizer doze daruak https://tatoli.tl/2022/08/24/estudante-postu-uatucarbau-5-000-resin-simu-ona-vasina-pfizer-doze-daruak/ tatoli.tl Notísia 2022-08-24 VIQUEQUE, 24 agostu 2022 – Xefe sentru saúde postu Uatucarbau, Jeremias Mota, relata estudante ensinu báziku no sekundáriu postu Uatucarbau ho idade 12 to’o 17 hamutuk 5.000 resin simu ona vasina doze daruak COVID-19 ho marka pfizer. “Ekipa saúde fó ona vasina pfizer doze dahuluk no daruak ba estudante iha eskola postu administrativu Uatucarbau, liu-liu ba estudante ho idade elejível, maibé vasina booster maka sei menus, tanba ne’e ekipa saúde sei kontinua esforsu fó vasina booster ba komunidade,” Xefe sentru saúde informa ba Agência Tatoli, iha postu administrativu Uatucarbau, kuarta ne’e. Nia dehan, ba estudante sira ne’ebé kompleta ona vasina doze daruak, to’o fulan-haat maka sira foin simu tan booster. “Ha’u haree vasina booster ba komunidade sei menus, maibé ami kontinua esforsu hodi fó,” nia akresenta. Tuir Xefe sentru saúde, vasina ba estudante ho idade 12 to’o 17 ladún iha problema tanba ekipa saúde sira ba eskola mak fó vasina, ho koordenasaun profesór sira “Ita hasoru difikuldade bainhira fó vasina ba ita-nia komunidade tanba sira iha atividade no la’o ketak-ketak,” nia tenik. IGE-MTCI asina MOU hari monumentu Nicolau Lobato iha Ermori https://tatoli.tl/2022/08/24/ige-mtci-asina-mou-hari-monumentu-nicolau-lobato-iha-ermori/ tatoli.tl Notísia 2022-08-24 DILI, 24 agostu 2022 —Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) ho Institutu Jestaun no Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE, I.P), kuarta ne’e, asina Memorandum of Understanding (MoU) ba prosesu atu harii monumentu Saudozu Nicolau Lobato iha Ermori, postu administrativu Metinaro, munisípiu Dili. EDTL, E.P inaugura liña eletrisidade ba uma-kain 219 iha aldeia Weberek https://tatoli.tl/2022/08/25/edtl-e-p-inaugura-lina-eletrisidade-ba-uma-kain-219-iha-aldeia-weberek/ tatoli.tl Notísia 2022-08-25 DILI, 25 agostu 2022 –Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), kinta ne’e, halo inaugurasaun liña eletrisidade ba aldeia Weberek, suku Dotik, postu administrativu Alas, munisípiu Manufahi. Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P, Paulo da Silva, hateten, liña eletrisidade ne’ebé ohin komunidade Weberek asesu ona hanesan planu hosi VIII Governu ne’ebé hakarak suku iha Timor laran tomak hotu tenke asesu liña eletrisidade. “Ha’u husu ba komunidade ne’ebé ohin asesu ona liña eletrisidade, ba oin tenke uza ho kuidadu no EDTL sei fó fulan-haat ba ita-boot sira uza gratuita, maibé liu ida-ne’e ekipa tékniku sei mai monta fali kontadór ho objetivu rua hanesan kontrola utilizasaun energia elétrika hanesan uza pulsa no utiliza enerjia ne’e ho di’ak, nune’e bele ajuda ita-nia Governu poupa enerjia sentrál ne’ebé kada tinan hasai osan sosa kombustível,” Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P hateten iha aldeia Weberek, kinta ne’e. Nia parte husu ba líder komunitáriu sira hodi halo proposta mensiona aldeia sira ne’ebé seidauk hetan liña eletrisidade, nune’e nia parte bele orienta tékniku sira bá halo levantamentu dadus no tau iha planu hodi dada ahi. Iha biban hanesan, Prezidente Autoridade Nasionál ba Eletrisidade, Institutu Públiku (ANE, I.P), Ruben Jerónimo Freitas, husu ba komunidade suku Dotik, liuliu aldeia Weberek ne’ebé ohin hetan ona ahi nia naroman ba oin tenke uza ho kuidadu. “ANE, I.P nu’udár autoridade ne’ebé regula eletrisidade, ha’u husu imi uza ho kuidadu, liuliu uza lampu no fiu ne’ebé uza iha uma laran tenke ho kualidade, nune’e labele fó impaktu ba imi,” nia fó hanoin. Nune’e mós, Xefe suku Dotik, Sebastião da Costa Amaral, hateten nu’udar líder komunitáriu, nia parte agradese ba Governu ne’ebé bele halo esforsu hodi ohin suku Dotik nia aldeia Weberek bele asesu ona liña eletrisidade hafoin Timor-Leste restaura ninia independénsia. “Ha’u sente kontente tebes tanba ohin loron hau-nia aldeia Weberek ho totál uma-kain 219 ho populasaun 1.086 bele asesu ona ahi nia naroman durante tinan barak,” nia tenik. Suku Dotik rasik iha aldeia tolu hanesan Weberek, Lakluan no Sarin, ne’ebé Weberek  iha uma-kain 219 ho populasaun 1.086, Lakluan iha uma-kain 209 ho populasaun 899, no aldeia Sarin iha uma-kain 65 ho populasaun 310. “Totál uma-kain suku Dotik hamutuk 488 ho totál populasaun hamutuk 2.295, hosi hau-nia populasaun ne’e, iha aldeia rua mak hetan ona liña eletrisidade maibé aldeia Sarin tomak to’o agora seidauk hetan liña eletrisidade tanba estrada bá aldeia refere mós laiha,” Autoridade lokál haktuir. Nune’e, preokupasaun sira ne’e nia parte hato’o ona ba Institutu Jestaun Ekipamentu, Institutu Públiku (IGE,I.P sigla portugés) liuhosi proposta atu loke estrada ba aldeia, nune’e bele dada liña eletrisidade hosi Weberek bá Sarin no estrada ne’ebé presiza loke ne’e hosi suku Dotik ba aldeia refere hamutuk metru 17. “Husu Governu ba oin bele ajuda nune’e komunidade aldeia Sarin bele hetan liña eletrisidade tuir planu VIII Governu nian ne’ebé hateten antes ramata tinan 2022 komunidade hotu bele asesu ona liña eletrisidade. Preokupasaun seluk ne’ebé ha’u-nia komunidade hasoru mak estrada no bee-moos, maibé bee-moos ne’e aldeia Sarin no Weberek liuliu aldeia Sarin  tanba komunidade refere rasik la asesu bee-moos durante ne’e, maka konsumu de’it bee mota no estrada tempu udan mota sempre sobu dalan no ponte sira ne’ebé iha,” nia dehan. Liña eletrisidade ne’ebé ohin EDTL,E.P halo inaugurasaun ne’e tama ba projetu pakote 34 no toma-konta hosi empreza lokál Turila Unipessoal Lda, ne’ebé asina kontratu iha 31 janeiru 2022 no hahú serbisu iha loron 15 marsu 2022 to’o ramata ho kustu $257.113,16. Preparasaun misa eminência Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB, ohin konklui https://tatoli.tl/2022/09/05/preparasaun-misa-emine%CC%82ncia-virgilio-cardeal-do-carmo-da-silva-sdb-ohin-konklui/ tatoli.tl Notísia 2022-09-05 DILI, 05 setembru 2022 – Preparasaun misa agradesimentu ba Eminência Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB ne’ebé sei hala’o iha Tasi Tolu oras tuku 3 lorokraik atinji kuaze 98% no sei konklui ohin meudia antes selebrasaun misa agradesimentu. Dom Norberto: “Maromak haraik laran luak Timor-Leste hetan Kardéal dahuluk” https://tatoli.tl/2022/09/06/dom-norberto-maromak-haraik-laran-luak-timor-leste-hetan-kardeal-dahuluk-2/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 —Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amaral, hateten Nai Maromak haraik laran luak mai Timor-Leste hetan kardeál dahuluk, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hodi hahí hanai ba Nai tanba Nai laran di’ak no laran luak tebes. Dom Norberto do amaral hato’o lia hirak ne’e iha ambito selebrasaun misa agradesimentu ba kardeal dahuluk tior leste iha tasi tolu dili tersa horseik. Don Virgílio Kardeál do Carmo: Papa Francisco disponível vizita Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/09/06/don-virgilio-kardeal-do-carmo-papa-francisco-disponivel-vizita-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-09-06 DILI, 06 setembru 2022 – Iha ómilia misa agradesimentu ba primeiru Kardeál, iha tasi tolu Dili,tersa ne’e, Eminénsia Don Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, afirma bainhira hala’o audénsia ikus ho Papa Francisco iha vatikanu-Roma, papa disponível no sei hala’o vizita mai Timor leste iha tempu oin mai. Investidór 40 husi Norte Teritoriu Austrália vizita Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/09/07/investidor-40-husi-norte-teritoriu-australia-vizita-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-09-07 DILI, 07 setembru 2022 – Investidór 40 husi norte territoriu Australia vizita mai Timor-Leste hodi bele haree potensialidade Timor-Leste, nune’e bele halo investimentu iha futuru. Vise ministru Komersiu no industria jose Antunes informa, prezensa delegasaun mai Timor-Leste hodi hare besik potensia nebe rai ne’e iha, liu liu iha setor, ekonomia, turizmu no peska. MS lansa survey nasionál prevalencia TB iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/09/09/ms-lansa-survey-nasional-prevalencia-tb-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-09-09 DILI, 09 setembru 2022 - Ministériu Saúde hamutuk ho Parseiru hosi Governu Austrália, sesta ne’e, iha JL vila Fatuhada Dili, hala’o lansamentu ba rezultadu survei kona ba prevalénsia moras Tuberkuloze iha Timor-Leste, Iha ámbitu lansamentu ne’e, Vise ministru Saúde Bonifacio Mau-Koli dos Reis, hateten obejtivu husi peskiza ida ne’e hamutuk ho parseiru husi Australia nian atu hatene loloos kauza no númeru Tuberkoloze iha Timor-Leste ne’ebé sei aas. Sensus populasaun no uma-kain 2022 hahú iha munisípiu Dili https://tatoli.tl/2022/09/12/sensus-populasaun-no-uma-kain-2022-hahu-iha-munisipiu-dili/ tatoli.tl Notísia 2022-09-12 DILI, 12 setembru 2022 – Sensu Populasun no uma-kain ba tinan 2022, ba munisípiu Dili hahú, iha loron 10, sábadu liuba iha rezidénsia privadu ministru no vise ministru finansa nian. Diretór Jerál Estatístika Elias Pereira esklarese katak, munisípiu Dili foin mak bele hahú resensiamentu ba sensu populasaun no uma-kain, tanba iha loron 5 to’o loron 7 liuba iha atividade nasionál kona-ba misa agradesementu no resensaun ba Kardeál foun Timor-Leste nian, tanba ne’e mak foin bele realiza no dadaun ne’e resensiamentu iha territóriu laran to’o ona pursentu 20-resin. Janeiru to’o juñu, pasiente ISPA númeru aas iha Liquiça https://tatoli.tl/2022/09/15/janeiru-too-junu-pasiente-ispa-numeru-aas-iha-liquica/ tatoli.tl Notísia 2022-09-15 DILI, 15 setembru 2022 — Diretór Servisu Saúde Munisipiu Liquiça, Oris da Costa, informa hahú hosi fulan janeiru mai to’o juñu, moras infensaun vias respiratóriu aguda (ISPA) mak rejista aas iha munisípiu Liquiça hamutuk 34.451. “Hosi janeiru to’o juñ, moras ne’ebé mak ami rejista aas mak infensaun vias respiratóriu aguda (ISPA) hamutuk 34.451, kompostu hosi mane 14.826 no feto 19.625,” Diretór Servisu Saúde Liquiça hateten ba Agência TATOLI via telefónika, kinta ne’e. Pasiente ba moras infesaun ne’e maioria hosi labarik ne’ebé ho tinan ida to’o 15. ISPA ne’e kauza hosi rai rahun no la konsumu hahan nutritive. “Ita fó tratamentu ba pasiente sira ne’ebé iha sintomatiku hanesan mear no inus been, ne’ebé liu loron lima, trata ho aimoruk anti-biotiku, maibé ba sira ne’ebé mak asintomatiku hanesan loron ida ka rua fó de’it ai-moruk no fó edukasaun saúde ba sira atu ba uma hán hahan nutritive, hemu bee barak no deskansa barak,” nia afirma. Atu prevene moras ISPA, Sentru Saúde Munisípiu Liquiça, kontinua sensibiliza informasaun ba populasaun sira atu konsumu konsumu ai-han nutritivu ka iha vitamina, uza maskara, soe lixu iha fatin hodi labele hamosu rai-rahun. Alende ne’e, Servisu Saúde Liquiça, hahú hosi janeiru to’o juñu, rejista diareia aguda hamutuk 4.423, kompostu hosi mane 2.241 no feto 2.182, moras sira ne’e afeta ba labarik ki’ik husi tinan ida too tinan haat no moras kulit hamutuk 692, mak mane 339 no feto 353. Nune’e mós, rejista asidente tráfegu hamutuk 385, kompostu mane 259 no feto 126. Falur husu membru fuzuleiru navál nain-68 disipliña serbí Estadu https://tatoli.tl/2022/09/16/falur-husu-membru-fuzuleiru-naval-nain-68-displina-serbi-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-16 DILI, 16 setembru 2022 — Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Falur Rate Laek husu ba membru fuzuleiru na’in-69, ne’ebé konklui sira nia V kursu, durante fulan haat nia laran, atu hametin disipliña hodi serbí Estadu Timor-Leste. “Ha’u fó ha’u nia parabenes ba ita bo’ot hotu sira  ne’ebé, ohin  konklui ona V kursu formasaun ba fuzuleiru nian, husu ba inan aman nafatin suporta sira nia serbisu atu sira nafatin halo serbisu ba ita nia rai no povu,” Tenente Jenerál ne’e kongratula membru Fuzuleiru sira, iha komponente navál Hera, sesta ne’e. Komandante F-FDTL ne’e husu mós ba inan-aman sira kontinua apoia oan sira ne’ebé maka tama ona iha vida militár, hodi kontinua fó hanoin no eduka sira nafatin hodi la’o tuir dalan loos hodi serbí familia no sosiadade ho di’ak. Alende ne’e, Falur agradese  ba Ministériu Defeza no instrutór sira ne’ebé maka durante ne’e fó  apoia hodi fó instrusaun ba membru sira liuhosi V kursu fuzuleiru navál ne’ebé lao’ ho susesu, nune’e membru hosi komponente navál 68 konsege taka boina sai forsa fuzileiru navál. Tenente Jenerál ne’e husu ba membru hosi komponente navál hotu tenke hatudu serbisu ne’ebé di’ak, respeita komandu no loialidade ba nia komandu no tuir orientasaun komandu nian. Iha fatin hanesan, Komandante Komponente Navál Kapitão Mar e Gerra, Higinio das Neves, kongratula mós ba membru komponente navál 68 ne’ebé konklui ona kursu fuzuleiru navál na’in-68. “Ha’u fó parabéns ba imi hotu no agradese liután tanba númeru efetivu 68 efitivu ida ne’e bele aumenta membru fuzuleiru iha komponente naval hodi apoia komandu halo serbisu ba intervensaun sira,” nia agradese. Komandu F-FDTL koloka membru foun forsa armada hosi rekrutamentu 2021 ba  Komponente Navál hamutuk 200. Ho númeiru ne’ebé maka iha Komandu Komponente navál loke oportunidade ba membru 200 hodi konkore ba V kursu fusileirus navál tinan ne’e. Iha V kursu fuzileiru navál tinan ne’e, hosi membru foun 200 ne’ebé komandu F-FDTL koloka ba iha komponente navál iha 106 maka hakarak konkoree iha V kursu fuzuleiru navál. Komandu F-FDTL hahú abertura V kursu fuzuleiru nian iha fulan-abríl 2022. Durante V kursu formasaun ba membru fuzuleiru foun navál nian la’o hahú hosi abríl to’o agustu iha de’it membru nain-68 maka admite sai membru fuzileiru navál. Enkuantu restante ne’ebé la admitidu V kursu fuzuleiru navál apoia de’it iha baze navál nian. Durante V kursu ba membru fusileiru navál foun navál nian aprede hodi foku liu ba iha tátika no estratejia  oinsá atu halo prevensaun atusaun  ameasa krimi sira ne’ebé akontese iha tasi laran. Biban ne’e, Komandante Falur Rate Laek mós atribui sertifikadu ba membru  hosi komponete navál fuzuleiru  nain-68 ne’ebé admite iha V kursu fuzuleiru navál no sertifikadu louvor ba instrutór sira. Vice-Pirmeiru Ministru Santa Sé to’o ona iha Timor-Leste https://tatoli.tl/2022/09/19/vice-pirmeiru-ministru-santa-se-too-ona-iha-timor-leste/ tatoli.tl Notísia 2022-09-19 DILI, 19 setembru 2022 —Vise Primeiru-Ministru Santa Sé ne’ebé substitui hosi Sekretária Estadu, Arsebispu Edgar Peña Parra, segunda ne’e, to’o ona iha iha Timor-Leste iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Comoro, iha tuku 12h20, ho aviaun Citilink PK-GQP. Vizita simu hosi simu direta hosi Xefe Komisaun Organizadora, Padre Guilhermino da Silva. Hosi ne’e, hetan akonpana hosi Sua Eminénsia, Dom Virgilio Kardeál Do Carmo da Silva, SDB, Bispu Dioseze Maliana, Don Norbertu Amarál, Núnsiu Apostólika Rezidente iha Malázia no Enkarregadu Negósiu Rezidente iha Timor-Leste, Reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste no mós Vice Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva. Kadete foun F-FDTL 600 hahú treinu, na’in-rua rejigna-aan https://tatoli.tl/2022/09/20/kadete-foun-f-fdtl-600-hahu-treinu-nain-rua-rejigna-aan/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 DILI, 20 setembru 2022 — Kordenadór daruak Komisaun Rekrutamentu FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Koronél Mario Baptista ‘Bersama’, informa kadete foun F-FDTL na’in-600, hosi númeru ne’e na’in rua mak deside rejigna-aan, nune’e Komandu F-FDTL deside subtitui fali kadete na’in-rua lista rezerva. Kadete foun F-FDTL sira atu aranka ba iha Sentru Formasaun Treinamentu (CFT, sigla portugés) Metinaro, maibé komisaun rekrutamentu simu ema nain-rua,kompostu hosi feto ida no mane na’in-ida mak rejigna-aan. “Alin feto ne’e hosi munisípiu Lautem nia-rasik maka deside rejigna aan, tanba iha difikuldade no alin mane mós hosi Lautem deside rejigna-aan, tanba nia naran sai ona atu ba serbisu iha li’ur nu’udar traballadór iha Koreia Súl nia. Nune’e ami deside hodi subtitui sira ho membru sira ne’ebé tama iha lista rezerva hodi taka fali sira atu nune’e bele kompleta numeru na’in-600,” Tenente Koronél “Bersama’, hateten liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé maka hala’o iha kuartél Jenerál F-FDTL, tersa ne’e. Dezde iha segunda (19/9) to’o iha tersa (20/9), teste ikus ba kadete foun feto no mane la deteta moras ruma. “Horiseik, ita halo teste ba membru foun feto nain-65, la deteta buat ruma, maibé tama ba fulan ida sei kontinu halo teste ba feto na’in-65 tanba tauk sira isin rua bainhira deteta mak hetan gravida tenke hasai tanba treinu ne’e todan,” katak nian Durante loron rua ne’e komisaun rekrutamentu simu reklamasaun balun, maibé parte komisaun rekrutamentu fó esplikasaun, nune’e aplikante sira konsege komprende. Alende ne’e, Komisaun Rekrutamentu mós simu keixa hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) katak kadete foun na’in-rua ho naran inisiál NdS no RM, ne’ebé admitidu iha vaga 2022, maibé deskonfia envolve kazu tetativa omísidu iha área Becora. Nune’e, PNTL husu ba Komandu F-FDTL atu elemina kadete na’in-rua hosi lista, tanba sira kadete na’in-rua nia kazu sei la’o iha Tribunál. “Maibé, ami check iha dokumentu sira ne’ebé nia kadete NdS submete mai komisaun hodi konkorre ba vaga ne’e, nia naran hanesan, maibé  iha dokumentu ne’e inan-aman nia naran la hanesan, signifika la’ós nia maka envolve kazu ne’e, tanba ne’e ami komisaun labele hasai arbiru,” katak Tenente Koronél Bersam. Nune’e mós, PNTL hato’o mós keixa hasoru kadete foun RM, tanba deskonfia enovlve kazu omísidu hamutuk ho kadete NdS. “Polísia mai hatudu evidénsia ho foto ne’ebé sira hakanek vitima ne’e, maibé komisaun haruka ekipa ida bá konfirma iha tribunál, maibé kadete foun na’in-rua ne’e nia kazu la rejistu iha Ministériu Públiku no Tribunál, Nune’e ami komisaun labele hasai nia husi lista,” katak nia. Maske, nia dehan, ohin kadete nain-rua transporta ona bá Sentru Formasaun Treinamentu (CFT) Komandante Nicolau Lobato Metinaro, maibé durante formasaun nia-laran mak iha notifikasaun hosi Tribunál, mak komandu F-FDTL sei elemina sira hosi lista no subtitui fali lista rezerva sira. Entertantu, kadete foun 600, kompostu hosi iha feto 65 no mane na’in-534, Komandu F-FDTL transporta kedan ho karreta ba iha Sentru Formasaun Treinamentu Nicolau Lobato Metinaro hodi tuir formasaun militár nian durante fulan neen, molok sai sai ezersítu ka membru F-FDTL hosi serbí Estadu. Komandu F-FDTL sei halo rekrutamentu rejime espesiál iha 2023 https://tatoli.tl/2022/09/20/komandu-f-fdtl-sei-halo-rekrutamentu-rejime-espesial-iha-2023/ tatoli.tl Notísia 2022-09-20 BAUCAU, 20 setembru 2022 – Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (-FDTL) sei halao rekrutamentu rejime espesiál ba membru foun iha tinan 2023. Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál, Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’, esplika, planu rekrutamentu rejime espesiál refere ne’ebé tuir tarjetu sei foka ba pesoál nível edukasaun altu hanesan doutoramentu, jurista, tékniku, formandu iha área finansa nune’e bele dezenvolve di’ak liután institusaun F-FDTL. “Sira mai atu fó ein-faze maka’as ba avansu forsa nian,” Xefe Estadu Maiór F-FDTL hateten iha komponente Terrestre Lanud Baucau, tersa ne’e. Rekrutamentu refere sei hala’o ba idade avansadu mínimu tinan-30 ba leten no sei tuir formasaun bázika hanesan regulamentu disiplina militár, regulamentu uniforme, kontinénsia onra no regulamentu jerál serbisu unidade nune’e sei hetan diviza nu’udar ofisiál hodi halao knaar hanesan tékniku profisionál. Jenerál fitun-tolu ne’e iha esperansa durante nia mandatu lidera sei dezenvolve di’ak liután institusaun F-FDTL hanesan aumentu membru hanesan komponente terrestre, aumenta to’o brigade ida, navál presiza halo destakamentu rua nune’e bele balansu ho diviza militár iha institusaun. Entertantu, ohin kadetes na’in-600 hahú halao fromasaun durante fulan-tolu iha sentru formasaun no treinamentu F-FDTL Metinaro. Ohin PR Horta, dezloka ba Nova Iorke partisipa Asembleia Jerál ONU https://tatoli.tl/2022/09/21/ohin-pr-horta-dezloka-ba-nova-iorke-partisipa-asembleia-jeral-onu-2/ tatoli.tl Notísia 2022-09-21 DILI, 21 setembru 2022 —Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, ho delegasaun, kuarta ne’e, dezloka ona ba Nova Iorke hodi partisipa iha asembleia jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian ba dala-77. CCLN husu Governu dezenvolve abrigu Nino Koni Santana iha Foho Loe-Lacu https://tatoli.tl/2022/09/23/ccln-husu-governu-dezenvolve-abrigu-nino-koni-santana-iha-foho-loe-lacu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-23 BOBONARO, 23 setembru 2022 — Vise Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés), munisípiu Bobonaro, Lúcio Dinis Marques ‘Onsar’, husu Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) atu tau iha planu hodi dezenvolve abrigu saudozu José Conisso António Santana ‘Nino Konis Santana’, ne’ebé lokaliza iha foho Loe-Lacu, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro sai fatin turizmu istóriku. Veteranu ne’e hato’o rekomendasaun ne’e iha ámbitu diálogu nasionál entre oranizasaun sosiedade sivíl ho governu, lidera hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, ne’ebé realiza iha foho Loe-Lacu, área Poerema, aldeia Liabote, suku Meligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro. “Ha’u laiha surat atu entrega ba ita-nia nai nai ulun sira, maibé ha’u só iha liafuan ida rua atu hato’o ba ita-nia boot sira, atu hola atensaun ba fatin ne’e, fatin ne’e mak kona-bá ita-nia maun-boot Konis Santana nia subar fatin,” nia hataten iha intervensaun. Nia sujere ba governu atu kontinua dezenvolve fatin ne’e tanba durante funu okupasaun Indonézia área ne’e sai fatin konsentrasaun gerilleiru sira hosi kaixa postál halo gerilla hasoru invazór sira. Asistente Polítiku Rejiaun IV, Antonio Lema Bere ‘Leobalu’, reforsa governu presiza duni dezenvolve abrigu ne’e sai sítiu istóriku nune’e istória saudozu Nino Konis Santana nian. “Lia menon hosi saudozu Nino Konis Santana, tanba saida maka hili foho Loe-Lacu, ne’e istória ne’ebé aprofunda hosi avó bei-ala sira, Konis Santana dehan Lospalos ho Cailaco halo maun-alin tanba istória pasadu avo bei-ala sira halo funu, segundu Konis katak aban bainrua uku-aan karik fatin ne’e sei la husik mamuk tanba fatin ne’e sagradu forsa nian,” nia haktuir. Leobalu haktuir, iha fulan-outubru 1994 konsentra iha Loe-Laco hodi forma estrutura fó tomada pose ba ema na’in-tolu seluk Leobalu atu hamoris ahi iha rejiaun IV hodi halo gerilla kontra forsa Indonézia nia atu luta ba libertasaun nasionál. Nia informa, planu harii monumentu saudozu Nino Konis Santana nian ne’e teknikamanete veteranu sira prepara no hein atu subemte dokumetu ba Ministériu Obra Públika atu halo konkursu públiku. “Katus hateten hanesan ne’e, laiha ema seluk atu kaer, só ita-boot sira mak kaer atu konta istória ne’ebé hosi avo bei-ala sira iha faze haat, primeiru avo sira halo funu kontra suku, segundu funu Cailaco nian durasaun tinan 50, terseiru funu baze de apoiu konsentrasaun no faze gerilla halo konsentrasaun,” nia katak. Nune’e mós Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, esplika fatin kaixa postál nia rasik iha tinan 20 liubá hamutuk ho membru juventude rezisténsia sira hela kleur no kuaze perkore hotu fatin ne’ebé iha valór istóriku. Fidelis konta, fatin ne’e mós durante okupasaun Olandes susar tebes atu asesu bee-moos, nune’e membru kaixa postál sira kada loron tenke tún hosi foho Loe-Laco kuru bee iha bee-matan Loebalu. “Ida ne’e atu dehan katak ha’u mós ohin mai haree iha Atudara ne’e, iha ona sentru saúde ke uluk ita laiha no mós iha eskola, agora estrada mós komesa tama to’o iha ne’e. Uluk, ita la’o hosi fatuk mesak boot de’it, agora IGE dudu sees hotu ona, bailoron funsiona ita bele tama to’o iha- ne’e,” nia haktuir. Komandu F-FDTL promove soldadu nain ualu ba primeiru kabu https://tatoli.tl/2022/09/23/komandu-f-fdtl-promove-soldadu-nain-ualu-ba-primeiru-kabu/ tatoli.tl Notísia 2022-09-23 DILI, 23 setembru 2022 - Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ohin iha kuartel jenerál Fatuhada halo promosaun deviza ba membru nain ualu husi postu soldadu ba primeiru kabu. Membru sira mak Aleixo Maria da Silva Gusmão, Imaculada de Fatima Belo, José Emilio de Araujo Braga, Mariana Antónia de Jesus, Jorge Soares, Alcina Bui Gama, Paulina Barreto de Sena, no Emilio da Costa Freitas. Promosaun ne’e bazea ba despasu Xefe Estadu Maiór Jenerál FFDTL, Falur Rate Laek, ho númeiru 019/ CEMFA/2022 tuir dekretu-lei númeiru 33/2020, 2 setembru husi estatutu militár foun. Membru nain ualu ne’e destaka iha Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada. Reprezentante Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Kapitaun Fragata João Silva, kongratula soldadu nain ualu no husu kontinua hatudu disipliña hodi serbisu tuir  regra no orientasaun komandu nian. “Ha’u husu ba ita bo’ot sira ne’ebé maka ohin hetan promosaun tenke responsabliza ba ita bo’ot sira nian postu ne’ebé maka tula ba ita bo’ot sira nian kabas no hatudu ezemplu ne’ebé maka di’ak ba soldadu sira, hatudu komportamentu ne’ebé di’ak ba soldadu sira, nune’e mos ba institusaun F-FDTL, tanba liuhosi komportamentu ida ne’e ita bele hatudu ita nian profisionálizmu hanesan forsa armada”, Kapitaun Fragata João Silva fó-hanoin. Projetu konstrusaun IPB hatuur objetivu hakbiit rekursu umanu ho kualidade https://tatoli.tl/2022/09/26/projetu-konstrusaun-ipb-hatuur-objetivu-hakbiit-rekursu-umanu-ho-kualidade/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 MANUFAHI, 26 setembru 2022 — Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, no entidade relevante sira, segunda ne’e, halo lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun fíziku Institutu Politékniku Betano (IPB), iha suku Betano, postu administrativu Same Vila, munisípiu Manufahi. Diretór Jerál Administrasaun no Finansa hosi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, (MESSK) Hernánio Viterbo da Costa, hateten, projetu konstrusaun IPB hatuur ho objetivu atu hakbiit rekursu umanu ho kualidade iha Timor-Leste liuhosi área prioridade, ne’ebé determina tuir nesesidade dezenvolvimentu nasionál, desentraliza ensinu superiór no hasa’e ekonomia lokál iha nível munisípiu. “Planu konstrusaun IPB sai nu’udar projetu prioritáriu ida ba dezenvolvimentu setór edukasaun no kualifikasaun rekursu umanu, ne’ebé ninia implementasaun hatuur iha Timor-Leste nia planu estratéjiku tinan 2011 to’o 2030. VIII Governu Konstitusionál konsidera nu’udar programa esensiál ne’ebé Governu fó fiar no kompeténsia ba Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura atu asegura ninian implementasaun,” Diretór Jerál relata iha suku Betano, segunda ne’e. Aleinde ne’e, tuir Hernánio Viterbo, kriasaun IPB hahú ho elaborasaun termu referénsia ba estudu viabilidade no Dezeñu Enjeñaria Detalladu (DED), ne’ebé ninian prosesu tomak rezulta hosi kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Indonézia no liuhosi kolaborasaun ne’e, Institut Teknologi Bandung (ITB) oferese ninia disponibilidade atu elebora dokumentu tékniku. MESSK hahú aprezenta planu ba Primeiru-Ministru iha tinan 2018 no hetan rekomendasaun pozitiva atu hahú konstrusaun, nune’e iha tempu hanesan ministériu hahú submete proposta projetu ho kustu inisiál $21.895.000 no hafoin submisaun ba Ministériu Obra Públika (MOP) hodi halo verifikasaun, mak aprezenta kustu revizaun finál ho montante $18.369.000. Konsellu Administrativa Fundu Infraestrutura (KAFI) bainhira halo diskusaun iha tinan 2021 atu asegura disponibilidade orsamentu konstrusaun, hafoin MESSK submete proposta konstrusaun ba Sekretaria Grande Projetu (SGP) hodi orsamenta ba tinan orsamentu 2022, ne’ebé verifika ona hosi MOP ba Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) atu halo verifikasaun finál. Ekipa responsável sira deside dimensaun projetu ho orsamentu ne’ebé haree ba kresimentu instituisaun relevante sira hodi deside konstrusaun tuir faze, nune’e, MESSK propoin orsamentu ba konstrusaun $4.540.962,89 ba tinan 2022 iha faze dahuluk, hosi totál $18.369.000 ne’ebé destinadu atu asegura konstrusaun landscape no infraestrutura. MESSK submete pedidu konkursu públiku ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, asigla portugés) iha fevereiru 2022, atu loke konkursu ba servisu konstrusaun no supervizaun nian. Ho nune’e, empreza Chongqing International Construction Corporation (CICO) mak sai manán-na’in ba projetu, ho proposta submisaun ba konstrusaun hamutuk $3.961.658,78, ho duransaun serbisu fulan-12. Ba servisu supervizaun nian, hafoin prosesu konkursu públiku dala-rua, Ia konsege hetan empreza elejível atu asegura supervizaun. MESSK propoin ba KAFI atu buka alternativa seluk hodi bele asegura konstrusaun faze dahuluk, nune’e hafoin reuniaun KAFI iha loron 18 agostu 2022, liuhosi deliberasaun númeru 55/VII/CAFI/2022, deside katak servisu supervizaun sei hetan responsabilidade hosi ekipa téknika MOP no MESSK. Daudaun ne’e, IPB akumula estudante hamutuk 147 ba tinan akadémiku 2022. Tribunál Rekursu sensibiliza Lei Orgánika CdC ba entidade sira iha RAEOA https://tatoli.tl/2022/09/26/tribunal-rekursu-sensibiliza-lei-organika-cdc-ba-entidade-sira-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 OÉ-CUSSE, 26 setembru 2022 – Tribunál Rekursu (TR), segunda ne’e sensibiliza lei orgánika nú. 9/2011, 17 agostu kona-ba Lei Orgánika Kámara Konta Tribunál Superiór Administrativa, Fiskál no Konta (CdC, sigla portugés), ba entidade sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Ambeno (RAEOA). Auditór Xefe Unidade Apoiu Téknika Fiskalizasaun Prévia, Agapito Soares do Santos, informa antes ne’e Prezidente Autoridade RAEOA hato’o pedidu ba kámara konta husu atu partilla kona-bá funsaun kámara konta ba entidade sira iha Oé-Cusse, tán ne’e iha biban ne’e Prezidente Tribunál Rekursu dezloka unidade tolu hanesan, unidade auditoria, unidade paresér no unidade fiskalizasaun prévia mai Oé-Cusse. “Hanesan instituisaun Estadu ita presiza halo kooperasaun kolaborasaun, nune’e saida maka ita-nia polítika sira deside no dezeña dezenvolvimentu iha rai ne’e, ita presiza koopera atu nune’e dezenvolvimentu ne’e to’o duni povu atu sente nia benefísiu,” Agapito Soares do Santos, ko’alia iha salaun Alfándega, Oé-Cusse. Nia orgullu tanba RAEOA depozita konfiansa ba kámara konta hanesan instituisaun Estadu atu fasilita desiminasaun ba entidade sira iha rejiaun ne’e, nune’e bainhira halo prosesu auditoria bele iha ona koñesimentu ba Lei Orgániku ne’e. “Importánsia ba ita-nia Estadu ne’e, kámara konta ne’e instituisaun ida-ne’ebé maka atu halo kontrola ba iha ita-nia despeza públika ka gastu ne’ebé maka kada tinan Parlamentu Nasionál aprova, no Governu trasa nia planu ho nia atividade tinan ida tomak atu implementa iha ita-nia rai, tán ne’e maka kámara konta iha nia obrigasaun atu tau matan ba despeza no finansa públika nian iha nasaun ne’e,” nia afirma. Sensibilizasaun ne’e abertura hosi Adjunta Prezidente Autoridade RAEOA, Leonia da Costa Monteiro, reprezenta Prezidente Autoridade, agradese tanba Tribunál kámara konta responde duni karta autoridade hodi mai iha RAEOA. “Tanba RAEOA foin harii iha 2014 liuhosi lei nú.3/2014 foin tinan hitu, maibé lei nú. 9/2011 harii kedas iha 2011, entaun oinsá mak kooperasaun ho instituisaun independente sira, kona-bá legál sira, presiza konvida hamutuk elabora hamutuk ho sira, hodi komprende kona-bá prosesu legál, liuliu lei sira-ne’ebé  asegura serbisu Estadu nian,” nia katak. Tuir nia, intensaun halo karta ba Prezidente Tribunál Rekursu atu ekipa auditoria bele mai desimina lei nú.9/2011, ba profisionál no responsável sira iha instituisaun Estadu iha Oé-Cusse, nune’e bele intende didi’ak, tanba iha 2015 to’0 2019, RAEOA halo ona auditoria, entaun hosi 2020 to’o agora seidauk. Partisipa iha sensibilizasaun ne’e membru Autoridade RAEOA, diretór, xefe departamentu, autoridade komunitária no funsionáriu públiku iha rejiaun ne’e. Uma-kain 1.000 resin iha suku Betano seidauk asesu bee-moos https://tatoli.tl/2022/09/26/uma-kain-1-000-resin-iha-suku-betano-seidauk-asesu-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2022-09-26 MANUFAHI, 26 setembru 2022 – Komunidade 1.000 resin iha aldeia lima iha suku Betano, postu administrativu Same vila, munisípiu Manufahi seidauk asesu bee-moos. Xefe suku Betano, Filipe de Araújo, relata, suku Betano kompostu hosi aldeia hitu, ne’ebé aldeia rua hanesan Sili-hasan no Rai Kusan maka asesu ona bee-moos liuhosi kanalizasaun maibé aldeia lima hanesan Be-metan, Lalika, Loro, Le-wai no Susu-rai seidauk. “Aldeia lima ne’ebé seidauk asesu bee-moos hosi kanalizasaun ne’ebé Governu instala ne’e hamutuk  iha uma-kain 1.000 resin, maibé bainhira iha tempu bai-loron aldeia ida mak asesu bee-moos hosi mota, enkuantu aldeia haat seluk uza meiu rasik hodi halo perfurasaun ka kee posu ruma hodi bele utiliza,” Autoridade lokál ne’e informa iha suku Betano, segunda ne’e. Abitante iha suku Betano iha 7.685, hosi uma-kain 2000 resin, tanba ne’e parte autoridade lokál konsidera presiza iha bee-moos tanba durante ne’e sira halo esforsu rasik hodi bele asesu. “Hosi parte Estadu hanesan Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) ka bee sira ne’ebé kanaliza hosi munisípiu no hosi bee-matan seidauk to’o komunidade. Ami identifika hotu ona fatin sira ne’ebé bele apoiu bee di’ak atu fornese komunidade no ami sempre tenta ba Obra Públika no autoridade kompetente iha postu no munisípiu, maibé to’o agora seidauk iha rezultadu,” nia akresenta. Durante ne’e, komunidade hosi aldeia lima halo esforsu hodi hetan bee-moos liuhosi perfurasaun iha ida-idak ninia fatin. “Dezenvolvimentu lubuk ida maka mosu ona iha suku Betano maibé komunidade nafatin enfrenta problema ho bee-moos durante tinan naruk ona,” nia tenik. Administradór munisípiu Manufahi, Arantes Izaac Sarmento, rekoñese populasaun iha suku Betano enfrenta problema falta bee-moos iha tempu naruk, tanba suku ne’e tama ba área urbana entaun toma-konta hosi BTL, E.P. “BTL, E.P mak agora toma-konta bee iha área urbana, enkuantu iha área rurál munisípiu mak haree,” nia esplika. Aleinde ne’e, Autoridade munsípiu hamutuk ho BTL, E.P ho kolaborasaun ho parseiru sira, halo ona identifikasaun atu halo perfurasaun bee hodi ajuda komunidade nune’e labele hasoru difikuldade bee-moos. “Tempu badak ita sei responde problema bee tanba projetu Institutu Polékniku Betano (IPB) bainhira ramata presiza mós fó atensaun ba bee-moos,” nia dehan. Dalan Lugatoi besik atu kotu, difikulta ba movimentasaun https://tatoli.tl/2022/09/29/dalan-lugatoi-besik-atu-kotu-difikulta-ba-movimentasaun/ tatoli.tl Notísia 2022-09-29 VIQUEQUE,29 setembru 2022 -Dalan públiku diresaun Lugatoi , iha suku Caraubalo, postu adimistrativu Viqueque dadauk ne’e mosu erosaun rai halai hodi afeta ba estrada Lugatoi hodi fó difikulta ba movimentu transporte sira. Implementasaun programa merenda eskolár iha Ermera hahú outubru https://tatoli.tl/2022/09/29/implementasaun-programa-merenda-eskolar-iha-ermera-hahu-outubru/ tatoli.tl Notísia 2022-09-29 DILI, 29 setembru 2022 — Implementasaun programa merenda eskolár ba estudante hamutuk 41.000 resin iha nível pre-eskolár no nível ensinu báziku iha munisípiu Ermera sei hahú filafali iha segunda semana ne’e. Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Ermera (DSEME), Eduardo Martins, hateten, programa merenda eskolár seidauk hahú tanba iha fallansu balun maibé garante katak sei hahu filafali. “Ita-nia implementasaun programa merenda eskolár loloos ba fulan-tolu, iha agostu, setembru no outubru maibé falla tiha. Ita sei hahú filafali iha inísiu outubru,” Diretór informa ba Agência Tatoli via telefónika, kinta ne’e. Programa nasionál ne’e hahú hosi inísiu janeiru to’o ohin loron laiha problema, buat hotu la’o di’ak, maibé fulan-tolu ba oin maka sei hahú iha outubru ho ninia orsamentu alokadu hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hamutuk $533.800. “Ami kumpre nafatin menu ne’ebé deside ona hosi Governu liuhosi Ministériu Saúde. Ita-nia implementasaun menu laiha problema. Maibé ninia implementasaun maka dala ruma la hanesan ho eskola sira iha munisípiu sira seluk,” nia tenik. Totál eskola iha Ermera ne’ebé sei hetan merenda eskolár ne’e kuaze eskola públiku de’it ne’ebé hamutuk 118. Portu Tibar hahú atividade operasionál dahuluk, foti kontainér tenki iha Access Pass https://tatoli.tl/2022/09/30/portu-tibar-hahu-atividade-operasional-dahuluk-foti-kontainer-tenki-iha-access-pass/ tatoli.tl Notísia 2022-09-30 DILI, 30 setembru 2022 – Portu Tibar, sexta ne’e hahú atividade operasionál dahuluk ho naran ‘Go Life’, iha atividade dahuluk ne’e simu ró rua, ida hosi Singapura no seluk hosi Subaraya, Indonézia. Diretór Timor Port, Rafael Ribeiro hateten governu autoriza ona halao atividade operasaun hodi atende atrakasaun roo sira iha portu refere. SEKOMS enkoraja estudante uza ínternet ba nesesidade pozitivu https://tatoli.tl/2022/10/07/sekoms-enkoraja-estudante-uza-internet-ba-nesesidade-pozitivu/ tatoli.tl Notísia 2022-10-07 MANUFAHI 07 outubru 2022 — Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Mericio Juvinal dos Reis ”Akara”, enkoraja estudante eskola Sekundária Tékniku Vokasionál Agríkola Halibur-Betano hodi uza ínternet tuir nia dalan no ba asuntu pozitivu  hodi hariku  koñesimentu. “Husu estudante sira iha ne’e, ita bo’ot sira hanesan estudante sekudária  téknika vokasionál agrikula ida aproveita mundu dijitál ohin loron hanesan facebook no ínternet atu hasae’ ita bo’ot sira nia koñeseimentu iha área agrikultura nia liuliu akompaña siénsia agrikola,” hateten SEKOMS iha Manufahi, sesta ne’e. Estudante Eskola Sekundária Tékniku Vokasionál Agríkola Halibur-Betano partisipa atividade kampaña kombate hoax hodi promove internet saudável no diseminasaun literasia dijitál, iha salaun eskola, sesta (07/10). Imajen Tatoli/Natalino Costa SEKOMS hato’o kestaun ne’e bainhira partisipa iha seremónia sensibilizasaun kampaña Nasionál kombate hoax no promove ínternet saudavél no sensibilizasaun literasia dijitál ba  iha estudante sira eskola sekundária Tékniku Vokasionàl agrikula Halibur-Betano, iha Suku Betano Postu Admimistrativu Same Vila, munisípiu Manufahi. Nia husu estudante sira adapta-aan ba dijitalisaun hodi buka referénsia sira atubele aprende liu siénsia ne’ebé liga ba téknika agrikola nian, nune’e ramata eskola téknika vokasionàl bele kria rasik postu traballu ba aan rasik. “Ita bo’ot sira labele naran fiar informa saida de’it, tenke verifika informasaun sira ba parte hotu  liuliu fonte ofisiál ne’ebé kredivel hanesan RTTL EP no Agência Tatoli I.P, atu ajuda ita nia sosiadade labele hela iha dividas no inserteza,” nia afirma. Iha fatin hanesan, Prezidente Kosellu Imprensa (CI, sigla portugés), Virgílio Guterres, hateten, mundu oin loron obriga ema hotu atu aprende ho meiu dijitalizasaun. “Agora ema lé livru baruk ona, ema fó importánsia ba ínternet no ema barak dukur iha Facebook no whatshapp duke dukur iha iha livru leten, tanba ne’e ha’u husu joven sira no estudante sira aproveita mundu dijitál ho didi’ak uza ho kuidadu labele uza sala,” nia enkoraja. Deputadu hosi Bankada CNRT, Patrocio Fernades, husu estudante sira atu uza dijitalizasaun ne’e hodi pasa informasaun ne’ebé maka kredivél labele kontribui ba hoax ka lia falsu. “Se ita bo’ot sira la aproveita di’ak no la uza dijitálizasaun ho di’ak no kontribui informasaun ne’ebé bosok bele kontribui ba instabilidade nasaun nian,” nia afirma. Nune’e mós, Administradór Munisipiu Manufahi, Arantes Isac Sarmento, hateten, sesibilizasaun ba kombate hoax no literásia dijitál ne’e planu di’ak hodi enkoraja ba sidadaun hotu atu uza internet ho saudavél. “Ha’u agradese ba  Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál ho nia kometiva bele sensibiliza informasaun ba kombate hoax, internet saudavél no literasia dijitál ne’e importante,” katak. Entretantu, Diretór Eskola eskola Sekundária Tékniku Vokasionál Agrikola Halibur-Betano, Vicente Tilman, hateten Diretór eskola sente konte ho deseminasaun kombate hoax internet saudavél no promové literasia dijitál. “Agradese ba SEKOMS ba inisiativa ida ne’e, ha’u espera deseminasaun ida ne’e tenke kontinua nafatin atu kosiensializa estudante sira uza meu komunikasaun sira bele tuir nia dalan,” Nia fó-hanoin. SEKomS realiza kampaña kombate hoax iha ESG Nino Konis Santana https://tatoli.tl/2022/10/18/sekoms-realiza-kampana-kombate-hoax-iha-esg-nino-konis-santana/ tatoli.tl Notísia 2022-10-18 LAUTEM, 18 outubru 2022 –  Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS) tersa ne’e, realiza kampaña nasionál kombate hoax no promove internete saudável liuhosi sensibilizasaun literasia dijitál ba estudante Eskola Sekundária Jerál (ESG, sigla portugés) Nino Konis Santana, Lospalos, munisípiu Lautem. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’, esplika, objetivu hosi kampaña refere prepara sidadaun hotu hodi hasoru dezenvolvimentu nasaun iha mundu globalizasaun liuliu iha era dijitalizasaun hanesan utiliza internete liuhosi smartphone ho matenek. “Hotu-hotu agora transforma sira-nia prátika inklui sistema governu atu adapta ba dijital, agora ba oin la presiza halo kole-aan hasoru, lori relatóriu to’o Dili, bainhira sistema dijitalizasaun susesu idak-idak iha fatin transmite no superiór sira akompaña,” Merício Akara hateten iha Lospalos, tersa ne’e. Transformasaun iha tempu globalizasaun la sees hosi utilizasaun internete ne’ebé dereitu ba ema hotu atu asesu meiu komunikasaun hotu ka plataforma dijitalizasaun hanesan liuhosi smartphone maibé inportante presiza utiiza ho matenek nune’e espalla no konsume informasaun ne’ebé pozitivu. Akara argumenta, utilizasaun internete iha pozitivu hanesan asesu no fahe informasaun inklui halo komunikasaun ba malu, enkuantu parte negativu mak hanesan asesu pornografia, fahe lia bosok no halo difamasaun. “Era agora sé mak domina informasaun no komunikasaun sei hatene barak tanba ne’e simu no fahe forsa tenke pozitivu,” Mericio Akara akresenta. Diretór ESG Nino Konis Santana, Grilio Fernandes, agradese no sentE kontenti tanba governu liuhosi Sekoms hili ESG Nino Konis Santana sai fatin kampaña tanba bele ajuda hasa’e koñesimentu estudante sira bainhira utiliza internete liuhosi smartphone. Nune’e jestór eskola hateten, mesmu Timor-Leste nasaun demokrasia maibé presiza regulariza nune’e presiza iha lei kona-ba utilizasaun internete atubele kontrola sidadaun sira iha era dijitalizasaun. “Tuir loloos utilizasaun mídia sosial ba pozitivu maibé jeralmente dalaruma ita laiha lei atu regula entaun maioria utiliza hodi difama hahú hosi líder to’o ema bainbain,” Grilio Fernandes hateten. Oradór iha kampaña nasionál kombate Hoax refere na’in-tolu kompostu Sekoms, Mericio Juvinal dos Reis ‘Akara’ lori tópiku polítika governu kona-ba kombate hoax no promove internete saudável. Padre Tomás Gusmão ho tópiku utiliza plataforma dijitál ho saudavel tuir perspetiva morál igreja no Plan International ho tópiku promove literasia dijitál iha Timor-Leste hodi prevene violénsia hasoru labarik feto iha era dijitál ne’ebé partisipa hosi estudante inklui profesór hosi ESG Nino Konis Santana. MSSI aproxima Telkomcel halo pagamentu “bolsa da mãe jerasaun foun” iha Ainaro-Bobonaro https://tatoli.tl/2022/10/19/mssi-aproxima-telkomcel-halo-pagamentu-bolsa-da-mae-jerasaun-foun-iha-ainaro-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2022-10-19 DILI, 19 outubru 2022 — Diretór Jerál Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Florencio Pina dias Gonzaga, hateten MSSI halo ona aproximasaun ho ba operadór telekomunikasaun Telkomcel hodi halo prosesu pagamentu ba benefisiáriu programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun iha munisípiu rua. “Ami responde ba operadór Telekomcel liuhosi nia ajénsia atu hala’o prosesu pagamentu ba benefisiáriu programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun iha munisípiu Ainaro no Bobonaro,” Diretór Jerál MSSI ne’e informa ba Agência Tatoli, iha Fomentu, Dili. MSSI hala’o ona enkontru ho Telkomcel hodi diskute prosesu pagamentu liuhosi nia ajénsia Telekomcel TPAY tanba pagamentu ne’e liga ho orsamentu entaun presiza halo diskusaun kle’an. Nune’e. MSSI introdús ona kestaun ne’e ba Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, tanba BCTL labele kontinua selu iha munisípiu Ainaro no Bobonaro, no PM konkorda atu permite Telkomcel hala’o prosesu pagamentu programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ne’e. Antes ne’e, Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál (DNSA), Lucas Tois hateten, iha fulan ne’e, Telokomcel halo ona pagamentu ba benefisiáriu hamutuk 5.477 ba programa bolsa da mãe jerasaun foun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Hosi númeru ne’e, responsável dehan inan isin-rua 556 ho nia osan $8.340,00, labarik 4.905 ho nia osan $ 98.100,00 no labarik defisiénsia hamutuk na’in-16 ho nia osan $160,00 Pagamentu ida-ne’e selu ba fulan jullu-agostu nian no lista benefisiáriu ba fulan-setembru sei submete iha fulan-outubru ida-ne’e. Benefisiáriu subsídiu ba programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun iha Ainaro no Bobonaro nian, to’o fulan-agostu hamutuk inan isin-rua 832, labarik 6.318 no labarik ho defisiénsia na’in-11. Osan ba programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun ne’ebé atu halo pagamentu ba benefisiáriu sira iha territóriu nasionál ne’e, Governu prevee millaun $6,9. SEKomS konsidera utilizasaun internete hanesan direitu foun https://tatoli.tl/2022/10/19/sekoms-konsidera-utilizasaun-internete-hanesan-direitu-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-10-19 LAUTEM, 19 outubru 2022 – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS), Merício Juvinal ‘Akara’, konsidera utilizasaun plataforma dijitál internete nu’udar direitu foun ba ba timoroan sira. “Bainhira bandu uza internete ne’e violasaun direitu, ne’e la’ós ona nesesidade maibé direitu tanba asesu ba internete hanesan direitu foun ba sidadaun sira,” Merício Akara hateten bainhira sai oradór iha kampaña nasionál kombate hoax no promove internete saudável ba estudante Eskola Sekundária Jerál (ESG, sigla portugés) númeru 1, iha munisípiu Lautém. Governu kontinua asegura no garante direiru sidadaun sira-nia direitu foun tanba mudansa mundu relasiona ho era dijitalizasaun tanba liuhosi internet sidadaun sira livre atu asesu informasaun siénsia teknolojia. Maske nune’e, presiza utiiza ho matenek nune’e espalla no konsumu informasaun ne’ebé pozitivu no tenke verifika antes fahé tutan inklui espalla lia falsu liuhosi rede sosiál. “Tenke prepara-aan sai estudante matenek hodi utiliza telefónika tanba ita ema mak prodús nune’e tenke matenek liu telefónika la’ós telefónika mak matenek liu ita,” Mericio Akara akresenta. Diretór ESG númeru 1 Lautém, Júlio Horacio, agradese ba SEKomS hili eskola refere sai fatin kampaña nasionál kombate hoax, maske kondisaun eskola la permite tanba iha limitasaun ba salaun. Dirijente eskola ne’e sente kontente tanba governu hili ESG Lautém ne’ebé konsidera importante atu hasa’e koñesementu estudante sira kona-ba kampaña kombate hoax no utilizasaun internete ho saudável. “Ho ami-nia esforsu bele organiza malu prepara no tenta atu sai fatin ba kampaña nasionál kombate hoax,” nia hateten. Oradór iha kampaña nasionál kombate hoax ba loron rua iha Eskola Sekundária Jerál númeru 1 Laútem hamutuk na’in-haat kompostu Sekoms, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’, Deputadu Parlamentu Nasionál (PN) Mariano Assanami Sabino, Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgílio Guterres, Plan International, partisipa hosi estudante no profesór hosi ESG númeru 1 Lautém. RAEOA komemora loron turizmu ho karavana produtu lokál https://tatoli.tl/2022/10/21/raeoa-komemora-loron-turizmu-ho-karavana-produtu-lokal/ tatoli.tl Notísia 2022-10-21 OÉ-CUSSE, 21 outubru 2022 – Komunidade hosi suku 18, sub-rejiaun haat hamutuk ho Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, sesta ne’e realiza karavana produtu lokál, no promove kultura tais Atoni nian hodi komemora loron mundiál turizmu iha rejiaun ne’e. Eventu karavana turístiku ne’e, organiza hosi Unidade Turizmu Komunitária ne’ebé tutela iha Gabinete Prezidente Autoridade RAEOA, hodi festeza loron mundiál turizmu nian ne’ebé monu iha 27 setembru kada tinan. Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, hato’o parabéns ba povu Oé-Cusse, tanba partisipa másimu hodi hatudu identidade kulturál no promove produtu prioridadae Oé-Cusse nian iha loron mundiál turizmu ne’e. “Ohin ita hamutuk iha-ne’e, Só ita ema Oé-Cusse de’it maka ema dahuluk mak tenke promove uluk nia kultura, laiha tán ema seluk, hahú hosi ita maka ema seluk sei gosta ita-nia kultura, hosi ita rasik mak lori ita-nia kultura rai seluk, tán ne’e ha’u agradese ba povu Oé-Cusse ohin ho laran ksolok mai hotu atu promove ita-nia kultura rasik, hanesan hatais, ai-fuan no atividade bainbain ita halo iha ita-nia knua rasik,” Arsénio Paixão Bano, ko’alia iha ámbitu abertura karavana, iha Sikluli, Oé-Cusse. Nia afirma, Oé-Cusse atu ba oin, ema Oé-Cusse rasik mak tenke gosta uluk nia kultura rasik, ema seluk mai haree tuir de’it, maibé xave mak ita-ema Oé-Cusse, “Tán ne’e ha’u husu ba ita hotu, labele hakribi ita-nia kultura hatais nian, tanba ne’e ita-nia avo bei’ala sira mak rai hela mai ita jerasaun foun atu kontinua, tán ne’e ohin loron espesiál ba povu Oé-Cusse, mai hosi suku 18, idak-idak hatudu nia modelu kultura, ida-ne’e mak nia nian, la’os ema seluk nian, mai ita hamutuk promove ita-nia kultura nu’udar Atoni Oé-Cusse,” nia afirma. Koordenadór Unidade Turizmu Komunitáriu RAEOA, Nene de Almeida, informa, tuir loloos eventu karavana ne’e realiza iha 27 setembru maibé tanba iha fallansu, nune’e adia ba outubru ne’e. Responsável ne’e fundamenta, objetivu hosi Karavana ne’e iha pontu tolu importante, primeiru atu promove produtu lokál mai hosi suku 18, daruak atu promove kultura hatais nian, terseiru atu hatudu karaterístika nu’udar Oé-Cusse. “Iha eventu ne’e rasik sei fasilita mo prémiu ba vensedór sira, hahú hosi primeiru to’o 12 mak sei hetan prémiu, ne’ebé ekipa juri sei avalia liuhosi pontu tolu maka importante, hatais kultura, promove produtu prioridade kada suku idak-idak, no karaterístika nu’udar Atoni Oé-Cusse,” nia katak. Entretantu, partisipa iha eventu karavana ne’e mai hosi xefe suku 18, jestór sub-rejiaun haat, membru Autoridade RAEOA. Atividade karavana turístiku ne’e, realiza haleu sidade Oé-Cusse vila, hahú hosi rotunda kampu desportiva Sikluli, kontinua to’o rotunda kruzamentu Padimau hafoin hakat fali mai iha jardín desportiva Sikluli hodi konsentra hamutuk halo festeza ba loron mundiál turizmu ne’e iha Oé-Cusse. RAEOA komemora loron turizmu ho karavana produtu lokál no promove kulturál RAEOA komemora loron turizmu ho karavana produtu lokál CNC konsidera konteúdu istória TL menus iha ensinu sekundáriu-superiór https://tatoli.tl/2022/10/24/cnc-konsidera-konteudu-istoria-tl-menus-iha-ensinu-sekundariu-superior/ tatoli.tl Notísia 2022-10-24 DILI, 24 outubru 2022 — Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, konsidera kuaze maiória konteúdu istória Timor-Leste nian menus iha ensinu sekundáriu no superiór tanba laiha matéria istória. Hugo Maria Fernandes hato’o kestaun ne’e iha Konferénsia Siéntifika kona-ba deskoloniza istória ho tema “Reflesaun ba produsaun kuiñesimentu kona-ba istória Timor-Leste nian iha kontestu dokumentasaun no prezervasaun istória”. “Konferénsia ohin ne’e nia objetivu oinsá mak ita Timor komesa inisiativa sira, prodús ita-nia istória. Signifika halo peskiza, hakerek no halo públikasaun sira kona-ba ita-nia istória rasik liu-liu hosi ema Timor rasik, atu nune’e iha liu sentidu nu’udar istória Timor. Objetivu seluk mak ita hein katak matenek-na’in sira orsida aprezenta bele fó ideia oinsá mak integra istória Timor iha kuríkulu ensinu liu-liu hosi ensinu primária, sekundária to’o ensinu superior. Se ita halo reflesaun agora kuaze maiória konteúdu istória timor nian menus la halimar iha eskola sekundária no ensinu supériór tanba laiha matéria istória,” Hugo Maria Fernandes hateten ba jornalista sira, iha salaun CNC, Antigu Komarka, Balíde, Dili, segunda ne’e. Nia dehan, hanesan Diretór Nasionál Kuríkulu Ensinu Superiór nian hateten ona katak tinan ne’e ita dezenvolve hela matéria istória ba ensinu supériór no hein katak tinan oin Universidade sira mós iha ona matéria istória. Kona-ba produsaun ka konteúdu istória timor nian sei menus, nia dehan, dahuluk presiza iha revizasaun ba instituisaun edukasaun sira, tanba TL iha Instituisaun Ensinu Supérior kuaze 19 maibé to’o agora laiha ida mak iha departamentu ka fakuldade istória, ida-ne’e halo animu ema timoroan nian atu aprende istória rai-laran kuaze laiha entaun sira tenke aprende istória hosi rai-li’ur nian. Aleinde ne’e, bolsu estudu ba timoroan sira atu ba eskola iha rai-li’ur kona-ba istória mós menus, tanba Embaixada sira kuaze fó bolsa estudu ba siénsia sira seluk hanesan ekonomia, enjinária no laiha ida mak fó bolsa estudu ba istória nian, ida-ne’e sai kestaun boot entermus oinsá prepara timoroan atu sai istóriadór di’ak. Timor-Leste nia problem aida mak produsaun maibé líder nasionál balun hakerek oa sira-nia biografia hanesan Xanana Gusmão sempre hakerek istória barak no kuaze Prezidente Repúblika sira hanesan eis Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, José Ramos Horta no Francisco Guterres Lu Olo, sira hotu hakerek sira-nia memória maibé istória timor nian ema hotu partisipa, komesa husi nível suku to’o aldeia maibé istória ema-nian sira mak laiha. “Agora ema sira partisipa ne’e kuaze laiha abilidade atu hakerek istória, hanesan ita-nia luta-na’in sira iha klandestina no kombatente sira, tanba depois ukun an sira preokupa ho sira-nia moris no laiha entidade seluk mak ajuda hela sira atu hakerek, entaun ita iha problema produsaun. Hosi ida-ne’e, CNC agora hakerek hela istória suku nian no mós ita husu estudante sira hakerek. Ida-ne’e ita halo maneira oioin atu bele aumenta produsaun, tanba bainhira ita atu hatama ba kuríkulu, ita presiza iha produsaun uluk. Kuandu produsaun menus, matéria ba kurríkulu mós sei laiha,” nia hateten. Maske nune’e, nia dehan, relatóriu CAVR “Chega!” iha kapitulu tolu (3) ne’ebé ko’alia kona-ba istória Timor nian, maibé labele introdús direitamente ba eskola sira tanba kompleksu tebes, hanesan iha kapitulu rezisténsia, estratéjia no nasaun, ida ne’e ko’alia kona-ba TL nia rezisténsia funu nian tomak liu-liu hosi 1974 to’o 1999. Kapitulu daruak ko’alia kona-ba okupasaun Indonézia iha Timor no kapitu;u datoluk ko’alia kona-ba rezime okupasaun, entaun matéria ne’ebá to’o maibé relatóriu “Chega!” labele introdús diretamente ba eskola sira, tanba ne’e kompleksu entaun tenke halo fasil atu nune’e introdús ba kada nível eskola. Iha kurrikulu ensinu sira-ne’ebé iha ensinu sekundária, estudante timoroan sira maiória estuda kona-ba istória Europa nian, la’ós estuda kona-ba konteúdu istória timor tanba konteúdu istória Timor uitoan liu. “Entaun, ho ida-ne’e dala ruma laiha produsaun ka laiha matenek-nain Timor nian. Bele hateten katak ita iha matéria sira hanesan ne’e. Tanbasá ami hateten ida-ne’e, tanba maiória hosi matéria kurríkulu istória malae Portugál sira mak mai halo, entaun sira sempre foti prespetiva sira-nia tau iha ne’ebá. Hanesan iha ensinu sekundária jerál, maioria matéria ko’alia kona-ba europa, la’ós ko’alia kona-ba Timor,” nia dehan. Diretór Nasionál Kurríkulu Ensinu Superiór, Luis Aparicio Guterres, hateten integrasaun matéria istória ba kurríkulu ensinu superior sira, dadaun ne’e Universidade sira iha autonomia atu integra matéria ne’e ba iha departamentu ka fakuldade sira. “Tanba, lolos ne’e Universidade sira hakarak bele loke ona fakuldade istória. Se prenxe ona kritériu, hosi Ministériu bele rekuiñese maibé autonomia ne’e Ensinu Supérior ida-idak nian. Tanba, buat ne’ebé durante CNC hamutuk mós ho ami, hakarak istória bele tama nu’udar matéria,” nia dehan. Tanba ne’e, daudaun ne’e CNC iha esforsu atu halo modul kona-ba istória no hosi minsitériu edukasaun nia parte rekuinese bainhira institutu Ensinu Supériór sira kuandu loke ona fakuldade istóra maibé ida-ne’e karik sira (Institutu) prenxe kritériu. Entretantu, Konferénsia Sientifika, kona-ba deskoloniza istória ho tema “Reflesaun ba produsaun kuiñesimentu kona-ba istória Timor-Leste nian iha kontestu dokumentasaun no prezervasaun istória, hala’o hosi segunda (24/10) to’o tersa (24/10). Enkuantu, partisipante ba konferénsia ne’e mai hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ONG no universitáriu sira. OJE 2023: MSSI prevee miliaun $140-resin ba “bolsa da mãe jersaun foun” https://tatoli.tl/2022/10/24/oje-2023-mssi-prevee-miliaun-140-resin-ba-bolsa-da-mae-jersaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2022-10-24 DILI, 24 outubru 2022 – Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál (DNSA) iha Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Lucas Tois, hateten iha OJE 202 ne’e MSSI prevee $14,380,486 ba “bolsa da mãe jersaun foun” faze daruak ne’ebé sei implementa iha munisípiu haat iha territóriu nasionál. “Iha OJE 202 ne’e, MSSI prevee $14,380,486 ba programa “bolsa da mãe jersaun foun” ne’ebé sei implementa iha munisípiu Covalima, Liquiça, Manatuto no Viqueque,” Lucas Tois informa ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin MSSI, Dili, segunda ne’e. Nia dehan, totál orsamentu alokadu iha envelope tuir envelope fiskál 2023 nian mak $13,780,486 no MSSI mós hetan apoiu hosi Governu Austrália hamutuk $7,500,000, entaun totál orsamentu ne’ebé mak disponivel ona no alokadu mak $21,280,486. Maibé, nia dehan, hosi totál alokadu ne’e kuaze miliaun $14 ba bolsa da mãe jerasaun foun iha faze daruak nian no iha faze dahuluk nian iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ho millaun $6,9. Programa bolsa da mãe faze daruak ne’e, daudaun ne’e ekipa preparativu halo rekrutamentu ba funsionáriu hamutuk 135 ba fasilidade saúde sira iha munisípiu haat ne’e. Nia dehan, totál aplikante ba programa refere to’o fulan-outubru tinan ne’e 13.354, kompostu hosi inan isin-rua hamutuk 2.405, labarik hamutuk 13.632 no labarik ho kondisaun defisiénsia hamutuk ema na’in-58. Governu sensibiliza PMOT ba autoridade iha Covalima https://tatoli.tl/2022/10/25/governu-sensibiliza-pmot-ba-autoridade-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2022-10-25 COVALIMA, 25 otubru 2022 – Governu liuhosi Diresaun Jerál Ordenamentu territóriu realiza pre-sensibilizasaun elaborasaun Planu Munisipal Ordenamentu Territóriu (PMOT) ba autoridade sira iha Covalima. “Ita realiza  pre-sensibilizasaun ida-ne’e ho objetivu ita-hakarak tau pensamentu hamutuk saida mak ko’alia kona-ba Planu Munisipál Ordenamentu Territóriu. Tanba, Ministériu Planu Ordenamentu Territóriu tuir artigu 26 hosi dekretu-lei númeru 27/2020 kolia kona-ba estatutu planu ordenamentu territóriu ho nia responsabilidade, atu haree ba konstrusaun koordenasaun avaliasaun ba atividade ne’ebé aprova ona iha konsellu ministru hodi haree promosaun integradu ba atividade ekonomia no sosiál,” Diretór Nasionál Ordenamentu Espesial (DNOE) MPO, Kassius Klei Ximenes, hateten liuhosi nia-diskursu iha salaun AMC, Sukaer Laran, tersa ne’e. Tanba ne’e, planu ordenamentu territóriu importante no hakarak refere ba lei báziku ordenamentu territóriu artigu 6/2017, 9-19 abril ko’alia kona-ba sistema planeamentu territoriál ne’ebé ko’alia klaru “Ita ko’alia kona-ba sistema planeamentu nasionál no munsipál ami-nia prezensa iha ne’e lori planu refere ba dekretu-lei númeru 45, 7 outobru, presiza atu koopera ho ita-boot sira nune’e ita bele komesa ho ita-nia atividade munisipál planu ordenamentu territóriu,” nia dehan. Nia informa, tanba planu munisipál ordenamentu territóriu komesa ona 2021 hahú ona iha munisípiu Ermera no Bobonaro, agora halo faze karaterizasaun no diagnostika territorial mak munisípiu Baucau, Lautém no Viqueqeu. Razaun planu munisipál ordenamentu territóriu preszja armoniza espasu iha munisipiu identifika no karateriza riku soin ne’ebé iha politika publika kada munisipiu nian. Maske Timor-Leste ukun an tinan-20 seidauk iha planu munisipál ordenamentu territóriu, tanba ne’e dezafiu tebes ba Governu hahú hosi primeiru Governu Konstitusionál iha planu ordenamentu territóriu la konsege artikula iha lei. Reprezentante administradór munisípiu Covalima, Francisco de Jesus Alves hateten, planu munisipál ordenamentu territóriu sai hanesan rekezitu ida-atu realiza eleisaun munisipál ne’ebé sei realiza iha tinan 2024. “Ita-hotu iha esperansa boot, tuir kalendáriu Governu ita-sei tama ba eleisaun munsipál entaun planu munisipál ordenamentu territóriu sai rekezitu atu avansa ba iha eleisaun. Tanba, ita hotu nia esforsu atu bele tama primeira faze ba eleisaun munisipál,” nia informa. Tanba, nia dehan, munisípiu Covalia seidauk iha peritu ko’alia kona-ba planu ordenamentu territóriu, maske iha nain ida rua mak lisensiadu seidauk iha kuñesimentu másimu kona-ba planu munisipál ordenamentu territóriu. PR Horta hamutuk ho jornalista defende liberdade imprensa https://tatoli.tl/2022/10/25/pr-horta-hamutuk-ho-jornalista-defende-liberdade-imprensa/ tatoli.tl Notísia 2022-10-25 DILI, 25 out ubru 2022 — Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten nia parte prontu hamriik ho jornalista hodi defende Liberdade Imprensa, nune’e jornalista sira iha liberdade hodi hakerek tuir faktu no lia-loos. Xefe Estadu hato’o nia posizaun ne’e relasiona ho karta notifikasaun hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Servisu Investigasaun Kriminiál Nasionál, ho númeru ofísiu 112/Gab/CHEFE/SIC/PNTL/X/2022, ba Jornal Diáriu INDEPENDENTE ho nia sentidu urjente atu halo identifikasaun ba Jornalista Domingos Gomes ho Xefe Redasaun, Jorginho Dos Santos, tuir kódigu Prosesu Penál artigu 53 tanba deskonfia komete krime. “Ha’u sei buka hamriik iha jornalista nia-kotuk, iha jornál nia kotuk, atu defende direitu no liberdade atubele hakarek. Ha’u sei haree ida ne’e. Ha’u nu’udar Xefe Estadu, ha’u sei akompaña ida ne’e,” hatete PR Horta, iha Kuartél Jenerál-F-FDTL-Fatuhada-Dili, tersa ne’e. Tuir Xefe Estadu katak parte justisa tenke preokupa ho krime organizadu, ema halo passaporte falsu, droga ou ema buka halai sai ho osan hosi Timór arbiru la tuir regra. “Ida ne’e maka ita tenke haree hamutuk la’ós ita ba preokupa fali ho jornalista sira nia serbisu”, Xefe Estadu lamenta. MAE inaugura Ensinu Báziku iha Atsabe https://tatoli.tl/2022/11/04/mae-inaugura-ensinu-baziku-iha-atsabe/ tatoli.tl Notísia 2022-11-04 DILI, 04 novembru 2022 — Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), tau fatuk dahuluk ba Uma Kbiit Laek (UKL) faze daruak unidade tolu no inaugura mós reabilitasaun ba Ensinu Báziku, iha postu administrativu Atsabe, munisípiu Ermera. “Ohin, ha’u mai iha ne’e bazea ba konvite hosi Xefe Suku Tiarlelo, postu administrativu Atsabe, munisípiu Ermera no mós komunidade konvida ha’u mai atu halo inaugurasaun ba Ensinu Baziku no mós tau fatuk dahuluk ba UKL faze ba daruak, hosi Programa Nasional ba Dezenvolvimentu Suku (PNDS),” MAE, Miguel Pereira de Carvalho hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Governante ne’e hatutan, suku Tiarlelo ne’e populasaun menus hosi 700, ne’ebé konstrui UKL ba faze daruak hamutuk 10 de’it. “Ita-nia populasaun sira sente kontente tebes ho uma sira-ne’ebé, ita-nia Estadu oferese ona ba sira,” nia dehan. To’o tinan ne’e, MAE liuhusi PNDS rehabilita ona sede suku 400 iha territóriu Timor-Leste no tuir planu iha tinan 2023 sei rehabilita tan sede suku hamutuk 52. Iha atividade ikus liu mak halo inaugurasaun ba kontrusaun aula eskola ho ninia sala hamutuk tolu (3) mak hetan kontrolu hosi Programa PNDS ho montante orsamentu hamutuk rihun $40. Eskola refere kompletu ho fasilidade sira hanesan kadeira no meza, profesór na’in-neen ho nia estudante hamutuk 147. Governante ne’e mós realsa liután katak ida-ne’e mak progresu ne’ebé VIII Governu KOnstitusionál halo hodi dezenvolve no fasilita labarik sira, nune’e bele asesu ba edukasaun. “Ita hotu hatene katak VIII Governu Konstitusionál nia mandatu iha tinan lima (5) nia laran, tenke esforsu hodi garante infraestrutura sira ba iha eskola hahú hosi pre-primária to’o ensinu báziku sira hotu, atu bele iha fasilidade ida-ne’ebé adekuadu. Governu distribui ona zinku ba benefisiáriu UKL+ 37 iha Hatulia B https://tatoli.tl/2022/11/07/governu-entrega-zinku-ba-benefisiariu-ukl-37-iha-hatulia-b/ tatoli.tl Notísia 2022-11-07 DILI, 07 novembru 2022 – Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), distribui ona zinku ba benefisiáriu ba Uma Kbiit Laek Plus (UKL+) tipu B hamutuk 37 iha postu administrativu Hatoli B, munisípiu Ermera. “Ohin, ha’u mai iha ne’e tanba hetan konvite hosi xefe suku Lisapat, postu administrativu Hatolia B no mós xefe suku Poetete, postu administrativu Ermera Vila no iha Poetete ne’e, ami entrega sinku ba benefisiáriu UKL+ tipu B hamutuk uma kain 37,” Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, hateten liuhosi iha nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e. Ida-ne’e mak VIII Governu Konstitusionál nia programa ne’ebé mak nia intensaun atu konkretiza ninia funsaun iha nasaun RDTL, katak povu tenke hela iha fatin ne’ebé mak di’ak no dignu, hodi nune’e sira bele tahan husi loron-manas no sira bele hala’o sira-nia moris ho dignu liuhosi hela iha uma dignu. Programa Uma Kbiit Laek Plus (UKL+) tipu B ne’e, Parlamentu Nasionál aprova liuhosi Orsamentu Retifikativu ho montante millaun $25. Serimónia entrega zinku ne’e partisipa hosi Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Deputada Partidu Demokrátika (PD), Elvina de Sousa, Administradór Postu Hatolia B no mós Ermera Villa, Sekretária Ezekutiva PNDS, Komandante PNTL Munisipiu Ermera , Konsellu Veteranu Munisípiu Ermera, Dirijente Nivel Nasionál no Munisípiu, Lideransa Komunitária, estudante no komunidade. Autoridade TTU simu delegasaun hosi RAEOA ho tradisaun kulturál https://tatoli.tl/2022/11/10/autoridade-ttu-simu-delegasaun-hosi-raeoa-ho-tradisaun-kultural/ tatoli.tl Notísia 2022-11-10 KEFAMENANU, 10 novembru 2022 – Autoridade Distritu Timur Tengah Utara (TTU), lideradu Adjuntu Administradór, Eusabius Binsasi, kuarta ne’e simu delegasaun ba estudu komparativu hosi Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ho tradisaun kulturál. Ekipa delegasaun ne’e hamutuk ema na’in-44 maioria xefe suku 18 no jestór sub-rejiaun haat, Oésilo Pássabe, Nítibe no Pante Makasar, ne’ebé lidera direita hosi Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA ba Asuntu Sosiál, Maximiano Neno, akompaña hosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, Martinho Abani Elu. Alende ne’e akompaña mós hosi Koordenadora Unidade Ordenamentu Territóriu, Sonia Mariana Daos nu’udar responsável másimu ba Programa Suku Amasat no mós ekipa avaliasaun Programa Promosaun Suku Amasat (PPSA) no mós konsuladu Indonézia iha RAEOA. Hafoin to’o iha distritu TTU, provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), ekipa delegasaun ne’e simu direita hosi Adjuntu Administradór TTU, Eusabius Binsasi, ho laran ksolok simu delegasaun ne’e ho tradisaun kulturál tara selendang molok realiza enkontru kortéjia iha edifísiu administrádor TTU, sidade Kefamenanu. “Bem-vindu ba delegasaun hosi Governu Timor-Leste espesiál Oé-Cusse Ambeno, espera liuhosi oportunidade ba sorumutu ida-ne’e, bele hametin liután ita-nia relasaun, liuliu ba atividade estudu komparativu, ha’u agradesu tanba bele hili TTU hodi hasa’e koñesimentu entaun ita sei estuda hamutuk iha estudu komparativu ne’e ho objetivu atu kompleta ba malu ligasaun ho prosesu dezenvolvimentu entre rai rua ne’e,” Eusabius Binsasi, ko’alia iha ámbitu enkontru kortéjia iha edifísiu administradór TTU Kefamenanu. Autoridade TTU ne’e fundamenta, Oé-Cusse ho TTU tuir kostume tradisaun kulturál la seluk la leet kuaze hanesan, maibé diferente iha fronteira, tán ne’e ho oportunidade ne’e bele aprende ba malu saida mak TTU halo ona, no saida mak halo Oé-Cusse ona, inisiátiva sira-ne’e persiza promove nafatin liuhosi kooperasaun serbisu hamutuk hodi dudu prosesu dezenvolvimtu liu-liu iha área rurál ba setór hotu-hotu ba adaministrasaun suku, ekonómia sosiál no infraestrura sira iha aldeia suku to’o sub-rejiaun sira. Iha fatin hanesan Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA ba Asuntu Sosiál, Maximiano Neno, reprezenta delegasaun hosi Timor-Leste espesiál RAEOA agradese ba Autoridade TTU tanba bele simu delegasaun. “Objetivu hosi vizita ne’e hanesan kontinuasaun tanba antes ne’e Governu Timor-Leste ho indonézia selebra ona akordu ho intensaun atu hametin relasaun lasu amizade, tán ne’e ho prezensa delegasaun ne’e bele hametin liután kooperasaun entre RAEOA ho NTT kona-bá bisnis forum ne’ebe selebra ona iha fulan jullu kotuk, ho rekomendasaun importante lubuk ida, ho kooperasaun ne’e presiza dezenvolve nune’e iha futuru bele ita bele implementa di’akliu tán ho programa sira seluk, hanesan zona free trade daudaun ne’e diskute hela ba faze implementasaun iha liña fronteira,” nia katak. Responsável másimu ekipa delegasaun ne’e, fundamenta, objetivu seluk hosi vizita ne’e realiza mós estudu komparativu, atu haree prosesu dezenvolvimentu ne’ebé konsege hala’o ona iha TTU no Timur Tengah Selatan (TTS), nune’e mós saida mak RAEOA halo ona bele estuda hamutuk hodi kompleta ba malu. PR Horta promulga Dekretu-Lei subsídiu “fim do ano” $200 https://tatoli.tl/2022/11/16/pr-horta-promulga-dekretu-lei-subsidiu-fim-do-ano-200/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 LIQUIÇA, 16 novembru 2022 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, promulga ona alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 37/2022, kona-ba subsídiu “Fim do Ano” ho montante $200 ba ema vulnerável ka uma-kain ne’ebé ho rendimentu ki’ik liu $500 kada-fulan. Governu deklara antes ne’e atu atribui subsídiu “fim do ano”  ho montante $200 ba uma-kain hotu iha territóriu nasionál, maibé Xefe Estadu no sosiedade sivíl, la aseita no husu altera, nune’e governu halo alterasaun ba lejizlasaun ne’e hodi atribui de’it ba família sira ne’ebé ho rendimentu ki’ik. “Ha’u kontente tebes tanba Governu rona Sosiedade Sivil sira, rona ha’u rasik atu fó de’it subsídiu $200 ba familia sira ne’ebé hetan difikuldade ho rendimentu ne’ebé kada fulan menus hosi $500 mai kraik, $500 ba leten sei laiha direitu atu hetan”, dehan Xefe Estadu iha iha Tibar, Liquiça. kuarta ne’e. Tanba, PR Horta dehan: “Governu aseita ha’u nia opiniaun no parte hotu, nune’e loron tolu ba kotuk ha’u promulga ona Dekretu-Lei ne’ebé foin lalais Konsellu Ministru halo alterasaun no dadaun ne’e hein de’it Governu halo pagamentu ba uma-kain iha territóriu laran tomak”, katak PR Horta Entretantu, Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) antes ne’e planeia ona halo abertura atribuisaun subsídiu $200 iha loron 16 novembru 2022, maibé daudaun kalendáriu sei iha koordenasaun. Tanba ne’e Governu seidauk bele divulga informasaun katak sei posível halo pagamentu iha fulan-novembru ka dezembru nia laran tanba seidauk klaru. Alende ne’e, MAE submete ona dadus uma-kain hamutuk 39.000 ba MSSI ho totál pagamentu milliaun $7,8-resin. PR preokupa alokasaun OJE 2023 ba MS la reflete situasaun atuál https://tatoli.tl/2022/11/16/pr-preokupa-alokasaun-oje-2023-ba-ms-mejd-la-reflete-situasaun-atual/ tatoli.tl Notísia 2022-11-16 LIQUICA, 16 novembru 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta preokupa Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante billiaun $3,16, maibé alakodu ba Ministériu Saúde (MS) no Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) la koresponde ho situasaun ka realidade iha Timor-Leste. Xefe Estadu preokupa maka’as ho OJE 2023 ho montante to’o kedan billiaun $3,16, kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, billiaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA milliaun $120, maibé ba Ministériu Saúde no Ministériu Edukasaun, Juventude no Despostu la refleta iha orsamentu ne’e rasik. “Ha’u nia preokupasaun konsesuál. Governu iha programa ne’e liuliu iha Ministériu Saúde la reflete iha orsamentu ne’e rasik iha nutrisaun no seguransa alimentár.  Ha’u fó sai ona ba Governu katak programa nutrisaun infántil ba edukasaun oituan loos kompara ho orsamentu 2022. Ida ne’e ha’u la konkorda”,  hateten Xefe Estadu iha Tibar-Liquiça, kuarta ne’e. Enkuantu, proposta OJE 2023 ho montante billiaun $3,16 kompostu husi orsamentu administrasaun sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, billiaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120. Orsamentu ne’e sei  uza hodi finansia programa 45 liuhosi atividade prinsipál 275, organizadu  iha área estratéjiku  16 ne’ebé Governu sei foku ba iha tinan oin hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta, ekonómia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu rurál no abitasaun, ambiente, petróliu no minerál, eletrisidade no enerjia renovável, konektividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza no seguransa nasionál, relasona internasionál no polítika esterna. Proposta OJE ba tinan oin  oitavu Governu prepara ba dahuluk  bazeia ba regra orsamentál foun aprovadu husi Lei Enkuadramentu Orsamentál. Proposta orsamentu ne’e kontempla ona orsamentu tuir programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak define ona iha lei grande opsaun planu 2023. Proposta ne’e mai ho lema investimentu produtivu no ‘kresimentu inkluzivu ba jerasaun futuru’ aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun serbisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável iha mediu prazu. Proposta OJE ne’e Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál, millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Makasar, millaun $7,8 ba reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui mós inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak. Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liuhusi EDTL, iha proposta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118. Iha tinan oin, Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonomia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejistu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria. Governu mós investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoiu aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redus pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál. Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata, no apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun. Kapitál sosiál hetan alokasaun 36% Distribuisaun tetu agregadu orsamentu administrasaun sentrál iha OJE 2023, setór kapitál sosiál ne’ebé inklui saúde, edukasaun no protesaun sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%, setór ida ne’e mak maiór benefisiáriu husi finansiamentu proposta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importánsia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade millaun $137, saúde millaun $92 no protesaun sosiál millaun $301, liuliu ba grupu vulnerável. Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe, husi montante ne’e millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia. Programa nutisaun hetan alokasaun milliaun $10 Iha Proposta OJE  ne’e Governu propoin programa nutrisaun millaun $10, ida-ne’e reprezenta aumentu quatro vezes ka porsentu  (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa nutrisaun iha OJE 2022. Proposta OJE ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa merenda eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkansa labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despeza ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42. Proposta OJE ne’e formula bazeia ba objetivu estratéjiku husi Governu ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba koñesimentu, teknolojia no inovasaun, no asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu. Introdusaun impostu iha proposta OJE 2023 Liuhusi proposta OJE ne’e Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu hasa’e impostu seletivu konsumu foun ne’ebé inklui; 10% impostu ba karreta ho valór liu  $10.000, 20% ba karreta ho valór liu  $25.000, 30% ba karreta ho valór liu $50.000. No aumentu iha impostu konsumu ba tabáku no produtu tabáku seluk husi $50 kada kilograma sa’e ba $100 kada kilograma. Impostu konsumu foun $1.00 kada kilograma ba masi-midar, introdusaun impostu konsumu foun ho valór $3 kada litru ba bebida asukarada hanesan fanta, kokakola, sunkist, sprite no seluk tan, ida ne’e Governu introdus atu proteje sidadaun sira nia saúde públiku. Aleinde ne’e, Governu mós propoin atu hasa’e impostu importasaun husi 2,5% ba 5%. Liuhusi introdusaun impostu hirak ne’e, Governu halo projesaun katak reseita doméstika sei sa’e husi millaun $153,7 iha 2022, ba millaun $174,9 iha 2023. Introdusaun impostu hirak ne’e sai nu’udar instrumentu fiskál ida ne’ebé Governu uza atu hasa’e koleksaun reseita doméstika iha tinan hirak tuir mai hodi redús dependénsia ba fundu minarai. Medida hirak ne’e mós aliña ho polítika reforma fiskál no jestaun finansa públika no reforma importante ida ne’ebé inísia ona husi sestu Governu iha 2015 no oitavu Governu komprometidu atu kontinua implementa. Feira livru hamoris kultura lee ba populasaun Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/22/feira-livru-kria-kultura-lee-ba-populasaun-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-22 ATAÚRO, 22 novemberu 2022 — Prezidente Republika, José Ramos Horta, hateten iha festivál Ataúro 2022 ne’ebé loke feira livru ne’e ho objetivu atu hamoris kultura lee ba sidadaun hotu-hotu liu-liu populasaun munisípiu Ataúro. “Parte programa festivál muzika no kultura 2022 iha Ataúro, iha mós feira livru hanesan estudante Direitu UNTL sira halo inisiativa ida, nune’e bele kria kultura lee nian ba populasaun Ataúro. Tanba, iha Timor liu-liu joven no labarik sira, mezmu ema boot sira la lee, rai barak iha mundu mós nune’e nasaun barak la lee. Ne’eduni sira-nia inisiativa ne’e primeiravés ha’u rona di’ak,” Prezidente Repúblika hateten ba jornalista sira iha suku Manumeta, tersa ne’e. Iha feira livru ne’ebe iha atividade barak mai hosi eskola Portugéza, Xanana Reading Room, Fundasaun Alola, g7+, Gabinete Fronteira Marítima, Care Internasionál, Plan Internasionál, Abut, UNDP no seluk tán. “Tinan ida-ne’e nia laran ne’e, ha’u haree feira livru balun, ida-ne’e ha’u hanoin di’ak. Ha’u labele hateten di’akliu tanba la kuiñese hotu-hotu, ida-ne’e di’ak tebes. Ita haree artista sira, pintór sira mós partisipa, halo sira-nia traballu,” nia dehan. Prezidente Horta hato’o agradesimentu ba Kordenadór Feira Livru, Maria Dulce de Jesus, ne’ebe prepara ona feira livru iha festival múzika no kultura 2022 iha munisípiu Ataúro. Aleinde ne’e, reprezentante hosi grupu Abut, Carmaneza Joanico Fernandes, hateten hosi sira-nia grupo ne’e aliened prepara livru iha feira livru, sira-nia atividade seluk mak hala’o jogu no brinkeiru ba labarik sira durante feira loron haat ne’e nia laran. “Feira livru ne’e di’ak tebes tanba atividade barak ne’ebe relasiona ho livru hanesan atividade lee livru, drama, konta istória, iha mós faan livru. Nu’udar membru abut, iha ne’e ami mós prepara livru atu konta istória ba labarik sira,” nia hateten. Iha atividade konta istória, nia dehan, labarik sira interrese tebes atu rona istoria ne’ebé sira lee iha livru sira-ne’e hatudu katak labarik sira iha Ataúro mós gosta lee livru. “Hosi ne’e, ita bele nota katak labarik sira gosta liu atu lee, gosta livru tanba ne’e atu dehan katak feira livru ne’e di’ak tebes. Bele karik, feira ne’e halo hela de’it mak di’ak atu nune’e bele hatoman labarik sira atu lee,” nia dehan. PR Horta husu Governu fó prioridade hadi'a sentru saúde-portu Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/22/prezidente-husu-governu-fo-prioridade-ba-sentru-saude-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-22 DILI, 22 novembru 2022 — Prezidente Republik, José Ramos Horta, husu Governu liuhosi reuniaun konsellu minsitru ne’ebé Governu konvoka hala’o iha munisípiu Ataúro ne’e, Governu fó prioridade hadi’a sentru saúde  no portu iha munisipiu Ataúro. “Governu tenke haree maibé prioridade ida mak sentru saúde ida di’ak iha ne’e Ataúro. Ha’u fiar Primeriu-Ministro, Taur Matan Ruak, sei tau matan hodi aselera prosesu hadi’a sentru saúde no hadi’a portu Ataúro. Ha’u pesoalmente sei tau matan ba ida-ne’e,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten ba jornalista iha suku Manumeta Vila, Ataúro, tersa ne’e. Xefe Estadu mós husu ba Governu atu iha reuniaun konsellu minstru ne’ebé hala’o iha Ataúro ne’e bele rezolve problema bee-moos no hadi’a portu iha Ataúro. “PM hatene, halo konsellu ministru iha ne’e tenkr desizaun ruma sai hosi Konsellu Ministru, nune’e rezolve problema konkretu no pelumenus ida mak problema bee-moos iha Ataúro, ida fali tenke hare didi’ak mak hadi’a tiha portu Ataúro ne’e, pista aviaun ne’e hadi’a tiha, sentru saúde ida di’akliu ho ekpamentu kompletu,” nia dehan. Tuir nia, Ataúro iha relasaun di’ak ho nasaun viziñu hanesan Indonézia, tanba ne’e presiza rezolve problema infraestrutura atu bele dada turista hosi nasaun viziñu Indonézia bele mai vizita iha fatin refere. “Tanba tempu portugés sira mai iha ne’e, tempu portugés kuandu timoroan sira problema ho autotridade portugés sira halai ba Indonézia, nia dehan. Iha istória Timor-Leste nian, foin dahuluk akontese, Governu sei konvoka reuniaun konsellu ministru iha munisipio Ataúro. Governu aprova Lei Programasaun Militár https://tatoli.tl/2022/11/23/governu-aprova-lei-programasaun-militar/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 DILI, 23 novembru 2022 –Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) ne’ebé hala’o iha edifísiu administrasaun munisípiu Ataúro, kuarta ne’e, aprova ona projetu proposta lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Filomeno de Jesus Paixão, kona-ba Lei Programasaun Militár nian. “Projetu proposta lei ne’e ho objetivu atu enkuadra orsamentu despeza públika relasiona ho ekipamentu no armamentu, ho impaktu diretu atu edifika kapasidade militár ne’ebé presiza hodi sustenta Sistema Forsa Nasionál no atu kumpre misaun sira ne’ebé atribui ba  FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL),” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu. Nune’e, ba oin dezenvolvimentu F-FDTL sei guia hosi lei Programasaun Militár ne’e rasik. Lei Programasaun Militár ne’ebé ekilibradu no la’o tuir faze, bazeia ba vizaun estratéjika ida ba tempu naruk hodi inklui programa reekipamentu ba meiu naval no aproveita di’ak liután rekursu ne’ebé iha. Iha tempu naruk, Timor-Leste presiza hala’o nafatin programa harii infraestrutura no fasilidade sira iha portu baze Naval Hera ho apoiu hosi Governu Austrália, rezolve problema laiha manutensaun ba meiu naval no hahú hikas fali nível treinamentu ho apoiu parseria estratéjika sira, nune’e bele asegura nível operasionalidade hirak ne’ebé adekuadu. Governu fixa remunerasaun ba titulár órgaun koletiva administrasaun indireta Estadu https://tatoli.tl/2022/11/23/governu-fixa-remunerasaun-ba-titular-orgaun-koletiva-administrasaun-indireta-estadu/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 DILI, 23 novembru 2022 —Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) ne’ebé hala’o iha edifísiu administrasaun munisípiu Ataúro, kuarta ne’e, aprova dekretu-lei kona-ba provimentu no remunerasaun ba titulár órgaun pesoa koletiva sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu. Dekretu-lei ne’e aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães. “Diploma ne’e define eskalaun remunerasaun haat, tuir despeza média orsamentu iha tinan lima ikus hosi kada ema koletiva públika no tinan-tinan to’o loron 31 janeiru, Konsellu Ministru ho rezolusaun Governu nian determina ba tinan refere, eskalaun pesoa koletiva públika sira ne’ebé abranje iha diploma ida-ne’e,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, hafoin reuniaun ezekutivu, kuarta ne’e. Remunerasaun ba titulár órgaun pesoa koletiva ho despeza média ne’ebé hanesan ka a’as liu millaun $10 maka valór ne’ebé korrespondente ba 90% hosi remunerasaun Primeiru-Ministru. Enkuantu, remunerasaun ba titulár sira hosi órgaun pesoa koletiva nian ho despeza média ne’ebé hanesan ka a’as liu millaun $5 maka valór ne’ebé korrespondente ba 80% hosi remunerasaun Primeiru-Ministru. Remunerasaun ba titulár sira husi órgaun pesoa koletiva nian sira ho despeza média ne’ebé hanesan ka aas-liu husi millaun $1 maka valór ne’ebé korrespondente ba 70% husi remunerasaun Primeiru-Ministru. Remunerasaun ba titulár sira hosi órgaun pesoa koletiva sira ho despeza média ne’ebé hanesan ka a’as liu millaun $1 maka valór ne’ebé korrespondente ba 60% hosi remunerasaun Primeiru-Ministru. “Haree ba nível responsabilidade, grau komplesidade no ezijénsia tarefa sira ne’ebé liga ba kargu ne’e, hanesan valór hirak ne’ebé baibain prátika ona iha merkadu setór atividade ne’ebé hanesan ba kompeténsia téknika no ba kurríkulu akadémiku no profisionál hosi ema ne’ebé hetan nomeasaun, bele ba órgaun diresaun empreza públika nian, estabelese remunerasaun ho valór a’as liu valór ne’ebé temi ona, maibé labele ultrapasa valór remunerasaun ne’ebé legalmente prevee ba Prezidente Repúblika,” nota ne’e esplika. Regra sira ne’ebé define ona iha diploma ida-ne’e  sei aplika de’it ba titulár órgaun sira ne’ebé hetan nomeasaun, hafoin diploma ne’e tama iha vigór, inklui mós ba kazu sira iha  ne’ebé nomeasaun ninia efeitu maka renovasaun ka rekondusaun iha mandatu ka kargu ne’ebé antes ne’e ezerse ona. MSSI submete ona lista benefisiáriu “bolsa da mãe jerasaun foun” ba BNCTL https://tatoli.tl/2022/11/23/mssi-submete-ona-lista-benefisiariu-bolsa-da-mae-jerasaun-foun-ba-bnctl/ tatoli.tl Notísia 2022-11-23 DILI, 23 novembru 2022 — Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál (DNAS), Lucas Tois, hateten, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) haruka ona pedidu lista benefisiáriu 16,116 ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) hodi transfere osan ba Ajénsia TPAY Telkomcel atu hala’o pagamentu ba benefisiáriu bolsa da mãe jerasaun foun. “Pedidu ohin ha’u asina tiha ona no haruka ona ba banku (BNGTL) hodi transfere osan ho dadus ba TPAY Telekomcel, nune’e sira bele halo pagamentu hahú hosi fulan-juñu to’o setembru nian ba benefisiáriu sira,” Lucas Tois hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, kuarta ne’e. Bainhira haruka ona pedidu lista benefisiároi programa bolsa da mãe jerasaun foun be BNCTL, Ministéeriu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI hein de’it hosi kalendáriu hosi TPAY bainhira mak halo pagamentu. “Agora ita hein hosi TPAY bainhira mak halo pagamentu ne’e. Prosesu hotu ita halo ona no fila-fali ba TPAY nia kalendáriu,” nia dehan. To’o agora, tuir relatóriu katak dadus benefisiáriu ne’ebé rejistu ba “bolsa da mãe jerasaun foun” iha munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrtativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ne’e hamutuk 16,116 hosi totál aplikante 13.262. Hosi total aplikante hamutuk ema 16,116 ne’e, inan isin-rua sira hamutuk na’in-2.422, labarik sira iha ema na’in-13.583 no labarik ho kondisaun defisiénsia hamutuk ema na’in-59. Kuda ai-parapa hun 615 sinaliza festivál múzika no kultura Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/24/kuda-ai-parapa-hun-615-sinaliza-festival-muzika-no-kultura-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-24 ATAÚRO, 24 novembru 2022 — Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho Prezidénsia Repúblika no estudante UNITAL-UNDIL hamutuk ho komunidade kuda ai-parapa hun 615 iha tasi ninin aldeia Ulu Bemasu, suku Beloi, Ataúro ne’ebé sinaliza festivál múzika no kultura Ataúro 2022. “Hau reprezenta Primeiru-Ministru, hamutuk ho kolega membru oitavu Governu Konstitusionál, ita hamutuk kuda ai-parapa ne’ebe sinaliza eventu festivál múzika no kultura 2022 ne’ebé realiza iha Ataúro hahú hosi segunda-kinta (21-24 novembru 2022) hodi festeza Ataúro sai munisípiu,” Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomi, Joaquim Amaral, iha ninia diskursu bainhira atu kuda ai-parapa iha suku Beloi, Ataúro, kinta ne’e. Ministru mós husu ba autoridade Ataúro no komunidade atu kuidadu ai-parapa tanba bele proteje Ataúro iha futuru. “Ita hare’e tasi komesa sa’e dadauk ona, se ita la halo mitigasaun ho modelu kuda ai ne’ebé la koopera ho komunidade, neineik-neineik rai-tetuk sira besik ne’e sei lakon. Tanba ne’e responsabilidade ita hotu nian ho Governu hodi kuda ai ida-ne’e,” nia hateten. Tuir nia, ho modelu kuda ai-parapa refere inspira komunidade Ataúro sira seluk hodi kuda iha iha tasi ninin sira seluk. Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Pedro dos Reis, hateten katak atividade kuda ai-parapa ida-ne’e hodi redús tasi sa’e. “Kuda ai-parapa ida-ne’e, atu nune’e sai furak no matak liután hodi dada turistika bele mai vizita iha Ataúro,” nia dehan. Nune’e, nia mós enkoraja komunidade hotu iha Ataúro atu konserva no kuidadu nafatin ai-parapa liuhosi luda ai refere iha tasi ibun. Xefe Suku Beloi, Adão da Costa, sente kontente ho inisiativa Governu hodi kuda ai-parapa iha aldeia Uluhalo-Ataúro. “Inisiativa ida-ne’e bele fó hanoin ba komunidade atu nune’e bele proteje no konserva ai-parapa,” xefe suku ne’e hateten. Xefe suku mós garante katak komunidade iha aldeia refere sei kuidadu ai-parapa ne’ebe mak kuda ona. Totál ai-mangrove ne’ebé kuda iha área tasi Ibun hamutuk hun 615, ho espesia tolu mak hanesan Ryzophora Apiculata, Rhyzophora Mucronata no ikus liu mak Sonneratea Alba. Orgaun Fiskalizadór sei solusiona reklamante Cesta Bázika iha Ataúro https://tatoli.tl/2022/11/25/orgaun-fiskalizador-sei-solusiona-reklamante-cesta-bazika-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2022-11-25 ATAÚRO, 25 novembru 2022 — Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia, Joaquim Amaral hateten orgaun fiskalizadór hanesan CAC, PDHJ no AIFAESA sei solusiona reklamante Cesta Bázika ne’ebé simu sasán aat no folin la to’o $50 ne’ebé akontese iha Ataúro. “Iha área distribuisaun ne’e iha orgaun fiskalizadór sira hanesan CAC, PDHJ  no mos AIFAESA, ha’u fiar katak orgaun sira-ne’e sei ajuda komunidade sente katak sira-nia direitu seidauk kumpre tuir lei, sira bele deklara tuir mekanizmu ne’ebé iha. Ne’ebé, hanesan ami sira-ne’ebé koordena programa ne’e kontinua enkoraja ba parte hotu-hotu atu uza mekanizmu sira-ne’ebé iha, atu bele reklama sira-nia direitu,” Governante ne’e hateten ba Agência Tatoli relasiona ho distribuisaun produtu cesta bázika ba benefisiáriu iha suku Beloi ne’ebé simu produtu la to’o $50, iha aldeia Ulu Bemasu, suku Beloi, kinta ne’e. Membru Governu ne’e enkoraja komunidade sira hotu, liu-liu ba komunidade iha suku Beloi atu reklama ba parte relevante banhira simu produtu Cesta Bázika la tuir direitu. “Iha munisipiu sira seluk, sira tula ba sasán aat maibe ida-ne’e sira tau ketak kedan, sira fahe de’it mak ida di’ak,” nia dehan. Totál benefisiáriu Cesta Bázika iha suku Beloi hamutuk 839 bo hosi totál ne’e reklamante hamutuk 39. Servisu Saúde Munisípiu Manufahi rejista moras IRA 5.644 https://tatoli.tl/2022/12/01/servisu-saude-munisipiu-manufahi-rejista-moras-ira-5-644/ tatoli.tl Notísia 2022-12-01 MANUFAHI, 01 dezembru 2022 — Servisu Saúde Munsipiu (SSM) Manufahi relata, hosi janeiru to’o outubru 2022 ne’e servisu saúde rejista moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) iha munisípiu Manufahi ho totál pasiente hamutuk 5.644. “Moras IRA ne’e afeta ba ema boot no labarik mós iha. Foin daudauk balun ami rujuk ba Maubisse bainhira ai-moruk ba moras ne’e laiha,” Diretora Servisu Saúde Munsipiu (SSM) Manufahi, Florencia Corte-Real Tilman, hateten ba jornalista sira iha Edifisiu SSM Manufahi, kinta ne’e. Diretora ne’e espilika, moras konfirmadu aas iha munisipiu Manufahi hamutuk moras tipu 10 ne’ebé rekolla hosi postu saúde no sentru saúde sira hosi Postu Administrativu Alas, Fatuberliu, Turiscai no Same. Dadus ne’ebé iha hatudu katak Diaria Simples rejistu pasiente 2.336, Gastritis 3.460, Pneumonia ho pasiente 818, Sexually Transmitted Infections (STIs) hamutuk 457, Scabies 298, Dengue 219, Tee-been ho raan 36, Tuberkuloza 84 inklui Asidente Tráfegu hamutuk 190. “Ba moras dengue nian, ami kontinua halo promosaun, abatizasaun inklui halo fumegasaun ba fatin sira ne’ebé risku,” nia hateten. Florencia Corte-Real Tilman informa, iha Novembru ne’e Sentru Saúde Internamentu Same, munisipiu Manufahi mós konsege rejistu kazu dengue ida iha suku Holarua no konsege halo transferénsia ba Ospital Referál Maubisse hodi kontinua halo tratamentu. Servisu Munisipiu Manufahi rasik dadaun ne’e iha ona postu saúde 23, sentru saúde komunitária haat (4), sala maternidade haat (4) inklui Sentru Saúde Internamentu ida (1). Moras infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) mak infesaun viral (infeksaun ne’ebé kauza hosi virus) ne’ebé akontese iha ita-nia dalan iis nian. Bainhira ita dada iis anin sei halai tuir ita-nia dalan iis nian antes to’o iha pulmaun. Normalmente ita-nia dalan iis hahú ka forma hosi Inus, Kavidade nasal (inus kuak), faringe no laringe (kanál rua ne’ebé nia lokalizasaun iha kakorok). Anin sei pasa hosi dalan-isin hirak ne’e molok tama ba traqueia no pulmaun. Infesaun ne’ebé akontese iha ita-nia dalan-iis sei provoka ka halo ita sente susar no la konfortavél bainhira dada iis, no nu’udar konsekuénsia sei halo ita-nia isin falta anin hodi hala’o nia funsaun ho di’ak. Moras ida-ne’e fasil tebes da’et no fasil tebes atu kura. Moras IRA kauza hosi virus no bakteria ne’ebé invade diretamente ita-nia dalan iis liuhosi matan, inus no ibun. Virus sira-ne’ebé hamosu moras ne’e mak hanesan Rhinovirus , Coronavirus , Virus parainfluenza, no adenovirus. Fatór sira-ne’ebé kontribui hetan moras IRA Fatór sira-ne’ebé kontribui atu hetan moras IRA mak hanesan (1) Relasaun ho Individu ; Laabarik sira-ne’ebé la simu imunizasaun, bebé ne’ebé la hetan susu hosi inan, bebé no labarik sira menór ho idade tinan ida, sistema imunolojia fraku ( daya tahan tubuh lemah ), má nutrisaun, moras krónika, ijiéne pesoál ne’ebé la di’ak. Relasiona ho Ambiente mak; Mudansa temperatura ambientál, poluisaun (rai-rahun), asinamentu ( kepadatan, overcrowding ), falta ventilasaun iha uma, fumadór barak (su’ar hosi sigaru bele hasa’e insidénsia ba moras ne’e) no ahi-su’ar. Transmisaun Moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) transmite ka da’et liuhosi kontaktu direta (koali’a, fani, kabeen) ho ema ne’ebé hetan tiha ona moras ne’e. Moras Infesaun Vias Respiratóriu Aguda (IRA) sei hatudu sinál no sintóma hanesan; Inus been turu no suli ka inus metin, me’ar (me’ar maran), isin kolen ka baruk, isin manas (dalaruma), garganta moras, no ulun moras (dalaruma). Tratamentu ba iha moras infesaun vias respiratóriu aguda (IRA) iha oin rua (2) mak tratamentu medikamentoza (ho aimoruk) no tratamentu non-medikamentosa (la uza ai-moruk). Tratamentu medikamentoza (ho aimoruk): médiku sira mak sei fó aimoruk bainhira ita ba hala’o konsulta iha sentru saúde ka iha ospitál. Tratamentu non-medikamentoza (tratamentu la ho ai-moruk): tratamentu ne’ebé prátiku no ita bela halo hanesan suas ho bee manas nia su’ar, hemu bee no jus barak, deskansa barak no selu-seluk tan. Prevensaun Moras infesaun vias respiratóriu fasil tebes atu kona ema maibé fasil tebes mós atu prevene, sé ita iha konsiénsa no kultura saudavel. Asaun ka hahalok sira-ne’ebé ita tenke halo hodi prevene moras ne’e mak hanesan; fase liman ho sabaun, hadook aan hosi ahi-su’ar no rai-rahun, taka inus no ibun bainhira fanin ka me’ar, susu-been ekskluzivu ba bebé foin moris to’o fulan neen (6), labele fuma besik, halo vasinasaun, no kuidadu ijiéne pesoál. MD husu joven feto Bobonaro prepara kompete iha forsa armada https://tatoli.tl/2022/12/02/md-husu-joven-feto-bobonaro-preparasaun-kompete-iha-forsa-armada/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 BOBONARO, 02 dezembru 2022 - Governu liuhosi Ministériu Defeza (MD), fó hanoin ba joven feto sira iha munisípiu Bobonaro atu prepara kompete sai membru forsa armada. Diretór Nasionál Polítika Defeza, Juvénio Guerra, husu ba joven feto sira iha munisípiu Bobonaro atu prepara saúde no fíziku nune’e bele partisipa iha vida militár, tanba dadus hatudu taxa partisipasaun nível nasionál atinje 40% no munisípiu refere foin 11% mak envolve membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). “Ami-nia haree taxa partisipasaun sei menus, tanba liuhosi sensibilizasaun ida-ne’e husu ba joven feto sira atu-bele envolve vida militár,” Jovénio hato’o asuntu ne’e iha atividade sensibilizasaun kona-bá partisipasaun feto iha vida militár, ne’ebé realiza salaun Alfándega munisípiu Bobonaro, sesta ne’e. Tanba ne’e Ministériu Defeza no Komandu F-FDTL serbisu hamutuk ho Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD) halo sensibilizasaun ne’e kobre munisípiu 13 atu fahe informasaun kona-bá kuadru estrutura, regra no prosedimentu legál sira atu asesu ba rekrutamentu forsa armada nune’e bele hasa’e taxa partisipasaun joven feto envolve vida militár iha futuru. Tuir nia, lei garante joven hotu iha direitu atu partisipa iha vida militár. “Ita haree katak natureza militár la haree ba feto no mane, tanba lei ne’ebé konsagra iha Konstitusaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, partisipa mós feto no mane iha vida militár,” nia katak. Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João de Fátima do Carmo, agradese ba governu tanba bele iha inisiativa di’ak realiza atividade nune’e ba futuru joven feto bele iha vontade partisipa iha rekrutamentu sira tuir mai. Autoridade munisípiu ne’e haktuir, envolvimentu feto Bobonaro iha kedas tempu rezisténsia hanesan eroina Maria Tapo ne’ebé aten barani tebes kaer kilat funu hasoru militár Indonézia. “Ita haree kontinuasaun hosi eroina ne’e iha rekrutamentu primeiru no segundu batallaun até agora envolvimentu ita-nia feto komesa mai daudaun ona, partisipasaun feto Bobonaro la’ós dehan laiha maibé komesa,” nia hateten. Diretór Ezekutivu Sentru Juventude Munisípiu Bobonaro, Alcino Lopez, observa katak durante ne’e envolvimentu feto iha vida militár ladún másimu, tanba menus informasaun. “Ha’u hanesan joven agradese tebes ba Ministériu Defeza lori informasaun mai, ami Bobonaro dalaruma iha rekrutamentu F-FDTL ita haree mane mak antrian liu ba trata dokumentu, feto lae. Ho razaun dalaruma tanba iha inan-aman nia pensamentu ne’e dehan feto imi kaer kilat labele, imi funu labele, maibé ha’u hanoin feto la presiza tama to’o funu,” nia afirma. Atividade ne’e partisipa hosi joven feto, mane no joven voluntáriu Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL), estudante Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no Institutu Of Business (IOB). PR Horta husu MS kontrola pesoál saúde loke klínika privada https://tatoli.tl/2022/12/02/pr-horta-husu-ms-kontrola-pesoal-saude-loke-klinika-privada/ tatoli.tl Notísia 2022-12-02 MANUFAHI, 02 dezembru 2022 — Xefe Estadu Timor-Leste, José Ramos Horta, lamenta no husu ba Governu liuhusi Ministeriu Saúde (MS) atu kontrola másimu ba pesoál saúde (PS) ne’ebé servisu ka loke klínika privadu. “Buat ida ha’u la konkorda liu médiku sira servisu iha ospitál manán vensimentu 100% depois loke mós sira-nia klínika privada. Ha’u husu ba Ministériu saúde atu kontrola ida-ne’e,” Xefe Estadu ne’e hateten liuhosi diskursu iha lansamentu Sentru KEmON-Báziku Mobaco Same, sesta ne’e. Xefe Estadu ne’e haktuir iha rai balun, doutór iha publiku okupadu loos no ema barak ba ospitál, doutór uza oportunidade refere hodi marka loron konsulta ba nia klínika ne’e selu boot liu iha ospitál, atende minutu tolu iha ospitál no ba fali klinika privada ne’e sira atende ema bele to’o oras balun nia laran. “Ha’u la konkorda ida-ne’e. Ha’u mak Primeriu-Ministru karik, ohin kedas deside ida-ne’e, la interrese doutór ne’e protestu ka lae, servisu ba Estadu ne’e ba Estadu, ba privadu ne’e ba privadu. Se Governu la muda ida-ne’e, orsamentu jerál estadu (OJE) 2024 mai, ha’u veta orsamentu ne’e tanba tenke obriga muda ida-ne’e,” nia esplika. PR Horta mós hakarak Governu atu hasa’e insentiva ba pesoal saúde sira hahó hosi médiku, parteira, enfermeira, tékniku laboratóriu, pesoál dasa-rai hodi halibur lixu sira iha ospitál nian. Hatán ba kestaun ne’e, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten dadauk ne’e Governu halo hela revizaun lei ba sistema saúde katak médiku sira bele kontinua halo pratika no MS kontrola tuir prosedimentu, maibé to’o agora Parlamentu Nasionál la aseita lei refere. “Ami mós hadi’a dekretur-lei ba kareira profisionál saúde no ezersísiu ba profisionál saúde sira. Ami propoin ona infelizmente ita-nia reprezentante povu mak ladún aseita ba ida-ne’e. Ha’u labele halo buat ida. Ita tenke iha lei ne’ebé klaru,” nia dehan. Nia mós rekoñese, bainhira bandu médiku labele iha prátika privada tenke haree mós ba sira-nia vensimentu atu nune’e Pesoál Saúde bele mantein ho nia servisu atuál mak iha ospitál. “Ami dalaruma la fó atensaun ba ita-boot sira, nunka hasa’e osan. Ha’u la promete atu hasa’e saláriu maibé husu prontu servisu iha área ne’ebé de’it, tanba ema hotu hakarak muda ba Dili ne’e oinsá atu hadi’a saláriu,” Ministra Saúde ne’e hateten. Governante ne’e promote no sei esforsu nafatin atu tau matan ba pesoál saude sira-nia saláriu tanba ne’e sei haforsa servisu atendimentu liu-liu ba inan isin-rua no labarik sira. Padre Evaristo Fernandes konsidera 07 dezembru nu’udar istória nakukun ba TL https://tatoli.tl/2022/12/07/padre-evaristo-fernandes-konsidera-07-dezembru-nuudar-istoria-nakukun-ba-tl/ tatoli.tl Notísia 2022-12-07 DILI, 07 dezembru 2022 - Kapelaun iha Ospitál no Kadeia, Padre, Evaristo Fernandes da Costa Soares konsidera loron 07 dezembru nu’udar istória nakukun ba Timor-Leste, tanba ema barak lakon nia vida. “Ohin ne’e, hamutuk ho povu sira-ne’ebé hela iha Dili, ohin mai hodi husu misa agradesimentu atu hanoin 07 dezembru ema dehan istória nakukun ita-nia rai ninian ne’ebé momentu tinan 47 liu-bá Indonézia invade ita-ninia rain,” Padre Evaristo Fernandes da Costa Soares, hateten ba Tatoli, hafoin prezide misa ba loron 07 dezembru iha Igreza Motael, Dili, kuarta ne’e. Tuir nia, akontesimentu 07 dezembru hamate ema barak, inklui feto-faluk, mane-faluk no oan-kiak ne’ebé barak mak sai vítima no lakon sira-nia direitu ba moris. “Ha’u hanoin momentu ida-ne’ebé ita halo, ita-nia reflesaun hakmatek hodi hasa’e agradese ba Nai Maromak, tanba ho Maromak-nia laran luak ne’ebé nia fó lisensa atu buat ne’e akontese, tanba mós iha atu bele harahun buat kbi’it, ita hatene katak, komunizmu la fiar iha Maromak. Entaun, ida ne’e atubele harahun tiha, iha momentu tinan-24 hodi prepara timor-oan atu bele ba indepenénsia iha unidade ne’ebé ita konsolida ba malu durante iha tinan-24,” Bibi atan ne’e katak. Nune’e, ho situasaun difisil ne’ebé timor-oan sira ultrapasa ona iha momentu ne’ebá, nune’e ohin timor-oan sira selebra ho orasaun nu’udar sentimentu agradese ba Maromak, tanba bele liu ona luta naruk. Nia husu atu jerasaun foun sira bele valoriza, kontribui ba páz, estabilidade no dezenvolvimentu timor nian. PR Horta husu Taekwondo Timor-Leste hatudu vontade no disiplina iha Kupaun https://tatoli.tl/2022/12/09/pr-horta-husu-taekwondo-timor-leste-hatudu-vontade-no-disiplina-iha-kupaun/ tatoli.tl Notísia 2022-12-09 KUPAUN, 09 dezembru 2022 – Prezidente Repúblika (PR) Demokrátika Timor-Leste (RDTL), José Ramos Horta, enkoraja atleta Taekwondo hosi Timor-Leste ne’ebé daudaun ne’e partisipa iha open turnamen ba eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI), atu hatudu disiplina no vontade iha ámbitu kompetisaun, nune’e bele hasa’e prestasaun kualidade desportu iha organizasaun Taekwondo nian. Mensajen Xefe Estadu nian ne’e, hato’o hosi Governadór Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Vitor Bungtilu Laiskodat, bainhira abertura open turnamen ba eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI), iha Gedung Desportu (GOR), distritu Kupaun NTT, sesta ne’e. “Ohin dader ha’u telefone ko’alia ho Prezidente Timor-Leste, José Ramos Horta, hato’o katak, joven sira hosi Timor-Leste, agora mai partisipa iha eventu KAJATI, no Prezidente mós agradese no hato’o hela mensajen ba ha’u, nia husu ba atleta sira hosi Timor-Leste atu hatudu vontade ho esforsu tomak, tanba liuhosi eventu sira-ne’e bele kompleta ba malu iha desportu Taekwondo nian entre Timor-Leste ho Indonézia,” Vitor Bungtilu Laiskodat, iha ámbitu abertura open turnamen KAJATI iha Gedun Desportu (GOR) Kupaun, sesta ne’e Prezidente Komisaun Organizadora open turnamentu KAJATI tinan 2022 ne’e, Jaja Raharja, informa atleta Taekwondo hosi Timor-Leste iha munisipíu lima, Dili, Likisa, Bobonaro, Lospalos, no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), maka envolve iha open turnamen ne’e KAJATI. “Ami sente kontente no agradese tebes, tanba iha atleta bainaka espesiál sira mai hosi nasaun viziñu Timor-Leste, ho totál atleta hamutuk na’in-166 hosi munisipíu lima, maihosi klubu 10 maka integra iha open turnamen KAJATI 2022 ne’e,” Jaja Raharja hateten. Nia informa, restante hosi ne’e maioria mai hosi Repúblika Indonézia partisipa másimu mai hosi distritu sira iha territóriu provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), no mós open turnamentu KAJATI realiza durante loron tolu, hahú sesta ne’e (9/12) to’o domingu (11/12) ne’ebé realiza iha Gedung Desportu (GOR) Kupaun. Nune’e partisipante iha eventu open turnamen KAJATI ba tinan ne’e hamutuk dozen ka klubu 32 ho totál atleta na’in 845. Hosi atleta na’in-845 ne’e maioria mane hamutuk mane 495 no feto 317 inklui Timor-Leste. Promove internet saudavél, SEKOMS koopera Plan Interenasionál sensibiliza literasia dijitál ba komunidade-Ainaro https://tatoli.tl/2022/12/09/promove-internet-saudavel-sekoms-koopera-plan-interenasional-sensibiliza-literasia-dijital-ba-komunidade-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2022-12-09 DILI, 09 dezembru 2022 - Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosál (SEKOMS), iha fulan ne’e koopera ho Plan Internasionál realiza Kampaña Nasionál kombate hoax no promove internet saudável liuhosi “Sensibilizasaun Literasia Dijitál” ba komunidade, família no estudante sira iha munisípiu Ainaro, Postu Administrativu Hato udo, suku Foho-Ailico. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Mericio dos Reis, kompara, iha tempu agora la hanesan ona ho tempu uluk, tanba uluk kuandu atu fahe informasaun, konta ema-nia vida no trata ema ruma ema na’in-rua no tolu tuur hamutuk sira de’it mak rona, maibé agora la’e, konta ema-nia vida liuhosi telefóne minutu ida nia laran rihun ba rihun mak hatene ona ema ne’ebé konta nia vida. “Ezemplu tiu António, tia sira konta depois balun live, tanba iha telefone tekan (hanehan) tiha, satan nervozu nia halo estatus, entaun la’ós na’in lima konta nia istória ne’e de’it mak hatene tiu António nia moris lor-loron, maibé kada minutu klik dala ida ne’e ba ona, tanba ne’e uluk no agora la hanesan. Entaun, saida mak ha’u hakarak dehan, agora ita tenke mais koidadu; se konta tio António nia vida di’ak, nia susesu no esperiénsia di’ak ne’e la buat ida, bele kontinua lansa, share no like atu ema hotu akompaña, maibé se konta nia la di’ak agora perigu liu, tanba ema ne’ebé nunka koñese tio António nia hatene nia hahalok ne’e la di’ak, entaun agora ne’e tenke koidadu liu, bainhira ita halo komunikasaun, ita ko’alia no deskute,” Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Mericio dos Reis, hateten bainhira sai oradór iha Kampaña Nasionál Kombate hoax no promove internet saudável liuhosi “Sensibilizasaun Literasia Dijitál ba komunidade, familia no estudante sira iha munisípiu Ainaro, Postu Administrativu Hato udo, suku Foho-Ailico. Nia akresenta, aliende ne’e, uluk kuandu ema hasai informasaun iha munisípiu Ainaro fulan ida mak iha Dili rona, tanba bainhira informasaun ne’e pasa no hatutan ba malu neneik-neneik, maibé agora kuandu ko’alia ema ne’ebé iha telefone halo live iha Dili bele akompaña ema ko’alia saida iha munisípiu Ainaro. “Entaun, ita tenke koidadu tanba ita-nia hahalok no komunikasaun liuhosi liafuan ne’ebé ita hasai ne’e atinje ema barak. Entaun, ita ne’ebé na’in ba informasaun tenke koidadu, se la koidadu ita fó liafuan ne’ebé lalos, negativu no informasaun ne’ebé la ajuda no eduka ida ne’e mak ba, nune’e ha’u hakarak dehan diferensa entre uluk no agora mak ida ne’e,” nia katak. Sekretáriu Estadu mós salienta, iha tempu agora iha kultura foun ne’ebé la hanesan kultura no tradisaun iha tempu uluk, liliu iha tradisaun oinsa halo kumunikasaun ba malu. “Ita-nia atitude no hahalok mós la hanesan”. Aliende ne’e mós, Governante ne’e informa, tuir dadus ne’ebé SEKOMS hetan katak maioria iha Timor asesu ona telefóne no internet, maibé ida ne’ebé ativu liu iha interenet ne’e maioria joven sira. “Iha liafuan rua (2) ne’ebé importante, telefone hanesan meius ka infraestrutura no kontiudu saida mak iha telefone nia laran, maibé era ne’e era foun ida mak ita bolu dijitál no online. Entaun, liafuan xave ida mosu tan mak internet, se laiha internet laiha media online no se laiha internet ita labele tama Facebook, Instagram, Tiktok no seluk. Se nune’e, internet iha mak iha online no telefone iha mak ita bele hetan konteúdu sira, entaun ita tenke ko’alia ida ne’e, direitu ba internet Governu ka Estadu garantia, tanba direitu ba asesu internet no online ne’e direitu foun ida ne’ebé ita hot-hotu agora hetan, tanba uluk laiha direitu ba internet no seida’uk iha direitu ba online. Tanba, uluk internet kuandu laiha, direitu ba internet no online laiha, maibé depois iha era ne’e internet no online iha ona, entaun direitu foun ida mosu mak direitu ba asesu internet no online, entaun nasaun hotu-hotu tenke asegura fali direitu foun ida ne’e, ita labele ona bandu labele uza internet no online, tanba direitu foun ida ne’e direitu ona no la’os nesesidade, nia ba ona direitu,” nia tenik. Direitu signifika, Estadu no Governu tenke asegura no fasilita atu ema hot-hotu bele asesu internet no online. “Ha’u hakarak hateten ba ita-boot sira, ita iha direitu foun ida mak direitu asesu ba internet no lalika tauk atu uja internet, tanba estadu no governu garantia direitu ida ne’e,” nia katak. Ho direitu ne’ebé iha ona labele utiliza sala ba direitu ne’e, hanesan direitu sira seluk, direitu ba labarik sira, direitu ba igualdade jéneru ne’ebé ho direitu hanesan no direitu sel-seluk. “Entaun, Estadu no Governu la bandu, tanba Governu iha responsabilidade atu prepara nia sidadaun para iha matenek, kapasidade, kuñesimentu no iha skill (abilidade) atu uza direitu ba internet, telefone no online, ne’ebé ida ne’e mak ita ejize no hakarak, tanba ne’e bele kontinua uza internet, telefone no oinline, maibé uza ho matenek, kapasidade no koñesimentu atu labele utiliza sala, tanba ida ne’e mak objetivu hosi kampaña ida ne’e. Tanba, literasi dijitál nia objetivu mak ida ne’e, atu eduka no halo diskusaun no hasa’e koñesimentu atu sidadaun hot-hotu ita iha direitu ba ida ne’e, entaun Estadu liliu koolabora ho ita-nia parseriu sira, hanesan Plan Internasionál ita prepara de’it ita-nia sidadaun atu iha kapasidade no matenek hodi utiliza,” nia afirma. Aliende ne’e, Governante mós husu ba partisipante sira, liliu tia no tiu sira atu iha responsabilidade ba oan sira ne’ebé utiliza telefóne. “Tia sira mak hola pulsa no telefóne ba (oan) sira, ne’e signifika tia no tiu sira iha responsabilidade antes fó $1 no haruka sira ba hola tenke fó hanoin, atu bainhira asesu internet karik haree ida ne’ebé bele halo o atu matenek liután no uza kontéudu ne’ebé mak ita-boot bele koñese Austrália, Amériks no koñese nasaun seluk ne’ebé bele dezenvolve nia fatin turístiku sira no seluktan. Entaun, bainhira fó $1, tenke fó mensagen ida ne’e, lalebe hanesan fó de’it, entaun ita laiha responsabilidade ba sira ne’e salah inan-aman nian, tanba ita mak fó no sosa telefóne ba nia no sosa pulsa, maibé ita husik de’it, entaun ida ne’e importante responsabilidade inan-aman nian,” Governante katak. Nia mós akresenta, telemovel ne’e hanesan banku, tanba banku bai-bain ema tau osan no telefone iha laran mak informasaun, entaun banku ba informasaun. “Informasaun hotu iha laran, hanesan di’ak no aat, ne’ebé nia hanesan banku informasaun. Entaun, antes atu fó telefone no pulsa sebele inan no aman tenke diskute lai ho oan sira husu atu uza ba saida, se inan-aman iha tempu bele akompaña mós atu bele aprende hotu, nune’e aban bain rua hakarak diskute inan no aman sira mós hatene. Tanba, se bainhira la hatene oan mai ko’alia A, B no C, inan-aman sira dehan di’ak hotu, tanba inan-aman sira nunka tuur hamutuk ho oan sira, entaun ha’u-nia fokus importante ida, responsabilidade inan-aman sira antes fasilita,” nia afirma. Nune’e, nia hateten telefone mós bele fó efeitu negativu no pozitivu ba utilizadór telefóne. “Efeitu pozitivu mak, se iha telefóne nia bele asesu informasaun iha 24 horas, lalika hein tan ema, nia bele simu informasaun no fahe informasaun. Nia mós halo ita-nia moris fasil liu no nia lalika husu tan kona-ba informasaun. Aliende ne’e, ho internet ita bele uja tempu ho másimu, tanba ita atu ba fatin, hanesan uluk ita atu pasa informasaun ba fatin ruma ita tenke la’o, maibé agora la’e, telefone de’it ba suku sorin, kada minutu ita bele hatene ona saida mak iha ne’ebá,” nia hateten. Iha parte seluk, ema ne’ebé serbisu iha kompañia ka instituisaun balun no ema ne’ebé hanesan konsumidór fasil liu atu komunika ho lider sira. “Uluk susar, atu ba selu depositu ne’e loron ida no rua, maibé agora la’e no ita hatene importante xefe postu ne’e iha telefóne, nune’e kalan problema ruma akontese iha ne’e lalika la’o to’o xefe postu nia uma, maibé ita bele halo video no hasai foto haruka de’it bá, entaun ita fasil atu komunika no atu husu responsabilidade boot sira-nian, ne’ebé lalika la’o dook no sa’e mikrolete,” nia tenik. Iha parte negativu, iha ne’ebá dala ruma ema la koidadu hit video pornografia no pornografia infantil ne’ebé la serve ba labarik sira mós mosu hotu iha ne’ebá. “Video ema boot nian iha ne’ebá, ita la koidadu sira klik nonton fali pornografia no vídeo ne’ebé la merese sira haree fali, ida ne’e la di’ak ba sira-nia pensamentu no morál, entaun koidadu ba kontéudu sira. Aliende seluk, desk informasaun, informasaun ne’ebé laloos no falsu, ne’e nakonu hotu iha telefone, se la kuidadu entaun simu informasaun ne’e no sai ladi’ak,” nia katak. Tanba, desk informasaun ne’e perigu liu, tanba desk informasaun ne’e ema matenek balun no koñesimentu liu no eskola oan sira mak kria, tanba nia halo ho objetivu no sistemátiku. “Ema boot balun mós halo, tanba interrese polítika no ekonomia nia lansa desk informasaun. Entaun, ita tenke prepara ita-nia sidadaun atu labele fiar fontes la klaru, tanba objetivu desk informasaun mak halo ita pániku no halo ita la fiar malu, la fiar ema seluk no lider seluk no governu, tanba ema so’e lia falsu ida ita bele ataka malu, baku malu no insulta malu. Se ida ne’e mak akontese hahú la fiar malu, Governu preukupa no disharmónia sosiál ne’e akontese, ita baibain ne’ebé rona no respeita malu, ita hahú hafuhu malu no la rona malu, unidade entre sidadaun iha suku ne’e atu menus, entaun ida ne’e mak Governu preukupa liliu ba desk informasaun,” nia salienta. Nune’e mós, Adjunta Diretora Plan Internasionál iha Timor-Leste, Fatima Soares, hateten, plan internasionál iha nota intendimentu ho Ministériu Asuntu Parlamentál no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), ne’e parte hosi SEKOMS mós atu haree kona-ba oinsá hola parte iha kampaña literasia dijitál. “Tanba, ami-nia haree katak, bazeia ba ami-nia estudu ne’ebé mak ami halo konsultasaun ho labarik sira iha globál ne’ebé liuhosi rihun 14, hatudu katak, dijitál ne’ebé agora dadaun iha, liliu uja online hosi plataforma eziste, ninia impaktu ne’ebé haree liu ba asediu online ba iha labarik feto no adolosente no foin sa’e feto sira. Tanba ne’e, mak Plan internasionál koolabora ho SEKOMS atu haree oinsá mak atu sensibiliza literasia dijitál ida ne’e ba munisípiu sira atu iha prevensaun, liliu oinsá hasa’e konsiénsia inan-aman sira atu bele tau-matan ba oan sira, oinsá atu utiliza plataforma online sira ho seguru. Aliende, edukasaun ida ne’e ba mós foin sa’e sira atu oinsa sira hatene ida ne’ebé la di’ak no di’ak no ida ne’ebé bele fó vantage ba sira-nia aan no sira-nia futuru,” nia dehan. Nune’e, ezekutiva ne’e hateten, iha kampaña ne’e rasik, plan internasionál aloka kada tinan hamutuk milaun 10 to’o milaun 20 (20 mill). “Ami mós iha projetu sira seluk ita aloka, ne’ebé nia besik milaun 100 (100 mill), kada tinan oinsá ita haree ba parte ida ne’e, tanba ida ne’e, intervensaun ne’ebé Plan halo direita ho SEKOMS. Aliende ne’e, ami serbisu hamutuk ho movimentu foinsa’e sira seluk, ne’ebé atu sensibiliza informasaun ida ne’e ba parte sira hotu ne’ebé relavante,” nia hateten. Entretantu, iha atividade sensibilizasaun ne’e, partisipa hosi komunidade, estudante, Autoridade Lokál no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Prezidénsia Repúblika apoiu nesesidade bázika ba família 200 iha Manatuto https://tatoli.tl/2022/12/10/prezidensia-republika-apoiu-nesesidade-bazika-ba-familia-200-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2022-12-10 DILI, 10 dezembru 2022 - Prezidénsia Repúblika iha loron sesta (09/12/2022) apoia nesesidade bázika ba família 200 iha postu administrativu Laclo no postu administrativu. Manatutu. Apoiu ne’e kanaliza ba família hirak ne’e, tanba tinan rua ona la halo produsaun, hafoin dezastre naturál estraga to’os no natar iha loron 4 fulan abríl tinan 2021. Problema ne’e identifika husi Asesór Polítiku Prezidénsia Repúblika, Tomás do Rosário Cabral, hafoin halo monitorizaun iha área Laclo no Manatuto Vila. Nune’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, orienta kedas ekipa hodi distribui ai-hsn nesesidade bázika sira-ne’e bá komunidade sira, hodi hein Institutu Jestaun no Ekipamentu Institutu Públiku (IGE) normaliza irrigasaun ne’ebé mak hetan estragu. “Lori apoiu umanitáriu ne’ebé mak Prezidente entrega hela, ba sira iha área ne’e, tanba sira hetan afetadu husi dia 4 abríl tinan rua liu bá, estraga natar barak tebes, irigasaun mós ladún la’o di’ak, komunidade sira uza de’it ai-han lokál ne’ebé iha hanesan akar”, Xefe Ekipa Prezidénsia Repúblika, Júlio Gonçalves, hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, sábadu ne’e. Prezidénsia Repúblika sei tulun mós komunidade iha área Bazartete, munisípiu Liquiça, Bobonaro, Aileu no no koléjiu madre iha postu administrativu Soibada, munisípiu Manatuto ne’ebé hasoru problema hanesan. Sorin seluk, Xefe Suku Laicore postu Laclo, Zeltino Tino do Rosário Cárcerres, agradese ba Xefe Estadu ne’ebé tulun komuidade sira, tanba tinan rua ona la halo to’os no natar. “Nu’udar autoridade suku Laicore postu Laclo, ha’u agradese Gabinete Prezidente, tanba durante loron hirak husi asesor prinsipál mai halo monitorizasaun iha ami-nia suku, tanba durante inundasaun ami suku Laicore hasoru difikuldade bo’ot bé sa’e natar durante tinan rua ona komunidade sira la hetan hahán” Xefe Suku Laicore tenik. Reprezentante komunidade afetadu, José Kai Soares sente kontente tanba bele hetan apoiu nessesidade bázika husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. “Ami nu’udar komunidade Rembor, ami sente haksolok tebes, orgullu tebetebes no obrigadu barak bá na’i Prezidente ne’ebé fó apoiu fo’os, mina, supermi” Nia agradese Nia hatutan, durante ne’e povu agrikultor iha aldeia Ilihuli, suku Iliheu postu Manatutu Villa hasoru difikuldade no han de’it akar, hafoin sira-nia natar kuaze ektar 500-resin hetan estragu husi mota. Entretantu, apoiu ai-han bázika ne’ebé Prezidente Repúblika fó bá komunidade afetadu sira hanesan fo’os saka 400, supermi dos 400 inklui mina bimoli litru rua hamutuk 400. KEJATI NTT agradese atleta Timor-Leste harame eventu Taekwondo Indonézia https://tatoli.tl/2022/12/12/kejati-ntt-agradese-atleta-timor-leste-harame-eventu-taekwondo-indonezia/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 KUPAUN, 12 dezembru 2022 – Kepala Kejaksaan Tinggi (KEJATI) provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Hutama Wisnu, agradese ba atleta Taekwondo Timor-Leste tanba bele harame ona open turnamen eventu KAJATI, iha salaun desportu Kupaun durante loron tolu. “Ha’u hato’o agradesimentnu no felisitasaun atleta Taekwondo Timor-Leste nian, tanba mai hamutuk ho atleta Taekwondo Indonézia, espesialmente iha provínsia NTT harame eventu KAJATI durante loron tolu, ha’u orgullu tanba entre imi atleta bele koñese malu di’ak liután ita téknika no matéria nune’e bele hasa’e liután prestasaun kualidade iha Taekwondo nian,” Hutama Wisnu, ko’alia iha ámbitu enseramentu eventu KAJATI iha GOR Kupaun, domingu ne’e. Nu’udar uma na’in, reprezenta Ministériu Justisa Indonézia husu perdaun karik durante eventu la’o iha buat ruma naksalak. Iha biban ne’e, nia promete ba atleta Taekwondo hosi Timor-Leste no Indonézia, eventu ne’e KAJATI sei iha kontinuasaun iha 2023. “Timor-Leste ho Indonézia mesak ida-de’it, fronteira mak hafahe ita, entaun presiza hametin beibeik ita-nia relasaun iha atividade oioin, karik eventu ruma iha ami sei ba kompete hamutuk ho ita-boot sira iha Timor-Leste hanesan daudaun ne’e ita kompete hamutuk iha eventu KAJATI, tán ne’e husu ba atleta hotu prepara kontinua treinu tanba eventu sei iha ba tinan oin,” nia informa. Entretantu kalendáriu open turnamen eventu KAJATI realiza durante loron tolu, hahú iha sesta, (9/12) to’o domingu, (11/12), no partisipa atu kompete iha eventu ne’e hamutuk dozan 32 ho totál atleta na’in 845. Hosi atleta na’in-845 ne’e maioria mane hamutuk 495 no feto-317 inklui Timor-Leste. Prezidente Komisaun Organizadora open turnamen KAJATI tinan 2022, Jaja Raharja, ne’ebé reprezenta árbitru no komisaun tomak agradese tanba durante kompetisaun la’o ho susesu. Nia informa, atleta Taekwondo hosi Timor-Leste iha Munisipíu lima, DIli, Liquiçá, Bobonaro, Lospalos no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), maka envolve iha open turnamen  KAJATI, ho totál atleta hamutuk na’in-166 hosi munisipíu lima, mai hosi dozan 10 maka integra iha open turnamen KAJATI 2022 ne’e. Nia informa, hosi totál dozan 10 ne’e maka hanesan, munisipíu Díli, dozan Universidade da Pas (UNPAS), dozan Kuluhun, dozan Choque, dozan KONI, no dozan Liquiçá, dozan Bobonaro, dozan Lospalos no dozan Oé-Cusse. Nune’e mós atleta seluk, maioria mai hosi Repúblika Indonézia partisipa másimu mai hosi distritu sira iha territóriu provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT). “Objetivu hosi eventu ne’e, primeiru atu promove atleta sira-nia telantu desportiva hodi buka fini ba futuru, daruak liuhosi kompetisaun ne’e bele hasa’e prestasaun talentu desportiva atleta  mai hosi  pra-kadet, kadet, junior dan senior,” nia katak. Ofisiál F-FDTL nain-25 konklui kursu promosaun postu kapitaun https://tatoli.tl/2022/12/12/ofisial-f-fdtl-nain-25-konklui-kursu-promosaun-postu-kapitaun/ tatoli.tl Notísia 2022-12-12 DILI, 12 dezembru 2022 — Ofisiál FALITIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  hosi postu Tenente nain-25, segunda ne’e, konklui ona sira nia kursu dahitu ba promosaun postu kapitaun ba tinan 2022. Formasaun promosaun ba postu kapitaun ba tinan 2022 partisipa hosi ofisial F-FDTL ho postu Tenenete nain-25, hahú hosi fulan maiu to’o dezembru tinan ne’e. Reprezentante Xefe Estadu Maiór Jenerál FALITIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Kapitaun Fragata João Siva, kongratula membru F-FDTL nain-25 ne’ebé konsege finaliza kursu dahitu ba promosaun postu kapitaun tinan 2022 nian. “Ha’u hato’o parabens ba imi ho imi nian esforsu no dedikasaun tomak maka ohin imi bele susesu konklui kursu ida ne’e no ita ensera ona ohin. Ha’u espera ba futuru imi bele implementa saida maka imi hetan durante iha kursu promosaun ne’e”, hateten Kapitaun Fragata João Silva, iha sentru formasaun no instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaro, Dili, segunda ne’e. Tuir nia, kursu promosaun ba membru F-FDTL sira ne’e sei la to’o iha ne’e, maibé  ba oin Komandu  F-FDTL sei kontinua realiza  iha future, liuliu ba iha kursu ba nivél ofisiál susperiór nian, kursu ofisiál Estadu Maiór Konjuntu no  kursu iha to’o nivél Estadu Maiór. Nune’e, Kapitaun Fragata ne’e husu ba ofisiál militár sira ne’ebé konlui ona kursu dahitu ba promosaun postu kapitão tinan 2022  atu  kontinua responsabilidade, hatudu respeitu no loyalidade tuir dutriña militár nian hodi obedese ba institusaun F-FDTL. “Membru F-FDTL postu Tenente nain-25 ne’ebé konklui ona kursu promosaun postu kapitaun, Komandu F-FDTL sei halo promosaun diviza ba sira iha tempu badak”, katak. Iha biban hanesan, Diretór Kursu dahitu ba promosaun postu kapitaun ba tinan 2022, Majór Infantária Zequito José Fatima, hateten ofisiál F-FDTL   ne’ebé tuir kursu dahitu ba promosaun postu kapitaun tinan ne’e 2022 nain-25, kompostu hosi Komponente Terrestre Navál, Aero Unidade Apoia Serbisu, Unidade FALITIL inklui membru hosi Sentru Instrusaun Nicolau Lobato Metinaro. “Durante fulan neen sira aprende lian portugés espesifiku, aprende jestaun lideransa militár, protesaun militár, operasaun téknika Estadu Maiór, operasaun apoia pás no   protesaun ambiente”, nia afirma. Manán atleta na'in-haat, João Bosco okupa primeiru lugár iha eventu KAJATI https://tatoli.tl/2022/12/13/manan-atleta-nain-haat-joao-bosco-okupa-primeiru-lugar-iha-eventu-kajati/ tatoli.tl Notísia 2022-12-13 KUPAUN, 13 dezembru 2022 – Atleta Taekwondo, João Bosco Seran, (idade 9) hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA, ) domingu ne’e sai manán na’in ba kompetisaun estilu (Kyorugi) iha open eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI) hafoin halakon atleta na’in-tolu iha klase pra-kadet ho kilograma 33. Kompetisaun ne’e realiza iha salaun desportu (GOR), distritu Kupaun, provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Nune’e atleta na’in-haat ne’e kompete ho estilu Kyorugi iha klase pra-kadet ho todan kilograma 24 hamutuk na’in-haat, hanesan, João Bosco Seran hosi RAEOA, Rokardu Lesik hosi Lourdez, Isyraf Zain hosi Lambada NTT, Mohamad Hari Rahman hosi Kupaun. Durante iha kompetisaun, João Bosco Seran, konsege halakon atleta tolu ne’e, tanba durante kompete hetan valór aas liu mai hosi téknika ho liman no ain, halo atleta seluk labele manán. Hafoin kompetisaun ne’e, atleta João Bosco Seran, hakilar no baku hirus matan, tanba ho esforsu ne’e iha no hetan durante iha treina konsege hatudu rezultadu, iha ámbitu kompetisaun eventu KAJATI NTT tinan ne’e. “Antes ha’u liu selesaun atu reprezenta Taekwondo Oé-Cusse mai kompete iha eventu KAJATI, Ha’u prepara treinu estilu Kyorugi ne’e durante fulan neen, loraik-loraik ha’u treinu tanba dadeer ha’u tenke ba eskola, tanba kompetisaun ne’e la’ós lokál, ita mai iha nasaun seluk, ha’u tenke prepara didi’ak,” João Bosco Seran, haktuir iha GOR Kupaun. Nia agradese ba treinadór sira iha Asosiasaun Taekwondo Oé-Cusse, tanba durante ne’e hetan motivasaun, matéria ho prátika tátika no tékniku, konsege hetan primeiru lugár iha eventu internasionál ne’e. “Ha’u sente kontenti tebes, no hakarak agradese ba ha’u-nia treinadór sira mak lori ona ha’u mai kompete iha eventu KAJATI,” nia orgullu. Ho susesu ne’e, João Bosco Seran promete sei kontinua treina nafatin iha Oé-Cusse atu prepara tán ba kompetisaun seluk iha futuru. Treinadór Asosiasaun Taekwondo Oé-Cusse, Jacob Efi, agradese ba inan-aman sira, tanba bele autoriza oan sira, reprezenta RAEOA kompete iha eventu KAJATI iha Kupaun, hodi envolve atleta sira mai hosi Timor-Leste no Indonézia. “Primeiru ita agradese ba inan-aman sira, tanba hadomi sira-nia oan sai atleta ne’ebé di’ak no profisionál, mai kompete iha eventu ne’e, nu’udar treinadór agradese tanba ita mai lori atleta na’in-20 reprezenta RAEOA, na’in-13 konsege hetan juara hotu, no na’in-hitu lakon,” nia orgullu. Asosiasaun Taekwondo Rejiaun Oé-Cusse, Jacob Efi, informa, RAEOA antes ne’e prepara atleta na’in-20, komposta hosi mane sia (9) no feto 11 ne’ebé akompaña hosi treinadór hamutuk na’in-haat (4), ne’ebé dezloka hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno to’o distritu Kupaun iha domingu, 4 dezembru 2022 ne’e. Purtantu, João Bosco Seran, moris iha Oé-Cusse iha loron 11 jullu 2013 hosi aman domin, Bultu Pintu Seran, inan Idenya Godinho, daudaun ne’e hala’o hela estudu iha eskola primaria Santo António Oé-Cusse, no envolve iha Taekwondo iha 2021 sei kontinua ativa to’o ohin loron. Entretantu kalendáriu eventu KAJATI realiza durante loron tolu, hahú iha sesta (9/12) to’o domingu (11/12), no partisipa atu kompete iha eventu ne’e hamutuk dozan 32 ho totál atleta na’in 845. Hosi atleta na’in-845 ne’e maioria mane hamutuk 495 no feto-317 inklui Timor-Leste. Purtantu ho regulamentu ne’ebé fó sai hosi komisaun organizadora KAJATI mak hanesan, atleta sira kompete ho kategória pra-kadet A ba idade tinan neen (6) to’o hitu (7), pra-kadet B ba idade ualu (8) to’o sia (9), pra-kadet C ba idade 10 to’o 11, pra-kadet D ba idade 12 to’o 14, nune’e mós senior no junior. Taekwondo RAEOA fila hosi eventu KAJATI ho medalla 13 https://tatoli.tl/2022/12/13/taekwondo-raeoa-fila-hosi-eventu-kajati-ho-medalla-13/ tatoli.tl Notísia 2022-12-13 KUPAUN, 13 dezembru 2022 – Atleta Taekwondo sira hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA,) tersa ne’e to’o ona Oé-Cusse hafoin ho medalla 13 nu’udar rezultadu hosi eventu Kepala Kejaksaan Tinggi (KAJATI) durante loron tolu iha provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia. Medalla 13 ne’e komposta hosi medalla emas hitu (7) manán hosi atleta na’in-hitu tanba okupa primeiru lugár, medalla osan mutin (prata) tolu (3), manán hosi atleta na’in-tolu tanba okupa segundu lugár, no medalla osan metan (bronze) tolu (3), manán hosi atleta na’in-tolu tanba okupa terseiru lugár iha kompetisaun eventu KAJATI 2022 iha Kupaun, Indonézia. Jestór Asosiasaun Taekwondo Rejiaun Oé-Cusse, Jacob Efi, informa, RAEOA antes ne’e prepara atleta na’in-20, komposta hosi mane sia (9), feto 11 ne’ebé akompaña hosi treinadór hamutuk na’in-haat (4), ne’ebé dezloka hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno to’o distritu Kupaun iha domingu, 4 dezembru 2022 ne’e. “Rezultadu hosi kompetisaun ne’e ita konsege hetan medalla 13, emas hitu, osan mutin (prata), osan metan (bronze) tolu (3), ne’e tanba ita-nia atleta na’in-13 sai manán na’in, sira na’in-hitu seluk lakon iha kompetisaun ne’e,” Jacob Efi informa ba Agência Tatoli iha TTU, tersa ne’e. Responsável másimu Taekwondo RAEOA ne’e, informa, objetivu Taekwondo RAEOA partisipa hodi kompete iha eventu internasionál ne’e, hanesan oportunidade ida, atu promove atleta sira-nia talentu nu’udar preparasaun fini ba futuru. Tán ne’e Asosiasaun Taekwondo RAEOA, kompromete sei kontinua fasilita treinu ba atleta sira, iha futuru bele kompete diakliu tán iha eventu sira bainhira loke tantu nasionál no internasionál. Nia agradese ba Autoridade RAEOA, tanba ho inisiativa di’ak konsege apoia finanseiru ho valór hamutuk rihun $10, hodi fasilita atleta sira kompete iha eventu KAJATI tinan ne’e. Estudante mellór klasifikadu 635 iha Aileu tama lista bolsa méritu https://tatoli.tl/2022/12/14/estudante-mellor-klasifikadu-635-iha-aileu-tama-lista-bolsa-meritu/ tatoli.tl Notísia 2022-12-14 DILI, 14 dezembru 2022 – Estudante mellór klasifikadu hamutuk na’in-635 hosi munisípiu Aileu identifikadu ona atu simu bolsa méritu hosi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD). Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Aileu, Carlito Pereira relata totál dadus estudante 635 ne’ebé atu hetan prémiu bolsa méritu ne’e foin maka estudante pasajen klase nian maibé estudante finalista sira nian sei hein hela relatóriu hosi eskola idak-idak. “Totál dadus estudante sira+ne’ebé ha’u informa ne’e foin maka estudante pasajen klase nian de’it, seidauk inklui estudante finalista hosi ensinu báziku terseiru siklu nonu-anu, no mós estudante finalista hosi ensinu sekundáriu jerál no privadu inklui ensinu sekundáriu tékniku vokasionál désimu segundu-anu nian,” Carlito hato’o asuntu ne’e ba Tatoli liuhosi telefónika, kuarta ne’e. Nia fó-sai katak, estudante 635 ne’ebé tama ona klasifikasaun mellór estudante ne’e komposta hosi estudante ensinu báziku primeiru siklu hamutuk na’in-360, estudante ensinu báziku segundu siklu hamutuk na’in-235, estudante ensinu sekundáriu públiku no privadu hamutuk na’in+35 no estudante tékniku vokasionál hamutuk na’in-lima. Ne’e duni prémiu ne’ebé Ministériu Edukasaun prevee ona ba estudante iha territóriu nasionál ne’ebé tama iha klasifikasaun mellór estudante ne’e ho montante millaun $7,2. Enkuantu hosi munisípiu Aileu totál osan ne’ebé prepara ona ba estudante 635 ne’e ho totál $321,250.00 ne’ebé prevee tuir nível idak-idak nian. Hosi estudante ensinu báziku primeiru siklu nian totál osan ne’ebé prevee ona hamutuk $180.000,00, osan ne’e maka sei fó ba estudante bolsa méritu hamutuk 360. Hosi primeiru klasifikasaun sei hetan $600, segundu klasifikasaun $550, terseiru klasifikasaun $500, kuartu klasifikasaun $450 no kintu klasifikasaun $400 Nune’e mós hosi estudante ensinu báziku segundu siklu nian ministériu prevee ona osan hamutuk $117,500.00 atu fó ba estudante mellór klasifikadu hamutuk 235. Iha Munisípiu Aileu, hosi primeiru klasifikasaun $ $600, segundu klasifikasaun $550, terseiru klasifikasaun $500, kuartu klasifikasaun $450 no kintu klasifikasaun $400 Enkuantu hosi estudante ensinu báziku terseiru siklu nian ministériu prevee ona osan hamutuk $33.750,00 hodi fó prémiu ba estudante bolsa méritu hamutuk na’in 45, hosi primeiru klasifikasaun $1000, segundu klasifikasaun $750, terseiru klasifikasaun $500. Ba fali estudante mellór klasifikadu nível ensinu sekundáriu jerál no privadu totál osan ne’ebé prevee ona hamutuk $17,500, ne’ebé sei fó ba estudante bolsa méritu hamutuk na’in+35 ho klasifikasaun primeiru $600, segundu klasifikasaun $550, terseiru klasifikasaun $500, kuartu klasifikasaun $450 no kintu klasifikasaun $400. Portantu ba nível ensinu sekundáriu tékniku vokasionál totál osan ne’ebé prevee ona hamutuk $2,500 ne’ebé sei apoiu prémiu ba estudante mellór klasifikadu hamutuk na’in-lima iha bolsa méritu, hosi estudante primeiru klasifikasaun $600, segundu klasifikasaun $550, terseiru klasifikasaun $500, kuartu klasifikasaun $450 no kintu klasifikasaun $400. Menus kabas difikulta soru-na’in Bobonaro nia atividade soru tais https://tatoli.tl/2022/12/14/menus-kabas-difikulta-soru-nain-bobonaro-nia-atividade-soru-tais/ tatoli.tl Notísia 2022-12-14 DILI, 14 dezembru 2022 — Soru-na’in hosi munisípiu Bobonaro, Milena do Santos, hateten menus kabas difikulta grupu soru-na’in Bobonaro nia atividade atu soru tais. “Ami iha Bobonaro, ami soru tais maibé dezáfiu ami-nia mak kabas. Tanba oan sira ikus ne’e eskola hotu, hanesan oan mane sira no aman sira halo toos, sira-nia destinu to’o nune’e toos la halo, entaun kabas ne’e menus mai ami. Tanba oan mane sira foku liu ba eskola, sira haree mak eskola, toos la halo entaun ida-ne’e mak sai ami-nia preokupasaun,” Milena do Santos hateten ba Âgência TATOLI, bainhira halo espozisaun tais iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés), kuarta ne’e. Maske nune’e, tanba hadomi atividade soru tais entaun nia parte tenta kuda algudaun maske la to’o atu responde nesesidade soru tais nian, nune’e bele lori tais ne’e faan iha Dili ka munizípiu seluk. “Ami soru lori mai faan iha Dili, depois mak hetan osan uitoan ne’e ami ba haree ema-ne’ebé kabas barak ami sosa tuir fila-fali. Aleinde ne’e sosa mós kabas hosi loja tanba haree ba toos algudaun laiha ona, ami tenke ba sosa iha loja no agora ami kuda algudaun mós ladún barak, entaum ami sosa iha loja de’it,” nia dehan. Tais ne’ebé sira prodús hodi faan iha tipu rua (2) hanesan tais ho modelu lima (5) nu’udar tais tradisionál no ida seluk tais ne’ebé sira apreende bainhira envolve an iha grupu ne’ebé organiza hosi Fundasaun Alola no Timor Aid. “Modelu tais iha oin lima (5) hanesan tais feto bodato, tais mane sabu no apiden no mós tais mane kdelen, nune’e bainhira ami tuir fali grupu ne’e mak ami hetan tan kór pink, matak, ajúl, xokolate no kinur,” nia esplika. Soru-na’in ne’e hateten, nia parte hahú soru tais hahú iha tinan 12 to’o agora, ne’ebé daudaun nia envolve ona iha grupu soru tais ninian ne’ebé organiza hosi Fundasaun Alola no Timor Aid. “Ha’u soru desde kedan ha’u iha idade 12 to’o agora, nune’e ha’u hatene tiha soru mak forma grupu ho naran “Feto Buka Rasik”. Grupu ne’e, forma hosi Timor Aid no Fundasun Alola tanba Timor Aid mak hari’i grupu iha ne’ebá depois ami hetan kór oioin ne’e hosi sira,” soru-na’in ne’e hateten. Bainhira Timor-Leste ne’ebé selebra loron nasionál tais iha 14 dezembru 2022 ne’e, nia sente kontente tanba ho atividade ne’e bele promove ona bei-ala sira-nia liman fatin ba jerasaun foun sira liuhosi tais sira-ne’ebé grupu soru tais sira soru. “Ha’u sente kontente, tanba avó sira-nia matenek la lakon ona to’o ohin loron ba oin, avó sira-nia matenek no esperiénsia ne’ebé bei-ala sira-nian ne’e furak ba oin no moris nafatin hosi jerasaun ba jerasaun,” nia dehan. Entretantu, tais ne’ebé sira faan iha espozisaun refere ho folin la hanesan, ezemplu hanesan tais tradisionál ho nia folin $250, tais ne’ebé kór foun $150 no $80 no selendang $25 to’o $30. TIC Timor no IPG kolabora hamenus gastu la nesesáriu iha área informátika https://tatoli.tl/2022/12/19/tic-timor-no-ipg-kolabora-hamenus-gastu-la-nesesariu-iha-area-informatika/ tatoli.tl Notísia 2022-12-19 DILI, 19 dezembru 2022 –Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun Timor, Institutu Públiku (TIC Timor, I.P, sigla portugés) hamutuk ho Institutu Petróleu no Jeolojia, Institutu Públiku (IPG, I.P, sigla portugés), segunda ne’e, selebra akordu servisu ida iha área informátika. Diretór Ezekutivu TIC Timor, I.P, Roberto Caetano de Sousa Vicente, hateten, parte rua marka ona pasu foun ida iha esforsu atu alkansa programa VIII Governu ba Governu Eletróniku ka E-Government. “Liuhosi servisu hamutuk ida-ne’e, IPG sei kontribui ba esforsu TIC Timor, I.P hodi hamenus gastu la nesesáriu sira iha área informátika, sentraliza no asegura dokumentu no informasaun iha sentru dadus Governu Elektróniku, fasilita asesu ba padraun teknolojia no aplikasaun ne’ebé modernu, seguru, atualizadu, dezenvolvidu no asegura hosi timor-oan rasik,” Diretór Ezekutivu informa iha ámbitu selebrasaun akordu iha edifísiu IPG, Ai-mutin. Inisiatva ne’e kontinua ho akordu nível servisu sira seluk, ne’ebé IPG hola parte hamutuk ho Ajénsia Estadu 53 ne’ebé maka agora daudaun uza hela servisu informátika iha TIC Timor no iha área oin-oin. “Ami fiar hahú hosi asinatura entendimentu ida-ne’e bele loke dalan ba kooperasaun iha área barak liután iha futuru no liuhosi ámbitu servisu informátika ho kustu baratu liu,” nia espera. Entendimentu hosi parte rua fahe ba komponente haat hanesan IPG konkorda envolve TIC Timor atu fornese kooperasaun ba fornesimentu servisu teknolojia informasaun no komunikasaun ba Internet Protocol Address no korrespondente (IPG.GOV.TL) ho ninia rekizitu nesesáriu sira seluk hodi estabelese enderesu sistema portál web application , enkuantu Internet Protocol Address no korrespondente (HRM.IPG.GOV.TL) ho ninia rekezitu nesesáriu sira seluk hodi estabelese enderesu ba sistema jestaun rekursu umanu no patrimóniu sira. Nune’e mós, estabelesimentu servisu ba ekipamentu seismometer IPG hanesan espasu sentru dadus iha munusípiu 12 ba instala ekipamentu seismometer, konetividade intranet ba ekipamentu seismometer hosi munisípiu 12 mai to’o iha sentru dadus Governu ne’ebé jere hosi Ajénsia TIC Timor atubele fornese informasaun ba IPG, fornesimentu servisu infraestrutura sentru dadus kona-ba Virtual Private Server (VPS) ho espesifikasaun hanesan harddisk, memory, CPU, 120G, 8G, inklui sistema aplikasaun no servisu konektividade nesesáriu sira seluk ne’ebé presiza atu dezenvolve no fornese iha futuru sei deskreve detallu iha akordu nível servisu ida-idak. Biban hanesan, Prezidente IPG, I.P, Gabriel Gaspar Aparício de Oliveira, hateten, akordu ne’e liga mós ba servisu TIC Timor apoia IPG, ne’ebé liga ba rekursu jeolójiku no mós risku jeolójiku ne’ebé presiza tebes teknolojia no informasaun sira ne’ebé iha atu jere no mós hosi informasaun dadus sira ne’e tenke aguarda. “Apoia hosi TIC ne’e di’ak liu hodi apoia progresu servisu ba oin durante tinan 10, IPG eziste ligadu ho informasaun bainhira ha’u tama hodi lidera, ha’u sempre preokupa hela de’it kona-ba dadus sira tanba dadus importante tebes iha instituisaun hotu, liuliu IPG tanba eziste tinan 10 ona presiza dadus integradu no jere ho di’ak. Liga ho portál no mós risku jeolójiku ninian, ho apoia ida-ne’e bele halo servisu di’ak liu, liuliu oinsá integra iha sistema ne’ebé di’ak,” nia tenik. TIC Timor hanesan Instituisaun Públika ne’ebé harii liuhosi dekretu-lei númeru 29/2017 iha 02 agostu 2017 no tutela ba Primeiru-Ministru. Ajénsia ne’e harii iha momentu ne’ebé ho baze atu dezenvolve di’ak liután setór informasaun, komunikasaun no teknolojia hodi hafasil servisu ho kualidade di’ak ba instituisaun Governu sira hotu, ajénsia no empreza Estadu sira hotu hodi eleva koñesimentu inklui promove dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku, diversifikasaun ekonomia, bem-estar no mós kualidade moris sidadaun sira ne’ebé transmite liuhosi aspetu IPG nu’udar institutu públiku ho administrasaun indireta Estadu, ho autonomia administrativa no finanseira, orsamentu no patrimóniu própriu, ne’ebé responsável ba setór petrolíferu no rekursu minerál, enjeñeria, planeamentu no jestaun ambientál, jestaun ba rekursu minerál no riku subterránea, protesaun sivil, inklui termu referénsia no prosedimentu relasionadu ho konsesaun ba direitu peskiza no explorasaun ba rekursu minerál no ídriku subterraánea nasionál. TIC Timor, I.P intende papel importante IPG nian hanesan institutu públiku ne’ebé estabelese liuhosi dekretu-lei númeru 33/2012, ho razaun ne’e kooperasaun servisu t eknolojia, informasaun no komunikasaun importante tebes ba papel IPG tanba TIC bele dezenvolve tuir nesesidade iha kurtu, médiu no longu prazu hodi fasilita di’ak liután prestasaun servisu kona-ba responsável ba setór petrolíferu no rekursu minerál, enjeñeria, planeamentu no jestaun ambientál nian iha rai laran. Ajénsia TIC Timor bele transforma servisu IPG nian ne’ebé iha agora mais elektróniku, liuhosi utilizasaun servisu TIC. MD realiza semináriu halo avaliasaun ba servisu hahú 2018-2022 https://tatoli.tl/2022/12/22/md-realiza-seminariu-halo-avaliasaun-ba-servisu-hahu-2018-2022/ tatoli.tl Notísia 2022-12-22 DILI, 22 dezembru 2022 – Governu liuhosi Ministériu Defeza (MD), kinta ne’e, realiza semináriu durante loron rua, hahú hosi loron 22 to’o 23 dezembru, hodi halo avaliasaun ba servisu hotu ne’ebé hala’o durante tinan 2018 to’o 2022. “Ohin, ami realiza atividade ida ne’e hodi hala’o avaliasaun ba servisu, ne’ebé ami hala’o ba defeza no militár desde 2018 to’o 2022. Kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé hala’o iha defeza no militár liu-liu kona-ba hadi’a lei sira iha militár nia laran no seluk tan”, dehan Ministru MD Filomeno da Paixão de Jesus, iha kuartel Jenerál Fatuhada-Dili. Nia dehan hanesan responsavél másimu ba defeza tenke fó sai duni progresu serbisu, rezultadu no dezafiu sira atubele hadi’a iha tinan foun. Daudaun ne’e, MD seidauk iha lei polítika ba seguransa nasionál, maske konstituisaun fó dalan Timor-Leste atu sai nasaun ida ne’ebé naun aliadu hodi konsidera nasaun iha mundu ne’e mesak amigu. Nune’e, nia promote to’o tinan 2023 hahú dezenvolve lejizlasaun tanba iha ona rekursu umanu, akizasaun ekipamentu, infrastrutura, enkuantu ekipamentu nian mak ba hotu iha lei programasaun militar, infrastrutura nian mak ba iha lei infrastrutura no lejislasaun ne’e tenke finaliza iha tinan oin. Alende ne’e, Governante ne’e kompromete sei esforsu maka’as hodi halo kapasitasaun iha rekursu umanu hodi halo dezenvolvimentu ba iha lideransa tan ho lideransa mak bele ka’er no lidera soldadu sira iha baze. Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Falur Rate Laek. Imajen Tatoli/Francisco Sony Iha biban hanesan, Xefe Estadu Maiór FALINTIL-Forsa Armada Timor-Leste (F-FDTL) Tanente Jenerál Falur Rate Laek, hateten atividade ne’e importante tebes ba defeza no militar liuliu iha defeza nian hodi halo avaliasaun ba servisu durante ne’e. “Progresu F-FDTL nian, ami sei fó sai iha tinan oin, bainhira lansa livru estudu dezenvolvimentu forsa nian”, Falur Rate Laek afirma. Daudaun ne’e, MD ezekuta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 atinje ona 80% ne’e ba parte hotu iha ministériu nian no F-FDTL. Don Norberto: "Tenke hatene agradese ba ema-ne'ebé ajuda ita" https://tatoli.tl/2022/12/24/don-norberto-tenke-hatene-agradese-ba-ema-neebe-ajuda-ita/ tatoli.tl Notísia 2022-12-24 BOBONARO, 24 dezembru 2022 - Bispu Dioseze Maliana no Prezidente Konferénsia Epispokál Timorense (CET, sigla portugés), Don Norberto do Amarál, hateten Jesus nu’udar prezente ba sarani hotu hodi fó espíritu ba ema-ne’ebé tulun ona ema seluk bodi fó solusaun ba problema ida. Amu Bispu haklaken, sarani sira tenke simu domin Maromak nian ne’e ho atitude admirasaun. “Nu’udar simu prezente ruma hosi ema ida, hafoin ida-ne’e ita sente laran kontente no fó obrigadu no hatene agradese, maibé obrigadu ida-ne’e sei kesi metin ho ida-ne’ebé fó no ida-ne’ebé simu,” mensajen ne’e hato’o hosi Bispu Dioseze Maliana iha ámbitu selebrasaun festa Natál tinan 2022 nian, iha Igereja Santa Cruz, Maliana, sábadu ne’e. Tanba hahalok di’ak ne’e mak tuir kosok-oan hatudu ona ba sarani sira iha mundu. Ho nune’e bele halo amizade kle’an, tanba Jesus nu’udar prezente ida-ne’ebé boot liu buat hotu-hotu. Nune’e, Prezidente Konferénsia Epispokál Timorense ne’e hato’o boas festa, hahú hosi Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, Tribunál, liuliu ba sira iha munisípiu Liquiçá, Bobonaro no Suai no autoridade sira hotu. Bispu Dioseze Maliana ne’e hateten, Natál nu’udar kalan ksolok, tanba Nai Maromak hatudu nia domin tomak ba mundu, tanba mundu iha hela nakukun no mate nia laran, nune’e Maromak boot ida-ne’e hafalun rai-klaran no mundu hodi fó ksolok ba sarani hotu. Nia subliña, mundu bele haksolok ho ida-ne’e tanba domin Maromak nian fó onra ba ema-nia liman laran, tanba ne’e manifestasaun loron Maromak nian ne’e la’ós hanesan mundu nian, ne’ebé bele halo buat oioin mesak di’ak, maibé ikus mai namlaek, dodok no laiha folin. Tanba domin Maromak nian ne’e fó ba ema hakmatek, trankuilidade, pás justisa, lialoos no domin ida-ne’ebé Maromak espíritu santu tún ba ema, haraik ba ema atubele sai Maromak nia oan-hakiak no bele asesu ba dalan ne’ebé lori ba Lalehen. “Ne’e duni husu de’it ema atu simu domin ida-ne’e, hodi bele moris tuir Maromak nia dalan, to’o ikus mai tulun ema, atu ema bele hadomi Maromak ho neon no laran,” Prezidente CET ne’e hateten. “Imi idak-idak mak hatene, nia mai selebra nia moris, haan hanesan ema, hanoin hanesan ema atubele loke ita-nia fuan ho laran, atu kosok-oan mai moris iha idak-idak nia fuan,” Bispu Dioseze Maliana ne’e haklaken. Iha selebrasaun misa kalan Natál ne’e partisipa hosi autoridade munisípiu Bobonaro, autoridade sivíl, militár no sarani sira iha parókia Santa Cruz Maliana. Bobonaro: Kombate hoax SEKOMS sensibliza litérasia dizitál https://tatoli.tl/2022/12/27/bobonaro-kombate-hoax-sekoms-sensibliza-literasia-dizital/ tatoli.tl Notísia 2022-12-27 BOBONARO, 27 dezembru 2022 – Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), tersa ne’e, realiza atividade formasaun kona-bá Pepél Governu ba Promove Literasi Dizitál ho teknolojia avansadu liuhosi sensibllizasaun ba hoax no internet saudável ba funsionáriu kargu xefia sira iha autoridade Munisípiu Bobonaro. Xefe Gabinete SEKOMS, Osório Almeida, esklarese programa ne’e, realiza oinsa bele hakbi’it autoridade munisípiu Bobonaro sira nia konesimentu hodi bele halo kobertura no hakarek prosesu dezenvolvimentu ne’ebé la´o iha aldeia, suku to’o munisípiu atu  bele promove iha media sosiál ne’ebé nakonu ho informasaun inspirativu iha plataforma dizitál sira. Ezemplu konkreta ida mak hanesan iha ámbitu Covid-19, iha ema balun lansa informasaun falsu iha media sosiál katak sidadaun ne’ebé simu vasina sei mate no lahetan oan, ne’ebé psikolojikamente fó presaun no halo ema pániku. “Ohin ami mai iha ne’e atu partilla informasaun oituan  ba ita-boot sira tamba ita haree iha plataforma dizitál sira hanesan,Facebook,Youtube no seluk tan, ita haree los katak iha liafuan barak ne’ebé maka la kredivél, desakredita, hatún ka bobar ou falsifika liafuan loloos ne’ebé maka tuir faktu ne’ebé ema lansa ho ninia interese rasik”, Osório hateten iha intervensaun ba programa ne’ebé hala´o iha salaun administrasaun Bobonaro. Osório Almeida, friza matéria ne’ebé sei fahe iha formasaun durante loron-rua kona-bá utilizasaun plataforma dizitál ho krdivél, jestaun komunikasaun no seluk tan, óinsa atu bele guia autoridade no kargu xefia sira nia kna’ar la´o ho di´ak iha sosiedade nia le´et. Plataforma dizitál sira hanesan, Youtube, Facebook, Google, Waschap no seluk tan iha nia vantajen no dezvantajen tamba mundu ohin loron ho konsekuénsia dizitál kompletu. “Ami nia sua-exelénsia sekretáriu estádu hatete katak banku informasaun ne’e iha ne’ebá kompletu maibé dala barak ita ladún uza kuidadu no uza ho ita nia konesimentu ne’ebé mak di´ak tuir ita nia necessidade sasan sira ne’e sai inimigu ba ita hodi estraga ita nia moris, se kuandu uza ho di´ak nia sei sai lalehan ba ita nia moris”, revela. Sorin seluk, Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro, João do Carmo de Fátima, agradese ba Governu liuhosi SEKOMS ne’ebé iha inisiativa di´ak bele realiza programa ne’e tamba atvidade ne’e mós iha relasaun ho formasaun ida ne’e protokolu munisípiu sira partisipa iha tempu liu-bá. Tamba informasaun hoax ne’ebé individu ida lansa bele prezudika ema seluk nia privasidade no hatun kredibilidade instituisaun Estadu nian. “Liuhosi formasaun sira ita-nia funsionáriu sira bele iha étika komunikasaun no étika utilizasaun media sosiál tamba dala barak ita haree labarik sira bele trata ema ne’ebé mak ho nia kargu hanesan prezidente Repúblika, entaun atividade importante tebes ajuda ita evita liafuan hoax no insulta sira”, refere. Enkuantu, atvidade ne’e realiza tamba SEKOMS servisu hamutuk ho Plan Internasionál iha eskola hamutuk 13 iha teritóriu laran, inklui munisípiu sira. Administradór Viqueque husu komunidade labele kontinua hela iha área risku https://tatoli.tl/2022/12/29/administrador-viqueque-husu-komunidade-labele-kontinua-hela-iha-area-risku/ tatoli.tl Notísia 2022-12-29 DILI, 29 dezembru 2022 — Administradór Munisípiu Viqueque, Januário Soares ‘Boly’, husu komunidade Viqueque labele kontinua hela iha fatin risku ne’ebé antes ne’e afeta ona dezastre naturál no sira ne’ebé antes la afeta mós tenke kuidadu nafatin. “Agora tempu udan ona, husu ba komunidade labele kontinua hela iha fatin risku sira hanesan tasi-ibun, foho lolon no mota ibun tanba bele mosu dezastre naturál,” Administradór hateten ba Agência Tatoli liuhosi programa entrevista eskluziva, kuarta (28/12), iha estúdiu Farol. Ba kestaun ne’e, Administrasaun munisipál ho apoiu hosi Organizasaun Naun Governamentál sira halo ona esforsu atu sensibiliza komunidade labele hela iha área risku sira. “Hosi sosializasaun ne’ebé hala’o, ha’u husu komunidade liuliu sira ne’ebé antes ne’e afeta ba kalamidade no hetan ona apoiu materiál konstrusaun, labele kontinua halo uma iha fatin risku maibé tenke ses,” nia akresenta. Aleinde ne’e, asaun konkreta ne’ebé Administrasaun munisipál halo atu prevene área risku sira labele afetadu inundasaun, maka presiza mákina pezadu sira atu hasai sedimentasaun iha fatin risku sira hanesan iha área Luca, Bicarin, Bibileo no seluk tan. “Pedidu sira seidauk iha resposta. Iha tinan ne’e iha família uma-kain 300 resin iha suku Beaço, postu administrativu Viqueque Vila ne’ebé antes ne’e nunka hetan inundasaun, hetan hotu inundasaun tanba sedimentasaun mota nakonu. Vítima sira ne’e ita fó ona asiténsia, maibé presiza nafatin husu ba Ministériu Obra Públika atu ajuda komunidade, liuliu haree ba estrada no ponte sira ne’ebé kotu, nune’e bele fasilita komunidade nia movimentu,” Administradór dehan. MOP inisia prosesu dezeñu enjeñaria detalladu ponte Lamara iha Manatuto https://tatoli.tl/2022/12/30/mop-inisia-prosesu-dezenu-enjenaria-detalladu-ponte-lamara-iha-manatuto/ tatoli.tl Notísia 2022-12-30 DILI, 30 dezembru 2022 — Ministériu Obra Públika (MOP) asina akordu ho empreza internasionál, Dhiratama Cipta PT Indonézia, semana ne’e, hodi implementa dezeñu enjeñaria detalladu (DED) ba ponte Lamara ne’ebé lokaliza iha suku Manehat, postu administrativu Natarbora, munisípiu Manatuto. “Kontratu ne’e asina hosi Vise-Ministru Obra Públika, Nicolau Lino Freitas Belo, no na’in ba empreza Dhiratama Cipta PT, Hendhira Astianto,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e. Bazeia ba akordu, MOP fó durasaun serbisu fulan-lima ba empreza, maibé bainhira aselera lalais di’ak liután no ninia implementasaun sei hahú iha loron 03 janeiru 2023. Ponte Lamara liga ho estrada nasionál hosi munisípiu Manatuto bá Natarbora to’o munisípiu Viqueque no bá munisípiu Manufahi. Orsamentu ba projetu DED ne’e rasik ho montante $242.400. Serimónia asina akordu partisipa hosi Diretór Nasionál Estrada Ponte Kontrolu no Seias, Milton Ramata Monteiro, Diretór Nasionál Aprovizionamentu MOP, Deonísio Guterres, Diretór empreza Dhiratama Cipta Persada, Hendhira Astianto, Jerente Unidade Projetu (PMU, sigla inglés), Diego Pereira inklui tékniku sira hosi Gabinete Vise Ministru Obra Públika. Estrutura balun iha Dioseze Baucau la funsiona https://tatoli.tl/2023/01/03/estrutura-balun-iha-dioseze-baucau-la-funsiona/ tatoli.tl Notísia 2023-01-03 BAUCAU, 03 janeiru 2023 – Administradór Diosezanu Dioseze Baucau, Padre Alípio Pinto Gusmão, informa estrutura balun iha dioseze ladún funsiona tanba sein bispu. Administradór Dioseze Baucau, Padre Alípio Pinto Gusmão, esplika, administradór bele hala’o kna’ar atu garante funsionamentu normál, maibé iha limitasaun kompeténsia. “Funsionamentu dioseze nian ne’e kuandu sein bispu entaun iha estrutura balun la funsiona, hanesan vigáriu jerál, episkopál sira laiha, entaun serbisu mak todan oituan,” Administradór Dioseze Baucau hateten iha Vila Antiga, tersa ne’e. Atividade pastorál iha diozese Baucau kontinua normál tanba planu pastóral ba tinan-tolu define ona ho atividade sira, administrasaun nafatin funsiona inklui rekursu padre sira serbisu nafatin maibé administradór laiha vigáriu atu ajuda, iha mak kolaboradór nune’e difikulta ba dioseze. “Bispu foun iha lalais di’ak liután, tanba ema-ne’ebé iha podér atu ukun diozese ne’e mak bispu, administradór ne’e ita bolu tuir termu sivíl nian karik atu administra de’it,” Padre Alípio Gusmão akresenta. Padre Alípio Gusmão, hateten, prosesu bispu foun parte nunsiatura entrega hotu tiha ona ba Santa Sé nune’e sei iha prosesu no husu atu sarani diozese Baucau kontinua hein ho pasiénsia. “Kandidatu ne’e segredu tebes, ita lahatene ida, só anunsia ona mak hatene,” Alípio Gusmão hateten. Previzaun TLMC: Timor-Leste sei iha anin intensidade forte durante loron-lima https://tatoli.tl/2023/01/04/previzaun-tlmc-timor-leste-sei-iha-anin-intensidade-forte-durante-loron-lima/ tatoli.tl Notísia 2023-01-04 DILI, 04 janeiru 2023 — Timor-Leste MeteoClima (TLCM, sigla portugés) fó sai informasaun previzaun tempu, katak iha illa Timor-Leste sei akontese anin ho intensidade forte entre 30 to’o 60 kilómetru pur hora (km/h) durante loron-lima, hahú loron 04 to’o 09 janeiru 2023. “TLMC fó sai informasaun ne’e bazeia ba ba modelu meteorolójiku sira hanesan Global Forecast System (GFS), European Centre for Medium-Range Weather (ECMWF) no Meteoblue , ne’ebé nota katak illa Timor, liu-liu kosta norte no parte sentrál ka rejiaun foho sira sei kontinua simu razada anin ho intensidade forte ne’ebé varia entre 30 to’ o 60 km/h pelu menus iha loron-lima tuir mai,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e. Área hirak ne’ebé iha probabilidade boot ba eventuál anin mak iha parte kosta norte ho intensidade 40 to’o 60 km/h ba fatin sira hanesan, Dili, Liquiçá, Manatuto, Baucau, Lautém, Ataúro, no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). Ba parte sentrál, anin ho intesidade hahú hosi 25 to’o 50 km/h, ba fatin sira mak hanesan Maliana, Aileu, Ainaro, Ermera, Laclubar, Atsabe, Baguia, Venilale, Luro, Ossu, Barique. Kosta Súl, sei iha anin ho intesidade hahú hosi 20-50 km/h ba fatin sira hanesan Suai, Uatulari, Uatucarbau, Iliomar no Dilor. “Eventuál ne’e akontese tanba iha influénsia hosi sistema no elementu meteorolójiku balun ne’ebé maka favorese hodi intensifika intensidade anin iha illa Timor, ne’ebé sistema hirak ne’e maka hanesan diferensa presaun entre kontinente Austrália no Ázia, hosi modelu meteorolójiku sira nota katak presaun atmósfera iha kontinente Austrália ho valór médiu 1008 hPa kompara ho 1017 hPa iha Ázia,” esplika nota hosi TLCM. Nune’e, anin sempre movimenta hosi alta presaun ba baixa presaun, ho ida-ne’e diferensa presaun ho valór boot entre kontinente rua intensifika monsaun Ázia, ne’ebé intensifika intensidade anin iha dezembru nia rohan no inísiu janeiru kada tinan. Kona-ba diferensa temperatura tasi entre kontinente Austrália no Ázia, temperatura tasi iha Austrália liu-liu iha rejiaun norte oras ne’e daudaun manas liu kompara ho kontinente Ázia. Ho temperatura ne’ebé aumenta, jere sistema baixa presaun ne’ebé posibilita anin hosi alta presaun forma iha kontinente Ázia movimenta ba baixa presaun, ne’ebé oras ne’e daudaun lokaliza iha noroeste hosi Austrália. Sistema lokál sira hanesan brisa marítima no terrestre no mos topografia hosi illa Timor no illa sira iha Indonézia fasilita hodi intensifika no kanaliza monsaun Ázia ba kontinente Austrália liuhosi illa Timor no illa sira ne’ebé haleu Timor. “Haree ba informasaun ne’ebé iha, TLMC hakarak husu ba viajante sira ne’ebé mak desloka ba munisípiu sira, bainhira hala’o atividade ruma presiza tau atensaun espesiál ba rajada anin forte no kontinua hadook-an hosi fatin risku hanesan ai-hun boot, liña eletrisidade, no seluk tan hodi evita dezastre ne’ebe ita la espera,” TLMC fó hanoin. Aleinde ne’e, TLMC mos hakarak husu ba maluk viajante no peskadór sira, liu-liu iha parte marrítima nian ne’ebé halo viajen ka hala’o atividade ho ró-ahi ho rota hosi Dili-Atauru-Oé-cusse, atu toma atensaun ba laloran boot no anin rajada  maka’as ne’ebé bele hamosu risku ba ema-nia vida. DNTT hahú distribui blanku karta kondusaun karreta no motór iha Dili https://tatoli.tl/2023/01/05/dntt-hahu-distribui-blanku-karta-kondusaun-karreta-no-motor-iha-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 DILI, 05 janeiru 2023 — Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhosi Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT), hahú kuarta (04/01) distribui ona blanku karta kondusaun ba karreta no motór iha munisípiu Dili. Xefe Departamentu Rejistu DNTT, Amándio do Rosário, hateten, blanku karta kondusaun ne’e tama ona iha dezembru 2022. “Blanku karta kondusaun ne’ebé tama hamutuk 62.000, ne’ebé ita sei distribui ba munisípiu haat hanesan Manufahi, Bobonaro, Baucau no Viqueque, enkuantu ba munisípiu Dili, ita hahú distribui ona horiseik, blanku karta kondusaun ba Dili de’it hamutuk 35.000 seluk ne’e ba munisípiu sira,” Xefe Departamentu Rejistu, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, kinta ne’e. Ba munisípiu haat seluk sei distribui depende ba pedidu totál dokumentu, ne’ebé dadus tama ona sei distribui blanku. “Hein dadus ne’e tama hotu ona iha fulan ne’e ka fulan oin mak sei distribui hotu, maibé dadus tama sedu iha fulan ne’e nia-laran sei distribui hotu. Tanba ne’e husu ba públiku blanku iha ona, lori imi-nia invoice validade ne’e mai mak bele foti ona blanku ne’e rasik,” nia akresenta. Uma kreda TL lansa Tribunál Ekleziástika Interdiosezanu Maliana-Baucau https://tatoli.tl/2023/01/05/uma-kreda-tl-lansa-tribunal-ekleziastika-interdiosezanu-maliana-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-05 BOBONARO, 05 janeiru 2023 – Uma Kreda Katólika Timor-Leste (TL) liuhosi Prezidente Episkopál Timorense (CET, sigla portugés) atuál Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amaral, kinta ne’e ofisialmente lansa Tribunál Ekleziástika Interdiosezanu Maliana no Baucau ho lema ‘ Justtita In Veritate ’ ka justisa no lialoos ho espíritu fundamentál hosi sagrada eskritura ‘ Salva os animagus Supremaiveis’. Iha loron 16 setembru 2019, Arsebispu Metropolitanu Dioseze Dili, Bispu Dioseze Baucau no Maliana haruka karta pedidu ba Supremu Tribunál asinatura apostólika hodi husu konstituisaun ba Tribunál Diosezanu Metropilitana Dili no Interdiosezanu Baucau no Maliana. Iha loron 07 dezembru 2021 liuhosi dekretu supremu Tribunál asintaura apostólika, aprova karta apostólika ne’ebé Konferénsia Espiskopál Timorense (CET, sigla portugés) haruka hodi konstitui Tribunál Ekleziástika Interdiosezanu Baucau no Maliana. Nune’e konforme dekretu hosi Tribunál asinatura apostóliku Tribunál Ekleziástika ida-ne’e konstitui ho nia kompetensia Tribunál nian ba kauza hotu-hotu kona-bá problema matrimoniál, penál konfortensiva, tribunál ne’e mós hanesan órgaun kompetente hodi julga primeira instánsia Tribunál Metropolitana Dili. No Tribunál Metropolitana Dili  ne’ebé lansa ona iha loron 01 abríl 2022 hanesan órgaun judisiál kompetente mak atende segunda instánsia ba kauza ne’ebé julga iha primeira instánsia. Tribunál rua ne’e ho karáter autónoma maibé resiprokamente presiza malu, katak Tribunál Ekleziástika Diosezeianu Maliana no Baucau sai hanesan Tribunál ba primeira instánsia no sai hanesan segundu instánsia ba apelu hosi Tribunál Metropolitana Dili  no Tribunál ne’e mak sai fali hanesan segunda instánsia ba apelu hosi Tribunál Ekleziástika Interdiosezanu Baucau no Maliana. Enkuantu Supremu Tribunál apostóliku haraik Tribunál Ekleziástika ida-ne’e atu sarani sira la presiza ona lori kazu ba rezolve iha rai-li’ur hanesan iha Portugál no Indonezía hanesan akontese iha tinan hirak liubá tanba distánsia dook no gastu barak liu. Biban ne’e, moderadór Tribunál Ekleziástika Interdiosezanu Maliana no Baucau, Bispu Don Norberto do Amarál sai sasin ba juramentu fidelidade ba Ministru Tribunál Intediosezanu, Pé José Filipe nu’udar Vigáriu Judisiál, Pé Marçal Dias Ximenes nu’udar Defensór Vinkulu, Pé Dionísio Felismino Duarte Guterres nu’udar Promotór ba Justisa no Pé Levinson da Conceição nu’udar Chanceler Notáriu. Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto do Amarál, esplika, estabelesimentu Tribunál Ekleziástika ne’e nu’udar grasa Maromak nian hodi hatán ba problema sira-ne’e akontese ohin loron, liuliu problema matrimoniál nian atubele leno justisa no lialoos. “Husu boot ba membru sira servisu didi’ak no hamutuk la’o-tuir kódigu penál ne’e ba oin, ita hein katak, problema seluk sei mosu, maibé problema sira-ne’e labele sai hanesan obstákulu, maske servisu iha kondisaun mínimu, ita sei haree iha aban bainrua kona-ba kondisaun di’ak no dignu,” nia hateten iha ámbitu serimónia lansamentu ne’e iha sede Tribunál Ekleziástika Diosezanu Maliana no Baucau, lokaliza iha Koléjiu Maliana, suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Vigáriu Judisiál Tribunál Ekleziástika Diosezanu Baucau no Maliana, Pé José Filipe, agardese ba konfiansa ne’ebé haraik ba sira no promete sei hala’o servisu ho espíritu no sentidu igreja Katólika Timor-Leste nian, hodi responde ho maneira adekuada ba sarani sira-nia problema, hodi hetan justisa ida-ne’ebé justu. “Atu sarani sira-ne’ebé moris iha krize matrimoniál, irregularidade, entaun liuhosi atendimentu tribunál ekleziál ida-ne’e, sira bele ba to’o iha ksolok ne’ebé loloos,” Pé Filipe hatutan. Nia hatutan, estabelesimentu tribunál ne’e hanesan buat foun ba Dioseze Baucau no Maliana, tanba ema rona liafuan ekleziástika ne’e halo ema kestiona liu kona-bá nia denominasaun ne’e rasik. Ho nune’e atu atende sarani sira-nia problema matrimoniál bele hahú ho sira-nia prosesu iha tribunál refere, tanba Ministru Tribunál sira sei koordena ho amu pároku sira tún ba sosializa ba parókia hotu ne’ebé pertense dioseze rua nia laran. “Ami husu ba amu pároku sira, labele lai aviza ba sarani sira, atu mai kedas iha tribunál rezolve nia kazu, hein oituan lai to’o ami sosializa iha dioseze rua nia laran hodi introdús ba amu pároku sira, saida mak ami tenke halo, saida mak amu pároku sira tenke ajuda ami, oinsá sarani sira bele hahú prosesu iha tribunál, atu aprezenta ne’e oinsá,” nia fó hanoin. Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, lori VIII Governu Konstitusionál nia naran hato’o parabéns ba uma kreda Timor-Leste, liuliu Dioseze Baucau no Maliana ne’ebé konsege halo esforsu maka’as hodi harii tribunál ekleziástika. “Ida-ne’e bele ajuda tebes, la’ós Tribunál Ekleziástiku de’it, maibé mós iha tribunál provavél, tanba iha tribunál kazu barak liu akontese, primeiru insestu, asédiu seksuál no violasaun sekusál hasoru minoridade, tanba ne’e Governu mós sei esforsu koordena ho igreja katólika atu rezolve no sulusiona, tanba bazea ba akordu iha asuntu lubuk ida mak tenke rezolve tuir idak-idak nian,” Governante ne’e hateten. Ministru Justisa mós entrega sertifikadu personalidade jurídika ba Tribunál Ekleziástika Metropolitana Dili, ne’ebé simu ofisiál hosi reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste hodi entrega ba Vigáriu Judisiál, Tribunál Metropolitana Dili. Enkuantu serimónia ne’e partisipa hosi Enkarregadu Negósiu Santa sé iha Timor-Leste, Marco Sprizzi, Administardor Dioseze Baucau, Pé Alípio Pinto Gusmao, amu pároku hosi dioseze Maliana no Baucau, deputada hosi Parlamentu Nasionál no segundu komandante polísia munisípiu Bobonaro, superintendente Asistente Fásio de Jesu Lima no sarani sira hotu. Xefe Estadu kondekora medalla méritu ba Embaixadór Koreia King Jeong https://tatoli.tl/2023/01/07/xefe-estadu-kondekora-medalla-meritu-ba-embaixador-koreia-king-jeong/ tatoli.tl Notísia 2023-01-07 DILI, 07 janeiru 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kondekora  medalla méritu ba Embaixadór Koreia Súl iha Timor-Leste, King Jeong, ne’ebé termina ona misaun. “Atribuisaun medalla méritu hanesan rekoñesimentu ba Embaixadór Koreia tanba sira mai reprezenta sira-nia rai no sira ida-idak halo kompromisu buka hametin relasaun ho Timor-Leste, entaun bainhira sira fila, buat ne’ebé ita halo nu’udar Estadu mak fó kondekorasaun ba sira-nia servisu,” PR Horta, hateten ba jornalista sira hafoin atribui medalla iha Palásiu Prezidensiál, Bairro Pité, sábadu ne’e. Timor-Leste nia relasaun bilaterál ho Koreia Súl metin durante tinan 20 resin, ho servisu Embaixadór nian durante hala’o misaun kontinua hametin relasaun liuhosi hala’o atividade kulturál barak hodi hatudu realidade Koreia nian inklui apoiu iha setór vitál sira seluk. “Koreia partisipa ho forsa pás iha Timor ho INTERFET, ne’ebé hala’o manutensaun pás depois aumenta relasaun bilaterál, tanba Koreia simpatia maka’as ho Timor-Leste, primeiru demokrásia no sira-nia istória rasik povu koreanu terus hanesan okupasaun estranjeiru no ki’ak hanesan ho  ita, maibé sira-nia domin no  disiplina ba sira-nia rai, agora Koreia sai poténsia ekonomia modernu iha mundu,” Horta akresenta. Iha biban hanesan, Embaixadór, King Jeong, agradese ba atribuisaun medalla hosi Prezidente Repúblika. “Mezmu tinan-rua ha’u la halo buat barak, maibé agradese tebes bele oferese medalla ne’e. Sente onra tebes no dezeju nafatin prosperiedade entre Timor-Leste no Koreia ba futuru,” nia tenik. Diplomata koreanu ne’e fiar katak ho lideransa PR Horta, Timor-Leste sei joven agora, maibé iha tinan 20 mai oin sei sai nasaun dezenvolvidu liután no Governu koreanu hakarak hato’o kompromisu nafatin apoiu Timor-Leste ninia adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) no apoiu saida de’it mak presiza, Koreia prontu atu apoiu. “Tanba ne’e , fízikamente bele husik Timor, maibé hau-nia fuan sempre iha Timor no fila bá Koreia sei sai hanesan boa vontade nafatin hodi promove Timor iha Koreia, atu nune’e bele hametin nafatin lasu entre nasaun rua iha futuru,” nia tenik. King Jeong adianta, Embaixadór foun sei to’o iha tempu badak, fiar katak sei servisu maka’as liután atu mantein nafatin kooperasaun ne’ebé mak iha ona no sei servisu hamutuk ho Prezidente Repúblika hodi dezenvolve nasaun ne’e. “Ikus liu, ha’u nafatin reza ba Na’i Maromak, fó bensa ba Timor-Leste, ba saúde Prezidente Horta no ba prosperiedade Timor iha futuru,” nia dehan. Antes ne’e, Embaixadór King Jeong entrega kredensiál ba Prezidente Repúblika iha loron 15 janeiru 2021. MTK planeia muda terminál Becora no Tasi-tolu https://tatoli.tl/2023/01/11/mtk-planeia-muda-terminal-becora-no-tasi-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 – Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) planeia muda terminál transporte públiku hosi Becora ba Hera no Tasi-tolu ba Tibar, ne’ebé provizóriamente iha Manleuana maibé iha futuru muda ba Lahane. “Prosesu infraestrutura ba terminál tolu ne’e ongoing hela, tanba ne’e finansiamentu hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés), entaun parseiru ne’e iha ninia prosedimentu ne’ebé ita tenke kumpre,” Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, informa ba Agência Tatoli, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Dadaun ADB ne’ebé sei finansia projetu ne’e halo hela estudu viabilidade, akompaña mós hosi tékniku MTK. Aleinde ne’e, MTK no Diresaun Nasionál Transporte Terrestre halo avaliasaun durante loron-rua kona-ba regulariza movimentu transporte públiku sira iha Dili laran. Ministru prefere, modelu terminál aliña ho Governu nia asaun atu adere ba organizasaun rejionál sira hanesan Asosiasaun País Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), nune’e infraestrutura terminál tenke prienxe rekezitu padraun internasionál tanba Timor-Leste iha rekursu umanu atu jere infraestrutura sira. Seidauk iha lei própriu halo jestaun ba rekursu bee-moos https://tatoli.tl/2023/01/11/seidauk-iha-lei-propriu-halo-jestaun-ba-rekursu-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-01-11 DILI, 11 janeiru 2023 — Prezidente Konsellu Administrasaun Autoridade Nasionál Água no Saneamentu, Institutu Públiku (ANAS, I.P), Domingos Pinto, hateten, daudaun ne’e sira-nia parte seidauk iha kompeténsia atu regula ema fura bee ilegál tanba laiha lei própriu atu regula. “Ko’alia kona-ba ema kontinua fura bee iha Dili no territóriu laran, ida-ne’e nia impaktu boot ba depózitu bee rai-okos, maibé daudaun ita laiha kompeténsia atu regula tanba laiha lei ruma ne’ebé ita kaer,” Domingos Pinto, relata ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Caicoli, kuarta ne’e. ANAS, I.P halo esforsu no konsege prodús dekretu-lei ba jestaun rekursu bee, maibé lei ne’e iha maiu 2022 aprezenta ba Governu la pasa ho razaun iha artigu ida kona-ba lisensiamentu rekursu bee ne’e iha ona kompeténsia ida iha munisípiu ne’ebé aprova ona hosi Parlamentu Nasionál. “Agora ANAS, I.P ba ho dekreru-lei, entaun lei ne’e boot liu dekretu-lei, maibé ANAS, I.P haree hosi irárkia kona-ba jestaun rekursu bee iha Integrated Water Resources Management ne’e sempre ko’alia katak jestaun rekursu bee ne’e tenke iha nível nasionál mak haree asuntu ne’e,” nia akresenta. Agora ANAS, I.P koordena ona ho ministériu relevante sira atu husu sira-nia apoiu, nune’e lei ne’e bele pasa tanba bainhira la pasa, perfurasaun bee iha Dili laran kontinua la’o no bee suli estraga. “Ida-ne’e fó impaktu ba bee rai-okos tanba hasai hotu bee maran no tasi been sei tama mai. Ida-ne’e sei sai problema boot. Ami hakarak lalais iha lei atu proteje utilizasaun rekursu bee, maibé antes lei ne’e iha, husu ba públiku labele kontinua fura bee tanba ninia impaktu boot ba depózitu bee iha rai okos Dili no impaktu negativu mak siénsia rekursu bee iha rai-okos ne’ebé depózitu ne’e sei menus,” Domingos Pinto esplika. Nia dehan, bainhira komunidade hakarak fura bee tenke koordena ho parte autoridade bee atu haree potensialidade fura, nune’e bainhira iha lei ruma bele halo jestaun, tanba bee rai-okos depende ba udan. PM orienta entidade relevante identifika fatin harii edifísiu Protesaun Sivil https://tatoli.tl/2023/01/12/pm-orienta-entidade-relevante-identifika-fatin-harii-edifisiu-protesaun-sivil/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 –Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, kinta ne’e, konvoka reuniaun ho Ministériu Justisa, Tiago Amaral Sarmento, Sekretáriu Estadu Protesaun Sivil, Joaquim Gusmão dos Reis Martins, Autoridade Protesaun Sivil, no Vise-Ministru Interiór, António Armindo, hodi diskute kona-ba atribuisaun terrenu ba konstrusaun sede Autoridade Protesaun Sivil (APC, sigla portugés). “Mai ko’alia ho Primeiru-Ministru kona-ba atribuisaun rai ba Autoridade Protesaun Sivil hodi harii edifísiu integradu no edifísiu iha munisípiu tanba to’o agora seidauk iha, sira uza de’it edifísiu antigu ne’ebé la sufisiente ba sira atu halo serbisu, iha korrepondénsia entre Protesaun Sivil no Ministériu Justisa kona-ba rai durante tempu naruk maibé seidauk iha rezultadu, entaun Primeiru-Ministru bolu mai atu rezolve lalais,” Vise-Ministru Interiór, António Armindo, hateten, hafoin reuniaun ho Xefe Governu, iha Palásiu Governu. Orsamentu ne’ebé prevee ona iha fundu infraestrutura ba instalasaun edifísiu integradu nasionál hamutuk millaun $10 no ba edifísiu iha munisípiu millaun $5. Munisípiu ne’ebé identifikadu hodi estabelese edifísiu maka munisípiu Lautém, Baucau, Ainaro, Covalima, no Aileu. Iha biban hanesan, Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, hateten, bainhira Sekretaria Estadu Protesaun Sivil no Autoridade Protesaun Sivil identifika ona terrenu maka Ministériu Justisa bele atribui. “Primeiru-Ministru konvoka reuniaun ho ami hodi ko’alia kona-ba fatin no rai iha Dili inklui munisípiu hodi atribui ba Autoridade Protesaun Sivil harii edifísiu,” nia tenik. Rai identifikadu daudaun instituisaun balun mak uza, tanba ne’e Primeiru-Ministru husu atu tuur hamutuk atu identifika fali, nune’e Ministériu Justisa bele atribui ona tanba Protesaun Sivil halo servisu ajuda sosiál ne’ebé fó atendimentu ba povu. PR konsidera presiza kria kondisaun di’ak ba Komponente Navál hodi asegura tasi https://tatoli.tl/2023/01/12/pr-konsidera-presiza-kria-kondisaun-diak-ba-komponente-naval-hodi-asegura-tasi/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 –Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kinta ne’e, partisipa aniversáriu Komponente Navál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba da-XXI. Biban ne’e, PR Horta, hateten, tasi Timor hola parte iha korridor ne’ebé iha koneksaun marrítima ba oseanu Índiku no Ázia Pasífiku, ho rota marrítima Ombai no Wetar, tanba ne’e ezije Estadu tenke kria kondisaun di’ak ba Komponente Navál hodi asegura tasi ho nia riku-soin sira. “Ita-nia tasi hola parte iha Triángulu Korál ( Coral Triangle ), ne’ebé iha kualidade bee tasi di’ak hodi prezerva ahu-ruin sira atu ikan ho espésie oin-oin bele moris no di’ak atu esplora iha setór turizmu. Nune’e, tempu ona atu Estadu promove ekonomia tasi-nian tamba hosi tasi ita bele kria kampu serbisu barak liután ba ita-nia joven sira hodi bele responde ba númeru dezempregu ne’ebé kada tinan aumenta,” Xefe Estadu dehan iha ámbitu aniversáriu Komponente Navál da-XXI, iha Kuartel Komponente Navál, Hera. Ámbitu aniversáriu Komponente Navál F-FDTL ba da-XXI, iha kampaun Navál Hera, kinta (12/01/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu Tuir Horta selebrasaun ne’e hanesan dalan ida atu Komponente Navál bele reflete hikas susesu no dezafiu sira ne’ebé hasoru ona durante ne’e, ne’ebé sai hanesan lisaun iha prosesu aprendizajen ba Estadu no Komponente Navál rasik hakat ba oin ho firme no fiar-an liután. “Tasi nu’udar odamatan ba dezenvolvimentu. Mundu agora haree ba tasi nu’udar odamatan estratéjiku ida ba dezenvolvimentu no obstákulu ba nasaun. Ita-nia esperiénsia hatudu katak 90% hosi Orsamentu Jerál Estadu mai hosi fundu mina-rai, ne’ebé mai hosi tasi, maibé ita seidauk iha kapasidade di’ak atu asegura tasi,” nia akresenta. Nune’e, haree ba tasi nu’udar dezenvolvimentu estratéjiku ho kapitál maka’as no iha potensiál jeoestratéjiku, nune’e PR konsidera presiza jere tasi ho neon-matenek hodi fó benefísiu ba herasaun agora no tuir mai. Forsa Navál bainhira partisipa iha ámbitu aniversáriu Komponente Navál F-FDTL ba da-XXI, iha kampaun Navál Hera, kinta (12/01/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu Tuir Komandante Supremu Forsa Armada, dalan ida atu asegura tasi mak liuhosi promove seguransa koletiva. Timor-Leste hola parte  rejiaun Ázia Pasífiku, ne’ebé ohin loron sai hanesan sentru ekonómiku boot no importante tebes iha mundu, ne’ebé iha rejiaun ida-ne’e hola parte maioria nasaun illa de’it, nune’e tasi iha valór boot ba ekonomia nasaun illa sira. “Ameasa iha tasi kada tinan sempre aumenta ho modelu oin-oin, hanesan peska ilegál, pirataria, transporta sasán perigozu, esplorasaun ilegál ba rekursu sira, tráfiku umanu no imigrasaun ilegál. Haree ba dezafiu no ameasa hirak ne’ebé akontese iha tasi, ita presiza haree  ba seguransa nu’udar kestaun koletiva ida ba nasaun hotu iha rejiaun, liu-liu ho nasaun viziñu Austrália no Indonézia, hodi responde hamutuk ba ameasa sira ne’ebé akontese iha tasi,” nia fó hanoin. Enkuantu, liuhosi kooperasaun seguransa marrítima, bele fó garantia ba rejiaun ne’e katak tasi Timor sei seguru ba ró komérsiu atu sirkula ho liberdade, sein iha ameasa ruma. Ho seguransa koletiva, sei promove mós relasaun di’ak ho parseria estratéjiku hodi haburas kapasidade, iha ámbitu seguransa marrítima no nu’udar dalan ida atu prepara-an banhira Timor-Leste adere ba Asosiasaun País Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla portugés). Ró patrulla rua ho klase Guardian, iha tinan 2023 nia-laran sei to’o iha Dili, liuhosi programa Seguransa Marrítima Pasífiku ne’ebé promove hosi Governu Austrália. Ho aumentu rekursu ne’e, bele ezekuta misaun balun tuir prinsípiu Sistema Nasionál Autoridade Marrítima ne’ebé Governu harii ona. Aleinde ne’e, liuhosi Autoridade Marrítima, bele buka halo servisu tuir realidade no rekursu ne’ebé iha, ho objetivu atu promove kolaborasaun entre entidade hotu, entre instituisaun sivil, Militár no Polísia, públiku ka privadu, ne’ebé bele kontribui hodi hametin seguransa marrítima, ho modelu ne’ebé foka ba esplorasaun konseitu ‘duplu-uzu’ iha operasaun seguransa tasi hodi redús gastu deznesesáriu. “Ho prezensa ró rua ne’e sei kontribui hodi defende no projeta Timor-Leste nia interese iha nível nasionál, nasaun viziñu no rejiaun iha ámbitu defeza, seguransa no dezenvolvimentu komún. Sei hametin liután kapasidade kontrolu ba ita-nia soberania. Kontrolu ne’ebé antes ne’e la kobre iha parte tasi mane (tasi parte sul), evidente katak sei to’o iha ne’ebá hodi halo operasaun ba defeza territóriu nasionál,” nia tenik. Husu Komponente Navál asegura komunidade hosi ameasa tasi Xefe Estadu husu ba Komponente Navá F-FDTL atu assegura komunidade hosi ameasa tasi liuhosi halo sosializasaun. “Ita-nia tasi luan dala hitu hosi ita-nia rai-maran no povu barak mak hela besik tasi-ninin. Nune’e, husu ba Komponente Navál atu kolabora ho entidade hotu no instituisaun sivil, Militár no Polísia, ne’ebé haree kona-ba asuntu tasi nian, atu serbisu hamutuk hodi sosializa no fó treinu ba povu sira ne’ebé hela besik tasi-ibun kona-ba salvamentu ka medida preventiva sira iha tasi nian, ho nune’e, banhira mosu dezastre ruma, sira bele salva-an no ajuda malu,” PR apela. Prezidente Repúblika husu nafatin atu kontinua dezenvolve-an sai mariñeiru di’ak ho kultura tasi nian ne’ebé metin, buka atu adapta tuir realidade no apreende ba dezafiu foun sira, liuliu oinsá Komponente Navál sira tenke iha kapasidade atu halo manutensaun rasik ba ró sira. Tamba durante ne’e instituisaun Estadu sira hasoru problema boot ba manutensaun ekipamentu no viatura. “Ho problema no dezafiu sira ne’ebé hasoru, Estadu presiza iha investimentu ba rekursu umanu, infraestrutura no ekipamentu adekuadu hodi fó biban ba Komponente Navál atu garante ita-nia soberania iha tasi,” nia hameno. Iha ámbitu ne’e, atribui mós sertifikadu louvor ba militár na’in-sia no biban hanesan Komponente Navál entrega mós boña mariña nian ba Xefe Estadu. SEA no parseiru inisia harii sistema alerta sedu ba fenómena meteorolojia https://tatoli.tl/2023/01/12/sea-no-parseiru-inisia-harii-sistema-alerta-sedu-ba-fenomena-meteorolojia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-12 DILI, 12 janeiru 2023 — Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) liuhosi Autoridade Nasionál Designadu, Institutu Públiku (AND, I.P), kinta ne’e, asina sub-kontratu ho parseiru hodi implementa projetu Early Warning System ka sistema alerta sedu ba fenómena meteorolojia. Parseiru ne’ebé asina kontratu ho AND, I.P mak hanesan Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL) no Diresaun Nasionál Meteorolojia no Jeofízika (DNMG, sigla portugés). Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten, projetu ne’e finansia hosi fundu klimátika verde liuhosi Programa Nasaun Unida ba Meiu Ambiente (UNEP), ne’ebé nu’udar ajénsia akreditadu atu transfere fundu mai Timor-Leste liuhosi hodi halo transferénsia ba ajénsia benefisiáriu sira. “Projetu ne’e ho valór millaun $21,7 no fundu klimátika verde rasik sei implementa hosi ajénsia barak, maibé ohin CVTL no DNMG hahú asina ho objetivu hodi hasa’e sistema alerta sedu hodi harii Timor-Leste nia rezilénsia ba estragu potensiál sira hosi fenómena meteorolojia sira ne’ebé sei mosu iha futuru,” Sekretáriu Estadu informa iha salaun SEA, Bebora. Governante ne’e iha esperansa ho apoiu ne’e Timor-Leste bele harii sistema hodi deteta fenómena meteorolojia sira hodi monitoriza no analiza ho di’ak, nune’e disemina informasaun ho tempu ne’ebé loos ba komunidade hodi hariii sistema ida hodi hatan ba dezastre ka hamenus risku dezastre ne’ebé potensiál hosi mudansa klimátika. “Fundu ne’ebé ita fó apoiu ba DNMG hamutuk $400.000 resin no CVTL mós hetan $400.000 resin. Enkuantu osan ne’ebé tama ba konta fundu klimátika verde ne’e hamutuk millaun $3,5,” nia akresenta. Iha fatin hanesan, Diretór DNMG, Terencio Fernandes Moniz, konsidera, fundu ne’ebé hetan hanesan pasu importante atu fasilita sira sosa ekipamentu sukat udan-been, temperatura, diresaun anin no ninia velosidade. “Ita sei sosa ekipamentu hamutuk 30 resin hodi monta iha territóriu laran, hanesan ekipamentu automatic wider station hamutuk sia ba munisípiu hotu ne’ebé durante ne’e seidauk iha inklui Ataúro. Ita mós sosa tan ekipamentu radar ba klima nian tolu atu tau iha munisípiu tolu hanesan Dili, Baucau no Covalima hodi kobre informasaun kona-ba udan, nune’e ita bele fó informasaun akuradu,” nia tenik. DNMG mós sei tau ekipamentu ida ho naran automatic wider opservation system iha Aeroportu Suai hodi fornese informasaun ba aeroportu ho manuál ida. Nune’e mós, Sekretáriu Jerál CVTL, Luís Pedro Pinto, agradese ba Governu liuhosi SEA tanba bele bele implementa projetu Early Warning System. “Ami kontente tebes bele implementa projetu ne’e tanba liuhosi projetu ne’e bele sai hanesan dalan ida ba ami atu kontinua suporta komunidade vulnelrável liu iha fatin ho risku no dezenvolve kapasidade komunidade hodi hatene perigu sira ne’ebé iha no sei haree mós ba servisu CVTL,” Luis Pedro Pinto, hateten. Autoridade RAEOA apela inan-aman enkoraja oan partisipa kampaña nasionál imunizasaun integrada https://tatoli.tl/2023/01/13/autoridade-raeoa-apela-inan-aman-enkoraja-oan-partisipa-kampana-nasional-imunizasaun-integrada/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 OÉ-CUSSE, 13 janeiru 2023 – Adjuntu Prezidente Autoridade RAEOA, ba Asuntu Sosiál, Maximianu Neno, apela komunidade sira atu enkoraja oan sira atu partisipa iha kampaña nasionál hosi simu imunizasaun nune’e bele prevene hosi moras oinoin. “Servisu ida-ne’e atu kompleta no kontinua de’it programa sira anteriór hanesan COVID-19, ita tenke hatudu nafatin vontade atu koopera ho profisionál saúde, inan-aman sira presiza enkoraja ita-nia oan sira hodi simu imunizasaun, tanba bainhira simu ona ita bele hasa’e imunidade hodi prevene-an hosi moras oioin,” Maximiano Neno, ko’alia iha ámbitu lansamentu kampañia nasionál integrada iha sentru saúde Kiumaonteko, kinta ne’e. Nia afirma, Governu Timor-Leste servisu hamutuk ho parsériu internasionál sira hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), UNICEF, ho intensaun hakarak liberta povu hosi moras oioin. “Entaun nu’udar komunidade ita tenke agradese ba tulun ida-ne’e, ha’u esperu xefe suku no xefe aldeia sira informa beibeik ba ita-nia inan-aman sira iha suku atubele lori oan sira ho idade tinan lima (5) mai kraik hodi simu vasinasaun ba imunizasaun iha fasilidade saúde ne’ebé besik iha suku idak-idak,” nia husu. Nia enkoraja profisionál saúde sira atu kontinua servisu ho laran hodi fó atendimentu dia’k ba komunidade sira nune’e kampaña nasionál ne’e bele la’o ho susesu. “Pesoál saúde ne’ebé sei namkari iha territóriu RAEOA ba postu saúde 110 iha suku 18, atu implementa programa nasionál ne’e ho di’ak, uza maneira ne’ebé maka ita-boot sira iha, ita iha esperiénsia ona hanesan ho COVID-19 hasoru dezafiu barak, maibé ikus mai ita konsege konvensie komunidade sira hodi partisipa simu vasinasaun, ha’u fiar programa ne’e sei la’o ho susesu iha Oé-Cusse,” nia fó hanoin. Entretantu, kampaña nasionál integrada ne’e atu fó imunizasaun prioridade ba labarik tinan lima karaik sei simu introdusaun vasina pneumococcal (PCV), imunizasaun sarampu, rubella, póliu, vítimina A no ai-moruk kontra lumbringa. Nune’e mós ba labarik tinan 12 ba leten sei simu vasinasaun COVID-19 doze primeiru no segundu no doze boster ba tinan 18 ba leten. Purtantu, kampañia nasionál integradu ne’e hala’o iha Oé-Cusse hahú iha loron 12 sei termina iha loron 18 fevereiru 2023. MAP iha alvu kuda ai-oan tokon lima to’o tinan 2025 https://tatoli.tl/2023/01/13/map-iha-alvu-kuda-ai-oan-tokon-lima-too-tinan-2025/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 — Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) liuhosi Diresaun Jerál Floresta, Kafé no Planta Indústria iha alvu kuda ai-oan tokon lima to’o tinan 2025. “Ho senáriu katak 50% bele moris, entaun kada tinan ita sei redús ektare 1.000 ba área degradada sira,” Diretór Jerál Floresta, Kafé no Planta Indústria MAP, Raimundo Mau, hateten ba Agência Tatoli, liuhosi entrevista eskluziva, kinta (12/01), iha estúdiu Farol. Nia dehan, hakarak kuda ai-oan tokon lima ba konservasaun bee no rai, ne’ebé ba inisiativa ne’e MAP forma ona grupu ba área alvu iha suku sira atu Governu bele envolve parseiru iha jestaun floresta. “Ita fó apoiu kapasitasaun ho kompromisu atu tulun Governu konserva área ai-laran sira, ita bolu floresta komunitária, hanesan fó partisipasaun boot komunidade iha área  jestaun floresta ne’e rasik,” nia akresenta. Governu iha inisiativa kuda ai-oan barak tanba iha dékada tolu liubá Timor-Leste lakon taxa deflorestasaun ka ai-laran lakon 1,1%, ne’ebé bainhira konverte ba rai ektare 859.000, iha rai ektare 10.000 mak lakon. “Ita halo levantamentu foun ba ai iha tinan 2013, muda tiha rezultadu hatudu hosi 1,1% ba 1,7%. Ida-ne’e ita halo indikasaun katak presaun ba rekursu ai-laran iha Timor ne’e sériu tanba esplorasaun ba ai sunu kontinua la’o hanesan ai-bubur, tanba liuhosi dalan ida-ne’e bele fasilita lalais komunidade atu hetan osan,” Raimundo tenik. Nune’e, dalan atu kombate mak parte ministériu kontinua halo sosializasaun ba komunidade no iha biban hanesan Governu tenke prontu fó alternativa atu muda komunidade nia hanoin dependénsia ekonomia hosi fa’an ai-maran ba atividade seluk. “Ita promove refloretasaun kada tinan liuhosi kuda hikas ai-horis no ai-han sira, hanaran agrofloresta. Ita promove kuda ai-oan foun maibé ita mós kuda ai-horis no ai-han tinan-ida no tinan-lima mai kraik atu komunidade bele aproveita daudaun osan ruma hosi kolleta,” nia dehan. Daudaun ne’e MAP hamutuk ho parseiru sira kontinua promove programa ida hanaran ‘to’os karbonu’, ne’ebé kuda ai-horis ho mekanizmu valoriza sira-nia montante no ai-hun hira mak komunidade kuda durante tinan-ida. “Hosi ne’e, komunidade barak mak kuda ho di’ak, ita fó nafatin asisténsia ba sira katak to’o tinan 30 mak bele kolleta, ne’ebé ita kuda ai-horis ba de’it ai-laran kada tinan prodús tokon 1 atu distribui, tanba bazeia ba ita-nia eis Prezidente Lú Olo nia liafuan dehan sidadaun ida ai-hun,” nia relembra. Bainhira ai-oan sira fó ba komunidade kuda, ekipa akompaña nafatin hodi halo monitorizasaun hodi haree, karik mate tenke troka fali. “Ita haree hosi tinan-lima ikus mai, ai-horis ne’ebé ita kuda tinan-ida iha tokon ida, ne’ebé tinan-lima ne’e maizumenus tokon-lima mak ita hasai hodi kuda hosi orsamentu Estadu,” Diretór salienta. MAP kuda ai-kameli 200 iha Jardín Eroi Matinaro https://tatoli.tl/2023/01/13/map-kuda-ai-kameli-200-iha-jardin-eroi-matinaro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-13 DILI, 13 janeiru 2023 — Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), sesta ne’e, komemora loron ai-kameli ba da-VI ho atividade kuda ai-kameli 200 iha Jardín Eroi, Metinaro. Diretór Jerál Floresta, Kafé no Planta Indústria, Raimundo Mau, hateten, atividade ohin hanesan reprezenta de’it maibé asaun ne’e halo ona iha tinan tomak, hodi kontinua kuda ai-kameli. “Ohin ita kuda de’it ai-kameli 200 iha kampaun nia laran, maibé espera tuir mai ita sei organiza hodi kuda barak liután iha fatin ne’e,” Raimundo Mau, dehan. Nia konsidera, ai-kameli rasik nu’udar ai importante ba Timor-Leste, maibé realidade presaun ba ezisténsia planta ne’e sei kontinua maka’as no lori perigu atu lakon. “Governu polítikamente kontinua halo esforsu hodi habarak hikas ai-kameli iha Timor-Leste, hanesan ai ida ne’ebé mak la’os reprezenta de’it ba Timor-Leste, maibé lori vantajen ekonómika ba país sira iha tempu naruk,” nia akresenta. Daudaun Governu kuda filafali ai-kameli lubuk ida ho kondisaun moris di’ak, ne’ebé hatudu katak ai-kameli la moris fuik de’it iha ai-laran, maibé bele lori nia tama mai área mamuk sira iha urbana. “Bainhira ita kuda barak to’o tinan 40 mai bele nakfilak ona ba osan. Aleinde ne’e, ita mós kuda ai sira seluk hanesan investimentu ne’ebé agora Governu halo. Ita kontinua aumenta plantasaun ai-kameli,” nia tenik. Iha biban ne’e, nia parte husu ba públiku hotu, atu ida-idak kuda ai-kameli iha espasu ne’ebé mamuk nune’e tempu ruma bele aproveita ai ne’e rasik hodi sai hanesan materiál ne’ebé prodús iha indústria sira seluk iha rai-laran. Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Gulhermina Filomena Saldanha, hateten, atividade ne’e importante tebes tanba bainhira ai-horis ne’e moris sei hamorin rai no fó mahon ba Jardin Metinaro. “Ha’u husu ba komunidade, liuliu postu administrativu Metinaro, hamutuk proteje no dezenvolve floresta, tanba ai-kameli nu’udar rekursu floresta Timor-Leste, nune’e ita hotu nia suporta mak bele prezerva ai-kameli ne’e rasik,” nia fó hanoin. Nune’e mós, Estudante Hadomi Natureza hosi Fakuldade Ekonomia no Jestaun iha Univeridade Nasionál Timor-Lorosa’e, (UNTL), Joanita Lopes, hateten, razaun partisipa iha atividade ne’e tanba konsidera importante tebes tanba atu fó hanoin ba ema hotu oinsá kuida ai-kameli. “Ha’u-nia mensajen ba timor-oan hotu mak tenke kuida ita-nia ai-kameli rasik tanba nia fó mahon ba ita no liuhosi nia bele hamorin ita-nia rai Timor-Leste ba mundu,” Joanito Lopes, tenik. Governu entrega ona mate-isin traballadór Cândido Soares bá família https://tatoli.tl/2023/01/15/governu-entrega-ona-mate-isin-traballador-candido-soares-ba-familia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-15 DILI, 15 janeiru 2023 - Governu Timor-Leste, liuhosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), domingu ne’e, entrega mate isin traballadór Korea Súl, Cândido Soares ba nia família hosi munisipíu Liquiçá iha aeroporto internasionál Nicolau Lobato, Comoro, Dili. Mate-isin Cândido Soares refere mai ho aviaun Royal Bhutan Airlines, to’o iha aeroporto internasional Nicolau Lobato, Comoro, Dili, tuku 07.00 dadeersaan. Família simu mate isin trabailladór Korea Súl, Candido Soares, iha Aeroportu Dili, domingu (15/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony. Matebian Cândido Soares lakon vida tanba hetan asidente tráfegu iha loron 01 janeiru 2023, matebian hahú hetan oportunidade ba serbisu iha Korea Súl iha 2014, ho durasaun kontratu durante tinan haat fulan sanulu, iha área peska. Hafoin kontratu remata, matebian hetan  oportunidade dala-rua ba serbisu iha Korea Súl iha loron 04 abril 2019 to’o hetan asidente no mate. Iha serimónia simu mate-isin Cândido Soares ne’e, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu Alarico do Rosário, agradese ba Governu Korea Súl no parte hotu tanba iha kolaborasaun di’ak to’o ohin loron mate isin bele to’o mai ho di’ak. “Ita hotu agradese tanba matebian nu’udar traballadór di’ak tanba nia hanesan koordenadór mobiliza kolega sira iha ne’eba fahe informasaun mai iha adidu, ha’u bele dehan nia mós eroi ida ba rai ida-ne’e, tanba sira eroi ba dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e liuhosi sira-nia prosesu tomak tulun Governu iha parte balu,” Alarico do Rosário, hateten, iha aeroporto Comoro, Dili. Iha Fatin hanesan, família matebian, Anacaleto Soares, lori família nia naran agradese ba Governu, tanba bele apoia malu ohin loron mate-isin bele to’o mai Timor-Leste. “Ha’u lori família no matebian nian agradese ba Governu no matebian nia kolega sira iha Korea Súl, Timór no ne’ebé de’it agradese ba imi hotu nia apoiu ohin loron mate-isin to’o mai ho di’ak, nune’e lori mós matebian nia naran hato’o deskulpa ba imi hotu, karik matebian durante sei moris halo sala ruma hasoru imi,” nia dehan. PPN-PM koordena serbisu hodi ajusta kalendáriu molok debate planu lejizlativu https://tatoli.tl/2023/01/16/ppn-pm-koordena-serbisu-hodi-ajusta-kalendariu-molok-debate-planu-lejizlativu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-16 DILI, 16 janeiru 2023 – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres, segunda ne’e, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hodi koordena serbisu liliu inisiativa Governu nian ba lejizlativu sira, nune’e bele ajusta ho kalendáriu Parlamentu Nasionál nian. “Ami-rua Primeiru-Ministru ko’alia kona-ba planu lejizlativu iha tempu restu hosi fulan-janeiru to’o lejizlatura foun mosu, tanba Governu nia inisiativa ba proposta lei ruma ne’ebé atu submete mai karik ami hakarak hatene di’ak liu no Parlamentu bele ajusta nia kalendáriu lejizlativu iha tempu restu lejizlatura ne’ebé depende Eleisaun hotu bainhira”, Prezidente PN, Aniceto Guterres, relata ba jornalista-sira, iha Parlamentu Nasionál. Nia hatutan, tuir lejizlatura normál ne’e hotu iha 14 fulan-setembru, ne’e sura ho tempu resesu fulan-rua, hanesan sesaun lejizlativa karik funsionamentu normál ne’e to’o 14 jullu entaun presupostu ba kalendáriu lejizlativu Parlamentu nian ne’e inklui inisiativa hosi Parlamentu ho inisiativa sira hosi Governu nian hanesan proposta lei sira para Parlamentu bele halo kompleta iha tempu badak. “Tanba ne’e mak ami presiza ajusta ami-nia kalendáriu, proposta lei sira mai hosi Governu ne’e ami tenke koordena ho Governu”, nia tenik. Maske nune’e, reuniaun koordenasaun entre Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, no Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál ho meja komisaun espesializada iha 26 janeiru 2023. “Lei sira ne’ebé iha tiha ona, hanesan revizaun Lei Pensaun Vitalisia tama iha Parlamentu Nasionál antes ha’u asume Prezidénsia, no ha’u hateten ba Primeiru-Ministru mós katak lei sira ne’ebé tama tiha ona ne’e ami tenke rezolve hotu, sei la lakaduka, katak aprova, haruka tiha ba Prezidente Repúblika atu veta ka promulga ne’e Prezidente nia kompeténsia, maibé iha tempu restu ne’e karik iha proposta lei ruma tama tan ami bele ajusta hotu para sira ne’ebé tama uluk tiha ona, agora iha hela Parlamentu no balun submete mai tan para ami rezolve iha tempu ne’e”, nia subliña. Bainhira husu kona-ba dadaun iha proposta lei hirak mak meja Parlamentu Nasionál, segundu órgaun Soberanu ne’e la sita klaru, no hateten de’it katak, iha lei barak. UNFPA preokupa bebé 18 mate iha sentru saúde Liquiça https://tatoli.tl/2023/01/20/unfpa-preokupa-bebe-18-mate-iha-sentru-saude-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-01-20 DILI, 20 janeiru 2023 — Reprezentante Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA, sigla portugés) iha Timor-Leste, Pressia Arifin Cabo, hateten nia parte preokupa ho bebé na’in-18 mate iha sentru saúde munisípiu Liquiça durante iha tinan 2022. UNFPA deskobre katak iha bebé na’in-18 ne’ebé mate tanba bebé na’in tolu (3) mate iha inan nia knotak molok atu partu no na’in-15 mate hafoin atu partu. “La espera katak iha tinan 2022 númeru bebé ne’ebé mate sei aumenta bainhira inan isin-rua partu no sira-nia bebé mate iha sentru saúde. Ha’u lahatene tanbasá problema ne’e mosu nafatin no presiza peskiza tan kona-ba problema ne’e,, nia dehan ba jornalista sira iha Sentru Saúde Inan, suku Dato, Liquica, kinta ne’e. Doutór Kuidadu Ante-natal, Jose António Gusmao Guterres esplika problema mortalidade infantíl iha inan nia knotak barak liu mosu tanba laiha abilidade kuidadu Neonatal ne’ebé adekuadu. Iha parte seluk, nia dehan, ida-ne’e akontese tanba inan sira tama kategoria má-natrisaun no mós sofre komplikasaun, hanesan Tuberkuloze, anemia, no seluk tan. “Ita bele halo buat barak atu prevene moras ne’e. Esforsu hirak ne’e inklui hadi’ak kualidade servisu ba inan isin-rua sira. Tanba bebé barak mate iha sira-nia inan nia knotak tanba inan la hetan tratamentu di’ak durante tempu ante-natal ne’e,” nia dehan. Iha parte seluk, problema boot mak transportasaun no asesu ba sentru saúde, tanba susar tebes ba feto isin-rua sira atu monitoriza sira-nia kondisaun saúde durante isin-rua. Inan isin-rua partu iha uma liu 53% no ida-ne’e kontribui ba taxa mortalidade ba bebé sira iha prosesu partu. Tuir dadus nasionál Hopitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) hatudu katak hosi janeiru to’o dezembru 2022, bebé hamutuk 428 mak mate. Dom Virgílio: “Joven sira presiza fó liman ba malu no aprende perdua malu” https://tatoli.tl/2023/01/24/dom-virgilio-joven-sira-presiza-fo-liman-ba-malu-no-aprende-perdua-malu/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 OÉ-CUSSE, 24 janeiru 2023 – Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, apela ba joven sira atu kria dame no pás hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu tanba joven mak futuru nasaun Timor-Leste nian. “Joventude mak futuru nasaun ba rai ida-ne’e nian. Sé alin sira la prepara-an didi’ak nasaun nia futuru sai oinsá, reza ba Nai Maromak, atu hatún matenek ho fuan ne’ebé boot, ho aten barani, atu sira bele prepara-an estuda didi’ak,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, hato’o apelu ne’e iha nia omília misa inaugurasaun kapela São Francisco Xavier, Oémolo iha suku Lifau, Oé-Cusse, tersa ne’e. Lideransa Igreja Kátolika ne’e, afirma, Nai Jesus Kristu mós dehan ba ita katak, moris ne’e presiza perdaun. “Ne’e duni, nu’udar joven primeiru joven ida-ne’ebé tenke iha fuan boot, fuan boot la’ós hadomi de’it, maibé iha fuan boot atu perdua,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva fó hanoin ba joven sira. Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva ne’e dala bara krona  joven sira iha kada bairru tuda malu, baku malu, oho malu, grupu sira buka atu estraga malu, ne’e futuru nasaun komesa mihis ba beibeik. “Loos duni iha Timor-Leste grupu oioin de’it mean, mutin, kinur, makerek, ita hotu moris iha rai ida-ne’e maibé ita hotu mesak Maromak nia oan de’it, Timor-Leste nia oan de’it, hadomi malu, nu’udau maun ho alin haree ba ita-nia futuru, ita tenke prepara-aan,” nia fó hanoin. Nu’udar Maromak nia oan, presiza aprende hadomi malu, aprende perdua malu, la’ós bainhira iha akontese problema, joven sira buka malu tuda malu estraga malu, oho malu, hanoin ida-ne’e la’os kultura sarani ninian. “Jesus Kristu hanorin ita atu perdua malu, la’ós hanorin ita atu duni malu no oho malu, tanba ita sarani, ohin ita haksolok hamutuk ba futuru ne’ebé sai di’ak ba ita-nia sosiedade, hadi’a ita- nia moris no hadi’a ita-nia rai doben Timor-Leste, konfia Maromak,” nia katak. Lere husu públiku submete ba desizaun tribunál sobre kazu Longuinhos Monteiro https://tatoli.tl/2023/01/24/lere-husu-publiku-submete-ba-desizaun-tribunal-sobre-kazu-longuinhos-monteiro/ tatoli.tl Notísia 2023-01-24 DILI, 24 janeiru 2023 – Eis-Xefe-Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Tenente-Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, husu ba públiku atu labele julga Longuinhos Monteiro, relativu rai arma ilegál iha ninia rezidénsia ne’ebé lokaliza iha Loes, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá. “Bainhira tribunál seidauk hasai desizaun ruma, sé de’it labele fó sala uluk”, Lere hatete hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál. Leren Anan afirma públiku la’ós tribunál. “Ha’u fiar katak Longuinhos laiha intensaun aat ba rai ne’e. Uluk nia sei komandante Polísia ne’e nia hatais farda tara granada iha sorin-sorin, no buat oioin, ha’u mai hosi ai-laran ha’u dezarmadu”, Lere dehan. Tenente-Jenerál observa katak arma ne’ebé autoridade seguransa halo apreensaun kuaze operasaun de arma. “Ha’u haree nia kilat ne’e kuaze operasaun de arma, maibé ha’u seidauk iha evidénsia. Ita hothotu tenki submete ba lei, sé nia rai kilat arma de fogo ne’e krime. Tribunál labele dehan katak prosesu apreensaun ka rekolla mak ilegál. Ba prosesu ida rai kilat ne’e ketak, ne’e krime no tenki submete tuir lei”. Iha segunda (16/1) dadeer, ekipa konjunta kompostu hosi Polísia Sientifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) Servisu Informasaun F-FDTL no Serbisu Nasionál Intelejénsia (SNI) halo apreensaun buska domisiliáriu ba iha eis-Komandante Jerál PNTL, Longuinhos Monteiro, nia rezidénsia iha Loes, postu administrativu Maubara, munisipiu Liquiçá tanba detekta asegura hela sasán hanesan kilat boot tolu, pistola ida rama automátika ho munisaun ba kilat J3, M16 no pistola glock19. Iha loron 18/01 Tribunál Distritál Dili hatún despaxu hodi liberta totál  eis-Ministru Longuinhos Monteiro hosi krimi arma ilegál ne’ebé Ministériu Públiku imputa ba nia. Libertasaun totál ne’ebé tribunál halo ba Longuinhos Monteiro ne’e hafoin analiza prosedimentu legál ne’ebe Ministeriu Públiku aprezenta ba tribunal, liuliu kona-ba apreensaun no buska sira ne’ebé autoridade seguransa halo hasoru eis-Ministru Interiór, iha nia rezidénsia. Irmán na’in-rua simu votu perpétua hosi Dom Virgílio iha RAEOA https://tatoli.tl/2023/01/25/irman-nain-rua-simu-votu-perpetua-hosi-dom-virgilio-iha-raeoa/ tatoli.tl Notísia 2023-01-25 OÉ-CUSSE, 25 janeiru 2023 – Irmán na’in-rua hosi Kongregasaun da Divina Providensia Franciscana Padia’e, kuarta ne’e simu votu profisaun perpétua hosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, iha Parókia São Minguel Arcanjo Padia’e, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Irmán na’in-rua ne’e maka hanesan, Bernadina Alzira Meni hosi Oé-Cusse no Irmán Rojalina Menezes hosi munisípiu Ermera, ne’ebé durante ne’e konsagra sira-aan iha kongregasaun da Divina Providensi Franciscana Padia’e tinan 10-resin. Iha omília, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Sílva SDB, Irmán na’in-rua hatudu loloos sira-nia prontidaun, bainhira ko’alia kona-bá profisaun relijiaun, votu profisaun perpétua. Irmán na’in-rua simu votu profisaun perpétua iha Oé-Cusse hodi haklaken doutrina Maromak nian. Imajen Tatoli/ Abílio Elo Nini. Profisaun katak enkontru entre Maromak ne’ebé bolu, no ida-ne’ebé hatán, entaun Irmán na’in-rua ne’e la’ós sira-nia moris ne’e maibé sei la’o ba fatin-fatin hodi hala’o misaun Maromak nian. “Irmán na’in-rua ne’e perante ita hotu hatudu sira-nia disponibilidade prontidaun, hatán ba Nai Maromak nia sakramentu, Maromak ne’ebé bolu, sira-na’in-rua la’o, ikus mai ohin sira-na’in-rua prontu atu atu konsagra sira-nia aan ba tomak ba Maromak liuhosi votu perpétua,” Don Virgílio Kardeál do Carmo da Sílva SDB, ko’alia iha omília misa iha Parókia São Minguel Arcanjo Padia’e, Oé-Cusse. Nune’e lideransa Igreja Katólika ne’e enkoraja família, katak sira-na’in-rua sai hanesan enkontru domin ninian entre Maromak de’it bolu no sira-ne’ebé hatán, tanba ida-ne’e ikus ba sira ona, atu entrega sira-nia aan ba Maromak, ne’ebé hili ona dalan atu sai hodi haklaken Maromak nia doutrina iha mundu ne’e. “Ohin família uma kreda Timor-Leste haksolok tanba sira na’in-rua deskobre atu tama iha enkontru ida-ne’e, garante katak formalmente sira na’in-rua saran sira-nia moris ba Maromak, no profisaun mós ita bele dehan, sinál la’ós enkontru domin de’it, maibé sinál Maromak nian,” nia katak. Ahi-haan mutuk karreta ida iha Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/01/26/ahi-haan-mutuk-karreta-ida-iha-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 OÉ-CUSSE, 26 janeiru 2023 – Iha loron-kinta, tuku 09:30 dadeersan ahi han mutuk karreta ida tipu angguna ho xapa-matríkula 30-228 iha bairru Numbei, aldeia Sanane, suku Costa, sub-rejiaun, Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Inséndiu ne’e akontese, tanba sirkuitu hosi batéria aki, bainhira hala’o hela atividade soldadura ba karreta, derrepente ahi ahi lakan da’et to’o uma laran, rezulta karreta ida mutuk no mós sasán uma laran hanesan AC, ortóriu no ropa inklui sasán dapur nian. Domingos Tolo Colo, nu’udar sasin, informa, inséndiu ne’e akontese iha oras 09:30 dadeer, iha oras balun ekipa Bombeiru konsege to’o kedas fatin akontesimentu maibé la konsege salva sasán hirak-ne’e tanba tarde. “Ahi-haan hosi hosi karreta mak ba uma, tanba karreta uza gazolina ka lae, ne’ebé nia kuandu tarutu ne’e, ahi sa’e maka’as ona karreta mak mutuk, uma han sorin mós ahi haan,” Domingos Tolo Colo, informa ba jornalista sira iha fatin akontesimentu. Nia hatutan, ho inséndiu ne’e sasán barak la aproveita, hanesan karreta ida, AC, ropa inklui sasán dapur nian. “Inséndiu ne’e akontese ha’u la esperu, tanba ha’u solda hela karreta ne’e entaun ladún konsentrasaun. Ha’u mós haluha losu sai tiha fiu, ne’ebé fiu hela iha batéria aki,” nia afirma. Ho insidente ne’e, jornalista sira tenta atu konfirma ho karreta na’in ho parte Autoridade Protessaun Sivíl iha Oé-Cusse, maibé la konsege tanba sei okupadu halo atendiementu ba situasaun ne’e. Dom Virgílio: “Oé-Cusse sei sai dioseze iha futuru” https://tatoli.tl/2023/01/26/dom-virgilio-oe-cusse-sei-sai-futuru-dioseze-iha-futuru/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 OÉ-CUSSE, 26 janeiru 2023 – Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, husu ba sarani sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), atu prepara-aan kria kondisaun ne’ebé armónika nune’e iha futuru bele sai dioseze ida tanba relijiaun Katólika hahú tama iha Timor-Leste liuhosi odamatan Lifau. Tán ne’e atu dignifika realidade ne’e, daudaun ne’e Arkedioseze Dili Metropolitana, hahú destaka padre vigáriu foun ida iha sarani Oé-Cusse atu serbisu hamutuk ho sarani sira, kria kondisaun ba futuru bele sai dioseze ida iha sarani Katólika Timor-Leste. “Dalaruma ema husu mai ha’u, saida mak dioseze nia mehi kona-bá Oé-Cusse, ikus mai ha’u deskobre katak iha, foin daudaun ne’e, kuandu reprezentante Amu Papa mai iha-ne’e, hala’o enkontru ida ho padre no madre sira, rona sira-nia hanoin saida loos mak sira hanoin kona-bá Oé-Cusse, entaun fila-fali mai ha’u iha mehi boot kona-bá rai O’e-Cusse, hanesan odamatan Igreja Katolika,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Sílva hato’o mensajén ne’e, iha selebrasaun misa agradesimentu padre pároku foun, Arnaldo Frederico de Deus, iha parókia Nosa Senhora do Rosario Numbei, Oé-Cusse, kuarta ne’e. Líder Igreja Katólika ne’e, rekoñese Oé-Cusse nu’udar odamatan boot bainhira relijiaun Katólika tama iha Timor-Leste liuhosi Lifau, loos duni katak iha nasaun ida sempre mehi ba uma kreda sarani ninian, hanesan mós mehi ba Oé-Cusse ninian. “Entaun ha’u-nia mehi iha futuru ba Oé-Cusse, agora ita aguenta ho vigáriu foun ida, maibé tinan ida ka rua tán hosi Oé-Cusse bele ona amu lulik ida bele hili sai vigáriu episkopál, ne’e atu dignifika Oé-Cusse nu’udar odamatan relijiaun Katólika,” nia katak. Tuir nia, vigáriu episkopál katak, bispu sira bele la mai, padre ida-ne’ebé asumi kargu ida-ne’e, nia mós dalaruma ba tuir enkontru ho bispu no padre sira konsellu episkopál ninian. “Depois faze tuir mai ita reza no akompaña, ema hotu iha mehi maibé ita tenke kria kondisaun, tanba saida mak Oé-Cusse labele sai dioseze? Ida-ne’e mak ita hahú ona, maibé tenke prepara-aan, presiza rekursu, primeiru rekursu kona-bá rai ema no buat seluk tán, entaun tenke prepara-aan ba futuru,” nia afirma. Nune’e nia enkoraja sarani sira iha territóriu Oé-Cusse, persiza dezenvolve fé katólika, kria amizade iha sosiedade tomak, tanba bainhira simu ona dioseze Oé-Cusse tenke sai illa dame no pás iha Timor-Leste. “Tán ne’e hakarak sai dioseze, imi tenke kria kondisaun ne’ebé mínimu, katak hahú prepara agora, tinan lima to’o tinan 10 mak ne’e, Oé-Cusse bele sai dioseze ida, maibé ho kritéria tenke hahú prepara-aan, rekursu importante, segundu ko’alia kona-bá ema terseiru ko’alia kona-bá finanseiru,” nia fó hanoin. Nune’e presiza hahú hanoin ona, tanba ne’e, dioseze mai soe hela hanesan informasaun de’it, presiza unidade reza servisu hamutuk, nune’e Maromak akompaña hodi respone mehi ne’ebé ita hakarak halo ba rai Oé-Cusse. “Ne’e duni Dioseze nia planu mak ida-ne’e, ha’u presiza informa ba públiku tanba la’ós segredu ideia sira-ne’e mós informa ona iha reprezentante Amu Papa mai Timor-Leste, katak iha futuru Oé-Cusse tenke dignifika,” nia afirma. Jardim da Chama Eterna sei hahú konstrusaun iha fevereiru 2023 https://tatoli.tl/2023/01/26/jardim-da-chama-eterna-sei-hahu-konstrusaun-iha-fevereiru-2023/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 DILI, 26 janeiru 2023 — Diretór Ezekutivu Arkivu Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT), Hamar Antoninho, hateten, konstrusaun  Jardim da Chama Eterna sei hahú ninia konstrusaun iha fulan fevereiru 2023 ne’e. Nia dehan, prosesu ba konstrusaun Jardim refere, daudaun ne’e empreza ne’ebé responsabilidade ba obra ne’e prepara hela prosesu administrasaun no fasilidade konstrusaun nian. “Agora ita halo hela diskusaun ho empreza kona-ba prosesu administrasaun no mobilizasaun ba ekipamentu atu sai hanesan rekezitu ida. Ita fó semana ida ba empreza atu aprezenta sira-nia dokumentu hotu mak, liu semana rua ita sei halo konstrusaun hahú hosi hamoos ba ai-horis sira,” Hamar Antoninho hateten ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, AMRT, Dili, kinta ne’e. Diretór ezekutivu AMRTL ne’e, dehan, konstrusaun ba Jardim da Chama Eterna rasik kompañia asina ona akordu ho AMRT iha fulan dezembru 2022. Obra refere, nia dehan kaer hosi empreza Star King Construction DMF Acesso iha joint venture ho supervizasaun hosi konsórsiu Soares no Guterres no sei harii iha Colmera, AMRT nia oin. Lokalizasaun ba Jardim da Chama Eterna sei lokaliza iha muzeu nia oin no reprezenta investimentu públiku ho totál milliaun $5.059.000,00. Iha ne’ebé ba konstrusaun obra, $4.548.000,00, supervizasaun obra  $351.500,00, no aloka ba realizasaun estudu tékniku $160.000,00. Kontrusaun ba Jardim da Chama Eterna ne’e rasik tuir tarjetu sei konklui iha tinan 2024. Komponente terrestre F-FDTL realiza limpeza jerál iha terminál Baucau https://tatoli.tl/2023/01/26/komponente-terrestre-f-fdtl-realiza-limpeza-jeral-iha-terminal-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 BAUCAU, 26 janeiru 2023 – FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhosi komponente terrestre hamutuk ho autoridade administrasaun munisipál Baucau, kinta ne’e, realiza limpiza jerál iha área terminál merkadu Vila Nova. Objetivu hala’o atividade refere hodi selebra aniversáriu ezistensia FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba dala-XXI ne’ebé sei komemora iha loron 2 fulan-fevereiru tinan ne’e. Komandante Komponente Terrestre F-FDTL, Koronél José da C. Soares ‘Trix’. Imajen Agência TATOLI/Natalino Belo. “Limpeza ne’e tenke hala’o tanba ita haree kada loron volume lixu sa’e maka’as hosi loron ba loron,” Komandante komponente terrestre, Koronél José da C. Soares ‘Trix’ iha Vila Nova, kinta ne’e. FALINTIL-FDTL liuhosi komponente terrestre apela ba komunidade hotu iha munisípiu Baucau atu iha konsiénsia soe fo’er iha fatin ne’ebe autoridade prepara ona nune’e labele fo impaktu ba ambiente. Responsável saneamentu munisípiu Baucau, Natalino Piedade de Jesus, urgullu tanba komponente terrestre F-FDTL bele organiza entidade públiku hotu hamutuk halo limpeza lixu iha munisípiu Baucau. “Urgullu tanba F-FDTL nia aniversáriu bele organiza autoridade munisipál ho membru polísia mai hamoos lixu iha terminál,” Natalino de Jesus hateten. Hola parte iha atividade limpeza jerál refere komposta hosi funsionáriu administrasaun munisípiu, serbisu liña ministeriál, membru Polísia Nasionál Timor-Leste no membru FALINTIL-FDTL komponente Terrestre, Lanud Baucau. Padre Arnaldo de Deus lidera parókia Numbei Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/01/26/padre-arnaldo-de-deus-lidera-parokia-numbei-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-01-26 OÉ-CUSSE, 26 janeiru 2023 – Arkedioseze Metropolitana Dili, liuhosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva SDB, kuarta ne’e fó pose ba Padre Arnaldo Frederico de Deus, hodi asumi kna’ar nu’udar padre parókia iha Igreja Nosa Senhora do Rosario Numbei, Oé-Cusse hodi troka Padre Albino Marques. Molok simu pose, Padre Arnaldo Frederico de Deus asume kna’ar nu’udar Padre Pároku Atsabe, munisípiu Ermera. Iha biban ne’e mós, Padre Pároku São Minguel Arkanjo Padia’e, Carlos De Deus simu pose, hosi Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, nu’udar vigáriu foun iha uma kreda Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse (RAEOA). Nune’e, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva SDB, reprezenta arkedioseze Dili, agradese ba padre pároku sesante dedika nia matenek durante tinan 10 hamutuk ho sarani sira iha Oé-Cusse, nune’e espera ho prezensa padre pároku foun bele hametin liután uma kreda Katólika iha Oé-Cusse. “Ha’u husu sarani sira, ha’u entrega padre foun, ha’u husu ba ita-boot sira loke liman serbisu hamutuk ho nia, nune’e buat-ne’ebé ita hakarak halo iha uma kreda ne’e, bele fó liman ba malu,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, apela ne’e iha misa agradesimentu ne’e. Padre Arnaldo Frederico de Deus, agradese ho fiar ida-ne’e, nune’e nia promete sei serbisu hamutuk ho entidade sira hotu hodi hatudu ezemplu di’ak iha Oé-Cusse nu’udar odamatan relijiaun Katólika Timor-Leste nian. “Ha’u sente hanesan oportunidade osan mean ida, tanba mai serbisu iha rai istóriku odamatan uma kreda Timor-Leste nian, ha’u simu mós apoiu hosi padre pároku sesante hamutuk ho padre pároku sira hotu, hamutuk ho amu vigáriu foun hodi bele hatudu ezemplu ho fuan no fuan di’ak ba igreja Katólika ba sarani sira iha Oé-Cusse,” Padre Arnaldo Frederico de Deus. Nia husu sarani hotu nia kolaborasaun, nune’e mós husu padre no madre sira mai hosi kongregasaun hotu-hotu no Autoridade RAEOA atu bele serbisu hamutuk. “Ha’u mai iha Igreja pároku Numbei la’ós atu fahe imi, maibé mai atu kontribui saida mak halo ona no saida mak seidauk halo ho objetivu atu harii dame hamutuk ho sarani sira hodi hateke ba futuru nia di’ak,” nia katak. Padre Albino Marques, agradese mós ba dioseze Dili tanba simu fiar durante tinan 10 hamutuk ho sarani sira Oé-Cusse, hodi haklaken doutrina Maromak nian iha iha Igreja Parokia Nossa Senhora do Rosário Numbei, Oé-Cusse. “Ha’u hakarak hato’o obrigadu barak ba inan-aman sira, katekista, estrutura parókia, padre parókia no madre sira, durante tinan 10 ita hamutuk, iha mós sala ne’ebé ha’u halo ba imi ho fuan ha’u husu perdaun. Ha’u fiar no sei reza atu serbisu hamutuk ho padre parókia foun nune’e bele hetan dame no pás nafatin iha Oé-Cusse,” nia katak. Horta apresia prosesu aprendizajen iha eskola Irmán Franciscana Laleia https://tatoli.tl/2023/01/28/horta-apresia-prosesu-ensinu-eskola-irman-franciscana-laleia/ tatoli.tl Notísia 2023-01-28 DILI, 28 janeiru 2023 - Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, apresia modelu prosesu ensinu ka aprendizajen hosi eskola Irmán Franciscana Missionária Nossa Senhora Laleia, munisípiu Manatuto. Apresiasaun Xefe Estadu ne’e hato’o bainhira halo vizita ba eskola refere, hodi haree direta prosesu aprendizajen no konstrusaun rezidénsia Irmán Franciscana iha Laleia. Vizita PR ne’e akompaña hosi Embaixadora Portugál ba Timor-Leste, Manuela Freitas Bairos no Asesór Polítiku Prezidente, Tomás do Rosário Cabral. Horta agradese tanba prosesu hanorin alunu sira, rejista pasu pozitiva hodi dezenvolve sistema edukasaun Timor-Leste liliu iha área Laleia, Baucau no fatin seluk bele lori oan sira ba aprende matéria oioin. “Ha’u mai vizita Madre Franciscana iha Laleia, sira apoiu ba edukasaun labarik hamutuk 180 ne’ebé madre sira hosi Portugál hetan apoiu fundu hosi Governu Portugál hodi konstrui uma hanorin ita-nia oan sira,” PR Horta, hateten liu hosi nota imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, sábadu ne’e. Rezidénsia ne’e harii iha rai kuaze ektare ida oferese hosi komunidade Laleia no proesu kontrusaun durante ne’e la’o hetan apoia mós hosi Eis Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no PR hodi konstrui durante tinan ida fulan haat. Iha fatin hanesan, Koordenadora Kongregasaun Irmán Franciscana Laleia, Madre Albina sente haksolok tebes ho vizita Prezidente Repúblika no Embaixadora Portugál hodi haree sira nia edifísiu no prosesu aprendizajen. “Ami agradese ba vizita hosi señor Prezidente Ramos Horta hodi mai haree direita ami-nia fatin no vizita estudante sira iha+ne’e,” madre agradese. Madre Albina dehan, edifísiu ne’e finaliza ona no sira hahú loke prosesu rejistu no hanorin estudante sira ho matéria edukasaun oioin tuir kurríkulu Portugál no Timor-Leste nian. Ajénsia Mosan sei halo pagamentu ba “bolsa da mãe jerasaun foun” https://tatoli.tl/2023/01/30/ajensia-mosan-sei-halo-pagamentu-ba-bolsa-da-mae-jerasaun-foun/ tatoli.tl Notísia 2023-01-30 DILI, 30 janeiru 2023 — Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkkuzaun (MSSI) ho Ajénsia Mosan Telemor, segunda ne’e, asina akordu hodi halo pagamentu ba benefisiáriu iha munisípiu haat Covalima, Liquiça, Manatuto no Viqueque iha tinan ida-ne’e. “Objetivu asina akordu ohin Mosan Telemor atu fasilita halo pagamentu ba ita-nia benefisiáriu ba bolsa da mãe jerasaun foun iha munisípiu haat,” Diretór Jerál Administrasaun no Finansa iha MSSI, Rui Gago Exposto, hateten dehan ba jornalista sira, iha MSSI Caicoli, Dili. Daudaun ne’e, ekipa MSSI iha faze rekrutamentu ba pesoál rejistu bolsa da mãe jerasaun foun nian, nune’e sei halo rejistu iha fulan-fevereiru ka marsu nia-laran. Vise Jerente Ajénsua Mosan Telemor, Protasio Bacun, hateten munisípiu haat Mosan mak sei responsabiliza hodi halo pagamentu. “Ami-nia objetivu mai iha ne’e atu asina akordu ho MSSI atu halo pagamentu ba benefisiáriu bolsa da mãe jerasaun foun iha munisípiu haat mak Covalima, Liquiça, Manatuto no Viqueque,” nia dehan. Nia dehan, prosesu pagamentu no rejistu ne’e benefisiáriu sira sei rejistu iha konta Mosan nian. “Ami uza ami-nia sistema Mosan no ami sei halo transferénsia osan benefisiáriu sira iha munisípiu haat ne’e no prosesu ne’e ami uza kliente iha konta Mosan nian, depois ami sei halo transferénsia direta ba sira-nia konta. Katak sira sei asesu de’it liuhusi sira-nia telefone,” nia esplika. Mosan sei hala’o pagamentu iha munisípiu haat durante tinan ida maibé karik MSSI iha planu atu alarga munisípiu seluk Mosan hein de’it. Bazea ba dekretu-lei 22/2021, 10 novembru, ha tinan 2022 ita sei implementa programa bolsa da mãe jersaun foun ba iha Ainaro, Bobonaro ho RAEOA depois iha tinan 2023 ne’e ita sei habelar no haluan tan ba munisipiu haat mak Liquiça, Covalima, Manatuto no Viqueque. Governu aloka osan ba programa bolsa da mãe jerasaun foun iha faze dahuluk no daruak nian hamutuk millaun $13.7. Eis ministru interiór husu Governu investe dezenvolve forsa armada https://tatoli.tl/2023/02/01/eis-ministru-interior-husu-governu-investe-dezenvolve-forsa-armada/ tatoli.tl Notísia 2023-02-01 DILI, 01 fevereiru 2023 – Eis Ministru Interiór Rogerio Tiago Lobato, husu ba Governu atu fó importánsia ba dezenvolvimentu Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste,(F-FDTL) atu sai forsa armada ne’ebé profisionál iha futuru. Rogerio hato’o posizaun ne’e tanba haree hosi transformasaun Falintil ba Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL) ne’ebé kompleta ona ninia ezisténsia ba dala-22, maibé haree hosi aspeitu materiál forsa armada Timor-Leste nian sei menus. “Ha’u orgullu no kontente haree forsa armada Timor-Leste ne’ebé ohin loron kompleta ona sira nia ezisténsia ba dala-22, hanesan eis Ministru Interiór,  husu Governu atu investe iha ekipamentu ba ita-nia militár sira, tempu ona ita dezenvolve ita-nia forsa atu sai forsa ne’ebé maka profisionál hanesan mós nasaun seluk”, Rogerio dehan iha Kuartél Jerál F-FDTL  Fatuhada, kuarta ne’e. Nia dehan, mundu ohin loron presiza investe fasilidade ba forsa sira atu bele kombate ameasa sira hosi liur. “Ita hotu hatene katak iha rai barak hanesan Singapura ita haree sira investe ba iha sira-nia militár ho orsamentu ne’ebé bo’ot, ita-nia Governu tenke iha obrigasaun atu haree ona hodi tau osan bo’ot hodi investe ba ekipamentu militár, atu ita-nia militár sira bele moderniza no bele profisionaliza sira-nia aan”, subliña Rogerio. Nia esplika, nasaun sira iha fasilidade sufistikadu atu kombate ameasa sira, tanba haree hosi mundu agora nasaun barak mak ekipamentu funu mais avansadu hanesan ekipamentu detesaun  ameasa nasaun seluk sira iha. “Ita haree dala ruma nasaun balun moderniza ona sira nia forsa ho ekipamentu modernu hanesan ekipamentu drom nasaun seluk bele uza halo deteta ameasa rai liur, tanba mundu agora ameasa bele ho maneira ne’ebé konvensionál, tanba ha’u sempre husu ba Governu atu tau atensaun ba ekipamentu ba ita-nia forsa sira”, revela Rogerio. Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasionál (PN), José Agostinho Siqueira ‘Somotxo’, hateten kona-ba asuntu militár, Parlamentu Nasionál sempre tau prioridade liuliu iha fasilidade. “Hanesan Prezidente Komisaun B sempre tau prioridade ba asuntu Defeza Nasionál, liuliu haree ba sira nia lejislasaun sira no ba kestaun finanseiru militár nia, ami sempre fó prioridade, tanba konsidera katak buat sira ne’e atu kontribui ba dezenvolvimentu, profisionalizmu ba ita-nia forsa armada nia”, katak nia. Nia dehan, maske PN levanta makas hodi husu Governu atu tau prioridade ba kestaun ida ne’e, maibé Parlamentu mós labele hakat liu nia kbi’it ne’ebé mak lei atribui. “Deputadu sira iha nia kompeténsia própriu atu halo saida maka lei dehan nudar membru parlamentu kontinua tau atensaun ba asuntu seguransa interna no externa, maske mandatu ami-nia besik atu remata maibé ami nafatin rekomeda atu tau atensaun tanba kestaun defeza no seguransa ne’e hakerek ona iha konstituisaun”, dehan José. Nia dehan, fasilidade ba forsa sira ne’e importante tebes, hanesan Prezidente Komisaun B konsidera katak Timor-Leste ba futuru sei tama ASEAN no adezaun ba ASEAN ida ne’e forsa armada Timor-Leste presiza dezenvolve aan. “Ita presiza duni tau atensaun hodi dezenvolve ita-nia institusaun F-FDTL, hodi bele dignifika Timor-Leste iha nivél rejionál no internasionál”, katak nia. Hatan ba preokupasaun ne’e, Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, hateten hanesan Ministru Defeza ne’ebé hetan fiar hosi VIII Governu Konstusionál sei esforsu, nune’e bele dezenvolve institusaun militár F-FDTL ba oin. “Governu atuál konsege halo dokumentu lejislasaun haat ba F-FDTL liuliu oinsá atu moderniza liután F-FTL iha futuru. Dokumentu lejislasaun haat maka koseitu estratéjiku militár, sistema forsa, misaun F-FDTL no dispozitivu forsa”, esplika Filomeno da Paixão. “Ho dokumentu lejislativu sira ne’e lori ita atu haree importánsia sira ba dezenvolvimentu ba instituisaun F-FDTL”, hateten nia. Nia dehan, Governu komprometidu kontinua dezenvolve ita-nia forsa armada sai forsa ne’ebé modernu. F-FDTL entrega títulu Bastaun Komandu ba Taur, Lere no Filomeno https://tatoli.tl/2023/02/02/f-fdtl-entrega-titulu-bastaun-komandu-ba-taur-lere-no-filomeno/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) entrega títulu onorífiku Bastaun Komandu ba Majór Jenerál Reformadu, atuál Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, ba Tenente-Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, no ba Brigadeiru Jenerál Reformadu, atuál Ministru Defeza, Filomeno de Jesus da Paixão. Bastaun Komandu ne’e entrega hosi Xefe Estadu-Maiór-Jenerál F-FDTL, Tenente-Jenerál Falur Rate Laek, iha ámbitu aniversáriu Transformasaun FALINTIL ba FDTL ba dala-22, ne’ebé hala’o iha Kuartel Jenerál Fatuhada, kinta ne’e. Iha serimónia entrega títulu onorífiku ne’e ba de’it Brigadeiru Jenerál Reformadu no Tenente-Jenerál Reformadu tanba Majór Jenerál, Taur Matan Ruak, lamarka prezensa iha eventu refere. “Bastaun Komandu hanesan símbolu autoridade no reprezenta símbolu komandu, ne’ebé uza dezde tempu bei-ala sira, iha podér hodi komanda forsa iha terrenu. Liuhosi Bastaun Komandu, soldadu-sira hatene distingi sé mak komandu sira”, Tenente Jenerál Lere Anan Timur, hatete iha serimónia ne’e. Bastaun Komandu mós nu’udar karaterístika forsa-armada ne’ebé uza hosi ofisiál jenerál sira iha funsaun komandu, liuhosi serbisu ne’ebé sira dedika ba iha FALINTIL-FDTL, ba abilidade komandu no lideransa durante períodu sira asume funsaun nu’udar Xefe-Estadu-Maiór Jenerál Forsa Armada-F-FDTL. Lere Anan Timur orgullu ho inistiva Komandu F-FDTL hodi entrega títulu ne’e, maski Bastaun Komandu ne’e lahakerek iha estatutu militár. “Laprevee iha estatutu F-FDTL nian, maibé Bastaun ne’e nu’udar símbolu komandu ninian, maski iha nasaun barak buat ne’e laiha, maibé ha’u ho ha’u-nian família orgullu”, nia dehan. Lere sujere mós ba Komandu atu konsta iha estatutu militar, nune’e aban-bainrua sira tuirmai bele simu mós. Falur konkorda membru F-FDTL ho kuantidade kiik maibé tenke kualidade https://tatoli.tl/2023/02/02/falur-konkorda-membru-f-fdtl-ho-kuantidade-kiik-maibe-tenke-kualidade/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Xefe Estadu-Maiór Jenerál (F-FDTL), Tenente Jenerál, Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’, konkorda ho deklarasaun Xefe Estadu Ramos Horta ne’ebé prefere dispozitivu forsa armada Timor-Leste iha kuantidade kiik, maibé tenke ho kualidade. “Sim, ha’u konkorda ida ne’e, sé ida ne’e maka poder polítiku sira nia hakarak nusa maka ha’u tenke kontra”, Falur, hateten iha Kuartel Jenerál Fatuhada, kinta ne’e. Nia rekorda, hanoin sira ne’ebé maka Prezidente Repúblika deklara ona iha nia deskursu iha ámbitu selebrasaun aniversáriu transformasaun Falintil ba Falintil Forsa Defeza Timor-Leste ba dala-22, iha mós uluk Taur Matan Ruak sei lidera forsa, nia mós kokorda ho hanoin sira hanesan ne’e. “Uluk atuál Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak sei Komanda Forsa, nia-mós konkorda katak apenas ha’u iha soldadu disipliñadu nain-30 no kumpridu, dúke ha’u iha kompañia ida ne’ebé indisipliñadu no rápidu. Ne’e prinsípiu ida uluk ne’ebé maka ita-nia atuál Primeiru-Ministru hateten altura sei komanda forsa”, rekorda nia. “Hakarak di’ak liu forsa ki’ik atu disipliñadu, kumpridór no respeitu buat hotu. Maibé ita hakarak soldadu barak no aumenta soldadu maibé aumenta problema, tanba ne’e di’ak liu ho pensamentu sira ne’e bele orienta ba ita nian planeamentu vokasionadu tuir doutriña militár” dehan nia. Membru F-FDTL na’in-rua sei hala’o misaun páz iha Sudaun Súl durante tinan ida https://tatoli.tl/2023/02/02/membru-f-fdtl-nain-rua-sei-halao-misaun-paz-iha-sudaun-sul-durante-tinan-ida/ tatoli.tl Notísia 2023-02-02 DILI, 02 fevereiru 2023 – Komandu Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), sei haruka membru na’in-rua, hanesan Majór Komandu Petrus Ceunfin no Majór Antão Claudino, sei ba hala’o misaun páz iha Sudaun Sul durante tinan ida. “Loloos ne’e sira aranka horseik maibé tanba prosesu adminstrasaun liga ba osan viajen ne’e mak sei demora ba sira nain rua atu ba”, Xefe Estadu-Maiór Jenerál (F-FDTL), Tenente Jenerál, Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’, hateten iha Kuartel Jenerál Fatuhada, kinta ne’e. Nia hatutan, desizaun ne’e bazea ba rezultadu hosi sira nain-rua nia vizita ne’ebé foin lalais iha Nova Yorke, katak asuntu importante rua mak tenke realiza, maka estabelese fali Timor-Leste nian misaun iha títulu individuál no títulu koletivu. “Agora ita fó uluk prioridade terrestre maibé ita bolu dehan forsa integradu iha misaun páz ne’ebé tenke envolve mós enjineria, médiku no envolve parte informasaun no Polisia Militár ”, Falur hateten. Tuir misaun ba páz ne’e hetan autorizasaun hosi Organizasaun Nasaun Unida no misaun ba páz iha Libanon nian uluk, ida ne’e rekomenda hosi Portugal. Bispu Norberto husu estudante DMCL Maliana badinas estuda https://tatoli.tl/2023/02/03/bispu-norberto-husu-estudante-dmcl-maliana-badinas-estuda/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 BOBONARO, 03 fevereiru 2023 - Bipsu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amarál, husu estudante Eskola Sekundaria Jerál Númeru I Dom Martinho da Costa Lopes (DMCL) Maliana, munisípiu Bobonaro atu estuda maka’as. Dom Norberto hateten, estudante sira no mós nu’udar ema fiar na’in tenke buka hatene hadomi malu hodi tau prioridade iha idak-idak nia moris. Amu lulik ne’e subliña, estudante sira tenke halo tuir Maromak tanba Maromak mai sai sentru ba ita hotu nia moris iha mundu. Tanba ne’e estudante sira presiza estuda maka’as no buka aprende nune’e ba futuru bele kontribui kapasidade ba dezenvolvimentu nasaun. “Estudante tenke buka estuda di’diak, profesór la tama karik, hakmatek iha sala laran, estuda no estuda Nafatin,” Bispu ne’e apela. Tuir Prezidente Konferensia Episkopál Timorense ne’e katak, atu motiva estudante sira badinas estuda manorin-na’in sira-ne’ebé hanesa makaer ukun iha eskola tenke hanorin ho loloos no tuir lala’ok ne’ebé prátika tiha ona ho maneira ne’ebé bele lori estudante sira ba dalan di’ak no loloos. Bispu ne’e husu ba estudante no profesór sira atu kuidadu no kuida nafatin naran di’ak eskola Dom Martinho, atu nune’e naran ne’e kontinua di’ak no morin nafatin iha fatin hotu-hotu. “Tanba Dom Martinho nia kontribuisaun ba rai ida ne’e la’ós oituan, tanba rai no povu ida-ne’e, nia ko’alia maka’as hasoru Indonézia s ira to’o ikus mai nia tenke husik duni rai ida-ne’e. Iha Portugál ne’ebá nia ko’alia hodi halibur Timoroan sira iha+ne’ebá ho neon ho laran ida de’it,” nia hatuur. Biban ne’e, Diretór Eskola númeru I Dom Martinho da  Costa Lopes Maliana, Abel Sarimau, dehan parte eskola hakarak realiza misa molok realiza prosesu aprendizajen tinan letivu foun, presiza envolvimentu hosi sosiedade hotu-hotu liuliu parte Igreja oinsá mak bele luta hamutuk kontra degradasaun morál iha eskola ne’e hahú mout ba beibeik. “Entaun ho hanoin sira-ne’e mak presiza realiza atividade ohin ne’ebé mak relavante hosi intervensaun sosiedade,” nia katak. Dirijente eskola ho profesór sira mós lakohi ho estudante sira mout ba beibeik ho sira-nia atitude hodi hamonu imajen Dom Martinho da Costa Lopes. “Ita atu hahú anu letivu foun, presiza intervensaun realístiku, atu realiza netik intervensaun oinsá mak papél Igreja nian iha situasaun hanesan tanba Dom Martinho La’ós ema kualker ida,” nia aubliña. Portantu totál estudante Iha eskola Dom Martinho da Costa Lopes Maliana hahú désimu-anu to’o désimu segundu anu hamutuk 3000 resin. Dom Norberto husu polítiku sira labele insulta malu iha konsolidasaun https://tatoli.tl/2023/02/03/dom-norberto-husu-politiku-sira-labele-insulta-malu-iha-konsolidasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-02-03 BOBONARO, 03 fevereiru 2023 - Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amarál, husu ba lideransa partidu polítiku sira labele insulta malu iha palku konsolidasaun maibé konsolida didi’ak militante sira iha baze. Bispu Dioseze Maliana hato’o mensajen ne’e tanba daudaun iha publikasaun mídia sosiál lideransa partidu polítiku balu ba halo atividade konsolidasaun buka hatún malu “Ba konsolidasaun ne’e, husu ba partidu hotu-hotu atu hakmatek, hodi hato’o didi’ak no konsolida di’diak sira-nia partidu atu nune’e labele kria fali buat aat iha partidu sira-nia leet, maibé buka atu halo buat di’ak de’it, tanba buat ida konsolidasaun ne’e atu konsolida ba laran, ne’ebé konsolidade di’diak ba duké ba konta ema-nia vida,” nia informa ba Jornalista sira, hafoin prezide misa abertura ba tinan letivu foun 2023 iha eskola Sekundária Jerál Dom Martinho da Costa Lopes Maliana, sesta ne’e. Prezidente Epispokál Timorense ne’e husu ne’e husu líder másimu partidu polítiku iha ámbitu konsolidasaun kria pás no estáblidade no konsolida didi’ak ba apoiante sira. Enkuantu daudaun Xefe Estadu, José Ramos Horta, hahú konvida ona partidu polítiku sira atu rona sira-nia opiniaun molok dekreta loron kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár tinan 2023. MAE distribui zinku 28.992 ba benefisiáriu UNP+ B iha Ainaro https://tatoli.tl/2023/02/04/mae-distribui-zinku-28-992-ba-benefisiariu-unp-b-iha-ainaro/ tatoli.tl Notísia 2023-02-04 DILI, 04 fevereiru 2023 — Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, distribui zinku ka kalen ba benefisiariu sira liuhosi programa Uma Naroman ba Povu Plus B (UNP+ B) iha postu administrativu Ainaro Vila, munisipiu Ainaro. “Zinku ne’ebe distribui hamutuk tahan 28.992 ba benefisiariu hosi suku hitu (7) iha postu administrativu Ainaro hanesan suku Ainaro 4,536, suku Cassa 3,714, suku Manutaci 3,859 4, suku Mau-Nunu 4,590 5, suku Mau-Ulo 4,741 6, suku Soro 3,651 7 no suku Soru-Kraik 3,901,” Governante ne’e hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, sábadu ne’e. Atividade lansamentu distribuisaun zinku ne’e partisipa mós hosi Sekretáriu Administradór Munisipál Ainaro, Reprezentante Veteranu, Xefe Suku na’in-hitu (7), Xefe Gabinete Ministériu Administrasaun Estatál, Diretór Servisu Munisipál sira, Reprezentante Komandante Eskuadra PNTL Postu Ainaro Vila inklui benefisiáriu sira husi suku hitu refere. Hafoin distribuisaun zinku ba benefisiáriu sira, Goverante ne’e hamutuk ho komitiva hala’o mós vizita ba iha Konventu Madre Canossiana Santa Baquita iha Ainaro Villa hodi observa direta kondisaun koléjiu ka koventu refere. Antes ne’e, Governu implementa ona projetu Uma Kbiit La’ek (UKL) ba família kbiit la’ek sira iha territóriu Timor-Leste, maibé iha tinan 2022 liuhosi orsamentu retifikatifu introdús tan sub-programa UKL+ A no B ho orsamentu millaun $25. Nune’e, UKL Plus A no B ba tinan 2022 ne’e prevee millaun $25 ba benefisiáriu sira iha territóriu nasionál. Uma-kain 55 iha Uailalika halerik ba eletrisidade https://tatoli.tl/2023/02/09/uma-kain-55-iha-uailalika-halerik-ba-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2023-02-09 VIQUEQUE, 09 fevereiru 2023 - Uma-kain 55 iha aldeia Uailalika, suku Uaitame, postu Uatulari, munisípiu Viqueque  husu ba Governu atu dada ka instala eletrisidade tanba tinan barak ona seidauk asesu ba eletrisidade. Komunidade área Uailalica, Alvino Pinto, sente triste tebes kuaze tinan barak la asesu ba eletrisidade, nune’e tempu kalan difikulta ba estudante sira iha área refere. “Ami sente triste tebes tanba desde tempu okupasaun ami hela ona iha área ida-ne’e, maibé ami seidauk asesu ba eletrisidade to’o ohin. Aldeia Uailalika iha tempu okupasaun Indonézia ita nia komadante Maulo no komadante David Alex hela hotu iha ne’e. Tanba ne’e ami hakarak husu ba Governu atu dada eletrisidade ba ami, iha ami-nia sorin ahi lakan, maibé ami-nia maka la lakan”, hateten Alvino Pinto, ba Agência Tatoli, iha Ualalika, kinta-ne’e. Nia dehan, iha tempu kalan maioria komunidade iha aldeia ne’e sunu kamii, sunu nuu-maran, hodi bele fasilita labarik sira bele estuda. “Ami-nia maluk sira-ne’ebé iha kbi’it finanseiru, entaun sira sosa solár painel, maibé maluk sira ne’ebé laiha kbi’it sira pasiénsia uza kamii no nuu hodi tuur iha naroman”, nia preokupa. Nia dehan antes ne’e ekipa Eletrisidade de Timor Leste (EDTL) hamutuk ho abitante sira sukat ona, maibé to’o agora seidauk halo instalasaun. “Se EDTL sira mai serbisu dada eletrisidade, ami iha área ida-ne’e prontu voluntáriu apoiu EDTL sira hodi hala’o serbisu”, nia kompromete. Iha biban hanesan, Koordenadór Ensinu Báziku Filiál Uailali, Jerimias Soares, reforsa estudante EBF Uailalika sira hela iha área Uailalika, durante ne’e iha tempu kalan estudante sira susar atu halo estudu. “Ha’u haree estudante sira ne’ebé hela iha área ne’e sira estuda ladi’ak no estudante barak maka ba hela fali iha vila tanba iha ne’e kalan estudante labele estuda. Se karik iha maka eletrisidade lakan númeru estudante de’it aumenta, maibé ahi lalakan ema lori sira-nia oan ba hela hotu vila”, katak. Estudante EBF Uailalika estudante klase 1 to’o klase 4 totál hamutuk na’in-27 no profesor hamutuk na’in-tolu. Entrtantu, Xefe aldeia Foho Manu, Manuel dos Santos, kona-ba preokupasaun abitante sira-nia nu’udar autoridade lokál hato’o beibeik pedidu ba Ministériu relevante, maibé laiha resposta ruma. “Preokupasaun kona-ba eletrisidade ha’u hato’o beibeik ba ministériu relevante, maibé to’o agora seidauk iha resposta ruma. Tan ne’e se bele tau matan ba ha’u-nia komunidade sira-nia halerik sira-ne’e tinan barak ona ha’u-nia povu tuur iha nakun laran de’it”, nia suejre. Komunidade hela iha área Uailalika husi suku Uaitame, kompostu hosi aldeia Foho Manu no aldeia Macadique, totál uma-kain 55 ho totál populasaun na’in-250 inklui Kapela Sãnto Antonio no edifísiu eskola EFB Uailalika la asesu ba eletrisidade. Implementasaun PAN bele hadi'a liután servisu ba EhD iha futuru https://tatoli.tl/2023/02/13/implementasaun-pan-bele-hadia-liutan-servisu-ba-ehd-iha-futuru/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 DILI, 13 fevereiru 2023 –Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkkuzaun (MSSI), Floréncio Pina Dias Gonzaga, hateten liuhosi implementasaun Planu Asaun Nasionál (PAN) bele hadi’a di’ak liután servisu ba Ema ho Defisiénsia (EhD) iha futuru. “Iha enkontru ne’e kada ministériu apresenta ninia rezultadu implementasaun PAN inklui ho dezafiu ne’ebé sira hasoru no fó mós sujestaun ruma nune’e bele fó solusaun ba dezafiu hirak ne’ebé mak sira hasoru iha implementasaun PAN, hodi bele hadi’a di’ak liután servisu sira ba Ema ho Defisiénsia iha futuru,” Diretór Herák MSSI ne’e hateten ba jornalista sira, iha Suai Room, Timor Plaza, segunda ne’e. Objetivu hosi enkontru ne’e atu fahe informasaun ba malu kona-ba progresu servisu no apreende atu hadi’a servisu ba asuntu defisiensia ba tinan 2023, hanesan sekretariadu ba implementasaun PAN ba ema ho defisiensia hakarak hato’o katak kuaze liña ministériál hotu-hotu konsege realiza sira- nia kna’ar ho di’ak ba asuntu defisiénsia ninian. Nia dehan. MSSI hanesan sekretariadu ba implementasaun PAN kontinua husu apoiu ba parseiru hotu-hotu ne’ebé hola inisiativa di’ak ba apoiu programa ne’ebé ligadu ho asuntu defisiénsia. “Foin lalais Timor-Leste ratifika ona konvonsaun internasionál ba ema ho defisiensia ninian, ne’e hanesan susesu boot ida maibé mós responsabilidade boot ida ba ita, atu ba oin ita bele implementa ho di’ak iha ita nia rai,” nia dehan. Asesór Prezidente Repúblika ba asuntu sosiál, Gaspár Afonso rekoñese katak iha ona mudansa balun ne’ebé liña ministériál sira halo ba ema ho defisiensia, maske neineik no kle’ur maibé rezultadu implementasaun PAN komesa hatudu ona. “Husu ba Governu atu transforma mudansa sira-ne’e ba iha área rurál atu labele iha de’it nasionál maibé bele mós implementa iha munisípiu sira, nune’e defisiénsia sira-ne’ebé iha ne’ebá bele hetan mós sira-nia direitu nu’udar EhD,” nia dehan. Selebra loron domin, Grupu Arte Marsiál no Rituál hala'o atividade limpeza iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/02/13/komemora-loron-domin-grupu-arte-marsial-no-ritual-halao-atividade-limpeza-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-02-13 VIQUEQUE, 13 janeiru 2023 — Xefe Suku Caraubalo, postu administrativu Viqueque-villa, munisísipiu Viqueque, João Pinto, informa juventude sira iha suku Caraubalo iha inisiativa organiza malu liuhosi Grupu Arte Marsiál no Rituál hodi halo limpeja iha Viqueque villa hodi komemora loron domin nian. “Ohin, ami kria enkontru ho líder Arte Marsiais no Arte Rituál sira-ne’ebé eziste iha suku Caraubalo atu realiza atividade limpeza jerál. Ho objetivu atu komemora loron domin loron, hodi kria amizade entre arte marsiál no autoridade lokál no komunidade sira”, João Pinto, hateten ba Agência Tatoli, iha suku Caraubalo, segunda ne’e. Membru Ikatan Kera-Sakti no Kungfu Master hamoos hela símbolu arte-marsiál nian ne’ebé hakerek iha moru-lolon iha Jinájiu Maliana. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Atividade limpeza jerál ne’e, Komisaun Reguladór Arte Marsiál (KRAM) ho autoridade lokál suku Carauballu mak organiza hamutuk ho líder grupu arte marsiál no ritál sira. “Atividade limpeza jerál sai hanesan asaun sosiál ba joven sira hodi kria pás no establidade iha munisípiu Viqueque. Tanba ne’e ha’u nu’udar autoridade suku foti inísiativa organiza organizasuan sira halo limpeza ne’e”,nia afirma. Atividade limpeza ne’e sei partisipa husi organizasaun Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS), Kamanek Oan Rai Klaran (KORK) no organizasaun rituál  hanesan Sete Sete (77). “Kona-ba limpeza ne’e, ami fó hatene ona líder organuzasaun sira katak kada organuzasaun ida-idak sei uza sira-nia farda maka halo limpeza jerál iha Viqueque villa”, nia afirma. Rute ba limpeza jerál hahú iha sede suku Carauballu, Viqueque vila sei to’o área Beloi no sei akompaña husi Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) munisípiu Viqueque hodi halo kontrolu ba atividade limpeza. Dom Virgílio husu sarani kuida sítiu turístika relijioza iha Ariana Venilale https://tatoli.tl/2023/02/17/dom-virgilio-husu-sarani-kuida-sitiu-turistika-relijioza-iha-ariana-venilale/ tatoli.tl Notísia 2023-02-17 BAUCAU, 17 fevereiru 2023 – Responsável masimu Igreja katólika Timor-Leste husu sarani hotu iha munisípiu Baucau, liuliu postu Venilale atu hamutuk kuida sítiu turístika relijioza iha foho Ariana, suku Uailaha. Arcebispu Metropolitana atuál Bispu Dioseze Dili, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, esplika, sítiu relijioza iha foho Ariana ne’ebé harii esáatua Nossa señora Maria Auxiliadora nakfilak ona ba fatin santu nune’e presiza sarani iha postu Venilale atu respeita no tau iha fuan hodi responsabiliza nune’e bele dura to’o tempu naruk. “Kuandu halo furak ema hotu mai basa liman, kuandu aat ema hotu fase liman. Dalabarak ita-nia rai ema barak bolu deskoñesidu, ita lahatene sé mak halo aat,” Arcebispu metropolitana hateten iha Ariana, suku Uailaha, sesta ne’e. Arsebispu metropolitan argumenta, sítiu turismu relijioza estabelese iha fatin barak hanesan harii estátua iha foho leten maibé sarani barak abandona no hetan estragu tanba la fó atensaun nune’e  husu tenke kontinua asegura nune’e fatin turismu relijioza iha Ariana kontinua furak no lulik nafatin. “Sarani Venilale tenke mai beibeik iha foho ne’e atu reza, bainhira la vizita ita abandona no buat ne’ebé la espera bele mosu,” Dom Virgilio Caridiál da Silva, fó hanoin ba sarani Venilale. Sítiu refere hahú harii hosi Padre Locateli, hamutuk ho sarani Venilale iha tinan 1986 ne’ebé tinan-2020 governu preve orsamentu hamutuk rihun $20.519 hodi reabilita hanesan hanesan kontrui sintina, eskada, tanki bee-mos, cor plaka kapela no moru seguransa. Joventude Lifau hato’o proposta ba Autoridade tenke integra iha projetu estrada nasionál https://tatoli.tl/2023/02/17/joventude-lifau-hatoo-proposta-ba-autoridade-tenke-integra-iha-projetu-estrada-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-02-17 OÉ-CUSSE 17 fevereiru 2023 – Reprezentante juventude suku Lifau, Lúcio Soares, hato’o proposta ba Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, husu atu integra joven sira atu servisu iha projetu estrada nasionál hosi sub-rejiaun Pante Makasar liga ba sub-rejiaun Nítibe. Lúcio Soares, hato’o proposta verbál ne’e iha suku Lifau, bainhira Autoridade RAEOA hala’o diálogu aberta ho komunidade afetadu iha suku Lifau, kinta ne’e. “Ha’u reprezenta juventude Tula-Ika, suku Lifau, hato’o ami-nia proposta ba Prezidente Autoridade kona-bá projetu estrada nasionál ne’e, iha mumentu lansamentu fatuk dahuluk, ami rona, ita-nai diskursu katak, komunidade afetadu iha aldeia Tula-Ika, suku Lifau, dezenvolvimentu implementa iha imi-nia suku joven sira iha suku no bairru laran sei integra hotu iha projetu ne’e, maibé agora laiha, traballadór mai hosi suku seluk,” Lúcio Soares propoin. Nune’e, juventude sira iha suku Lifau, iha esperansa ba futuru kuandu tama ona servisu fíziku, bele envolve joven sira atu sai traballadór. “Kuandu suku seluk mai servisu iha ami -nia bairru, ami sai fali penonton, ko’alia kona-bá kontribuisaun, ami hotu-hotu kontribui ona, haruka ami sobu lutu sira, enkoraja inan-aman atu oferese rai, maibé ba servisu ami la hetan, ne’ebé ami husu ba futuru ba konstrusaun loloos, tenke envolve ami,” nia husu. Marcelino Falo, nu’udar juventude suku Lifau, reforsa, laiha impedimentu ba prosesu dezenvolvimentu, maibé husu envole mós joven bairru laran. Joven suku Lifau, Marcelino Falo. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini. “Ami hela iha bairru ne’e ami kontribui ona tanba ami mós hakarak, estrada di’ak atu fasilita ami asesu ba merkadu, maibé pelumenus hanoin netik ami atu servisu iha projetu ne’e, tanba ne’e iha ami-nia bairru laran de’it,” nia espresa. Hatán ba proposta ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, informa, Autoridade sei koordena ho kompañia Waskita Karya no autoridade lokál sira hodi rejista, nune’e bainhira tama ona servisu bele envolve joven sira iha projetu fíziku nian. “Ita simu proposta no rona direita hosi joven sira ko’alia kona-bá servisu, sira hakarak servisu, sira lakohi ema hosi fatin seluk mai servisu, tanba sira hatudu ona vontade fó ona sira-nia rai, sira hakarak sei bele servisu iha suku, joven iha bairru laran mak servisu,” nia katak. “Koordenasaun ne’e sei hametin depois sei konsulta tékniku hotu-hotu atu sira envolve, problema ita bele rezolve daudaun, informa ba kompañia atu rejista sira, iha futuru karik iha sub-kontrak ba projetu ne’e, atu halo bee-dalan ka dreinazen sei la lori traballadór hosi fatin seluk, tenke bolu joven sira iha suku ne’e rasik,” nia promete. Entretantu, projetu ne’e Autoridade RAEOA, hahú halo lansamentu iha 19 agostu 2022 no distánsia konstrusaun ba estrada nasionál ne’e hamutuk kilómetru 16, hahú hosi ponte Noefafan, suku Lifau, envolve suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar to’o Oénunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Nune’e mós projetu reabilitasaun estrada nasionál pakote I hahú hosi ponte Noefefan, suku Lifau, sub-rejiaun Pante Makasar to’o Oénunu, suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe ho distánsia kilómetru 18, ezekuta hosi empreza internasionál PT. Waskita Karya, Tbk, ho valór kontratu millaun $23, ne’ebé autoridade RAEOA prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho durasaun servisu durante fulan 18. MD sei rekruta membru F-FDTL ofisiál na’in 80-resin iha fulan oin https://tatoli.tl/2023/02/21/md-sei-rekruta-membru-f-fdtl-ofisial-nain-80-resin-iha-fulan-oin/ tatoli.tl Notísia 2023-02-21 DILI, 21 fevereiru 2023 — Ministru Defeza (MD), Filomeno Paixão de Jesus, informa ministéiru sei loke rekrutamentu ba membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) foun ba ofisiál hamutuk na’in 80-resin iha fulan oin tinan ne’e. “Atu rekruta duni forsa maibé rekrutamentu espesiál liu 80, sira ne’e okupa  ba ofisiál hodi okupa espesialidade téknika iha F-FDTL nia laran. Ezemplu, médiku, enjinéiru, topográfu, komunikasaun no iha fatin seluk ne’ebé ita presiza. Agora seidauk ita haree took fulan oin (loke rekrutamentu),” Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, tersa ne’e. Iha parte seluk, durante enkontru Ministru Defeza aprezenta ba Xefe Estadu kona-ba dezenvolvimentu iha área defeza no F-FDTL. “Ohin, ami enkontru ho Prezidente Repúblika atu informa liu-liu kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé hala’o iha defeza no F-FDTL durante tinan 2018 até agora iha governasaun VIII Governu Konstitusionál,” nia dehan. Governante ne’e dehan, progresu ne’ebé iha mak dezde asume hanesan Ministru Defeza ita haree katak dezenvolvimentu ne’ebé hala’o kontinua hosi 2018 ne’ebé halo planeamentu foun hasai diretiva ministeriál foun, hodi halo planeamentu estratéjiku militár ba F-FDTL hodi define misaun, reestudu ba misaun, halo estudu ba sistema forsa, kria sistema forsa hodi haree nia dispozitivu fahe ba Timor laran tomak. Durante enkontru, Prezidente Repúblika simu fó diretiva no orientasaun haree ba planeamentu ba oin sustentabilidade, kultura manutensaun, dixiplina, bein estár forsa sira-nian. CET husu sarani Katólika kumpre dever partisipa iha loron votasaun eleisaun Parlamentár https://tatoli.tl/2023/02/22/cet-husu-sarani-katolika-kumpre-dever-partisipa-iha-loron-votasaun-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-22 DILI, 22 fevereiru 2023 — Sekretariadu Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugál), husu sarani Katólika Timor-Leste (TL) atu kumpre dever nu’udar sidadaun di’ak hodi partisipa direita iha loron votasaun ba eleisaun Parlamentár tinan 2023 ne’e. Arsebispu Arkidoseze Metropolitana Dili, no hanesan Pró Prezidente CET, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB husu sarani sira kumpre dever nu’udar sidadun di’ak partisipa iha eleisaun parlamentár tanba haree no konsidera dekretu Prezidensiál númeru 9/2023 kona-ba loron eleisaun lejislativa ne’ebé sei realiza iha loron 21 fulan maiu tinan 2023, ne’ebe monu iha loron domingu. Don Virgílio, hateten, haree ba loron eleisaun ne’ebé monu iha loron domingu, hafoin rona preokupasaun sarani Katólika iha Timor-Leste kona-ba data refere, CET tetu ho atensaun hato’o ba sarani-sira hotu katak posizaun uma-kreda Katólika Timor-Leste mak respeita desizaun Prezidente Repúblika tuir dekretu Prezidensial númeru 9/2023. “Apela ba sarani katólika iha Timor-Leste atu kumpre dever nu’udar sarani di’ak hodi partisipa nafatin misa iha loron domingu tuir Santa Kreda nia hanorin, no husu sarani Katólika iha Timor-leste atu kumpri dever nu’udar sidadaun di’ak hodi partisipa direita iha votasaun ba elesaun lejislativa iha loron domingu,” Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, hateten liuhosi nota komunikadu ne’ebé Agência Tatoli, asesu kuarta ne’e. Don Virgílio, fó hanoin ba timor-oan sira hotu atu ezerse direitu partisipasaun polítika ho paz, domin no responsabilidade hodi respeita  malu nafatin iha eleisaun lejislativa ne’e, desde periodu kampaña polítika to’o loron votasaun. “Maromak haraik nafatin grasa no bensaun ba povo no rai doben Timor-Leste atu moris iha paz no hakmatek,” Don Virgílio dehan. Governu altera rezolusaun ne'ebé determina elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili https://tatoli.tl/2023/02/23/governu-altera-rezolusaun-neebe-determina-elaborasaun-planu-urbanizasaun-sidade-dili/ tatoli.tl Notísia 2023-02-23 DILI, 23 fevereiru 2023 – Konsellu Ministru aprova alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu n. u 15/2022, loron 6 fulan-abríl, atu determina elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Reis. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete haree ba sesaun oioin aprezentasaun no diskusaun públika nian sira, ne’ebé inklui ministériu no entidade relevante sira seluk ba elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili, hatudu sufisiente hodi garante partisipasaun ativa iha prosesu diskusaun. “Ho alterasaun ida-ne’e, maka hasai obrigatória pareser ba liña ministeriál sira ba realizasaun pareser eskritu nian ba Komisaun Konsultiva, kona-ba adekuasaun no konveniénsia ba proposta solusaun sira Planu Urbanu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Planu Ordenamentu”, ministru adianta, iha Palásiu Governu. Ho ida ne’e, adisiona mós posibilidade prorogasaun ho fundamentasaun no autorizasaun husi Ministru Planu no Ordenamentu ba prazu elaborasaun Planu Urbanizasaunun Sidade Dili, aleinde husi fulan 10 ne’ebé prevee ona. “Define mós katak tan motivu urjénsia, períodu diskusaun públika ba Planu Urbanizasaun Sidade Dili maka loron 30. Ne’e ita konsidera hanesan alterasaun laboot ida ne’ebé mak Konsellu aprova”, nia konklui. Iha 2022, Governu aprova ona projetu rezolusaun hodi halo determinasaun ba elaborasaun Planu Urbanizasaun Dili. Ministru Fidélis antes ne’e esplika katak Planu Urbanizasaun Sidade Dili maka planu uzu rai ne’ebé define konjuntu regra ne’ebé disiplina no orienta uzu, okupasaun no trasformasaun rai urbanu sidade, hodi tradúz objetivu, prinsípiu no estratéjia ne’ebé asume hosi Estadu, hodi hadi’a kualidade espasu urbanu no atu promove dezenvolvimentu funsaun no atividade urbana sira. Ezekutivu kria mós ona komisaun konsultiva ida, ne’ebé kompostu hosi diretor-jerál sira hosi departementu governamentál nian, ne’ebé relevante ba okupasaun no uzu territóriu, ne’ebé sei responsável ba akompañamentu traballu elaborasaun planu urbanu no ba aprezentasaun pareser eskritu ida ne’ebé koália kona-ba adekuasaun no konveniénsia solusaun proposta sira iha planu. CNR distribui kadeira roda 45 ba EhD fíziku iha Maucatar https://tatoli.tl/2023/02/28/cnr-distribui-kadeira-roda-45-ba-ehd-fiziku-iha-maucatar/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 COVALIMA, 28 fevereiru 2023 – Centro Nacional Rehabilitação(CNR), tersa ne’e, distribui kadeira roda 45 ba Ema ho Defisiénsia (EhD) fíziku iha postu administrativu Maucatar, munisípiu Covalima. “Ami mai iha postu administrativu Maucatar, munisípiu Covalima tanba ami identifika no distribui kadeira roda ba ema ho difisiénsia fíziku na’in-45,” Xefe ekipa CNR, Maria José Rodrigues Ximenes, hateten ba jornalista-sira iha aldeia lororai, suku Matai tersa ne’e. CNR distribui kadeira roda ne’e ho tipu hanesan kadeira roda ema ho difisiénsia, atu tuur no mós kadeira roda ema ho difisiénsia adultu no ba labarik atu soe foer boot ba iha sintina, ai-tonka no mós plastiku ba ain no liman. Kadeira roda ne’e distribui iha munisípiu Covalima, postu administrativu Maucatar kobre iha suku sira hanesan suku Belekasak, Matai, Ogues no Holpilat. Programa CNR distribui kadeira roda ba aldultu no labarik kobre ona iha postu administrativu Suai no agora iha postu administrativu Maucatar, munisípiu Covalima. Tuir planu, aleinde distribui kadeira roda ba ema ho difisiénsia iha postu administrativu Suai no Maucatar, sira-nia parte sei kontinua distribui ba postu administrativu sira seluk ne’ebé pertense ba munisípiu Covalima. “Iha Covalima ami kobre ona postu administrativu Suai no Maucatar, maibé postu sira seluk sei tama iha ami-nia planu no sei kobre hotu,” nia hateten. Aman hosi ema ho defisiénsia,  Gracindo Barreto Amarál, hato’o agradesimentu ba Centro Nacional Rehabilitação (CNR) tanba ho apoiu kadeira ne’e ema ho difisiénsia ne’e, nia oan Hipolito Gusmão Moniz bele uza. “Ha’u hato’o agradesimentu ba CNR apoia kadeira roda ba ha’u-nia oan durante ne’e dolar de’it iha rai. Ho apoiu kadeira roda ne’e bele lori ha’u-nia oan ba eskola,” nia dehan. Xefe suku Matai, postu administrativu Maucatar, João Gusmão, hato’o agradese ba CNR ne’ebé distribui kadeira roda ba ema ho difisiénsia fíziku sira iha Maucatar, ne’ebé kobre hotu suku haat ne’e. “Ha’u nu’udar autoridade lokál hato’o agradese ba ekipa CNR ne’ebé distribui kadeira roda ba ema ho difisiénsia fíziku sira. Fasilidade sira-ne’e depende ba sira-nia kondisaun kada indivu. Tuir dadus, CNR identifika ema ho difisiénsia iha postu administrativu Maucatar hamutuk na’in-115 no hosi númeru ne’e foin distribui kadeira hamutuk 45. Governu lansa programa subsídiu bolsa da mãe ba jerasaun foun iha Viqueque https://tatoli.tl/2023/02/28/governu-lansa-programa-subsidiu-bolsa-da-mae-ba-jerasaun-foun-iha-viqueque/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 VIQUEQUE, 28 Fevereiru 2023 — Governu liuhusi Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), tersa ne’e, halo lansamentu ba programa subsídiu Bolsa da Mãe jerasaun foun ba faze daruak iha munisípiu Viqueque. Vise Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Chandrawati Verdial. Imajen/ Vitorino Lopes da Costa “Ohin, ami abertura ofisial ba rejistu programa Bolsa da Mãe  Jerasaun foun faze daruak iha Sentru Saúde Komunitária iha Munisípiu Viqueque, inan isin-rua no labarik sira ho tinan 0-3 bele hahú ba rejistu iha postu saúde sira”, hateten Vise Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI ), Signi Chandrawati Verdial, hateten iha ámbitu lansamentu programa bolsa da mãe ba jerasaun foun, iha sentru saúde Viqueque-Vila, tersa ne’e. Bolsa da Mãe jerasaun foun mak programa transferénsia osan husi sistema asisténsia sosiál ne’ebé kompostu ba subsídiu $15.00 kada fulan ba inan isin-rua sira durante períodu kous no $20.00 kada fulan ba labarik tinan zero to’o tinan tolu (0-3) no sei kontinua to’o labarik tinan neen (6), ho suplementu adisionál $10.00 kada fulan bainhira labarik ho moras króniku no   defisiénsia. Programa ne’e fornese akonsellamentu kona-ba saúde husi pesoál saúde sira inklui ba kuidadu saúde durante períodu isin-rua, periódu primeira infánsia inklui imunizasaun, nesesidade hahán nutrítivu ba família no prátika ijéniku no sanitazasaun. Nune’e, MSSI destaka ona pesoál rejistu sira  ba postu saúde hotu-hotu hodi rejista inan isin-rua no  labarik tinan tolu mai kraik iha munisípiu  liman hanesan Ainaro, Bobonaro, RAEOA, Covalima, Liquiça, Manatuto no Covalima. Governo lansa programa ida-ne’e ho objetivo hamenus mukit liuhusi hadi’ak nutrisaun no saúde, reduz ra’es badak no aumenta rendimentu família. Aleinde  ne’e, família atu sosa no han hahán oioin ne’ebé saudavel, konsulta ante-natál (ANC) dala-ualu no pos-natál (PNC) dala-haat, vizita fasilidade saúde hodi hetan imunizasaun no monitoriza kreximentu. Bolsa da Mãe  Jerasaun Foun mak programa transferénsia osan ne’ebé estabelese ho Dekretu Lei númeru 22/2021 loron 10 Novembru. Programa ne’e hahú ona iha munisípi Ainaro, Bobonaro, no RAEOA, iha tinan 2022. Sei haluan ba iha Covalima, Liquiça, Manatuto no Viqueque iha tinan 2023 no neineik ba iha territóriu tomak. Iha fatin hanesan, Diretór Serbisu Saúde Munisípiu Viqueque, Pedro  da Silva  Ferreira, akresenta  programa ne’e iha kooperasaun ho Ministériu Saúde (MS) no MSSI hodi garante saúde públika iha Timor-Leste. “Ha’u espera ba oin serbisu ba rejistrasaun bolsa da mãe ba jerasaun foun nian iha munisípiu Viqueque sei la’o susesu. Karik ba tereñu maka ofisiál bolsa da mae enfrenta buat ruma konsulta ho pesoal saúde sira, nune’e serbisu koordenasaun la’o nafatin ho di’ak”, nia afirma. Iha abertura ne’e ofisial bolsa da mae jerasaun no pesoal saúde sira rejista benifísiariu  na’in tolu kompostu husi bebe ho kondisaun difisiente na’in-ida, no bebé ida  ho kondisaun normal no inan isin-rua na’in-ida Entretantu, Adiministradór Munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, afirma programa bolsa da mãe hahú implementa iha tinan kotuk no daudaun kontinua implementa iha munisípiu Viqueque. “Ha’u hanoin programa ida-ne’e ajuda inan isin-rua sira iha munisípiu Viqueque hodi hetan subsídiu sira bele hadi’a nutrisaun ba inan no oan sira nian. Nune’e ita-nia jerasaun sira tuir mai bele isin di’ak no saudavél”, nia hato’o. Suku Bobokase prioritiza ajenda haat liga ba programa Suku Amasat https://tatoli.tl/2023/02/28/suku-bobokase-prioritiza-ajenda-haat-liga-ba-programa-suku-amasat/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 OÉ-CUSSE 28 fevereiru 2023 – Xefe suku Bobokase, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e prioritiza ona ejenda ona haat hodi implementa iha suku kona-bá Programa Suku Amasat. “Ami-nia programa prinsipál haat ami ajenda ona atu implementa, primeiru maka saúde, agrikultura, jestaun suku no edukasaun,” Xefe suku Bobokase, Sebastião Cob, informa ba jornalista sira iha sede suku Bobokase, segunda ne’e. Nia esplika, ajenda haat ne’e iha sub-programa barak, entaun programa sira-ne’e autoridade hamutuk ho estrutura suku no bairru sira diskute ona, tanba iha 2020 suku Bobokase, tama iha suku preparativu seidauk tama iha suku tarjetu ba programa Suku Amasat. “Ami só tama iha preparasaun, ne’e duni, ami mós prepara tinan ne’e parese ami tama ona, ne’e maka programa prinsipál haat ne’e ajenda no hetan ona konkorda iha suku atu implementa iha futuru sai suku tarjetu,” nia katak. Autoridade komunitáriu ne’e esplika, setór edukasaun, labarik hotu-hotu iha suku Bobokase tenke asesu edukasaun tenke ba eskola, ambiente eskola tenke moos, kooperasaun serbisu hamutuk ho entidade hotu-hotu atu trata problema sosiál ne’ebé akontese. Hanesan eskola aat, menus mobiliáriu, menus bee-moos, nune’e hamutuk fó solusaun, depois atu haree no tau matan komunidade semak nia oan la tama eskola, ida-ne’e sei presiza klarifikasaun hosi inan-aman. Setór saúde, iha atividade barak tenke serbisu, feto hotu-hotu liuliu inan isin rua tenke simu imunizasaun, komunidade obrigatoriamente tenke asesu fasilidade saúde tanba Governu oferese gratuita, nune’e mós ba labarik kuandu kondisaun moras inan-aman tenke lori ba konsulta iha fasilidade saúde, uma hotu-hotu tenke iha hariis fatin, iha uma oin tenke iha lixu fatin. Setór agrikultura, setor ida-ne’e liga mós ambiente ninian, kada uma-kain nia to’os tenke halo lutu, no kuda ai-fuan ne’ebé rezulta ekonomia, hanesan hudi, talas, derok, ai-farina fehuk no ai seluk tán. “Asuntu pripridade iha setór agrikultura maka ami sei halo konservasaun ba bee-matan sira iha suku, tanba ne’e hanesan rikosoin natureza nian, ami sei estabelese regulamentu suku ba lere to’os nian, atu halo to’os dook hosi bee-matan sira, no kuidadu mós área protejida hotu, ne’ebé ami-nia preparasaun la’o ona, tanba autoridade finansia kada suku hetan rihun $2, atu dezenvolve suku rasik, entaun ita tenke iha planu,” nia katak. Nia hatutan, setór agrikultura iha buat programa barak, sei hala’o iha suku Bobokase, hanesan pekuária, limita movimentu animál iha estrada, animál hotu-hotu tenke iha luhan, tenke simu vasinasaun, hahú hosi manu, karau no fahi. Kona-bá jestau suku, ne’e sei foku ba administrasaun suku nian, tán ne’e maka iha foin daudaun hahú prepara ona, halo estakamentu kada bairru sira hotu, karik iha vizita ruma hosi nai ulun sira, bele iha koñesimentu fatin no bairru sira iha suku Bobokase. “Agora dadaun ne’e ami sei analiza loloos fatin turizmu atu tau iha ne’ebé, ami sei identifika fatin importante sira iha suku laran, entaun ajenda prinsipál haat ne’e maka ami hahú prepara daudaun ona atu implementa iha futuru sai tarjetu ba Programa Suku Amasat,” nia afirma. Tuir nia, tanba objetivu hosi implementasaun Programa Suku Amasat, kada suku tenke serbisu maka’as atu oinsá suku ne’e bele sai matak no dezenvolve iha setór sira. “Materiál balu ami halo ona estakamentu ne’e ami halo tiha ona, maibé sei koloka fatin no bairru idak-idak, tanba antes ne’e suku Bobokase mós hetan ona subsídiu hosi Autoridade RAEOA hamutuk rihun $2, ne’e maka ami hahú uza daudaun ne’e, hanesan preparasaun ba futuru sai suku tarjetu,” nia katak. Entretantu, totál populasaun iha suku Bobokase hamutuk 3.105 komposta hosi mane 1.592 no feto 1.513 mai hosi aldeia Fatubijae no Bihala. Tempu badak, Governu halo pagamentu ba reklamante subsídiu $200 https://tatoli.tl/2023/02/28/tempu-badak-governu-halo-pagamentu-ba-reklamante-subsidiu-200/ tatoli.tl Notísia 2023-02-28 VIQUEQUE, 28 fevereiru 2023 — Vise Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI ), Signi Chandrawati Verdial, informa tempu badak nian laran Governu halo pagamentu ba lista reklamante sira ba subsídiu fim do ano ho montante $200. “Ami hahú verifika lista reklamante ka uma-kain sira ne’ebé seidauk simu subsídiu fim do ano $200 iha tinan kotuk, daudaun ne’e prosesa atu halo pagamentu”, Vise Ministra ne’e hateten ba jornalista sira, iha salaun administrasaun munisípiu Viqueque, tersa ne’e. Governu liuhosi ekipa tékniku sira halo hela verifikasaun ba lista reklamante sira tanba lista balu dupla no balu simu ona, maibé sira-nia naran sei sai iha lista reklamante. “Iha prosesu verifikasaun ne’e, ho durasaun semana-rua hanesan ne’e, bainhira prosesu verifikasaun hotu, ami sei halo pagamentu ba benifísiáriu reklamante sira iha teritóriu laran tomak”, nia hato’o. Lista reklamante husi teritóriu nasionál ho uma-kain na’in-8.812. Enkunatu munisípiu Viqueque iha lista reklamente purvolta uma-ka’in na’in-112. Molok ne’e, benefisiáriu ba subsídiu fim do ano iha munisípiu Viqueque lista uma-kain-23.671 kompostu husi postu administrativu Lacluta 2.321, Ossu 5.740, Uatucarbau 2.147, Uatulari 6.014 no Viqueque vila 7.449. Alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 37/2022, loron 25 maiu, kona-ba subsidiu fim do ano ba uma-kain, prosede ba atribuisaun subsídiu $200 ba kada uma-kain hotu iha territóriu Timor-Leste. Artigu 2 iha dekretu-lei hanesan mensiona katak benefisiáriu sira ba subsidiu ne’e hanesan uma-kain sira ne’ebé rejistadu ona iha livru rejistu iha suku iha teritóriu nasionál tuir termu previstu iha diploma ministeriál númeru 49/2017, loron 23 agostu. Uma-kain ne’ebé sai benefisiáriu ba hirak ne’ebé rejistadu ona iha livru rejistu uma-kain to’o loron 28 agostu 2022. Fórum Komunikasaun Munisípiu Lautém la funsiona tanba estrutura la sólidu https://tatoli.tl/2023/03/01/forum-komunikasaun-munisipiu-lautem-la-funsiona-tanba-estrutura-la-solidu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-01 DILI, 01 marsu 2023 – Forúm Komuikasaun Munisípiu Lautém (FKML) la funsiona ho di’ak tanba estrutura la sólidu, maske forúm ne’e iha vizaun no misaun, regulamentu, estrutura, rekursu, orientasaun servisu, planu servisu, hakarak dezenvolve profisionalizmu, hakarak hamoris kultura servisu, hakarak hatudu asaun no hakarak hamoris komunikasaun ne’ebé efetivu. “Durante tinan rua ou tolu FKML la iha atividade ho razaun, iha estrutura laran servisu ho voluntáriu, ho ida ne’e mak balun ba halo servisu seluk iha rai-liur no balun mós iha rai-laran. Ida ne’e hatudu servisu la sólidu ona, entaun só ha’u mesak de’it labele atu aselera servisu sira hotu”, Prezidente FKML, Norma dos Santos Marques, afirma ba Agência TATOLI iha Faról. Nia subliña, estrutura FKLM iha ema na’in-10 maibé bainhira iha konvokatóriu ruma atu trasa planu ba atividade forum nian, barak mak la hola prezensa, maske komunikasaun iha. Fukun ne’e iha ne’ebé mak ema laiha, nia responde, iha buat balun ne’ebé konfidensiál atu la presiza fó sai, maibé internalmente, hanesan responsável sempre konvida estrutura atu koalia asuntu ida ne’e maibé hothotu iha razaun no ikus mai abandona servisu hotu. “Durante ne’e ami iha buat ruma ne’ebé konfidensiál oituan no la presiza fó sai, maibé internálmente ha’u sempre halo kontaktu ho sira, fó konvite ba sira atu hala’o enkontru ruma maibé sira maioria la marka prezensa, tanba ida-idak ho nia razaun”, nia haklaken. Prezidente ne’e rekoñese durante ne’e iha estrutura laran mosu dezentendimentu balun, maibé ida ne’e normál, ho ida ne’e mak momentu realiza reuniaun urjente iha Fatuada Dili, estrutura sira la marka prezensa. “Iha duni dezentendimentu balun iha estrutura laran, maibé ba ha’u ne’e normál, ho nune’e mak ha’u marka reuniaun ida iha Fatuhada maibé estrutura la marka prezensa kompletu, ida ne’e mak prezudika hosi prosesu administrativu, maibé buat hotu liu ona, ba oin ha’u espera sira bele mai kontaktu malu internalmente atu bele atu hateke ba oin”, nia afirma. Nia kompromete sei liga ba membru estrutura hotu liuliu ba vise na’in-haat ho Sekretariu Jerál atu tur hamutuk hodi rezolve problema internál ne’ebé iha. “Ha’u sei kontaktu sira hotu ne’ebé tur iha estrutura atu ami koalia ba malu kona-ba fallansu ne’ebé iha, tempu mak ha’u seidauk bele determina mais ha’u sei kontaktu”, nia revela. Iha informasaun dehan pesoál balun uza naran FKML hodi husu kontribuisaun, responsável hatan, hanesan prezidente iha informasaun maibé ida ne’e konfidensiál, tanba ne’e la permite fó sai no estrutura tur hamutuk mak bele koalia. “Iha informasaun ema balu utiliza naran FKML ba buka osan ita iha informasaun maibé konfidensial ha’u premite estrutura tur hamutuk mak bele ko’alia”, nia esplika. Maske nune’e, nia seidauk fó sai loloos ba públiku tanba seidauk iha evidénsia ne’ebé forte no sei konsidera segredu. Ida ne’e kabé ba estrutura mak bele koalia ba malu no la presiza fó sai ba públiku. Membru hosi estrutura balun konfesa katak responsável la entrega dokumentu ba sekretariadu atu kontinua halo servisu, nia fó resposta, asuntu konfidensiál sira  relativamente ho kestaun finansiamentu ne’ebé kontribuidu (Estudante sira no NGO) atu uza hodi realiza iha asembleia jerál, estrutura presiza tur hatumuk mak koalia relatóriu, la’os naran hateten ba públiku. “Loloos buat sira ne’e hotu, ita tur hamutuk mak koalia, maibé hotuhotu la marka prezensa, ha’u atu halo prosesu ne’e oinsa”, nia esklarese. Iha ka la’e, osan restu ho kontribuisaun ne’ebé mak sei la’o, nia dehan orsamentu ba programa FKML nian laiha ona no estrutura husu kontribuisaun maibé ema la apoia, finanseiru agora fraku tebes, dala barak husu kontribuisau maibé ema la kontribui, ida ne’e mak prezudika atividade organizasau nian. “Aproveita oportunidade ida ne’e hakarak relata ba nível estrutura sira, kaik balun disponivel iha tempu badak nia laran ita hasoru malu ko’alia, ha’u nia númeru sei iha bele kontaktu direta atu ita marka loron, ita hasoru malu koalia lakuna sira ne’ebé iha atu la’o ba oin”, nia konfesa. Tuir responsável, maske estrutura hotuhotu hala’o atividade privadu dúke atividade FKML la signifika organizasaun ne’e lakon ona iha nasaun ne’e. “Liuhosi oportunidade ida ne’e ba estrutura sira, iha tempu besik ami bele hasoru malu fali hodi diskute no hala’o atividade sira ba oin”, nia afirma tan. Nia friza, estrutura nia mandate bazea ba estatuta organizasaun besik hotu ona tanba estrutura ne’e rasik asume kargu liuhosi kongresu iha novembru 2021 ba períodu tinan haat. Se estrutura la ativu ona, saida mak sei halo, nia hatan, simplemente konvida nafatin estrutura atu deside, karik bele halo fali reestruturasaun, ba organizasaun nia sustentabilidade estrutura bele deside ida ne’e. “Ba ha’u simples liu, bainhira estrutura tur hamutuk ona deside halo mudansa ba estrutura ita hotu tuir, importante mak halo servisu ho másimu ba servisu administrasaun nian. informasaun balu dehan sira kontaktu ha’u dehan laiha tempu ne’e laloos, ha’u la hatene horibainhira mak sira kontaktu ha’u mak ha’u la disponível, ha’u mak kontaktu sira mais sira mak la disponível ne’e iha”, nia hakotu. Prezidente FKML rekorda, iha programa prioritáriu sira ne’ebé definidu durante mandatu mak atu konklui estatutu ne’ebé antes ne’e la konsege finaliza iha asembleia jerál dahuluk, rekonstrusaun ba Lé Ziaval, harmonizasaun luta libertasaun pátria no planu urbana. IGEADI simu pedidu normalizasaun estrada 52 iha Bobonaro https://tatoli.tl/2023/03/02/igeadi-simu-pedidu-normalizasaun-estrada-52-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 BOBONARO, 02 marsu 2023 – Institutu Jestaun Ekipamentu Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura, Institutu Públiku (IGEADI,I.P, sigla portugés), Brigada Maria-Tapo, daudaun ne’e simu ona pedidu normalizasun estarada iha fatin 52 liga ba sentru votasaun iha munisípiu Bobonaro. “Ami simu pedidu iha Maliana de’it 52, fatin ida ami atu tama, prepara ba eleisaun nian ne’e,” Xefe Brigada Mari-Tapo IGEADI, Costódio Perreira, informa ba jornalista sira iha Leo-Lima, kinta ne’e. Enkuantu Brigada Maria-Tapo nia área responsabilidade mak hosi Fatumea, munisípiu Covalima, postu administrativu Hatulia, munisípiu Ermera no postu administrativu neen iha munisípiu Bobonaro. Daudaun ne’e IGEADI Brigada Mari-Tapo iha ekipamentu pezadu hamutuk tolu komposta hosi loeder ida, eskavatór no buldozer ida iha hela Leo-Lima no Batugade,, ekavatór rua iha postu administrativu Lolotoe no tolu iha hela Suai, Fatumea. Tanba ne’e Costódio garante katak, molok tama eleisaun parlamentár 21 fulan-maiu tinan 2023 ne’e sei normaliza hotu ona kondisaun estrada sira-ne’ebé hetan estragu. “Ami fiar katak bele, presiza mós apoiu hosi parte balu, ne’e mak hanesan daudaun ne’e kompañia balu hakarak tama, bele tama daudaun ona atu ami bele haree fali seluk,” nia promete. Enkuantu antes ne’e, Diretór STAE munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, hateten presiza hadi’ak estrada iha fatin 36 ne’ebé mai hosi postu administrativu Atabae iha tolu, Balibo haat, Bobonaro 13, Cailaco hitu, Lolotoe lima no postu administratrivu Maliana haat. Tuir dadus STAE munisípiu Bobonaro planeia sei estabelese sentru votasaun 150 no estasaun votu 170, komposta hosi Atabae sentru votasaun 14 no estasaun votu 16, Balibo sentru votasaun 22 no estasaun votu 26. Nune’e mós Bobonaro sentru votasaun 46 no estasaun votu 50, Cailaco sentru votasaun 17 no estasaun votu 18, Lolotoe iha sentru votasaun 17 no estasaun votu 18 no postu administrativu Maliana iha sentru votasaun 34 no estasaun votu 42. Komunidade Molop hetan ‘asu dada mate-isin ida’ https://tatoli.tl/2023/03/02/komunidade-molop-hetan-asu-dada-mate-isin-ida/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 BOBONARO, 02 marsu 2023 – Komunidade aldeia Lonlolo, suku Molop, postu administrivu Bobonaro, munisípiu Bobonaro, kinta ne’e hetan asu dada mate-isin labarik mane ida idade tinan 10. Xefe aldeia Lonlolo, suku Molop, José Artur de Jesus, haktuir ohin dadeer tuku 10:00 komunidade nia asu dada uluk matebian nia ain mai dapur laran, uma-na’in tama sudi ahi mak foin hetan asu haan hela. “Ha’u rasik ho komunidade, labarik sira ami kontaktu ba suku viziñu sira, depois mak ami sai ba buka, agora ami hetan ona nia isin mate, agora ha’u mai foti lona atu lori ba uma ne’e mak agora ha’u iha dalan hela,” nia informa ba Jornalista Tatoli, liuhosi telefónika. Enkuantu lideransa kumunitária ne’e esklarese, matebian orijen hosi suku Leber, postu administrativu Bobonaro, munisípiu Bobonaro. “Ami-nia Ofisiál Polísia Suku mak fahe tiha informasaun ne’e ba iha xefe suku Leber, agora sira dehan to’o mai ona, ne’e mak agora ami sei hein hela, sira dehan sei iha dalan hela,” nia katak. Enkuantu dadaun ne’e parte seguransa no komunidade suku Molop kontinua hein hela mate-isin ne’e, nune’e bele entregra ba família, maibé kona-bá motivu hosi labarik ne’e nia mate, to’o agora parte autoridade lokál no komunidade sira seidauk hatene loloos. Korrente bee-mota TL-Indonézia kontinua ameasa ponte Nunura https://tatoli.tl/2023/03/02/korrente-bee-mota-tl-indonezia-kontinua-ameasa-ponte-nunura/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 BOBONARO, 02 marsu 2023 – Hafoin akontese udan-boot hahú kedas semana ikus fulan-fevreiru nian to’o agora halo korrente bee-mota hosi parte fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia kontinua fó ameasa ba estrutura ponte Nunura, aldeia Manu-Aman, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Enkuantu akontesimentu korrente bee-mota sobu barrajen iha ponte refere akontese dezde iha fulan-janieru ne’e kedas. Gabiaun ne’ebé governu anteriór Instala iha mota-ninin hodi protepe ponte Nunura, korente bee-mota hahú sobu ona. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz. Abitante iha área Nunura, aldeia Manu-Aman, Paul Perreira, hateten ponte rerfere kontinua hetan amesa tanba barrajen ka gabiaun iha mota-ninin bee sobu no balu lori lakon hotu ona. Relasiona asuntu ne’e, husu ba Ministériu Obras Públika (MOP) atu aselera prosesu reabilitasaun nune’e bainhira udan tún nafatin, labele akontese tán situasaun sira seluk ne’ebé la espera. “Se ida-ne’e mak estadu ka Governu la prevene agora, entaun ne’e impkatu boot ba ponte rohan ne’e kotu, estadu ka governu hasai osan boot liután, tanba ne’e mak duké hasai osan boot liu, entaun ita prevene kedas fulan idakka rua nune’e salva tiha,” nia ko’alia iha fatin akontesimentu, kinta ne’e. Abitante aldeia Manu Aman iha área Nunura ne’e akresenta, alende ameasa estrutura ponte, korrente mota mós estraga komunidade nia natar kuaze ektare hitu no fó ameasa ba besi-riin liña elétrika tolu ne’ebé instala besik mota-ninin. Nia hatutan, natar hirak-ne’e hetan ameasa, tanba governu Indonézia kontrui oan moru protesaun ne’ebé forte nune’e bainhira bee mota tún tebe fali mai parte Timor-Leste nian, entaun rezulta bee no rai-henek sa’e tomak ba komunidade nia natar to’o ohin loron agrikultor sira abandona hela. “Ami husu ba governu ka estadu ida-ne’e, tau-matan lalais ba fulan ida rua nia laran ne’e, nune’e salva ami-nia to’os fatin no natar fatin, maibe agora udan la fó fatin,” abitante ne’e fó hanoin ba Governu. Uma-kain 65 iha suku Liurai asesu ba eletrisidade https://tatoli.tl/2023/03/02/uma-kain-65-iha-suku-liurai-asesu-ba-eletrisidade/ tatoli.tl Notísia 2023-03-02 AILEU, 02 marsu 2023 –  Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no Prezidente Eletrisidade Timor-Leste (EDTL, sigla portugés), Paulo da Silva, ohin halo inagurasaun ba projetu elétriku hodi fó naroman ba uma-kain hamutuk 65, iha suku Liurai, postu administrativu Remexio, munisípiu Aileu. Xefe Governu fó parabéns ba Ministru Obras Públikas Abel Pires da Silva, Prezidente EDTL no populasaun iha suku Liurai, tanba bele finaliza ona projetu refere iha fulan ualu nia laran. “Ha’u hakarak apelu ba populasaun hotu, iha suku Liurai, hodi uza eletresidade ho kuidadu, tanba risku tebes ba ki’ikoan sira no ida ne’e akontese iha fatin barak”, Taur Matan Ruak dehan, iha nia diskursu, iha serimonia inaugurasaun ba projetu elétriku, iha sede suku Liurai. Xefe Ezekutivu ne’e mós husu ba abitante sira wainhira laiha koñesimentu hodi halo instalasaun, bele kontaku ba tékniku EDTL hodi fó apiou, atu nune’e labele fó risku ba ema. Iha fatin hanesan, Prezidente EDTL informa katak projetu refere iha pakote rua (2) ne’ebé implementa iha suku Hera, postu administrativu Kristu Rei, munisípiu Dili no Suku Liurai. Paulo da Silva lembra katak tuir lolos Primeiru-Ministru halo lansamentu iha fulan maiu, tinan kotuk, maibé hein mobilizasaun ekipamentu husi Indonézia to’o iha Timor-Leste mak bele inísia projetu ne’e. “Nune’e, ohin loron oportunu inaugura projetu refere atu populasaun sira bele asesu ba eletrisidade”, nia hateten. Total uma-kain 65 mak asessu ona ba eletresidade no na’in hitu (7) sedauk bele, tanba distánsia. Maibé, garante katak ekipa tékniku husi EDTL bele finaliza iha tempu badak. “Depois inaugurasaun, benesiáriu sira iha suku ne’e sei uja gratuita durante fulan ne’en nia laran. Ekipa EDTL sei monta pré-pagu atu komunidade sira mós bele kontrola, prevene ahi lakan iha loron tomak atu ne’e tékniku bele halo manutensaun ba mákina EDTL nian”, esplika dirigente EDTL. Husu ba populasaun sira taka eletrisidade kuandu la presija, husu ba alin ki’ikoan sira atu labele uja fatuk hodi tiru isolatór sira iha airin leten, tanba senakfera ahi labele fó naroman. “Apelu mós ba populasaun sira atu labele kesi animál ba fiu eléktriku, tanba bele halo airin monu no eletresidade labele lakan. Husu mós ba inan-aman sira katak labele halo instalasaun elétrika Xefe Suku Lirurai, Jacinto da Costa, haktuir katak suku refere iha total família hamutuk 137 no populsaun 689, husi númeru ne’e 65 uma-kain mak benefisia ba projetu eléktriku. Hakarak agradese ba Governu, tanba instala ona elétrika iha suku ida ne’e, hafoin Timor-Leste restaura nia independénsia ba dala 20. “Ami agradese mós ba Primeiru-Ministru, tanba iha ita bo’ot ninia governasaun mak fó estrada, be’e moos, eletrisdade, no seluk-seluk tan”, Jacinto da Costa apresia. Nune’e mos, Maria Mesquita hanesan komunidade iha aldeia Cotomori, suku Liurai, sente kontente tebes, tanba bele asesu ba eletrisidade. “Durante ne’e ami nia ahi la lakan no triste los, tinan 20 nia laran ami uja de’it Tenaga Surya ne’ebé mak ami hola rasik”, dehan Maria Mesquita. Iha serimónia lansamentu ne’e partisipa husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva, Prezidente EDTL, Paulo da Silva, autoridade lokál no populasaun sira iha suku Liurai. PNTL Bobonaro husu joven sira kontribui ba pás iha selebrasaun Páskua https://tatoli.tl/2023/03/06/pntl-bobonaro-husu-joven-sira-kontribui-ba-pas-iha-selebrasaun-paskua/ tatoli.tl Notísia 2023-03-06 BOBONARO, 06 marsu 2023 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) komandu munisípiu Bobonaro husu ba komunidade no joven sira atu hadame malu hodi kontribui ba pás iha selebrasaun festa Páskua iha tinan ne’e. Komandante Operasaun PNTL Munisípiu Bobonaro, Inspetór Xefe Sabino de Araújo, orienta ona membru sira halo patrullamentu másimu iha selebrasaun festa refere to’o remata. “Komandu munisípiu Bobonaro nian hato’o ba joven sira hotu no inan-aman sira, ita atu selebra loron páskua ida-ne’e ho di’ak, presiza ita hotu nia kontribuisaun no apoiu atu nune’e labele mosu buat-ne’ebé mak la’ós ita-nia hakarak,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, segunda ne’e. Maibé tuir nia, presiza mós entidade hotu-hotu atu koopera ho autoridade seguransa hodi nune’e bele asegura atividade ne’e bele la’o ho di’ak no susesu. “Ha’u hanoin medida no atuasaun Polísia nian sei la tolera ba sidadaun ne’e atu disturbiu situasaun ne’e sai la di’ak. Dala -da tán komandu sei la tolera grupu ne’ebé mak iha intensaun atu kria instabilidade iha munisípiu ida-ne’e,” Inspetór xefe ne’e apela. Iha loron 04 marsu liubá, komandu munisípiu Bobonaro halo enkontru ho komisaun organizadora hodi halo preparasaun ba festa páskua, inaugurasaun salaun katedrál Maliana no serimónia ordenasaun Frater na’in-haat ba Diákonu. Iha enkontru ne’e parte komandu husu komunikasaun ho komisaun organizadora atu identifika bainaka sira mai munisípiu seluk no kapitál Dili inklui família hosi frater na’in-haat ne’e atu partisipa iha selebrasaun festa refere. “Sira komisaun mós fó ona resposta katak dia 22 abríl família sira komesa iha-ne’e tanba serimónia ne’ebé atu realiza ne’e akontese iha dia 25 abríl, entaun ida inklui ona iha ona ami-nia planu ba selebrasaun loron páskua nian,” nia katak. Dezenvolvimentu infraestrutura nesesariu ba progresu turizmu iha Ataúro https://tatoli.tl/2023/03/08/dezenvolvimentu-infraestrutura-nesesariu-ba-progresu-turizmu-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 ATAÚRO, 08 marsu 2023 – Administradór Munisípiu Ataúro, Domingos Soares hateten, dezenvolvimentu infraestrutura hanesan Portu no Aeroportu importante ba progresu no dezenvolvimentu setór turizmu iha illa Ataúro. “Ita-nia objetivu mak atu dezenvolve illa ida ne’e sai destinasaun turístiku. Entaun, ita tenke prepara kondisaun para bele atinji ita-nia alvu,” Administradór Domingos hato’o kestaun ne’e iha Munisípiu Ataúro, kuarta semana ne’e. Autoridade munisipál ne’e dehan, atu fasilita movimentu transporte aero no marítima ba-mai Ataúro, kondisaun infraestrutura sira tenke adekuadu no seguru. Enkuantu, Governu aloka ona orsamentu hamutuk millaun 13 USD ba Fundu Espesiál Dezenvilvimentu Ataúro hodi finansia projetu dezenvolvimentu infraestrutura bázika sira hanesan portu, aeroportu, bee no saneamentu, estrada, eletrisidade no seluktan. “Ita-nia konsentrasaun agora haree liubá dezenvolvimentu portu no aeroportu uluk. Hafoin, mak ita hakat ba bee, estrada no eletrisdade,” Nia hateten. Líder másimu Munisípiu Ataúro ne’e informa, estudu viabilidade ba portu no aeroportu Ataúro hahú realiza ona. “Konsellu Admimistrasain Fundu Espesiál lidera husi Ministru Planu no Ordanamentu Territoriál, José Reis mak sei lidera prosesu tomak.” Nia rekoñese, Ataúro iha potensialidade turizmu boot, tantu iha rai-maran no tasi okos, entaun presiza iha dezenvolvimentu infraestruturea adekuada hodi atrai turista vizita Ataúro. Atualmente Ró Nakroma mak halo operasaun, tula pasajeiru ba no mai Ataúro kada sábdu. Enkuantu iha mós Ró Success ne’ebé iha koopersaun ho parseiru sira hodi halo operasaun kada tersa no sesta. Entretantu, iha mós Ro Dragon ne’ebé mak tula pasajeiru ba-mai Ataúro, semana ida dala rua – kinta no sábadu. Iha sorin seluk, iha mós iha Voo ba-mai Ataúro, ho aviaun ki’ik ne’ebé mak ajuda husi Mission Aviation Fellowship. Voo ba-mai Ataúro monu iha loron – segunda, kuarta no sesta. Ataúro nu’udar munsípiu espesiál ne’ebé ho ninia totál populasaun hamutuk 11.744, kompostu husi mane hamutuk 5.715 no feto 5.509. Komisaun Reguladora Arte Marsiál transforma ba institutu públiku https://tatoli.tl/2023/03/08/komisaun-reguladora-arte-marsial-transforma-ba-institutu-publiku/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Konsellu Ministru aprova projetu dekretu-lei ida ne’ebé aprezenta hosi Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, kona-ba kriasaun Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM), I.P., no aprova ninia estatutu. “Projetu dekretu-lei ne’e ho objetivu atu hametin pozisaun Komisaun Reguladora Arte Marsiál, diploma ne’e halo transformasaun KRAM nian ba institutu públiku ho autonomia téknika, administrativa, finanseira no patrimóniu rasik”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, haktuir hafoin reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Governante ne’e hatete institutu públiku ida-ne’e sei iha misaun atu regula no fiskaliza ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál hodi haree liu ba dezenvolvimentu fíziku no mentál husi indivíduu sira, hodi kontribui ba promosaun sidadania ativa, inkluzaun sosiál no laiha violénsia. Bá oin, komisaun sei iha atribuisaun área importante tolu, hanesan kontra-ordenasionál, hodi sai responsavel atu halo instrusaun ba prosesu kontra-ordenasaun sira-nian no atu aplikasaun sira-nia sansaun, iha área dixiplinár no iha fiskalizasaun ba federasaun sira ne’ebé ho utilidade públika desportiva, tuir lejizlasaun ne’ebé vigora hela. Prevee mós katak ezersísiu ba atribuisaun KRAM sei regulamenta tuir-mai no katak parte ida husi ninia funsaun sira, bá oin, sei ezerse hosi sira-nia federasaun rasik, hafoin ninia estatutu ne’e hetan rekoñesimentu. MNEK sei haruka diplomata 19 destaka iha rai-li'ur https://tatoli.tl/2023/03/08/mnek-sei-haruka-diplomata-19-destaka-iha-rai-liur/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 09 marsu 2023 – Diresaun Nasionál Rekursu Umanu, Sekretaria-Jerál, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) organiza indusaun ba Primeiru Grupu Diplomata tinan 2023, hamutuk ema na’in-19, ne’ebé mak sei koloka iha Konsuladu-Jerál Timor-Leste iha Bali, Darwin no Sídney ho Embaixada Timor-Leste balun iha Jakarta, Malázia, Filipinas, Vietname, Koreia Súl, Japaun, Kuba no Maputu. “Indusaun ne’e hala’o ho objetivu atu prepara ho di’ak funsionáriu hirak ne’ebé selesionadu ba faze dahuluk, iha tinan ida ne’e, sira hala’o ona sira knaar nudar diplomata atu bele reprezenta Timor-Leste iha mundu ho dignu”, tenik iha komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Durante indusaun ne’e, diplomata sira mós hetan matéria aprezentasaun oin-oin, hanesan introdusaun kona-ba polítika MNEK, informasaun kona-ba polítika rai laran, oinsa atu hala’o relasaun diplomátika iha rai liur ho sessaun ida atu familiariza diplomata sira kona-ba fatin ka misaun ne’ebé sira atu koloka ba. Kona-ba introdusaun polítika MNEK nian, formadór sira aprezenta matéria kona-ba lei órganika MNEK nu’udar dokumentu importante ne’ebé sei orienta mós diplomata sira nian lalaok no koordenasaun hosi rai liur ho kapital. Aleinde ne’e, sensibiliza mós diplomata sira kona-ba sira nian papel no responsabilidade atu kontinua tane’e a’as valor no espíritu patriótiku ho disiplina bainhira reprezenta estadu no nasaun iha rai liur atu fasilita sira nian misaun iha rai liur ho di’ak. Iha faze daruak kona-ba polítika rai laran, formadór sira esplika  no fó hanoin ba diplomata sira katak atu reprezenta estadu ho di’ak no dignu, importante tebes atu kuñese ho di’ak perfil nasaun ne’ebé diplomata sira atu reprezenta no intende ho di’ak no lolos polítika interese estadu ho nasaun, nune’e, diplomata sira bele artikula ho di’ak informasaun hirak ne’ebé relasiona ho interese Estadu. Entretantu, formadór sira mós atualiza diplomata sira kona-ba progresu ikus Timor-Leste nian adezaun atu sai nu’udar membru plenu ba ASEAN no asuntu sira kona-ba fronteira rai maran no tasi, inklui mós informasaun ikus kona-ba explorasaun rekursu enerjétika iha tasi Timor. Tuir komunikadu, atu asegura reprezentasaun Estadu ho loloos, formadór sira elabora ho klean matéria sira kona-ba Konvensaun Vienna ba Relasaun Diplomátika no Relasaun Konsular, basa dokumentu importante rua ne’e sai nu’udar dokumentu sira ne’ebé diplomata sira presija atu kumpriende no observa ho didiak, nune’e bele orienta sira nian atividade no servisu loron-loron durante sira nian misaun iha rai liur. Durante indusaun loron hirak nian laran, diplomata sira partisipa ho ativu no nakonu ho interasaun entre sira ho formadór sira. Partisipa iha indusaun ne’e, diplomata grupu dahuluk ne’ebé selesionadu ba tinan 2023 hodi reprezenta Estadu iha rai liur no formadór  sira hanesan Embaixadór, Diretór-Jeral no Diretór sira ne’ebe iha ona esperiénsia kolokasaun iha rai liur no kuñesimentu kle’an kona-ba knaar  Diplomata nian. Iha okaziaun ne’e, formadór sira partilla mós matéria sira ne’ebé kona-ba regra no prosedimentu hotu ba kestaun administrativa, mekanizmu no regulamentu ba jestaun finansa públika, elaborasaun planu no submisaun relatóriu tuir estrutura foun orsamentu 2023, prosedimentu kona-ba aprovizionamentu, kontratasaun públika no kestaun sira seluk kona-ba dezenvolvimentu pessoal ho kódigu konduta ba servisu perifériku iha rai liur, asuntu konsular, protesaun ba sidadaun sira, prosedimentu no koordenasaun protokolar iha misaun no entre misaun ho kapital no etiketa ho kortezia iha prátika diplomasia. Tamba ne’e, diplomata sira halo ezersísiu makas kona-ba dokumentu importante sira hanesan konstituisaun RDTL ne’ebé sai nu’udar mata dalan ba polítika externa, planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál no Timor-Leste nian polítika externa. Atu familiariza diplomata sira ho fatin hirak ne’ebé sira atu koloka ba, formadór sira fahe mós informasaun kona-ba fatin hirak ne’e, nune’e diplomata sira bele prepara ho diak liu tan molok dezloka ba fatin ne’ebé dezigna ona. Indusaun ne’e, organiza hosi Diresaun Nasionál Rekursu Humanu ho Sentru Formasaun Diplomátika, Sekretaria-Jerál MNEK. PA RAEOA parabeniza feto Timor-Leste no husu tau matan ba família https://tatoli.tl/2023/03/08/pa-raeoa-parabeniza-feto-timor-leste-no-husu-tau-matan-ba-familia/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 OÉ-CUSSE 08 marsu 2023 – Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, parabeniza feto no labarik sira iha Timor-Leste no feto sira iha mundu no husu atu tau matan nafatin ba família, tanba loron 08 marsu nu’udar loron mundiál ba feto no labarik feto sira. “Ha’u lori Autoridade RAEOA nia naran, ami hakarak hato’o parabéns ba feto iha Timor-Leste no feto hotu iha mundu no Oé-Cusse ninian, tema ba loron mundiál feto iha tinan ne’e reflete duni saida maka ita halo ba sira iha RAEOA, tanba nia serbisu balum, liuliu asuntu empoderamentu hanesan programa prioridade atu dudu feto sira envolve iha prosesu dezenvolvimentu, ita hotu hakarak iha mudansa ekonomia iha vida feto nian, no tau matan nafatin ba família ida-ne’e maka sai xave susesu iha moris tomak,” Arsénio Paixão Bano, hato’o nia felisitasaun ne’e iha ámbitu komemorasaun loron mundiál feto, hala’o iha otél Ambeno Oé-Cusse, segunda ne’e. Autoridade kontinua tau matan ba asuntu empoderamentu feto sira sai ajenda prioridade ida iha polítika Autoridade RAEOA, ba partisipasaun no kontribuisaun iha vida sosiál no ekonomia. Nia espera ho loron selebrasaun ne’e, feto sira aumenta espíritu foun hodi servisu maka’as iha vida sosiál, liuliu asuntu ekonomia nian, feto forte nasaun forte, ho mundu ne’ebé pás no hakmatek, presiza dezeja hodi parabeniza ba feto no labarik feto sira iha Timor-Leste, espesialmente iha Oé-Cusse Ambeno. “Autoridade kontinua tau matan ba feto sira atu dezenvolve-aan nafatin iha área oinoin, hakarak feto sira forsa iha ekonomia, kontribuisaun no partisipasaun iha dezenvolvimentu, presiza tau matan ba família uma laran, liuliu haree oan sira tenke asesu ba edukasaun formál, nune’e iha futuru feto bele sai forsa liután,” nia fó hanoin. Purtantu, internasionál Women’s Dayka loron mundiál feto ne’e mundu selebra iha kada tinan monu iha loron 08 marsu. Loron mundiál feto hahú bainhira grupu feto sira halo asaun pasífiku iha loron 08 marsu 1909. Iha 1911, loron mundiál hahú selebra ho foku ba valór sosiál, kultura, ekonomia no polítika feto nian. Loron mundiál feto formalmente selebra sai hanesan loron mundiál feto ne’e hahú iha 1977, no Nasaun Unida deside sai hanesan selebrasaun mundiál kada tinan hodi luta ba feto sira-nia direitu no luta pás mundiál nian. Rejime organizasaun no prátika desportiva arte marsiál aprovadu https://tatoli.tl/2023/03/08/rejime-organizasaun-no-pratika-desportiva-arte-marsial-aprovada/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu (MEDJ), Armindo Maia, no Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, aprezenta proposta-lei kona-ba rejime organizasaun no prátika desportiva arte marsiál sira ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Governu. “Timor-Leste hakarak atu estabelese kuadru jurídiku adekuadu ida ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál, ne’ebé haree liubá prevensaun komportamentu sira ne’ebé bele fó ameasa ba orden públika, ba regulasaun ensinu no prátika arte marsiál sira-nian no ba promosaun husi arte marsiál nu’udar prátika desportiva”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, informa iha Palásiu Governu. Rejime foun ne’e sei inklui orientasaun no norma sira Konstituisaun, autorizasaun no lisensiamentu organizasaun arte marsiál nian, responsabilizasaun dixiplinár no kontra-ordenasionál, kriminalizasaun finansiamentu ilísitu husi organizasaun no sistema insentivu ida ba prátika arte marsiál tuir lei. “Iha ne’ebá sei hatuur responsabilidade pesoál no organizasaun koletiva nomós iha parte balun ejize penalizasaun maibé produs mós kontra ordenasaun ka multa sira. Karik membru-sira ka indivíduu halo violasaun ruma ne’ebé konsidera la’ós krime, ema ne’e sei sujeita ba kontra-ordenasionál. Ida ne’e ninia eskala ketak ne’ebé montante fiksa, karik indivíduu mak komete sei selu osan to’o $200, kuandu organizasaun liu $200”, nia esplika. Proposta ne’e sei haruka ba Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun no votasaun. Xefe Governu orienta MAE no autoridade lokál presta atensaun ba lixu iha kapitál https://tatoli.tl/2023/03/08/xefe-governu-orienta-mae-no-autoridade-lokal-presta-atensaun-ba-lixu-iha-kapital/ tatoli.tl Notísia 2023-03-08 DILI, 08 marsu 2023 – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, fó ona orientasaun ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no autoridade lokál sira atu tau-atensaun ba lixu sira, liuliu iha sidade Dili hanesan sentru komérsiál. Xefe Governu hato’o orientasaun ne’e ligadu ho aprezentasaun ne’ebé halo hosi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel de Carvalho, iha reuniaun Konsellu Ministru, kona-ba jestaun lixu daudaun ne’e no futuru jestaun rezíduu sólidu urbanu nian ba munisípiu Dili. “Ministru Estatál aprezenta ona pontu situasaun dezenvolvimentu estratéjia jestaun rezíduu sólidu urbanu munisípiu Dili nian, ne’ebé loron-loron prodús liuhosi tonelada 200, hodi ba soe iha lixu-fatin Tibar, iha Liquiçá”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, afirma iha Palásiu Governu. Governante ne’e dehan, lixu ne’e problema Governu tomak nian, tanba ne’e hosi parte MAE halo esforsu hotu para hetan lalais rezultadu ba iha kontratu sira ne’ebé manán-na’in sira hetan tiha no ba implementasaun sira. Nune’e Ezekutivu hakarak apela ba sidadaun sira atu kontribui ba jestaun lixu, liuliu iha tasi-ibun tanba dala barak husik hela naklekar iha fatin sira ne’e. “Ida ne’e lasignifika katak Governu latau importánsia hodi halo jestaun ba lixu, tanba ida ne’e maka halo aprezentasaun ida ne’e no ejize solusiona lalais, maibé husu mós sidadaun sira hotu atu kontribui reduz lixu iha fatin públiku”, nia realsa. Ataúro: Komunidade 80% mak seidauk asesu ba kanalizasaun bee moos https://tatoli.tl/2023/03/09/atauro-komunidade-80-mak-seidauk-asesu-ba-kanalizasaun-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-09 ATAÚRO, 08 marsu 2023 – Maioria komunidade iha Munisipiu Ataúro mak seidauk hetan asesu ba bee mos. Diretór Servisu Munisipál Obras Publikas, Transporte, Água, Saneamentu, Ambiente, Rejistu Notariadu no Servisu Kadastrais, Bonifacio Soares informa katak agora daudaun, iha munisípiu Ataúro, husi totál uma-kain 2,454, iha de’it uma-kain 286 (12%) mak asesu bee moos, enkuantu uma-kain 2,168 (88%) seidauk asesu bee moos. Agora daudaun, komundade sira uza de’it kanalizasaun bee ne’ebé mai husi bee matan ‘Berau’, ‘Tulai’ no Bee-Matan ‘Egoa’. “Kanalizasaun bee moos Ataúro sempre hasoru problema hanesan fatuk-monu no rai-halai hodi rezulta kanalizasaun tohar no kotu,” Bonifacio Soares hateten. Nia subliña komundade barak mak sei uza bee-matan, bee-posu, bee sanyo, no udan-been. “Maioria komunidade ne’ebé asesu kanalizasaun bee moos mak Suku Maumeta no Beloi. Entertanu, komunidade barak iha suku Macadade uza de’it udan-been. Enkuantu, iha suku Buiqueli, komunidade barak sei uza de’it bee rai-okos ne’ebé mak meer,” diretor haktuir. Komunidade ne’ebé seidauk asesu bee moos, to’o agora, sei hein hela kanalizasaun bee moos ne’ebé mak sei instala husi BTL (Bee Timor-Leste). “Ami planu distribui bee mos ba komunidade sira maibé dalan mak susar tebes ba transporte atu liu. Entaun, ami hatoo obrigadu uain ba governu Timor-Leste, ne’ebé liuhusi Bee Timor-Leste (BTL) atu hadi’a kanalizasaun hodi fornese bee ba komunidade iha Ataúro laran tomak,” dirijente ne’e esplika. Iha sorin seluk, Sefe Suku Biqueli, Daniel Martins hateten komunidade vila laran mak iha asesu di’ak ba bee moos, enkuantu maioria komunidade iha parte foho sedauk iha asesu hetan moos. “Uma kain 140 resin iha suku Biqueli mak sedaul asesu bee moos, no uza deit udan been ba konsumu lor-loron,” nia haktuir. Nia salienta katak nia parte hatoo ona proposta ba administrasaun Atauro no BTL hodi rezolve problema bee iha suku refere. “NGO Roman Foun ba Futuru mak sei ajuda atu transforma udan been ba bee mos hodi ajuda komundade sira. No ita mos fasilita tanki udan been ba komunidade sira hodi kolleta bee durante tempu udan.” Serilio Cabeca Sarmento, nu’udar komunidade husi suku Maumeta hateten bee iha Ataúro susar tebes. “Kada loron, bee mai dala ida de’it, iha parte dadeer hahú husi tuku 7 to’o 8. Ita atu kee posu ne’e susar los tanba fatuk de’it. Entaun ema ne’ebé iha osan mak bele fura bee,” Serilio akresenta. Nia husu ba Governu atu bele halo perfurasaun bee posu boot ida iha Ataúro hodi kobre suku lima – Beloi, Biqueli, Macadade, Maquili, and Maumeta. Komunidade husu Governu rezolve rede internet iha Ataúro https://tatoli.tl/2023/03/10/komunidade-husu-governu-rezolve-rede-internet-iha-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 ATAÚRO, 10 marsu 2023 – Komunidade Ataúro husu ba Governu atu rezolve rede internet, tanba iha área balun iha Munisípiu Ataúro komunidade sira la asesu ba liña telekomunikasaun. “Ami iha ne’e problema mak rede internet, tanba ne’e husu ba Governu liuliu ministériu relevante atu rezolve kestaun ida ne’e”, Reprezentante komunidade, Bonifacio Soares, hato’o bainhira halo mini diálogu ho Ministru Asuntu Palarmentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) Francisco Jerónimo, iha Suku Villa Mau-Meta, Munisípiu Ataúro, sesta, ohin. Nia esplika, iha área balun iha Munisipiu Ataúro, la asesu liña internet, tanba ne’e, dala ruma sempre difikulta servisu administrativu balun. “Iha ne’e só iha Suku Villa Mau-Meta mak rede internet efetivu oituan, maibé iha suku balun ka área balun iha Ataúro laran rede internet laiha, tanba ne’e difikulta ami-nia servisu liuliu atu manda karta ruma ne’ebé ami envia liuhosi email no karik komunidade sira atu telefone ba malu tenke ba buka fatin sira ne’ebé iha rede iha, nune’e sira bele halo komunikasaun ba malu”, nia dehan. Tanba ne’e, sé bele karik Governu koalia ho operadór telekomuikasaun sira ne’ebé iha atu haree hodi solusiona tiha problema rede internet ne’e. Nia husu ba Governu atu tau konsiderasaun hodi koalia ho parte operadór sira, sé karik bele Timor Telekom, Telemor no Telekomsel atu konstrui tán tore iha ne’e, atu bele apoia rede ba públiku, nune’e bele fasilita servisu loroloron”, Bonifacio rekomenda. Hatan kona-ba kestaun ne’e, Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál  (MAPKOMS), Francisco Jerónimo, hateten atu rezolve kona-ba kestaun internet iha Timor-Leste, Governu daualu iha ona inisiativa atu dada kabu submariñu, atu apoia internet ba povu Timor-Leste ho kualidade. Kona-ba rede internet iha Ataúro, hanesan Ministru MAPKOMS sei relata preokapasaun komunidade Ataúro-nia ba ministru relevante atu haree hodi rezolve asuntu ne’e. “Agora daudaun ita iha operadór tolu iha ne’e, Timor Telekom, Telemor no Telekomsel, ha’u rejista imi-nia preokupasaun iha ne’e no ha’u sei hato’o preokupasaun ne’e ba Ministru Transporte  Komunikasaun hodi haree no bele rezolve problema rede internet ne’e”, nia konklui. Lansamentu Sentru KEmON-B Ataúro pasu krítiku ba redúz mortalidade materna no neonatál https://tatoli.tl/2023/03/10/lansamentu-sentru-kemon-b-atauro-pasu-kritiku-ba-reduz-mortalidade-materna-no-neonatal/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 DILI, 10 marsu 2023 – United Nations Population Fund (UNFPA) hamutuk ho Ministériu Saúde (MS) lansa Sentru “Kuidadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatal-Báziku (KEmON-B), iha fasilidade sentru saúde Komunitária Ataúro, hodi redúz mortalidade materna no neonatál iha Timor-Leste, espesifikamente iha Illa Ataúro. Diretór UNFPA Rejionál Ázia no Pasífiku, Björn Andersson hateten, investe ba saúde inan no oan katak investe ba nasaun nia saúde. “Timor-Leste nu’udár país ida ho taxa mortalidade materna aas liu iha Sudezte Aziátiku 195/100.000 no mortalidade infantil 30/1000. Entaun, lansamentu sentru ida ne’e nu’udar intervensaun apropriadu. Maioria husi mortalidade maternál bele prevene liuhusi hakbiit sentru saúde sira ne’ebé ezizti ona, hanesan ida ne’e.” Nia subiña, investe ba harii kapasidade pesoál kuidadu saúde krítiku/inportante tebes atu asegura kualidade kuidadu servisu saúde espesialmente bainhira 48% de’it maka partu ho asisténsia profisionál saúde no 32% de’it maka partu iha fasilidade saúde. Atu asegura servisu saúde iha Sentru KEmON-B Ataúro, Governu Austrália liuhusi Parseria Dezenvolvimentu Umanu (PHD, sigla inglés), UNFPA treina hela doutór na’in ida no parteira na’in tolu. Enkuantu, a nivél nasionál, UNFPA treina ona pesoál saúde 142 , maioria médiku no parteira husi Ospitál no Sentru Saúde komunitária sira, liu-liu ba área sira ne’ebé difísil atu atinji. Iha Timor-Leste, UNFPA fornese ona ekipamentu médiku no non-médiku sira ba Ospitál no Sentru Saúde Komunitária sira iha nasaun laran hodi, inklui Ataúro hodi permite pesoál kuidadu saúde sira atu implementa sira-nia koñesimentu no abilidade sira  atu kontribui ba ita objetivu Zero mortalidade maternál ne’ebé bele prevene. UNFPA sei kontinua ninia programa treinamentu Kuidadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatál (KEmON), suporta Ministériu Saúde hadi’a kaulidade atendimentu servisu partikularmente iha Saúde materna no neonatál no oferese apoiu ba eskola parteira sira. “Lansamentu sentru KEmON-B iha Ataúro ne’e progresu importante atu alkansa meta zero mortalidade materna iha Timor-Leste. Nasaun ida ne’e presiza tan Sentru KEmON-B hamutuk 32 atu bele hatan ba inan hotu-hotu ne’ebé presiza servisu esensiál sira ne’e ba partu seguru no no bebé moris,” Andersson haktuir. Diretór Rejionál ne’e agradese Governu Australia ninia jenerozidade hodi apoia UNFPA  atu kontinua hadia saúde ba feto no labarik feto sira iha Timor-Leste, liu-liu estabelesimentu KEmON-B iha fatin ne’ebé presiza tebbes: “Ha’u mós hakarak agradese Ministériu Saúde no Institutu Nasionál Saúde ba konfiansa, kolaborasaun no apoiu.” Iha fatin hanesan, Reprezentante UNFPA Timor-Leste, Pressia Arifin-Cabo, salient katak iha Timor-Leste inan besik 6000 maka iha risku aas ba hetan komplikasaun durante isin-rua no partu, no sei presiza atu asesu ba Servisus kuidadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatal anualmente. “Redusaun signifikante ba mortalidade maternal ne’e posível, no hahu tiha ona. Tuir rezultadu estudu Saúde Demográfiku Saúde hatudu iha redusaun ba taxa mortalidade husi 557 iha 2010 ba 195 mate iha 2016, númeru ida ne’e nafatin aas globalmente no servisu barak sei presiza atu halo,” Arifin-Cabo haktuir. Nia dehan kauza boot direita haat husi mortalidade maternál: Emorajia, sepsis, abortu la seguru, tensaun no obstructed labour , bele trata husi pesoál ne’e treinadu inklui fasilidade saúde ne’ebé ekipadu, no bebé foin moris barak ho asphyxia ka infeksaun bele mós salva. UNFPA lansa ba dala haat sentru “Kuidadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatal-Báziku (KEmON-B) iha Munisípu Atauro. Antes, UNFPA mos lansa ona sentru 3 seluk iha iha Liquiça, Viqueque no Manufahi. Lori Governu Timor-Leste nia naran, Ministra Saúde, Odete Belo hatoo agradese wain ba UNFPA, no DFAT sira-nia apoiu luta kontra mortalidade maternál no neonatál iha Timor-Leste. Ministra Odete enkoraza inan sira atu vizita sentru KEmON-B refere hodi hetan asisténsia adekuada husi profesionál saúde bainhira atu partu. “Atu ai-moruk iha ou lae, atu ekipamentu iha ou lae, hakbesik an ba profesionál saúde sira ne’ebé mak iha kapasidade atu ajuda imi nia tur-ahi atu salva vida,” Ministra husu. Ministra mós enkoraza profesionál saúde sira promove Sentru KEmON-B Ataúro atu inan isin rua hakbesik aan ba sentru refere hodi hetan asisténsia partu. “Profesionál saúde sira tenke hatudu oin midar bainhira simu komunidade sira iha sentru ne’e,” Ministra konklui. MAPKOMS inagura edifísiu RaKom Lian Manu Koko Ataúro https://tatoli.tl/2023/03/10/mapkoms-inagura-edifisiu-rakom-lian-manu-koko-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-10 ATAURO, 10 marsu 2023 – Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) Francisco Jerónimo akompaña hosi Administradór Munisípiu Ataúro, autóreidade sivíl no militár halo inagurasaun ba edifísiu Rádiu Komunidade Lian Manu Koko Ataúro ho frekuénsia 99.0Mhz. Prezidente Konsellu Rádiu Komunidade Manu Koko Ataúro Avelino Pereira Fernandes, hateten ezisténsia rádiu ne’e importante tanba atu transmite informasaun balun liga ho atividade iha Munisípiu Ataúro nian. Nia rekoñese, Rádiu Komunidade Lian Manu Koko Ataúro la funsiona hodi halo nia atividade tanba enfrenta problema balun. “Iha VIII Konstitusionál liuhosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), fó apoiu finasiamentu fila fali hodi konstrui edifísiu ida, nune’e rádiu ne’e bele halo fila fali nia funsaun hodi transmite informasaun ba komunidade iha Munisipiu Ataúro”, Avelino Pereira Fernandes iha nia intervensaun durante serimónia inagurasaun edifísiu Rádiu Komunidade Lian Manu Koko Ataúro, iha Suku Villa Mau-Meta, Munisípiu Ataúro, sesta ne’e. Avelino agradese ba Ministru MAPKOMS tanba bele apoia rádiu hodi bele funsiona hikas fila fali. Nia husu ba Governu atu aumenta frekuénsia rádiu komunidade ne’e atu komunidade sira iha suku lima iha Ataúro bele akompaña ninian transmisaun, tanba agora populasaun pursentu 20 mak asesu de’it no pursentu seidauk asesu. “Rádiu ne’e-nia kobre de’it iha Suku Villa Maumeta, iha área balun seidauk asesu ho di’ak, tanba ne’e, husu ba Governu atu aumenta nia frekuénsia hotu bele akompañia nia transmisaun”, nia rekomenda. Iha fatin hanesan, Administradór Munisípiu Ataúro, Domingos Soares, agradese ba MAPKOMS tanba ho esforsu tomak apoiu Rádiu Komunidade Lian Manu Koko hodi konstrui edifísiu ida, nune’e bele fó espasu hodi habelar informasaun ba públiku. “Agradese tebes ba Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasau Sosiál nia apoia, ohin bele mai to’o hodi halo inagurasaun ba edifísiu rádiu komunidade ida ne’e, ho ida ne’e espera rádiu ida bele halo nia funsaun liuhosi transmite informasaun ba ita-nia komunidade sira iha ne’e”, nia dehan. Nia husu ba Konsellu Rádiu Komunidade Lian Manu Koko Ataúro hamutuk ho joven no komunidade sira tenke servisu hamutuk hodi hakbi’it no jere rádiu komunidade ho di’ak atu bele garante nia sustentabilidade. Administradór Ataúro mós husu ba jornalista ne’ebé halo kna’ar iha rádiu atu buka no transmite informasaun liuliu promove kultura Ataúro no lian materna Munisipiu Ataúro, ho objetivu halo prezervasaun no edukasaun sidadania Ataúro no mantein hodi labele lakon nia kultura no identidade. “Ita bo’ot tenke buka tránsmite potensialidade Munisípiu Ataúro-nia inklui transmite no divulga informasaun ne’ebé liga ba kultura, lian materna Ataúro oinsá ita kontinua halo prezervasaun hodi nune’e ema lokál no internasionál bele hatene hodi vizita Ataúro”, nia adianta. Iha biban ne’e, Ministru MAPKOMS, Francisco Jerónimo, hateten ingurasaun ba edifísiu rádiu nudar polítika Governu atu garante informasaun ba sidadaun sira tuir konstituisaun artigu 40 direitu ba asesu informasaun. “Governu sei la taka matan ba rádiu komunidade sira oinsá kontinua apoiu hodi hakbi’it sira hodi transmite informasaun ba komunidade sira iha baze”, nia dehan. Governante ne’e husu atu rádiu bele transmite informasaun atuál no fatuál komunidede Atauro. “Imi jornaliata ne’ebé halo kna’ar iha rádiu ne’e, tenke buka esplora potensialidade Munisípiu Ataúro nian no buka identifika difikuldade komunudade Atauro hodi públika iha rádiu ida ne’e, nune’e ema bele hatene”, nia dehan. Nia promete antes nia mandatu remata hanesan MAPKOMS sei halo dilpoma ministeriál ida atu autoriza rádiu komunidade sira bele foti notísia nasionál sira hodi públika iha rádiu komunidade sira, nune’e komunidade sira bele akompaña situasaun saida mosu iha nasionál no teritóriu nasionál Fó lembra katak Rádiu Komunidade Lian Mmanu koko Ataúro harii iha 2015 no transmite informasaun ba komunidade Ataúro iha altura ne’ebá. Maibe iha 2020-2022 rádiu komunidade Lian Manu Koko Ataúro la halo nia funsaun ho di’ak, tanba kauza hosi situasaun covid-19 no dezastre naturál 4 abril. Iha 2023 Ministru MAPKOMS Francisco Jeronimo, apoiu finansiamentu hodi konstrui hikas edifísiu foun ba rádiu ninia funsionamentu, hodi transmite informasaun ba komunidade Atauro. MJ hahú halo atendimentu BI no sertidaun moris ba populasaun Ataúro https://tatoli.tl/2023/03/12/mj-hahu-halo-atendimentu-bi-no-sertidaun-moris-ba-populasaun-atauro/ tatoli.tl Notísia 2023-03-12 DILI, 12 marsu 2023 - Ekipa Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu (DGRSN), hahú fó atendimentu integradu sistema online ba produsaun Billete Identidade (BI) no Sertidaun Moris ba abitante sira iha munisípiu Atauro. Diretór Servisu Rejistu Notariadu Munisípiu Ataúro, Bonifácio Soares, informa, ekipa Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu (DGRSN), Ministeriu Justisa hahú fó atendimentu integradu sistema online ba produsaun Billete Identidade (BI) no Sertidaun Moris ba  komunidade sira iha munisípiu Atauro. “Servisu  atendimentu sertidaun BI no Sertidaun Moris Munisípiu Ataúro seidauk iha sistema própriu, sei pertense ba sistema atendimentu rejistu notariadu iha nasionál. Tanba ne’e mak hahú iha loron 07 fulan-marsu 2023, ekipa hosi Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu (DGRSN), Ministériu Justisa dezloka mai Ataúro hodi fó atendimentu servisu integradu ho sistema online ba sidadaun sira  iha Ataúro mak foin halo Billete Identidade (BI) foun  no Sertidaun Moris inklui ba hirak-ne’ebé halo renovasaun ba BI no sertidaun moris,” Bonifácio Soares  hateten ba TATOLI iha kna’ar fatin administrasaun Ataúro Vila, Mau-Meta, sábadu ne’e. Nia esplika, atendimetu ne’e importante tebes ba sidadaun sira iha munisípiu Ataúro, tanba besik eleisaun parlamentár, entaun presiza halo atendimentu ba dokumentu sira-ne’e nune’e sidadaun hotu bele partisipa iha eleisaun. “Iha munisipiu Ataúro rasik eleisaun ida tinan liu ba iha de’it ema rihun hitu resin mak partisipa, maibé iha eleisaun ba tinan ida iha eleitór foun kuase rihun rua resin, tanba ne’e atendimentu ida ne’e importante tebes atubele partisipa eleisaun ne’ebé sei realiza iha tempu badak,” nia dehan. Bonifácio Soares,  informa,  iha atendimentu integradu sistema online  iha loron dahuluk ekipa notariadu MJ la konsege fó atendimentu ba sidadaun sira, no komunidade sira fila de’it, tanba kestaun rede internete. Atedimentu integradu  sistetema online BI no seridaun  moris  ne’e la’o durante loron hitu, hahú hosi loron 07 fulan-marsu no sei termina iha loron 15 fulan-marsu. Nia dehan, atendimentu integradu  sistema online BI no Sertidaun Moris ba komunidade munisípiu Ataúro, loron ida ekipa Diresaun Jerál Servisu Rejistu Notariadu atende sidadaun 400 to’o 800. “Atedimentu ne’e loron hitu de’it posibilidade sei la estende, maibé espera katak atendimentu ne’e bele la’o di’ak komunidade sira hosi suku lima iha Ataúro laran bele hetan BI no sertidaun moris,” nia katak. Abitante hosi suku Makadadi, Daniel Alves, sente kontente tanba  Governu lihosi Ministériu Justisa fasilita ona atendimentu BI no Sertidun Moris ba sira. “Ha’u sente kontente tanba ami ohin forma  konsege trata duni ami-nia  Sertidaun Moris no Billete Identidade,” nia dehan. Entretantu munisípiu Ataúro ho totál populasaun iha 11.000-resin, komposta hosi suku lima Beloi, Biqueli, Maqueli, Macadadi no Vila Mau-Meta. Komunidade-BTL halo melloramentu bee-moos iha Caibada https://tatoli.tl/2023/03/13/komunidade-btl-halo-melloramentu-bee-moos-iha-caibada/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 BAUCAU, 13 marsu 2023 – Komunidade ho Bee Timor-Leste, empreza públika (BTL,ep) hamutuk halo melloramentu bee-moos iha suku Caibada, postu administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau. Responsável BTL,ep munisípiu Baucau, Adriana Belo da Rosa, esplika, atividade refere realiza bainhira BTL koordena ho autoridade suku Caibada ne’ebé inisistiva hosi komunidade tanba konsidera kanál bee-moos la responde ba nesesidade loron-loron. “Liña abastamentu bee-moos mak sai problema nune’e komunidade inísia atu hamutuk ho BTL halo melloramentu ba kanál bee-moos iha Caibada,” Responsável BTL,ep munisípiu Baucau hateten iha Vila Antiga, segunda ne’e. Melloramentu presiza halo tanba hetan avaria kauza hosi intupidu nune’e afeta ba kanalizasaun bee-moos ba kada uma komunidade iha suku Caibada. Mekanismu ne’ebé halo mak tenke sobu kanál balun hodi monta foun nune’e distrubusaun bee-moos bele la’o ho normál. Autoridade suku hamutuk ho komunidade prepara kanu medida inci 3 inklui kadeli hodo junta, enkuantu ekipamentu seluk kompleta no pesoál tékniku hosi BTL,ep. “Asesu hela bee-moos maibé la kompleta, balun uluk asesu agora laiha kuaze besik tinan ona,” Adriana da Rosa akresenta. Tuir dadus, komunidade Caibada ne’ebé seidauk asesu bee-moos hamutuk uma-kain 100-resin, enkuantu asesu ona hamutuk uma-kain 54. Ofisiál supervizaun 182 tuir formasaun iha CNE Baucau https://tatoli.tl/2023/03/13/ofisial-supervizaun-182-tuir-formasaun-iha-cne-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-03-13 BAUCAU, 13 marsu 2023 – Ofisiál supervizaun hamutuk na’in-182 segunda ne’e, tuir formasaun iha Komisaun Nasionál Eleitorál (CNE, sigla portugés) munisípiu Baucau nian. Diretór CNE Baucau, Esmeraldo Damião Belo, esplika, formasaun refere hala’o durante loron tolu ne’ebé sei remata iha loron kuarta semana-ne’e. “Formasaun ne’e hanesan bukae ba sira no bainhira iha kampaña eleitorál mosu problema ruma,” Diretór CNE Munisípiu Baucau hateten iha Vila Nova, segunda ne’e. Matéria importante hosi formasaun refere hanesan órgaun admistrasaun eleitorál, sistema eleisaun no krime eleitorál, kampaña eleitorál, abertura sentru votasaun inklui kontajen iha sentru votasaun. Hafoin remata formasaun ofisiál supervizaun hirak-ne’e sei destaka ba terrenu hodi observa kona-ba prosesu kampaña eleitóral antes desloka ba sentru votasaun iha loron eleisaun. Hosi totál ofisiál supervizaun refere, na’in-rua mak rezerva hodi antesipa ba pesoál supervizaun balun hetan moras no sei hein mundansa ruma bainhira Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) iha mudansa ba sentru votasaun. Edukasaun Lautém submete lista estudante 433 asesu bolsa méritu ba MEJD https://tatoli.tl/2023/03/14/edukasaun-lautem-submete-lista-estudante-433-asesu-bolsa-meritu-ba-mejd/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Lautém (DSEML) Rui Branco, hateten edukasaun Lautém submete ona lista estudandante 433 asesu bolsa méritu ba Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD). “Antes ne’e, ita submete ona lista faze dahuluk estudante bolsa méritu hamutuk 328 pesoa ba Ministériu Edukasaun no agora ita submete tan dadus segunda faze hamutuk 105 ba tan Ministériu Edukasaun. Ne’ebé, hamutuk estudante 433 mak loke ona konta bankária,” Rui ba ajénsia Tatoli iha edifísiu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu Vila Verde tersa ne’e. Totál estudante iha Lautém ne’ebé sai ona benefisiáriu atu hetan bolsa méritu iha tinan ida-ne’e hamutuk 875, maibé na’in-433 identifikadu ona pozetivu atu hetan bolsa méritu tanba dokumentu kompletu ona no na’in-422 mak to’o agora sei halo hela prosesu atu loke konta bankária. “Ita konsidera katak to’o agora seidauk bele submete dadus estudante 422 sira-nian ne’e la,ós problema hosi Ministériu Edukasaun maibé problema sira-ne’e mai hosi família estudante sira nian tanba inan-aman sira laiha dokumentu ida atu apoiu estudante sira-ne’e hodi aselera sira-nia prosesu loke konta bankária iha BNCTL,” nia dehan. Tuir informasaun, nia dehan, estudante sira-ne’e seidauk hetan konta bankária tanba inan-aman mate ona laiha dokumentu, balun moras hela no hela fatin dook laiha transporte atu apoiu sira hodi ba trata dokumentu hanesan Billete Identidade, Kartaun Eleitorál no dokumentu sira seluk. Maibé, nia hateten, parte edukasaun Lautém nafatin hein bainhira estudante 422 ne’e mak balun loke ona sira-nia konta bankária bele haruka mai Edukasaun Munisipál, atu nune’e bele submete sira-nia dadus ba Ministériu Edukasaun nasionál hodi halo prosesu ba transferénsia osan sira-ne’e ba konta bankária estudante sira-nian. Subsídiu idozu- invalidéz nian sei sa’e hosi $50 ba $57 https://tatoli.tl/2023/03/14/governu-rezeita-hapara-subsidiu-ba-idozu-invalidez/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 –Governu sei hasa’e subsídiu ba idozu no invalidéz husi dolár 50 ba dolár 57, iha tinan ne’e. “Governu aprova no dekreta ona dekretu-lei númeru 53/2022, ne’ebé Prezidente Repúblika promulga ona 20 jullu 2022, katak subsídiu idozu no invalidéz nian sei sai hosi dolar 50 ba 57,” Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Chandrawati Verdial, hateten iha konferénsia imprensa, iha MSSI, tersa ne’e. Tanba, tuir nia, subsídiu refere implementa bazea ba dekretu-lei 53/2022. “Entaun fulan neen, ita-nia inan-aman sei simu $342 no tinan ida sei simu $684,” nia dehan. Lista idozu no invalidéz ba tinan 2022 iha faze dahuluk, benefisiáriu hamutuk 103.108. ho nia osan millaun $62. KHUNTO submete ona lista kandidatura ba Tribunál Rekursu https://tatoli.tl/2023/03/14/khunto-submete-ona-lista-kandidatura-ba-tribunal-rekursu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Reprezentante Konselleiru Nasionál Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), Marito Magno, hateten KHUNTO submete ona lista kandidatura ba Tribunál Rekursu atu verifika. “Ohin prezensa partidu  KHUNTO nian iha Tribunál Rekursu atu mai submete lista kandidatu deputadu ne’ebé sei partisipa iha eleisaun parlamentár 2023”, Marito Magno dehan bainhira submete lista kandidatura partidu KHUNTO ba Tribunál Rekursu, tersa ne’e. Tuir nia, KHUNTO nia dokumentu priénse rekezitu hosi Tribunál Rekursu. “Tuir lei Tribunál Rekursu iha loron 10 atu halo verifikafikasaun ba dokumentu, sé karik iha verifikasaun dokumentu ne’e mak buat ruma la kompletu karik sei notifika mai KHUNTO atu partidu bele hadia. Maibé ami fiar katak partidu KHUNTO laiha difikuldade ba submisaun lista tanba ami aami hatama ho kuidadu”, nia dehan. Marito Magno hateten, lista kandidatura deputadu foun ba períodu 2023-2028 iha lista efetivu 65 no suplente 24. Lista efetivu feto 23 no suplente 14  no KHUNTO tuir lei partidu politiku fó hodi promove feto okupa iha posizaun. “Iha lista kandidatura ne’e, ami mós hatama kandidatu deputadu foun no ami mós mantein naran deputadu atuál sira, tanba kestaun memoria institusionál, sira iha ona esperiénsia atu iha mandatu lejislatura foun mai tenke halo servisu fiskalizasaun tuir servisu reprezentante nian”, nia informa. Nia dehan, hosi lista kandidatura ne’e, númeru primeiru okupa hosi Prezidente Partidu KHUNTO Armanda Berta. Hatan kona-ba atuál Sekretáriu Jerál  Partidu KHUNTO José Agostinho da Silva tama lista kandidatura, Marito Magno hateten,  José Agostinho da Siva la tama lista kandidatura ne’ebé KHUNTO submete mai TR. “Sim, ami iha konkordánsia hamutuk, estrutura hotu ne’e mak balun balun naran tama lista, tanba ita haree katak desizaun partidu idak-idak nian”, nia salienta. Entertantu KHUNTO preparadu atu kompete iha eleisaun parlamentár tinan ne’e. OPS 59 hosi Baucau tuir formasaun asegura eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/03/14/ops-59-hosi-baucau-tuir-formasaun-asegura-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 BAUCAU, 14 marsu 2023 – Ofisiál Polísia Suku (OPS) hamutuk na’in-59 hosi munisípiu Baucau tersa ne’e, tuir formasaun kona-ba asegura eleisaun parlamentár iha Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste, munisípiu Baucau. Komandante PNTL munisípiu Baucau, Superintendente António Maria se Sá, esplika, formasaun refere fasilita hosi formadór Sentru Informasuan Polísia (SIP) no Servisu Informasaun PolÍsia (SIM) kona-bá perparasaun membru OPS sira-nian molok kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár. “OPS sira-nia serbisu seluk mak identifika kualkér tipu problema ne’ebé mak akontese, inklui halo identifikasaun ba ezisténsia partidu polítiku no grupu arte-marsiál hirak mak eziste iha aldeia no suku,” Komandante PNTL Baucau hateten iha Vila Nova, tersa ne’e. Objetivu formasaun refere fahe informasaun no perparasaun ba kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár ne’ebé servisu hamutuk hodi identifika kualkér tipu problema ne’ebé mak akontese iha baze. OPS nu’udar autoridade seguransa destaka iha suku, tenke hala’o papél ho di’ak no servisu hamutuk ho autoridade suku hodi solusiona problema ne’ebé akontese ligadu mós ho festa demokrasia ne’ebé nune’e iha ámbitu pás, dame no hakmatek. Papél polísia nu’udar aparellu estadu nian, defende legalidade demokrasia, garante sidadaun sira-nia siguransa interna bazea ba direitu umanu hanesan baze fundamentu, nune’e OPS hanesan estrutura ne’ebé ki’ik liuhusi komandu polísia destaka iha nível suku. “Maske ita-nia OPS dala-barak halo servisu dupla iha terrenu maibe ida-ne’e serbisu ne’ebé atribui ona atu halo hodi garante pás no estabilidade ba ita-nia povu no nasaun,” Superintendente António de Sá akresenta. Komandu PNTL Baucau rejista total membru OPS hamutuk 59 tuir númeru suku 59 hosi aldeia 281 hosi postu administrativu neen ho totál abitante 159.083. PM-MNEK diskute futuru simeira CPLP ne’ebé sei hala’o iha São Tome e Príncipe https://tatoli.tl/2023/03/14/pm-mnek-diskute-futuru-simeira-cplp-neebe-sei-halao-iha-luanda/ tatoli.tl Notísia 2023-03-14 DILI, 14 marsu 2023 – Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ko’alia ho Primeiru-Ministru kona-ba futuru simeira Komunidade Ko’alia Lian Portugés (CPLP-sigla portugés) ne’ebé sei hala’o iha jullu tinan ne’e, iha São Tome e Príncipe. “Ha’u ko’alia ho Xefe Governu kona-ba fututu simeira CPLP nian ne’ebé atu hala’o iha jullu mai ne’e iha São Tome e Príncipe”, Ministra Magno hateten ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin. Ministra adianta, iha marsu nia-laran, Ministru Negósiu Estranjeiru hotu iha nasaun CPLP sei hala’o reuniaun Konsellu Ministru iha Luanda hodi ko’alia kona-ba planu no atividade hotu ne’ebé sei halo iha simeira ne’ebé sei akontese iha jullu. Rekorda fali katak nasaun ne’ebé hamahan aan iha organizasaun CPLP hamutuk ualu mak Portugal, Brazil, Angola, Guine Bisau, São Tomé e Prinsipe, Cabo Verde no Timor-Leste. FRETILIN submete ona lista kandidatura ba TR https://tatoli.tl/2023/03/15/fretilin-submete-ona-lista-kandidatura-ba-tr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Vise Prezidente Partidu FRETILIN Cipriana da Costa Pereira, hateten partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN) submete lista kandidatura ba Tribunál Rekursu hodi konkore ba eleisaun lejislativa. “Ami mai ho lista foun, ida ne’e bolu dehan lider naturál, ne’e sira influénsia veteranu no iha mós juventude sira. Ne’e bele dehan 70% mai ho lista foun”, Cipriana da Costa Pereira hateten ba jornalista sira iha Tribunál Rekursu hafoin aprezenta lista kandidatura, kuarta ne’e. Nia dehan, iha lista kandidatura ne’e mós iha lideransa Troika Fretilin hanesan atuál Prezidente Partidu Fretilin Francisco Guterres Lú Olo, Sekretariu Jerál Mari Bin Amude Alkatiri no eis Xefe Estadu Mariór Formasa Amada Tenente Jerál reformadu Lere Anan Timur. Tuir nia, iha estatutu define hela lideransa troika nain-tolu tanba ne’e hola parte iha lista kandidatura. Lista ida ne’e, avansa ho 90, númeru efetivu 65 no suplente 25 no pursentu 30 hosi feto ne’ebé okupa iha pozissaun. Hatan kona-ba prepasaun Fretilin nia hasoru eleisaun parlamentár, Cipriana da Costa Pereira, afirma FRETILIN preparadu no atu tam aba kampaña eleitorál. Nia husu ba militante no kuadru partidu FRETILIN, hotuhotu atentu ho programa FRETILIN, tanba FRETILIN nia mehi uluk kedas atu realiza agora, tanba ne’e  FRETILIN hakarak manan atu realiza nia mehi. “Agora FRETILIN hakarak ukun atu konkretiza nia mehi no FRETILIN hakarak hasai povu husi naroman, ida ne’e mak FRETILIN nia moto atu konkretiza”, nia konklui. Governu aprova proposta rezolusaun hodi estabelese akordu servisu aéreu rua https://tatoli.tl/2023/03/15/governu-aprova-proposta-rezolusaun-hodi-estabelese-akordu-servisu-aereu-rua/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Konsellu Ministru aprova projetu rua husi proposta rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ba aprovasaun akordu kona-ba servisu aéreu ho Governu Nova Zelándia no atu ratifika akordu transporte aéreu ho Governu Estadu Katár. Proposta rezolusaun ne’e aprezenta hosi husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Magno. “Akordu sira ne’e kona-ba servisu áereu ho Governu Nova Zelándia no Governu Katár ho objetivu atu promove dezenvolvimentu servisu kompetitivu no inovadór sira, no garante liután nivel seguransa no protesaun internasionál”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, afirma iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Kooperasaun iha área aviasaun sivíl ho nasaun rua atu lori benefísiu ba Timor-Leste, liuliu iha setór turizmu. Hafoin Konsellu Ministru aprova haruka ba Parlamentu Nasionál hodi halo ratifikasaun ba akordu refere. Lembra katak Timor-Leste assina ona akordu aéreu ho Emiradu Árabe Unidu, Indonézia, Singapura no Austrália, Brunei, Kamboja no Brunei Darusalam. Partidu Os Verdes de Timor aprezenta ona lista kandidatura ba TR https://tatoli.tl/2023/03/15/partidu-os-verdes-de-timor-aprezenta-ona-lista-kandidatura-ba-tr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Prezidente Partidu Os Verdes de Timor, António Lela Hunu Cruz, hateten Os Verdes de Timor mai iha Tribunál Rekursu hodi aprezenta lista ba TR atu bele kompete iha kampaña no eleisaun parlamentár tinan ne’e. “Ohin loron ikus aprezenta lista kandidatura partidu sira hodi konkore ba eleisaun parlamentár ne’ebé sei hala’o iha 21 maiu, tanba ne’e partidu Os Verdes submete ona ami-nia lista ba Tribunál Rekursu hodi hetan legalizasaun”, António Lela Hunu Cruz dehan ba jornalista sira hafoin aprezenta lista kandidatura Os Verdes de Timor ba TR, kuarta ne’e. Nia dehan, lista kandidatura husi partidu Os Verdes ne’ebé submete ba TR ho totál 90 kompostu husi efetivu nain 65 no suplente 25. Partisipasaun iha lista ne’e feto ho pursentu 30. “Iha ami-nia lista kandidatura ne’ebé mak ohin ami parezenta ne’e númeru ida okupa ema ho defisiénsia matan ho naran Tomas Aparecio no lista tuir maka ami sira seluk. Ida ne’e, atu hateten katak partidu Os Verdes hakarak promove ema ho defisiénsia atu nia mak sei sai matan tilun no ibun defisiente tomak”, António Lela Hunu afirma. Nia subliña, razaun partidu Os Verdes deside tau kandidatu deputadu defisiente matan, tanba bainhira ema di’ak ne’e sai deputadu la hare ema, entaun tau ema defisiénsia reprezenta sira nia maluk ne’ebé lian laek. “Ho ida ne’e partidu ne’e hakarak ema hos defisiénsia iha parlamentu, tanba ne’e husu ba maluk defisiénsia sira fó vitória ba eleisaun hodi bele tau matan ba sira”, nia reforsa. “Partidu prepara ona tanba hahú kuda ona batar iha toos nune’e hein atu ba ku, hodi nune’e bele forma hodi luta ba joven ne’ebe dezempregu”, nia adianta. Prezidete Os Verdes, preokupa mós juventude ne’ebe sai dezempregu, purtantu partidu Os Verdes hakarak ba ukun hodi defende joven ne’ebé mak dezempregu. “Ha’u husu ba joven sira kontinua konsolida iha baze hodi nune’e bele hetan forsa husi povu nune’e bele manan iha eleisaun”, nia hakotu. Timor-Leste fó rihun $60 ba Árabe Saaraui https://tatoli.tl/2023/03/15/timor-leste-fo-rihun-60-arabe-saaraui/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Governu aprova projetu rezolusaun kona-ba donativu ho valór rihun $60 atu fó ba Reprezentasaun Permanente Repúblika Demokrátika Árabe Saaraui, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Magno. “Apoia ne’e hodi finansia sira-nia reprezentasaun diplomátika, hodi nune’e sira bele hala’o atividade iha ita-nia rain”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, esplika iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Medida ne’e atu hametin filafali lasu istóriku sira ne’ebé kesi Timor-Leste ho Árabe Saaraui, bazeia ba dejezu komun hodi luta ba autodeterminasaun, iha prinsípiu solidariedade hodi luta ba libertasaun nasionál no iha direitu ba autodeterminasaun no independénsia, ne’ebé hatuur iha Konstituisaun Repúblika. Iha Rezolusaun Parlamentu Nasionál kona-ba solidariedade no apoiu ba povu Saaraui, no iha faktu katak Timor-Leste kontribui ona, hahú kedas iha tinan 2011, funsionamentu Reprezentasaun Permanente Saaraui iha Dili. Liuhusi konsesaun subsídiu anuál ida ba ezersísiu husi ninia atividade sira iha Timor-Leste no iha rejiaun. Iha 2022, Governu aprova ona projetu rezolusaun hanesan hodi apoia reprezentasaun permanente Repúblika Árabe Saaraui no, iha 2021, Governu aprova mós donativu hamutuk rihun $120 ba reprezentasaun permanente ne’e. Konsellu Seguransa Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) hasai, iha 1966, rezolusaun 22/29 hodi deklara nasaun dahuluk ne’e hodi deside ninia destinu nu’udar país. Árabe Saaraui proklama ninia indepéndensia, iha loron 27 fulan-fevereiru 1976, hosi frente polísariu nu’udar organizasaun ida luta ba ukun rasik-an. TR foin simu lista kandidatura hosi partidu hitu https://tatoli.tl/2023/03/15/tr-foin-simu-lista-kandidatura-hosi-partidu-hitu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, informa Tribunál foin simu lista kandidatura partidu polítiku hamutuk hitu. Partidu hitu ne’ebé maka aprezenta ona sira-nia lista kandidatura ba Tribunál Rekursu atu konkore Eleisaun Parlamentár 2023 mak Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa) ne’ebé submete lista kandidatura iha 9 marsu 2023. Partidu Sosialista Timor (PST), Partidu Movimentu Libertasaun Povu Maubere (MLPM) no Unidade Nasionál Demokrátika Rezisténsia Timor (UNDERTIM), hatama sira-nia lista kandidatura ba Tribunál Rekursu iha 13 marsu 2023. Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) no Partidu Libertasaun Nasionál (PLP) submete sira-nia lista ba TR iha 14 marsu 2023. Partidu Libertasaun Povu Aileba (PLPA) submete lista kandidatura ba Tribunál Rekusu iha 15 marsu 2023 tuku ualu dader. “Ate agora Tribunál Rekursu ne’ebé halo kna’ar Supremu Tribunál Justisa (STJ) foin simu lista kandidatura hosi partidu polítiku”, Deolindo dos Santos dehan ba jornalista sira iha Tribunál Rekursu Caicoli, kuarta ne’e. Nia esplika, TR iha prazu loron 10 atu delibera hodi haree no deside iha plenária Supremu Tribunál Rekursu. “Ba partidu polítiku sira ne’ebé mak hatama ona lista mai iha Tribunál no ba hirak ne’ebé mak seidauk aprezenta sira-nia lista mai ne’e ami sei hein, bainhira partidu polítiku sira ne’e hatama hotu ona lista mak, Tribunál Rekursu iha loron 10 atu verifika hodi delibera atu deside iha plenária Supremu Tribunál Justisa”, nia dehan. Tuir Deolindo, prazu ba partidu polítiku sira nia aprezentasaun lista kandidatura to’o de’it iha tuku 17:00 loraik. Kuandu to’o tuku lima mak partidu sira la aprezenta ona sira nia lista mai iha sei la admite tanba lei mak dehan. Tuir regulamentu, aprezentasaun lista kandidatura ba parlamentu nian baze ba  Dekretu Governu Númeru 16/2017 12 maiu ne’ebé ke hateten katak aprezentasaun lista kandidatura ba Supremu Tribunál Justisa tenke aprezenta mai iha oras servisu. Neste kazu oras servisu, Tribunál Rekursu halo hela nia funsaun Supremu Tribuál Justisa nian. TR la admite proposta koligasaun pré-eleitorál tolu https://tatoli.tl/2023/03/15/tr-la-admite-proposta-koligasaun-pre-eleitoral-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-15 DILI, 15 marsu 2023 – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, hateten Tribunál la admite pedidu koligasaun partidaria pré-eleitórál tolu hodi konkore iha elesaun parlamentár tinan ne’e, tanba la priénse rekezitu. Koligasaun Partidaria pré-eleitorál tolu ne’e mak Aliansa Demokrátika (AD) ne’ebé kompostu hosi partidu rua mak Partidu Liberta Povu Aileba (PLPA) no Partidu Dezenvolvimentu Populár (PDP). Aleinde ne’e, koaligasaun partidu pré-eleitorál Frente Ampla Demokrátika (FAD), kompostu hosi partidu tolu mak Partidu Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa), Partidu Uniaun Demokáritika Timorense (UDT), Partidu Sentru Asaun Sosiál Demokrátika Timorense (CASDT), Partidu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN). Koligasaun partidaria pré-eleitorál PDRT- APMT, kompostu hosi partidu rua, hanesan Partidu Demokrátiku Repúblikanu Timorense (PDRT) no Partidu Asosiasaun Populár Monarquia Timor (APMT). “Laiha koligasaun ida atu konkore ba eleisaun 21 maiu  2023”, Deolindo dos Santos dehan ba jornalista sira iha Tribunal Rekursu, kuarta ne’e. Nia dehan, TR la admite koligasaun partidaria tolu tanba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) remete dokumentu koligasaun partidaria ba Tribunál tarde bainhira  koligasaun pré-eleitorál hatama pedidu koligasaun nia ba CNE devia CNE submete direitamente mai TR la’e, hein to’o Sekretariadu Tékniku Eleitorál (STAE) halo tiha públikasaun iha Jornál Repúblika maka foin remete mai Tribunál iha sesta tuku 17:00 loraik. “Mezmu prazu liu ona, TR kontinua halo apresiasaun nafatin ba koligasaun sira ne’e, notifika sira atu kompleta dokumentu balun, maibé enfelizmente hanesan ha’u dehan, iha koligasaun AD la priénse rekezitu koligasaun nian tanba partidu PDP ne’ebé hola parte iha koligasaun AD nia labele tuir eleisaun tanba lakon ona estatutu legál hanesan partidu polítiku, entaun nia labele forma koligasaun atu kompete eleisaun”, Deolindo dehan. Enkuantu koligasaun FAD TR labele admite pedidu koligasaun hodi konkore iha eleisaun tanba bainhira Tribunál Rekursu notifika partidu hirak ne’ebé iha koligasaun partidaria pré-eletorál FAD hanesan CASD, UDT, Frente Mudanca no PDN atu mai kompleta sira-nia rezultadu kongresu ne’ebé lei partidu polítiku hateten, katak sira tenke kompleta sira nia kongresu ou konferénsia nasionál ne’ebé hatudu koligasaun hodi aprezenta ba TR katak sira-nia kongresu aprova duni hosi orgaun másimu ida ne’e. “Infelismente iha partidu tolu maka mai aprezenta sira nia rezultadu kongresu CASDT, UDT no Frente Mudansa maibé PDN nia la mai aprezenta, kuandu koligasaun forma hosi partidu haat maibé tolu mak aprezenta de’it rezultadu koligasaun no ida la ba entaun entaun labele”, Deolindo haktuir. Nune’e mós, koligasaun partidaria PDRT-APMT, TR la admite sira nia pedidu koligasaun atu konkore eleisaun tanba PDRT lakon ona estatutu hanesan partidu polítiku, entaun kuandu iha koligasaun ida mak mosu nune’e, entaun ida ne’e mós labele forma koligasaun. “Buat ne’ebé ha’u husik hela mak partidu tolu ne’e tenta atu halo kongresu extraordináriu no liderasa patidu sira ne’ebé forma koligasaun, maibé ida ne’e mós la priénse rekezitu lei hateten”, nia dehan. Tanba ne’e, desizaun sira ne’ebé TR foti ne’e la ho tendénsia maibé TR nia desizaun ne’e bazea de’it ba lei. Nia lamenta, situsaun sira ne’ebé mosu tanba CNE hanesan orgaun eleitorál tenke hatene lei no prosedimentu sira liuliu aktu eleisaun nian hanesan iha lei organizasaun judisiária foun ne’e, CNE labele dehan TR seidauk notifika ba ami hanesan órgaun eleitorál. “CNE tenke hanene ona lei organizasaun judisiáriu foun ne’e tanba iha artigu balun revoga kompeténsia Supremu Tribunál Justisa (STJ) liliu ba aprezentasaun lista kandidatura”, nia katak. Lider Judisiáriu ne’e mós lamenta ba aktu STAE nian ne’ebé públika uluk ona koligasaun partidaria sira iha Jornál Repúblika inklui anunsia ona naran partidu polítiku hira mak sei konkore iha eleisaun. “Tuir lolos STAE la devia halo ida ne’e, publikasaun partidu ne’e labele, tanba prosesu ba aprezentasaun lista kandidatura partidu sira ba Tribunál Rekursu seidauk hotu, signifika devia STAE fó tempu ba Tribunál halo nia servisu tanba aprezenta lista kandidatura seidauk, STAE publika partidu hira mak atu konkore eleisaun, ida ne’e ha’u husu orgaun eleitorál tenke hadia iha futuru”, nia konklui. Ofisiál Migrasaun 20 konklui formasaun https://tatoli.tl/2023/03/16/ofisial-migrasaun-20-konklui-formasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Formandu na’in-20 hosi Diresaun Jerál Servisu Migrasaun konklui ona formasaun ne’ebé fasilita hosi Home Affairs Australia, iha sentru formasaun Poísia Comoro, durante loron haat. Formasaun ne’e foku liu kona-ba ezaminasaun dokumentu ofisiál no ajente hosi Diresaun Jerál Servisu Migrasaun (DGSM) hodi haforsa jestaun fronteira ida ne’ebé di’ak iha postu fronterisa iha territóriu nasionál. “Atu fó hanoin de’it ba ita-bo’ot sira katak formasaun ne’e importante tebes hodi eleva kapasidade membru migrasaun tantu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no Sivil nian atu bele halo ezaminasaun ba dokumentu no fraude iha postu fronteira tomak”, Vise-Ministru Interiór Antonio Armindo, liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Nia dehan, kursu ne’e fó kompenténsia liubá ofisiál migrasaun sira oinsa halo jestasaun operasionál liuliu lei sira liga ba atendementu públiku nian bainhira halo atuasaun iha terenu. “Kursu ida ne’e ho sertifikadu internasionál no sai nudar parte ida hosi programa preparativu hodi prepara rekursu humanu ne’ebé kualifikadu no kontrola sistema foun ne’ebé instala ona iha pontu entrada Timor-Leste hanesan Sakato, Batugade, Suai no Dili rasik”, nia subliña, Totál partisipante hamutuk ema na’in 40 ne’ebé mai hosi postu fronteira sira inklui sede nasionál. Hosi ema nain 40 ne’e fahe ba sesaun 2 iha ne’ebé sesaun dahuluk ema nain 20 ohin ita ensera no hahú aban sei halo mós ba ema nain 20 tan. Iha okaziaun ne’e, Vise-Ministru Interiór Antonio Armindo, hamutuk ho First Secretary Home Affairs, Wanda Sendzimir inklui formadór sira atribui sertifikadu profisionál inklui ekipamentu balu hanesan UV lamp, Magnifier no Transformative ba formandu sira. Timor-Leste no KOICA formaliza ona akordu subvensaun públika millaun $6 https://tatoli.tl/2023/03/16/timor-leste-no-koica-formaliza-ona-akordu-subvensaun-publika-millaun-6/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 16 marsu 2023 – Governu no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) formaliza ona akordu subvensaun públika hamutuk millaun $6 hodi finansia Projetu Fortalesimentu Preparasaun no Resposta ba Moras Infesioza sira iha Timor-Leste. Ministru Finansa, Rui Agusto Gomes, reprezenta Governu Timor-Leste, no Diretora KOICA, Eunju Cha, mak asina akordu ida ne’e. “Dala-ida tan ita realiza asinatura akordu grand ida katak, osan ne’e fó gratuita de’it ba ita hosi Governu no povu koreanu hamutuk millaun $6. Osan ne’e atu uza ba setór saúde para bele antisipa karik iha moras ruma mosu derrepente. Tanba ne’e, hakarak reforsa ita-nia sistema vizilánsia hodi antisipa moras ne’ebé mai”, Rui Gomes hatete iha marjen asina akordu, iha Auditoriu Ministériu Finansa, Aitarak-Laran. Apoia ida ne’e ba Ministériu Saúde no ajénsia implementadora mak hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS). “Hakarak osan ne’e to’o iha nivel suku, katak sira mós bele hetan apoia ida ne’e liuhosi treinamentu, nune’e ita lapersiza gasta ita-nia osan hodi haruka ita-nia ema ba rai-li’ur, maibé utiliza de’it verba ne’e”, nia realsa. Biban hanesan, Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, agradese Koreia tanba ho apoia ne’e ajuda país, liuliu iha kombate moras infesioza sira ne’ebé kauza mortalidade. “Ministériu Saúde rekoñese katak, dezde restaurasaun indepedénsia, Governu Koreia apoia ona Timor-Leste iha área oioin”, afirma. Governante ne’e konsidera katak ho subvensaun ne’e marka pasu importante entre Ministériu Saúde no KOICA hodi hametin kolaborasaun iha futuru ho forma oioin iha tratamentu no peskiza iha área ne’e. Adjuntu-Xefe Misaun Embaixada Koreia iha Timor-Leste, Jinum Hong. Imajen Tatoli/Francisco Sony Adjuntu-Xefe Misaun Embaixada Koreia iha Timor-Leste, Jinum Hong, KOICA hanesan ajensia dezenvolvimentu Koreia ne’ebé serbisu besik tebes ba Timor-Leste dezde 2001. Nia dehan, setór saúde hanesan prioridade ida iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030), nune’e bele hasa’e poténsia ema iha saúde no kria ambiente ne’ebé seguru. “Projetu ida ne’e sei apoia elementu krítiku inklui transforma sistema nasionál ba vijilánsia husi sistema manuál ne’ebé uza de’it surat-tahan ba sistema dijitál. Aleinde ne’e hasa’e kapasidade diagnóstika la’ós iha nasionál de’it maibé bá to’o nivel munisipál’, nia realsa. Husi novembru 2020 to’o fevereiru 2023, Governu Daualuk mobiliza ona subvensaun públika ho totál millaun $623,8. Husi montante ne’e, KOICA kontribui ona millaun $25 ne’ebé millaun $5 ba Projetu Dijitalizasaun Chega, millaun $7,8 ba Projetu ‘Say No To 5S’, millaun $6,2 ba Projetu ‘YEES’ no adisionál millaun $6 ba projetu fortalesimentu preparasaun no resposta ba moras infesioza sira iha Timor-Leste. Partidu 18 aprezenta lista kandidatura ba TR https://tatoli.tl/2023/03/16/tr-rejista-partidu-18-aprezenta-lista-kandidatura/ tatoli.tl Notísia 2023-03-16 DILI, 15 marsu 2023 – Prezidente Tribunál Rekursu Deolindo dos Santos, hateten partidu polítiku 18 aprezenta ona lista kandidatura mai Tribunál Rekursu (TR). “Hafoin Tribunál Rekursu termina prazu ba aprezentasaun lista kandidatura, to’o oras ne’e Tribunál simu partidu 18 mak mai aprezenta sira-nia lista kandidatura”, Deolindo dos Santos dehan ba jornalista sira iha Tribunal Rekursu, Caicoli, kuarta ne’e. Nia esplika, hosi partidu 18 ne’ebé aprezenta lista kandidatura só partidu Frente Rekonstrusaun Nasionál Timor-Leste Mudansa (Frente Mudansa) mak aprezenta sira nia lista kandidatura rua. “Iha lista kandidatura ne’ebé Tribunál rejista ne’e iha 19 tanba Frente Mudansa mak aprezenta lista kandidatura rua”, nia hateten. Maske nune’e, Tribunál Rekursu sei verifika hafoin deside. “Tribunál sei verifika depois sei deside tanba klaru katak partidu ida labele iha lista rua, ne’e lei la permite, tanba ne’e maka plenaria Supremu Tribunál Justisa maka sei verifika atu hatene lista ida bele liu, konforme desizaun ikus hosi plenaria”, Deolindo afirma. “Ha’u seidauk bele hateten katak lista ida ne’ebé mak liu ou lista ne’ebé ke la liu só plenaria verifika no deside katak ida ne’e mak liu ka lista rua ne’e bele la liu hotu, ne’e konforme verifikasaun hosi plenária”, nia salienta. Nia dehan, hahú kinta (16/3) aban ba oin, Tribunál Rekursu sei verifika lista kandidatura hamutuk 19 ne’ebé mak partidu 18 aprezenta ba iha TR. “Iha prazu loron sanulu (10) ba TR atu verifika lista kandidatura sira ne’e. Karik iha lista kandidatura ne’ebé mak partidu sira submete mai dokumentu balun ladauk kompletu. Entaun Tribunál sei komunika fali ba partidu sira hodi kompleta sira-nia lista iha oras 24, nune’e bele submete hikas mai Tribunál Rekursu atu haree”, nia adianta. Deolindo dehan, prosesu ida ne’e, presiza servisu ne’ebé rigorozu no presiza tempu, ekipa tékniku hosi Tribunál Rekursu sira sei akompaña hosi Juiz nain haat ba verifikasaun sira ne’e  atu bele haree ho forma ne’ebé loos. Atu nune’e desizaun ba prosesu sira ne’e sai ne’e tenke justu ba partidu polítiku sira. Deolindo subliña, partidu 18 ne’ebé submete sira nia lista kandidatura mai iha Tribunál Rekursu mak CNRT, CASDT, Frente Mudansa (FM), Fretilin, KHUNTO, MPLM, PD, PDC, PDN. PLP, PLPA, PR PST, PUDD, PVT, UDT, ikus mak UDERTIM no APMT. IDN fasilita kursu promosaun superiór ba membru PNTL no F-FDTL 19 https://tatoli.tl/2023/03/17/idn-fasilita-kursu-promosaun-superior-ba-membru-pntl-no-f-fdtl-19/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 – Institutu Defeza Nasionál (IDN) fasilita kursu promosaun superiór ba menbru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hamutuk 19. Kursu Promosaun Superiór iha tinan ne’e ba dala VI, iha kursu ne’e ho durasaunn fulan sia, hahú iha marsu to’o dezembru 2023 iha academia Institutu Defeza Nasionál (IDN). Membru F-FDTL no PNTL hamutuk 19, hosi membru F-FDTL kapitaun na’in-haat no Majór nain lima husi Kuartel Jenerál Fatuhada no husi PNTL ho diviza Inspetór Xefe PNTL nain-10 hosi Komandu Jerál PNTL. Diretór IDN Komodoro Donaciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik”, liuhosi komunikadu hateten formandu sira tenke aproveita oportunidade no asume responsabilidade. Nia adianta, iha períodu kursu, auditór sira tenke iha komportamentu ne’ebé maka adekuadu, hodi hatudu empeñamentu, dedikasaun, sentidu, hanesan ofisiál ida tenke hatudu no kompete individualmente ne’ebé di’ak iha matéria hotu, ne’ebé maka sira sei aprende husi dosente sira. “Ho nune’e maka ita bo’ot sira bele merese ba hetan méritu, iha finalidade kursu, hodi sai mós hanesan relatóriu ba ita bo’ot sira nia promosaun, tanba ita-nia pais ne’e, hakat ona ba faze tinan 21 ba dezenvolvimentu”, nia dehan. Pedro Klamar Fuik,  hatutan dezenvolvimentu nia fatór ida maka modernizasaun, F-FDTL ho PNTL sira nia komportamentu ba moderniza, buat hotu ne’ebé iha institusaun, ejize ba sira, kódiku alunu IDN, buka kompriende atu hala’o tuir, bainhira finaliza husi kursu iha IDN nian. “Ita bo’ot sira bele kontribui ba diversifikasaun institusionál ne’ebé ita bo’ot sira servi ba no sosiadade, tanba ne’e tuir dadus IDN nian iha durante ne’e, fasilita ona kursu hanesan ne’e iha faze dahuluk to’o kintu kursu ba Promosaun Ofisiál Superior, Instituto Defesa Nasional (IDN) gradua ofisiál husi PNTL ho F-FDTL hamutuk  132”, nia konklui. IKS-TL prontu kontribui pás no dezenvolvimentu https://tatoli.tl/2023/03/17/iks-tl-prontu-kontribui-pas-no-dezenvolvimentu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-17 DILI, 17 marsu 2023 – Prezidente organizasaun Ikatan Keluarga Silat Timor-Leste (IKS-TL) Kera Sakti Silvestre Sufa, hateten IKS-TL prontu kria pás no estabilidade iha nasaun ne’e hodi kontribui ba dezenvolvimentu. “Kontribuisaun ba nasaun IKS nian mak ne’e, ita tenke iha pás no estabilidade iha ita-nia nasaun, atu bele kontribui ba dezenvolvimentu, membru hotu tenke hanoin di’ak ba Estadu, entaun ita tenke disiplina, iha treinamentu fatin iha ne’ebé de’it, ne’e mak ita-nia kontribuisaun ba nasaun, tanba ema hotu presiza la’o livre hodi halo negósiu iha ne’ebé de’it”, Silvestre dehan ba Agência TATOLI iha Farol Dili, ohin. Nia dehan, IKS-TL la halimar ho membru sira bainhira kria konflitu, la tuir organizasaun nia hakarak tenke simu konsekuénsia hosi orgainzasaun tanba organizasaun la hanorin ema atu halo buat tuir ninia hakarak. “Ita la tolera no admite pesoál ida ka rua atu estraga organizasaun, ida ne’e-ita laiha toleránsia, iha doutrina hanorin ema atu la’o tuir dalan los, la’os la’o tuir ema ida rua nia hakarak, kaundu membru sira la kumpre regra, sansaun ba sira iha mak suspende foti fila sira nia farda no sasan sira, bainhira hahalok muda ona mak ita entrega fali, bainhira la kumpre liután mak organizasaun sei foti desizaun todan hasai, ita labele defende ema ida rua maibé ita defende organizasaun”, Silvestre afirma. Nia husu ba membru sira iha Timor-Leste no rai-liur atu mantein nafatin pás atu hatudu ba sosiedade katak IKS agora la hanesan uluk, ne’ebé ema dehan problemátiku maibé agora kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu nasaun. “Ha’u la haree membru ida atu kria konflitu tun sa’e, haree tur nonok, halo servisu ba kabun, loron treinu mak bele utiliza farda, la’os loron treinamentu farda no kalun sira ne’e haloot iha fatin, labele utiliza farda iha fatin públiku sira hodi provoka situasaun, labele utiliza farda sira atu ba hafuhu festa tun sa’e, mantein iha ida-idak nia fatin hodi servisu buka moris ba aan rasik no família”, nia husu. Tinan ida ne’e, hanesan tinan polítika, lider IKS ne’e husu ba membru hotu bele envolve iha partidu polítiku ne’ebé de’it maibé tenke individu, labele lori organizasaun tama iha laran no labele utiliza farda organizasaun nian iha kampaña polítika ne’ebé sei akontese fulan oin. Ho matabeen, família no kolega ativista direitu umanu fó omenajen ikus ba Sisto dos Santos https://tatoli.tl/2023/03/18/ho-matabeen-familia-no-kolega-ativista-direitu-umanu-fo-omenajen-ikus-ba-sisto-dos-santos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-18 DILI, 18 marsu 2023 - Ho mata-been, família no kolega ativista direitu umanu iha Timor-Leste fó omenajen ikus ba matebian Sisto dos Santos ‘Kene-Kene Lanara’, bainhira halo vizita ikus ba nia kna’ar fatin Asosiasaun HAK, Faról-Dili, molok translada no haloot iha fatin ikus, iha Munisípiu Lautem. Iha resintu Asosiasaun Hak farol, família Asosiasaun Hak simu ho lian halerik no mata-been, Hafoin ne’e, eis Diretór Asosiasaun Hak, Manuel Monteiro oferese poezia ba saudozu “Kene-Kene Lanara” kona-ba lala’o moris saudozu nian liuliu Saudozu nia luta ba defende direitu umanu povu Timor-Leste nian. Hafoin ida ne’e. Eis Diretór Asosiasaun Hak, Manuel Monteiro, hateten ema hotu liuliu Asosiasaun lakon ema ida ne’ebé berani tebes hodi defende povu liuhosi atividade sira hotu loron ba loron to’o hakotu iis. “Ami susar tebes atu husik ita hosi Ami-nia leet maibé nai nia planu oinseluk mai ita hotu. Loron hirak liubá Sisto isin baruk ami mós lahatene. Ami mós la rona derrepente lia-rekadu to’o Sisto is kotu no isin-maten, ho ida ne’e nakukun hafalun kakuluk Hak nian”, Manuel Monteiro hato’o liuhosi poezia, iha resintu Asosiasaun Hak, farol. Biban hanesan, Diretor AJAR, José Luis Oliveira, hato’o liamenon ba saudozu. “Fatin (Asosiasaun Hak farol) nu’udar fatin ida ne’ebé ita hamutuk ba maluk ativista sira hotu ba objetivu ida de’it mak luta ba insjustisa ita-nia povu no Timor-Leste nian. Ema barak hakfodak simu notísia katak ita laiha ona. Susar tebes atu husik ita boot (Sisto) maibé ne’e na’i Maromak nia planu, ami konsidera ita-nia isin bele ami bele husik maibé fó hela matak malirin ba ami sira ne’ebé iha ne’e atu kontinua nafatin o nia esperítu sai hanesan ita hodi luta ba injustisa”, José Luis dehan. Sisto dos Santos Moris iha Mauwedara-Altu Lalino no agora hela iha Aldeia 30 de Augusto – Puihoro, Suku Fuiluro, Postu Lospalos, Munisípiu Lautem, iha 25 setembru 1979 husi Uma Lisan Pa’ir. Oan husi Tomas dos Santos (Matebian) no Inan Mariana dos Santos. No Saudozu nu’udar oan datoluk husi mau-alin na’in-hitu no Saudozu Kaben ho Anita Cardoso Tilomar, Munisípiu Covalima, Maromak fó sira-rua kous oan na’in-haat kompostu hosi feto tolu no mane na’in-ida. Istória Pasajen Moris nian “Kene-kene Lanara” Família no kolega sira presta omenajane ikus ba mate isin Xisto dos Santos, iha resintu Assosiasaun HAK Faról Dili, sábadu (18/03). Imajen Tatoli/Francisoc Sony Partisipasaun no involvimentu iha prosesu Luta Libertasaun Nasionál. Tama iha prosesu luta libertasaun, saudozu ‘Kene-Kene’ hahú kedas nia involvimentu iha tempu Rejisténsia ho organizasaun (Unidade Nasional da Independensia de Timor – Leste (UNIAMORTE), hanesan organizsaun Juvenil ida ne’ebe hamahon-an iha Asosiasaun Brigada Negra (ACBN). Iha tempu ne’eba, Saudozu nu’udar Komisáriu Polítika ba Rejiaun Ponta-Leste hanesan parte husi Regiaun I. Ne’ebé simu orientasaun direta husi Komandu da Luta Kayrala Xanana Gusmão iha Cipinan, Indonézia. Hodi halo ligasaun ba servisu sekreta ho komandante Lere Anan Timur. Saudozu nia involve-aan iha Redi Klandestina Zona loron 7 dezembru hamutuk ho Sekretáriu Zona Punu-Fanu (Atuál Koronel F-FDTL). Iha tinan 1999, Saudozu sai nu’udar Voluntáriu ba servisu tradutór no seguransa ba Prosesu eleisaun iha Referendu liu husi Organizasaun ONU-UNAMET. No mós hanesan polins staf UNAMET nian ne’ebé tau matan ba Konsulta Popular-REFRENDUM iha tinan 1999, Saudozu Lidera no organiza hamutuk ho nia kompenheiru da luta iha Lospalos Puihoro hodi manifesta insatisfasaun ba iha Kuartel Militár Indonézia Batallaun 745 nia oin, ne’ebé destakadu iha Lospalos Vila, hodi hatudu espanduk ne’ebé pinta fotografia Comandante El Xefi Xanana Gusmaun nian no hakerek ho lia fuan ‘Freedom Fighter Xanana is My Hero’ Dedikasaun iha Prosesu Konstrusaun Estadu no Nasaun, funda liga Foin-sa’e ba Liberta Povu nu’udar fundadór Front Mahasiswa Timor-Leste nu’udar fundadór ba Front Roda 3 no Aileba. Nu’udar mós Fundadór ba Front Arte no kultura. Alende ne’e Fundadór ba Front Traballador Reunikasaun Front Nasional Libertasaun Maubere-FNLM, nu’udar prezidente desde 2012 to’o termina nia pregrinasaun moris. Saudozu ativu iha manifestasaun sira hodi hato’o aspirasaun ema kbi’it la’ek sira nian no liberdade emprensa ba ukun na’in sira no iha manefestasaun sira ne’e, saudozu sempre hetan kapturasaun no tama-sai sela. Saudozu mós funda Komite Populár no mós Fundadór ba Chanel Lian Direitu umanu. Esperensia Serbisu iha HAK, Staff of Human Right Joint Monitoring Team ( 2006 – 2007), Staff advocacy in division of Upholding Justice – HAK Association (2007 – 2010), tinan 2010-2012, asumi kargu nu’udar Xefi Divizaun Advokásia Direitu Umanu tinan 20013 – 2020, asumi kargu nu’udar vise Direitór HAK tinan 2021 to’o hakotu is ikus, asumi kargu nu’udar Direitór HAK. Esperiénsia servisu ho instituisaun iha nível nasionál no Rejionál. Iha nível nasionál Saudozu nu’udar BOARD member for ANTI (2004 to’o hakotu is ikus). Front Mahasiswa Timor-Leste, nu’udar portavos. Enkarregadu ANTI (Aliansi Nasionál ba Tribunál Internasionál) nian (2010 – 2013) Organizing Committee for National Consensus Dialog On Truth, Justice and Reconciliation in Timor-Leste, Delegasaun espesiál MKOTT nian ba Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor, Konselleiru ba CNC (Centro Nasionál Chega), Konsileiru ba ONG ACBIT, Kolaboradór ba ISMAIK (Institutu Maun Alin ba Kristo), Konselleiru ba Asosiasaun Vítima no Membru Board ONG AJAR. Ambulansia tula mate isin Xisto dos Santos, iha estrada Assosiasaun HAK nia oin, sábadu (18/03). Imajen Tatoli/Francisoc Sony Rejionál no Internasionál, Saudozu hanesan Attend Conference Friend of Burma, in Bangkok (September 2010) no h anesan Membru Conselu AFAD (Asian Federation Against Involuntary Disappearances) nian hahu tinan 2010 to’o hakotu is ikus. Membru ba FORUM ASIA (Forum Azia ba Dezenvolvimentu Direitus Umanus iha Sudeste Ázia) Ativista ba Amnesty Internasionál ba Asuntu Direitus Umanus Ativu ba Asuntu Direitu Umanusne’ebé ezisti iha Papua, Shara Osidentál Palestina, Banglades, Olandés, Cuba no Myamar. Saudoju hakotu nia Jornada Ikus iha Loron Sesta Feira, 17 Marsu 2023 iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV). Molok transporta mai Asosiasaun Hak, realiza uluk misa iha igreja Aimutin. Ramata iha Asosiasaun Farol, kontinua ba FasPol UNTK Caicoli, hafoin liubá CNC Balide, ikus lori ba moris fatin Lautem hodi haloot iha fatin saudozu nia deskansa ikus. Asidente tráfegu iha Baucau rezulta karreta rua hetan estragu https://tatoli.tl/2023/03/20/asidente-trafegu-iha-baucau-rezulta-karreta-rua-hetan-estragu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 BAUCAU, 20 marsu 2023 – Asidente tráfegu iha área Vila Nova, suku Tirilolo, postu administrativu Baucau Vila rezulta karreta rua hetan estragu. Kazu asidente rodaviária refere akontese iha loron dumingu, 19 marsu, oras 16:00 lokraik iha Tribunál Distritál Baucau (TDB) oin bainhira kondutór rua deskontroladu tanba deskonfia kondus ho velosidade aas. Komandante PNTL munisípiu Baucau, Superintendente António de Sá, esplika, asidente refere involve entre karreta marka prado ho xapa-matríkula A.12.759 diresaun hosi Vila Antiga halai ho velosidade aas to’o iha TDB xoke ho karreta Nissan note xapa-matríkula A.23.360.K “Kondisaun karreta rua ne’e hetan estragu todan no kazu ne’e iha ona prosesu seksaun tránzituu PNTL Baucau nia liman,” Komandante PNTL munisípiu Baucau hateten iha Vila Nova, segunda ne’e. Tuir investigasaun dahuluk katak, kondutór hosi karreta rua halai ho velosidade aas lakon kontrolu hodi hamosu kauza asistente refere ne’ebé la rezulta vítima rua hetan kanek. Seksaun tránzitu rasik direitamente to’o iha fatin akontesimentu hodi halo prosesu identifikasaun no direitamente asegura evidénsia iha Komandu PNTL Baucau. “Ita sei kontinua halo investigasaun hodi hatene karik iha indísiu seluk hanesan kontamina alkól ka iha motivu seluk,” Superintendente António de Sá akresenta. Komandu PNTL Baucau apela ba komunidade hotu, liuliu transporte públiku atu prevene-aan bainhira kondus transporte iha dalan públiku ho velosidade normál no labele kontamina alkól inklui deskansa bainhira kondisaun dukur tanba bele rezulta asidente tráfegu. PNTL iha semeste dahuluk rejista kazu iha tinan-2023 hamutuk 30 komposta hosi violénsia doméstika, asidente tráfegu no agresaun fíziku simples. Laiha sertidaun moris, difikulta benefisiáriu trata bolsa da mãe iha Bahalara-Uain https://tatoli.tl/2023/03/20/laiha-sertidaun-moris-difikulta-benefisiariu-trata-bolsa-da-mae-iha-bahalara-uain/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 VIQUEQUE, 20 marsu 2023 - Ofisiál Rejistrasaun bolsa da mãe jerasaun foun, Carlito Pinto, informa prosesu rejistu bolsa da mãe jerasaun foun ba labarik sira hosi idade 0-3 ne’e hetan difikuldade tanba benefisiáriu hirak ne’e laiha dokumentu sertidaun moris iha postu saúde, suku Bahalara-Uain, postu Viqueque villa, munisípiu Viqueque. ” Ami halo atendimentu rejista ba benifísiáriu sira, maibé labarik barak laiha dokumentu ida hanesan sertidaun moris. Maske sira laiha dokumentu ami nafatin rejistu hela. Hafoin ami fó durasaun tempu fulan tolu ba  inan-aman sira  ba trata dokumentu sertidaun moris ne’e hodi kompleta labarik nian dokumentu”, hateten Carlito Pinto, ba Agência Tatoli iha postu Saúde Bahalara-Uain, postu Viqueque villa, segunda ne’e. Tanba, iha kritéria rejista ba subsídiu bolsa da mãe maka hanesan kartaun eleitorál no Billete identidade, sertidaun moris labarik nian, livru lísiu, fixa família, kaderneta banku  (karik iha) no númeru telemóvel ativu. “Iha postu saúde rejista kada loron ita maka rejista to’o labele, nune’e ami fó limita kada loron ida fó atendimentu ema na’in-20, karik oras sei iha ami kontinua rejista ema na’in 5, ne’e maka foin para. Kona-ba rejistarasaun ami hahú rejista husi segunda to’o sesta”, nia afirma. Iha fatin hanesan, Responsavél postu saúde Bahalara-Uain, suku Bahalara-Uain, postu Viqueque villa, Abilio Gomes, haktuir inan isin-rua no labarik idade 0-3 mai postu saúde hetan konsulta pesoál saúde sira hafoin sira ba rejista bolsu da mãe jerasaun foun. “Iha postu ne’e, ami ho funsionáriu rejista bolsa da mãe kolabora ho di’ak ne’ebé bainhira inan isin-rua no labarik idade elijevél sira mai ami pesoál saúde sira akompaña halo konsulta hotu maka sira ba kontinua rejista ba programa bolsa da mãe ne’e”. nia hato’o. Tuir dadús benifísiariu ba bolsa da mae jerasaun foun iha postu saúde Bahalara-Uain rejista hahú rejista inan isin rua hamutuk na’in-50 no labarak labarik idade 0 to’o 3 rejista hamutuk na’in-97. Governu lansa programa ida ne’e ho objetivo hamenus mukit liuhusi hadi’ak nutrisaun no saude, reduz ra’es badak no aumenta rendemento familia” alende ida ne’e , familia atu sosa no han hahán oioin ne’ebé saudavel, konsulta ante-natál ANC) dala 8 no pos-natál (PNC) dala 4, vizita fasilidade saúde hodi hetan imunizasaun no monitoriza kreximentu. Bazeia ba programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun orsamentu transferénsia ho Dekretu-Lei númeru 22/2021 loron 10 Novembru. Bolsa da Mãe  Jerasaun Foun mak programa transferénsia osan husi sistema asisténsia sosiál ne’ebé kompostu ba subsídiu $15.00 kada futan ba inan isin-rua sira durante períodu kous no $20.00 kada fulan ba labarik tinan zero to’o tinan tolu (0-3) no sei kontinua to’o labarik tinan neen (6), ho suplementu adisionál $10.00 kada fulan bainhira labarik ho moras króniku no / ka defisiênsia. Alende subsídiu osan kada fulan, programa Bolsa da Mãe — Jerasaun Foun mós fornese akonsellamentu kona-ba saúde husi pesoál saúde sira inklui ba kuidadu saúde durante períodu isin-rua, periódu primeira infánsia inklui imunizasaun, nesesidade hahán nutritivu ba família no prátika ijéniku no sanitazasaun. Programa ne’e munisípiu Viqueque Governu lansa subsídiu bolsa da mae jerasaun foun iha 28 Fevereiru 2023. Antes ne’e Governu lansa dauluk iha munisipiu Ainaro, Bobonaro, RAEOA, tuir mai Covalima, Liquica, Manatuto no Viqueque. Pontu Fokál MSSI na’in-92 tuir ona formasaun kona-ba ezekusaun OJE https://tatoli.tl/2023/03/20/pontu-fokal-mssi-nain-92-tuir-ona-formasaun-kona-ba-ezekusaun-oje/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 - Diretór Nasionál Orsamentu, Jestaun Finanseira no Patrimoniál (MSSI), Jemmy Valente dos Reis, hateten pontu fokál MSSI hamutuk ema na’in-92 finaliza ona formasaun kona-ba prosesu ezekusaun orsamentu jerál Estadu no oinsá prodúz relatóriu ezekusaun OJE ne’ebé hala’o ona iha loron 13 to’o 17 fulan-marsu 2023. “Ita fó ona formasaun ba ita-nia Pontu Fokál sira, liuliu xefe Departamentu no Diretór sira iha semana kotuk kona-ba oinsá halo planu ba ezekusaun orsamentu no halo relatóriu ba orsamentu Estadu nian, hein katak depois formasaun bele aumenta pontu fokál nia koñesimentu hodi bele halo mudansa ba sira-nia servisu iha MSSI,” nia dehan ba Tatoli, iha ninia servisu fatin MSSI Caicoli, Dili, segunda ne’e. Diretór Nasionál ne’e fiár katak  ho formasaun ne’ebé maka Ministériu Finansa oferese ona ba pontu fokál sira kona-ba ezekusaun orsamentu no prosesu halo relatóriu sei ajuda Governu liliu atu ezekuta orsamentu Estadu ho ho efisiénsia, efikasia no transparante. “Tanba ita hatene katak pontu fokál nia servisu mak atu halo planu ba iha sira-nia departamentu nune’e halo jestaun ba orsamentu no ezekuta orsamentu sira nune’e halo relatóriu ba planeamentu sira,” nia esplika. Timor-Leste-Austrália diskute kooperasaun iha área defeza https://tatoli.tl/2023/03/20/timor-leste-australia-diskute-kooperasaun-iha-area-defeza/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Embaxadór Austrália iha Timor-Leste William Terrence Costello hasoru malu ho Primeiru–Ministru Taur Matan Ruak ko’alia kona-ba kooperasaun nasaun rua nian espesialmente iha área defeza. “Ohin ha’u ho Primeiru-Ministru diskute kooperasaun iha área defeza no ida fali mak ratifikasaun ba lei atu haree ba estatutu forsa nian ne’ebé agora iha hela Parlamentu Austrália nia liman atu ratifika, ami fiar Parlamentu Timor-Leste nian mós ratifika ho objetivu atu fó biban ba forsa Austrália nian bele mai halo servisu iha ne’e, forsa Timor-Leste nian mós bele ba Austrália hodi halo servisu sira área militár nian tuir lei ne’ebé ratifika”, Embaxadór dehan ne’e iha Palásiu Governo, ohin. Aleinde ne’e, ko’alia mós Ró Patrolia ne’ebé Austrália sei oferese mai Timor-Leste no iha tempu besik Austrália sei hakerek karta ida ba lider másimu Timor-Leste nian kona-ba razaun halo adiamentu ba Ró ne’e. Embaixadór esplika mós ba Xefe Governu kona-ba sub-marinu nuclear, la’os armas nuklear maibé nuklear ne’e hanesan enerjia ida hodi halo nia kapasidade lais liu. “Ida ne’e mak ami mai hato’o ba Timor-Leste katak sub-marinu nuklear ne’e la’os armas bo’ot ida, atu klarifika katan sub-marinu nuklear ne’e hanesan enerjia ida hodi utiliza armas konvensionál, la’os armas nuklear ne’ebé bo’ot ho razaun ne’e mak ami mai atu hato’o ba Timor-Leste katak sub-marinu nuklear ne’e mak ami sei harii laiha objetivu atu envolve Timor-Leste iha programa ne’e”, nia dehan. Nia hatutan, Austrália no Reinu Unidu nia defeza transparante, la taka buat ida ba Timor-Leste. “Ami dezenvolve ami nia sub-marinu nuklear ne’e la lori perigu ba ema nia moris, ha’u hatene nasaun barak preokupa kona-ba ida ne’e mak ami mai esplika katak ida ne’e sei la fó impaktu ba nasaun seluk”, nia hakotu. Try out iha NTT, boxista selesaun nasionál TL hatudu prestasaun di’ak https://tatoli.tl/2023/03/20/try-out-iha-ntt-boxista-selesaun-nasional-tl-hatudu-prestasaun-diak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-20 DILI, 20 marsu 2023 – Treinadór selesaun nasionál Federasaun Boxe Amadora Timor-Leste (FBATL) Abilio Orlando dos Santos, dehan atleta sira ne’ebé tray out iha Nusa Tengara Timur (NTT) hatudu prestasaun di’ak no preparadu ba SEA Games Kamboja tinan ne’e. “Ita-nia atleta sira ne’e hatudu prestasaun di’ak tebes iha jogu try out ne’e, sira na’in lima mak manán iha jogu ne’e, hosi sira nia performe ne’e fó ona garantia mai ita iha SEA Games agora”, Abilio dehan ba Agência TATOLI via media sosial WhatsApp, ohin. Atleta na’in lima ne’ebé hatudu prestasaun di’ak ne’e mak Elidio da Conseição joga iha 54kg, Edigar da Silva joga iha 54kg, Alexandre Freitas joga iha 63,5kg, Delio Mouzinho joga iha 71kg no Elisio Raimundo Gayo joga iha 60kg. Atleta Boxe hirak ne’e ba halo try out iha NTT tanba FBATL halo kooperasaun di’ak ho patrosinadór Lotaria Dragon no Caltech. Ekipa aranka ba NTT iha 18 no fila fali mai Timor-Leste iha 23 marsu tinan ne’e. Objetivu try out ne’e atu koko atleta selesaun nasionál sira nia forsa atun bele kompete di’ak iha eventu SEA Games ne’ebé sei akontese maiu mai ne’e. PR simu karta kredensiál hosi Embaixadór Malázia https://tatoli.tl/2023/03/21/pr-simu-karta-kredensial-hosi-embaixador-malazia/ tatoli.tl Notísia 2023-03-21 DILI, 21 marsu 2023 - Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, tersa ne’e, simu ona karta kredensiál hosi Embaixadór foun Malázia iha Timor-Leste (TL), Amarjit Sinh, hodi troka Embaixadór sesante, Samirah Akbar. “Ohin, depois tinan ida resin Embaixadór hosi Malázia sesante hotu, Prezidente Repúblika simu ona karta kredensiál hosi Embaixadór Malázia nian ba Timor-Leste,” Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, Dili. Nia esplika, Timor-Leste no Malázia estabelese ona lasu kooperasaun bilaterál ida di’ak tebes molok TL restaura ninia independensia iha loron 20 fulan-maiu 2022, tanba militár hosi nasaun ne’ebá mós envolve iha misaun páz Organizasaun Nasaun Unida (ONU) iha Timor-Leste. Durante serimonia entrega karta kredensiál ne’e, Xefe Estadu, José Ramos Horta husu ba Malázia atu kontinua  fó apoiu ba dezenvolvimentu Timor-Leste iha área edukasaun hodi fó bolsa estudu ba timoroan. Aleinde ne’e husu atu  fó mós kapasitasaun ba jornalista timoroan, no fó apoiu ba setór privadu sira nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian. “Prezidente Repúblika mós agradese ba  apoiu hosi Governu Malázia durante  Timor-Leste infrenta pandemia Covid-19,” Nia hateten. Governu ajusta estrutura orgániku-funsionáriu militár F-FDTL https://tatoli.tl/2023/03/22/alterasaun-ba-estatutu-organiku-f-fdtl-ajusta-estrutura-organiku-funsionariu-militar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Governu aprova alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 5/2022, loron 19 fulan-jeneiru, ne’ebé aprova ona estatutu orgániku ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor- Leste (F-FDTL), ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão. “Alterasaun ida-ne’e ho ninia objetivu atu ajusta estrutura orgániku-funsionáriu militár F-FDTL, ne’ebé esklarese kompeténsia husi sira-nia órgaun no servisu no hadi’a artikulasaun polítiku militár kona-ba komponente militár Defeza Nasionál nian”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, hatete iha Palásiu Governu. Objetivu seluk mak atu kompatibiliza estrutura órganika ba F-FDTL ho dokumentu estruturante sira Planu Estratéjiku Defeza Nasionál. Dekretu-Lei ida-ne’e sei revoga órgaun no servisu Autoridade Marítima Nasionál nian, ne’ebé sei regula liuhusi lejizlasaun ne’e rasik, ne’ebé atende ba ninia natureza sivíl loloos, iha konseitu seguransa marítima nia laran. Austrália prontu apoia asisténsia ba Timor-Leste bainhira mosu dezastre naturál https://tatoli.tl/2023/03/22/australia-prontu-apoia-asistensia-ba-timor-leste-bainhira-mosu-dezastre-natural/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Vise-Ministru Interiór, Antonio Armindo, hamutuk ho Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, hala’o enkontru bilaterál ho Komisáriu Polísia Norte Teritóriu Austrália, Jamie Chalker ho komitiva hodi ko’alia kona-ba Programa Apoiu Austrália nian foka liu ba fó konsellu tékniku hodi harii kapasidade jestaun dezastre nasionál no hametin komunidade nia rejiliénsia ba impaktu dezastre nian iha Timor-Leste. “Timor-Leste ho Austrália ita halo enkontru bilaterál ho delegasaun Governu Norte Teritóriu Austrália ne’ebé xefia hosi Komisáriu Polísia Jamie Chalker ho dosente sira hosi Universidade Charles Darwin hodi ko’alia kona-ba kooperasaun iha área sira ne’ebé mak kobre hosi Protesaun Sivil nian no-mós área Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian”, SEPS Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, dehan liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin. Nia dehan, enkontru ne’e realiza tanba antes ne’e, Governu Timor-Leste liuhosi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Magno no Ministra Xefe Norte Teritóriu Austrália, Natasha Fyles, asina ona akordu parseria estratéjika iha Parlamentu Darwin-Austrália no akrodu foun ne’e sei validu to’o tinan 2026. “Ita-nia Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha fulan fevereiru ho komitiva halo ona vizita ba Darwin hodi asina akordu ida importante tebes ba Timor-Leste no Governu Norte Teritóriu hodi haree ba setór estratéjiku sira, hanesan komérsiu, negósiu, agrikultura, turizmu, petróleu no minerál inklui jestaun emerjénsia nian, ida ne’e hanesan atu atualiza fali MoU ne’ebé asina ona entre Governu Timor-Leste no Governu Norte Teritóriu Austrália”, Armindo dehan iha komunikadu ne’e. Governante ne’e hatutan, sorumutu ida ne’e mós sai hanesan faze dahuluk atu tau hamutuk hanoin hodi haree atividade ne’ebé identifika atu faze tuir mai bele iha kooperasaun ida ne’ebé di’ak liután iha área emerjénsia nian tanba sira komprometidu ne’ebé mak bo’ot hodi bele halo kooperasaun ho Ministériu Interiór liuhosi Protesaun Sivíl. Entretantu, Xefe delegasaun Governu Norte Teritóriu Austrália, Komisáriu Polísia Jamie Chalker, hateten kontinua apoia Timor-Leste atu aumenta ninia rejiliénsia ba dezastre iha futuru. “Hosi parte ami nian, hatan ba emerjénsia la’os iha dezastre naturál de’it maibé iha area oioin hanesan mós seguransa ba bio diversidade no hanesan parseriu ne’ebé besik liu ami sente iha buat barak mak hanesan tanba tipu emerjénsia ne’ebé ami hasoru la ses mós hanesan Timor-Leste hasoru. Loron hirak liu ba ami mós hetan inundasaun makas nune’e ami tenke evakua komunidade hamutuk 600 resin ba fatin seguru no ha’u fiar situasaun ida ne’e refleta mós iha Timor-Leste”, Jamie Chalker dehan. Jamie Chalker subliña, Austrália prontu atu fornese asisténsia emerjénsia hodi apoia resposta lokál ba dezastre sira hanesan fornesimentu ai-han no fornesimentu emerjénsia, apoiu lojístiku no pesoál sira. Antes ne’e Guvernu Austrália mós fornese millaun 7.5 dolar Austrália nian, fundu ba Timor-Leste nia resposta ba inundasaun iha fulan-abril tinan 2021, inklui ba fornesimentu ai-han no asisténsia médika no-mos apoia kapasidade resposta umanitária no dezastre hosi Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no PNTL. Kazu omisídiu Kulau, arguidu nain-ida kumpre prizaun preventiva https://tatoli.tl/2023/03/22/kazu-omesidiu-kulau-arguidu-nain-ida-kumpre-prizaun-preventiva/ tatoli.tl Notísia 2023-03-22 DILI, 22 marsu 2023 – Hafoin Tribunál Distritál Díli (TDD) kuarta (22/3) halo prosesu primeiru Interogatóriu dahuluk ba kazu omisídiu iha Kulau ba arguido nain-ualu mak nain-ida tenke submeter ba prizaun preventiva. Tribunál liuhosi Juiza Titulár ne’ebé prezide prosesu interogatóriu ba kazu Kulau, Juiza Ana Paula Fonseca hatun despaixu ikus hodi aplika medida koasaun prizaun preventiva ba argu FL, tanba iha indísiu envolve tá kazu omisídiu Kulau hodi rezulta matebian Nds to’o hakotu nia vida. Defeza Arguidu na’in ualu, Defensór Públiku, Manuel Exposto hateten, liuhosi interogatóriu dahuluk, TDD liuhosi Juiza Titulár ne’ebé prezide kazu omesídiu Kulau hatun despaixu ikus hodi aplika Prizasaun Preventiva ba nia kliente ida. “Iha kazu omesídiu ne’e iha arguidu nain ualu, maibé iha arguidu ida mak Tribunál aplika prizaun preventiva, arguidu ne’ebé kumpre prizaun preventiva ne’e ho inisiál FL”, Manuel Exposto hateten ba jornalista sira hafoin fó asisténsia legál ba arguidu sira ne’ebé envolve kazu omesídiu Kulau, iha TDD kuarta ne’e. Enkuantu arguidu nain-tolu, Tribunál aplika aprezentasaun periódika (AP) no arguidu na’in haat seluk mak Tribunál aplika Termu Identidade Rezidénsia (TIR). Manuel Exposto hateten, perante prosesu interogatóriu dahuluk Ministériu Públiku imputa krime ba nia kliente sira krime omesídiu simples, tanba rezulta vítima mate. Tentativa omesídiu tanba hakanek vitima nain rua no vitíma sira ne’e gora halo hela tratamentu iha óspitál no krime armas branka, tanba momentu akontese konfrontu arguidu sira mós uza tudik hodi sona vitíma. Maske despaixu Tribunál tún ona hodi aplika medida koasaun prizaun preventiva ba nia kliente ida, maibé Defensór Públiku Manuel Exposto afirma, hanesan parte defeza nia sei haree despaixu hosi Tribunál molok halo rekursu hodi kontra despaixu Tribunál nia ne’e. “Maibé ha’u simu tiha despaixu eskrita hosi Tribunál no ha’u le tiha lai mak foin haree, karik iha nesesidade ruma atu halo rekursu kontra despaixu Tribunál ka lae. Karik iha despaixu ne’e mak hateten laos obrigatóriu halo rekursu ne’e ita la presiza halo rekursu”, Manuel Exposto hateten. “Tanba rekursu ne’e direitu ema ida bainhira la kokorda desizaun hosi Tribunál sei halo rekursu, ita haree medida koasaun prizaun preventiva ne’e medida ida ne’ebé ke todan liu”, nia adianta. Tuir observasaun jornalista TATOLI iha terenu hafoin Tribunál liuhosi Juiza Titulár ba prosesu kazu omisídiu Kulau hatún despaixu arguidu ho insiál FL ne’ebé hetan medida koasaun Prizaun Preventiva parte polísia tau kedan alzema ba arguidu nia liman hodi lori kedan arguidu ba Prizaun Becora hodi kumpre prizaun preventiva. Adezaun Timor-Leste ba OMK bele gradua iha tinan ne'e https://tatoli.tl/2023/03/23/adezaun-timor-leste-ba-omk-bele-gradua-iha-tinan-nee/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Ministru Kordenadór Asuntu Ekonómiku (MAKE) Joaquim Amaral, informa progresu adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) di’ak tebes no bele gradua iha tinan ne’e. “Ita-nia progresu adezaun la’o di’ak tebes, maske Governu nia mandatu besik remata ona, ha’u fiar katak ita bele gradua iha tinan ida ne’e”, ministru dehan iha reuniaun liña ministeriál hotu ba preparasaun Timor-Leste nian ba OMK iha Salaun Nobre Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ohin. Nia dehan, elementu lubuk ida fó hosi nasaun membru sira, mak Timor-Leste konsege kumpre ona no iha nivél tolu mak hola parte hanesan rekezitu ba adezaun nian iha negosiasaun bilaterál, multilaterál no plurilaterál. “Ita bele dehan multilaterál nian, pergunta sira nasaun membru sira fó mai ita hamutuk 40 ita hatan hotu ona, iha bilaterál nian, nasaun hamutuk 10 mak ita taka ona haat posibilidade ita sei taka tan ho Uniaun Europeia no nasaun seluk hosi 10 ne’e ita sei taka iha tempu besik no iha plurilaterál nian ita konsege aprova no adere ba Informasaun Teknolojia Agreement (ITA) ne’ebé Konsellu Ministru aprova ona sei harii komisaun tékniku nivél nasionál atu halo negosiasaun ba asuntu ida ne’e tanba espesífiku liu ba produtu IT sira ne’ebé bele loke nia merkadu ba nasaun sira ne’ebé interese”, nia informa. Nia esplika, Timor-Leste nia adezaun ba OMK la’os automatikamente tanba Timor-Leste rasik ho estatutu hanesan Least developed countries (LDCs) sei iha kondisaun atu negosia tranzisaun ida atu bele kumpre obrigasaun ho kompromisiu ne’ebé submete ona. “Ida ne’e mak susesu ne’ebé ekipa Timor-Leste halo lori naran delegasaun agradese ba parte hotu ne’ebé hola parte iha liña ministeriál, depois adezaun ita manán esperiénsia lubuk ida hosi prosesu sira hotu”, nia relata. Progresu atuál Timor-Leste nia negosiasaun ba OMK iha Multilaterál, Plurilaterál no Bilaterál Progresu multilaterál nian avansadu tebes tanba hela de’it rekezitu oituan atu bele kompleta negosiasaun iha Multilaterál. Enkuantu iha bilaterál nian, Timor-Leste asina ona akordu ho nasaun membru hirak ne’ebé iha interese asesu merkadu ba bens no servisu nasaun barak mak konsege liu ona no hela de’it nasaun rua mak sei iha prosesu negosiasaun hanesan Indonézia no Estadus Unidus Amerika (EUA). Iha plurilaterál Timor-Leste kompleta ona negosiasaun iha parte agrikutura nian liuliu haree subsídiu ba setór agrikola no iha parte seluk iha plurilaterál nian Timor-Leste mós kompleta ona Joint Inisiative on Service Domestic Regulation (JISDR) ne’ebé ligadu liu ho reforma ba lisensiamentu komersiál nian ne’ebé Timor-Leste sei presiza negosia hafoin gradua hosi LDCs. Iha parte seluk Timor-Leste halo hela esforsu bainhira aprovasaun iha Konsellu Ministru deklara mós hola parte ITA no akordu refere iha espansaun rasik ka bolu ITA II. Iha sorin seluk Timor-Leste mós halo negosiasaun nivél bilaterál ne’ebé mak agora hola parte mós hanesan asesu ba merkadu. Progresu negosiasaun atuál hatudu negosiasaun multilaterál besik finaliza ona no ida ne’ebé presiza haree, parte ida ne’ebé hakerek multilaterál, plurilaterál no bilaterál prosesu negosiasaun ne’ebé sai hanesan rekezitu hodi sai hanesan membru OMK kuaze remata ona. Sekretariadu OMK rekoñese ona Timor-Leste nia adezaun hanesan prosesu ida ne’ebé mak avansadu no kompara ho nasaun 24 seluk ne’ebé liu hela prosesu negosiasaun Timor-Leste mak iha númeru primeiru hatudu Timor-Leste nia progresu avansadu. Hatudu iha Timor-Leste nia roteiru ba adezaun nian bele adere iha tinan ne’e depende ba konskluzaun hosi negosiasaun liuliu iha área bilaterál ne’ebé ladún sai hanesan problema ba Timor-Leste atu adere. Prosesu sira durante ne’e OMK nu’udar organizasaun internasionál únika ne’ebé regula atividade komérsiu internasionál nian. Organizasaun ne’e harii iha tinan 1995 no prezensa OMK ho nia objetivu bazea ba akordu hodi fo auxília ba produtór sasan, esportadór no importadór hosi kada nasaun hodi dezempeña sira nia atividade komérsiu tuir regra internasionál nian hodi garante seguru no transparénsia. Ba Timor-Leste nia esforsu hodi adere ba OMK inisia kedas iha loron 7 Dezembru 2006 liuhusi kriasaun Grupu Traballu. Depois tinan 14 kriasaun Grupu Traballu hodi prepara dokumentu nesesáriu sira haktuir husi regra OMK nian, maka iha loron 1 Outubru 2020, Timor-Leste realiza enkontru Grupu Traballu dahuluk ho nasaun membru OMK sira hodi diskute ho klean kona-ba seriedade Timor-Leste nia proposta kona-ba adezaun atu sai membru ba OMK. Ho ninia prinsípiu loke espasu fronteira teritoriál hodi fornese garantia bazea ba “Móst-Favored-Nation Principle-MFN, hodi la hamósu tratamentu naun diskriminatóriu entre país membru sira ho kompromisu transparênsia husi atividade hotu, fó esperansa ba kompromisu Governu Timor-Leste hodi bele konvense pais membru OMK sira kona-ba Timor-Leste nian dejezu forte iha prosesu ne’e. Kompromisu ne’e realiza liuhosi Reuniaun Grupu Traballu Daruak (Second Working party Meeting-SWPM) loron 29 Jullu 2021, modera husi Embaixadór Portugal, Rui Macieira, ne’ebé sai mós Prezidente Grupu Traballu Timor-Leste nian. Delegasaun Timor-Leste lidera husi Xefe Negosiadór Adezaun Timor-Leste ba OMK, atuál Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral konsidera katak reuniaun ne’e nu’udar reuniaun ofisiál hodi responde ba demanda husi pais membru kona-ba Timor-Leste nia pontualidade hodi prepara dokumentu nesesáriu sira haktuir husi konkordánsia entre Sekretariadu OMK iha Jenebra ho Governu Timor-Leste hamutuk ho pais membru OMK sira. Reuniaun Grupu Traballu Daruak hatudu sinál pozitivu ba pozisaun Timor-Leste nian ne’ebé hato’o husi pais membru OMK sira kona-ba vontade Timor-Leste hodi adere ba OMK. Husi kontinente Europea, liuhosi reprezentante Uniaun Europea elojia no apresia tebes ba esforsu Governu Timor-Leste nian iha faze preparasaun no elaborasaun dokumentu nesesáriu sira haktuir husi regra OMK nian. Nune’e mós husi kontinente Amérika liuhosi reprezentante Estados Unidos Amerika (EUA) hato’o mós apresiasaun ba esforsu hirak ne’e hodi suporta vontade Timor-Leste sai membru OMK. Husi kontinente Asia, pais sira hanesan Xina, Indonézia no Korea do Sul fo sira nia apoiu tomak ba esperansa no kompromisu Timor-Leste nian atu sai membru OMK. Iha parte seluk, Austrália hodi salienta sira nia kompromisu atu kuntinua deklara ho totalmente kumpremetidu apoiu Timor-Leste nia setór ekonomia dezde pais ne’e hetan ninia independénsia hodi bele sai membru OMK no hato’o mós solidariedade ba dezastre ne’ebé akontese iha tinan 2020. Nasaun Nova Zelándia hato’o mós sira nia apoiu másimu ba esforsu Timor-Leste hodi sai membru OMK. Ikus liu, reprezentante nasaun husi g7+ nian hato’o apoiu totál ba Timor-Leste nia adezaun ba OMK. Kompromisu husi pais membru OMK hirak ne’e kontinua fo hanoin nafatin ba Timor-Leste kona-ba afirmasaun hodi loke espasu ba merkadu nasionál husi komérsiu internasionál apropriadas ho nia flexibilidade adekuada hodi konsidera nu’udar asistensia dezenvolvimentu sustentável kona-ba redusaun pobreza hodi harii paz no estabilidade. Iha sorin seluk, pais membru OMK sira kontinua husu ba Timor-Leste kona-ba asesu merkadu livre tenke hetan akompañamentu ho polítika nasionál ho lejislasaun apropriadu ne’ebé adekuada hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku haktuir husi nesesidade no aspirasaun país membru sira tuir regra OMK nian. Ho nune’e nasaun membrus OMK sira kuntinua husu ba Governu Timor-Leste hodi priénse pedidu hirak ne’ebé mak hato’o husi pais membru sira durante faze negosiasaun antes 31 agustu 2021 maka hanesan intesiva negosiasaun bilaterál hodi proativa aprosima membru pais hodi finaliza dokumentu negosisaun bilaterál hirak ne’ebé seidauk kompleta. Husu mós ba Governu Timor-Leste atu haree kestaun kona-ba planu asaun lejislasaun nian antes hakat ba faze reuniaun tuir mai. Hodi nunee, pais membru sira bele hatene kona-ba esforsu Timor-Leste nian iha prosesu hirak ne’e. Iha sorin seluk, pais membru OMK husu mós ba Governu Timor-Leste hodi bele fornese tabela apoiu agrikultura nian bazea ba pedidu husi pais membru sira antes realizasaun enkontru tuir mai. Dokumentus nesesáriu sira ne’ebé presiza atu kompleta bazea ba pedidu husi pais membru OMK liuhosi Sekretariadu OMK iha Jenebra, elabora husi ekipa Grupu Traballu Timor-Leste nian ne’ebé mai husi timoroan rasik husi instituisaun Estadu sira no mós ajénsia autonoma hirak ne’ebé lidera husi Sekretariadu Adezaun Timor-Leste ba OMK husi MKAE. Reuniaun Grupu Traballu Daruak ne’ebé fasilita hosi Sekretariadu Adezaun Timor-Leste ba OMK husi MKAE hala’o iha salaun enkontru Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no hetan partisipasaun másimu husi membru Governu hanesan Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, Ministru Finansas, Rui Gomes, Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, Vise-Ministru Komérsiu no Indústria Domingos Lopes Antunes no Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Alarico do Rosário. Partsipa mós iha reuniaun ne’e pesoál eminente balun hanesan eis Prezidente Repúblika Timor-Leste, Jose Ramós Horta no eis Primeiru Ministru Timor-Leste, Estanislau da Conceição Aleixo Maria da Silva. CNE-STAE persiza koñese ema ho defisiénsia iha eleisaun https://tatoli.tl/2023/03/23/cne-stae-persiza-koinese-ema-ho-defisiensia-iha-eleisaun/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 - Raes Hadomi Timor-oan (RHTO), kinta ne’e, realiza worshop ida kona-ba asuntu defisiénsia ba kargu xefía hosi Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE,sigla portugués) no Servisu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) nune’e bele iha koñesimentu kle’an  hodi fó atendimentu ba ema ho defisiénsia sira iha eleisaun lejizlativa ho justu. “Ohin ita halo workshop kona-ba sensibilizasaun defisiénsia nian ba ita-nia Diretór no Xefia STAE ho CNE nian hodi asegura no atende ba ema ho defisiénsia sira ho di’ak iha eleisaun lejislativa iha 2023,” Diretór Ezekutivu RHTO, Joãozito dos Santos, hateten ba jornalista sira iha iha salaun Apuramentu CNE Colmera, Dili. Nia dehan ho worshop ne’e sei tulun orgaun eleitóral no fiskalizadór hanesan STAE no CNE atu fó atendimentu  no tratamentu di’ak  liután ba defisiénsia sira bainhira bá vota iha sentru votasaun sira ne’ebé  estabelesidu hosi STAE iha territóriu Timor-Leste. Ko’alia kona-ba asesu ema defisiénsia sira bá sentru votasaun sira, Diretór Ezekutivu RHTO ne’e, dehan, nia parte sempre halo koordenasaun ho orgaun eleitorál STAE hodi kria kondisaun atu bele fasilita ema defisiénsia sira  ba vota. “Atu asegura inkluzivu ba ema ho defisiénsia iha eleisaun, ita koordena ho STAE no CNE. Entaun ita presiza iha asesibilidade ba ema defisiénsia hodi ba vota, maibé ha’u hanoin iha ona rampa balun ne’ebé tau iha sentru votasaun maibé sei presiza tan,” nia hateten. Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), José Agostinho Belo, hateten worshop ne’e importante hodi  bele fó hanoin ba parte STAE no CNE atu kria kondisaun ba ema defisiénsa hodi partisipa iha eleisaun parlamentár ne’ebé sei realiza iha loron 21 fulan-maiu 2023. “Ohin, treinamentu ne’ebé ita-nia maluk defisiénsia sira hakarak fó ba STAE no CNE ne’e atu iha eleisaun lejizlativa tenke livre no transparánsia ba sira mós hanesan ema la ho defisiénsia. CNE mós sei prepara no hanoin atu tau kamina votu, rampa ba ema ho defisiénsia sira nune’e sira bele ezerse sira-nia direitu,” Nia dehan. Ikusliu, Diretór Nasionál Administrasaun no Finansa iha Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Ângelo Bano Fernandes, apresia tebes ho inisiativa hosi RHTO hodi realiza workshop ne’e hodi komunika ho órgaun eleitorál kona-ba envolvimentu ema ho defisiénsia iha eleisaun lejizlativa ne’ebé livre no imparsiál. Golu rua hosi Gally oferese vitória ba Karketu https://tatoli.tl/2023/03/23/golu-rua-hosi-gally-oferese-vitoria-ba-karketu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 22 marsu 2023 –  Ekipa jigante Kapitál Dili ho naran estimadu Karketu Dili FC susesu iha nia jornada da-haat bainhira kontribui golu rua hosi avansadu Paulo Gally lori ekipa ne’e manán Aitana FC ho eskore 3-1. Jogu ba ekipa rua hanesan jogu kontinuasaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) primeira divizaun ne’ebé hala’o iha Estádiu Munisipál Dili kuarta loraik ne’e. Hanesan baibain jogu hahú ekipa rua lansa kedan kontra no atake ba malu tuir tékniku no abilidade ekipa idaidak nian tuir orientasaun treinadór nian. Aitana halo jogu ho modelu bola aas ka bola long akompaña mós ho defensivu karik Karketu lansa kontra makas. Enkuantu Karketu hala’o jogu ho másimu tebes hodi buka prodúz golu ne’ebé lais tanba iha jogu primeiru no segundu ekipa Kapital Dili ne’e derrota dala rua tutuir malu no okupa hela iha liña mean. Ho esforsu Karketu nian ne’e la hela de’it hanesan esforsu tanba konsege fó duni rezultadu ne’ebé brillante liuhosi jogadór Paulo Gally (21) tanba iha menutu 3 bola barullu iha liña oin Aitana nian jogadór estrela Timor-Leste ne’e lansa kedan sutu ida ba rede Aitana bola tama liu ba laran rezulta duni golu dahuluk nune’e rezultadu nakfilak ba 1-0. Hosi golu ne’e hasa’e liután espiritu jogadór Karketu nian hodi luta makas liután halo jogadór Aitana sira book aan araska iha kampo laran. Ho vontade ne’ebé makas iha menutu 13 jogadór Gelvanio Alberto (10) lansa tan golu segundu, muda rezultadu ba 2-0, hosi golu ne’e halo adeptu Karketu nian hakilar makas iha tribun leten hodi fó gloria ba sira nia ekipa favóritu ne’ebé lidera ona jogu ne’e. Maske reasaun kontente hosi adeptu Karketu halo adeptu Aitana nian tur nonok hodi asiste de’it jogu no laiha lian. Hosi golu Gelvanio nian ne’e hanesan golu ikus ba ekipa rua iha menutu primeira parte tanba to’o menutu termina laiha tan golu ruma mak akontese no jogadór sira tenke deskansa menutu 15 nune’e hakur fali ba segunda parte. Dolar ba segunda parte ekipa rua nafatin halo jogu ne’ebé bonitu, ekipa Aitana esforsu makas atu halo empata jogu ne’e maibé jogadór Karketu la fó valda atu ultrapasa tama liña oin Karketu nian. Tensaun jogu komesa sae makas liu iha menutu 50 liu tanba jogadór sira halo kontrola bola ho másimu tebes iha kampo laran no bola barullu makas iha liña oin Karketu nian jogadór Zacarias Cabral (32) la antisipa didiak bola barullu ne’e nia rasik hatama golu ba sira nia rede rasik iha menutu 52 hodi muda rezultadu ba 2-1. Hosi rezultadu autogolu ne’e halo jogadór Aitana sira nia prestasaun komesa brillante maibé prestasaun hirak ne’e hela de’it hanesan prestasaun tanba la prodúz tan golu ruma. Biar nune’e Karketu nafatin esforsu maske lidera provizóriu jogu ho golu rua. Iha menutu 58 defeza Aitana halo falta hasoru jogadór Gelvanio iha liña oin Aitana nian árbitru deside fó falta no jogadór Gally mak sai ezekutadór to’o ikus nia ezekuta duni bola tama ba rede laran muda rezultadu ba 3-1. Hosi golu Gally nian ne’e hanesan golu ikus ba ekipa rua to’o menutu termina vitória hela ba Karketu no derrota hela ba Aitana. Treinadór: Castelo Branco Jogu ne’e dirije hosi árbitru prinsipál Eufrasio da Costa, juiz liña Filomeno da Silva, Ivo Moniz no árbitru rezerva Joanico Gama. MESSK-SEAK sensibiliza lei kódigu direitu autór iha Maliana https://tatoli.tl/2023/03/23/messk-seak-sensibiliza-lei-kodigu-direitu-autor-iha-maliana/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 MALIANA, 23 marsu 2023 – Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kuktura (MESSK) no Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK), kinta ne’e hala’o sensibilizasaun ba lei númeru 14/2022, 21 dezembru kona-bá kódigu direitu autór ba komunidade artista, kultura no estudante sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro. Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, parabeniza Komisaun (G) Parlamentu Nasionál ne’ebé mak  esforsu ho inisiativa di’ak kria lei ne’ebé imporante tebes tanba hanesan lei dahuluk ne’ebé implementa iha Timor-Leste. “Ita-boot sira akompaña kona-bá artigu Konstituisaun Repúblika hatuur no asegura kriasaun konstrusaun no produsaun ba komersializasaun, sientifika, kultura no artístika ne’ebé proteje ita-nia direitu autór sira-nia,” governante ne’e espika iha Kámara Ekleziástika tuan Dioseze Maliana. Lei ne’e rasik kria hosi Komisaun (G) Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu edukasaun, kultura no juventude ne’ebé kolabora ho estrutór sira mai hosi ministériu relevante sira hanesan MESSK, MTKI no SEAK inklui entidade relevente sira  seluk no organiazasaun naun-governamentál sira. Le ne’e hetan ona aprovasaun hosi PN iha finál globál no promulga ona hosi Prezidente Repúblika, ho artigu hamutuk 176 ne’ebé tama iha vigór durante loron 180, ho objetivu atu entidade relevante hanesan MESSK, Ministériu Turizmu no Kultura habelar ba ema hotu. “Aprovasaun lei ne’e importante tebes ho razaun fundamentu  primeiru atu asegura no proteje, interese ba ema sira-ne’ebé sai hanesan kriadór ka ba artístika no sientífika nia no razaun segunda sai hanesan pre-rekizitu ida fundamentu tebes, tanba Timor-Leste adere ba Organizasaun Mundiál Komsérsiu nia,” Ministru Longuinhos argumenta. Lei ne’e mós instrumentu importante ida ba polítika kultura no siénsia, iha parte seluk ho aprovasaun lei ne’e iha Timor-leste liga ho polítika internasionál ne’ebé maka iha tiha ona. tanba ne’e Ministru Longuinhos akresenta materia sira-ne’e importante atu sai hanesan pasu ida ba dezenvolvimentu kultura no siénsia nian. “Presiza komprende didi’ak kona-bá kódigu direitu autór no koneksu ne’e rasik, tanba ninia objetivu ne’e la’ós atu proteje autór sira, maibé atu haree nia jestaun, protesaun no ninia rejimentu kontratuál entre autór no ita-nia,” nia hateten. Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto, agardese ba Parlamentu Nasionál ne’ebé kria ona lei ne’e hodi governu bele halo diseminasaun iha munisípiu hotu-hotu. “Lei ida-ne’e la sala lei pencipta, ema sira kanta ne’e ita labele tuituir ona, kuandu ita tiru tuir ne’e ita sala lei mak regula ona, la’ós ita ida cipta ho kanta tuir mak rezolve lae, tanba ita ko’alia kona-bá lei kódigu direitu autór,” nia katak. Partisipa iha atividade diseminasaun ne’e, Deputadu Komisaun (G) hosi Parlamentu Nasionál António Verdiál, Diretór Jerál Arte no Kultura, Manuel Ximenes Smith, artista sira, pintór sir, lideransa komunitária, estudante Sekundariu Jerál númeru I Don Martinho da Costa Lopes Maliana, Tékniku Vokasionál Malibaka, Yamato Maliana, profesór no partisipante sira. MF apresia ekipa negosiasaun adezaun Timor-Leste ba OMK https://tatoli.tl/2023/03/23/mf-apresia-ekipa-negosiasaun-adezaun-timor-leste-ba-omk/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Ministru Finansa Rui Augosto Gomes, apresia ba ekipa negosiasaun adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), tanba esforsu ekipa nian bele halais prosesu kompara ho nasaun seluk lori tempu ne’ebé naruk mak foin tama. “Parabéns ba ekipa hotu ne’ebé hola parte iha negosiasaun tanba ita atu sai ona hanesan membru ba OMK, bainhira tama ona hanesan membru, ita sei la sai ona, nasaun barak tempu barak atu adere hanesan membru maibé Timor-Leste tinan neen signifika ita brani duni atu avansa”, ministru apresia ekipa iha Salaun Nobre Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ohin. Ministru afirma, Timor-Leste sei mantein ba oin maske nasaun ida izoladu hosi mundu, laiha kresimentu ekonómiku maibé hakarak ou lakoi presiza loke aan. “Espera ho adezaun ida ne’e bele estimula ita-nia produsaun lokál sira”, nia hatete. Tuir dokumentu, OMK nu’udar organizasaun internasional únika ne’ebé regula atividade komérsiu internasionál nian. Organizasaun ne’e harii iha tinan 1995 no prezensa OMK ho nia objetivu bazea ba akordu hodi fó auxília ba produtór sira hanesan sasan esportadu no importadór hosi kada nasaun hodi dezempeña sira nia atividade komérsiu tuir regra internasional nian hodi garante seguru no transparénsia. Nia fó lembra katak Timor-Leste nia esforsu hodi adere ba OMK inisia kedas iha loron 7 dezembru 2006 liuhusi kriasaun Grupu Traballu. Depois tinan 14 kriasaun Grupu Traballu hodi prepara dokumentu nesesáriu sira haktuir husi regra OMK nian, maka iha loron 1 outubru 2020, Timor-Leste realiza enkontru Grupu Traballu dahuluk ho nasaun membru OMK sira hodi diskute ho klean kona-ba seriedade Timor-Leste nia proposta kona-ba adezaun atu sai membrus ba OMK. Dadaun ne’e OMK nia membru hamutuk na’in-164. MTCI mak iha kompeténsia halo manutensaun ba jardín https://tatoli.tl/2023/03/23/mtci-mak-iha-kompotensia-halo-manutensaun-ba-jardin/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu, Munisípiu Dili, Arthur Henriques, hateten Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI,sigla portugués) maka iha kompeténsia atu halo kontrolu no manutensaun ba jardín sira iha kapitál Dili. Nia rekoñese katak Munisípiu Dili iha duni Departamentu Turizmu maibé, ninia servisu maka atu fó formasaun ba Timoroan sira kona-ba kulinária ka tein, kona-ba resiklajen ba lixu, ne’ebe hetan apoiu hosi Heineken no USAID hodi fó apoiu ba programa hirak ne’e. “Sanitasaun públiku no lampu iha Jardin sira ne’ebé at no keima sai kestaun ba Autoridade Munisípiu Dili (AMD) tanba até agora atividade hotu-hotu sentralizadu iha MTCI no seidauk delega podér ida ba ami hodi halo kontrolu,” nia hateten ba Tatoli, iha Matadouro Dili. “MTCI halo koordenasaun ho AMD bainhira halo planu ruma hanesan halo Jardín ka manutensaun ruma maibé atu implementa ne’e MTCI mak iha kompeténsia,” nia esplika. Entretantu, iha tinan 2021 liubá, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konvoka reuniaun ho Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Dili, Guilhermina Filomena Saldanha, hodi atualiza progresu serbisu no simu orientasaun kona-ba dezenvolvimentu iha kapitál ne’ebé la’o hela no sei akontese iha futuru. “Primeiru-Ministru hato’o preokupasaun kona-ba limpeza, liuliu vendedór ambulante, no mós kona-ba manutensaun orden públika,” Autoridade munisipál ne’e dehan hafoin hasoru Xefe Governu, iha Rezidénsia ofisiál Farol. Kona-ba limpeza ba jardín públiku, tama ona iha planu munisípiu hodi halo limpeza rutina, nune’e vizitante sira bele vizita no laiha lixu. PM Taur lansa fatuk dahuluk torre RTTL iha Altu Laleno https://tatoli.tl/2023/03/23/pm-taur-lansa-fatuk-dahuluk-torre-rttl-iha-altu-laleno/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 LAUTÉM, 23 marsu 2023 – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, kinta ne’e, lansa fatuk dahuluk ba projetu harii torre Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL,ep) iha zona altu Laleno, suku Maina II, postu administrativa Lautém, munisípiu Lautém. Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, agradese ba autoridade munisípiu Lautém, espesialmente suku haat iha zona altu Laleno tanba kolabora ona hodi harii torre ba RTTL,ep nune’e futuru moderniza ba dijitalizaun atu transforma informasaun ba teritóriu nasionál. “Agradese espesiál ba inan-aman sira ne’ebé fó fatin atu tau torre, ha’u husu komunidade sira tomak ajuda kompañia ne’ebé mai halo obra ne’e atu hotu ho di’ak,” Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak hateten iha suku Maina II. Xefe governu kongratula Ministériu ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MapKoms) no Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (Sekoms) ba esforsu hotu ne’ebé halo hodi fó susesu hotu, liuliu harii uluk torre tolu iha Lautém, Fleixa Ainaro no Bobonaro. Eis Prezidente Repúblika ne’e, salienta, kanál RTTL,ep foin kobre menus pursentu 50, signifika populasaun liu pursentu 50 mak seidauk asesu kanál RTTL nune’e povu seidauk akompaña informasaun lolOos kona-ba situasaun iha Timor-Leste tanba ne’e fasil atu espalla informasaun falsa ba komunidade. “Faze dahuluk lansa torre tolu no faze segundu sei kontinua lansa tán no ita hakarak kanál RTTL bele kobre timor laran tomak nune’e informasaun ne’ebé sai hosi Dili hotu-hotu hatene,” Taur akresenta. Ministru ba Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco da Costa Martins Jerónimo, agradese ba kolaborasaun autoiridade suku iha zona Laleno inklui komunidade hotu ne’ebé ajuda ba prosesu tomak, hahú hosi serimónia rituál too ohin realiza serimónia hatuur fatuk dahuluk ba konstrusaun torre iha altu Laleno. “Importante ba ha’u komunidade iha suku Maina II inklui suku viziñu sira bele simu ami no bele fó mensajen mai ami katak hakarak duni harii torre ne’e iha altu Laleno,” Francisco Jerónimo hateten. Polítika VIII governu konstitusionál hakarak diversifikasaun iha área komunikasaun sosiál nune’e moderniza sistema RTTL ba dijitalizasaun hodi adata situasaun reál iha mundu. Projetu refere nu’udar kontinuasaun kooperasaun entre governu Xina ho Timor-Leste iha tinan-2015 nune’e importante atu kontinua hodi diversifika informasaun ba komunidade iha territóriu nasionál. Torre iha zona Laleno responsável hosi kompaña PT Global Citra Utama ho durasaun kontratu fulan-neen, ho totál orsamentu hamutuk $345.390,22. Governu liuhosi MapKoms aloka total orsamentu millaun $1-resin hodi konstrui torre tolu iha munisípiu tolu hanesan Fleixa Ainaro, Oepo Tapotas, Bobonaro no Altu Laleno Lautém ho sistema Dijitalizasaun Terresteriál Multimédia Broacasting Advance (DTMBA). Programa VIII Governu iha área komunikasaun sosiál Konstituisaun Repúblika determina katak sei garante liberdade ba imprensa no ba meiu komunikasaun sosiál seluk tán, inklui liberdade expresaun ho kriasaun husi jornalista sira, asesu ba fonte informasaun, liberdade editoriál, protesaun ba independénsia no ba sijilu (ka segredu) profisionál no direitu kona-ba estabelese jornál, publikasaun no meiu difuzaun seluktán. Estadu tenke asegura liberdade no independénsia hosi órgaun públiku komunikasaun sosiál nian hasoru podér polítiku no podér ekonómiku, no garante labele iha monopóliu kona-ba meiu komunikasaun sosial. Sei kompete mós (ka sai responsabilidade) ba Estadu atu asegura ezisténsia servisu públiku ba Rádiu no Televizaun, ne’ebé tenke izentu, hodi haree moos, entre objetivu sira-seluk, kona-bá protesaun no divulgasaun kultura no tradisaun Timor-Leste nian, no mós garantia kona-ba expresaun tuir pluralizmu opiniaun. Tanba ne’e, mak Governu sei kontinua: Apoia no reforsa Ajénsia Notísia Timor-Leste nian, TATOLI; Apoia no reforsa Konsellu Imprensa, nu’udar órgaun independente reguladór ba setór komunikasaun sosial; Kontinua apoia programa diseminasaun kona-ba Asaun Governativa, hodi promove koñesimentu públiku nian ba asaun governativa ho transparénsia ne’ebé boot liu kona-ba governasaun; Kontinua apoia RTTL, E.P. inklui hadi’a infraestruturas fízika ho atualizasaun ekipamentu tékniku, no mós iha implementasaun Planu Estratéjiku ida ba Imprensa, atu nune’e bele hadi’a kualidade ho kuantidade informasaun ne’ebé divulga; Propoin ba Parlamentu Nasional atu aprova lejizlasaun hodi regula setór komunikasaun audiovizuál iha Timor-Leste; Estabelese Institutu ba Formasaun Jornalista no kontinua aposta iha formasaun jornalista ba dezenvolvimentu no diversifikasaun setór ida-ne’e; Dezenvolve mekanizmu ba kooperasaun intersetoriál, ne’ebé bele poténsia (ka optimiza) uzu ne’ebé korretu kona-ba língua ofisiál hosi jornalista sira; Dezenvolve mekanizmu ba kooperasaun intersetoriál, hodi fomenta no divulga lian ofisiál ba populasaun tomak; Apoia Konsellu Rádiu Komunitária no estabelesimentu estasaun rádiu Komunitária foun; Apoia Asosiasaun Jornalista Nasionál; Insentiva asesu no partisipasaun Feto, iha órgaun komunikasaun sosiál; Inkrementa ka dezenvolve perspetiva kona-ba Jéneru iha órgaun Komunikasaun Sosial no insentiva kampaña no programa ne’ebé bele promove uza lian ofisiál sira, identidade nasionál, edukasaun ba sidadania, kna’ar feto nian iha sosiedade no koñesimentu tékniku no sientífiku; Promove diversifikasaun órgaun Komunikasaun Sosiál noiha nível munisipál. Parlamentu Nasionál aprova programa VIII Governu Konstitusionál iha loron 27 fulan-jullu tinan 2018 liubá. Apresiasaun ba programa ne’ebé sei orienta atividade sira Governu Konstitusionál VIII nian durante tinan lima. Durante debate loron tolu kona-ba programa ne’e, deputadu sira hato’o ona sira-nia dúvida, sujestaun, esklaresimentu ba Governu no la aprova Mosaun Rejeisaun nian ne’ebé aprezenta hosi opozisaun, ho votu kontra 36, abstensaun haat no afavór 25. PNTL RAEOA realiza retiru ho pontu prinsipál tolu https://tatoli.tl/2023/03/23/pntl-raeoa-realiza-retiru-ho-pontu-prinsipal-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 OÉ-CUSSE 23 marsu 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) realiza retiru ho pontu prinsipál tolu molok tama selebrasaun Páskua. Retiru ne’e ho tema ‘muda moris sai ema foun’ hametin fiar ba Nai Maromak hodi prepara simu festa Páskua tinan 2023 nian. Kuarezma nu’udar loron haatnulu ne’ebé hahú iha kuarta-feira sinza to’o domingu-páskua, tempu peniténsia ba sarani sira. Temu peniténsia ne’e mak hanoin hikas buat-ne’ebé ita sente liutiha halo sala ruma. Nune’e mós orasaun ka hahalok di’ak ruma ne’ebé ita halo atu hadook-aan hosi kulpa, ne’ebé baibain amlulik mak haruka bainhira ita bá konfesa. Selebrasaun retiru kuarezma ne’e dirije hosi Padre Pároku Igreja Nossa Senhora do Rosário Numbei, Frederico de Deus. “Komandu mós hakarak hola-parte iha sistema pastorál kuarezma nian, tán ne’e mak ohin iha ne’e halo atividade retiru, konfesa no eukarístia hanesan preparasaun molok tama ba Páskua, hodi sira hala’o nafatin sira-nia kna’ar ba nasaun, no klamar mós presiza, atu nune’e sira-nia partisipasaun kle’an iha fiar ba atividade semana santa bele partisipa ho di’ak,” Padre Frederico de Deus, ko’alia iha Oé-Cusse. Durante retiru ne’e, foka ba pontu prinsipál tolu mak hanesan; identidade pesoál, hanesan feto no mane nu’udar Maromak nia illas hodi kontinua obra Maromak ba sarani hotu iha rai ne’e. Pontu daruak, identidade kona-bá fiar, hanesan ema kristaun labele lakon ninia fiar, maske hala’o ona servisu maka’as, agrikultór, maibé identidade fiar labele lakon, tanba fiar nu’udar kristianIzmu bei-ala sira simu kedas hanesan fiar antigu testamentu nian, “Tán ne’e identidade ida-ne’e labele lakon, defende nafatin hanesan ema Maromak nia oan, kristaun nia oan iha ita-nia rai doben,” nia katak. Pontu ikus maka identidade nasionál, presiza rekoñese no valoriza sira-ne’ebé uluk terus tanba luta ba rai ida-ne’e to’o ohin loron hetan ukun rasik-aan, ne’e duni hosi prosesu naruk ne’e konsege hetan duni identidade nasionál loloos. “Agora ita hetan ona identidade ne’e, instituisaun militár mak tenkE fó ezemplu uluk kona-bá identidade nasionál, nune’e hanorin povu, estudante sira, hodi kontinua luta ba identidade nasionál ne’e bele kle’an,” Padre ne’e fó hanoin. Iha biban ne’e, Segundu Komandante PNTL Oé-Cusse, Asistente Nicolau Francelino da Costa, informa, objetivu hosi retiru ne’e atu muda komportamentu mellora serbisu serbí ba povu tuir vizaun no misaun PNTL nian. “Retiru kuarezma ba festa Páskua ninian, ida-ne’e importante tebes mai instituisaun PNTL liga ho ema ‘muda moris sai ema foun’. Ida-ne’e atu muda ita-nia vontade no komportamentu oinsá serbí ita-nia povu ein-jerál iha Timor-Leste, espesialmente iha Oé-Cusse ba susesu povu Timor-Leste,” nia katak. Entretantu partisipa iha atividade retiru ne’e mai hosi komandante eskuadra sub-rejiaun haat, Oésilo Pássabe, Nítibe no Pante Makasar, Polísia Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Ofisiál Polísia Suku (OPS) suku 18, Batallaun Orden Públika (BOP) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) destakadu Oé-Cusse nian. Pró-Prezidente CET rekoñese mosu irregularidade iha kartóriu https://tatoli.tl/2023/03/23/pro-prezidente-cet-rekonese-mosu-irregularidade-iha-kartoriu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Pró-Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portuges), Dom Vírgilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, rekoñese katak durante ne’e mosu irregularidade iha kartóriu sira iha parókia, liuliu tratamentu ba sertidaun ka dokumentu importante ruma. “Ha’u lanega, fallansu ne’e dala ruma akontese. Ida ne’e ami kontinua fó hanoin ba pároku sira atu kontrola, katak buat hirak ne’e labele abuza demais iha kartóriu sira tanba atu selu dokumentu ruma ne’e bazeia ba tabele ne’ebé estabelese ona hosi dioseze ba kada parókia”, Pró-Prezidente CET hateten hafoin selebra akordu subvensaun iha Ministériu Finansa, kinta ne’e. Nia hatutan, ko’alia kona-ba administrasaun ne’e ho sertidaun buat rua ne’ebé lahanesan. “Osan subvensaun hosi Governu ne’e la’ós atu rezolve kedas tun ba iha Parókia sira atu ba selu hotu kedas kartóriu, ida ne’e lato’o”. “Apoiu subvensaun millaun $15 ne’e atu fahe tutan fali ba iha dioseze tolu to’o iha CET, tanba CET hetan millaun $4 no kada dioseze hetan millaun $3,5. Osan subvensaun ne’e la’ós atu ba selu hotu kedas atividade sira iha parókia tanba iha Dili de’it iha 35. Ne’e duni, iha administrasaun parokiál ninian, iha duni regra ida katak tenke tuir kuadru ne’ebé dioseze hatún tiha ona katak sarani trata dokumentu ruma selu bazeia ba tabela ne’ebé iha tiha ona”, nia konklui. Tinan oin sei avalia estatutu Timor-Leste hanesan nasaun frazíl https://tatoli.tl/2023/03/23/tinan-oin-sei-avalia-estatutu-timor-leste-hanesan-nasaun-frazil/ tatoli.tl Notísia 2023-03-23 DILI, 23 marsu 2023 – Ministru Finansa (MF) Rui Augusto Gomes, dehan Timor-Leste nia estatutu hanesan membru ba nasaun frazil ka L east Developed Countries (LDC-sigla inglés), tanba ne’e ekipa LDC ida sei halo avaliasaun hodi deside Timor-Leste bele sai ona ou mantein. “2024 mak foin bele diskute kona-ba ita-nia estatutu LDC, ho nune’e ita presiza tinan hira tan foin bele sai hosi membru LDC nian”, Ministru Rui hateten iha Salaun Nobre Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ohin. Rui rekorda, Timor-Leste tama membru LDC tanba situasaun reál ne’ebé nasaun ne’e hasoru iha tinan hira ba kotuk. “Ita tama iha klasifikasaun ida ne’ebá ne’e tanba ita frazíl, vurneravél tebes inklui parte lejislasaun”, ministru ne’e esplika. Nia salienta, tranzisaun estatutu no sai hosi LDC, ida ne’e labele kria interrupsaun hodi hamosu problema foun ba nasaun sira ne’ebé tranzita sai hosi LDC. Ministru adianta, bainhira tranzita sai hosi estatutu LDC, sei lakon previlejiu lubuk ida ne’ebé bele afeta Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha tinan 2024 maibé desizaun hotu hein hosi ekipa LDC ne’ebé sei mai halo avaliasaun. Tuir estudu sira ne’ebé mak péritu internasionál sira halo hatudu katak kona-ba frazilidade iha 2020 entre nasaun 57 no Timor-Leste mak sai ona hosi lista frazilidade. Maibé iha 2022, péritu hirak ne’e halo fali relatóriu ida hatudu katak Timor-Leste tama hikas ba nasaun frazil. Tuir dadus ne’ebé iha, dimensaun lima mak kontribui ba Timor-Leste nia frazilidade, hanesan dimensaun sosiál, seguransa, polítika, ekonomia no ambientál. Hosi dimensaun lima ne’e, haat seluk ladún iha dezafiu maibé ekonomikamente mak sai hanesan kestaun bo’ot ba Timor-Leste hodi fila hikas ba nasaun frazíl. AFB rejista klubu 12 atu kompete iha TELKOMCEL Cup sub-17 https://tatoli.tl/2023/03/24/afb-rejista-klubu-12-atu-kompete-iha-telkomcel-cup-sub-17/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 MALIANA, 24 marsu 2023 - Prezidente Asosiasaun Futeból Bobonaro (AFB), Domingos Gouveia Moniz, hateten daudaun ne’e asosiasaun rejista klubu hamutuk 12 mak preparadu atu kompete iha kompetsisaun Futeból TELKOMCEL Cup sub 17 ba époka 2023. Klubu hirak-ne’e ida mai hosi postu administrativu Cailaco no 11 maioria eziste iha kapitál Maliana. “Ita iha Maliana rejista ona klube 12, atu joga iha sub 17 mai kraik, klubu sira-ne’e ninia dokumentu tama hotu ona mai asosiasaun, ami halo ona verifikasaun, rezultadu klubu 12 ne’e liu hotu ona, maibé data rejistrasaun siedauk remata tanba jogu seidauk realiza, ne’ebé ami nafatin nakloke ba klubu sira-ne’ebé hakarak mai rejistu atu tuir jogu ne’e, sei loke to’o tecnical Metting, ” Domingos ko’alia Holsa, sesta ne’e. Kona-bá preparasaun, Gouveia dehan, iha semana kotuk asosiasaun hadi’ak no hamoos ona duut iha kampu Futeból Maliana, atu fó oportunidade ba klubu sira atu halo ezersísiu nune’e jogadór sira bele hatudu prestasaun di’ak iha eventu refere. Nia fó-sai katak, iha loron 25 marsu ne’e Asosiasaun Fetoból Munisípiu sira sei partisipa enkontru nível nasionál ho Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) hodi rona orientasaun atubele realiza jogu refere. “Ohin asosiasaun hotu-hotu sei tún hotu ba Dili, ne’e data fiksu ne’e depois aban ami enkontru hotu mak foin bele hatene, maibé klaru katak joga TELKOMCEL Cup sub 17 ne’e sei realiza iha fulan ne’e, tanba preparasaun másimu,” nia katak. Hafoin fila hosi Dili, Prezidente Asosiasaun Munisípiu Bobonaro ne’e sei bolu klubu hotu ne’ebé rejistadu hodi halo t ecnical metting atu bele hahú jogu ne’e. g7+ institusionaliza misaun observasaun ba eleisaun iha Siera Leone https://tatoli.tl/2023/03/24/g7-institusionaliza-misaun-observasaun-ba-eleisaun-iha-siera-leone/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Organizasaun g7+ hahú institusionaliza misaun observasaun ba eleisaun ba nasaun membru sira no eventu ne’e realiza iha kapitál Siera Leone. Eventu ne’e hala’o iha 22 marsu, iha Freetown iha Kapitál Sierra Leone, lidera hosi Prezidente g7+, atuál Ministru Planeamentu no Dezenvolvimentu Ekonomia, Siera Leona leoa, Francis Kai-Kai no akompaña hosi delegasaun g7+ kompostu hosi Helder da Costa, Sekretáriu Jerál g7+, Habib Mayar, Vise g7+, Elisio Valadares no Lia Serpa. Inisiativa ne’e hanesan elementu importante ida hodi organiza eleisaun ne’ebé livre, justu no transparente iha nasaun membru sira. Diretór Ezekutivu ba Komisaun Reguladór Partidu Polítiku iha Siera Leone Abudlai Bangura, dehan inisiativa ne’e sei aumenta valór ba prosesu eleisaun no asegura eleisaun ne’ebé livre no justu. “Misaun observadór ba eleisaun ne’e sei ajuda no hametin sistema demokrasia iha nasaun membru g7+ nian’’, Abudlai revela liuhosi komunikadu. Sekretariadu g7+ sei monta misaun observadór eleisaun iha nasaun membru ne’ebé maka organiza eleisaun tinan ida ne’e, hahú ho Timor-Leste iha fulan Maiu, Guinea Bissau ho Sierra Leoa iha fulan Juñu, tuir kedas ho Liberia, Togo no mós Repúblika Demokrátika Kongo. Inséndiu iha MAE, PNTL asegura ona sidadaun hamutuk 11 https://tatoli.tl/2023/03/24/insendiu-iha-mae-pntl-asegura-ona-sidadaun-hamutuk-11/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 DILI, 24 marsu 2023 – Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Superintendente Xefe Arnaldo de Araújo, informa inséndiu ne’ebé akontese horikalan iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) konsege asegura ona sidadaun hamutuk 11 hodi halo identifikasaun. “Horikalan, 23 marsu iha tuku 23:40 otl akontese inséndiu iha edifísiu Ministériu Administrasaun Estatál rezulta sasan barak mak ahi haan, oras ne’e ita-nia polísia iha ona fatin akontesimentu hodi halo ezaminasaun atu buka hatene kauza hosi ahi han ne’e no Polísia Investigasaun Kriminál Nasionál mós asegura ona sidadaun na’in-11 ne’ebé durante akontesimentu sira besik iha fatin ne’ebá”, komandante ne’e dehan ba jornalista sira iha edifísiu Komandu Jerál PNTL Caicoli, ohin. Nia dehan, sidadaun hirak ne’ebé asegura envolve ka la’e, PNTL sei halo identifikasaun, hirak ne’e balun Seguransa Sivíl iha edifísiu MAE no seluk sidadaun baibain. “Agora ita foti ona sira, depois prosesu identifikasaun remata mak ita hatene, maibé iha tempu besik ita sei hatene kona-ba tanba saida mak ahi haan”, relata nia. Enkuantu, iha akontesimentu iha kalan ne’e, ekipa Protesaun Sivíl liuhosi Bombeiros to’o kedan iha fatin hodi hamate ahi. Tuir observasaun ne’ebé iha nota katak ahi han uma Coby-house ida ne’ebé MAE utiliza ba halo servisu no materiál servisu lubuk ida mak ahi konsege han mutuk. Prezidente Repúblika sempre halo komunikasaun di'ak ho Plataforma Entendimentu https://tatoli.tl/2023/03/24/prezidente-republika-sempre-halo-komunikasaun-diak-ho-plataforma-entendimentu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 OÉ-CUSSE, 24 marsu 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, sempre halo komunikasaun di’ak ho Plataforma Entendimentu no partidu sira seluk kona-bá interese estadu nian. Xefe Estadu halo komunikasaun di’ak ho Plataforma Entendimentu ne’ebé lidera hosi Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), Partido Libertação Popular (PLP) no Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO). “Ha’u kontaktu beibeik membru Governu sira, ha’u hala’o diálogu ho plataforma Governu no Mari Alkatiri beibeik,” Xefe Estadu ko’alia iha otél Ambeno, Oé-Cusse, sesta ne’e. Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e mós komunika beibeik ho Partido Democrático (PD), elementu balun hosi Partido Libertação Popular (PLP). Nunee mós halo komunikasaun di’ak ho kuadru Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) ne’ebé oras ne’e nu’udar membru Governu. “Ha’u ko’alia no relasaun di’ak ho sira, purtantu ha’u laiha problema ho Governu, sei ha’u iha asuntu ruma, ha’u kontaktu Governu, maibé to’o agora laiha asuntu ruma atu ko’alia,” nia afirma. To’o oras ne’e Xefe Estadu mós seidauk ajenda importante ruma atu hala’o enkontru semanál ho Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak. “La’ós la halo ona enkontru, sekuandu iha asuntu atu ko’alia, tanba dala barak, Primeiru Ministru, moras ka ba fatin seluk foin dadaun ba Singapura, Austrália no Indonézia, nia hatete laiha asuntu importante ruma atu ko’alia, ha’u mós prontu, tanba ha’u mós laiha buat ruma atu ko’alia,” nia hateten. Maske seidauk iha ajenda importante atu enkontru ho Xefe Governu, maibé Xefe Estadu durante ne’e hala’o koordenasaun serbisu Estadu nian ho Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães no ministru sira seluk no Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno. Zona komérsiu livre bele haforsa Timor-Leste nia estratéjia adere ba ASEAN https://tatoli.tl/2023/03/24/zona-komersiu-livre-bele-haforsa-timor-leste-nia-estratejia-adere-ba-asean/ tatoli.tl Notísia 2023-03-24 OÉ-CUSSE, 24 marsu 2023 - Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, afirma, kooperasaun entre Timor-Leste ho Repúblika Indonézia kona-bá zona komérsiu livre bele haforsa estratéjia Timor-Leste nia adezaun ba Asosiasaun Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés). Nune’e, Xefe Estadu husu Governu Sentrál tau atensaun espesiál ba infraestrutura iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse (RAEOA), tanba rejiaun ida hela ketak hosi territóriu nasionál no fronteira direitamente ho Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia, nu’udar estratéjia ida. “Bele aproveita didi’ak ho ita-nia entrada ba ASEAN, Prezidente Repúblika Indonézia, ami hasoru malu reuniaun iha Jakarta, nia mak ko’alia kona-bá zona komérsiu livre ho Governadór NTT, nia mak hakarak halo kooperasaun ida-ne’e, kilómetru 10 tama ba NTT, kilómetru 10 tama mai Oé-Cusse, ne’e sira-nia ideia rasik,” Xefe Estadu ko’alia asuntu ne’e iha otél Ambeno, sesta ne’e. Esforsu ne’ebé Xefe Estadu halo, primeiru halo kolaborasaun ho Ministériu Koordenadór Asuntu Ekónomiku (MKAE) no Ministériu Turizmu, Komérsiu no Industria (MTKI), hodi serbisu hamutuk ho Governu Sentrál Jakarta nian. Ikus mai, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, realiza konferénsia konjunta ho Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo atu formaliza akordu ne’e. “Ita tenke avansa ho ida-ne’e, infelismente Indonézia sei realiza eleisaun prezidensiál mós iha tinan ne’e, entaun ita tenke servisu maka’as ho Governu foun ida mai ne’e, atu avansa ho zona komérsiu livre ne’e, ida-ne’e de’it ita-bele transforma Oé-Cusse maka’as loos,” nia katak. José Ramos Horta, kontente hafoin simu konvite hosi Prezidente Autoridade atu vizita iha Oé-Cusse, primeira vez nu’udar prezidente segundu mandatu. “Povu Oé-Cusse merese duni tau atensaun espesiál hotu hosi Governu Sentrál, hahú iha 2014 no iha 2015 hahú projetu boot infraestruturasaun fízika, ne’ebé uluk abandonadu loos, agora ba futuru oportunidade ba Timor-Leste, liuliu Oé-Cusse, ita relasaun di’ak ho Indonézia, liuliu NTT,” nia hateten. Prezidente Repúblika konfirma transformasaun infraestrurasaun fízika ne’e iha sidade no jestaun administrativa governasaun hatudu mudansa di’ak no pozitivu, maibé tenke kontinua labele husik iha klaran, buat-ne’ebé hahú iha 2014 no 2015, tenke kontinua ba oin. “Iha futuru Oé-Cusse sei hetan benefísiu boot ho Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, maibé atu hetan benefísiu ne’e, tenke aselera infraestrutura, aeroportu iha ona maibé sei falta otel, otel ida Governu halo ona, maibé presiza reabilitasaun lalais tanba antes ne’e uza ba kuarentena ba COVID-19,” Xefe Estadu hateten. Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e dehan, governu tenke konkretiza no aselera kabu submarinu hosi Austrália, nune’e Timor-Leste kompleta dijitalizasaun. “Ha’u esperu maske tinan tolu nia laran, Timor tomak dijitalizadu, ita-nia ekonomia, edukasaun dijitaliza, tempu badak ita-nia moeda mós dijitaliza, tanba nasaun sira seluk iha mundu la’o daudaun ona ho dijitalizasaun, no ASEAN mós sei dudu Timor-Leste atu aselera, entaun tenke prepara rekursu umanu,” nia katak. Iha oportunidade ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, halo aprezentasaun katak, RAEOA iha suku 18 no aldeia 63, ne’ebé akumula sub-rejiaun haat ho totál populasaun rihun 85. Infraestrutura iha Oé-Cusse, Autoridade kontinua mellora hosi zona sentrál liga ba sub-rejiaun sira, hanesan estrada nasionál pokote primeiru hosi Pante Makasar ba Nítibe, hahú la’o daudaun no estrada nasionál hosi zona sentrál liga ba sub-rejiaun Oésilo iha ona prosesu konkursu públiku. “Autoridade RAEOA sempre esforsa atu kontinua no aselera infraestrutura sira kada setór, edukasaun, saúde, agrikultura, bee-moos inklui infraestrutura bázika sira seluk, atu fasilita komunidade asesu ba merkadu, liuliu iha tempu udan,” Arsénio Paixão Bano aprezenta ba xefe estadu. Xefe Estadu observa projetu sentru formasaun profesór iha Pante Makasar https://tatoli.tl/2023/03/25/xefe-estadu-observa-projetu-sentru-formasaun-profesor-iha-pante-makasar/ tatoli.tl Notísia 2023-03-25 OÉ-CUSSE, 25 marsu 2023 – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, sábadu ne’e observa konstrusaun ba futuru Sentru formasaun Profesór sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Vizita ofisiál hosi Xefe Estadu ne’e akompaña direita hosi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Prezidente Autoridade Arsénio Paixão Bano, ne’ebé lokaliza iha aldeia Oésono suku Costa sub-rejiaun Pante Makasar. “Ohin ha’u mai haree infraestrutura ne’ebé halo daudaun ho kualidade ne’e mós garante mai hosi monitorimentu ne’ebé di’ak, tenki akompaña, tanba iha futuru sai mós investimentu ba setór edukasaun iha Oé-Cusse,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, informa ba jornalista sira hafoin remata vizita ofisiál iha suku Suni-Ufe Oé-Cusse. Eis Ministru Nergósiu Estranjeiru (MNEK) ne’e, informa, iha futuru Oé-Cusse sei hetan benefisia maka’as ho avontade iha tinan 10 mai, tanba daudaun ne’e infraestrutura muda kompletamente, tanba estrada mai hosi Díli liga direita to’o Citrana liu to’o Kupang, fantastika ba komérsiu no Turizmu nasionál. “Eskola ba formasaun profesór sira, ne’e Autoridade nia planu di’ak tebes, ha’u haree briefing mós kona-bá ospitál Oé-Cusse nian, para sai hanesan ospitál nivél nasionál, la’ós hospitál referál de’it, ha’u fiar bele presiza duni tanba Oé-Cusse nia dezenvolvimentu viavél tenki sai hanesan sentru ekonómiku ida autonomu bele prodús no bele exporta,” Xefe Estadu afirma. Tuir Xefe Estadu, sentru ekonómiku no autonomu bele hadi’a setór agrikultura pekuária, maibé seidauk sufisiénte tanba espasu terrenu populasaun aumenta, entaun presiza investimentu seluk internasionál bele halo ligadu ho jogu internasionál, hamutuk ho turizmu otél nune’e bele viavél. Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade Arsénio Paixão Bano, informa, Intensaun hosi konstrusaun ne’e RAEOA iha rasik nia sentru formasaun, futuru profesór sira la presiza ba nasionál, “Ita mós bele haree ona opsaun atu forma ita-nia profesór sira iha Oé-Cusse besik na’in-400, atu eleva kualidade, la’os de’it ida-ne’e, atu komesa haree mós kualidade iha ensinu aprendizajén haree mós área sira-ne’e sai prinsipál hanesan inglés, portugés, RAEOA sei sai hanesan fatin investimentu bo’ot lalenok ba Timor-Leste, entaun profesór sira tenki kualidade, tinan 10 mai ita hein katak kualidade edukasaun iha Oé-Cusse sei aumenta ho investimentu ne’ebé prepara daudaun,” dehan Arsénio Bano. Entretantu, ezekuta konstrusaun ne’e hosi empreza Irmão Timor Unipesoál Lda ho valór kontratu hamutuk rihun $347.755.81, osan ne’e Autoridade RAEOA prevee hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 nian, ho durasaun servisu durante fulan haat, hahú iha novembru sei konklui iha marsu 2023. Purtantu, médida ba konstrusaun ne’e naruk metru 50 kompleta kedan ho fasilidade sira hanesan, sala ba formasaun, sala komputadór, sala administrasaun, sala laboratóriu prátika, inklui fasilidade seluktan. Edukasaun Baucau submete ona lista profesór reklamante ba MEJD https://tatoli.tl/2023/03/27/edukasaun-baucau-submete-ona-lista-profesor-reklamante-ba-mejd/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 BAUCAU, 27 marsu 2023 – Servisu Munisipál Edukasaun Baucau submete ona lista profesór voluntáriu hamutuk na’in-315 ne’ebé reklama kona-ba prosesu rekrutamentu kontratu ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD). Diretór Servisu Munisipál Edukasaun Baucau, Augosto Ornai Ximenes, esplika, prosesu selesaun finaliza ona no publika ona iha Jornál Repúblika fó-sai ona munisípiu Baucau hamutuk profesór na’in-277 mak sei asina kontratu iha tempu besik. “Ami submete reklamante hamutuk na’in-315 ba nasionál iha loron-2 fulan marsu, ministériu sei forma ekipa atu mai re-verifika konforme kalendáriu atu solusiona profesór reklamante sira,” Diretór Servisu Munisipál Edukasaun Baucau informa ba Agência TATOLI iha Vila Nova, segunda ne’e. Maske nune’e, MEJD fó espasu ba profesór ne’ebé la pasa iha selesaun dokumentu hosi munisípiu Baucau hamutuk na’in-348 no reklamante hamutuk na’in-315 mak submete reklamasaun ba edukasaun Baucau hosi tótal profesór na’in-625 mak tuir selesaun dokumentu. Hosi númeru ne’ebé la selesionadu profesór kontratadu hamutuk na’in-33 mak deside la submete reklamasaun sein justifikasaun ruma. “Sira-ne’ebé selesionadu kompeténsia ministériu nian bainhira mak asina kontratu, ami kontinua hein,” Augosto Ximenes akresenta. Hosi lista reklamante refere maioria husu razaun tanba saida mak la selesionadu iha prosesu verifikasaun dokumentu inklui idade tanba voluntária kleur ona no iha profesór balun idade liu ona 60 maibé pasa iha selesaun dokumentu. Servisu Munisipál Edukasaun Baucau agradese ba profesór voluntáriu sira-ne’ebé la pasa iha selesaun dokumentu maibé sei kontinua kolabora hodi hanorin iha ensinu hotu hodi hein desizaun hosi nasionál. Meza PN seida’uk baixa alterasaun lei KAK https://tatoli.tl/2023/03/27/meza-pn-seidauk-baixa-alterasaun-lei-kak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 - Meza Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi reuniaun plenária, segunda ne’e, seida’uk  anúnsiu admisaun no baixa projeitu-lei númeru 53/V (5a)-alterasaun daruak lei númeru 8/2009, 15 jullu, kona-ba Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK), hodi halo apresiasaun inisiál ba komisaun A trata asuntu Jutisa no Konstituisionál. “Ita iha ajenda periódu orden do dia, ohin mais ajenda balun seida’uk permite ita atu halo anúnsiu no baixa ba komisaun relevante kona-ba Komisaun Anti-Korrupsaun,” Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, hateten iha salaun plenária PN. Tuir loloos, ajenda reuniaun plenária segunda ne’e, halo admisaun no baixa ona alterasaun lei KAK, maibé meza adianta katak seida’uk bele tanba kestaun balun. Antes ne’e,  Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres, informa nia-parte sei baixa inisiativa projeitu lei  hodi altera tiha korum atu hili Komisáriu foun ba Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK). “Projeitu lei iha tiha ona inisiativa atu altera lei kona-ba korum funsionamentu, parese ohin, hau baixa ba komisaun A  trata asuntu Justisa no Konstituisional hodi halo apresiasaun,” Nia hateten Nia hatutan, altera hodi muda de’it korum funsionamentu atu bele hili Komisáriu foun KAK  tanba iha lei atuál presiza mínimu deputadu na’in-49 prezente, agora iha inisiativa foun revizaun ne’e maiória absoluta de’it bele hala’o ona, la presiza tan deputadu 49. “Se lae órgaun Estadu sira la funsiona tanba bankada balun iha impede korum, ne’e mak akontese, kuandu ajenda ba hili komisáriu sira lakoi marka prezensa loron tomak,” Nia hateten Aniceto, hatutan ho alterasaun ne’e laiha korum espesífiku, se nia maiória absoluta tenke iha deliberasaun deputadu 33 mínimu, maibé labele limite tenke iha deputadu prezente 49 lei ida agora hanesan ne’e, agora atu sai hosi obrigatóriu ida ne’e altera, atu komisáriu sai eleitu maiória absoluta de’it. “Bele iha maiória Deputadu prezente halo ona eleisaun ba komisáriu KAK“Nia dehan. Nune’e iha semana oin bele diskute iha plenária hodi aprova alterasaun no bainhira Prezidente Repúblika promulga mak meza sei hahú hikas hili prosesu komisáriu KAK tuir lei foun ne’ebé PR promulga. “Prezidente Repúblika mak hatene se nia sente ida ne’e ba interese Estadu nian tenke lao, promulga, se la promulga ita Estadu tomak asume komisáriu mandatu laiha ona nia laiha podér atu halo investigasaun efetivu, tanba ninia lejitimidade legalidade iha kestaun’’Nia hateten Deputada hosi bankada CNRT, Carmelita Caetano Moniz, hateten tanba sa mak tau deputadu prezente 49 iha korum hodi hili eleisaun komisáriu KAK, tanba ita tenke hili ema ne’ebé iha lejitimidade polítika forte no kredivilidade. “Hodi asume kargu nakonu ho impasialidade, indepedénsia haree kazu korrupsaun hanesan krime sistemátiku la’ós fasil, tan ne’e presiza konsesu iha forsa polítika ida ne’ebé bo’ot. La’ós maiória manán buat hotu, se hanesan ne’e uluk ami halo maiória absoluta de’it tanba lei aprova iha CNRT nia ukun, maibé ami lakoi tanba atu sai komisáriu KAK ida tenke iha ema ida lejitimidade forte hosi reprezentante povu,” Nia hateten. MSSI aloka rihun $312-resin konstrui Sentru Solidariedade Sosiál Liquiça https://tatoli.tl/2023/03/27/mssi-aloka-rihun-312-resin-konstrui-sentru-solidariedade-sosial-liquica/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) aloka ona orsamentu jerál Estadu ho montante rihun $313 hodi halo konstrusaun  ba edifisíu foun Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Liquiça. “Konstrusaun edifisíu Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Liquiça, ho nia orsamentu hamutuk, $312.994,10,” Diretór Jerál Administrasaun Finansas MSSI, Rui Manuel Gago Exposto hato’o ba Tatoli, via telefónika, segunda ne’e. Projetu ne’e sei implementa hosi Kompañia kompañia Roman Junior, ho durasaun fulan-neen hahú hosi fulan-abríl no sei ramata iha fulan-setembru 2023. “Bazeia ba avaliasaun ba konkursu konstrusaun edifísiu foun Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Liquiça nian, kompaña Roman Junior mak sai vensedór no ohin MSSI hala’o ona asina akordu hodi kompaña Roman Juniór bele fasilita halo konstrusaun ba Edifísiu Sentru Solidariedade Sosial Munisípiu Liquiça,” nia hateten. Treinadór Boxe lamenta ho alimentasaun no kondisaun fatin ba atleta SEA Games https://tatoli.tl/2023/03/27/treinador-boxe-lamenta-ho-alimentasaun-no-kondisaun-fatin-ba-atleta-sea-games/ tatoli.tl Notísia 2023-03-27 DILI, 27 marsu 2023 – Treinadór prinsipál selesaun Boxe Timor-Leste Abilio Orlando dos Santos, lamenta ho alimentasaun no fatin ba atleta selesaun nasionál hirak ne’ebé prepara atu ba SEA Games tinan ne’e, tanba fatin ladún iha kondisaun ne’ebé di’ak. “Atu hasa’e prestasaun atleta sira nian, primeiru mak alimentasaun, tuir fali mak hela fatin, tanba agora fatin ne’ebé atleta sira hela ba ne’e iha kajerna Polísia Militár nian, ida ne’e di’ak maibé laiha ema ida kontrola no atleta sira barullu mak barak, seluk fali mak hahan ba atleta sira ladún di’ak liuliu mak han fali ayam potong , kankun no mostarda de’it, oinsa atleta sira atu iha fíziku ne’ebé di’ak”, Abilio dehan ba Agência TATOLI, iha Farol Dili, ohin. Ho difikuldade hirak ne’e, treinadór hato’o ona ba ofisiál no Federasaun Boxe Amadora Timor-Leste (FBATL) hato’o ona ba Konfederasaun Desportiva Timor-Leste (CDTL-sigla portugés) maibé seidauk rezolve to’o ohin loron. Tanba ne’e, nia husu ba CDTL katak tenke hadia situasaun ne’e, la hadia mak atleta sira ba kompete iha eventu internasionál ne’ebé sei la fó rezultadu di’ak ba Timor-Leste. “Hahan ba atleta sira, kada federasaun la hanesan, ha’u ko’alia liubá Federasaun Boxe nian, tanba Boxita sira nia hahan la hanesan ho federasaun sira seluk, ami-nia menu hato’o ba CDTL sira dehan ne’e osan bo’ot liu maibé hanoin katak osan ne’ebé Governu fó ba atleta sira kada federasaun ne’e sufisiente ona, ita mak la halo jestaun ho di’ak, maibé CDTL la halo ida ne’e”, nia afirma. Abilio dehan, kada loron atleta sira hela iha kajerna PM nian, ema ida haan hamutuk $18, 75 sentavus, maibé realidade hahan ne’ebé atleta sira haan la tuir osan ne’ebé iha. Iha parte seluk, nia kestiona mós kona-ba ekipamentu ba atleta sira mós ladún di’ak liuliu hanesan sapatu no roupa ne’ebé CDTL haruka empreza oferese ba atleta sira agora daudaun, balun aat ona. “Atleta sira-nia sapatu no kalsa ne’ebé mak CDTL haruka, empreza fahe ba atleta sira ne’e, ha’u nia atleta Delio nia sapatu nakles tia ona ho kalsa, ida ne’e mak ami sente la satisfaz, Governu fó osan ita tenke ba hola buat ne’ebé ho kualidade la’os ba hola fali sasan ne’ebé aat lalais ne’e”, nia revela. Rekorda fali katak orsamentu ne’ebé antes ne’e Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) aloka ba CDTL hodi halo preparasaun ba atleta modalidade hitu ne’ebé atu ba kompete iha SEA Games ne’e hamutuk rihun $82. “Durante treinamentu, hahú hosi fíziku, tékniku no tátiku, iha tékniku ita sei haree ba power , spit no pukulan ka tuku sira tenke kona iha alvu ka lae”, nia esplika. Dadaun ne’e modalidade ne’ebé hela iha kajerna PM mak Boxe, Karate-do, Taekwondo, Siklizmu, enkuantu futeból, Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) mak prepara rasik iha sira nia fatin no Atletizmu prepara iha sira-nia fatin Gleno Munisípiu Ermera. Maske hasoru dezafiu barak maibé FBATL nafatin buka alternativu hodi asegura atleta sira atu bele iha prestasaun ne’ebé di’ak. Ho nune’e, Boxista sira preparadu atu ba kompete iha jogu ne’ebé sei realiza fulan maiu mai ne’e iha Kamboja. Boxista selesaun nasionál dadaun ne’e hamutuk na’in lima mak Elidio da Conseição sei kompete iha 51kg, Edegar Quintão sei kompete iha 54kg, Eligio Gayo sei kompete iha 60kg, Alexandre Freitas sei kompete iha 63kg no Delio Mouzinho sei kompete iha 71kg. FFTL aumenta subsídiu ba asosiasaun futeból sira hosi $1000 ba $1500 https://tatoli.tl/2023/03/28/fftl-aumenta-subsidiu-ba-asosiasaun-futebol-sira-hosi-1000-ba-1500/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 –Antes ne’e kada fulan asosiasaun sira simu subsídiu hamutuk $1000 maibé desizaun hosi ezekutivu FFTL aumenta ba $1500 kada fulan hodi finansia ba administrasaun no dezenvolve jogadór juvenil sira, Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) Francisco Jerónimo informa. “Agora subsídiu kada fulan ba asosiasaun sira ne’e sa’e ona ba $1500, antes ne’e $1000 kada fulan. Osan ne’e atu funsiona servisu asosiasaun nian no oinsá sira jere hodi dezenvolve jogadór juvenil sira,” Prezidente FFTL, Francisco Jerónimo hateten ba Agência TATOLI, foin lalais ne’e. Daudaun ne’e FFTL halo hela observasaun ba ezekusaun orsamentu ne’ebé antes ne’e fó ba asosiasaun sira, bainhira kumpri hotu rekezitu no relatóriu submete kada fulan la falla ho loloos mak FFTL sei deside halo transferénsia osan ne’e tinan ida dala rua kada fulan neen. Nia esplika, orsamentu ne’ebé atribui ba asosiasaun sira ne’e ho objetivu loloos tuir planu estratéjiku mak asosiasaun sira tenke iha obrigasaun kria formasaun ba jogadór juvenil sira depois mak halo jogu depende ba jestaun asosiasaun sira nian ba orsamentu ne’ebé oferese hosi FFTL. Asosiasaun hirak ne’ebé sei utiliza ba orsamentu ne’e mak hanesan, asosiasaun Dili Leste, Dili Oeste, Manatuto, Liquiça, Ermera, Covalima, Lautem, Baucau, Viqueque, Bobonaro, Ainaro, Aileu, Manufahi, Rejiaun Administrativa Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no asosiasaun futeból femenina. KM extra-ordináriu CPLP sei aprova implementasaun kooperasaun ekonomia https://tatoli.tl/2023/03/28/km-extra-ordinariu-cplp-sei-aprova-implementasaun-kooperasaun-ekonomia/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 DILI, 28 marsu 2023 – Reuniaun Konsellu Ministru (KM) extra-ordináriu Komunidade Ko’alia Lian Portugés (CPLP, sigla portugés) ne’ebé realiza iha Luanda, Kapitál Angola, hodi halo preparasaun ba simeira ne’ebé akontese jullu mai ne’e iha São Tomé e Principé no iha okaziaun ne’e halo mós revizaun ba estatutu balun organizasaun nian. “Enkontru ida ne’e, konsidera hanesan enkontru ida ne’ebé atu aprova asuntu sira mak hanesan revizaun ba estatutu komunidade no implementasaun kooperasaun ekonomia iha CPLP,” tenik iha komunikadu ne’ebé Agência TATOLI assesu hosi media Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), tersa ne’e. Reuniaun KM extra ordinariu ne’e ba dal-XVI, iha ne’e Timor-Leste reprezenta hosi Ministra MNEK Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno ho ekipa. Iha ámbitu reuniaun ne’e loke direta hosi Ministru  Relasaun Exteriór Repúblika Angola, hanesan Prezidente em-ezersísiu CPLP, Téte António. Maioria komunidade Buruma asesu ona bee-moos https://tatoli.tl/2023/03/28/maioria-komunidade-buruma-asesu-ona-bee-moos/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 BAUCAU, 28 marsu 2023 – Maioria komunidade iha suku Buruma, postu administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau, asesu ona bee-moos liuhosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Xefe suku Buruma, Libório dos Santos Freitas, esplika, hosi totál komunidade iha Buruma asesu bee-mos tanba durante autoridade suku foka liubá programa kanalizasaun bee-moos ba kada aldeia liuhosi programa PNDS regulár no Projetu Reabilitasaun no Reabilitasaun (RKRE). “Iha uma to’os no uma-kain balun mak seidauk asesu bee-moos tanba hela dook hosi kanu maibé maioria komunidade ne’ebé hela uma rezidénsia iha Buruma asesu ona bee-moos liuhosi programa PNDS,” Xefe suku Buruma informa ba Agência TATOLI iha Buruma, tersa ne’e. Autoridade suku tinan-2022 deside liuhos orsamentu RKRE hodi implementa programa  kanalizasaun bee-moos ba komunidade iha aldeia Ono-sere ho totál orsamentu hamutuk rihun $30-resin hodi finaliza kanalizasaun bee-moos ba komunidade iha Buruma. “Ita akumula mós komunidade aldeia tasi ne’ebé hela besik programa alvu atu benefísia hotu komunidade hotu suku Buruma nian,” Libório Freitas akresenta. Maske nune’e sei iha komunidade besik uma 20-resin mak seidauk asesu bee-mos tanba hela dook hosi kanál kanu no uma sira-ne’e maioria nu’udar uma to’os ka fatin hakiak animál. Uma hirak-ne’e distánsia dook no presiza orsamentu barak tanba uma-ida dalaruma purvolta kilomótru rua-resin nune’e la prienxe kritéria atu dada bee-moos. Liuhosi orsamentu PNDS tinan-2023 autoridade suku sei aloka tán orsamentu atu halo manutensaun ba kanál bee-moos ne’ebé hetan estragu. Suku Buruma komposta hosi aldeia haat hanesan Tasi, Casmuto, Ono-sere no Soli-ua ho totál populasaun hamutuk 3.639. PNDS introdús polítika regulár no UNP ba autoridade komunitária Oé-Cusse https://tatoli.tl/2023/03/28/pnds-introdus-politika-regular-no-unp-ba-autoridade-komunitaria-oe-cusse/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 OÉ-CUSSE 28 marsu 2023 – Sekretária EZekutiva hosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) Nasionál, Claudina Soares Pinto, hamutuk ho ekipa tékniku, tersa ne’e sensibiliza hodi introdús polítika atividade PNDS regulár no Uma Naroman ba Povu (UNP) ba autoridade komunitária sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA). Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku no Uma Naroman ba Povo, nu’udar programa VIII Governu Konstitusionál, ne’ebé hatuur iha alterasaun dahaat detretu-lei nú. 08/2013, loron 26 fulan junho, no primeira alterasaun dekretu-lei nú.25/2022, loron maiu, finansiada liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, hodi implementa programa PNDS regulár no Uma Naroman ba Povu iha territóriu nasionál. “Ami sosializa (sensibiliza) kona-bá programa PNDS nian, ne’ebé maka depois OJE aprova ba implementasaun programa PNDS, entaun ami mai lori programa ho nia planu orsamentu aprovadu, atu kontinua implementa programa PNDS iha RAEOA,” Sekretária Ezekutiva PNDS, Claudina Soares Pinto, ko’alia iha otél Ambeno Oé-Cusse. Nia informa, atividade rua sei implementa iha RAEOA, primeiru PNDS regulár ho finansiamentu ne’ebé aprovadu ona atu kontinua implementa iha suku 18, atividade ne’e sei responsade ba iha prioridade suku, sira maka deside ona liuhosi enkontru. Hafoin remata sosializasaun ne’e, xefe suku sira sei konvoka fali enkontru ho komunidade sira, atu deside prioridade saida mak atu implementa iha suku. “Programa sei foka setór hotu-hotu, bazea manuál mak guia ba implementasaun PNDS, água, saneamentu, edukasaun, saúde, agrikultura no ponte, estrada no konstrolu seias, entaun programa PNDS ho setór ne’ebé iha, komunidade sira sei deside atubele implementa iha tinan ne’e,” nia afirma. Atividade daruak, maka Uma Naroman ba Povu (UNP), tanba iha RAEOA sei hetan oportunidade hamutuk uma 54, ho totál orsamentu kuaze rihun $900-resin, atu utiliza orsamentu ne’e hodi halo distribuisaun ba iha suku 18. “Tanba iha Oé-Cusse sei iha atividade UNP+B, sei finansia de’it ba iha sub-rejiau Pante Makasar envolve suku ualu (8), sei hetan mós materiál konstrusaun hodi troka fila-fali, kalen sira-ne’ebé maka ferujen ona bazea dadus identifikasaun, ne’ebé kada suku sei identifika uma 37 mak sei sai benefisiáriu ba UNP+B ne’e,” nia katak. Adjunta Prezidente Autoridade RAEOA ba Asuntu Reforsu Institusionál, Leonia da Costa Monteiru, reprezenta Autoridade RAEOA enkoraja autoridade komunitáriu mai hosi sub-rejiaun haat no suku 18 atu deside ba programa prioridade hodi liga direita ba povu nia nesesidade. “Programa ne’e finansia hosi MAE, maibé desizaun hotu-hotu mai rejiaun ita mak deside, xefe suku sira mak deside atu halo saida iha suku idak-idak, tán ne’e Governu kontinua implementa programa ne’e, deside tuir kbiit tuir komunidadae sira-ne’e maka bele hetan benefísiu hosi programa nasionál ne’e,” nia fó hanoin. Partisipa iha sensibilizasaun ne’e mai hosi diretór PNDS munisipíu 13 inklui Atauru, veteranu, autoridade komunitáriu no ekipamentu suku mai hosi 18 no jestór sub-rejiaun haat; Oésilo, Pássabe, Nitibé no Pante Makasar. SMAS Covalima apoiu kaixaun 73 ba família matebian vulneravél https://tatoli.tl/2023/03/28/smas-covalima-apoiu-kaixaun-73-ba-familia-matebian-vulneravel/ tatoli.tl Notísia 2023-03-28 COVALIMA, 28 marsu 2023 – Diretór Servisu Munisipál Asaun Sosiál (SMAS), Anacleto do Nascimento, hateten hahú janeiru to’o marsu tinan 2023 ne’e, Servisu Munisipál Asaun Sosiál Apoiu ona kaixaun 73 ba família matebian vulneravél iha munisípiu Covalima. “Ami-nia dadus hahú fulan-janeiru to’o marsu tinan 2023 ne’e, apoiu ona kaixaun 73 ba família matebian vulneravél ne’ebé mak hato’o pedidu ba Servisu Munisipál Asaun Sosiál,” Anacleto do Nascimento hateten dadus ne’e ba Agência Tatoli, iha Bairru Costa Covalima, tersa ne’e. Kritéria SMAS atu apoiu kaixaun ba família matebian sira, presiza lori deklarasaun hosi xefe suku, foto kopia Kartaun Eleitorál (KE) hosi matebian no reprezenta família nia Kartaun Eleitorál (KE). Kaixaun sira-ne’e SMAS apoiu ba iha postu administrativu hitu maibé apoiu barak liu ba iha postu administrativu Suai, tanba hela iha vila no fasil atu transporta ba matebian nia uma, postu sira seluk ladún barak haree ba distánsia no laiha transporte atu transporta kaixaun. Bazea ba dekretu-lei númeru 21/2008 hodi fó apoiu kaixaun no apoiu karreta hodi transporta matebian ba iha sira-nia postu administrarivu sira. Durante ne’e, SMAS mós fó apoiu kaixaun no transporta matebian maibé hasoru difikuldade laiha konvustivél atu halo atendimentu nune’e husu apoiu konvustivél hosi administrasaun munisípiu Covalima hodi bele halo atendimentu. “SMAS mós hasoru difikuldade mak laiha konvustivel ami hein de’it despaixu hosi administrasaun munisípiu mai ense konvustivél ho urjente tanba munisípiu rasik sei asesu sistema free balance la’ós ami de’it hosi xefe suku to’o administradór postu sira mós seidauk asesu konvultivél,” nia dehan, SMAS apoiu kaixaun bazea ba pedidu ne’ebé mai hosi família matebian ne’ebé ho tipu kaixaun hanesan 140-200 centi metru (cm), kada kaixaun ho nia presu $170.00, kaixaun ho medida naton 95-130 senti metru ho nia presu $95.00 no tipu kaixaun ki’ik 60-80 senti metru ho nia presu $60.00. Durante neé fó apoiu kaixaun hamtuk 73 ne’e gasta ona osan $11,625.00 ne’ebé ho medida 140-200 senti metru (cm) hamutuk 63 ho nia orsamentu $10.710.00, kaixaun ho medida naton 95-130 senti metru hamutuk 9 ho nia orsamentu $855.00 no tipu kaixaun ki’ik 60-80 senti metru hamutuk ida (1) ho nia presu $60.00 Ezekutivu aprova kuadru pesoál servisu apoiu tékniku no administrativu PJR https://tatoli.tl/2023/03/29/ezekutivu-aprova-kuadru-pesoal-servisu-apoiu-tekniku-no-administrativu-pjr/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Ministériu Justisa, Tiago Amaral Sarmento, aprezenta projetu Dekretu-Lei kona-ba Kuadru pesoál no ezersísiu diresaun no xefia ba Servisu Apoiu Tékniku no Administrativu Prokuradoria-Jerál Repúblika (PJR) no kuadru pesoál ba Servisu Tékniku no Administrativu Prokuradoria Repúblika Rekursu, Prokuradoria Repúblika ba Primeira Instánsia no Prokuradoria Repúblika Administrativa no Fiskál sira, ne’ebé aprova ona husi Governu. “Projetu dekretu-lei ida-ne’e estabelese kuadru pesoál ba Servisu Apoiu Tékniku no Administrativu Prokuradoria-Jerál Repúblika no órgaun Ministériu Públiku nian sira-seluk, ne’ebé inklui ierarkia no kategoria kargu diresaun no xefia sira”, Portavós interinu Governu, Joaquim Amaral, hatete iha Palásiu Governu, kuarta ne’e. Ministru Kordenadór Asuntu Ekonómiku ne’e esplika katak funsionáriu sira husi servisu sira ne’e responsabiliza atu koordena prosedimentu sira kona-ba intervensaun Ministériu Públiku nian hamutuk ho tribunál sira no atribuisaun iha matéria penál sira. “Tanba natureza husi ninia atividade, ne’ebé dala-barak ezije disponibilidade permanente, estabelese ona suplementu mensál ida ho 20% husi remunerasaun baze atu kompensa funsionáriu sira ba permanénsia iha servisu liu oras normál serbisu nian. Ho objetivu mak atu permite katak Sekretáriu-Adjuntu bele simu kompeténsia ne’ebé delega husi Sekretáriu, konforme prevee iha Lei n. u 7/2022”, nia salienta. Nune’e, halo adosaun ba kondisaun sira ne’ebé nesesária ba ezekusaun di’ak ba Estatutu Ministériu Públiku no kria kondisaun ne’ebé adekuada ba servisu apoiu ba órgaun ida-idak ne’ebé bele dezempeña ninia tarefa ho forma efisiente no regulár. Kondisaun estrada difikulta, sentru saúde Lacluta distribui ai-moruk ba postu-sira https://tatoli.tl/2023/03/29/kondisaun-estrada-difikulta-sentru-saude-lacluta-distribui-ai-moruk-ba-postu-sira/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 VIQUEQUE, 29 maiu 2023 — Xefe Sentru Saúde Postu Lacluta, munisípiu Viqueque, Bendito Soares, informa kondisaun estrada aat difikulta ba sentru saúde postu Lacluta, munisípiu Viqueque hodi halo distribuisaun ai-moruk ba postu saúde sira. “Iha postu Lacluta difikuldade ne’ebé ami hasoru maka estrada liuliu tempu udan, ami distribui ai-moruk ba postu saúde iha Luan Rai-Kuak ne’e susar tebes. Dala ruma pasiente balun moras grave husi ne’ebá ambulánsia tula mai sentru mós difisil tebes tanba kondisaun estrada grave tebes”, hateten Bendito Soares, ba jornalista sira, iha sentru saúde Lacluta, kuarta ne’e. Nune’e, resposavél ne’e husu ba ministériu kompetente liuliu Ministériu Obra Públiku (MOP) atubele reabilitasaun ba dalan hirak ne’e atubele fasilita kobertura liuliu distribuisaun ai-moruk ba fasilidade saúde sira. “Ho kondisaun estrada ne’e, Ha’u selu ema nia-kuda mak lalin ai-moruk ba iha postu saúde sira. Ema balun oferese sira-nia kuda maka ami fó osan ba sira hodi lori ai-moruk sira ba postu saúde hodi atende ba pasiente sira”, nia afirma. Biban ne’e, nia relata hahú janeiru to’o marau ne’e sentru saúde Lacluta rejista kazu moras infesaun respiratóriu aguda (ISPA) na’in-792. Tuir dadús kazu moras rejista iha sentru saúde postu Lacluta hanesan diáreia 73, moras pneumonia 50, tee been ho raan ualu no moras seluk 1.192. “Husi moras sira-ne’e, ami fó tuir protokolu saúde nian no ami nafatin fó tratamentu ba pasiente sira. Kazu ISPA númeru aas tanba kauza husi rai-rahun dalan ruma ita-nia komunidade sira hemu bee matak, entaun sira hetan moras ISPA, maibé ami nafatin fó asisténsia saúde to’o sira rekuperadu”, katak. Daudaun ne’e, nia afirma sentru saúde Lacluta iha estoke ai-moruk sufisente hodi fó atendimentu ba abitante sira iha postu Lacluta. Tuir dadús prosesaun sensu husi Ministériu Saúde (MS) iha tinan 2022, postu Lacluta totál abitantente 7.141 no sentru saúde postu Lacluta iha ninia postu saúde hamutuk haat no maternidade ida. Postu Lacluta suku haat kompostu husi suku Dilor, Uma-Tolu, Ahic no Laline. Enkuantu, pesoal saúde serbisu ne’ebé iha sentru saúde Lacluta na’in-41, kompostu husi médiku na’in-haat, Enfermeiru na’in-11, asistente enfermeiru na’in-haat, parteira na’in-neen, analista na’in-ida, farmasista na’in-haat no tékniku no seguransa na’in-13. Orgánika Ministériu Defeza hetan alterasaun daruak https://tatoli.tl/2023/03/29/organika-ministeriu-defeza-hetan-alterasaun-daruak/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Konsellu Ministru halo alterasaun daruak ba dekretu-lei n. u 7/2019, loron 17 abríl kona-ba orgánika Ministériu Defeza (MD) nian, ne’ebé altera no publika filafali hosi dekretu-lei n. u 57/2020, loron 11 novembru. “Hosi alterasaun proposta hirak ne’e destaka ba kriasaun Diresaun Nasionál Infraestrutura Militár sira ne’ebé sei responsavel ba jestaun administrativa ministériu nian, husi ezekusaun finanseira no husi apoia Diresaun Nasionál Planu iha planeamentu orsamentál”, portavós interinu Governu nian, Joaquim Amaral, hatete iha Palásiu Governu, kuarta ne’e Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku ne’e esplika katak halo ona alterasaun ki’ik balun iha aspetu oioin orgánika atuál Ministériu Defeza nian, liuliu sentraliza ba planeamentu sira hotu ministériu nian iha Diresaun Nasionál Planeamentu. Nune’e, introdús mós alterasaun ho pormenór iha sentidu atu klarifika kestaun sira ne’ebé relasiona ho arkivu fíziku no ho ezisténsia ba baze dadus virtuál ida husi fornesedór Ministériu nian. “Halo klarifikasaun ida no alargamentu ba matéria sira ne’ebé nu’udar responsabilidade husi Diresaun Nasionál Rekursu Umanus atubele garante ezekusaun dezenvolvimentu ba kapasidade no jestaun rekursu umanu Ministériu Defeza nian ho loloos”, nia salienta. Aleinde ne’e, prevee mós kriasaun  kompozisaun ida restrita liu iha Konsellu Konsultivu Ministériu Defeza, ba situasaun iha ne’ebé  maka Ministériu Defeza konsidera la presiza hodi reune  órgaun konsultivu ida-ne’e  iha ninia kompozisaun normál. Preparativu selesaun nasionál ba SEA Games iha ona faze tékniku https://tatoli.tl/2023/03/29/preparativu-selesaun-nasional-ba-sea-games-iha-ona-faze-tekniku/ tatoli.tl Notísia 2023-03-29 DILI, 29 marsu 2023 – Diretór tékniku Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Gaspar Quintão relata, preparativu selesaun nasionál U-23 ba SEA Games daudaun ne’e tama ona ba faze tekniku no tatiku. “Ita-nia preparativu ba SEA Games la’o masimu hela. Agora dadaun tama ona iha faze tékniku no tatiku nian oinsá atu bele ba kompete ho di’ak. Ita iha ambisaun makaas atu hatudu jogu ne’ebé di’ak. Ha’u durante ne’e akompaña hela sira-nia treinamentu treinadór ne’e fó matéria mesak di’ak ba jogadór sira liu-liu tékniku no tatika jogu nian,” Diretór Gaspar Quintão  ba Agência TATOLI iha edifisiu FFTL Dili, kuarta ne’e. Iha semana tolu ba kotuk treinadór prinsipál U-23 Park Soon Tae hosi Korea Súl halo ona selesaun ba jogadór hamutuk na’in 26 mak fiksu ona atu ba kompete iha SEA Games tinan ne’e hala’o iha nasaun Kamboja. Antes atu ba Kamboja FFTL mós iha ona planu atu lori jogadór na’in 26 ho treinadór atu ba halo training camp iha nasaun Tailándia no halo lai jogu try out ho klube sira iha Tailándia hodi koko jogadór sira-nia kapasidade hafoin ba kompete iha eventu rejionál ne’e. Maske halo ona selesaun ba jogadór hamutuk na’in 26 maibé treinadór Korea ne’e nafatin halo observasaun iha jogu Liga Futeból Timor-Leste ne’ebé daudaun ne’e la’o hela atu buka jogadór ne’ebé di’ak bele hatama tan iha selesaun nasionál hodi substitui jogadór sira ne’ebé ladun iha prestasaun di’ak. Treinamentu ba selesaun nasionál daudaun ne’e hala’o iha kampu FFTL Dili hosi segunda to’o sesta iha oras dader to’o remata. Autoridade Viqueque hahú diskute planu ordenamentu https://tatoli.tl/2023/03/30/autoridade-viqueque-hahu-diskute-planu-ordenamentu/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 VIQUEQUE, 30 marsu 2023 - Administradór munisípiu Viqueque, Januario Soares “Bolly”, kinta ne’e, hamutuk ho autoridade lokal, hahú diskute ba planu munisipál ordenamentu territóriu ho kondisaun, regulamentu, planu asaun no finansamentu. “Iha tempu hirak ba kotuk ita  esklarese katak, sei lori instrumentu sira-ne’e ba aprovasaun iha Governu nian. Aleinde planu munisipál ordenamentu ho estratéjia define tuir ninia karateristika ba kada territóriu. Tanba ne’e, planu ida-ne’e tenke halo hamutuk ho Komunidade Viqueque, atu konkretiza planu dezenvolvimentu ida-idak iha munisipiu hodi mehi ba futuru”, Januario Soares “Bolly”, hato’o asuntu ne’e ninia diskursu abertura diskusaun PMOPT, iha salaun administrasaun, kinta ne’e. PMOT Viqueque sei promove koordenasaun no artikulasaun entre poder sentral no poder lokál, tanba polítika ordenamentu territóriu nu’udar parseiru ida  ba prosesu desentralizasaun iha tempu oin mai. “Atu kumpri ita nia lei baze ordenamentu territoriál, Planu Nasionál Ordenamentu Territóriu (PNOT), sei orienta Planu Munisipal Ordenamentu Territóriu (PMOT) ba Munísipiu sira no sei loke dalan ba autoridade lokál sira iha futuru mai, bele halo jestaun ida ne’ebé efikasia no programadu ba territóriu munisipiu Viqueque nian  inklui jere riku-soin sira ne’ebé iha”, nia haktuir. Kona-ba Planu Munisipal Ordenamentu Territóriu ba Munisipiu Viqueque nu’udar instrumentu planeamentu ne’ebe sei estabelese estratéjia dezenvolvimentu munisipal, ho artikulasaun ho planu setorial sira seluk, no mós sei sai matadalan ba dezenvolvimentu territóriu munisipiu nian. Ho modelu   ordenamentu  territóriu  estabelese regra  konkreta  ba utilizasaun territóriu nian  (rejime ba uzu solo), hodi promove dezenvolvimentu aselaradu no sustentavel ba munisipiu Viqueque.  Liuhusi atividade ekonómia no hadi’a  kualidade moris Viqueque-oan. “Atu bele konkretiza estratéjia ida-ne’e, hanesan ita hotu nia hakarak, PMOT Viqueque sei define mós modelu munisipal ba ordenamentu territorial ne’ebé sai estruturadu tuir sistema territorial ha’at maka hanesan Sistema Povuamentu, Sistema Produtivu, Sistema Infraestruturas no Equipamentos, Sistema Biofísiku”, nia akresenta. Relasiona ho sistema produtivu, PMOT Viqueque buka oinsá atu valoriza no haforsa diversidade nu’udar kondisaun di’ak territoriu nian. Rekoñese multipla vokasaun territóriu no rekursu lokál ne’ebé Viqueque iha hanesan produsaun agropekuaria no agroflorestal, ekonomia tasi, atividade transformadór no tersiaria sira ne’ebé sei explora no dezenvolve poténsia agrikola, ambientál no florestál. Estratejia ida ne’e konsidera tipu zona asosiada ba espesializasaun produtiva, ne’ebé kategória tipu ha’at, hanesan, zona agrikola sira ne’ebe tenke ponténsia, zona ba esplorasaun rekursu mineral sira, zona sira ba lokalizasaun emprezarial no zona sira ho kbi’it ba atividade turistiku. “Ha’u hakarak hateten de’it katakViqueque iha tempu badak sei hetan instrumentu planeamentu ba dezenvolvimentu mai iha munisipiu ida-ne’e, maibe nian implementasaun depende ba Viqueque-oan rasik”, nia afirma. Makikit Laulara provizóriu ukun tabela klasifikasaun LFTL https://tatoli.tl/2023/03/30/makikit-laulara-provizoriu-ukun-tabela-klasifikasaun-lftl/ tatoli.tl Notísia 2023-03-30 DILI, 30 marsu 2023 – Armada ho naran istimadu Makikit Laulara alias AD SLB provijoriu ukun tabela klasifikasaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) ho pontu 11 bainhira manán armada Assalam ho rezultadu 2-1 iha Estádiu Munisipál Dili, kinta lorokraik. Hosi rezultadu ne’e lori ekipa Makikit ne’e loke liras nahe aan hodi semo loko aan aas liu hotu ona ekipa ualu seluk ne’ebé hamriik de’it iha okos hodi hateke tuir. Bainhira jogu hahú iha kampo laran be nahe aan ho duut matak be mamar nia leten, Makikit hatudu kedan nia forsa no abilidade ne’ebé iha hodi halo jogu bonito nune’e iha minutu 1 jogadór defeza SLB ichel Hutabarat (26) aproveita bola barullu iha lina oin lansa kedan golu ba rede Assalam muda rezultadu ba 1-0. Hosi golu ne’e halo adeptu SLB nian halo rame liutan jogu ne’e ho lian maka’as hodi hakilar fó Gloria ba sirania ekipa favoritu ne’ebé lideradu hosi lider karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão. Estádiu Munisiopál Dili nakfilak ba ema rihun ba rihun kompara ho jogu sira antes ne’e, hetok liu tan jogu sira hosi segunda divizaun ne’ebé laiha liu adeptu maibé jogu SLB ho Assalam ne’e adeptu hakonu tiha iha tribun leten. Tribun, husi monok nakfila sai ‘barullu’. Maske golu ona armada Assalam la nonok de’it kontinua hatudu jogu ne’ebé brillante atu halo empata jogu ne’e. Téknika kontra téknika. Estratéjia hasoru estratájia. Esforsu hotu sira halo maibé sutu hirak avansadu sira halo seidauk kona iha alvu no sutu balu guarda rede konsege baku sai. Maibé tekiteki iha minutu 33 sorte di’ak monu duni ba Assalam liuhosi jogadór Martinho Belo (33) konsege utiliza jogu individu hodi fintas defeza na’in rua SLB nian hodi lansa kedan sutu ho velosidade maka’as halo guarda rede SLB tuda aan sala bola tama liu ba rede laran muda rezultadu ba 1-1. Hosi rezultadu ne’e halo jogu sai manas liu tan tanba ekipa rua tenke servisu makaas liutan atu prodús golu nune’e bele manán jogu ne’e. SLB hala’o jogu ne’ebé masimu tebes liuhosi avansadu no defeza sira, nune’e iha minutu 45+2 jogadór Jenivio Mota (7) halo jogu individu hodi fintas ba fintas mai sikat defeza na’in haat Assalam nian hodi lansa kedan sutu ida bola tama liu ba rede laran ikus muda rezultadu ba 2-1. Hosi golu ne’e hanesan golu ikus ba ekipa rua iha minutu primeira parte no ekipa rua tenke deskansa minutu 15 hafoin kontinua luta fila fali iha kampo laran. Hakur ba segunda parte ekipa rua nafatin lansa kontra no atake tuir tékniku no abilidade ekipa idaidak nian tanba Assalam hakarak buka halo empata no manán maibé SLB hakarak aumenta tan golu hodi xave metin pontu tolu. Esforsu hotu Assalam halo hodi domina bola iha kampo laran halo jogadór SLB book aan la di’ak maibé esforsu hirak ne’e hela de’it hanesan esforsu tanba la konsege marka golu ruma. Kontra no atake ne’ebé ekipa rua halo hela de’it hanesan kontra no atake tanba minutu 90 termina laiha tan golu ruma mak akontese maske árbitru adisionál tan minutu 6 maibé rezultadu nafatin mantein ho 2-1 ikusmai SLB mak iha direitu absoluta ba selebra vitória ho pontu tolu Assalam hela ho derrota no pontu mamuk. Jogu ne’e dirije hosi árbitru prinsipál Pedro Carvalho, juiz liña Antonio Carvalho, Ivo Monis no árbitru rezerva Francisco Pereira. Dili no Liquiçá poténsia ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál https://tatoli.tl/2023/03/31/dili-no-liquica-potensia-ba-dezenvolvimentu-ekonomiku-nasional/ tatoli.tl Notísia 2023-03-31 LIQUIÇÁ, 31 marsu 2023 – Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hateten,  Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste (PNOT-TL) iha futuru munisipíu Dili no Liquiçá sai fatin poténsia ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste, enkuantu munisípiu Ermera no Bobonaro poténsia ba kafé no turizmu. Ministru José Reis, informa, asuntu ne’e iha ámbitu diskusaun públika kona-bá Planu Nasionál Ordenamentu Territóriál Timor-Leste (PNOT-TL), ne’ebé hala’o iha salaun Tokodede, munisípiu Liquiçá, sesta ne’e. Liuhosi informasaun ne’ebé PNOT-TL disponibiliza, bele identifika potensialidade territóriu nian, ne’ebé sei dezenvolve no propoin organizasaun territóriu  no utilizasaun rekursu territóriu nian haktuir ba rai nia potensialidade no kondisionante sira, nune’e mos sei hatuur iha grande opsaun polítika ba territóriu nasionál. “Iha ita-nia sidade kapitál, espesífiku liu ba munisípiu Dili, abranje hosi zona neen (6), hanaran Dili, iha zona ida-ne’e, hetan espesializasaun produtiva hanesan dezenvolvimentu atividade setór sekundáriu no tersiáriu, atu aproveita poténsia boot ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál, haree ba konsentrasaun infraestrutura portuáriu no aeroportu prinsipál sira iha nível nasionál,” José Reis akresenta. Governante ne’e hatutan, aeroportu internasionál Nicolau Lobato, ne’ebé nia rekualifikasaun la’o daudaun hela, no mós ho portu Tibar, no dezenvolvimentu ba baze lojístika sira seluk, atu apoia atividade portuáriu no serbisu sira seluk, ne’ebé asesoria ba atividade ida-ne’e, ligasaun Dili no Liquiçá hetan nível, espesializasaun ho relevánsia nasionál. “Ho ida-ne’e área Liquiçá nian, asume hanesan área komplementár ba espansaun Dili, ho nune’e nukleu satelite kapitál nian, tanba ne’e, atividade ekonómiku, administrativa, lojístika no sosiál Díli nian iha rede komplementaridade ida ho Liquiçá no Aileu,” nia afirma. Munisipíu Liquiçá, sei abranje mós hosi Zona funsionál  Dili númeru neen (6), ne’ebé sei sentraliza funsaun lojístika sira. Liquiçá iha poténsia mós atu dezenvolve atividade turístika sira área kosteira. Nia dehan, haree ba kondisaun hirak-ne’e, Governu hanoin ona atu iha futuru, kria Zona Ekonómiku Espesiál ba Dezenvolvimentu Aseleradu (ZEEDA), ho objetivu atu promove dezenvolvimentu aseleradu iha rejiaun balun hosi territóriu nasionál. Ne’ebé sei hetan insentivu fiskál balun atu promove investimentu privadu no mós sei hetan investimentu aas Estadu nian, hanesan infraestrutura espesializada atu hasa’e produsaun no servisu sira seluk. “Ho medida sira-ne’e sei fó kontribuisaun ba kriasaun empregu, redusaun pobreza no sei dezenvolve ita rain ho ekilibriu no sei kontribui atu hasa’e rendimentu nasaun,” nia afirma. Nune’e Ministru Planu Ordenamentu, agradese, ba partisipasaun autoridade iha diskusaun públika ba Planu Nasionál  Ordenamentu Territóriál, maske konklui nia sesaun sira hamutuk ho entidade hotu mai hosi munisipíu sira, maibe, diskusaun públika sei kontinua nafatin iha faze tuir mai. “Ho diskusaun ida-ne’e ami hakarak hetan partisipasaun hosi ajente hotu-hotu, atu haburas dezenvolvimentu nasionál, ho konsiénsia katak ita tenke proteje ita-nia rai, ita nia rikusoin.  Atu ordena ita rain, hakbiit riku-oin, ba dezenvolvimentu ne’ebé justu, reziliente,” Governante ne’e fó hanoin. Ermera no Bobonaro Iha biban ne’e, Ministru Planu Ordenamentu, José Maria dos Reis informa, abranje hosi zona funsionál númeru hitu (7), zona sentrál. Hamutuk ho Munisipíu Ermera, ne’ebé zona ida-ne’e nia espesializasaun produtivu bazea ba dezenvolvimentu kultura kafé nian no mos kultura seluk ho rendimentu aas, hanesan kakau. Haree ba espesializasaun ba dezevolvimentu kultura sira-ne’e, zona sentrál bele mós sai poténsia esportadór ba espesiária sira seluk, hanesan ho kultura kafé nian. “Zona sentrál, liuliu ba munisípiu Ermera hatudu mós potensialidade atu harii barrajen atu suporta atividade sira seluk, no ikus liu iha pontensialidade atu dezenvolve turizmu asosia ba produsaun kafé no iha segmentu sira turizmu natureza no ekoturizmu,” nia katak. Abranje hosi munisipíu Bobonaro hosi zona rua (2), hanaran agropekuária norte, ne’ebé nia espesializasaun produtiva bazea ba dezenvolvimentu agropekuária, peska no atividade komplementár sira, setór sekúndariu no tersiáriu, no mós foka ba dezenvolvimentu turístiku, hanesan iha Balibo. Relasiona ho nia importánsia istóriku, nune’e mós dezenvolve atividade turístika sira iha fatin sira iha kosteira no mós iha fatin bee-manas Marobo nian. “Iha munisipíu Bobonaro, impotante tebes atu rekualifikasaun kapitál munisipál Maliana, nune’e mós hahú ho konstrusaun infrestrutura sira-ne’ebé fó apoiu ba atividade peska iha Atabae, hanesan mós infraestrutura sira-ne’ebé bele suporta lojistikamente Batugade, nu’udar apoiu ba transporte ema no merkadória entre Timor-Leste no Indonézia no mós apoiu ba dezenvolvimentu komersiál,” nia katak. Administradór munisipiuo Bobonaro,  Ernesto de Oliveira Barreto agradese tanba munisipíu fatin rua importante rezultadu PNOT-TL, maibé presiza lei nune’e bele regula. Tuir nia, planu nasionál ne’e estudu feitu di’ak hotu ona maibé primeiru lei ne’e iha lai, ne’e atu regula, sei lei laiha ita labele halo buat ida, tanba ita ko’alia kulturístika, ne’e ita ko’alia reseita, ho rekolla reseita maibé bazea ba buat ruma lai. “Ha’u-nia munisipíu identifika fatin rua ne’e loos, ne’e fatin potensiál, ida Marobo ne’e, ne’e bee-manas,” nia orgullu. Emmanuel FC halakon Academica FC ho eskore 4-0 https://tatoli.tl/2023/04/01/emmanuel-fc-halakon-academica-fc-ho-eskore-4-0/ tatoli.tl Notísia 2023-04-01 DILI, 01 abríl 2023 – Ekipa Primeira Divizasun Emmanuel FC ho esforsu tomak halakon nia adversáriu Academica FC ho eskore 4-0. Hafoin jogu, Asistente Treinadór Emmanuel F.C Uanbasten Basten, hateten ekipa Emmanuel FC mai ho situasaun ida difísil, maibé konsege koleta pontu tolu kontra Academica FC. “Halakon Academica FC importante tebes, tanba Emmanuel FC rasik sei hela jogu 2 tuir tan. Emmanuel FC agora dau-daun iha pontus 9 no sei falta pontu ida hodi mantein nia pozisaun iha Primeira Divizasun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL)”, hateten asistente ne’e iha kampu futeból Dili, sábadu ne’e. Jogu Primeira Divizaun Liga Futeból Timor-Leste (LFTL) Emmanuel F.C kontra Academiaca F.C iha Estádiu Munisípal Dili, sábadu (01/04/2023). Rezultadu hosi joga ne’e Emmanuel F.C halakon Academica F.C ho golu 4-0. Imajen Tatoli/Francisco Sony Tuir nian, ekipa Emmanuel FC sei hasoru FC Portu Taibessi no Ekipa Emmanuel FC mós iha fallasau oitaun, tanba jogadór di’ak nain rua hanesan Juvito Moniz ho numeru kamizola 3 no Mario Quintão “Mbappe” númeru kamizola 11 sei ba partisipa iha jogu Sea Games entaun jogadór intimu nain-rua sei la-haforsa ekipa Emmanuel FC iha jogu sira tuir mai. “Ami sei ulun moras oituan hodi prepara an hasoru ekipa FC Portu Taibessi ”, nia afirma. Iha sorin seluk, Treinadór Academica FC, Lusinho Dos Santos Saco, esplika rajaun hosi derrota tanba fallansu barak ne’ebé jogadór sira halo. “Ha’u prepara formasi no ita-nia hakarak atu hala’o jogu tuir formasi ne’ebé iha, maibé jogadór sira laiha konsentrasaun, nune’e jogu la tuir formasi ne’ebé ha’u prepara ona,” nia afirma. Maski, nia dehan derrota, maibe jogu tuir mai Academica FC nafatin prepara  hodi enfrenta tanba klasifikasaun ida ne’e mak ikus liu, nune’e jogu tuir mai bele hadi’a di’ak liutan hodi gaiña netik pontu 3. Jogu ne’e dirize hosi árbitu prinsipál Francisco Pereira no juis liña António de Carvallo, Gabriel Xavier Pereira no árbitu rezerva mak João Paulo da Costa. Dom Virgílio Cardeal dezeja sarani tomak https://tatoli.tl/2023/04/02/dom-virgilio-cardeal-dezeja-sarani-tomak/ tatoli.tl Notísia 2023-04-02 DILI, 02 abríl 2023 – Eminénsia Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, dezeja sarani tomak iha semana santa ne’e nune’e la’o-tuir Nai Jesus Kristu nia terus. “Ohin loron ramos, ita dezeja sarani tomak, tanba ohin ita hahú ita-nia semana santa, ne’e apela ida katak mai ita la’o hamutuk ho Jesus nia terus iha semana ne’e nia-laran. Iha semana ne’e nia-laran ita hamutuk ho nia paisaun ba nia terus no sofre ba selebrasaun loron ohin nian,” Dom Virgílio Cardeal, dehan ba jornalista sira, hafoin dirije misa domingu ramos, iha Igreja Sagrado Coração de Jesus, Becora, Dili. Dom Virgílio dehan, liuhosi Jesus nia terus mak sarani tomak bele hetan moris di’ak. ‘Ho ida-ne’e ajuda ita atu koñese di’ak liután ita-nia aan no simu ita-nia aan liuhosi Jesus nia terus hodi tulun ita hodi moris di’ak liután,” Dom Virgílio hateten. Iha prosesu kampaña eleitorál ne’ebé besik ona, Dom Virgílio Cardeal nia esperansa uma kreda nian lori espíritu semana santa nian ba iha prosesu polítika sira iha ámbitu kampañia eleitorál. Administradór postu administrativu Cristo Rei, Munisípiu Dili, Fernando Araújo, hateten selebrasaun loron domingu ramos bele hametin fiar sarani nian. “Iha selebrasaun ne’e bele hametin liután ami-nia dame no respeita malu no iha responsabilidade ba Estadu, no iha transparánsia, lia loos no moos,” nia hateten. Autoridade Maliana planeia kuda au-oan iha Galusapulu liuhosi PMOPA https://tatoli.tl/2023/04/03/autoridade-maliana-planeia-kuda-au-oan-iha-galusapulu-liuhosi-pmopa/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 MALIANA, 03 abríl 2023 – Administradór postu administrativu Maliana, Tomás Lacu Loe, planeia kuda au-oan iha aldeia Galusapulu, suku Lahomea, postu administrativu Maliana, liuhosi implementasaun Programa Mão de Obra Postu Administrativu (PMOPA) faze dahuluk tinan 2023 nian. “Iha parte Lahomea aldeia Galisapulu ne’e ha’u hakarak kuda, tanba floreta prodús ne’e iha hela, ne’ebé ita hato’o pedidu, ba lalin kuda iha estrada ida foin lalais rai-halai monu ne’e, maibé sei haleu mós ho lutu, nune’e karau labele estraga,” nia informa ba Jornalista Tatoli, iha kna’ar fatin, Maliana, segunda ne’e. Maibé daudaun ne’e, nia parte seidauk submete proposta ba Autoridade Munisípiu Bobonaro, tanba sei halo diskusaun ho autoridade lokál suku hitu hodi rona sira-nia opiniaun atu implementa atvidade prioridade ba programa refere iha tempu badak. Nia subliña, presiza kria fali enkontru ho autoridade lokál sira atu haree fila-fali prioridade sira tanba iha implementasaun tinan kotuk, atividade limpeza jerál ladún fó vantajen di’ak. “Ita hamoos duut ne’e komesa moris fali, dasa rai ne’e mós liutiha, foer fila-fali. Ida ne’e labele ona, tenke halo buat seluk, tanba ne’e mak sei enkontru ho xefe suku sira, maibé ami-nia planu ne’e mak sei ateru estrada ko’ak sira-ne’e ho Rai-henek ret ida ka rua,” nia katak. Nune’e mós valeta sira naksobu ne’e hola simentu saka ida rua ba taka tiha, depois kuda ai-oan atubele prezerva bee-matan sira-ne’e labele maran. Enkuantu tinan ne’e, Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) aloka orsamentu rihun $600 ba autoridade hosi implementa programa ne’e. Hosi montante oramentu ne’e fahe kada postu sei hetan rihun $100 hodi finansia atividade 282 no kada postu hetan atividade 47, ne’ebé sei enkarrega ema na’in-5,586 nune’e kada postu ema na’in-931 no aldeia ema na’in-20. Atividade sira-ne’ebé sei implementa mak hanesan reparasaun ba estrada, manutensaun estrada kiik sira iha área rurál no urbana, área inundasaun, re-floresta ai-horis hodi prevene rai-halai no halo limpeza hodi hamoos lixu no dreinajen. Baucau sei menus fasilidade saúde https://tatoli.tl/2023/04/03/baucau-sei-menus-fasilidade-saude/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 BAUCAU, 03 abríl 2023 – Servisu Munisipál Saúde Baucau rekoñese menus fasilidade saúde hodi difikulta atendimentu komunidade iha munisípiu refere. Diretór Servisu Munisipál Saúde Baucau, Domingos Reinaldo da Costa Guterres, esplika, fasilidade sira-ne’ebé menus komposta hosi fasilidade hanesan transporte, rezidénsia ba pesóal saúde iha kada sentru saúde inklui akipamentu saúde hanesan médiku no la’os médiku. “Sentru saúde hotu-hotu kuaze sei menus hotu hanesan rekursu materiál hanesan fasilidade inklui rekursu umanu,” Diretór Servisu Munisipál Saúde informa ba Agência TATOLI iha Vila Antiga, segunda ne’e. Kuaze maioria uma hela ba pesoál saúde sira kuaze iha sentru saúde, postu no klínika sira seidauk prepara hosi ministériu nune’e difikulta atendimentu ba komunidade tanba distánsia entre sentru saúde ho pesoál saúde dook. Ambulánsia no transporte inklui infraestrutura estrada sai mos fatór difikuldade tanba maioria sentru saúde, postu sira iha área rurál nune’e difikulta movimentu transporte asesu ba fatin saúde. “Pesoál saúde balun hela dook entaun susar tebes, ne’e lori tempu atu hala’o atendimentu ho lalais tanba la hela besik,” Domingos Guterres akresenta. Alende ne’e, difikuldade seluk mak ekipamentu médiku hanesan materiál partu, luvas, ekipamentu konsulta, kurativu inklui sentru saúde, postu balun sei ekipamentu no médiku hanesan meza, kadeira no almari ne’ebé seidauk sufisiente. “Sira uza tuir kbiit, la dehan katak sasán tenke kompleta mak serbisu, sira uza tuir kapasidade no koñesementu ne’ebé iha hodi halo atendimentu,” Domingos Guterres argumenta. Domingos Guterres hateten, Ministériu Saúde liuhosi vise-ministru saúde hala’o ona vizita hodi rejista preokupasaun inklui identifika falta fasilidade sira iha sentru saúde iha munisípiu Baucau no sei responte tuir prioridade iha kada sentru saúde. Proposta hotu hato’o ona ba nasionál nune’e parte Saúde Munisipál Baucau kontinua aprosima no husu ministériu atubele tau konsiderasun hodi resposta ba menus fasilidade ne’ebé sentru, postu inklui klínika sira hasoru iha Baucau. “Maske seidauk kompleta ita kontinua serbisu, tempu to’o fasilidade hotu sei aumenta,” Domingos Guterres argumenta. Munisípiu Baucau hamutuk totál sentru saúde sia komposta hosi Uailili, Laga, Vemasse, Venilale, Quelicai, Baguia, Riamare no Bucoli inklui postu saúde hamutuk 29 ho totál funsionáriu hamutuk na’in-354. Ministru Abel Pires orienta tékniku normaliza estrada ligasaun Gleno-Ermera Vila https://tatoli.tl/2023/04/03/ministru-abel-pires-orienta-ekipa-normaliza-estrada-ligasaun-gleno-ermera-vila/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 DILI, 03 abríl 2023 – Ministru Obra Públika, Abel Pires, orienta tékniku sira husi Diresaun-Jerál Estrada, Ponte, Prevensaun, Kontrolu no Cheias (DGEPPCC, sigla portugés) no empreza Montana Di’ak  normaliza estrada ligasaun entre Gleno no Ermera Vila hodi fasilita movimentu komunidade nian. Orientasaun ne’e halo hafoin ministru observa direta, kondisaun estrada iha área suku Humboe ne’ebé liga postu administrativu Gleno no Ermera Vila, ne’ebé kotu totál tanba afeta hosi udan-boot iha iha semana kotuk. Aleinde ne’e, governante mós haree direta ponte Faturegas iha fatin hanesan. “Ne’e ita tenke atende lalais, loke dalan alternativu atu nune’e bele fasilita komunidade”, Ministru Abel Pires hatete iha nota ne’ebé Agência Tatoli asesu. Bazeia ba orientasaun serbisu Ministru Obra Públika nian maka empreza Montana Di’ak mobiliza kedas ekipamentu pezadu hodi loke dalan alternativu ba asesu komunidade nian, inklui ponte provizóriu hodi fasilita movimentasaun. Ministru Abel husu ba empreza ne’ebé halo atendimentu emerjénsia entre Gleno bá Ermera Vila no Gleno bá Letefoho atu kontinua halo serbisu, nune’e bele fasilita movimentasaun transporte no ema nian, tanba área hirak ne’e ho kondisaun estrada grave tebes no ponte ne’ebé kotu difikulta komunidade, tanba daudauk ne’e transporte públiku no privadu labele ultrapasa, inklui asesu bá merkadu no sentru saúde. “Aleinde kondisaun ponte sira ne’ebé grave, iha mós estrada iha diresaun refere ne’ebé rai-monu taka estrada, maibé daudauk ne’e normaliza ona no bele fasilita ona movimentasaun komunidade nian”, dehan. Iha observasaun ne’ebé ministru halo, iha segunda ne’e, hetan akompañamentu hosi autoridade sira munisípiu Ermera nian. Proposta hosi Baucau ba Ministra Saúde, transforma postu saúde Nunira https://tatoli.tl/2023/04/03/proposta-hosi-baucau-ba-ministra-saude-transforma-postu-saude-nunira/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 BAUCAU, 03 abríl 2023 – Servisu Munisipál Saúde Baucau lideradu Domingos Reinaldo da Costa Guterres, sei hato’o proposta ba Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, atu transforma postu saúde ba sentru saúde ne’ebé lokaliza iha área Darafae, suku Nunira, postu administrativu Laga. Diretór Servisu Munisipál Saúde Baucau, Domingos Reinaldo da Costa Guterres, esplika, desizaun ba proposta ne’e bazea ba pedidu hosi autoridade suku inklui observasaun hosi saúde Baucau tanba esensiál no prienxe kritéria atu transforma postu saúde iha suku Nunira ba sentru saúde. “Proposta, aban ita sei hatoo ba iha nasionál, sé Ministra Saúde aprova bele aumenta tán sentru saúde iha Baucau, postu Laga,” nia informa ba Agência TATOLI iha Vila Antiga, segunda ne’e. Razaun prinsipál hosi proposta ne’e tanba populasaun iha área suku Nunira barak purvolta 17.500-resin, distánsia dook atu asesu ba sentru saúde Laga inklui infraestrutura postu saúde Nunira sufisiente atu transforma ba sentru saúde. Servisu Munisipál Saúde Baucau hala’o ona koordenasaun ho autoridade suku Nunira nune’e proposta estabelesementu sentru saúde asinadu ona no hein hatoo ba Ministériu Saúde (MS) atu foti desizaun. Bainhira estabelese ona, sei fasilita komunidade hosi suku viziñu hanesan suku Boleha, Namanei no komunidade hosi área Lawai, munisípiu Lautém bele halo tratamentu ho distánsia ne’ebé besik. Nia dehan, atu establese sentru saúde importante mak pesoál saúde hanesan; médiku enfermeira, parteira no tékniku aliadu no fasilidade infraestrutura nune’e bele kompleta malu hanesan ho sentru saúde sira seluk ne’ebé antes ne’e estabelese ona. “Kuandu aprova ona presiza aumenta tán rekursu umanu no transporte,” Domingos Guterres akresenta. Entretantu munisípiu Baucau iha sentru saúde hamutuk sia komposta hosi Uailili, Laga, Vemasse, Venilale, Quelicai, Baguia, Riamare no Bucoli inklui postu saúde hamutuk 29 ho totál funsionáriu hamutuk na’in-354. Sentru agro-komérsiu Raitahu rekolla ona rendimentu $6.400 https://tatoli.tl/2023/04/03/sentru-agro-komersiu-raitahu-rekolla-ona-rendimentu-6-400/ tatoli.tl Notísia 2023-04-03 VIQUEQUE, 03 abríl 2023 — Prosesu produsaun agro-komérsiu iha área Raitahau, postu administrivu Viqueque, munisípiu Viqueque, konsege rekolla ona osan hamutuk $6.400 hosi atividade ortikultura no pekuária. “Sentru agro-komérsiu Raitahu ne’e prodús produtu ortikultura hanesan melon, pateka, tomante, brinjela, ai-manas, fore-mungu, fore-tali, modo no alfase, ai-dila california, hudi delos, hudi mindar. Enkuantu área pekuaria mak haki’ak manu broiller no águakultura mak haki’ak ikan nila, ne’ebé ita konsege faan ba merkadu no komunidade balun mai sosa direta iha sentru ne’e, nune’e  ita konsege rekolla rendimentu $6.400”,  Koordenadór Sentru Agro-Komérsiu no Indústria Raitahu, postu Viqueque, Baltazar Costa da Guina Soares, hateten ba Agência TATOLI,I.P, segunda ne’e. Tuir dadus iha sentru produsaun agro-komérsiu ne’e hala’o atividade iha área pekuária ne’ebé konsege haki’ak manu broiller hamutuk 12.000, maske balun mate, maibé konsege lori ba merkadu no iha área haki’ak ikan nila hamutuk 10.000 no iha kolam 12. “Daudaun ami komesa kolleta hodi faan ikan nila ba komsumidór sira. Ikan sira-ne’e ba faan iha Dili no balun komunidade sira sosa direta iha ne’e”, nia afirma. Hosi atividade hirak ne’e, nia dehan konsege rekolla osan $6.400, maibé osan refere uza fali ba saláriu traballadór sira-nia.  Molok Governu mós fó apoiu fundu $25.000, maibé osan sira-ne’e la sufisente hodi rekupera ba saláriu no vensimentu. “Ho rendimentu ne’ebé ami hetan selu fali ba saláriu traballadór nian durante fulan-neen nian laran. Husi rendimentu ne’e, ami mós sosa karreta ida hodi tula produtu ba asesu merkadu, balun uza ba operasionál, sosa fini, plástik, hahán animál, halo manutensaun ba manu luhan”, nia afirma. Molok ne’e, Governu mós apoia karreta truck ida ho marka karreta Estadu, maibé iha loron sabádu no domingu, karreta labele sai. Nune’e asosiasaun agro-komérsiu deside sosa karreta ida hodi apoia serbisu no lori produtu ba merkadu. “Sentru agro-komérsiu Raitahu,daudaun ne’e, ami kuda batár kuaze ektare lima no tempu badak, ami sei kolleta tan batár”, nia afirma. Husi divizaun Hortikultrua maka tau matan ba modo, pateka, ai-dila, batár no seluk tán, divisaun adubu no viveiru prepara adubu no prepara viveiru hodi oferese ba ortikultura. Enkuantu divisaun planta mak tau matan nuu ne’ebé atu kuda  iha rai ektare 25, maibé uluk nuu ektare 5 ho totál nuu kuda dahuluk hun 5.000 no foin lalais kuda aumenta hun  350. No parte divisaun pekuária nian atu tau matan ba manu, fahi, karau no ikan. “Ami hamosu tan divisaun fruta hodi kuda buah-naga, ai-nanas, salak, tanzarina no rambutan”, nia akresenta. Daudaun ne’e, nia dehan sentru produsaun agro-komérsiu indústria Raitahau hasoru difikuldade liuliu fasilidade hanesan tratór hodi fila rai no hamoos duut inklui halo produsaun barak maibé laiha merkadu ka konsumidór menus atu sosa produtu hirak ne’e. “Ami husu ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) presiza apoiu ami 100%. Enkuantu agora besik ona eleisaun parlamentár, entaun governu seidauk aprova  fundu ba ami iha tinan 2023 nian.se karik  Governu aprova sedu ami-nia fundu ami sei rekruta traballadór kazuál hodi azuda ami fukit manu fulun, kolleta bata no kee rai”, katak. Daudaun ne’e traballadór ne’ebé serbisu iha agro-komérsiu Raitahu mak estudante hosi Israel na’in-25 no komunidade baibain na’in-10. CNE Bobonaro husu afiliante sira ‘labele insulta partidu anteriór’ https://tatoli.tl/2023/04/04/cne-bobonaro-husu-afiliante-sira-labele-insulta-partidu-anterior/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 MALIANA, 04 abríl 2023 – Diretór Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), munisípiu Bobonaro, Juvito Ramos, husu afilante sira-ne’ebé deside afilia ba partidu seluk iha períodu konsolidasaun labele hasai fali linguajen ne’ebé ladi’ak hodi insulta partidu anteriór, tanba linguajen hirak-ne’e la merese atu eduka povu. “Ha’u hanoin lei garante liberdade ba ema hotu atu eskolla partidu ida, konforme nia hakarak, maibé militante, apoiante partidu polítiku sira, karik afilia ba partidu seluk favór ida labele ba hatete aat fali partidu ida-ne’ebé uluk hamahan-aan ba ne’e,” nia fó hanoin ne’e iha Soso, Maliana, tersa ne’e. Juvito Ramos fundamenta, iha períodu konsolidasaun ne’e mós militante partidu polítiku sira labele utiliza atributu partidu ‘pawai’ ka movimenta ba mai ho motorizada, karreta iha fatin públiku, tanba seidauk tama kampana eleitorál. Responsável CNE munisípiu Bobonaro hato’o mensajen ne’e atu nune’e iha períodu kampaña eleitorál durante loron 30, hahú iha loron 19 fulan-abríl ne’e bele minimiza provoka malu no problema hodi garante atividade la’o ho susesu. “Agora daudaun ita akompaña iha mídia situasaun polítiku ne’e komesa manas, tanba iha afiliasaun hosi partidu ida ba partidu seluk, situasaun ne’e mak ita haree hanesan atu provoka tensaun polítika sa’e maka’as, ne’e dalaruma ita dehan bele afeta mós ba iha prosesu kampaña eleitorál bele iha problema, ne’e tuir ami-nia observasaun, ita espera buat ne’e labele akontese,” nia katak. Daudaun ne’e Ofisiál Supervizaun Eleitorál (OSE) hamutuk 170 preparadu ona atu halo supervizaun atividade kampaña iha territóriu munisípiu Bobonaro. “Ha’u husu ba ita hotu-hotu atu mantein nafatin disiplina no kumpre nafatin regra kampaña eleitorál, nune’e bele kria pás no establidade iha idak-idak nia suku no aldeia atu nune’e ita-nia prosesu kampaña eleitorál ne’e bele la’o ho hakmatek,” nia akresenta. Nia fó-sai katak, daudaun ne’e ekipa sira halo hela edukasaun sívika hodi instrodús no lei no regra eleisaun nia ba eleitór sira, liuliu estudante sira tanba konsidera nu’udar eleitór foun. Enkuantu objetivu realiza edukasaun sívika ne’e atu hasa’e taxa partisipasaun eleisaun lejizlativa tinan ne’e, maibé atividade ne’e labele kobre eskola hotu tanba kestaun limitasaun orsamentu. Maibé atividade ne’e realiza ona iha Eskola Sekundária Katólika Palaka, Tékniku Vokasionál Batugade, Sekundária Jerál Paralelu Dom Martinho da Costa Lopes Balibo, Sekundária Jerál númeru Dom Martinho da Costa Lopes Maliana, Tékniku Vokasionál númeru II Malibaca, Yamato, Maliana. Nune’e mós eskola Cristál, Téknika Imformatika (IT) Maliana, Ensiku Sekundária Tékniku Vokasionál Dom Bosco Mau-Mali, tuir planu sei realiza iha Eskola Tékniku Agríkola Mole-Anan no merkadu suku Karabau. CNE finaliza ona atividade edukasaun sívika iha Baucau https://tatoli.tl/2023/04/04/cne-finaliza-ona-atividade-edukasaun-sivika-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 BAUCAU, 04 abríl 2023 – Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) finaliza ona atividade edukasaun sívika iha munisípiu Baucau. Diretór CNE Munisípiu Baucau, Esmeraldo Damião Belo, esplika, atividade refere abertura iha loron-24 no finaliza iha loron-31 fulan-marsu ne’ebé hala’o iha postu administrativu neen, munisípiu Baucau. “Agora hotu ona, ita sei hein tán faze daruak ka para ona. Ida-ne’e hein de’it orientasaun hosi nasionál,” Diretór CNE munisípiu Baucau informa ba Agência TATOLI iha Vila Nova, tersa ne’e. Matéria importante iha atividade refere komposta hosi órgaun administrasaun eleitorál, kampaña eleitorál, krime eleitorál, resensiamentu eleitorál no atualizasaun baze dadus inklui sistema eleitorál. Atividade refere partisipa hosi estudante ensinu sekundária no membru organizasaun arte-marsiál ho total partisipante na’in-150 iha kada postu administrativu. “Ita espera katak ho atividade ne’e sufisiente ona ba sira hodi partisipa iha loron eleisaun parlamentár fulan maiu,” Esmeraldo Belo akresenta. CNE Baucau rasik preparadu atu hasoru eleisaun parlamentár liuhosi formasaun kona-bá apuramentu iha nasionál no kontinua hein kalendáriu kampaña partidu polítiku ne’ebé sei aprova liuhosi plenária iha nasionál. PNTL hahú vijilánsia iha tempu kalan hodi kombate kriminalidade https://tatoli.tl/2023/04/04/pntl-hahu-vijilansia-iha-tempu-kalan-hodi-kombate-kriminalidade/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 04 abríl 2023 –  Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste  (PNTL) Munisípiu Díli Superintendente Xefe Polísia Natercia Martins, informa atu kombate krime iha Díli, PNTL hahú intensifika ona patrolla iha tempu kalan. “Situasaun iha Díli sai preokupasaun iha públiku, tanba Komandu PNTL Munisípiu Dilí hasai ona planu ida atu intensiva patrolla iha tempu kalan to’o iha madrugada, hahú hosi tuku 20:00 to’o 6:00 madrugrada”, Superintendente Xefe Polísia Naterçia Martins hafoin remata reuniaun ho ofisiál superiór PNTL iha Timor-Plaza, tersa ne’e. Nia dehan, intensifikasaun ba partollamentu ida ne’e ho maneira la’o ain no uza veíkulu ba fatin sira ne’ebé identifika ona. “Nune’e ita bele hasae movimentu autoridade polísia iha tempu kalan, atu nune’e bele prevene situasaun sira ne’ebé maka afeta ba estabilidade Estadu”, Natercia Martins dehan. Patrollamentu hetan apoia hosi membru Komandu PNTL Díli, Forsa Rezerva (Taksforce) Komandu Díli, membru Komandu Jerál PNTL membru Unidade Espesiál Polísia (UEP) ne’ebé Kompostu husi Batalão Orden Públiku (BOP), Unidade Polísia Marítima (UPM), Unidade Patrollamentu Fronteira  ne’ebé destaka iha Aero Portu Comoro Díli inklui membru hosi Komandu Eskuadra Verra-Cruz , Nain-Feto Cristo Rei, no Eskuadra Dom Aleixo. PNTL konsidera iha progresu vijilánsia mútua entre OPS-KPK https://tatoli.tl/2023/04/04/pntl-konsidera-iha-progresu-vijilansia-mutua-entre-ops-kpk/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli Superentendente Xefe Polísia Natercia Martins, hateten kordenasaun servisu entre Ofisiál Polisia Suku (OPS) no Konsellu Polisiamentu Komunitáriu (KPK) iha suku durante ne’e la’o di’ak tebes, tanba apoiu malu hodi atua krime ne’ebé mosu iha suku. “Ha’u akompaña no relatóriu ne’ebé mak parte OPS enkamiña mai Komandu PNTL kona-ba serbisu KPK nian iha suku durante ne’e hatudu katak OSP ho KPK halo servisu ne’ebé di’ak hodi prevene no rezolve problema ne’ebé mosu iha suku”, Superintendente Xefe Polísia Natercia Martins dehan hafoin remata reuniaun ho ofisiál superiór PNTL iha Timor-Plaza, tersa ne’e. Komandante Natercia haktuir, efetividade servisu KPK iha suku di’ak tanba momentu mosu kazu omisídiu iha Kulau ne’ebé hamate joven ida no hakanek ema nain-rua ne’e membru KPK mak ajuda polísia hodi asegura uluk fatin akontesimentu. “Maske membru KPK ne’e nudar família rasik hosi vítima sira, maibé nia iha korajen atu asegura fatin krime hodi kontinua fó apoiu polísia ida ne’e”, nia dehan. Tuir nia, ba future nesesáriu tebes ba membru KPK atu tuir treinamentu, atu bele iha kapasidade atu halo atividade operasaun no fó seguransa ba bairro hoo objetivu atu prevene krime. “Tanba ba oin ita sei fó fila fali treinamentu  ba membru KPK sira sé mak presiza envolve iha atividade polísia nian hodi servisu ho OPS no apoiu ba atividade operasaun sira hodi fó seguransa ba bairru sira atu bele prevene perturbasaun orden públiku nian”, Natercia konklui. PNTL Oé-Cusse realiza simulasaun tátika uza forsa asegura eleisaun parlamentár https://tatoli.tl/2023/04/04/pntl-oe-cusse-realiza-simulasaun-tatika-uza-forsa-asegura-eleisaun-parlamentar/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 OÉ-CUSSE 04 abríl 2023 – Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), segunda ne’e realiza simulasaun tátika uza forsa hodi asegura atividade kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár tinan ne’e iha rejiaun refere. Komandante PNTL Rejiaun Oé-Cusse, Superintendente Xefe Polísia, Mateus Mendes Assunção, informa, atividade simulasaun ne’e nu’udar matéria ikus ba formandu na’in-32 hafoin kompleta formasaun durante loron tolu, hahú iha loron sesta, 31 marsu to’o segunda loron 04 abríl, nu’udar prátika atu prevene konflitu bainhira akontese iha loron eleisaun. “Ohin realiza simulasaun tanba ita hetan transferénsia koñesimentu hosi parte rua, tantu Polisia Unidade Espesiál (UEP) no sentru formasaun Polísia, atu prepara efetivu sira ho própriu hasoru kampaña no eleisaun parlamentár tinan ne’e iha Oé-Cusse,” Mateus Mendes informa, iha Komandu PNTL Oé-Cusse. Dirijente PNTL Rejiaun Oé-Cusse ne’e, dehan, matéria prinsipál ne’ebé hetan durante loron tolu iha formasaun, aplika ho profisonál, garante situasaun no prontu atu serbí ba sidadaun hotu. “Karik situasaun reál akontese, PNTL forsa seguransa nasaun nian, prontu atu asegura, labele husik situasaun ida sai instabilidade, ida-ne’e mak komandu ko’alia ba formandu sira, situasaun saida de’it maka atu mosu PNTL prontu atu asegura, la’ós PNTL de’it, maibé populasaun tomak mós presiza fó apoiu tanba estabilidade nasaun no rejiaun Oé-Cusse, ne’e iha ita-hotu nia liman,” nia fó hanoin. Dirijente PNTL Rejiaun Oé-Cusse ne’e, konfirma, atu garante segunransa másimu iha kampaña eleitorál no eleisaun parlamentár, Komandu PNTL Oé-Cusse sei husu apoiu hosi Polísia Unidade Fronteira (UPF), tanba membru efetivu daudaun ne’e iha Oé-Cusse la sufisiénte atu kobre hotu territóriu Oé-Cusse. “Membru PNTL la sufisiénte tanba ha’u iha de’it na’in-137, maibé la taka dalan mai ha’u, tinan-tinan ha’u sempre husu apoiu hosi komandante UPF liuhosi Komandante Jerál fó despaxu atu UPF bele apoiu iha rejiaun Oé-Cusse,” nia katak. Iha biban ne’e, Komandante Polísia Unidade Espesiál (UEP), Inspetór Polísia, Alcino Silvano, hatete, atividade formasaun ne’e, programadu hosi Komandu Jerál, liuhosi Komandante Operasaun no Komandante Pesoál Formasaun, hodi  atualiza ba munisípiu sira kona-bá uza forsa bazea ba iha direitu umanu. “Treinamentu (formasaun) ne’e ba komandu munisipíu 13 inklui Oé-Cusse, lisaun ne’ebé maka fó partisipante sira, primeiru kona-bá atualizasaun uza forsa bazea ba iha direitu umanu, ne’e fasilita hosi sentru formasaun polísia, no tékniku manutensaun orden públiku sesaun formasaun iha terrenu fasilita hosi EUP,” nia katak. Entretantu, formasaun durante loron tolu ne’e, partisipa hosi formandu na’in-32, mai hosi eskuadra sub-rejiaun haat, Oésilo, Pássabe, Nítibe no Pante Makasar  inklui Komandu Kuartél Jerál PNTL Oé-Cusse. TIC Timor finaliza sosializasaun programa Identidade Úniku iha Lautém https://tatoli.tl/2023/04/04/tic-timor-finaliza-sosializasaun-programa-identidade-uniku-iha-lautem/ tatoli.tl Notísia 2023-04-04 DILI, 03 abríl 2023 — Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun Timor, Institutu Públiku (TIC Timor, I.P, sigla portugés) liuhosi Diresaun Identidade Úniku (IDÚ) finaliza ona sosializasaun  programa Identidade Úniku ba autoridade lokál sira iha Postu Administrativu neen (6) iha munisípiu Lautém. Tuir nota empresa ne’ebé Agência TATOL,I.P asesu katak atividade sosializasaun ne’ebé hala’o iha Postu Administrivu Lospalos, Loré, Iliomar Tutuala, Lautém no Luro ho objetivu atu hatutan informasaun ba autoridade lokál sira kona-ba benefisiu sira bainhira implementa ona programa refere. Sosializasuan loron dahuluk ne’ebé hala’o iha Postu Administrativu Lospalos (22 marsu 2023), atividade sosializsaun loron daruak  hala’o iha Postu Administrativu Loré (21 marsu 2023), ba loron datoluk nia hala’o iha Postu Administrativu Iliomar (23 marsu 2023), loron dahaat nian sosializasaun hala’o iha Postu Administrativu Tutuala (24 marsu 2023), iha sosializasaun loron dalima iha Postu Administrativu Lautém (27 marsu 2023), no ikus liu iha Postu Administrativu Luro (28 marsu 2023). Ba sosializasaun ne’e, Vise-Minustru Justisa,  José Edmundo Caetano, hateten,Identidade Úniku hanesan sistema ida ne’ebé importante ba sidadaun hotu, tanba iha nasaun barak daudaun ne’e utiliza ona sistema dijitalizasaun hodi jere dadus sira. “Ho esforsu husi TIC TIMOR nin mak bele mai iha ne’e hodi halo esplikasaun kona-ba programa ninia benefisiu ba futuru. Tanba ne’e husu ba autoridade hotu atubele akompaña didi’ak hodi bele hatene kona-ba programa refere ho ninia implementasaun to’o rejistrasaun iha futuru. Sistema ida-ne’e importante atu asegura ita, maske nasaun sira seluk la’o ona, ita sei la’o neneik, maibé ita la’o nafatin tuir prosesu no programa sira iha era dijitál nian agora”,  hateten Vise Ministru Justisa. Entretantu, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR, I.P, Roberto Caetano de Sousa Vicente, hateten TIC TIMOR hari’i husi Governu hodi haree ba sistema no teknolojia iha rai laran, durante ne’e hala’o ona servisu lubun ida hanesan mós programa IDÚ ne’ebé sei implelementa iha futuru, no daudaun ne’e iha hela faze sosializasaun inklui mós prosesu konkursu publiku ba sistema dijitál ID Úniku. “Sosializasaun ne’e atu habela informasaun IDÚ ba Ita-Boot sira, no esplika kona-ba ninia benefisiu ba autoridade no komunidade sira inklui setór privadu sira. Tanba ne’e importante ba sidadaun hotu atu akompaña”, dehan Diretór Ezekutivu TIC Timor  ne’e. Biban ne’e, Diretór Diresaun Identidade Úniku-TIC TIMOR, I.P, Florindo Guterres da Costa husu ba autoridade lokál sira atu akompaña didi’ak hodibele hatene kona-ba lala’ok implementasaun programa IDÚ no ninia benefisiu ba sidadaun sira hotu. Ho implementasaun programa IDÚ ne’e importante ba sidadaun sira, tanba ne’e hala’o atividade sosializasaun hodi fahe informasaun ba autoridade lokál sira hodi kontinua hatutan ba komunidade sira iha baze. Ba sosializasaun loron dahuluk, Sekretáriu Munisípiu Lautém, Jacinto da Costa,  hatete ema tékniku prontu kontinua servisu, maske polítika bele troka malu. Tanba ne’e husu atu kontinua kuidadu fasilidade sira ne’ebé iha hodi bele halo nafatin komunikasaun ba malu. Nune’e Reprezentante Administaradór Postu Loré, Abilio Amaral hatete, husi nia parte agradese TIC TIMOR, I.P. ne’ebé disponivel to’o iha Postu Administrativu Loré hodi halo sosializasaun ba programa Identidade Úniku ne’ebé importante no ninia benefiusiu ba sidadaun sira, liliu komunidade sira iha área rurál. Sosializasaun ne’ebé hala’o iha Postu Administrativu Iliomar, Jacob dos Reis hanesan Administradór Postu hatete, husi nia parte hamutuk ho komunidade sira rona liafuan globál, maibé agora iha ona dijitalizasaun, dadaun ne’e sidadaun hotu hakas-an  hodi fahe informsaun ba malu kona-ba mudansa téknolójia iha rai laran. Nune’e mós iha sosializasaun loron dahaat Administradór Postu Tutuala, Sr. Albino de Araújo hatete, programa sosilaizasaun ne’e tenke akompaña didi’ak hodi bele komprende no hatete kona-ba sistema IDÚ ne’ebé sei implementa iha futuru, tanba ne’e importante atu asesgura dadus sira ne’ebé mak sei rekolla husi sidadaun sira. Administradór Postu Lautém,  Zaret Alda da Silva, hateten nia parte agradese ba ekipa ID Úniku ne’ebé sosializa Programa Identidade Úniku ba autoridade lokál sira iha Postu Administrativu Lautém. Entretantu, atividade sosializasaun ikus iha Postu Administrativu Luro, Augusto Feliciano Ramos Branco, hateten programa Identidade Úniku importante ba autoridade sira, tanba iha ninia implementasaun ne’ebé sei bele fasilita sidadun hothotu. Atividade sosializasaun ne’e hetan partisipasaun husi, Vise-Ministru Justisa, José Edmundo Caetano, Sekretáriu Munisípiu Lautém, Jacinto da Costa, Reprezentante Administradór Postu Lospalos, Dinis dos Santos Batista, Reprezentante Komisaun Téknika Eventuál (KTE), Komandante Eskuadra Postu Administrativu sira, Autoridade lokál sira hanesan xefe suku no xefe Aldeia, servisu munisipál sira, funsionáriu destakadu sira no partisipante sira seluk, inklui reprezentante relijioza sira. Nasaun membru CPLP rekoñese Zacarias Albano susesu iha nia servisu https://tatoli.tl/2023/04/05/nasaun-membru-cplp-rekonese-zacarias-albano-susesu-iha-nia-servisu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 – Estadu membru Komunidade Koalia Lian Portugés (CPLP-sigla portugés) rekoñese Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias Albano susesu iha nia servisu, depende observasaun hosi nasaun membru sira. “Estadu membru hotu CPLP nian rekoñese ha’u nia lideransa durante tinan rua, ha’u lidera ne’e hetan susesu barak ba Komunidade Ko’alia Lian Portugués, hetan progresu barak iha área oinoin, ne’e-duni proposta Timor-Leste atu aumenta tan ha’u nia mandatu ba tinan rua to’o jullu 2025”, Zacarias dehan ba Agência TATOLI, liu hosi media sosiál WhatsApp, ohin. Nia dehan, tuir estatutu CPLP nian, bainhira nasaun membru ida-nia ema sai ona hanesan Sekretáriu Ezekutivu ba tinan rua, kuandu halo servisu di’ak Estadu ne’e nia bele husu estende tan mandatu ba tinan rua. “Governu Timor-Leste informa ona ba ha’u kona-ba atu estende tan mandatu ne’e, maibé ha’u prefere katak tuir estatutu organizasaun nian, Timor-Leste iha direitu atu propoin ha’u nia rekondusaun”, Zacarias afirma. Nia revela, hanesan timoroan agradese no prontu atu servisu ho di’ak atu servi ba nasaun membru sira inklui Timor-Leste. “Ha’u sempre prontu atu servisu ba ha’u-nia rai doben Timor-Leste,  durante ha’u-nia mandatu primeiru ne’ebé agora atu remata ona iha fulan agostu mai ne’e, ha’u sempre servisu ho laran luak, fó ha’u nia matenek no esperiénsia tomak hodi servi organizasaun internasionál ne’e liuliu ba nasaun membru sira no Timor-Leste”, nia relata. Rekorda fali katak tinan ne’e CPLP sei realiza simeira Xefe Estadu no Governu iha São Tomé e Principe fulan agostu mai ne’e. Nasaun membru CPLP kompostu hosi, Angola, Brazíl, Cabo Verde, Giné-Bisau, Giné Ekuatoriál, Mocambique, Portugál, São Tomé e Prínsipe no Timor-Leste. PNTL garante selebrasaun misa paskoa sei la’o hakmatek https://tatoli.tl/2023/04/05/pntl-garante-selebrasaun-misa-paskoa-sei-lao-hakmatek/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 DILI, 05 abríl 2023 – Komandante Tránzitu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Munisípiu Díli, Inspestór Polísia, Domingos Gama, garante ba selebrasaun misa paskoa sei la’o ho di’ak. “Ha’u garantia selebrasaun misa paskoa sei lao iha situasaun hakmatek no kontroladu”, Inspestór Polísia, Domingos Gama hateten ba jornalista Agência TATOLI iha Komandu PNTL Munisípiu Díli Caicoli, ohin. Nia dehan, Komandu Munisípiu Díli liuhosi seguransa tránzitu rodoviáriu sei koloka membru tránzitu iha greja sira iha Díli laran atu kontrola movimentasaun ema, karreta no motór durante selebrasaun misa paskoa. “Ita sei koloka ita-nia membru tránzitu sira bainhira iha missa selebrasau paskoa, atu asegura movimentu ema, karreta no motór durante selebrasaun loron bo’ot”, nia informa. Domingos Gama husu ba motorosista sira ne’ebé halo viajen iha loron paskoa hosi foho mai Díli no hosi Díli bá foho atu kondúz karreta no  motór ho kuidadu. “Husu ba ita hotu atu halo viajen iha loron paskoa hosi foho mai Díli no hosi Díli bá foho ho kondúz karreta no motór ho kuidadu hodi prevene asidente”, nia konklui. STAE Viqueque rejista eleitór foun 696 https://tatoli.tl/2023/04/05/stae-viqueque-rejista-eleitor-foun-696/ tatoli.tl Notísia 2023-04-05 VIQUEQUE, 04 abríl 2023 — Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) munisípiu Viqueque, rejista eleitór foun na’in-696. Diretór STAE munisípiu Viqueque, Humberto Fernandes, hateten prosesu ba resensiamentu iha munisípiu Viqueque hahú hosi loron 17 janeiru to’o 31 marsu iha ba postu administrativu lima, konsege rejista eleitór foun na’in-696, kompostu mane na’in-385 no feto na’in-311 “Ami finaliza ona resensiamentu eleitorál ba eleitór sira no atu lori ba STAE nasionál hodi halo sinkróniza iha tempu badak  hodi fó sai rezultadu. Maibé durante halo rensesiamentu ami konsege prodúr kartaun eleitor foun ne’e hamutuk na’in-696 iha Viqueque”, Diretór ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha ninia kna’ar fatin Beloi, kuarta ne’e. Dirretór ne’e dehan, STAE nasionál mak sei públika iha Jornal Repúblika hodibele hatene rezultadu resensiamentu ka totál eleitór ne’ebé sei partisipa iha Eleisaun Parlamentár 2023. Tuir dadus eleitór tuan halo renovasaun, lakon no muda fatin rejista totál hamutuk 1.302, nune’e husi eleitor foun no tuan hamutuk na’in-1.998. Enkuantu totál eleitór iha munisípiu Viqueque hamutuk 75,776 maka sei partisipa ba eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e. PNTL asegura sidadaun ida ne’ebé deskonfia naok labarik iha Manleuna https://tatoli.tl/2023/04/06/pntl-asegura-sidadaun-ida-neebe-deskonfia-naok-labarik-iha-manleuna/ tatoli.tl Notísia 2023-04-06 DILI, 06 abríl 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PTL) Munisípiu Díli, Superintendente Xefe Polísia Natercia Eufrasia Martins Soares, hateten PNTL asegura sidadaun ida ho insiál AdCS ho idade (40) ne’ebé deskonfia na’ok labarik ida iha área Lemocari, Suku Manleuana, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Díli. Kazu ne’e akontese iha kuarta (5/4) tuku 18:00, suspeitu AdCS tenta hatama labarik ida iha karon laran iha área Manleu, nune’e labarik nia inan maka hetan no hakilar katak ema naok labarik no komunidade sira iha fatin kontatu kedan parte polísia hodi informa deskonfia iha individu ida tenta na’ok labarik ida ho idade tinan rua. “Sidadaun ne’e konsege hatama alin ne’e ba tau tiha iha karon, depois mak nia inan haree, hodi hakilar, depois mak komunidade sira mós hamriik hotu, hosi ema individu ne’e ita-nia komunidade sira horikalan iha tuku ualu kalan entrega ona ba iha polísia, agora daudaun, ita asegura hela iha sela Komandu Díli”, Natercia Eufrasia Martins Soares, hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Caicoli, kinta ne’e. Nia dehan, PNTL detein ona suspeitu iha sela Komandu Munisípiu Díli durante oras 72 atu submete ba prosesu Interogatóriu Dahuluk iha Tribunál Judisiál Primeiru Instánsia Díli. Natercia hateten, tuir informasaun katak suspeitu ne’e ho moras mentál Komandu Munisípiu Díli kontatu kedan Komandante PNTL Munisípiu Ainaro hodi husu tuir suspitu ne’e, tanba suspeitu ne’e rasik nia orijen hosi Munisípiu Ainaro, Postu Administrativu  Maubisse. “Komandante Munisípiu Ainaro relata mai ha’u katak suspeitu AdCS, ema hosi Ainaro duni no nia ne’e iha duni moras mental no parte família mós mai ohin dader hato’o deklasaun katak suspeitu ne’e nia saúde moras mentál. Maske nune’e, Komandante Natercia hateten, polísia hanesan autoridade seguransa, iha responsábilidade nafatin atu bele asegura ema ne’ebé maka tuir informasaun dehan katak tenta kria ou halo aktu krime ruma. “Maibé ho aktu ne’e mak sidadaun ka suspeitu ne’e halo ita bele konsidera bele tau risku mós ba nia aan no mós ba ema seluk. Ho nune’e polísia hanesan autoridde seguransa iha devér no obrigasaun atu bele asegura sé de’it ne’ebé ita deskonfia envolve iha prátika krime”, nia informa. Komandante Natercia  akresenta, PNTL mós sei komunika ho Organizasaun Naun Governametál PRADET, atu halo ezame médiku ba sidadaun AdCS ne’ebé mak deskonfia envolve kazu naok labarik iha Manleuna, hosi rezultadu teste médiku ne’e mak identifika no prova katak ema ne’e moras mentál duni. “Nune’e suspeitu ne’e halo tratamentu. Neste momentu polísia seidauk bele husik livre ita-nia suspeitu ne’e tanba bainhira Polísia husik suspeitu lívre ho hahalok sira hanesan ne’e, bele fó risku bá nini-aan no mós bele fó risku ba ema seluk”, nia dehan. Kontribui ba pás no estabilidade durante selebrasaun Paskua https://tatoli.tl/2023/04/07/kontribui-ba-pas-no-estabilidade-durante-selebrasaun-paskua/ tatoli.tl Notísia 2023-04-07 DILI, 06 abríl 2023 - Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PTL) Munisipiu Díli, Superintendente Xefe Polísia, Naterçia Eufrasia Martins Soares, husu ba joven sira atu kontribui ba pás no estabilidade durante selebrasaun paskoa. “Ba ita-nia  komunidade sira liuliu joven sira, nafatin mantein hahalok hanesan ema kristaun ne’ebé ke di’ak. Labele ho hahalok individu gosta atu perturba ema seluk nia hakmatek liuliu iha festa santa ida ne’e,” Superentendente Xefe Polísia Naterçia Eufrasia Martins Soares, hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Caicoli, kinta ne’e. Nia husu liu tán ba joven sira uza tempu Paskoa ne’e atu reflesaun fila fali para hadi’a  aan liuliu vida espiritual oinsá  atu sai joven ida neebe mak di’ak joven ida ne’ebé mak hatene kolen joven ida ne’ebé mak prontu ba Estadu ida ne’e ba igreja, sosiedade  no  sai joven ida ne’ebé mak família sira orgullu. “Joven sira hotu idak-idak halo reflezaun durante tempu ida ne’e,atu prepara futuru ida ne’ebe di’ak liu, hodi prense ukun rasik aan ida ne’e ho di’ak,” Komandante Natercia enkoraza. Kona-ba seguransa ba Paskoa, Komandante Munisípiu Díli ne’e hateten, Komandu Jerál PNTL trasa ona planu operasaun ba seguransa ba paskoa nian ne’ebé distribui ba membru sira atu ezekuta hodi asegura selebrasaun misa iha semana santa bele la’o di’ak no komunidade bele tuir misa ho di’ak. Tempu kuaresma, sarani katólika presiza halo reflesaun ba moris https://tatoli.tl/2023/04/07/tempu-kuaresma-sarani-katolika-presiza-halo-reflesaun-ba-moris/ tatoli.tl Notísia 2023-04-07 VIQUEQUE, 07 abríl 2023 - Padre Vigariu Nosa senora de Fatima, parokia Uatolari, munisípiu Viqueque, Heriberto Soares Pedro, hateten tempu kuaresma sarani katólika sira presiza halo reflesaun ba ida-idak ninia-an hodi hetan moris rohan la’ek. “Ha’u sente orgullu ba sarani husi parokia Uatulari antuasismu tebes no sira-nia partisipasaun ba viaskra. Selebra kuaresma tinan ida ita selebra dala ida, nune’e sarani sira presiza halo reflesaun ba sira-nia an no hatene kle’an ba ita lala’ok nu’udar ema kristaun, ohin loron mosu buat oioin, maibe ita haree Jesus Crsito sakrifika nia an ba terus no mate, maibe liu loron tolu moris hias fali”, Padre Heriberto Soares Pedro, ba jornalista sira, hafoin ramata viasakra, iha postu adiministrativu Uatulari, sesta ne’e. Nune’e, Amu selebrante ne’e husu ba sarani sira iha Uatulari presiza hato’o sira-nia ba limitasaun sira-ne’ebé hasoru durante moris nian tanba ema moris Maromak kria. “Tan ne’e, ita mós hato’o ita-nia an ba situasaun sira-ne’ebé iha nune’e bele lori ita-nia an kona-ba limitasaun moris lolos tanba ita la’ós na’in ba moris, maibé na’in Maromak mak fó moris ba ita iha mundu ida-ne’e”, Pe.Heriberto afirma. Iha fatin hanesan, Sarani katólika Uatulari, Paulo Hornai , haktuir sarani sira partisipa IHA prosesaun viasakra husi kapela Uaitame to’o iha Kalbairiu área Teba-Hira, suku Matahoi hodi adora na’in Jesus nian mate iha krus tanba soi sarani sira nia-sala. “Tan ne’e sarani sira hamutuk hodi tuir prosesaun ne’e, ami nu’udar sarani refleta katak sala ne’ebé ami halo iha tinan ida-ne’e nian laran. Iha tempu kuaresma prepara an hodi hasaran-an liu husi Jesus kristu nian, sala ne’ebé ami halo bele hetan perdaun no hetan bensaun no grasa, nune’e iha tempu tuir mai ami bele halo mundansa ba ami-nia moris iha família no komunidade sira-nia leet”, nia hato’o. Hafoin ramata viasakra sarani sira kontinu halo prosesaun ba Jesus nian mate iha igreja Nosa Senora da Fatima Uatulari, hafoin sarani ida-idak fila ba sira-nia uma. Membru PNTL 100 partisipa treinamentu oinsá prevene krime eleitorál https://tatoli.tl/2023/04/10/membru-pntl-100-partipa-treinamentu-oinsa-prevene-krime-eleitoral/ tatoli.tl Notísia 2023-04-10 DILI, 10 abríl 2023 - Membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli, hosi Forsa Rezerva (Taskforce) na’in 100 partisipa iha treinamentu oinsá uza forsa hodi prevene no atua krime eleitorál durante kampaña no Eleisaun Parlamentár tinan ne’e. “Ohin ita-bo’ot sira asiste ekipa membru sira hosi Komandu PNTL  Munisípiu Díli membru 100 pesoa ne’ebé  mak semana ida ne’e sei hasoru treinamentu ida liuliu oinsá uza forsa para atua situasaun bainhira halo sira-nia servisu durante eventu kampaña no Eleisaun Parlamentár tinan ne’e,”Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superintendente Xefe Polísia, Natercia Martins hateten ba jornalista  hafoin remata partisipa treinamentu ba  membru PNTL Munisípiu Díli Forsa Rezerva (Taskforce) na’in 100 ne’ebé iha Unidade Espesiál Polisia (UEP) Bairru-Pite, segunda ohin. Tuir autoridade másima PNTL munisípiu Dili, Natercia Martins, treinamentu ne’e sei foka kona-ba lei no regra legal sira no displina. “Treinamentu ne’e sei konsentra iha fíziku no mós oinsá membru sira komprende atu uza regra sira uza forsa nian, bele aplika tuir nivél uza forsa nian, no sira bele responde bainhira sira uza forsa tuir lei ne’ebé mak iha,” nia dehan. Tanba tinan ida ne’e, nu’udar tinan polítika, la kle’ur tán povu Timor-Leste realiza eventu demokrátiku. “Sura de’it loron ita-nia partidu polítiku sira sei realiza kampaña eleitorál depois ema hotu hotu sei tama iha festa demokrasia ita ba eskolla, ita ba hili na’in ulun sira ne’ebé  mak sira hakarak atu ukun,” nia afirma. Tanba ne’e, situasaun ida ne’e obriga, ejize PNTL atu atua, atu asegura, atu fó apoiu atu nunee atividade nasionál ninian bele la’o ho di’ak ho susesu. “Ita-nia komunidade sira bele asesu duni, envolve duni, festa demokrasia ne’e ho livre sein ameasa hosi ema seluk, tanba ne’e mak  obrigasaun ida mai Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli halo treinamentu,” Komandante Natercia hateten. Komandante PNTL Díli ne’e salienta, Komandu PNTL Díli sempre preparadu hasoru kualker situasaun. “Polísia sempre preparadu hasoru kualker situasaun saida de’it atu treinu ka la treinu polísia sempre preparadu,” Nia dehan. Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superintendente Xefe Polísia, Orlando Gomes, hateten, trinamentu ida ne’e UEP mak fasilita atu oinsá membru membru PNTL bele asegura, prevene no atua situasaun sira ne’ebé akontese iha kampaña no eleisaun. “Tanba agora daudaun hosi UEP mós iha ona planu operasaun no ami hahú identifika fatin risku ba konflitu sira hosi munisípiu 14, ami hein diretiva hosi Komandu Operasaun Nasionál para ajusta hodi ita hahú destaka ita-nia membru ba fatin sira ne’e,” nia afirma. APC-DNPKK realiza kampaña promove dame iha Bobonaro https://tatoli.tl/2023/04/11/apc-dnpkk-realiza-kampana-promove-dame-iha-bobonaro/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 MALIANA, 11 abríl 2023 – Autoridade Protesaun Sivíl liuhosi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunitária (DNPKK), tersa ne’e realiza kampaña promove dame ho símbolu husik manu-pombu semo atu hatudu dalan ba dame, hatutan ita-nia lian dame malu ba estudante no grupu arte-marsiál sira-ne’ebé eziste iha munisípiu Bobonaro. Komandante Operasaun APC iha munisípiu Bobonaro, Inspetór Polísia José Lelo Bere, esplika, objetivu hosi atividade ne’e atu hamutuk haburas, hametin unidade, amizade, fraternidade hodi kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu nasionál. “Ita-nia serimónia ida-ne’e importante tebes, tanba iha tinan kotuk ita hala’o tiha ona asaun dame, maibé situasaun balu sei akontese iha bairru-bairru sei akontese tuda-malu, ne’ebé ha’u husu ba ita hotu atu kria pás iha ita-nia aldeia mai to’o suku,” nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’ebé realiza iha Jináziu Maliana. Repzentante Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Egídio Mai Siga, apela ba estudante liuliu grupu arte-marsiál sira atu prepara mentadalidade no kreatividade iha arte  hodi kontribui ba hamenus krime iha munisípiu refere. “Ita halo problema, ida ba Santa Cruz, ida ba justisa hasoru prizaun, kuandu mosu ida-ne’e ida mate família lakon barak, tama kadeia mós família lakon, ne’ebé ha’u husu ita ita-boot sira asegura estabilidade no pás iha ita-nia rai, tanba ita sira ne’e la seluk la leet ida, mesak família de’it,” atuál Diretór Ajénsia Fiskalizasaun Munisipál Bobonaro ne’e katak. Komandante PNTL Munisípiu Bobonaro, Superintendente Xefe Antoninho Mauluta, enkoraja koordenadór grupu arte-marsiál sira orienta membru sira apoia autoridade seguranaa hodi asegura situasaun hakmatek iha munisípiu Bobonaro nune’e bele fó biban ba sidadaun hotu halo idak-idak nia atividade ho di’ak. “Ha’u hatene arte-marsiál nu’udar atividade ezersísiu ka jimnástika ida oinsá ema idak-idak atu hadi’ak nia saúde tantu fízika no mentalidade, entaun uza arte atu halo defeza pesoál la’ós halo problema,” nia katak. Vise-Prezidente Konselu Veteranu Munisípiu Bobonaro, Lúcio Dinis Marques ‘Onsar’, apela membru grupu arte-marsiál sira presiza banati tuir espíritu patriotizmu no nasionálizmu ne’ebé eroi sira husik hela hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. “Ami katuas hotu ona, ami uluk luta ba independénsia rai ida-ne’e atu imi moris livre ba mai, agora ita-boot sira mak hanesan jerasaun foun ba rai ida-ne’e, tenke kontinua luta ne’ebé ita-nia erói sira husik hela atu hadi’ak ita-nia rai sai di’ak liután,” veteranu ne’e apela. Prezidente Persaudaraan Setia Hati Terrate (PSHT), munisípiu Bobonaro, Americo de Jesus, agradese ba APC ne’ebé mak iha inisiativa di’ak hodi realiza atividade dame ne’e. “Ami sente atividade ne’e kapás la halimar, tanba liu hosi asaun ida-ne’e, ba oin bele fó liman ba malu ho maun-alin sira hosi arte-marsiál sira seluk, atu kria pás no estabilidade iha munisípiu Bobonaro ida-ne’e,” nia fó hanoin. Xefe estrutura disiplinár grupu arte-marsiál Ikatan Kera Sakti (IKS), munisípiu Bobonaro, Feliçiano dos Santos, sente kontente tanba durante ne’e sira hein hela governu atu realiza atividade ne’e. “Ami durante ne’e hosi IKS, PSHT, 77, Koliamu no KORK hasoru dezafiu, tanba ami-nia alin sira halo problema ema sempre ko’alia mak organizasaun nia naran, iha biban asaun promove dame ida-ne’e bele loke ona joven hotu-hotu nia hanoin. Ba oin saida mak ami bele halo no kontribui ba pás no estabilidade iha munisípiu Bobonaro,” nia katak. Partisipa iha atividade ne’e komposta hosi administradór postu administrativu Maliana, Tomás Laco-Loi, Prezidente Sub-Komisaun Reguladora Arte-Marsiál, munisípiu Bobonaro, José Ramos, Diretór CNE Munisípiu Bobonaro, Juvito Ramos, membru IKS-PSHT no reprezentante Kolimau 2000. Asiste eklipse solár, uza ókulu filter proteje matan https://tatoli.tl/2023/04/11/asiste-eklipse-solar-uza-oklu-filter-proteje-matan/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abril 2023 — Diretór Nasionál Saúde Públika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco, husu ba populasaun hotu bainhira atu asiste eklipse solár tenke uza ókulu solár filter hodi proteje matan. “Ami hakarak atu fó sai ba públiku sira katak, labele paniku iha loron 20 fulan abril bainhira sei akontese eklipse solár maibé hakarak atu haree karik tenki prepara aan, liu-liu utiliza oklu protetór solár filter. Se ókulu solár filter mak la disponível, di’ak liu evita hela iha uma-laran de’it, no la presiza   hateke sa’e direita ba loron matan, atu nune’e labele hetan komplikasaun husi problema matan ,” Frederico Bosco hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, MS, Caicoli, ohin. Autoridade másina saúde públika ne’e hateten, responsabilidade MS mak presiza fó informasaun ba komunidade sira oinsá bele prevene matan husi fenómena ida ne’e. “Pontu-de-vista husi parte ami nian mak oinsá fenomena ne’e nia impaktu ba matan mak bainhira la uza oklu filter bele hamosu ema sai delek ita bolu dehan lakonsege atu haree fila- fali ona, entaun ida ne’e mak ami tenta atu bele fornese informasaun ba iha komunidade para oinsá atu halo prevensaun ba eklipse solár ida ne’e, “Nia esplika. Ezekutivu nasionál saúde públika ne’e husu ba populasaun sira katak atu asiste fenómena ne’e presiza uza ekipamentu preventiva ba saúde matan. “Se komunidade  hakarak atu asiste fenómeno ne’e, presiza uza  ekipamentu preventiva ba saúde matan, tenki uza protesaun matan hanesan ókulu protetór iha standard ne’ebé mak di’ak, oklu ne’ebé mak atu uza mak solár filter ho númeru 12312 karik iha komunidade ruma iha hanoin atu partisipa tenke uza ókulu ida ne’e,” Nia fó hanoin. Diretór Nasionál Saúde Públika MS, Frederico Bosco, akresenta, bainhira populasaun sira atu haree labele haree direitamente tanba efeitu husi eklipse solár sei hamosu naroman ne’ebé mak maka’as tebes. “Naroman ida ne’e jeralmente liu tiha fila fali ita nia matan ne’ebé mak bele tolera naroman normal sira ne’ebé mak ita bele haree iha ita nia ambiente loron- loron, entaun naroman ida ne’e bainhira maka’as liu ita-nia matan sei lakonsege atu haree tanba fó impkatu maka’as ba retina matan nian ne’ebé ajuda ita atu haree sasan sira ne’ebé mak iha ita-nia sorin sorin,” Nia konklui. CAC hahú halibur informasaun funsionáriu uza karreta Estadu tula atributu partidu https://tatoli.tl/2023/04/11/cac-hahu-halibur-informasaun-funsionariu-uza-karreta-estadu-tula-atributu-partidu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 - Diretór Investigasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), José Verdiál, informa, ekipa investigasaun CAC agora daudaun hahú buka tuir informasaun ne’ebé espalla iha rede sosiál Facebook katak, iha funsionáriu balun hosi Palásiu Prezidensiál utiliza karreta Estadu tula fali atributu partidu. “Kolega Investigadór sira, agora daudaun halibur hela informasaun relasiona ho kazu espalla iha rede sosiál Facebook katak, iha funsionáriu balun ne’ebé servisu iha Palásiu Prezidensiál uza karreta Estadu tula fali atributu partidu. No tempu badak, sei haruka ba Ministeriu Públiku, hodi halo apresiasaun para bele rejista hanesan auto-inkeretu,” José Verdiál, hateten ba jornalista sira iha kna’ar-fatin CAC, Farol, Dili, tersa ne’e. Tanba, Ministeriu Públiku mak hanesan na’in ba asaun penál, kualker aktu krime CACotomatikamente sei submete ba Ministériu Públiku. “Kuandu iha Ministériu Públiku mak remete ba CAC, kontinua prosesu  Komisaun Anti-Korrupsaun prontu loke prosesu,” nia dehan. José Verdiál, informa, CAC sei la bolu ekipa ne’ebé mak momentu uza karreta Estadu hodi tula fali atributu partidu ho razaun kuandu mai CAC ne’e tama ona ba investigasaun. Agora daudaun CAC labele halo investigasaun, tanba Komisáriu CAC nia mandatu termina ona. “Normalmente ita la bolu ekipa sira ne’ebé momentu utiliza karreta Estadu ne’e, tanba kuandu bolu ona mai ita halo ona investigasaun. Ita só halibur informasaun para depois ita haree infomasaun naton, liuliu buka informasaun karreta ne’ebé ekipa uza tenke ser rejista patrimónia Estadu, sé mak utiliza karreta em-nome sé nian, buat sira ne’e ita sei haruka ba MP, hodi rejista hanesan auto-inkeretu. Depois mak Ministériu Públiku haree bazea ba kompetensia lei hateten,” nia konklui. CAC kontrola Karreta Estadu durante kampaña eleitorál bainhira iha Komisáriu https://tatoli.tl/2023/04/11/cac-kontrola-karreta-estadu-durante-kampana-eleitoral-bainhira-iha-komisariu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 - Diretór Investigasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), José Verdiál, hateten, CAC sei la halo kontrolu ba karreta Estadu sira durante kampaña eleitorál. “Ita-bo’ot sira (jornalista) hatene poder investigasaun no poder ba aktu prevensaun kriminál no investigasaun kriminál ne’e kabe ba iha Komisáriu, i Komisáriu mak iha kompeténsia atu bele kontrola investigadór ka halo atuasaun ba polisiál kriminál sira nian servisu, no atu asegura legalidade. Sé Komisáriu laiha, entaun teknikamente ami labele halo atuasaun sira ne’e, tanba bele fó fila fali risku ba investigadór sira, ba komete krime abuzu poder, “José Verdiál, hateten ba jornalista sira iha kna’ar-fatin CAC, Farol, Dili, tersa ne’e. Tanba, poder ne’e fó ba Komisáriu, kuandu liga ba aktu atuasaun no prevensaun krime korupsaun sira Komisáriu mak sei distribui ninian poder investigasaun ne’e ba iha investigadór sira. “Maibé hanesan ita haree iha loron 5 fulan abríl liubá, Parlamentu Nasionál termina mandatu Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun  nian no anula despaixu ne’ebé antes ne’e prolongasaun mandatu Komisáriu nian,tanba ne’e CAC entermu tékniku Komisaun Anti-Korrupsaun labele halo buat ida,” José Verdial salienta. Maske nune’e, ezekutivu ne’e hateten, hanesan sidadaun  kuandu haree funsionáriu ba ajente Estadu lori karreta Estadu no motórizada Estadu ba tuir kampaña hetan aktus ida ne’e nia parte sei halo denunsia. “Kuandu ita haree krime korrupsaun ka hetan kualker informasaun rona no ita iha ema balun mak utiliza sasan Estadu ba nia privadu ka lori ba kampaña  ita nafatin halo denunsia ba iha Ministériu Públiku, tanba korupsaun ne’e ita  konsidera hanesan krime públiku”,  nia adianta. Entretantu, iha lei kriasaun CAC iha   númeru 8/2009 loron 15 jullu 2009 artigu 11 deskreve katak, mandatu Komisáriu CAC ne’e to’o de’it tinan haat, no kuandu halo renovasaun ba mandatu ne’e dala ida de’it. Komunidade Ulmera hamutuk na’in 80-resin moris ho kuda ai-parapa oan https://tatoli.tl/2023/04/11/komunidade-ulmera-hamutuk-nain-80-resin-moris-ho-kuda-ai-parapa-oan/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abril 2023 – Komunidade na’in 80-resin (iha Ulmera) moris ho kuda ai-parapa oan, Xefe Suku Ulmera Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Martinho Correia informa. “Iha Ulmera komunidade sira iha tinan hira ba kotuk hetan apoiu hosi UNDP atu kuda ai-parapa oan, bainhira sira bibit (viveiru) moris ona kuda iha tasi Ulmera nian presu $0,50. Bainhira lori sai ba kuda iha tasi, fatin seluk hanesan Dili no seluktan ai-oan hun ida $0,75, ne’ebé komunidade sira ne’e kria rasik kampu  traballu ba aan rasin ne’ebé ajuda hosi UNDP,” Xefe Suku Martinho Correia ne’e ba Agência Tatoli, liuhusi entrevista eskluziva, iha Farol Dili, tersa ne’e. Alende kuda ai-parapa iha mós komunidade seluk ne’ebé kria mós grupu hodi haki’ak budu tasi eh alga marina ( rumput laut) ne’ebé sempre lori ba fa’an iha Dili maske ho estoke ne’ebé limitadu maibé kada loron komunidade sira sempre kolleta lori ba merkadu. “Iha mós grupu ki’ik sira halibur malu hamutuk kuaze ema na’in-40 hanesan ne’e hakiak budu tasi maske ladun barak maibé konsege fó moris ona ba sira,” Xefe Suku ne’e dehan. Durante Mandatu, Xefe Suku Ulmera, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Martinho Correia hamosu lei suku hodi regulla komunidade sira atu bele la’o tuir regra loloos, no estabelese no mós kolabora tuir lei interna ida ne’e. Enkuantu komunidade iha parte foho moris ho kuda ai-fuan, ai-farina, batar, talas hudi, kafé no seluktan. Dezenvolvimentu Suku Ulmera Daudaun ne’e Ulmera nia dezenvolvimentu la’o di’ak uitoan tanba iha kompaña balun hanesan York Transport, LEA Unipesoal Lda, fábrika masin konsege fó ona serbisu ba joven sira iha Ulmera. “Ita iha kompaña lokál balu mai loke serbisu iha Ulmera ita kuaze joven barak mak ba servisu iha ne’ebá. Alende ne’e, joven barak mós servisu iha Porto Tibar. Ne’ebé, ha’u-nia komunidade barak mak asesu ona ba kampu traballu, mas balun seidauk maibé husu ba sira atu labele tur nonok de’it tenke esforsu aan nafatin,” nia haktuir. Iha parte seluk, kona-ba Uma Naroman ba Povu (UNP) iha Ulmera komunidade uma-ka’in hamutuk 12 mak asesu no daudaun ne’e atinje ona 80% no sei halo inaugurasaun iha fulan maiu tinan ne’e. “UNP agora daudaun ne’e iha família hamutuk 12 mak simu. Progresu agora atinje ona 80%, hein tan maiu hanesan ne’e ita bele inaugura ona. Kona-ba Cesta bázika no subsídiu $200, komunidade sira hotu laiha ida mak la hetan maski iha difikuldade maibé hanesan autoridade Suku ita rezolve komunidade sira simu hotu kedan,” nia relata. Xefe Suku ne’e asume nia knaar hanesan lideransa Suku iha tinan 2016 bainhira povu hotu iha Ulmera fó konfiansa liuhosi eleisaun hodi troka Xefe Suku sesante Laurentino Ribeiro. Autoridade lokál ne’e mós hatutan katak, iha ita-nia suku Ulmera ita iha aldeia (9) sia, nia área ka luan ne’e mak 93,02 km, jeografikamente nia iha área tasi-ibun, no hola parte baliza entre lorosa’e ho suku Tibar, ba foho baliza ho suku Liho ho Tarasu Postu adminitrativu Railaku, Munisípiu Ermera, depois suku Fahi-lebu Bazartete Mota-ulun. Suku Ulmera kompostu hosi Aldeia hamutuk sia hanesan Ermeta, Esirat, Fatubesi-lolo, Manemuno, Manemori, Neran, Nauner, Terlau no Titisari. Ulmera ho populasaun hamutuk 4,646 totál uma-ka’in hamutuk 1.034 maioria populasaun moris ho vida peskadór no agrikultór. Kondisaun estrada difikulta projetu PNDS 383 iha Uatulari https://tatoli.tl/2023/04/11/kondisaun-estrada-difikulta-projetu-pdns-383-iha-uatulari/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 VIQUEQUE, 11 abríl 2023 — Koordenadór Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Domingos Marçal da Silva Amaral, informa tempu udan halo estrada nakonu ho tahu dodok ne’ebé difikulta transporte tula material konstrusaun ba projetu PNDS hamutuk 383, ne’ebe implementa iha postu Uatulari, munisípiu Viqueque. “Durante ne’e programa PNDS iha postu Uatulari hamutuk 383, husi períodu 2021 to’o 2023 nian agora la’o hela balun entrega ona no balun seidauk hotu. Ami mó rekoñese katak durante implementasaun projetu sira-ne’e iha suku balun seidauk hotu tanba impaktu kondisaun estrada. Nune’e difikluta karreta lori materiál ba fatin kontrusaun labele, maibé ami ho maneira rasik sei finaliza projetu sira-ne’e”, Domingos Marçal da Silva Amaral, hateten ba jornalista sira, iha postu adiministrativu Uatulari, tersa ne’e. Husi projetu 383 maka hanesan Uma Naroman ba Povu (UNP), programa reabilitasaun sede suku, fundu espesiál ba bee moos no rezilénsia komunitária ba rekuperasun ekonómia, inklui konstrusaun estrada no eskola. Tuir dadús konstrusaun UNP iha postu Uatulari regular iha 2022, konstrui uma hamutuk unidade 66, UNP plus A unidade 50 ho progresu atinje 60% no balun maka seidauk atinje. Koordenadór ne’e hatutan projetu sira-ne’ebé implementa iha área remota maka daudaun distribui materiál fabrikanu, no materiál lokál sai difisil tebe-tebes tanba postu Uatulari abitante kuaze 90% hela área remota ne’ebé kondisaun dalan aat, nune’e progresu serbisu sei ki’ik. Programa RKRE implementasaun reabilitasaun iha suku neen, daudaun ne’e atinje 90%, reabilitasaun sede suku iha suku haat entrega ona, falta suku rua mak seidauk finaliza. Enkuantu, implementasaun programa dada bee-moos ho orsamentu ba suku rua kada suku ida hetan $37, implementa iha suku Afaloikai atinje 90%, maibé iha difikuldade maka ahi eletrisidade tanba uza sistema pompa, dada bee-moos ba suku Macadique implementa iha adeia Borubai atinje 95%, ne’ebé ho difikuldade hanesan mak eletrisidade. “Nune’e, tempu badak parte Eletrisdade de Timor Leste, Empreza Públika (EDTL,E.P) hodi instala ba ita-nia pompa bee rua nian atu ita-nia komunidade sira asesu”, nia akresenta. Maske ho kondisaun dalan aat no klíma, maibé atividade sira sei kontinua la’o hela no esforsu atu finaliza projetu sira ne’e. MEJD alarga Programa Eskola iha Uma bá munisípiu tolu https://tatoli.tl/2023/04/11/mejd-alarga-programa-eskola-iha-uma-ba-munisipiu-tolu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) espande tan Programa Eskola iha Uma bá munisípiu Baucau, Ermera no Bobonaro. Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, hatete implementasaun programa ne’e la’o di’ak no fó ona graduasaun ba alunu liu rihun ida iha de’it Dili. “Liuhosi avaliasaun haree katak iha duni progresu di’ak no pedidu mai hosi komunidade katak atu kontinua iha Dili no husu atu espande bá munisípiu tolu”, Armindo Maia dehan hafoin relata progresu serbisu Ministériu Edukasaun ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, tersa ne’e. Nia hatutan, Ezekutivu inklui ona iha Grande Opsaun Planu (GOP) katak kada tinan halo espansaun ba Programa Eskola iha Uma bá munisípiu sira. Tanba ne’e, iha tinan 2024 planeia ona atu abranje tan bá Lautém, Ainaro no Covalima. MEJD mós planeia ona atu halo, iha 15 abríl, enserramentu ba Programa Eskola iha Uma tinan 2022 nian, ne’ebé sei halo hosi Xefe Governu. Ministru ne’e mós informa katak sei halo abertura ba Programa Eskola iha Uma ba tinan 2023 no profesór sira ne’ebé durante ne’e hanorin sei nafatin hala’o nia knaar. Biban hanesan sei halo mós lansamentu ba biblioteka movel katak sei iha karreta haat hodi apoia biblioteka refere hodi bele ajuda labarik sira iha sira-nia sentru aprendizajen. “Biblioteka movel ne’e inklui mós iha Programa Eskola iha Uma, ne’ebé bele iha Dili nomós bele bá munisípiu, tanba ne’e maka sosa karreta ba biblioteke movel ho oin-rua katak ba munisípiu ho modelu ketak no iha Dili ketak”, nia konklui. PR Horta husu graduadu UNTL kontinua estuda no estuda https://tatoli.tl/2023/04/11/pr-horta-husu-graduadu-untl-kontinua-estuda-no-estuda/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Prezidente da Repúblika (PR) Jose Ramos Horta enkoraja estudante 1.408 hosi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) ne’ebé simu ona graduasaun atu kontinua estuda no estuda hodi prepara an ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e nian. “Ha’u husu ba ita-nia estudante sira atu iha korajen nafatin. Labele deziste mezmu hasoru obstákulu tanba servisu laiha maibé di’akliu buka estuda nafatin hodi prepara an ba futuru ne’ebé mai,” Prezidente Horta hateten asuntu ne’e hafoin partisipa serimónia graduasaun ba estudante UNTL iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, digla portugés), tersa ne’e. Ba sira-ne’ebé mak hakarak kontinua buka servisu husu husu labele deziste mezmu hasoru difikuldade oioin, maibé hanesan ema intelektuál tenke buka aprende hahalok sira hosi lider nasionál rai ida-ne’e nian hatudu ona, hanesan buat ne’ebé maka maun boot Xanana hatudu ona iha tempu luta. “Mezmu iha momentu buat hotu defisil maibé ho estuda makaas ho mehi ne’ebé boot konsege hatudu duni ninia rezultadu,” nia hateten. Tanba ne’e, jerasaun foun sira-ne’ebé hamahan an iha Instituisaun ensinu superiór públiku hamutuk 1.408 ne’ebé simu ona graduasaun ne’e, atu prepara an nafatin sai rekursu umanu ne’ebé preperadu hodi dezenvolve nasaun ne’e iha futuru. Iha tempu ukun an ida ne’e ema hotu iha direitu atu asesu ba edukasaun, prioridade liu ba joven tanba sira mak sai futuru ba rai no nasaun ida-ne’e nian. Tanba ne’e, liu-hosi oportunidade ne’ebé graduadu sira simu ona, balun hetan ona servisu no balun seidauk tanba ne’e la’ós hotu-hotu ne’ebé simu ona graduasaun hetan ona susesu maibé buat sira-ne’e hotu depende ba ida-idak ninia progresu. Ho nune’e, Xefe Estadu nasaun ida-ne’e dehan maske sira-ne’ebé seidauk hetan sorte la lakon esperansa kontinua hatudu nafatin importánsia katak UNTL nu’udar istória ida ho futuru nasaun nian. Tanba ne’e, nia fó parabéns ba na’i reitór, korpu dosente sira hosi Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) ne’ebé tau matan ona ba labarik sira durante tinan hirak nia laran to’o ohin loron konsege hatudu rezultadu di’ak ba família, inan-aman sira iha nasaun ida-ne’e. PR Horta partisipa konsolidasaun fó agradeseimentu ba apoiante iha Baucau https://tatoli.tl/2023/04/11/pr-horta-partisipa-konsolidasaun-fo-agradese-ba-apoiante-iha-baucau/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, deklara ninia partisipasaun iha Baucau atravez ho loron konsolidasaun partidu CNRT nian laiha relasaun, maibé vizita xefe estadu halo iha Baucau ne’e atu fo agradesimentu ba ninia apoiante sira-ne’ebé apoiu nian iha primeiru mandatu iha 2007. Prezidente Repúblika (PR) José Ramos Horta konsidera públiku la kestiona ninia prezensa iha konsolidasaun Partidu Congreso Nacional Rekonstrução de Timor-Leste (CNRT) nian iha Baucau maibé preokupasaun sira-ne’e mosu hosi Polítiku sira balun. “La’ós loos públiku mak kestiona maibé polítiku sira balun maka kestiona,” Prezidente Horta deklara iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés) hafoin ramata partisipa serimónia graduasaun ba estudante UNTL, tersa ne’e. Ninia partisipasaun iha konsolidasaun partidu CNRT iha Baucau ne’e la’ós atu ba halo kampaña polítika maibé nia ba halo vizita ba ninia apoiante lubuk ida-ne’ebé fó ona apoiu ba nia iha Primeiru mandatu tanba ne’e mak nia ba vizita sira. “Ha’u la halo kampaña polítika maibé ha’u ba vizita Baucau tanba ha’u-nia apoiante lubuk ida iha ne’ebá dezde ha’u-nia primeiru mandatu 2007 iha Baucau-Laga. Ha’u hakarak ba tanba tinan ida resin ona ha’u la ba agradese sira, tanba ne’e ha’u ba atu agradese sira,” nia dehan. Horta konsidera ninia prezensa ne’e halo polítika balun sente stress. halo sira preokupa ninia prezensa iha Baucau ne’e atu halo saida. Sira nia hanoin, Prezidente Repúblika nia prezensa iha ne’ebá ne’e atu vizita de’it Baucau depois pasear iutoan iha vila laran hodi sosa ema-nia hahan. “Ha’u to’o iha aeroportu Baucau ne’e, ha’u sei para sosa produtu lokál sira hanesan modo, ai-fuan oioin. Iha ha’u-nia karreta kotuk ne’e nakonu de’it ho produtu Baucau nian,” nia hateten. Sarani Covalima selebra festa paskua ho hakmatek https://tatoli.tl/2023/04/11/sarani-covalima-selebra-festa-paskua-ho-hakmatek/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus, hateten sarani-sira iha munisípiu Covalima durante selebra festa paskua ho hakmatek. “Ita selebra festa paskua hahú kinta-feira santa to’o domingu resureisaun iha parókia hotu hala’o atividade misa la’o hakmatek, tanba sarani-nia kontribuisaun ba ita-nia polísia hodi asegura seguranda ho hakmatek,” Komandante PNTL munisípiu Covalima, Superintendente Polísia Basilio de Jesus hato’o ba jornalista sira, iha Komandu PNTL Covalima, tersa ne’e. Durante ne’e, komandante PNTL Covalima tau lema hodi ko’alia ba povu sira katak polísia mak sai autór ba seguransa maibé povu hotu, joven feto ka mane ferik-katuas iha Covalima hotu-hotu sai na’in ba seguransa. Ho lema ne’e, sidadaun hotu tau intrese ba setór seguransa, sai hanesan setór ne’ebé sai determinante ba dezenvolvimentu iha munisípiu covalima. Bazea ba dadus hosi komandu PNTL munisípiu Ccovalima, membru PNTL iha munisípiu Covalima hamutuk na’in-49. Servisu saúde Ermera rejista kazu VBJ hamutuk 74 https://tatoli.tl/2023/04/11/servisu-saude-ermera-rejista-kazu-vbj-hamutuk-74/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 DILI, 11 abríl 2023 — Servisu saúde Ermera, durante tinan 2022, rejista kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hamutuk 74, Diretór Servisu Saúde Ermera, Joni Alves relata. “Asuntu violénsia bazea ba jéneru iha Ermera ita iha ekipa taks force kompostu husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) Polísia VPU, inklui Ministériu Saúde entaun  ami-nia knaar mak fó atendimentu  ba  ema sira ne’ebé  mak mai ho  parte fíziku no mentál  bainhira sira mai ami fó atendimentu ba sira,” Diretór Joni Alves hateten, iha ámbitu Enkontru aprezentazaun Prontidaun Servisu Saúde Responde VBJ, iha Institutu Nasionál Saúde (INS), Comoro, Dili, ohin. Ezekutivu ne’e informa, kazu VBJ ne’ebé mak iha tinan kotuk Servisu Saúde Ermera rejista hamutuk 74 ne’e maioria feto no labarik. Iha Ermera, tinan kotuk, rejistu kazu VBJ 74 husi númeru ne’e mai husi postu saúde sira ho porsentu 60 feto ho labarik, porsentu 40 mane. “Profisionál Saúde sira ne’ebé tuir formasaun kona-ba violénsia bazeia ba jeneru kuaze 80% hodi hasa’e sira-nia koñesementu oinsá halo atendimentu ba kazu fíziku no mentál nian iha Ermera,” Nia subliña. Diretór Servisu Saúde Ermera, Joni Alves, relata, iha fulan kotuk parseiru dezenvolvimentu UNFPA (Fundu Populasaun Nasaun Unida) inaugura ona uma provizóriu ida hodi halo atendimentu ba kazu VBJ ida ne’e. Formasaun ba profisionál saúde sira hamutuk 300 Iha fatin hanesan, Jestora programa HARMONIA, husi ONG Hamnasa, Olina Mariana de Oliveira, dehan durante ne’e ONG Hamansa fó formasaun ba profisionál saude sira  hamutuk 300  husi Munisipiu Ermera no Liquiça kona ba VBJ. “Ami fó formasaun ida ne’e nafatin fó korajem no motiva pesoál saúde sira oinsá atu kapasita sira-nia estratejia ka mekanizmu rasik bele gaña pasiente  sira-nia kazu  bazeia ba violénsia  ne’ebé sira enfrenta hela iha família. Entaun, presiza asegura no tau-matan ba sira ho didi’ak bainhira sira mai halo atendimentu iha  fasilidade saúde sira,” Olina Mariana de Oliveira dehan. Nia informa, iha Munisípiu Liquiça no Ermera profisionál saúde 300 mak tuir formasaun ne’ebé kompostu husi reprezentante sentru Saúde sira hodi fornese asisténsia iha fatin ne’ebé seguru no dignu ba iha vítima Violénsia bazeia ba jéneru sira. STAE Baucau realiza formasaun ba brigadista 150 https://tatoli.tl/2023/04/11/stae-baucau-realiza-formasaun-ba-brigadista-150/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 BAUCAU, 11 marsu 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Munisipál Baucau, tersa ne’e realiza formasaun ba brigadista hamutuk na’in-150 hodi prepara ba eleisaun parlamentár tinan ne’e. Diretór STAE Munisipál Baucau, Natividade Freitas Guterres, esplika, formasaun refere hala’o durante loron-tolu ho objetivu atu fahe matéria ba brigadista sira atu sai formadór ba poling staf tanba iha loron eleisaun sei nakfilak ba prezidente sentru votasaun. “Agora sira tuir formasaun no bainhira destaka ba baze sei sai formadór ba edukasaun votante ba eleitór sira atu oinsá vota ho loloos inklui ba poling staf sira nune’e presta serbisu iha loron eleisaun,” Diretór STAE Munisipál Baucau hateten iha Sentru Konvesaun Baucau (CCB, sigla portugés), Vila Antiga. Matéria ne’ebé sei hetan durante loron-tolu iha formasaun refere komposta hosi prosesu votasaun, lei númeru 9/2017 kona-ba eleisaun parlamentár, krime eleitorál, papél Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) inklui termu linguajen ba ema ho defisiénsia sira. Hafoin finaliza, brigadista sei hato’o proposta atu direitamente tún ba kada suku atu hala’o edukasaun vontante no inísiu fulan-maiu sei kontinua ho formasaun ba poling staf sira. “Ita realiza formasaun sira atu garantia sira atu aplika tuir lei hotu kona-ba eleisaun parlamentár nune’e labele hamosu problema iha munisípiu Baucau,” Natividade Guterres akresenta. Matéria hotu importante liuliu prenxe akta tanba sensitivu, fallansu bele mosu dezintendimentu no pesoál balun halo politiza hodi hamosu imajen ladi’ak iha munisípiu Baucau. STAE Bobonaro selesiona hela konkorrente ofisiál eleitorál 2,899 https://tatoli.tl/2023/04/11/stae-bobonaro-selesiona-hela-konkorrente-ofisial-eleitoral-2899/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 MALIANA, 11 abríl 2023 – Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Munisípiu Bobonaro, selesiona hela konkorrente ofisiál eleitorál eleisaun parlamentár 21 maiu 2023 hamutuk na’in-2,899 ne’ebé submete dokumentu kada postu to’o iha loron 31 fulan-marsu. Diretór STAE Munisípiu Bobonaro, Mariano Viegas Amarál, subliña, konkorrente hirak-ne’e mai hosi postu administrativu Atabae na’in-291, Balibo 333, Cailaco 310, Bobonaro 752, Loloto’e 326 no barak liu hosi postu administrativu Maliana ho totál na’in-887. “Agora daudaun ne’e iha hela prosesu selesaun dokumentu hela, loron ikus liu remata selesaun dokumentu iha 21 abríl, ita taka rezultadu tuir orientasaun hosi diresaun jerál nia loron 25 abril,” nia informa ba jornalista sira, iha kna’ar-fatin, tersa ne’e. Nia dehan, hosi númeru ne’e STAE presiza ofisiál eleitorál na’in-1,700 hodi koloka kada estasaun votu 170 ne’e ema na’in-10. Maibé antes ezekuta sira-nia papél no funsaun ofisiál eleitorál ne’ebé selesionadu sei tuir formasaun kona-bá regra no lei eleitorál, hafoin iha loron 20 fulan-maiu ne’e sira bele simu materiál sensitivu ho naun-sensitivu nune’e iha loron 21 fulan-maiu sira ezekuta serbisu iha sentru votasaun idak-idak. “Ha’u husu ba konkorrente sira, karik STAE eskolla ita sai manán-na’in ba ofisiál eleitorál, hanesan sidadaun husu ita partisipa másimu iha prosesu formasaun sira, nune’e bainhira implementa atividade eleisaun nian iha sentru votasaun atubele implementa ho di’ak, labele iha dúvida, implementa tuir lei no regulamentu ho prosedimentu,” Diretór Mariano apela. Relembra fali katak antes ne’e STAE mós rekruta ona brigadista hamutuk na’in-170 ne’ebé daudaun ne’e hala’o ona sira-nia serbisu iha baze. Trimestre dahuluk 2023, Aduaneira Oé-Cusse kontribui reseita rihun $198-resin https://tatoli.tl/2023/04/11/trimestre-dahuluk-2023-aduaneira-oe-cusse-kontribui-reseita-rihun-198-resin-ba-kofre-estadu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 OÉ-CUSSE 11 abríl 2023 – Diretór Autoridade Aduaneira (AA/Alfándega), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), José da Costa, informa, iha trimestre dahuluk Alfándega kontribui reseita ba kofre Estadu hamutuk rihun $198-resin mai hosi fonte importasaun. “Atendimentu hosi alfándega durante iha odamatan Sakato, sasán tama no sai ita identifika no kontrola, nia reseita ne’e rihun $198-resin ne’e ita rekolla iha trimestre primeiru hosi janeiru mai to’o marsu ne’e,” José da Costa, ko’alia iha Oé-Cusse, foin lalais ne’e. “Taxa sira-ne’e ita hetan barakliu mai hosi sasán importsaun de’it, hanesan nesesidade bázika konstrusaun sivíl, ba portu no aeroportu ladún iha,” José da Costa akresenta. Nia fundamenta, taxa ne’e la inklui portu no aeroportu só importasaun liuhosi fronteira terrestre odamatan ida de’it liuhosi fronteira Sakato, ba fronteira Oésilo, Pássabe no Nítibe dezde COVID-19 la ativa tanba kondisaun dalan. “Agora reseita ne’e iha progresu di’ak, sei ita kompara ho 2022 ba kotuk menus, agora foin trimetre dahuluk taxa ne’e haksoit uitoan, ne’e hatudu tanba ita-nia nasaun iha situasaun normál la hanesan uluk iha situasaun Covid-19 afeta maka’as,” nia katak. José da Costa, konfirma, Estadu Timor-Leste bandu maka’as ba importasaun kro’at, hanesan kilat, droga no selu tán. “Graça a deus tanba dezde ita hala’o servisu iha Oé-Cusse, buat sira-ne’e laiha, ida-ne’e orgullu boot mai ita tanba ita-nia komunidade kontribui atu prevene sasán bandu labele importa hosi rai seluk tama mai ita-nia rai,” nia tenik. Entretantu, totál funsionáriu ne’ebé serbisu iha Autoridade Aduaneira RAEOA hamutuk ema na’in-43, na’in-sia (9), permanente no kontratadu na’in-34. World Vision avalia simplementasaun programa violénsia bazeia ba jeneru iha Covalima https://tatoli.tl/2023/04/11/world-vision-avalia-simplementasaun-programa-violensia-bazeia-ba-jeneru-iha-covalima/ tatoli.tl Notísia 2023-04-11 COVALIMA, 12 abríl 2023 – Jerente World Vision Timor-Leste, João Moniz, hateten Agência Internasionál World Vision Timor-Leste, hala’o avaliasaun servisu ba implementa programa ai-han saudavél agrikultura no programa violénsia bazeia ba jéneru iha munisípiu Covalima. “Ohin, ami bolu parte ida-atu halo reflesaun hodi hala’o avaliasaun servisu ne’ebé mak durante World Vision implementa iha munisípiu Covalima mak hanesan programa violénsia bazea ba jéneru no programa saúde no agrikultura hanesan ai han di’ak saúde di’ak,” Jerente World Vision Timor-Leste, João Moniz, hateten ba jornalista sira iha salaun kongregasaun Irmãs Santa Rosa Covalima, tersa ne’e. Programa saúde no agrikultura hanesan ai-han di’ak no saúde di’ak, World Vision implementa iha postu administrativu Zumalai no programa violénsia bazea ba jéneru implementa iha postu administrativu Tilomar, Maucatar no Zumalai ne’ebé implementa iha suku 16. Durante implementa programa rua iha Covalima ne’e nia progresu la’o di’ak programa ai-han di’ak no saúde di’ak, World Vision implementa faze ba daruak ona tanba parseiru hosi USAID apoiu nafatin durante tinan haat (4). Programa violénsia bazeia ba jéneru sei ramata iha tinan ne’e, ne’ebé durante foku hodi fó formasaun ba joven-sira, eduka joven sai lideransa ne’ebé di’ak, redús númeru violénsia bazeia ba jéneru iha sira-nia suku. World Vision implementa programa saúde no agrikultura hanesan ai-han di’ak no saúde di’ak, hasoru dezáfiu hanesan envolvimentu mane menus, iha atividade fila-liman no impresta osan no parte agrikultura envolvimentu feto menus. Administradór Postu Administrativu Zumalai, Rui dos Santos hateten, World Vision implementa programa iha postu Zumalai hanesan ai-han di’ak, Saúde di’ak no programa violénsia bazeia jéneru la’o di’ak. “Ami bele hateten World Vision implementa programa rua iha Zumalai hatudu nia progresu ne’ebé di’ak no halo koordenasaun di’ak ho autoridade lokál-sira,” nia dehan. Nune’e, administradór postu husu ba organizasaun internasional World Vision atu kontinua implementa programa violénsia bazeia ba jéneru, nune’e bele redús konflitu iha Zumalai. Alfándega Oé-Cusse presiza laboratóriu kona-bá teste produtu importasaun https://tatoli.tl/2023/04/12/alfandega-oe-cusse-presiza-laboratoriu-kona-ba-teste-produtu-importasaun/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 OÉ-CUSSE 12 abríl 2023 – Diretór Autoridade Aduaneiru (Alfándega/AA), José da Costa, informa, atu garante ai-haan saudável ba komunidade sira, Alfándega presiza mini laboratóriu ida atu halo teste ba produtu ne’ebé tama mai liuhosi fronteira terrestre. Durante ne’e Alfándega serbisu hamutuk ho Departamentu Meiu-Ambiente hodi halo kontrolu ba kuantidade no data prazu ba sasán sira-ne’ebé tama iha Oé-Cusse liuhosi fronteira. “Maibé ida-ne’e mós seidauk másimu, ita tenke presiza laboratóriu atu deteta sasán sira tama mai ne’e kualidade ka lae, tanba buat sira-ne’e konsumu ba ita-nia komunidade, maibé durante ne’e ita uza manuál de’it, identifika sasán liu prazu, sasán bele tama ka lae maibé atu identifika didi’ak nia kualidade ne’e presiza laboratóriu, ita labele husik de’it, hanesan foin daudaun akontese iha Dili ema hamnasa ita, tanba lanu mina sona,” José da Costa hateten iha Oé-Cusse. Entaun Governu mós presiza kria mini laboratóriu ida atu fasilita serbisu Alfándega nian iha fronteira, liuliu teste sba bebida sira, masin-midar, no seluk tán, fiar katak iha futuru Governu mós hahú hanoin ona. Kona-bá ai-haan saudável ne’e, durante ne’e parte saúde sira maka haree, Alfándega só kontrola sasán sira-nia kuantidade. “Entaun ami tenke kontrolu maka’as, primeiru ba kuantidade data prazu, kuandu expire besik ona fulan tolu ami labele autoriza tama, maibé liu fulan neen ba leten, ne’e bele tama mai,” nia katak. Nune’e mós atividade ekonomia kada kompañia, Alfándega hala’o kontrolu ba sira-nia dokumentu lisensiamentu nian, sé dokumentu mate la autoriza hatama sasán mai, maibé durante ne’e seidauk akontese. “Sei akontese kompañia hetan multa bazea ba sasán administrativa, entaun bainhira importa sasán dokumentu tenke moris,” nia tenik. Diretór Alfandega, José da Costa, espera iha futuru estabelesimentu labortóriu importante ba nasaun atu hadi’a kualidade importasaun. “Ne’ebé laboratóriu ne’e presiza, ba kontrolu sasán ami sempre kontrolu, maibé ita-nia área fronteira Oé-Cusse luan, odamatan só Sakato de’it, Alfándega hala’o ninia serbisu hahú hosi tuku 08 to’o tuku 17;00 lokraik, iha tempu kalan ne’e, kompeténsia seguransa ninian, bainhira akontese sasán tama ilegál komunidade hetan buat ruma, presiza laboratóriu halo teste,” nia katak. Asuntu Bilaterál, Prezidente Horta-Korea Súl sei hasoru malu https://tatoli.tl/2023/04/12/asuntu-bilateral-prezidente-horta-korea-sul-sei-hasoru-malu/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 – Embaixadór Korea Súl iha Timor-Leste Shin Man Taek, dehan tempu besik Xefe Estadu José Ramos Horta ho Prezidente Korea Súl Yoon Suk-Yeol sei hasoru malu hodi ko’alia kona-ba asuntu bilaterál entre Timor-Leste ho Korea Súl. “Ha’u hasoru malu ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta hodi informa kona-ba prezidente rai-rua nian ne’ebé atu hasoru malu hodi koalia kona-ba asuntu bilaterál”, embaixadór hatete ba jornalista sira hafoin reuniaun ho prezidente timorense iha Palásiu Prezidensiál Bairro Pite Dili, foin lalais ne’e. Nia dehan, reuniaun entre lider másimu rai-rua ne’e seidauk hatene loron loloos maibé ajenda fiksu hotu ona, Embaixada Korea sei transmite fali ba Prezidente Repúblika José Ramos Horta atu bele vizita ba Korea Súl hodi hasoru malu ho Prezidente Korea Súl. Aleinde ne’e, embaixadór ne’e informa mós ba Prezidente Repúblika kona-ba Kompaña Samsung ne’ebé mak apoiu materiál balun ba Prezidente Repúblika. “Sasan ne’ebé ami apoiu ba Gabinete Prezidensiál atu halo asaun solidaridade mak roupa maibé barak liu mak sapatu, entaun tempu besik ami sei entrega ba Prezidente Repúblika no sasan hirak ne’e nia rasik mak sei lori ba área rurál sira atu fó ba komunidade sira”, nia esplika. Tanba ne’e, Korea Súl nafatin iha Timor-Leste nia sorin hodi fó asisténsia ba dezenvolvimentu nasaun ne’e nian iha área oioin ne’ebé presiza. Deputada Domingas substitui L7 ba kargu Xefe Bankada PLP https://tatoli.tl/2023/04/12/deputada-domingas-substitui-l7-ba-kargu-xefe-bankada-plp/ tatoli.tl Notísia 2023-04-12 DILI, 12 abríl 2023 – Deputada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Domingas dos Santos troka Deputadu Cornélio da Costa Gama ‘L7’ ba Xefe Bankada PLP iha Parlamentu Nasionál (PN). “Husi Partidu Libertasaun Popular atu hato’o ba Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto Guterres katak hahú loron 11 abríl